PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKEOSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE

PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE

PRIR

UČNI

K ZA N

ASTA

VNIK

E OSN

OVNI

H ŠK

OLA I

OM

LADI

NSKE

LIDE

REPE

TOFA

ZNI M

ODEL

PRO

FESIO

NALN

E ORI

JENT

ACIJE

Deutsche Gesellschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH German Technical Cooperation GTZ Projekat za stručno obrazovanje i usavršavanje i Omladinski projekat Splitska 1471000 SarajevoBosna i HercegovinaT + 387 33 216 162T + 387 35 312 320F + 387 33 223 785I www.gtz.de

PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE

PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE

Izdavač:

Axel SachsDeutsche Gesellschaft für

Technische Zusammenarbeit GmbH (GTZ)Direktor ureda za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku,vođa projekta „Stručno obrazovanje i usavršavanje“

po nalogu Saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj(BMZ) Savezne Republike Njemačke

Konsultant:

Dr. Erwin Kämmerer, Pedagoški fakultet Saveza u Štajermarku

(Pädagogische Hochschule des Bundes in Steiermark)

Redakcijski savjet:

Viktorija Bešević-Ćomić, Federalni zavod za zapošljavanjeStanislava Čvoro, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske

Ida Matković, Služba za zapošljavanje SBK/KSBNermina Hadžimuhamedović, Službenica za mlade,Općina Gradačac

Marko Savić, Službenik za mlade,Opština MilićiMirsada Jaganjac, Osnovna škola „Isak Samokovlija“, Sarajevo

Koordinatori GTZ projekta:„Prelazak mladih u svijet rada na zapadnom Balkanu“

u Bosni i Hercegovini:

Mirza JusufovićTanja Junuzagić

Lektor:Gordana Hadžić

Dizajn:Benjamin Krnić

Štampa:GRAFIKUS

Tiraž:

700

PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKE

OSNOVNIH ŠKOLA I OMLADINSKE LIDERE

PETOFAZNI MODEL PROFESIONALNE ORIJENTACIJE

Sadržaj:

Predgovor 61. Uvod u ogled 72. Uzroci za sve veću neophodnost profesionalne orijentacije 9

2.1. Promjene u svijetu zanimanja 92.2. O pojmu „orijentacija“ 9 2.3. Teorije odluke o izboru zanimanja – pristupi za pedagošku i didaktičku implementaciju profesionalne orijentacije 102.3.1. Pregled 102.3.2. Analiza 102.4. Petofazni model profesionalne orijentacije 132.4.1 Didaktička implementacija petofaznog postupka 132.5 Ciljevi učenja u odnosu na razvoj kompetencije za izbor zanimanja 142.6 Obrazovni zadatak i zadatak nastave 152.7 Cjeline petofaznog modela profesionalne orijentacije 152.8 Metode rada koje se mogu koristiti u realizaciji programa 182.9 Rad sa roditeljima 22

3. PRVA FAZA/modul: SAMOSPOZNAJA 24

RADIONICE za učenike VII razreda/ VIII razreda devetogodišnje škole 263.1 R1: Linija života 263.2 R2: Samoprocjena 273.3 R3: Set upitnika „Rad na ličnosti“ 283.4 R4: Drugi o meni 293.5 R5: Moje zanimanje iz snova 30

RADIONICE za učenike VIII razreda/ IX razreda devetogodišnje škole 313.6 R6: Pogodi ko sam 313.7 R7: Put sposobnosti 323.8 R8: Oglas za vjenčanje 343.9 R9: Mapa uma 353.10 R10: Ja u budućnosti 36

OBRASCI za kopiranje faza/modul 1 37

4. DRUGA I TREĆA FAZA/modul: INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVI OBRAZOVANJA 61

RADIONICE za učenike VII razreda/ VIII razreda devetogodišnje škole 634.1 R1: Cilj obrazovanja/zanimanja 634.2 R2: Svijet se mijenja 644.3 R3: S tim povezujem 664.4 R4: Umjetnost istraživanja 674.5 R5: Važne informacije 684.6 R6: Klasifikuj zanimanja 694.7 R7: Zanimanja i putevi obrazovanja 70

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

5

RADIONICE za učenike VIII razreda/ IX razreda devetogodišnje škole 714.8 R8: Buduće zanimanje = moj izbor 714.9 R9: Klasifikacija zanimanja u BiH 734.10 R10: Set upitnika „Stručne oblasti“ 744.11 R11: Ona direktorica/On direktor Novac jeste najvažniji za izbor zanimanja/Novac nije najvažniji za izbor zanimanja 744.12 R12: Sat upitnika „Netradicionalna zanimanja“ 76

OBRASCI za kopiranje faza/modul 2 i 3 77

5. ČETVRTA FAZA/modul: REALNI SUSRETI 99

Proces organiziranja realnih susreta 1005.1 Susreti sa srednjim školama 1005.2 Susreti sa ekspertima 1015.3 Praksa u školi/praksa u preduzeću 102

RADIONICE za učenike VII razreda/ VIII razreda devetogodišnje škole 1045.4 R1: Izbor učenika 1045.5 R2: Intervju tokom realnih susreta 105

RADIONICE za učenike VIII razreda/IX razreda devetogodišnje škole 1065.6 R3: Ljudi oko nas/stvaranje socijalne mreže 1065.7 R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja 1085.8 R5: Razvijanje poduzetničkog duha 109

OBRASCI za kopiranje faza/modul 4 110

6. PETA FAZA/modul: ODLUKA O IZBORU ZANIMANJA 116

RADIONICE za učenike VII razreda/VIII razreda devetogodišnje škole 1186.1 R1: Brod na otvorenom moru – igra odlučivanja 1186.2 R2: Takmičenje „Moje buduće zanimanje je najbolje zanimanje“ 1196.3 R3: Kategorizacija i ispitivanje kriterija 120

RADIONICE za učenike VIII razreda/IX razreda devetogodišnje škole 1216.4 R4: Moja odluka je... 1216.5 R5: Sada kada sam odlučio/la... 1226.6 R6: Priprema za traženje posla 123

Obrasci za kopiranje faza/modul 5 124

7. Prijedlog godišnjeg plana profesionalne orijentacije 1337.1 Godišnji plan za VII razred/VIII razred devetogodišnje škole 1337.2 Godišnji plan za VIII razred/IX razred devetogodišnje škole 136Izvori 138

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

6

Predgovor

Priručnik za nastavnike osnovnih škola i omladinske lidere za oblast profesionalne orijentacije je jedan od rezultata regionalnog GTZ projekta „Prelazak mladih u svijet zanimanja na zapadnom Balkanu“. Petofazni model, kojem će detaljnije biti riječi u 2. Poglavlju, se na prostoru Austrije pokazao kao dosta uspješan što je doprinijelo odabiru upravo ovog modela kao fundamenta za proces profesionalne orijetacije u zemljama zapadnog Balkana. Projekat je istovremeno implementiran u četiri zemlje (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo i Srbija) kroz postojeće projekte GTZ-a. Ovaj priručnik je nastao na osnovu iskustava sakupljenih prilikom implementacije radionica u pilot fazi projekta. Radionice koje čine sastavni dio ovog dokumenta su prilagođene radu sa učenicima osnovnih škola, ali i za to namjenski izrađenom prijedlogu godišnjeg plana profesionalne orijentacije. Na osnovu trenutne situacije i datih okvirnih uslova kao najbolji izabran je princip interdisciplinarne nastave kroz integraciju radionica u postojeće nastavne predmete. Osim toga, u školama bi se trebala organizovati sekcija koja će kao dodatak sadržajima u nastavi koristiti učenicima za realizaciju realnih susreta.Radionice sadržane u priručniku su kreirane na način da se mogu koristiti u različitim predmetima. Korištenjem navedenih metoda uz male izmjene sadržaja primjenjivost radionica u sklopu različitih predmeta postaje još veća. One se kroz ove ili druge teme mogu koristiti za realizaciju nastavnog programa pri čemu se dodatno sa učenicima radi na temi profesionalne orijentacije. Omladinski lideri ovaj priručnik mogu koristiti na isti način i, u zavisnosti od konstelacije ciljne grupe na seminaru u omladinskom centru, zadržati zadanu odnosno mijenjati temu radionice uz zadržavanje metoda rada.Nastavnici i omladinski lideri bi prije upotrebe priručnika trebali proći jedan oblik usavršavanja u sklopu kojeg bi sa svojim trenerom prešli sve radionice i bili detaljnije upoznati sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije. Time bi se otklonile sve eventualne nejasnoće i olakšao rad sa učenicima/mladima. U sklopu projekta je izrađen i priručnik za trenere, namijenjen upravo radu školskih pedagoga, psihologa i omladinskih lidera na usavršavanju svojih saradnika, koji nakon obuke uz pomoć ovog priručnika trebaju raditi sa krajnjom ciljnom grupom.

Pomoć u organizaciji i implementaciji projekta pružili su Prosvjetno-pedagoški zavod Kantona Sarajevo kao i ministarstva za obrazovanje nadležna za navedene škole.Ovom prilikom se posebno želimo zahvaliti osnovnim školama i omladinskim centrima čiji su predstavnici učestvovali u realizaciji projekta i svojim angažmanom uveliko doprinijeli nastanku ovog ali i drugih materijala u sklopu projekta: OŠ „Isak Samokovlija“ Sarajevo OŠ „Kovačići“ SarajevoOŠ „Pale“ Pale OŠ „Aleksa Šantić“ VojkovićiOŠ „Hasan Turčelo Brzi“ Ilovača OŠ „Ustikolina“ UstikolinaOC „KULT“ Gradačac OC „MOZAIK“ OdžakOC Milići OC VlasenicaOC SrebrenicaNadamo se da će izrađeni materijal ciljanoj grupi pomoći da na što jednostavniji i efikasniji način dođe do željenih rezultata.

Želimo Vam ugodan rad,Koordinatori projekta u BiH

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

7

1. UVOD U OgLED

GTZ-ovi lokalni sagovornici iz zemalja zapadnog Balkana često su ukazivali na to da postoje neki pristupi, ali ne i sistematska profesionalna orijentacija učenika i učenica i mladih na prelazu iz osnovne škole u srednju. Na osnovu ovih saznanja, GTZ-ovi projekti reforme stručnog obrazovanja i projekti za mlade u zemljama zapadnog Balkana su, uz podršku lokalnih eksperata i ekspertkinja, sproveli manja istraživanja koja su potvrdila i izdiferencirala sliku: Postoje mnogi pristupi kao što su sajmovi obrazovanja, reklamne kampanje stručnih škola, diskusije sa ekspertima i iz preduzeća , ali ne i sistematska i institucionalizovana profesionalna orijentacija. Pomoću finansijske podrške Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i tehnički razvoj, GTZ sa regionalno kreiranim projektom profesionalne orijentacije pokušava u pilot osnovi da se suoči sa masovnim problemom, koji se čini tipičnim za zemlje sa školskim sistemima stručnog obrazovanja. U zemljama zapadnog Balkana 75% generacije stiče pravo upisa na visokoškolske ustanove. Skoro svi mladi sa stečenom kvalifikacijom za upis na visokoškolske ustanove upisuju studije. Ipak, samo 20% onih koji upisuju studije na visokoškolskim ustanovama dobija posao u struci. To znači i da se 55% generacije školuje za pogrešna zanimanja. To je zastrašujuće veliki broj. Na zapadnom Balkanu se situacija ne razlikuje od one u zemljama zapadne Evrope. Pogrešna usmjerenja su skupa, plaćaju ih: roditelji koji finansiraju studije, država koja finansira studiranje velikog dijela studenata i održava enormne obrazovne kapacitete na visokoškolskim ustanovama, te privreda koja mora dodatno da obučava akademski obrazovane građane da bi mogli da rade u preduzećima. Na kraju, ova situacija nije ništa manje razočaravajuća za akademske građane i građanke. Posije studiranja u trajanju od pet ili šest godina zapošljavaju se na radnim mestima za koje bi bio dovoljan period obuke od oko 3 meseca. Sistematska profesionalna orijentacija treba da doprinese informisanju na svim nivoima o skupim i dugotrajnim stranputicama obrazovanja, otkrivanju alternativnih karijera i njihovom razvoju. Odluka o izboru zanimanja svakako je na učenicima i učenicama, mladima i roditeljima. Sloboda izbora zanimanja i radnog mjesta spada, na kraju krajeva, u osnovna prava. Ciljna grupa razvijenog i isprobanog modela profesionalne orijentacije u Bosni i Hercegovini, u Crnoj Gori, na Kosovu i Srbiji su mladi koji završavaju posljednja dva razreda osnovne škole ili su završili samo osnovnu školu. Model profesionalne orijentacije posebno karakterišu tri obilježja:

• riječ je o petofaznom konceptu profesionalne orijentacije sa fazama: (1) Samospoznaja, (2) Informacije o zanimanjima; (3) Putevi karijere; (4) Realni susreti; (5) Odluka o izboru zanimanja,

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

8

• u ovom konceptu poseban značaj pridaje se otkrivajućem odnosu prema svijetu rada. Učenici, učenice i mladi ne treba samo da se raspituju u preduzeću, već da učeći odrade kratke prakse u preduzećima,

• cjelokupna nastava profesionalne orijentacije i realni susreti osmišljeni su kao individualni proces učenja i razvoja.

Ervin Kemerer (Erwin Kämmerer), spiritus rektor modela koji je u Austriji primijenjen na nivou cijele zemlje, obučio je 20 lokalnih eksperata i ekspertkinja, tzv. multiplikatora, iz 4 zemlje prema ovom modelu. Vrhunac obuke bio je “realni susret” sa petofaznim modelom profesionalne orijentacije u okviru studijskog putovanja u Austriju. Svi učesnici su bili impresionirani onim što su vidjeli u austrijskim školama i preduzećima. Impresionirala ih je osjetljiva profesionalna orijentacija, postavljena tako da otkriva perspektive, kao i metodski zanimljivo osmišljavanje nastave. Također su bili impresionirani saradnjom svih relevantnih institucija koje pomažu svakom pojedincu da razvije svoju karijeru. Vjerovatno je upravo to oduševljenje motivisalo domaće stručnjake da intenzivno rade u okviru ovog, ipak malog, projekta. Oni su za svoje zemlje sačinili priručnik za trenere i trenerice, priručnik za nastavnike i nastavnice, portfolio – fasciklu za učenike i učenice i mlade, kao i okvirni kurikulum za škole i plan rada za vanškolsku primjenu programa. To nije sve. Dvadesetero multiplikatora iz projekta obučilo je 178 nastavnika i profesionalaca koji rade sa mladima. Svojim programom, obukama i konsultacijama u 20 osnovnih škola i 15 omladinskih centara i kancelarija za mlade dospjeli su do 2753 mladih iz ovih zemalja. Ovim putem želim srdačno da se zahvalim za veliku angažovanost svim multiplikatorima, nastavnicima i svim profesionalcima koji se bave mladima, koji su bili angažovani na projektu. Posebno se zahvaljujem, naravno, i učenicima i učenicama i mladima koji su učestvovali u ovom ogledu. Svakako, i Ervinu Kemereru koji se uz veliko angažovanje posvetio ovom projektu.

Gustav Rajer (Gustav Reier)vođa projekta “Prelazak mladih u svijet rada na zapadnom Balkanu”

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

9

2. UZROCI ZA SVE VEćU NEOPHODNOST PROFESIONALNE ORIJENTACIJE

2.1 Promjene u svijetu zanimanja

Svi smo svjesni aktualnih promjena u svijetu zanimanja. One znače više od spoljnih promjena u obliku poslovnih djelatnosti. Promjene se odnose na sam “koncept zanimanja” koji je generacijama, pa čak i vijekovima, činio osnovu poslovnih djelatnosti, a time i osnovu obrazovnog sistema u Evropi. U praksi to pogađa sve, a naročito školske sisteme stručnog obrazovanja, koji su se orijentisali prema ovom konceptu. To mijenja i prethodnu i prateću orijentaciju. Takozvane “atipične” karijere, fleksibilni ulazi i prelazi na mjestima presjeka između škole i svijeta rada, nisu više izuzetak. To sa sobom ne donosi samo promjene kvalifikacionih zahtjeva, već mijenja i sam zahtjev za profesionalnom orijentacijom. Nemamo više “ciljne tačke”, koje važe jednom zauvijek; sve se kreće i “dinamička orijentacija” smjenjuje pripremu za nešto što se smatralo poznatim uslovima. 2.2 O pojmu „orijentacija“ Pojam “orijentacija” upućuje na različite sadržaje značenja. Orijentacija označava kako “stanje”, tako i “proces”. Orijentacija može da označi i svojstvo “orijentisanosti” neke individue, kao i aktivnost ili vršenje uticaja da se neko orijentiše, bez obzira na koji način.Pojmom profesionalna orijentacija opisuje se velika paleta koraka. Ona seže od informacija o obrazovanju i zanimanju, sve do individualnog savjetovanja. Tu spada “intrinzično” shvatanje profesionalne orijentacije u nastavi (pobude nastale iz unutarnjih potreba), tj. pogled u sopstvenu ličnost, kao i “eksterno” u realni svijet i zanimanja – sve do praćenja i instruktaže u procesima izbora zanimanja i odlučivanja. U profesionalnu orijentaciju ubrajaju se i konkretna priprema za zanimanje, radna iskustva, prakse, „Work Experience“, mjere općeg stručnog obrazovanja, te ponude konkretne pomoći u odlučivanju, pa i u dovođenju pomoći koje vode ka uspješnom prelazu i koraku u zanimanje, odnosno stručno obrazovanje.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

10

2.3. 1 Pregled

Ovdje ćemo odustati od detaljnog izlaganja različitih aspekata teorija o odluci o izboru zanimanja, pošto o tome postoji obimna literatura.1

Cilj ovog pregleda je da uputi na različite teorijske pristupe, koji djelimično čine osnovu za pedagoške i didaktičke pristupe za implementaciju profesionalne orijentacije:2

Izbor zanimanja kao proces alokacije3: Izbor zanimanja se ne smatra ni razvojnim ni izbornim procesom individue, već se zastupa stanovište da se pozicije zanimanja, koje postoje u našem društvu, distribuiraju na njihove buduće nosioce. Izbor zanimanja se u skladu s tim smatra alokacijom zanimanja.

Ovaj proces alokacije pozicije zanimanja H.Dahajm (H. Daheim)4, predstavnik ovog shvatanja, dijeli na tri faze:

1. Odluku o određenom školovanju donosi porodica koja na nju i utiče. 2. Odluka o poziciji zanimanja donosi se pod uticajem porodice, vršnjačke

grupe i nastavnika.3. Pozicije zanimanja u toku radnog vijeka određuju kolege, pretpostavljeni

i porodica koju osniva odnosna individua. Izbor zanimanja kao proces klasifikacije5: Onom, koji bira zanimanje, potreban je što optimalniji nivo informisanosti o samom sebi; kao i o što boljoj prilagođenosti sklonostima, interesovanjima, sposobnostima i talentima, kao i zahtjevima zanimanja. Teza glasi da svako traži ono okruženje i zanimanja u kojima može da ostvaruje svoje sposobnosti , vještine i da preuzima prihvatljive pozicije i uloge.

1 Busshoff L.,Berufswahl-TheorienundihreBedeutungfürdiePraxisderBerufsberatung,Stuttgart-Berlin-Köln,1989;Daheim H.:DerBerufindermodernenGesellschaft,Köln1967;Ginzberg, E.etal.:Okkupational Joice,NewYork1951;Lange E.:Berufswahl als Interaktionsprozess, in:KölnerZeitschrift für Soziologie und Lange E./Büschges G.: Aspekte der Berufswahl in dermodernenGesellschaft, Frankfurt/M, 1975;Ries H.: Berufswahl in der modernen Industriegesellschaft,Bern 1970; Schweikert K.: Berufswahl, in: Kreklau C./Uthmann K.J.: Handbuch der Aus- undWeiterbildung,Köln1987,20.Ergänzungslieferung,Abschnitt30/65,S.1ff;Super D. E.:Psychologyofcerias,NewYork,1957;Steffens H.:BerufswahlundBerufsentscheidungzurTheorieundPraxiseinesAufgabenbereichesderArbeits-undWirtschaftslehre,Ravensburg1975;

2 StrukturaseunajvećojmjerioslanjanaL. BusshoffiK. Schweikert(vidigore)3 Naodlukuo izboru zanimanja premaovoj sociološkoj teoriji utiču i ekonomskedeterminante

(ekonomskastruktura,stanjeuprivredi,tržišterada,strukturazanimanja,itd,kaoisociokulturološkeisocijalno-psihološkedeterminante(pripadnostodređenomsloju,roditeljskakuća,škola,vršnjaci,karijernosavjetovanje,itd.).

4 v.H. Daheim,DerBerufindermodernenGesellschaft,Köln1967.5 spadauteorijeorijentisanekaličnostimaipoznatajeuliteraturiipod„Diferencijalnapsihološka

orijentacija kao poređenje između osobina ličnosti, zahtjeva zanimanja i socio-ekonomskihdeterminanti“.Uoveteorijeorijentisaneka ličnostiporeddiferencijalno-psihološkogpristupauovukategorijuspadajuipshioanalitičkipristupiteorijaličnekoncepcije(v.iTH.A.Pollmann,BerufoderBerufung?ZumBerufswahlverhaltenvonPflichtschulabgängern,Frankfurt/M,Berlin,NewYork,Paris,Wien1993.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

11

Izbor zanimanja kao proces odlučivanja6: Pod izborom zanimanja kao procesom odlučivanja podrazumijeva se proces interakcije između neke osobe (strukture ličnosti) i neke oblasti objekta (struktura zanimanja) sa ciljem analize, poređenja stručnih poslova, te nakon postavljanja prioriteta, donošenja odluke. Ovaj proces se odvija kroz više faza- od opažanja problema, preko prijema i obrade informacija do odluke i realizacije (strateško ponašanje informisanja).

Izbor zanimanja kao proces učenja7: Pristup u teoriji učenja u vezi objašnjenja izbora zanimanja posmatra “lični koncept”, cjelokupnost utisaka iz životne oblasti (porodični, školski, itd.) i naučene metode rješavanja problema kao iskustva učenja koja se nadovezuju jedna na druga i dovode do svjesnog izbora zanimanja.

Izbor zanimanja kao razvojni proces8: Izbor zanimanja ne smatra se izolovanom vremenskom radnjom, već poglavljem u toku cjeloživotnog procesa profesionalnog razvoja. Ovaj pristup postulira zavisnost odluka koje mlada osoba sama donosi i onih koje se o njemu/njoj donose. Izbor zanimanja je dio kontinuiranog razvojnog procesa identiteta sopstvenog Ja koji se razvija. Izbor zanimanja kao razvojni proces počinje, npr. odlukom o izboru škole nakon osnovne škole. Ona privremeno definiše daljnji pristup situacijama obrazovanja, ali sadrži i moguću odluku o promjeni zanimanja, odnosno o novoj orijentaciji (prekvalifikacija, alternativni put školovanja).

Izbor zanimanja kao proces interakcije9: Izbor zanimanja shvata se kao rezultat interakcije između onoga ko bira zanimanje i njegovog okruženja (roditelji, nastavnici, savjetnici, itd.). U tu interakciju ulaze i najrazličitija interesovanja i vrjednosne predstave učesnika. Kod učenika koji se u nastavi detaljnije upoznaju sa stvarnošću obrazovanja i svijeta rada (dani informisanja u školama višeg nivoa, raspitivanja u školama i preduzećima, prakse) razvija se visok stepen racionalnosti u izboru zanimanja.

2.3.2 Analiza

Polazeći od ovog pregleda teorija odluka o zanimanju, pitanje mogućnosti provjere saglasnosti teorijskih modela procesa odlučivanja o zanimanju sa postupcima odlučivanja koji se mogu opaziti nije relevantno za naše razmatranje. U prvom planu će stajati razmišljanje da teorijski pristupi:

- izbora zanimanja kao procesa alokacije,

- izbora zanimanja kao procesa klasifikacije,

6 Sastanovištateorijeodlučivanja,odlukeoizboruzanimanjaobjašnjavajusepostupcimaizboraiodlučivanjakojeodređujuprethodnepozicijeuškolovanjuizanimanju.Pritomseindividualniisocijalniaspektivršenjauticajanaizborzanimanjanestavljajuuprviplan.(K.H.Seiffert).

7 Busshoff, L.,Berufswahl. Theorien und ihre Bedeutung für die Praxis der Berufsberatung.Kohlhammer,Stuttgart,1984..

8 Uodnosunateorijeorijentisanekaličnostima,predstavnicirazvojnopsihološkihteorijabilježedaseizborzanimanjanesmijeshvatitistatičkiipojedinačno,većkaocjeloživotni,kontinuiranirazvojstručnihmotivaiorijentacija.NajpoznatijipredstavnicioveteorijesuE.GinzbergiD.E.Super).

9 v.H.RiesiE.Lange(v.gore)

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

12

- izbora zanimanja kao procesa odlučivanja,

- izbora zanimanja kao procesa učenja,

- izbora zanimanja kao razvojnog procesa i

- izbora zanimanja kao procesa interakcije

sadrže elemente koji pospješuju osmišljavanje konkretnih pedagoških procesa za profesionalnu orijentaciju.

Pošto je profesionalna orijentacija dalekosežan sistem, koji obuhvata mnoge relevantne grupe i predstavnike interesa, bilo je neophodno da se na pregledan način ukaže na najvažnije mogućnosti objašnjavanja izbora zanimanja. Čini se da ni jedna od teorija izbora zanimanja pojedinačno ne nudi dovoljno objašnjenje svih uticaja i uslovljenosti odluke o zanimanju i školovanju, te time ni o prethodnoj profesionalnoj orijentaciji. Pošto svaka od tih teorija sadrži važne pristupe za objašnjenje dijelova oblasti odlučivanja, odnosno pripreme za odlučivanje, ni jedna se ne može odbaciti u potpunosti kao nesavremena ili netačna. Stoga smo kao osnovu za razvoj našeg modela projekta uzeli integrativni pristup. Kod izrade koncepta pošlo se od toga da se pospješujuća dejstva mogu postići naročito onda, kada se proces profesionalne orijentacije shvati primarno kao:

(1) proces učenja,

(2) proces klasifikacije u dinamičkom smislu okrenut ka budućnosti i

(3) kompetencija odlučivanja.

U vezi (1)- Proces teorije učenja polazi od toga da, za osmišljavanje procesa profesionalne orijentacije, iskustva učenja treba da osnaže lični koncept, da se omoguće ciljana iskustva u svijetu rada (realni susreti) kao i da se razviju metode za rješavanje problema. Tu se ubrajaju: samostalno prikupljanje informacija, suočavanje sa vrijednostima, praćenje budućih događaja, itd.

U vezi (2) i (3) -Objašnjenje izbora zanimanja kao procesa alokacije, odnosno prepoznavanja i objedinjavanja interesovanja, sposobnosti, sklonosti i talenata sa zahtjevima u nekoj oblasti školovanja / zanimanja, ne može se shvatati statički i jednodimenzionalno, pošto i onaj koji bira i svijet rada podliježu promjenama i pošto postoje uzajamne uslovljenosti.

Ako u obzir treba uzeti i promjene u obrazovanju i svijetu rada, kao i ciljano osnaživanje i unapređenje sposobnosti, stavova i znanja, onda će za to naročito biti podesan višefazni postupak sa mogućnošću refleksije i provjere donijetih preliminarnih odluka, odnosno konačnih odluka. Time je i proces alokacije proces učenja koji ciljano pospješuje objedinjavanje i poređenje profila ličnosti sa zahtjevima školovanja i struke u nekoj školi/nekom zanimanju.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

13

2.4 Petofazni model profesionalne orijentacije

Već je pomenuto da odluka o izboru zanimanja treba da predstavlja proces koji se proteže duži period kako bi se učenici osposobili da svjesno, razumno, samostalno i u skladu sa svojim razvojem izaberu školovanje i zanimanje. U tom procesu samostalna aktivnost svakog pojedinca, sigurno, ima najvažniju ulogu.Austrijski model profesionalne orijentacije prilagođen je tom koneceptu i predstavlja sistemski, kontinuiran i strukturiran rad nekoliko ključnih faktora: Ministarstva obrazovanja, nauke i kulture, odnosno škola, Nacionalne službe za zapošljavanje, odnosno BIZ-a (Centar za informisanje o zanimanjima), poslodavaca i institucija za podršku privredi.

Austrijski 13-godišnjaci i 14-godišnjaci od 1998/1999. godine u svim školama, u okviru nastave, obavezno rade na profesionalnoj orijentaciji kao zasebnom predmetu ili integrisano u druge nastavne jedinice i to kroz 32 časa u jednoj školskoj godini. Pored toga, u svim školama učenicima i njihovim roditeljima su od V razreda na raspolaganju savjetnici za učenike i savjetnici u obrazovanju u vezi sa svim pitanjima i dilemama oko izbora karijere kroz profesionalno informisanje i individualna savjetovanja. U procesu profesionalne orijentacije rad škola prati i Nacionalna služba za zapošljavanje sa svojim BIZ centrom (Centar za informisanje o zanimanjima) koji učenici posjećuju prvo organizirano sa nastavnicima, a po potrebi i individualno ili u pratnji roditelja. U BIZ-u su im na raspolaganju dva savjetnika, brošure, fascikle sa informacijama, videofilmovi, kompjuteri sa testovima profesionalnih interesa... Proces profesionalne orijentacije, također prati i saradnja sa poslodavcima, centrima za prekvalifikaciju i doobuku i drugim institucijama za podršku privredi.

Osnov našeg sveobuhvatnog, dosljedno izgrađenog koncepta orijentacije i praćenja mladih u procesu odlučivanja o školovanju, odnosno zanimanju na zapadnom Balkanu, oslanja se na sistem profesionalne orijentacije u R Austriji, tzv. višefazni postupak, tj. petofazni model profesionalne orijentacije.

2.4.1 Didaktička implementacija petofaznog postupka

Prateće mjere za osmišljavanje procesa profesionalne orijentacije treba da omoguće iskustva učenja koja pospješuju suočavanje sa samim sobom, sa ličnim interesovanjima, sposobnostima, željama, podesnostima, itd. sa ciljem upoznavanja profila ličnosti, sticanja lične i socijalne kompetencije i jačanja sposobnosti odlučivanja i odlučnosti.

Neophodno je da se mladima, kroz bavljenje ponudama za informisanje, pribavljanje informacija i njihovu selekciju i obradu, prenese kompetencija orijentisanja.

Puko kognitivno bavljenje sopstvenom ličnošću i informacijama nije dovoljno. Mladoj osobi se za njena pitanja mora ponuditi pristup preko sopstvenih

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

14

iskustava i doživljaja. Za to su neophodne aktivne metode, saznajno, istraživačko, samostalno učenje kroz igru i refleksiju.

Izvođenje vježbi i igara bliskih praksi, veliki stepen aktivnosti mladih i pospješivanje spremnosti i motivacije, upuštanje u procese izbora zanimanja mora se dopuniti realnim doživljajem. To se čini raspitivanjem u školi i preduzeću sa odgovarajućom pripremom i naknadnom obradom,na sajmovima informisanja, itd. kako bi se kompetencija orijentacije osnažila kroz “upoznavanje” stvarnosti.

Razvoj kompetencije za izbor zanimanja kod mladih na osnovu ličnog koncepta konačno je cilj i preduslov za uspješan školski prelaz i prelaz u svijet rada. Pod kompetencijom za izbor zanimanja podrazumijeva se sposobnost da se donese u velikoj meri samostalna odluka o školovanju ili obuci u preduzeću, te da se ona i implementira. Odluka mora da se donese u saglasnosti ličnog koncepta (sposobnosti, interesovanja, sklonosti, podesnosti, itd.) sa realnim okolnostima (zahtjevi za daljnje školovanje, odnosno zanimanja, izgledi na tržištu rada, itd.).

2.5 Ciljevi učenja u odnosu na razvoj kompetencije za izbor zanimanja

Kroz aktivnosti profesionalne orijentacije, učenici trebaju: da otkriju, istraže i preispitaju sopstvene želje, interesovanja i sklonosti; da uoče talente i sposobnosti; da se upoznaju sa profilima zahtjeva za stručne poslove i školovanje; da u skladu sa sopstvenim interesovanjem steknu detaljnije uvide u

odabrane mogućnosti školovanja i zanimanja; da izvrše refleksiju rada u njegovim mnogostrukim značenjima i formama

kao elementarnog ljudskog faktora; da prepoznaju akutalne forme, kao i promjenjivost rada i zanimanja; da se upoznaju sa svijetom rada i zanimanjima sa kulturnih, ekonomskih,

socijalanih i ekoloških stanovišta; da prepoznaju uticaje novih tehnologija na različite oblasti struke i

života; da razmisle o dimenzijama zdravlja kao faktoru u radu i struci; da pomoću realnih susreta steknu uvide u svijet rada i zanimanja; da budu u stanju da okarakterišu raznovrsne mogućnosti školovanja sa

njihovim specifičnim zahtjevima i završnim kvalifikacijama; da budu u stanju da izgrade ličnu strategiju za sopstveno planiranje

karijere i života; da budu u stanju da uporede profil ličnosti sa profilom zahtjeva za put

školovanja i karijere i da ga provjere u pogledu odluke.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

15

2.6 Obrazovni zadatak i zadatak nastave

Profesionalna orijentacija nailazi na mnoge polazne tačke u drugim nastavnim predmetima, ali slijedi i spostvene ciljeve koji prevazilaze okvire drugih nastavnih predmeta. Nastava profesionalne orijentacije teži ka izgradnji sposobnosti odlučivanja kod učenica i učenika i treba da integriše dvije glavne komponente: snagu sopstvenog Ja (ličnu kompetenciju) i poznavanje mogućnosti školovanja i zanimanja, odnosno suočavanje sa njima (predmetnu i metodsku kompetenciju).

Socijalna kompetencija sve više dobija na značaju u svijetu zanimanja. Ona treba da bude i predmet istraživanja i predmet uvježbavanja u okviru profesionalne orijentacije. Na ovaj način treba da se da značajan doprinos formiranju ličnosti učenica i učenika.Centralno mjesto treba da zauzimaju razvoj i osnaživanje nade, volje, sposobnosti odlučivanja, ciljanosti, marljivosti, spremnosti na postizanje učinaka, izdržljivosti i sposobnosti ostvarivanja veza.

Profesionalna orijentacija pruža i priliku da se provjere tradicionalni stavovi i predrasude u pogledu mogućnosti školovanja i zanimanja, te ima za cilj da proširi prostor za moguće odluke o zanimanju i školovanju.

2.7 Cjeline petofaznog modela profesionalne orijentacije

Program koji ćemo prikazati podijeljen je u pet modula, od kojih svaki odgovara na jedno od ključnih pitanja profesionalnog razvoja. U ovom priručniku radionice su podijeljene na radionice koje se mogu realizirati u dva završna razreda osnovne škole. Ciljevi vezani za module ostaju isti u oba razreda, i učenici bi trebali u svakom od razreda proći svih pet modula.

Prvi modul: Samospoznaja. Na putu odlučivanja o budućoj karijeri, kroz proces samospoznaje učenici treba da nauče da otkrivaju i upoznaju sopstvene želje, interesovanja i sklonosti, da ih istražuju i preispituju, te tako opaze svoje talente i sposobnosti što sigurno olakšava sam proces donošenje ispravne odluke.

Dakle, pojedinac treba intenzivno da se bavi samim sobom i suočava sa sopstvenim Ja, jer će mu to pomoći da sazna šta zna dobro, a šta manje dobro; gdje su njegove prednosti, a gdje nedostaci, kako bi dalje u procesu formiranja ličnosti mogao uporediti svoj profil ličnosti za zahtjevima obrazovanja i zanimanja. Upoređivanje sopstvenih predstava o sebi sa predstavama drugih je, također, veoma važno. Ponekad nas druge osobe mogu procijeniti drugačije nego mi sami sebe. Ova interakcija daje objektivniju sliku. Formiranje ličnosti je prvi korak i polazna osnova u procesu odlučivanja za izbor budućeg obrazovanja i zanimanja. Kada mladi prepoznaju svoje potencijale i kada postanu svjesni svojih ličnih preduslova, tek tada se mogu ciljano informisati o putevima obrazovanja i svijetu rada. U tom procesu vrlo je važna uloga nastavnika koji treba da, preko

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

16

odgovarajuće osmišljene nastave, kod učenika razvija vrline sopstvenog Ja: nadu, volju, sposobnost odlučivanja, usmjerenost ka cilju, sistem vrijednosti, izdržljivost, sposobnost stvaranja veza, susret sa samim sobom...

Drugi i treći modul: Informacije o zanimanjima i putevi obrazovanja. Jasno je da se život u svijetu dinamičnih promjena usljed globalizacije i uznapredovale tehnologije odrazio i na svijet rada. Stvorene su potpuno nove strukture i oblasti rada, javljaju se nova zanimanja, tradicionalna nestaju ili mijenjaju svoj izgled, i svijet rada se mijenja iz dana u dan usljed čega je i izbor zanimanja i obrazovanja postao sve teži. Zato je važno upoznati ga, upoznati različita zanimanja, njihove glavne karakteristike, zahtjeve, uslove i perspektive zaposlenja.Informisanje o zanimanjima je od velikog značaja pri izboru budućeg zanimanja i predstavlja jednu od osnova za odlučivanje. Cilj je usmjeriti pojedinca, pružiti mu stručnu pomoć i ukazati na mogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja, perspektive zanimanja i zapošljavanja. Izvori informisanja i načini prikupljanja informacija su različiti,a to mogu biti:

• članovi porodice,• prijatelji i poznanici,• nastavnici,• školski pedagozi i psiholozi,• saradnici u Zavodu za zapošljavanje koji se bave profesionalnom

orijentacijom• štampa,• elektronski mediji,• savremeni digitalni mediji – internet,• brošure i knjige...

Iako Informacije o zanimanjima i Putevi obrazovanja predstavljaju dvije odvojene faze,u ovom priručniku su intergisane u jednu. Prikupljanje informacija o određenim zanimanjima nije potpuno bez istovremenog prikupljanja informacija o obrazovanju putem kojeg se do tih zanimanja dolazi. Dakle, informacije o: upisnoj politici, potrebnom trogodišnjem obrazovanju, četvorogodišnjoj srednjoj školi, fakultetu, smjerovima, ključnim predmetima, lokaciji škole i sl. samo su neka od važnih pitanja na koja se pojedinac treba usmjeriti.

Četvrti modul: Realni susreti. O svijetu rada i zanimanja saznajemo na različite načine. Pretraga štampanog materijala ili pretraga putem interneta može biti od pomoći, ali često ne stvara pravu sliku nekog zanimanja, jer može biti daleko od stvarnog stanja. Pri izboru zanimanja, odnosno daljnjeg obrazovanja, bitno je:

• razgovarati sa ekspertima o željenom zanimanju, te na taj način saznati nove informacije;

• organizavano ili samostalno posjetiti preduzeća i vidjeti način na koji se obavlja određeni posao;

• razgovarati sa učenicima koji su završili ili pohađaju željenu srednju školu, te na taj način spoznati njihova iskustva;

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

17

• razgovarati sa profesorima iz srednjih škola na temu nastavnog plana i programa;

• organizovano ili samostalno otići u posjet željenoj srednjoj školi;• posjetiti Zavod za zapošljavanje i saznati kretanja na tržištu rada,• i slično.

U organizaciji realnih susreta, učestvuju učenici, profesori i pedagozi, koordinatori centara za mlade, roditelji. Ovaj modul, također, ima za cilj i ukazati na značaj komunikacije i socijalne mreže kako u svakodnevnom životu tako i u realnim susretima. Imajući u vidu trendove na tržištu rada, jednako je važno ukazati i na značaj stvaranja poduzetničkog duha kod mladih već u osnovnoj školi.

Peti modul: Odluka o izboru školovanja/zanimanja. Da bi se donijela odluka o izboru životnog zanimanja, izbor škole koju treba nastaviti nakon osnovnog obrazovanja je jedna od ključnih životnih odluka, te sigurno i u emotivnom smislu nije laka.Bez obzira na njenu važnost, kao korektivni faktor da se ne napravi pogrešan izbor treba imati na umu i ideju o cjeloživotnom učenju, usavršavanju, prekvalifikaciji, i sl. Dešavaju se stalne promjene i u društvu i u načinu proizvodnje, tako da ni naš trenutni izbor zanimanja ili školovanja ne mora biti jedan za sva vremena.Kad su u pitanju roditelji, istraživanja pokazuju da i dalje imaju jak uticaj na izbor zanimanja svoje djece. Pozitivna strana je to što su oni vrlo zainteresovani za teme izbora daljnjeg školovanja i zanimanja svoje djece, te rado primaju informacije koje se tiču profesionalne orijentacije. Zato treba raditi i na njihovom informisanju kroz ograniziranje zajedničkih radionica u školama ili na tematskim roditeljskim sastancima. Također, i vršnjaci imaju veliki uticaj na izbor daljnjeg školovanja pogotovo u početnoj fazi donošenja odluke. Radom sa učenicima na samospoznaji, negativni efekti ovog uticaja se u značajnoj mjeri mogu redukovati. U obzir treba uzeti i ostale elemente ličnog nivoa (medije, braću i sestre, rođake, prijatelje...).U cilju što pravilnije odluke, potrebno je mladoj osobi pružiti podršku, sve potrebne informacije i saznanja neophodna za njeno donošenje, ali sama odluka ipak mora biti samo lični izbor pojedinca. Nastavnici, pedagozi, roditelji nikako ne smiju pasti u zamku i donijeti odluku u ime mlade osobe.

Unutar svakog modula nalaze se primjenjive radionice. Svaka od radionica je opisana na sljedeći način:

Cilj: osnovni smisao radionice i glavne promjene koje izaziva kod učenika.

Metoda: način na koji se radionica može realizirati.

Sekvence: detaljan opis toka radionice, uz prijedloge za diskusiju i osvrt koji nastavnik može napraviti nakon radionice.

Trajanje: određeno okvirno; za svaku radionicu nastavnik sam procjenjuje hoće li

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

18

je produžiti ili skratiti, ovisno o procjeni, potrebama ili vremenu kojim raspolaže.

Moderacijski materijal: navedeni su materijali uz pomoć kojih se radionica može sprovesti.

2.8. Metode rada koje se mogu koristiti u realizaciji programa

Klaster - Ispitivanje pomoću kartica Učenicima se postavlja pitanje, a potom podijele moderacijske kartice. Ukoliko su učenici podijeljeni u grupe ili imamo više pitanja, izabraćemo moderacijske kartice u više boja. Učenici odgovore zapisuju na kartice. Učenicima se naglašava da prilikom zapisivanja odgovora: pišu flomasterom, pišu veliki štampanim slovima, pišu jasno- najviše do tri reda i da zabilježe najviše jednu ideju po kartici. Korak koji slijedi je sakupljanje kartica. Pritom treba obratiti pažnju na to da se one prikupe u skrivenoj formi („licem ka dolje“). To je važno pošto i otvoreno ispitivanje pomoću kartica treba da bude što anonimnije. Potom slijedi kačenje prvih kartica na tablu. Kod kartica koje slijede nastavnik postavlja pitanje učenicima da li one mogu da se kategorišu kod već okačenih kartice ili čine novu cjelinu. Proces traje dok se ne okače sve kartice. Nakon toga ,odjeljenje još jednom provjerava kategorizaciju kartica i daje naslove pojedinim grupama (smisaonim jedinica) pomoću odgovarajućeg nadređenog pojma.

Dvostruki krug Učenici se pripremaju za tematska izvođenje u okviru kratke faze podsjećanja. Teme mogu biti različite: metodska pitanja (npr. priprema pismenih zadataka), lični izveštaji o iskustvima (npr. zanimljiv događaj sa raspusta), stručne teme (npr. tema „Klimatske promjene“). U prvom planu su dakle iskustva, pretpostavke i/ili predznanja učenika. Dvostruki krug se izvodi tako da učenici sjedaju u obliku kruga u parovima jedni nasuprot drugih i na taj način se formira unutrašnji i spoljni krug. Ako se prave pojedinačni parovi, sagovornici se mogu birati i izvlačenjem kartica ili simbola/brojeva u paru. U nastavku, učenici iz unutrašnjeg kruga ispričaju svoju „priču“. Njihovi sagovornici slušaju i eventualno postavljaju pitanja. Nakon toga, učenici iz unutrašnjeg kruga se pomjeraju, npr. dvije stolice u pravcu kazaljke na satu, tako da nastanu novi parovi za razgovor. Tada se aktiviraju učenici iz spoljnog kruga i pričaju / izveštavaju iz svog ugla o zadatoj temi. Potom se predstavnici unutrašnjeg kruga ponovo pomjeraju za dvije stolice dalje i razgovor se nastavlja.. Na kraju, proces razgovora može da se analizira i sa komunikacionog i sa stručnog stanovišta.

Ekspertska metodaRad u osnovnim grupamaPrvo se vrši podjela na slučajne grupe (osnovne grupe) izvlačenjem materijala za rad u grupama. Učenici prvo čitaju tekst individualno. Poslije toga slijedi zajednički rad na tekstu u okviru osnovnih grupa. Razgovara se i diskutuje o najvažnijim tezama i sadržajima teksta, zapisuje se (eventualno) šta treba proslijediti drugima

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

19

koji ovaj tekst uopšte ne poznaju. Formiranje ekspertskih grupaU svakoj osnovnoj grupi članovima se podijeli određeni broj brojki ili simbola. Svi učenici sa istim brojem/simbolom potom formiraju ekspertsku grupu. Sada se najmanje po jedan ekspert iz osnovne grupe našao u grupi sa novim sastavom. Svaki učenik, kao ekspert, prezentira članovima nove grupe rezultate zajedničkog rada iz osnovne grupe. Nakon toga se teme rada međusobno povezuju i rezimiraju u zajedničko predavanje.

Pretraživanje po internetuNastavnik ima mogućost da posegne za tematskim osnovama koje se nude na internetu (teme: o gradovima, zemljama, epohama, piscima ). Učenicima se daje određen broj pitanja koja treba da riješe pomoću interneta. Pritom postoji mogućnost da im se da i lista sa linkovima koju treba da iskoriste za obradu pitanja ili učenici mogu da pronađu rješenja i preko pretraživača, što povećava nivo zahtjevnosti. Mind Map (mapa uma)

Postupak izrade mape uma dat je u konceptu 1. modula, radionica: Mapa uma. Intervjuisanje parova

Primjenjivo je svuda gdje treba razmijeniti lične podatke, iskustva, stanovišta ili specijalna znanja. U okviru pripreme za vježbu ,odjeljenje se po pravilu dijeli na dvije polovine. Učenici jedne polovine dobijaju zadatak za intervjuisanje A,a učenici druge polovine zadatak za intervjuisanje B (pod određenim okolnostima oba zadatka mogu biti i ista). Zadaci za intervjuisanje prilično su otvoreni, npr: pokušaj da saznaš kako tvoj par zamišlja dobru nastavu, šta zna o Službi za zapošljavanje, kako je proveo vikend, itd. U fazi rada,u tišini, svi učenici se pripremaju za svoje zadatke. Onda se kroz izvlačenje biraju parovi (po jedan predstavnik A i B). Intervju može trajati po 3 min. za obje strane, te imati sljedeću strukturu: pitanja, odgovori, potpitanja, rezime i izvođenje ključnih riječi. Nakon toga, svi učenici sjedaju na polukružno postavljene stolice i predstavljaju svog para sa odgovarajućim ličnim podacima / iskustvima / objektivnim informacijama. Cedulja sa ključnim riječima (tehnika dvije kolone)

Učenici dobijaju kratak stručni tekst. On treba da se transformiše u osnovu za slobodno izlaganje pomoću cedulje sa ključnim rečima. Prvo učenici pažljivo čitaju tekst, a u određenom slučaju razjašnjavaju nepoznate formulacije ili stručne pojmove. Nakon toga, rezimiraju smislene dijelove pomoću podnaslova.Kolona sa ključnim rečima razdvaja se od teksta i sada služi kao osnova za izlaganje. Uvod i rezime moraju da se dopune – nezavisno od nacrta teksta.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

20

Primjer: Polazni tekst EU trenutno ipak ima problem – ima premalo tehničara! Ako bi se sada budžet za tehnička istraživanja povećao za 50%, novac uopšte ne bi mogao da se iskoristi - samo u Austriji narednih godina nedostajaće 5000 tehničara. Zato Ministarstvo ekonomije u saradnji sa industrijskim udruženjem želi da ohrabri prije svega djevojčice da krenu na tehničko obrazovanje.U nekim granama odnos između žena i muškaraca danas iznosi još 50%.Tehnička zanimanja i porodica – da li se to uklapa? Volfgang Tritremel potvrđuje: „Industrija ne podrazumijeva više rad na pokretnoj traci i sat koji otkucava vrijeme – sve je manje fizičkog rada. Rad glavom umjesto rukama – dakle, tu se može uklopiti i porodica. Softverski inženjer, na primjer, i u toku porodiljkog odsustva kod kuće može daradi na projektima preko interneta.

Kolona sa ključnim rečima (vidi gore)nedostaje 5000 tehničara; Ministarstvo ekonomije, industrijsko udruženje; privlačenje djevojčica; 9 prema 1; rad glavom umjesto rukama; istraživanje i razvoj; može se uskladiti sa porodicom; internet.

Prezentacija pomoću simbola Učenici imaju zadatak da simbole ili slike iskoristite za prikaz ključnih riječi nekog teksta. Rezultat treba da bude vizuelno predstavljena karta sa ključnim riječima. Kod ove metode od učenika se traži da pronađu odgovarajuće simbole pri čemu se pospješuju imaginacije učenika. Istovremeno se povećava pažnja slušalaca pošto simbole, vjerovatno, ne mogu da dovedu neposredno u kontekst predmeta. Tek pomoću izlaganja, simboli i njihov sadržaj postaju razumljivi.

Igra uloga Nastavnik smišlja osnovnu situaciju, u kojoj različite osobe na otvoren i/ili kontroverzan način pregovaraju o nekoj temi( npr: otac, majka, kći, sin diskutuju na „porodičnoj konferenciji“ o školskim, odnosno profesionalnim predstavama kćeri; ili šef, stručni radnik, učenik na obuci, praktikant i predstavnik omladine diksutuju na konkretnom slučaju o zaštiti mladih na radu u preduzeću i sl.) Za pripremu razgovora formira se više timova koji pripremaju po jednu ulogu. Zato dobijaju ranije pripremljene, kratko formulisane kartice sa ulogama koje se od tima do tima razlikuju. Tu još po pravilu dolaze i osnovne stručne informacije na određenu temu/problem, koje su iste za sve. Članovi pojedinačnih pripremnih grupa čitaju i prvo razgovaraju o postojećim materijalima, a potom razmišljaju kako će se ponašati njihov predstavnik uloge i kako treba da argumentuje u igri. Nakon toga, predstavnici grupe okupljaju se na improvizovanoj „bini“ i sprovode igru po ulogama. Ako je potreban i vođa igre, nastavnik se može pojaviti u nekoj sporednoj ulozi. Na kraju igre po ulogama, povratne informacije dobijaju i igrači, kao i slušaoci.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

21

Metoda grudve snijegaUčenicima se zadaje određeni impuls za brainstoriming koji pokreće tematski usmjeren tok misli. Svaki učenik u trominutnoj fazi razmišljanja bilježi, npr: tri prednosti, tri nedostatka, tri cilja, tri razloga ili bira tri slike, tri pitanja. Nakon toga se odjeljenje dijeli na više grupa po troje, u kojima se objedinjuje do devet različitih tačaka. Zadatak članova grupe sada je da, npr. za deset minuta od ovih maksimalnih devet tačaka iskristališu četiri koje smatraju najvažnijima i to što objektivnije, fer i konstruktivno. Ova pravila važe i za treću etapu, a to je razgovor u grupama od po devetero. Za ovaj razgovor na raspolaganju je još deset minuta (zadato vrijeme može i da varira). U ovom vremenskom okviru ova tri tima po troje u svakoj velikoj grupi treba da se dogovore oko pet zajedničkih tačaka i da se na odgovarajući način informišu, argumentuju, diskutuju, vrše selekciju. Tako dobijenih pet bitnih stavki, svaka grupa potom prezentira plenarno. Vježba se završava, između ostalog, metodski usmerenim povratnim informacijama.

Razgovor po stanicama (Rad sa slikama- impulsima) Nastavnik kači impulse za razgovor na spoljne zidove učionice. (Ranije su pripremljene teze, pitanja, citati, karikature, slajdovi, itd.). Stanice razgovora koje tako nastanu se numerišu. Učenici izvlače cedulje sa odgovarajućim brojevima. Potom se svi sa brojem 1 okupljaju na prvoj stanici, svi sa brojem 2 na drugoj, itd. Tada počinju razgovori, imajući u vidu direktive koje zadaje nastavnik (npr. razgovor traje 3 minuta, svaki član grupe mora da dođe do riječi, kratko izlaganje, cijele rečenice, nadovezivati se na druge, obaviti ciljni zadatak). Nadzor nad pridržavanjem pravila vrši posmatrač koga imenuje grupa, koji istovremeno može biti i vođa razgovora, a sa ograničenjem može da učestvuje i u diskusiji. Čim istekne ugovoreno vrijeme za razgovor, nastavnik zvoni, a grupe se pomjeraju u pravcu kazaljke na satu do sljedeće stanice i diskutuju o impulsu za ragovor koji se tu nalazi. Onda se ponovo čuje zvonce, itd. Kao što je rečeno, razgovori u prvom redu treba da privuku, inspirišu i prenesu glavnu temu. Kad grupe prođu sve stanice, prvo se interno daju povratne informacije u grupi, a potom plenarno slijedi runda analize, i to uz posebno učešće posmatrača grupa.

Runda reklama Učenicima se zadaje određena okvirna tema (npr: reklama za posjetu Sarajevu, reklama za boravak u BiH, za neku od zemalja EU, za odabrani strani jezik itd.). Učenici se kod kuće pripremaju za svoje „reklamno obraćanje“ koje treba da traje oko dvije minute. Pripremaju se bilježenjem ključnih riječi, eventualno vježbanjem pred ogledalom i/ili pomoću kasetofona. U nastavi se prvo formira više grupa sa po pet do šest učenika, koji uzajamo drže „probna izlaganja“ (zagrijavanje). Potom se bira više učenika koji će pred cijelim odjeljenjem držati svoje reklamne govore (eventualno mogu da se angažuju i dobrovoljci). Nakon obraćanja, publika dobija priliku da ocijeni prezentirano i to pomoću kartica u tri boje koje se dijele svim učenicima. Pri tome, npr. zelena kartica znači obraćanje je „veoma uvjerljivo“, žuta kartica znači obraćanje je „dijelom uvjerljivo“, a crvena kartica znači obraćanje je „neuvjerljivo“. „Promotor reklame“ ima pravo da pita do tri slušaoca da mu detaljnije obrazlože svoj izbor boje. Na kraju ove vježbe zapisuju se kriterijumi koji čine obilježja ubjedljivog obraćanja.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

22

Metoda akvarijum

Primjer 1Slično kao u akvarijumu, u sredini učionice sjedi, npr. 5 učenika spremnih na diskusiju. Oko njih sjede svi ostali učenici kako bi kao posmatrači pratili zbivanja koja će uslijediti u diskusiji. Zadaje se neka kontroverzna tema koja je onima koji diskutuju u određenoj mjeri poznata. Grupa akvarijum započinje diskusiju (npr. 15 minuta). Učenici slušaoci imaju zadatak da posmatraju po jednu osobu koja diskutuje, imajući u vidu zadatke posmatranja koji se ranije utvrde i definišu.. Nakon 15 minuta i diskutanti i grupe posmatrača zajedno vrše kratku analizu. Prvo se izjašnjava grupa posmatrača o odgovarajućoj osobi koju je pratila. Nakon toga diskutanti izlažu svoje napomene i iskustva.

Primjer 2Za diskusiju o kontroverznoj temi na raspolaganju su grupa Za i grupa Protiv. Svaka grupa ima po 3 stolice, od kojih su dvije zauzete. Dva predstavnika grupe Za i dva predstavnika grupe Protiv počinju diskusiju. Ako neko od posmatrača želi da se umiješa u diskusiju, može sjesti na praznu stolicu u jednoj od grupa i da se uključi u raspravu. Nakon dogovorenog vremena (npr. 2 minute) stolica se mora osloboditi za nekog drugog.

2.9 Rad sa roditeljima

Iako bi odluka o izboru budućeg obrazovanja/zanimanja trebala da bude samostalna odluka pojedinca, roditelji samim svojim položajem u velikoj mjeri utiču na mladu osobu. Zato ih treba aktivno uključiti u proces profesionalne orijentacije u školi, bilo da se radi o tematskim roditeljskim sastancima, prisustvu časovima odjeljenjske zajednice, dodatnim seminarima, organizaciji jednodnevnih sajmova, posjeta nastavi u svojstvu eksperata ili pomoći oko realizacije prakse u preduzećima. Prilika je to da još bolje upoznaju interesovanja i sklonosti svoje djece, poboljšaju međusobnu komunikaciju, upoznaju nova zanimanja i kretanja na tržištu rada, razbiju eventualne predrasude, i tako budu najvažniji partneri ne samo u donošenju odluke, nego i u realizaciji donesene odluke.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

23

PRIJEDLOZI „RADIONICA ZA RAD SA RODITELJIMA“

OŠ „Isak Samokovlija“ SarajevoR1: Koliko poznajem svoje dijete (interesi i sposobnosti)R2: Ja i moj izbor zanimanja (porodično stablo, tradicija, raznolikosti)R3: Prioriteti pri izboru zanimanja (novac, položaj u društvu, ljubav...)R4: Uloga roditelja u donošenju odluke pri izboru (aktivnosti koje su provedene od strane roditelja i djece:- koliko su djeca samostalna u odlučivanju,- koliki je uticaj roditelja,- koliki je uticaj društva)

R5: Upoznaj moje zanimanje, predstavi svoje zanimanje R6: Dijete upisuje školu za koju ga ne podržavate, šta tada?

OŠ „Ustikolina“ UstikolinaOŠ „Hasan Turčalo Brzi“ IlovačaR1: Osobine moga djeteta (prepoznati važne parametre za pravilnu odluku)R2: Koraci-školovanje na putu do željenog zanimanjaR3: Prezentacija suficitarnih i deficitarnih zanimanja (Zavod za zapošljavanje)R4: Debata na temu „Privatni ili državni obrt“R5: Globalne promjene koje mogu uticati na tržište radaR6: Upitnici za roditeljeR7: Razvijanje roditeljske svijesti o realnom izboru zanimanja njihovog djeteta prema njegovim sposobnostima i interesima

OŠ „Kovačići“ SarajevoR1: Informacije o zanimanjima i putevima obrazovanjaR2: Važne informacije o zanimanjima R3: Klasifikacija zanimanja (upoznavanja vrsta i porodica zanimanja)R4: Zanimanja i putevi obrazovanja (neophodne sposobnosti, zahtjevi, putevi obrazovanja za određena zanimanja)R5: Debata na temu „Uloga novca pri izboru zanimanja“R6: Netradicionlana zanimanjaR7: Debata na temu „Zadovoljna /nezadovoljna ličnost“ ( pravilan i pogrešan izbog zanimanja)

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

24

3.PRVA FAZA/modul: SAMOSPOZNAJA

SADRŽAJI:

• Samoprocjena• Portfolio učenika• Spoznaja vlastitih interesovanja, sposobnosti, talenata, sklonosti, zahtjeva

važnih za željeno zanimanje/obrazovanje. • Važnost višestruke procjene• Prikupljanje, prepoznavanje, selekcija važnih informacije u procesu izbora

zanimanja/obrazovanja• Značaj planiranja budućnosti

TRAJANJE:

• 8 časova (4 časa u predzadnjem i 4 časa u završnom razredu osnovne škole)

TEME I CILJEVI MODULA:

• Učenici su svjesni značaja profesionalne orijentacije.• Razumiju važnost usmjeravanja i poticanja u procesu prepoznavanja vlastite

specifičnosti pri izboru zanimanja, tj.u procesu razvoja karijere.• Učenici kroz vlastite primjere prepoznaju potrebne korake do donošenja

odluke kao i moguće pozitivne i negativne uticaje okoline u tom procesu.• Svjesni su da je konačna odluku o izboru zanimanja lična odgovornost

pojedinca.• Učenici prepoznaju važnost samoprocjene pri izboru zanimanja.• Spoznaju svoja interesovanja, sposobnosti, talente, sklonosti i zahtjeve koji

su važni za željeno zanimanje. • Upoznaju značaj korištenja portfolija profesionalne orijentacije.• Svjesni su važnosti i značaja procjene od strane drugih, odnosno višestruke

procjene, te shvataju da ih drugi mogu procijeniti drugačije nego oni sami sebe.

• Izoštravaju sliku o sebi i opažanje sebe.• Svoja interesovanja i sposobnosti mogu povezati sa svojim predstavama o

zanimanju.• Prepoznaju bitne odlike željenog zanimanja/zanimanja iz snova.• Spoznaju značaj planiranja budućnosti i sposobni su sagledati posljedice

vlastitih očekivanja.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

25

PREGLED RADIONICA U MODULU - SAMOSPOZNAJA:

R1 : Linija životaR2 : SamoprocjenaR3 : Set upitnika „Rad na ličnosti“ predzadnji razred osnovne školeR4 : Drugi o meniR5 : Moje zanimanje iz snovaR6 : Pogodi ko samR7 : Put sposobnostiR8 : Oglas za vjenčanje završni razred osnovne školeR9 : Mapa umaR10 : Ja u budućnosti

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

26

RADIONICE za učenike VII razreda/ VIII razreda devetogodišnje škole

3.1 R1 Linija životaCilj: Učenicispoznajuznačajusmjeravanjaurazvojukarijere.Metoda: Radugrupi

Sekvence:

• Nastavnikdajeuputu inavlastitomprimjerupokazujekakoseizvodiradionica:

„Svimiimamosvojulinijuživotaiprofesionalnograzvoja.Svakoodvaspojedinačno,pravitćekorakepostopamaizrezanimodpapira,takodasvakikorak(stopaizrezanaodpapira)kojinapravite,predstavljajedanperioduvašemživotu,saposebnimakcentomnabudućukarijeru.Npr:

Korak1:Mojeimeje:…Imamgodina:...Dolazimiz:...Mojiroditelji/braća/sestre:...Korak2:Mojainteresovanja:...Mojihobiji:...Mojeslobodno vrijeme...Korak3:Mojnajdražipredmet:...Predmetkojimijenajmanje drag:...Korak4:Srednjuškolukojuželimupisati:...Odlukuoizborusrednješkoledonijetću...Oželjenojškoliznamdaje:...Korak5:Poslijesrednješkoleželim:...Mojezanimanjeizsnova:...Ubudućnostisevidimkao:...

Osvrt na radionicuUčenicisaznajuvišejedniodrugima,porodici,školovanju,planovimazabudućnost.Posebanakcenatstavljasenapitanjavezanazaizborsrednješkole/fakulteta,faktoreiliosobekojemoguuticatinatajizbor,kaoinanačineprikupljanjainformacijaoodređenojškoli/zanimanju.

Trajanje: 45 minuta

Socijalna forma: Rad u grupi

Moderacijski materijal:

Kolaž papir, makaze ili pripremljane stope izrezane od papira u različitim bojama

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

27

3.2 R2: Samoprocjena

Ciljevi:Učeniciprepoznajuvažnostsamoprocjenepriizboruzanimanja.Razumijudasvakičovjekimadobrihstranaimanakoječineličnost.

Metoda: Nedovršenerečenice

Sekvence:

• Natavnikučenicimapodijelipraznelistovepapiraidajesljedećuuputuzarad:

„VašzadatakjedarečenicukojapočinjesaJASAM...dopunitesadesetličnihosobinakojećetenavoditijednuispoddrugeipravitivlastitulistu.Vrijemepredviđenozaradjepetminuta“.

• Nakonštosviučenicinapravesvojeliste,ukolikožele,predostatkomrazredanaglasčitajunavedeneosobine.

• Ostaliučenicislušaju.Akoželedatikomentarnalistuosobinasvojihkolega,nastavnikihopominjedatrebajubitiumjereniivoditiračunadatimenepovrijedeosjećanjadrugih,jerciljjestesamoprocjenaisvakoimapravonasvojemišljenje.

• Pitanjazadiskusiju:-Dalijebiloteškoutakokratkomvremenunapisatidesetličnihosobina?-Daličestorazmišljateosvojimosobinama?-Kolikojepoznavanjevlastitihosobina,interesa,važnopriizboruzanimanja?-Dalisteulistinaveliiosobinekojeljudiizvašeokolineneodobravajuilineprihvataju(npr.tvrdoglav/aisl.)?

- Možemolitakveosobinepretvoritiusvojeprednosti?

Kako?

Osvrt na radionicuNavodećivlastiteosobine,učeniciradeintrospekciju.Razmišljajućiosebiisvojimosobinama,prepoznajunjihovznačajpriizboruzanimanja.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:

Praznilistovi,flomasteri,olovke

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

28

3.3 R3: Set upitnika „Rad na ličnosti“

Ciljevi:

Učenicispoznajusvojainteresovanja,sposobnosti,talente,sklonosti,tezahtjevekojisuvažnizaželjenozanimanje.Shvatajuznačajprocjeneodstranedrugihiprepoznajuštadrugimisleonjihovimsposobnostima,talentima,uspjehuunastavi.

Metoda: Popunjavanjeupitnika

Sekvence:

• Nastavnikučesnicimapredstavljasetupitnika„Radnaličnosti“idajekratkauputstvaonjihovojprimjeni:

„Predvamasuupitnicikojetrebatesamostalnopopuniti.Upitniciukojimaseporedvlastiteprocjenetražidaprocjenunapraviidrugabliskaosoba,npr.prijateljizrazreda,moguseraditinanastavi,dokjeostaleupitnikemogućeraditiikodkuće.“

• Popunjeneupitnikeučenicinemajuobavezuvratitiuškoluna„procjenu“.

• UpitnicikaoisvidrugiObrascizakopiranje,kojisusastavnidioprocesaprofesionalneorijentacije,odlažusuuportfolioučenika.

• Napomena:PopunjavanjeupitnikajepopotrebimogućeponovitiisaučenicimaVIII/IXrazreda.Bilobiznačajnodaučeniciuporedeodgovorekojesudavaliurazličitimvremenskimintervalima.

Trajanje:45minuta

Socijalna forma: RadugrupiModeracijski materijal:

Setupitnika„Radnaličnosti“–Obrazaczakopiranje1

PORTFOLIO učenika je mapa-fascikla za prikupljanje rezultata rada u školi, van škole, izbora najboljih radova pojedinca. Vodi se za svakog učenika posebno u toku cijelog procesa profesionalne orijentacije.

Predviđeno je da svaki učenik vodi brigu o svom portfoliju, čuva ga i dopunjava kod kuće.

U dogovoru sa nastavnikom ili razrednikom portfolio se može čuvati i u školi, ali uz osiguranu mogućnost da je u svakom trenutku dostupan učeniku.

Konačan cilj portfolija jeste da učenik prati vlastiti proces sazrijevanja, te da mu na kraju 8. razreda olakša donošenje odluke vezane za dalje školovanje i karijeru.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

29

3.4 R4: Drugi o meni

Ciljevi:Učenicisusvjesnidaihdrugeosobemoguprocijenitidrugačijenegoonisamisebe.Upoređujuvlastitomišljenjesamišljenjemdrugih.Spoznajuvažnostiznačajvišestrukeprocjene.

Metoda: Tuđaslika(praviloJaporuke,obrazloženjeizjave)

Sekvence:

• Učenikepodijelitiugrupe.• Nastavnikpotomdajesljedećuuputuzarad:

„Svakoodvasnaovomlistupapiratrebadanacrtacvijetsaštovećimlaticama.Cvijettrebaimationolikolaticakolikojevasugrupi.Ucentarcvijetasvakonekaupišesvojeime.Kadanacrtatecvijetiupišetesvojeime,listpredajeteosobidosebe.Taosobaulaticuupisujesamojednuosobinuzakojusmatradanajboljeopisujeosobučijeimesenalaziucentrucvijeta.Najpovoljnijebibilodaseispisujusamopozitivneosobine,odnosnodasedajusamokonstruktivneinformacije.Obrazloženjanavedenihosobinasemoguodmahzapisivatiilidavatikrozdiskusiju(npr.odgovoran/a,uvijekdolazišnavrijemeiodgovornoseodnosišpremasvimzadacima).Nakontoga,cvijetseprosljeđujedaljeukrugdokponovonedođedoosobečijeimesenalaziucentrukruga.“

• Kadasvakodobijenazadcvijetsasvojimimenom,učeniciumanjimgrupamarazgovarajuoonomeštosuimnjihovidrugovinapisali.Potomsegrupespajajuipočinjediskusijananivourazreda.Ukolikoranijenisuzapisana,tadasedajuidodatnaobrazloženja.

• Ukolikonekoželi,moženaglasdapročitasadržajsvogcvijeta.

Pitanjazadiskusiju:-Dalikodsebeprepoznajeteosobinenavedeneulaticamavašegcvijeta?-Dalisuvasnekenavedeneosobineiznenadile?-Dalisteotkrilineštonovootomekakovasdrugiljudivide?

-Dalismatratedajetuđaslikaovamarealna?

Osvrt na radionicuUprocesusamospoznajemišljenjedrugihljudiiznašegokruženjanesmijemozanemariti.Važnojeuporeditisopstvenuslikusatuđompredstavom.Utomprocesumiizoštravamoslikuosebiiopaženjesebe,razvijamosuosjećajnostipostupnopovećavamosamopouzdanje.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:

PapirA4formata,flomasteri,olovke

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

30

3.5 R5: Moje zanimanje iz snova

Ciljevi:Učeniciprepoznajubitneodlikezanimanjaizsnova/željenogzanimanja.Upoređujusvojemišljenjesmišljenjemdrugih.

Metoda: Radugrupama,igrapogađanja,prezentacija

Sekvence:

• Učenikepodijelitiuvišemanjihgrupa.• Nastavnikpotomdajesljedećuuputuzarad:

„Svakoodvasćenalistupapiranavestisvojezanimanjeizsnova/željenozanimanjeteglavneodlike/karakteristikeistoga.Svoježeljenozanimanjepotomćetepredstavitikolegamaugrupi.Svakagrupaćetada,odsvihpredstavljenih,odabratisamojednozanimanjeiraditinaosmišljavanjuzagonetkeputemkojećeostalegrupepogađatiokojemzanimanjuseradi.Npr.zanimanjeučitelj/ica–zagonetka:Taosobabitrebaladavoliraditisadjecomrazličitihuzrasta,morabitiempatičana,humana,pristupačna,daimadobreverbalnesposobnosti,strpljiva,moraimatidobrumoćzapažanja....“

• Svakagrupasvojuzagonetkupredajegrupidosebe.• Rješenjazagonetkirezimirajusenaplakatima.• Plakatiseprezentiraju.Navedeneosobineseupoređuju

saosobinama/zahtjevimakojejenaveopojedinacočijemzanimanjuizsnovaseradi.

Pitanjazadiskusiju:-Dalijebiloteškonavestiglavneodlikezanimanjaiz

snova?-Nakojinačinsteprikupljaliinformacijeoželjenomzanimanju?-Dalisudrugilakoodgonetnulizagonetku?-Štavamjeolakšalo/otežalopogađanje?-Dalisuiostalinavelisličneodlike/karakteristikevašegželjenogzanimanja?Osvrt na radionicuUpoznatizanimanjeznačiupoznatinjegoveglavnezahtjeve,karakteristike,puteveobrazovanja,opisposlova,tjelesnepredispozicijeidr.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:

Papir,flomasteri,olovke,plakati

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

31

RADIONICE za učenike VIII razreda/ IX razreda devetogodišnje škole

3.6 R6: Pogodi ko sam

Ciljevi:

Učenicisvojainteresovanjaisposobnostimogupovezatisapredstavamaozanimanju.Odgovornopostupajusamišljenjimailičnimpodacimadrugih.

Metoda: Radugrupi;crtanje

Sekvence:

• Svakiučenikzasebe(tajno)putemcrteža(formatA4)predstavisvojaposebnainteresovanja,sposobnosti,željezadodatnimškolovanjemilipredstaveozanimanju,nenavodećisvojeime.Vrijemepredviđenozaradje10minuta.

• Svicrtežiseizlažunaistomjestoinastavnikdajesljedećuuputu:

„Svakoodvasćeprićijednomcrtežu,pogledatigaipokušatiprepoznatiautora.Ukolikoprepoznateokomeseradi,uzmitenekiautorovličnipredmet(gumicu,olovku,cipelu,jaknuisl.)iostaviteganacrtežbezpitanjailiobrazlaganja.“

• Učenici,čijisucrtežiispravnoodgonetnuti,dobijajusvojcrtežnazad.

• Oostalimcrtežimaserazgovaraugrupi,postavljajusedodatnapitanja,odgonetajuseidodjeljujupravimautorima.

Pitanjazarefleksiju:(Radi dinamike, pitanja se mogu postavljati prilikom obilazaka izloženih crteža)

- Dalisteseodmahdosjetilištaćetecrtati,kakoćetesepredstaviti?

- Dalijebiloteškoprepoznatiautorecrteža?- Kakosteseosjećalikadajenekoodučesnikauspio

prepoznativašcrtež?- Kakosuseosjećaliučesnicičijicrtežinisuprepoznati?- Daliinačevolitegovoritiosebi?- Ukojojmjeristenacrtežimaprikazalisvoja

interesovanja,sposobnosti,zanimanja?- Dalistekrozrazgovorsaznalineštonovookolegamau

razredu?- Štamislitedalibicrtežibilisličnidasuvašidrugovi

trebalidapredstavevašaintresovanja?- Čijiizboriiliželjesuvasiznenadiliizašto?

Osvrt na radionicuLičnipotencijalipojedinca,njegovesposobnosti,interesovanja,telentiisl.trebajubitiusklađenisazahtjevimaipotrebamaželjenogzanimanja/zanimanjaizsnovaokojemprikupljamoinformacije.

Trajanje: 45minutaSocijalna forma: Radugrupi

Moderacijskimaterijal:

Listovipapira,flomasteri,olovke

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

32

3.7 R7: Put sposobnosti

Ciljevi:Učeniciprovjeravajuiuviđajusvojesposobnosti,sklonosti,interesovanja.Otkrivajuukojimoblastimaradaleženjihovesposobnosti.

Metoda: Radpostanicama

Sekvence:

• Nastavnikpripremaprostorijusadovoljnimbrojemstolovanakojemožesmjestiti11stanicaraspoređenihpocijelojprostorijikakobiučenicimoglinesmetanoraditizadatkenasvakojpojedinojstanici.

• PotomdajeuputstvozaprolazaksvakeodstanicainaglašavadaseprecizanopiszadatkazasvakustanicunalaziuObrascuzakopiranje1(ObrazaczapraćenjePutasposobnosti).

• Svakiučeniksamostalnoprolazisvih11stanica.

• Zanekezadatkejepotrebanraduparugdjeučenicisamibirajupartnera.

• UčeniciodmahpoprolaskustanicerezultatupisujuuObrazaczakopiranje1.

• SvirezultatievidentiraniuObrascuzakopiranje1upoređujusesarezultatimaizObrascazakopiranje2“Tablica:Zahtjeviistručneoblasti”ukojemsunavedenizahtjevi-sposobnostivažnizazanimanjaklasificiranaustručneoblasti(vidiPregledklasifikacijazanimanjau

11oblasti).

• Napomena:Zavisnoodraspoloživogvremanaunastavi,radionicasemožemodificiratikrozsmanjenjebrojastanicaisl.

Osvrt na radionicuNastavnikrazgovarasaučenicimaotomedalisuotkrilineštoštonisuznaliosebi.Također,potrebnojenapravitiosvrtusmislupovezivanjasposobnostiivještinasaizboromzanimanja.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma:Radugrupi

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

33

Moderacijski materijal:

Ovaradionicazahtijevaobimnijupripremunastavnika.

1. stanica-čulosluha–kasetofon2. stanica–čulomirisa–petnumerisanihbočicasarazličitim

mirisima3. stanica–čulookusa–četirirazličitevrstečokolade4. stanica–čulododira–neprovidnavrećicasadesetrazličitih

sitnihpredmeta5. stanica–spretnostšakeiprstiju5a:rižaigrah5b:listsakrugom6. stanica–snaga–loptamedicinka7. stanica–sposobnostpamćenja7a:crtanjelinijepopamćenju7b:ceduljasabilješkama8. stanica–koncentracija8a:poređenjeparovaslovaibrojki8b:figureuogledalu9. stanica–preciznost–savijanjepapiraposhemi10.stanica–osjećajzaformuiprostor–tijeloinjegovpresjek11.stanica–prevacokretanja–slikesazupčanicima

Obrazaczakopiranje2-PraćenjePutasposobnostiObrazaczakopiranje3–Tablica:Zahtjeviistručneoblasti,Pregledklasifikacijazanimanjau11oblasti

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

34

3.8 R8: Oglas za vjenčanje

Ciljevi:Učeniciupoređujusvojupredstavuosebisatuđompredstavom,inatajnačinizoštravajuslikuosebiiopažanjesebe.Učesamouvjerenonastupatipreddrugima.

Metoda: Radugrupama,igrapogađanja,prezentacija

Sekvence:

• Nastavnikzamoliučenikedasepodijeleuparove,takodaimpartner/icabudeosobakojudobropoznaju,teimdajesljedećuuputuzarad:

„Zadataksvakogparajedajednizadrugeformulišuoglaszavjenčanje.Krozključneriječiitrudećisedabudeteiskreni,prikažiteosobinesvogpartnera/ice.PomoćvammožebitiObrazaczakopiranje3salistompozitivnihinegativnihosobina.Sobziromdaseradiooglasuzavjenčanje,izdvojeneosobinevašegpartnera/icebitrebalebitipozitivne.Ukolikoželitenavestiinekenegativneosobinepokašajteih„zamaskirati“ipretvoritiupozitivne.“

• Nakontoga,oglasprvopokažitesvompartneru/iciradiprocjeneiporazgovarajteonjemu.

• Anonimneoglasepotomokačitenazidinekasviučeniciurazredusamostalnopokušajuodgonetnutikomepripadapojedinioglas.

• Pitanjazadiskusiju:-Dalistedovoljnodobropoznavalisvogpartnera/icudabistegatačnoopisali?

-Dalijebiloteškoograničitisesamonapozitivneosobine?-Kojenavedeneosobinesuvasiznenadile?-Dalijetuđapredstavaovamaznatnorazličitaodvašepredstave?-Dalinakonoveigreželitesaznatijošvišeosebi?-Kakosteseosjećalidoksudrugigovoriliovama?-Kojeosobinesusečestojavljaleuoglasu?

Osvrt na radionicuUpoređujućivlastitupredstavuosebisapredstavomdrugih,pojedinacizoštravaslikuosebi.Također,postajesvjestandasvakoodnasporeddobrihosobinaimaionemanjedobre,kojesusastavnidioličnostiinemorajunužnobitinegativne.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Radugrupi;raduparovima

Moderacijski materijal:

Obrazaczakopiranje3Papir,flomasteri,olovke,plakati

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

35

3.9 R9: Mapa uma

Ciljevi:

Učeniciasocirajumislikojeproističuizcentralnogpojmamapeuma.Prikupljaju,sjedinjuju,prepoznajuiselektujuvažne/nevažneinformacijenazadatutemuistrukturiranoihpredstavljajunamapi.

Metoda: Mapauma

Sekvence:

• Nastavnikučenikepodijeliugrupeteimdajeuputuzaizradumapeuma:„Nasredinuplakatailibijelogpapirabezlinija,formataA4unosisecentralna temakaoključna riječ.Centralnatemasemoženaslikatiikaocrtež.Prvorazmisliteštavampadanapametnatutemu.Potomiscrtajteglavne granekojesenadovezujunacentralnutemu,napočetkudeblje,premakrajevimatanje.Svakaodglavnihgranaimasopstvenuboju.Natimglavnimgranamaispisujusepojmovikojiimajuvezusacentralnimpojmom.Takonastajuključne riječi- kategorije.Izglavnihgrananastajunovegranekojesu,također,premakrajevimasvetanjeicrtajuseistombojom.

Napomena: Ukoliko grupa ima poteškoća u izdvajanju ključnih riječi, onda im nastavnik može pomoći i dati prvi primjer ili, radi lakšeg razumijevanja, Obrazac za kopiranje 4.

• Svakaodgrupaizvlačijednuodponuđenihkarticasacentralnimtemama(4-5različitihzanimanja).

• Učeniciugrupamaizrađujumapeumanaodabranucentralnutemu.

• Nakonizrade,svakagrupaprezentirasvojumapuumairadiseizložbaplakata.

Pitanjazadiskusiju:-Dalistedobilinoveinformacijeocentralnojtemi?-Dalisteimaliproblemaupronalaženjuključnihriječi?-Dalistenaovajnačinsteklicjelovituslikuocentralnojtemi?Napomena:Zavisno od raspoloživog vremana u nastavi, uputa za izradu mape uma- centralna tema, odnosno ključna riječ, učenicima se može dati na jednom času. Njihov zadatak je da prikupe što više relevantnih informacija kako bi na narednom času lakše i brže izradili strukturiranu mapu uma. Osvrt na radionicuMapaumakaometodaunastavidajemogućnostučenicimazavrlokreativan,istraživačkiikonstruktivanrad.Prikupljanjeinformacijaozanimanju/školiistrukturiranjepoodređenimključnimsegmentimaolakšavanjihovousvajanje,razumijevanjeirazvijanjesposobnostiprepoznavanjavažnihinformacija.

Trajanje: 45/90minutaSocijalna forma: RadugrupamaModeracijski materijal:

Obrazaczakopiranje4,flipchart,flomasteri

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

36

3.10 R10: Ja u budućnosti

Ciljevi:

Učeniciprepoznajuznačajplaniranjabudućnosti.Sposobnisusagledatiposljedicevlastitihočekivanja.Razumijuvažnostpotrebezaplaniranjemipostupnomrealizacijomplanovavezanihzabudućezanimanje.

Metoda: PrikupljanjeključnihriječiIzradaplakata

Sekvence:

• Nastavnikučenicimadajeupitnik„Mojživotza15godina“(Obrazaczakopiranje5).

• Učeniciodgovorajunapitanja,anakontogasvakoformulišesvoj„Životnimoto“kojijeuskladusanjihovimočekivanjima.

• Naosnovudatihodgovora,učeniciosmišljavajukolažukojemćebitipredstavljennjihovživotza15godina.

• Svakiučenikprezentirasvojkolaž.

Pitanjazadiskusiju:-Daličestorazmišljateosvojojbudućnosti?

-Dalinasvojubudućnostgledateoptimističnoilisastrahom?

-Dalijemogućedaovaslikaza15godinapostanestvarnost?-Dalividitenekepreprekenatomputu?

Napomena: Zavisno od raspoloživog vremana u nastavi, radionica se može realizirati kroz dva časa. Osvrt na radionicuSvakipojedinactrebabitisvjestanonogaštoočekujeodživotairazlikeizmeđurealnihineralnihpredstava.Nijedovoljnoformulisatiočekivanja,trebaprepoznatiposljedicetihočekivanjanaizborškolovanja/zanimanja,teradkaokartuzabudućnost.

Trajanje: 45/90minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:

Upitnik„Mojživotza15godina“(Obrazaczakopiranje5).Papiri,flomasteri,novine-časopisi,plakati,makaze,ljepilo

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

38

Set upitnika „Procjena ličnosti“ – Obrazac za kopiranje 1/radionica R3

TRENUTNO STANJE U MOM ODLUČIVANJU O ZANIMANJU

Razmisli dokle si došao/la u procesu odlučivanja! Ako već imaš željeno zanimanje, jednostavno ga tačno provjeri! Ako nemaš, vidi dokle si došao/la u svojoj odluci!

Uz svaku rečenicu označi samo jedan od tri ponuđena odgovora zavisno od toga koliko se navedenatvrdnja odnosi na tebe. Označi odgovor, odnosno upiši X u kolonu u kojoj se nalazi tvoj odgovor. Imaj na umu da ovdje ne postoje tačni i netačni odgovori JSkala za procjenu:

1 – uopće se ne slažem 2 - donekle se slažem 3 – u potpunosti se slažem

Skala za procjenu1

Uopće se ne slažem

2Doneklese slažem

3U potpunosti

se slažemRadne navike se razvijaju kad se zaposliš.

Već imam konkretno željeno zanimanje.

Još uvijek nemam konkretno željeno zanimanje, ali imam više ideja o tome šta bih mogao/la da radim.

Moj uspjeh u školi može imati uticaja na moj uspjeh u životu.

Postoji samo jedan ispravan način da se donese odluka o budućem zanimanju.

Donošenje odluke o izboru zanimanja ne ovisi o predmetima koje učim u osnovnoj školi.

Hobi i slobodne aktivnosti su povezani sa izborom zanimanja.

Moje lične osobine nemaju veze sa izborom zanimanja.

Moja porodica utiče na izbor mog željenog zanimanja.Svi učimo na isti način pa, ako imam problem da nešto naučim, to znači da se ne trudim dovoljno.

Šta god odaberem za svoje zanimanje, to ću raditi čitav život.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

39

ZA ŠTA SAM ZAINTERESOVAN/A

Interesi podrazumijevaju trajnije zanimanje pojedinca za određene aktivnosti. Ljudi imaju različite interese – zanimanja za tehniku, prirodne i društvene nauke, književnost, likovnu umjetnost, muziku, sport, ekonomiju, poslovne aktivnosti.

U tablici su navedena neka od interesovanja. Razmisli i odgovori koliko se pomenuta interesovanja odnose na tebe, a potom pronađi vezu sa zanimanjem koje te interesuje. Označi odgovor, odnosno upiši X u kolonu u kojoj se nalazi tvoj odgovor. Molimo te da budeš iskren/a jer ovdje nema ispravnih ili pogrešnih odgovora JSkala za procjenu:

1 – uopće me ne zanima 2 - donekle me zanima 3 – jako me zanima

1Uopće me ne zanima

2Donekle

me zanima

3Jako me zanima

da budem među ljudimada se bavim djecom da pomažem bolesnim i starim ljudimada se angažujem oko drugih da se bavim sam sobom rad sa životinjamada boravim u prirodi da budem u pokretumoda da se fizički naprežem tehnika muzika, da sviram neki instrumenthemijajezici daleke zemlje kuhanjeda sam sebi raspodjeljujem posaoorganizacijaelektronikaslikanje, crtanje, dizajniranjerad u bašti, uzgoj biljaka da se bavim mišljenjima drugih ljudi pravosve u zdravstvu da nešto planiram , konstruišemreklame

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

40

MOJE PREDSTAVE O ZANIMANJU

Razmisli i zaokruži one stavke koje se najviše odnose na tebe, a potom pronađi vezu sa zanimanjem koje te interesuje.

Želim da radim sa ljudima. Zamišljam posao koji ima veze sa savjetovanjem i usluživanjem. Želim da se nađem ljudima, da im pomažem, da se staram o njima i njegujem

ih. Želim da radim sa djecom. Želim da radim u kancelariji. Želim da radim sa životinjama, da ih njegujem. Želim da radim sa biljkama. Želim da radim u prirodi / sa prirodom. Želim da se bavim nekim zanatom. Želim da zanatski obrađujem i prerađujem materijale. Volio bih da radim sa metalom. Volio bih da radim sa drvetom. Volio bih da radim sa tekstilom. Volio bih da radim sa plastikom. Volio bih da radim sa glinom, staklom ili keramikom. Želim da radim sa grubim alatom (čekić, testera ...). Više bih volio da radim sa preciznim alatom (kao optičar, zlatar). Želio bih da radim sa/na mašinama. Želim da sklapam, montiram ili instaliram dijelove. Želim i sam nešto da koncipiram, isplaniram. Želim da radim na kompjuteru. Želim da radim na mašinama kojima se kompjuterski upravlja. Zanima me obrada podataka. Zanima me hemija, volio bih da istražujem i ispitujem. Volio bih da radim na građevini. Želim da dizajniram, da budem kreativan, da budem u stanju da

implementiram svoje ideje. Želim da organizujem.

Kad pomislim na svoje željeno zanimanje zamišljam da...

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

41

ZNAČAJ RODITELJA KOD ODLUKE O IZbORU ObRAZOVANJA/ZANIMANJA

Razmisli koji iskazi se odnose na tebe, a koji ne!

U praznoj koloni označi samo one rečenice koje se odnose na tebe.

Moji roditelji ... √

... se isuviše miješaju u moju odluku.

...se uopće ne interesuje koje obrazovanje/zanimanje želim da izaberem.

... me podržavaju u tome da donesem odluku o odgovarajućoj oblasti rada, ali ne donose odluke umjesto mene.

... pokušavaju da me ubijede da se odlučim za nešto što me uopće ne zanima.

... prepuštaju meni konačnu odluku o izboru obrazovanja/zanimanja.

... mi daju dobre savjete kako da izaberem odgovarajuće obrazovanje/ zanimanje zbog čega sam sretan/a.

... bi trebali da gledaju svoja posla,a ne da mi stalno daju savjete.

Kako bi se roditelji trebali ponašati kada je u pitanju izbor zanimanja njihove djece?

Šta ti konkretno želiš od svojih roditelja kad je u pitanju izbor obrazovanja/zanimanja?

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

42

MOJE PONAŠANJE

Svako zanimanje zahtijeva svoj sklop osobina ličnosti koji se može razlikovati od osobina koje su potrebne u nekom drugom zanimanju. Stoga je za pravilan izbor zanimanja vrlo važno suočiti se i pravilno procijeniti svoje sposobnosti i stav prema radu.

Pokušaj procijeniti kako se ponašaš u određenim situacijama: kod kuće, u školi, u slobodno vrijeme, sa prijateljima.Prvu procjenu neka napravi tvoj kolega/ica iz razreda i odgovore upiše u kolonu „Ti me procjenjuješ“. Nakon toga, sam napravi procjenu svoga ponašanja/sposobnosti. Odgovore upiši u kolonu „Ja se procjenjujem“.Odgovor, odnosno odgovarajuće slovo koje se nalazi ispred tvrdnji iz skale za procjenu (A B ili C) upiši u kolonu za odgovore.Skala za procjenu:

A: malo prisutnaB: srednje izražena C: prisutna u dovoljnoj mjeri

Ponašanja

Izdržljivost (Mogu da rješavam jedan zadatak sve dok ne postignem željeni rezultat.)

Smisao za red (uredno radno mjesto, bez zaboravljanja)

Preciznost (pažljivo raditi, biti tačan)

Pouzdanost (biti tačan, svijest o obavezama, održati obećanje)

Spremnost da pomognem

Nastup (siguran, samouvjeren nastup, dobre forme ophođenja)Sposobnost timskog rada (Volim da sarađujem sa drugima.)

Sposobnost uspostavljanja kontakta

Samopouzdanje (Znam šta umijem i želim.)

Ja seprocjenjujem

Ti meprocjenjuješ

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

43

USTANOVI SVOJE TALENTE I SPOSObNOSTI!

U svakom zanimanju potrebni su određeni talenti i sposobnosti. Što je veći sklad između naših sklonosti i potreba određenog zanimanja, veća je i vjerovatnoća ličnog uspjeha i radnog zadovoljstva u željenom zanimanju. Razmisli i procijeni svoje talente i sposobnosti. Prvu procjenu neka napravi tvoj kolega/ica iz razreda. Rezultate procjene (broj 1, 2 ili 3) upiši u kolonu „Ti me procjenjuješ“.Nakon toga, sam napravi procjenu svojih talenata/sposobnosti i odgovore upiši u kolonu „Ja se procjenjujem“.

Kritički procijeni svoju: 1 2 3spretnost: kodpravljenjamanjihpredmeta,kodpopravljanjapredmeta...

nespretan osrednji spretan

građa tijela, zdravlje: nasportusam,pješačim...

brzoseumaramuglavnomotporan žilav,izdržljiv

koncentraciju: kodstvarikojememalozanimaju,jasam...

rastrojen,bezpažnje

priličnopažljivveoma

koncentrisan

pamćenje (riječi, brojke):pamtimnaučenetekstove,riječiibrojke...

skoroidanepamtim relativnodugo odlično

maštu: kodpisanjasastava,izradecrtežairješavanjapraktičnihproblemaimam...

nikakveilimaloideja

ponekaddobreideje

uglavnomdobreideje

jezički talenat: tekstove,riječi,rečenice...učimishvatamunastavijezika

sadostamuke dobroveomabrzoi

odlično

matematički talenat: računskezadatke,zadatkeizmatematikeifizikeisveštoimavezesabrojkamarješavam...

samukomineprecizno čestopriličnolako

veomabrzoisigurno

Ja seprocjenjujem

Ti meprocjenjuješ

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

44

crtanje i dizajniranje:zaslobodnocrtanjeidizajniranje...

sammanjenadaren osrednje

uglavnomveomanad.

geometrijsko crtanje: kodgeometrijskogcrtanjaradim...

neuredno osrednje

veomapreciznoiuredno

talenat za tehničke probleme: kontekstifunkcionisanjeaparataitehničkihuređaja,korištenjealatashvatam...

samouzpunomuke

osrednjeveomabrzoiprecizno

smisao za forme:kodcrtanja,oblikovanja,pravljenjamanjihpredmetaikodručnihradovastvarimiuspjevaju....

rijetko upotrebljivesu dobroilijepo

sposobnost prostornih predstava:mogudazamislimkakoplanovi,skiceicrtežiustvarnostiizgledaju...

uglavnomteško osrednjelakoibezproblema

podjela, planiranje:kodslobodnihaktivnosti,zadatakaiostalihradovasvojevrijemeumijemdapodijelim...

teško priličnodobro

smislenoiodlično

pojmovno razmišljanje:teoretskapitanjailogičkekonteksterazumijem...

priličnomučno zadovoljavajuće veomalako

senzorne sposobnosti:vid,sluh,dodir

nebašdobre zadovoljavajuće veomadobre

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

45

NASTAVNI PREDMETI U OSNOVNOJ ŠKOLI

Razmisli na koji način si učio/la pojedine predmete. Svoja iskustva ocijeni od 1 do 4. Broj koji odgovara tvojoj procjeni upiši kod svake tvrdnje u kvadratić ispod kolone „Moja procjena“. Nakon toga, osoba koja te dobro poznaje, također, treba dati svoje mišljenje o tome i svoj odgovor,odnosno odgovarajući broj upisati u kolonu „Procjena druge osobe“

Skala za procjenu: 1 – teže učim; 2 – učim osrednje; 3 – učim lako; 4 – jako me zanima.

NASTAVNI PREDMETMOJA

PROCJENA

PROCJENA DRUGE OSOBE

Maternji jezik i književnost □ □

Matematika □ □

Engleski i/ili _________jezik □ □

Biologija □ □

Fizika □ □

Hemija □ □

Geografija □ □

Historija □ □

Muzička kultura □ □

Tjelesni i zdravstveni odgoj □ □

Likovna kultura □ □

Tehnički odgoj □ □

Informatika □ □

Kultura življenja □ □

Vjeronauka/ historija religija □ □

Građ. obraz./demokratija i ljudska prava □ □

□ □

□ □

Na osnovu moje i procjene meni bitne osobe, školski predmeti u kojima pokazujem najbolje rezultate su: ___________________________________________________

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

46

MOJA INTERESOVANJA I SKLONOSTI U SLObODNO VRIJEME

Izraz “interesovanje“ – “zanimanje“ podsjeća na to da bi se čovjek trebao baviti upravo onim što ga zanima.

Ovaj radni list podijeljen je na dvije polovine: strana A i strana B. Polovina A pomoći će ti da ustanoviššta sve voliš da radiš u slobodno vrijeme. Polovina B ti pomaže da saznaš šta ćeš pritom doživjeti, osjetiti. I jedno i drugo za tvoju odluku o stručnoj oblasti ili o zanimanju može da bude od velikog značaja.

A Šta volim da radim u slobodno vreme?B Šta pritom doživljavam? Zašto volim to da radim?

Podvuci svoje aktivnosti u slobodno vrijeme, kao i one stvari i stručne oblasti kojima se rado baviš. Možda imaš još oblasti interesovanja. Dopiši ih!

Pitaj se zašto ti svi poslovi podvučeni u koloni A predstavljaju zadovoljstvo. Podvuci odgovarauće podsticaje. Ukoliko želiš obrazloži svoje naklonosti.

1. Ručno pravljenje manjih predmeta

Šta: pokloni, tehničke sprave (avioni, brodovi, radio, električni uređaji) nakit, dijelovi nameštaja, komadi odjeće __________________________________Čime: od drveta, metala, papira, kartona, lima, slame, tekstila, vune, hemikalija, ljepila, gline, boja, alata, aparata, mašina __________________________________

Jer volim ...

da radim rukama, da popravljam, proizvodim, sklapam nešto, ostvarujem svoje ideje, lijepo oblikujem, nešto ukrašavam, uljepšavam, radim precizno i tačno, druge obradujem, pravim pokuse, istražujem, učim novo, sam sam u sobi, u radionici sam _________________________________________________________________________________________________________

2. Pomaganje u domaćinstvupaziti na djecu, kuhati, postavljati sto, spremati, čistiti, prati sudove, brisati ih, šiti, peglati, njegovati i starati se, rukovati uređajima i aparatima, upravljati novcem__________________________________

Jer volim ... da kupujem, obavljam poslove, da idem u prodavnice, da budem među ljudima, da se vozam, pomažem, njegujem, drugima pričinjavam zadovoljstvo,ukrašavam, uređujem, spremam, organiziram, dijelim, kod kuće sam __________________________________

3. Držanje životinja i rad sa biljkama

pse, mačke, kuniće, morske svinje, hrčka, morske ribe, ptice, miševe, kornjače ili __________________________________držatiili volim da se bavim biljkama u saksijama, žbunjem, povrćem ili ______________________________

Jer volim ...

da radim sa životinjama, njegujem ih, staram se o njima perem ih, čistim, uzgajam, posmatram, istražujem njihov način života, jer sam sam, napolju sam, radim sa živim bićima, učim novo, fizički radim __________________________________

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

47

4. Sakupljanje

poštanskih marki, razglednica, omota ploča, fotografija, mapa, umjetničke reprodukcije, knjige, crteže, kovanice, plakete, minerale, okamenjene biljke i životinje, leptire__________________________________

Jer volim ...

da poredim, procjenjujem, istražujem, pokazujem, ukrašavam, dekorišem, posjedujem vrijedne stvari, prodajem, mijenjam, prepariram, sam radim, učim novo, vidim lijepe boje i oblike _____________________________________________

5. Sportplivanje, ronjenje, surfanje, jedrenje, pješačenje, vožnja bicikla, laka atletika, trke orijentacije, kampovanje, jahanje, planinarenje, letenje, umjetnička gimnastika, tenis, stoni tenis, golf, mini-golf, skijanje, klizanje, voženje skutera, boks, streljaštvo, džudo, fudbal, rukomet __________________________________

Jer volim ...da budem napolju, doživim prirodu, budem u pokretu, doživim novo, putujem, fizički radim, rizikujem, preuzimam odgovornost, doživljavam avanturu, ispitujem svoju hrabrost, da budem sam, da se takmičim, pobjeđujem, vodim, organiziram, njegujem prijateljstvo, volim da budem sa drugima__________________________________

A Šta volim da radim u slobodno vrijeme? B Šta pritom doživljavam? Zašto volim to da radim?

6. Da čitam i budem informisan

Šta: novine, časopise, knjige __________________________________

slušam radio, gledam televiziju, video

Šta me posebno zanima? politika, rat, nesreće, automobili, željeznica, saobraćaj, ekonomija, prestupi, senzacionalni događaji, putovanja, avanture, ljubavne priče, geografija, historija, sport, medicina, prirodne nauke, tehnika, umjetnost, muzika, religija, moda, zabava, reklama___________________________________

Pisanje: pisama, pjesama, priča _______________________________

Jer volim...

da razmišljam, učim novo, širim znanja, budem informisan, da se zabavim, da imam predstavu o tome šta se događa, da imam intelektualnu okupaciju, da budem sam, da imam promjene _____________________________________________________________________________________________________

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

48

7. Oblikovanje

Šta: crtanje, slikanje, modeliranje, fotografisanje, snimanje, smišljanje priča, sviranje, pjevanje, pozorišne igre, ples __________________________________

Čime: rad sa bojama, papirom, glinom, olovkom, aparatima, notama __________________________________

Jer volim...

da prikazujem nešto, osmišljam, oblikujem, formiram, kreiram, nešto tačno imitiram, prikazujem ideje ili osjećanja, ostvarujem ideje, budem u pokretu, budem sam, nešto saopštavam. ________________________________________________________________________________________________________________________________________

8. Grupe mladih, udruženja, omladinski centri

Koje? ________________________________Pritom obavljam sljedeće poslove ili funkcije: _________________________________staranje o djeci

Jer volim...

da se zabaljam, da se usavršavam, da upoznajem nove drugare, da budem sa drugima, da diskutujem, organiziram, pomažem drugima, vodim, predvodim _______________________________________________________________________________

9. Igre kod kuće

karte, kockice, kompjuter______________________________________________________________________________________________________

Jer volim...

da se zabavim, da budem sa drugima, da pobjeđujem______________________________________________________________________________________________________

10. Ostali poslovi

npr. raznošenje novina, kurirski poslovi ili______________________________________________________________________________________________________

Jer volim...

da zaradim novac, da budem u pokretu, da se upoznam sa stručnim poslovima______________________________________________________________________________________________________

Razmisli koji od poslova koje si podvukao jednog dana želiš da obavljaš i u okviru svog zanimanja!

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

49

Obrazac za kopiranje 2/radionica R7

PRAćENJE PUTA SPOSObNOSTI

1. SLUHMolim vas da uključite kasetofon! Koji su to zvukovi? Zapišite ih!

1........................................2......................................3........................................

4........................................5........................................

Uporeditesakontrolnimlistom! Da li vam padaju na pamet dva zanimanja u kojima je sluh veoma važan?Razgovarajte sa svojim parom o tome!

2. ČULO MIRISA

1........................................2......................................3........................................

4........................................5........................................

Daliimatedobarnos?

Sadaćeteimatiprilikudaisamitoutvrdite!Zapišitenazivemirisa!

Lista za izbor

jela Listovikaranfila mandarina Limunnarandža ruža ljubičica menta

Uporedite sa kontrolnim listom!

3. ČULO OKUSA

Testirajte svoje čulo okusa!Probajte po kockicu čokolade i zapišite vrstu!Prijatno!

1........................... 2........................... 3................................. 4.................................Lista za izbor:

mliječnačokolada pralinasarumom crnačokoladačokoladasalješnjacima

nugatčokoladasajagodama

moka

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

50

4. ČULO DODIRA

Uzmite neprovidnu vrećicu i zatvorite oči!

U vrećici se nalazi deset predmeta koje treba da odgonetnete dodirom. Kada prepoznate neki predmet, stavite ga iza sebe i zapišite ga na cedulju.Molim vas, uradite to sa svih deset predmeta!Na kraju prekontrolišite.Da li vam padaju na pamet dva zanimanja u kojima je čulo dodira veoma važno?Razgovarajte sa svojim parom o tome!

5. SPRETNOST ŠAKE I PRSTIJU

Sigurno znate neke učenike iz odjeljenja za koje možete reći da spretno obavljaju poslove rukama i prstima. Kod određenih zanimanja ova spretnost se posebno zahtijeva. Urar mora da izvodi precizne pokrete prstima da bi popravio ručni sat. Kod malih uređaja precizni mehaničar mora da pokaže izuzetnu spretnost prstiju, kako bi zamijenio malene rezervne dijelove. Ova i druga zanimanja zahtijevaju sposobnost izvođenja malih i preciznih pokreta rukom ili prstima. Takve pokrete prstima ili šakom sad možete da izvedete kako biste i sami ispitali spretnost svojih šaka i prstiju.

5a: Riža-grah: prospite sadržaj plastične čaše od jogurta na sto! Imate minut i po vremena da razdvojite rižu od graha!

5b: Molim vas, uzmite list sa krugom! Zadatak: Pokušajte da idete pokazanim putem pomoću naoštrene obične olovke. Pazite da ne dirate granične linije. Treba da radite što brže, ali ipak precizno. Pravila: Ne trebate pritiskivati olovkom papir. Strelice vam pokazuju pravac. Dakle, povucite krugove jednom u lijevu i jednom u desnu stranu. Ako olovkom na početku ne pritisnete papir isuviše čvrsto, do cilja će ostati donekle oštra (umjesto obične, možeš koristiti i hemijsku olovku).

6. SNAGA

Pokušajte trideset sekundi držati loptu medicinku sa ispruženim rukama, a da vam pri tome leđa ostanu uspravno oslonjena na zid. Koljena moraju biti ispružena.Ako ste uspjeli – ČESTITAMO!Ispišite deset zanimanja kod kojih je fizička izdržljivost važna!....................................................................................................................................................................................................................................................................................................

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

51

7. SPOSOBNOST PAMĆENJA – NACRTATI LINIJE NA OSNOVU ZAPAMĆENOG

7a: Osoba koja radi sa vama u paru pokazat će vam u trajanju od 30 sekundi neku figuru. Pokušajte je zapamtiti i nakon 30 sekundi nacrtati na osnovu zapamćenog! To uradite sa tri figure. Nakon toga se parovi mijenjaju. Kontrola! I, kako je bilo?

SPOSOBNOST PAMĆENJA – CEDULJA SA BIlJEŠKAMA

7b: Molim vas, uzmite „cedulju sa bilješkama“! Imate 2 ½ minute vremena da zapamtite šta na njoj piše. Sada zapišite šta ste zapamtili! Uporedite sa kontrolnom ceduljom!

8. KONCENTRACIJA - POREĐENJE PAROVA SLOVA I BROJKI

8a: Zamolit ću vas da uzmete list „Parovi slova i brojki“ i prekrižite one parove koji nisu identični.

Radite što brže! Uporedite sa kontrolnim listom! Rješenje: identični su 1,4,7,8,10

KONCENTRACIJA - FIGURE U OGLEDALU

8b: Uzmite list „Figure u ogledalu“ i nacrtajte figure kao u ogledalu (vidi primjer 1). Zadate tačke treba da posluže kao pomoć. Vrijeme za rad: 5 minuta

9. TAČNOST / PRECIZNOST

Da li ste precizni?Onda vam zadatak savijanja neće predstavljati problem!Uzmite list i savijte ga! Linije sa ....... se savijaju ka spolja. Linije sa ------ se savijaju ka naprijed.Nakon pet minuta, molim vas, prekinite!Djelo ne mora da bude dovršeno, važna je preciznost!

10. OSJEĆAJ ZA FORMU I PROSTOR

Uzmite list „Tijelo“ i odredite koje tijelo spada u presjeke / horizontalne projekcije u koloni 1.Uporedite sa kontrolnim listom!Rješenje: B,D,B,D,D,B

11. FIZIČKO I TEHNIČKO RAZUMIJEVANJE – PRAVAC OKRETANJA

Uzmite list „Pravac okretanja“ i odredite u kom se pravcu kreće svaki zadnji točak.Uporedite sa kontrolnim listom! Rješenje: lijevo, lijevo, lijevo, lijevo

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

52

Obrazac za kopiranje 3/radionica R7

PUT SPOSObNOSTI

Tablica: Zahtjevi i stručne oblasti

U tablici su navedeni zahtjevi - sposobnosti važni za zanimanja klasificirana u stručne oblasti (vidi Pregled Klasifikacija zanimanja u 11 oblasti)

IME I PREZIME STRUČNE OBLASTI

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11Fizički zahtjevi

1. čulo sluha x x x x x2. čulo mirisa x x x x x x x x3. čulo okusa x x x x x x4. čulo dodira x x x x x x5. spretnost šaka i prstiju

5a. riža, grah5b. krug

xx

xx

xx

xx

xx

xx

xx

xx

xx

xx

xx

6. snaga x x x x

Intelektualni zahtjevi7. sposobnost pamćenja

7a. nacrtati linije7b. cedulja sa bilješkama

xx

xx

xx

xx

xx

xx

xx

xx

8. koncentracija / moć opažanja8a. poređenje parova slova, brojeva8b. figure u ogledalu

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

x

9. tačnost / preciznost x x x x x x x x x

10. osjećaj za formu i prostor x x x x x x x

11. fizičko i tehničko razumijevanje

x x x x x x x x

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

53

PREgLED KLASIFIKACIJA ZANIMANJA U 11 ObLASTI

OBLAST 1 – obrada materijala

pekarproizvođač betonskih elemenatabravarposlastičarčetkarbrusač dijamanatabrusač plemenitih metalaemajlerpuškar kolarprecizni optičarmesarizrađivač kalupalivač

staklarbrusač staklaizrađivač predmeta od kartonakuharlivač bakraizrađivač kožne galanterijemetalobrusačstolarproizvođač ortopedskih cipelasedlar i remenarpostolarizrađivač alatakovačizrađivač duvačkih instrumenata

OBLAST 2 – sklapanje – montiranjemonter postrojenjagrađevinski bravarpostavljač podlogapogonski električarpogonski bravarizrađivač limeno-duvačkih instrumenatagraditelj čamacagraditelj bunaramehaničar kancelarijskih mašinaizrađivač hiruških instrumenatakrovopokrivačelektroinstalaterelektromehaničar za niske naponeelektromehaničar za visoke naponeprecizni mehaničarinstalater za vodovod i gasizrađivač rukavicaproizvođač harmonikagraditelj harmonijuma i muzičkih instrumenataizrađivač drvenih muzičkihinstrumenataizrađivač kočijagraditelj klaviraautoelektričarautomehaničarmehaničar rashladnih uređajamehaničar poljoprivrednih mašinagraditelj lakih avionamašinski bravar

zidarmehaničarmjerni i regulacioni mehaničaroptičarizrađivač orguljaortopedski mehaničarizrađivač predmeta od porcelanaoslikavač porcelanatehničar štukaturetapetarzubotehničarpozlaćivačpostavljač podnih oblogamehaničar za radio i TVmonter cijevibrodograditeljbravarizrađivač skijavodoinstalatermonter visokog naponagraditelj gudačkih instrumenatatekstilni mehaničarstolaruraruniverzalni zavarivačizrađivač vagamehaničar oružjamonter izolacijemonter centralnog grijanja

aviomehaničar

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

54

OBLAST 3 – oblikovanje i modeliranje

cvjećarknjigovezackrojač ženske odjećeobrađivač drvetafotograffrizer i izrađivač perikagraver na stakluoslikavač staklakovač zlata i srebra i draguljargraverizrađivač kaišakrojač muške odjećeklesaršeširdžija

keramičaroslikavač keramikeposlastičarpletač korpi i pletenog namještajalakirerkrznarvoskarkrojač kožemolermodistatapetar

OBLAST 4 – rukovanje mašinama i nadzor nad mašinama i postrojenjima

rudarski bravarprofesionalni vozačpivarhemijski tehničardestilaterštampartokarmlinar žitaricametalo- bravarobrađivač plastikeproizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda

konzerver voća i povrćatesarlivač slovaštampar u sito-štampiproizvođač štrikanih proizvodaoplemenjivač tekstilamehaničar sredstava za pakovanjevulkanizeralatni mašinski tehničarproizvođač trikotaže

OBLAST 5 – izgradnja i uzgoj

baštovan za groblja i ukrasne vrtovepejzažni baštovan

OBLAST 6 –ispitivanje i mjerenje

hemijski laborantfotolaborant

laborant za fizikuispitivač materijala

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

55

OBLAST 7 – crtanje i reprodukcija

građevinsko-tehnički crtačcrtač uzorka za štampanje na tekstilutehničar štamparske formecrtač fotogravurepreparatortehničar reprodukcije

izrađivač natpisatehnički crtačcrtač tekstilnih modelaizrađivač kalupa za duboku štampu

OBLAST 8 – posluživanje i savjetovanje

trgovac u knjižarifarmaceutski tehničartrgovac u maloprodajitrgovac u fotografskoj radnji

trgovac muzičkim instrumentimaagent u turističkoj agencijitrgovac oružjem i municijom

OBLAST 9 – ekonomija i administracija

poslovni administrator administrator u veletrgoviniadministrator u hotelijerstvu i ugostiteljstvu

OBLAST 10 – obezbjeđenje i red

dimnjačar deratizeršpediter

OBLAST 11 – njega i staranje

Pedikermaser

kozmetičar

Napomena: Navedena klasifikacija nije u skladu sa klasifikacijom zanimanja u BiH.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

56

List sa krugom

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

57

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

58

Obrazac za kopiranje 4/radionica R 8

POZITIVNE I NEgATIVNE OSObINE :

spreman da pomogne, samouvjeren, skroman, pouzdan, duhovit, ambiciozan, usmjeren ka cilju, izdržljiv, veseo, sposoban za timski rad, nesebičan, saosjećajan, brižan, savjestan, dobroćudan, strpljiv, samostalan, pun razumijevanja, uvjerljiv, pažljiv, oprezan, voli red, disciplinovan, zabavan, stidljiv, suzdržan, otvoren za novine, predusretljiv, spreman na rizik, jake volje, voljan, precizan, očaravajući, inovativan, šaljiv, spontan, temperamentan, empatičan, korektan, pun povjerenja, pouzdan, lako uspostavlja kontakte, voli da uspostavlja kontakte, dovitljiv, siguran, kreativan, spreman na kompromise, nemiran, usmjeren ka cilju, senzibilan, svestran, uravnotežen, introvertan, sposoban da uči, društven, vrijedan, zna da se oduševi, originalan, diplomata, voli život, odlučan, egocentričan, fleksibilan, objektivan, sposoban da se prilagođava, nesiguran, neodlučan, nestrpljiv, dosadan, zlopamtilo, dominantan, osjetljiv, komplikovan, agresivan, pohlepan, uplašen, ima potrebu za isticanjem, optimističan

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

59

Obrazac za kopiranje 5/radionica R 9

• Uslov: matura, prijemni ispit za fakultet ili diplomirana medicinska sestra

• 3 godine VSS (kvalifikacija Bachelor), potom mogućnost za master

• bolnica • ambulantne kućne us.ge us. njege i njege• njega starih lica• rehabilitacija• ljekarske ordinacije• samostalno • ambulante

• ergo-terapija• logoped• maser • nastavnik fizičkog

• manuelna terapija (tehnike kao npr. mobilizacija zglobova)

• terapija kretanja• motivisanje pacijenata,

podsticaj na sopstvenu aktivnost i izdržljivost

• koncepcija odnosnog plana tretmana na osnovu ljekarskog naloga

• izrada planova vežbi• upućivanje pacijenata u

samostalno sprovođenje aktivne terapije, korekcija pogrešnih položaja i pogrešno uvježbanih pokreta, uputstva za bliske osobe

• elektroterapija

• želja za kontaktima• sposobnost komunikacije• psihička izdržljivost• saosećajnost • urednost • pouzdanost • spremnost da pomogne• strpljenje • preciznost

• brzina reakcije • teoretsko znanje • sposobnost učenja• dobra memorija • interesovanje za pitanja iz

medicine i prir.nauka

radno mjesto

zahtjevi

karakterno fizički intelektualno

FIZIOTERAPEUTKINJA

poslovi

školovanje srodna zanimanja

• ustrajnost • izdržljivost• čulo dodira• spretnost prstiju• snaga

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

60

Obrazac za kopiranje 6/radionica R 10

MOJ žIVOT ZA 15 gODINA  

Pomoću sljedećih ključnih riječi formuliši tekst : Kako izgledam: ...............……………………………………………………………....………

..................................................................................................................................................

Gdje živim: ............………………………………………………………………..……………

..................................................................................................................................................

Moja porodica: ………………………………………………………...........…………………

..................................................................................................................................................

Moj stan: ………………………………………………………………....………………..........

..................................................................................................................................................

Moje radno mesto:………………………………………………….....................……………

..................................................................................................................................................

Svakog dana radim od …………………………… do ................................................

Kako osmišljavam svoje radno vrijeme: .................………………………………………

..................................................................................................................................................

Vikendom: .............................................................................................................................

..................................................................................................................................................

U slobodno vrijeme:……..................…………………………………………………………

..................................................................................................................................................

Moje usavršavanje: ………………………………………………………………............……

..................................................................................................................................................

Moji planovi za budućnost:…………………………………………………………….........

..................................................................................................................................................

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

61

4.DRUgA I TREćA FAZA/modul:INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVI ObRAZOVANJA

SADRžAJI:

• Ključne kompetencije savremenog svijeta rada i obrazovanja• Načini prikupljanja informacija o svijetu rada i obrazovanja• Klasifikacija zanimanja, vrste i porodice zanimanja• Klasifikacija srednjeg obrazovanja u BiH• Netradicionalna zanimanja

TRAJANJE:

• 15 časova (7 časova u predzadnjem i 8 časova u završnom razredu osnovne škole)

TEME i CILJEVI MODULA:

Učenici: • vrše refleksiju sopstvenog procesa izbora obrazovanja /zanimanja;• suočavaju se sa različitim pojmovima iz svijeta rada i zanimanja;• spoznaju ključne kompetencije savremenog svijeta rada i obrazovanja;• spoznaju različite načine prikupljanja informacija o svijetu rada

i obrazovanja;• razumiju važnosti selekcije prikupljenih informacija;• znaju opisati različite karakteristike određenog zanimanja;• razumiju značaj veze između sposobnosti i drugih informacija o sebi sa

zahtjevima zanimanja i obrazovanja;• proširuju znanja o putevima srednjeg obrazovanja;• prave pregled zanimanja, skupina zanimanja i stručnih kvalifikacija;• znaju navesti zahtjeve različitih zanimanja;• identificiraju i razbijaju stereotipe i predrasude o „tipično muškim“ i „tipično

ženskim“ zanimanja;• znaju zastupati svoje stavove i uvjerenja;• razvijaju vještine komuniciranja i zastupanja vlastitih stavova.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

62

PREgLED RADIONICA U MODULIMA – INFORMACIJE O ZANIMANJIMA I PUTEVI ObRAZOVANJA

• R1 : Cilj obrazovanja / zanimanja • R2 : Svijet se mijenja• R3 : S tim povezujem• R4 : Umjetnost istraživanja predzadnji razred osnovne škole• R5 : Važne informacije • R6 : Klasifikuj zanimanja• R7 : Zanimanja i putevi obrazovanja

• R8 : Buduće zanimanje = moj izbor• R9 : Osnovna klasifikacija zanimanja u BiH • R10 : Set upitnika „Stručne oblasti“• R11 : Debata: završni razred osnovne školeOna direktorica / On direktor Novac je najvažniji za izbor zanimanja / Novac nije najvažniji za izbor zanimanja• R12 : Set upitnika „Netradicionalna zanimanja“

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

63

RADIONICE za učenike VII razreda/ VIII razreda devetogodišnje škole

4.1 R1: Cilj obrazovanja/zanimanja

Ciljevi:

Učenicivršerefleksijusopstvenogprocesaizboraobrazovanja/zanimanja.Upoređujusvojupozicijusapozicijomkolegaizrazreda.Prepoznajunakojimtemamatrebajudodatnoraditi.

Metode: • Radugrupi

Sekvence:

• Nastavnikučenicimakažedastanuuslobodandioučionicetezajedničkiodlučegdjećebiticentarpremakomećesekretati.Potomimdajesljedećuuputu:

„Čitatćuvamrečenice-impulsevezanezastavovepremaizborudaljnjegobrazovanja/zanimanjaiprofesionalnojorijentacijiopćenito.Štosedataizjavavišeodnosinasvakogodvas,toćetebližeprilaziticentru.Ukolikoželite,možetedatiidodatnapojašnjenja“.

• Pitanjazadiskusiju:-Dalistezadovoljnisvojimtrenutnimnivoomznanja?-Dalivamjejasnonakojimtemamatrebavišedaradite?

Osvrt na radionicu:NastavnikspoznajetrenutnistepeninformisanostiučenikaotemamakojećeseobrađivatiuIIiIIIfazi.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:

Obrazaczakopiranje1kartice

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

64

4.2 R2: Svijet se mijenja

Ciljevi:

NastavnikstičeuvidutokolikoučenicipoznajutemekojećeseobrađivatikrozIIiIIIfazuprofesionalneprijentacije.Učeniciseupoznajusaključnimkompetencijamasavremenogsvijetaradaiobrazovanja.Učeniciupoznajurazličitenačineprikupljanjainformacijaosvijeturadaiobrazovanja,teprepoznajuvažnostselekcijetihinformacija.

Metode: Ekspertskametoda,Izradaplakata,Prezentacijagrupe

Sekvence:

• Učenikepodijelitiugrupe• Svakagrupaizvlačijednuodkarticasatemama:a) Najvažnije sposobnosti u savremenom svijetu rada i

obrazovanjab) Načini prikupljanja informacija o svijetu rada i

obrazovanja; značaj izdvajanja ključnih informacija(dvijegrupemoguraditinaizradiisteradionice).

• Nastavnikpotomdajesljedećuuputuzarad:„Zadataksvakegrupejeda,naosnovuinformacijaiiskustavakojedosadaimate,razmisliteiunutarsvojegruperazgovarateozadatojtemi.Najznačajniječinjenicezabilježitenaplakatima.Potomodaberitejednogpredstavnika-ekspertauvašojgrupi.Vrijemepredviđenozaradiznosi25minuta.Nadrugomčasuodabraniekspertizsvakegrupeotićićeupreostalegrupeikratkoprezentiratiglavnutemuirezultateradasvojegrupe.Grupe,popotrebi,ekspertimamogupostavljatidodatnapitanja.“

• Nakonštoekspertiposjetegrupe,sviučeniciurazreduponovosjedajuzajedno.

• Radiseprezentacijaplakata.• Učenicirazgovarajuoonomeštosučuli,upoređuju

mišljenjaistavovesgrupamakojesuradilenaistimtemama.

• Naosnovuprezentiranihplakataizvodesetemeljnizaključciradionice.

• NastavnikujetoprilikadastekneuvidupoznavanjetemakojećeseobrađivatikrozIIiIIIfazumodela.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

65

Sekvence:

Osvrt na radionicuDinamičnepromjenesavremenogsvijetauticalesuinanastanaknovihstručnihzahtjevarada.Utomkontekstuvrlojevažnomladimapružitimogućnostdauprocesuizborazanimanjaiprikupljanjarelevantnihinformacijedjelujusamostalno,aktivno,istraživački,odgovorno,oslanjajućisenarazličiteizvoreinformacija,kakobištoranijeidentificiraliirazvijalisvojekompetencije.

Trajanje: 90minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:

Flomasteri,papir,kartice,plakati,flipchart

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

66

4.3 R3: S tim povezujem

Ciljevi: Suočavanjesarazličitimpojmovimaizsvijetaradaizanimanja

Metode: Tehnikaasocijacija

Sekvence:

• Ukolikojemoguće,učeniciurazreduformirajukrug.• Nastavnikusredištekrugastavljakarticusaispisanim

pojmom(obrazaczakopiranje2)idajesljedećuuputu:„Svakoodvas,komebudebačenaloptica,trebadakažeprvuasocijacijunapojamistaknutnakartici.Nakonizgovoreneasocijacije,lopticasedobacujedrugimučesnicimaukrugukojiimajuistizadatak.Takosenastavljaniz.“

• Ukoliko je u razredu veliki broj učenika, oni ostajusjeditinasvojimmjestima,anastavniknatablulijepikarticesaispisanimpojmovima.

• Nastavniknovepojmove,ispisanenakarticama,dajenakon5-6asocijacija,zavisnoodveličinegrupe.

Osvrt na radionicuUčenici se kroz tehniku asocijacija upoznaju, odnosnousvajajunekeodosnovnihpojmovasvijetaradaizanimanja(kompetencija, komunikacija, timski rad, pouzdanost,pravičnaplata,ravnopravnostspolovaisl.).

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:Obrazaczakopiranje2(karticesaispisanimpojmovima)Loptica

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

67

4.4 R4: Umjetnost istraživanja

Ciljevi:Učeniciznajuopisatirazličitekarakteristikeodređenogzanimanja.Moguprepoznativlastiteosobinevažnezaistraživanjesvijetarada.

Metode: Pretraživanje,Izradaplakata,Prezentacijagrupe,Izradaličnogfoldera

Sekvence:

• Nastavnikučenikepodijeliunekolikogrupaidajesljedećuuputuzarad:

„Svakagrupatreba,koristećiseglobusomilikartomsvijeta,pronaćipodručjakojasukrozhistorijubilaistraživana(uskladusaznanjemstečenimkrozškolu),teizdvojitiimenanekolikočuvenihistraživača.

Nakontoga,grupapravilistuodnajmanje10osobinadobrogistraživača.Sveosobinesezapisujunapapiriliplakat.Plakatisenakrajuizlažunazid.“

• Nakontoga,zadataksvakogučenikajesteda,salistiosobinaizloženihnaplakatima,zasebeodabereizabilježitriosobinekojesuinjegoveosobineličnosti,apotomidvijeosobinekojeneposjeduje,aželiobiihimatijerbimumoglekoristitiživotu.

Pitanjazadiskusiju:- Štabibilivažnikoraciusvijetuistraživanjarada?- Štabisteželjeliistražitiusvijeturada?- Kojeinformacijebibilerelevantnezadaljniizbor?- (osvrtnasamospoznaju)- Skojimizazovimasesuočavateuistraživanjusvoje

budućekarijere?

Osvrt na radionicuOsobineličnostipojedninca,njegovetjelesnepredispozicije,glavnizahtjeviikarakteristikezanimanjavažnesučinjeniceuprocesuprikupljanjainformacijaiodabirubudućegzanimanja/obrazovanja.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:

Kartasvijetailiglobus,flomasteri,papiri,plakati,olovke

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

68

4.5 R5: Važne informacije

Ciljevi:

Učenicirazumijuinformacijekojeimseprezentirajuilikojesamipronalaze,iznajuizdvojitiključnepojmoveprezentiranihinformacija,odnosnoznajuselektirativažneinformacije.

Metode: Analizateksta,Izradaceduljasaključnimriječima

Sekvence:

• Nastavnikučenikepodijeliuvišegrupaidajesljedećuuputu:

„Svakoodvasćedobititekst(Obrazaczakopiranje3/1i3/2)kojitrebabrzopregledatiipročitati. Svakozasebeutekstuprepoznajeioznačavanajvažnijetvrdnjeoposlovanju,odnosnonajvažnije zahtjevezadatiposao/zanimanje.“

• Zajedničkizadatakzasvakugrupejestedakompariraipopotrebinapravikorekcijeizdvojenihtvrdnjioposlovanju.Nakontoga,izdvojenetvrdnjesepremakriterijumimagrupesvrstavajuunadređenepojmoveizteksta,odnosnoizvodisenjihovaključnariječ(Obrazaczakopiranje4).

• Rezultatiprvogdijelazadatkaprovjeravajusepomoćukontrolnihlistova(Obrascizakopiranje5/1i5/2),dokserezultatdrugogdijelazadatkaprovjeravakorištenjemObrascazakopiranje6.

Pitanjazadiskusiju:-Štabibilevažneinformacijeonekomzanimanju?

-Dalijepodjednakovažnogovoritiioprednostima,aliionedostacimaodređenogzanimanja?

-Štabibilinedostaciodređenogzanimanja?

Osvrt na radionicuNužanpreduslovpravilneodlukeoizboruzanimanjapodrazumijevadainformacijeozanimanjima,bilodasupotpunonoveilivećraspoložive,trebaprikupljatiiobrađivatistrukturirano,vodećiračunaorazličitimfaktorimaiuticajima.

Trajanje: 45minutaSocijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:

Karticesarazličitimsimbolima,olovkeObrazaczakopiranje3/1i3/2Obrazaczakopiranje4Obrazaczakopiranje5/1i5/2Obrazaczakopiranje6

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

69

4.6 R:6 Klasifikuj zanimanja

Ciljevi:

Učenicisuupoznatisarazličitimvrstamaiporodicamazanimanja.Prepoznajurazličitazanimanja,poznajunjihovepravenazive,kategorijeinadređenepojmove,pripisujuimrazličiteposlove.

Metode: Radugrupama,Individualnirad,Izradamoderacijskihkatrica,Izradaplakata,Prezentacija

Sekvence:

• Svakiučenikzasebepravištovišemoderacijskihkartica,takoštonasvakukarticuupisujepojednozanimanje.

• Potomseučenicidijeleuvišegrupa.• Nastavnikdajesljedećuuputu:

„Unutargrupeprovjeritenazivezanimanjanakarticama.Zanimanjakojaseponavljajuvišeodjednogputaizdvajajtekaosuvišna.Nakontoga,zadataksvakegrupejestedasvojazanimanjaklasifikujeposistemuzakojisesamaodluči,bezzadatihkriterijuma.Dakle,grupišitezanimanjapremavlastitomizboru.Karticesesortiraju,klasifikujupremaodabranimkriterijumimaiprikazujunaplakatima.Vrijemepredviđenozaradiznosi20minuta.Nakrajuseradiprezentacijaplakata.“

• IzdvojenekategorijesemoguuporeditisakategorijamadatimuObrascuzakopiranje7.

Pitanjazadiskusiju:- Kolikočestosuseponavljalinaziviodređenihzanimanja?- Kolikotaponavljana,većsamaposebi,imajuznačajzabudućiizborzanimanja?- Kodkojihkriterijumajeklasifikacijaugrupebilateža,akodkojihlakša?

- Kojazanimanjanisumoglabitijasnoklasifikovanapremaodabranimkriterijumima?- Dalibidavanjezadatihkriterijumapojačalopredrasudepremaodređenimzanimanjima?

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:Karte,papir,olovke,flomasteri,plakatiObrazaczakopiranje7

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

70

4.7 R7: Zanimanja i putevi obrazovanja

Ciljevi:Učenicisusvjesniznačajapovezivanjasposobnostiidrugihinformacijaosebisazahtjevimazanimanjaiobrazovanja.Znajunavestizahtjeverazličitihzanimanja.

Metode: Pretraživanje,prikupljanjeinformacija,Radugrupama,Izradaplakata

Sekvence:

• Učenicisezamoledanasumičnonavedunekolikozanimanjarazličitihstupnjevastručnespreme.

• Nastavnikzanimanjazapisujenakartice.• Učenicisepotompodijeleuvišegrupa.• Svakagrupaizvlačijednuodtrikarticenakojima

stojerazličitistupnjevistručnespreme:VSS,SSSiliKV.

• Učenicima,akojepotrebno,pojasnitiznačenjenavedenihskraćenicaizahtjevarazličitihstupnjevaobrazovanja.

• Nastavnikpotomdajesljedećuuputu:

„Ovisnoostupnjustručnespreme,kojusteizvuklinakartici,izabratćetejednoodzanimanjaispisanihnaflipchartu.Potomćetenaplakatimaprikazati:-sposobnostikojesmatratenaophodnimzadatozanimanje,-puteveobrazovanjazatozanimanje,-zahtjevedatogzanimanja.“

• Predstavniksvakegrupeprezentiraplakatsvojegrupe.

Pitanjazadiskusiju:- Dalistesemogliprisjetitisvihvažnihinformacija?- Jestelisaznalineštonovo?- Kojebibilemogućeposljedicenedovoljnekoličineinformacija?

- Dalivašesposobnosti,interesiitalentiodgovarajuzahtjevimanekogodprezentiranihzanimanja?

Osvrt na radionicuVlastitipotencijali,sposobnosti,spremnostnapostignućapojedincaisl.trebajubitiusklađenisazahtjevimaipotrebamaželjenogzanimanjaokojemprikupljamoinformacije.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal: Papiri,olovke,flomasteri,karticeubojama,flipchart

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

71

RADIONICE za učenike VIII razreda/ IX razreda devetogodišnje škole

4.8 R8: Buduće zanimanje = moj izbor

Ciljevi:

Učeniciprikupljajuvažneinformacijeosistemuškolovanja.Znajunavestiključnezahtjeve–faktorepojedinihškola.Prepoznajumotiveirazlogesvogaizbora.Zasvoježeljenozanimanjeizrađujuličnifolderškolovanja.

Metode:

Pretraživanje,Prikupljanjeinformacija,Analizateksta,IzradaplakatailiMapauma,Prezentacijagrupe,Izradaličnogfoldera

Sekvence:

• Učenikepodijelitiuvišegrupa.• Nastavnikihupoznajesatemomzarad:

PregledsrednjegobrazovanjauBiH(vrsteismjerovisrednjihškola)idajeuputu:

„Pokušajteseprisjetitisrednjihškolarazličitihsmjerovakojesenalazeuvašemokruženju.Zapišitenjihovenaziveipokušajteizvršitinjihovuklasifikacijupremavrstamaismjerovima.Urađenoprikažitenaplakatima.UkolikopoznajeteklasifikacijusrednjegobrazovanjauBiH,takođerjeprikažitenaplakatima.“Nakrajuseradiizložbaplakata.

Napomena:Zadatakdonarednogčasajedasvakiučenikizradimapuumazasvojuželjenusrednjuškolu.Tojeinačindaseprikupištovišerelevantnihinformacijaidaseprovjereidopunevećizrađeniplakati.Dakle,potrebnojedadefinišetekojeješkolskoobrazovanjezavasvažnosastanovištakasnijegzanimanja.

• Načinizrademapeumavećjepojašnjenufazi1.• Nadrugomčasugrupeuzpomoćnastavnika

dorađujuplakatenakojimasuprikazaliklasifikacijusrednjegobrazovanjauBiH.

• Potomseradi„Godišnjisajamdaljnjegškolovanja“gdjeseizlažuplakatisprikazimaželjenesrednješkolesvakogučenikakrozizrađenemapeuma.Učenicisaistiminteresovanjimamoguformiratigrupe,pravitizajedničkepanoe,razmjenjivatiiupoređivatimišljenjaiinformacije.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

72

Sekvence:

Pitanjazadiskusiju:- Dalistesemogliprisjetitivećegbrojaškolai

usmjerenja?- Nakojinačinsteprikupljaliinformacijeo

željnimsrednjimškolama?- Štamislitezaštopojedineškoleimaju„elitni“

status?- Štasuglavnimotivi,razlozi,očekivanjaželjenih

srednjihškola?Osvrt na radionicuUčesnicisuupoznatisaklasifikacijomsrednjegobrazovanjauBiH.Sposobnisuprepoznatiglavnezahtjeve,očekivanja,motiveizboraželjenesrednješkole.

Trajanje: 90minuta

Socijalna forma:

RadugrupiIndividualnirad

Moderacijski materijal:Flomasteri,olovke,papir,flipchart,kartice,internet,mediji,štampa

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

73

4.9 R9: Klasifikacija zanimanja u BIH

Ciljevi:Učenici se upoznaju sa 13 porodica zanimanja premaklasifikacijisrednjegstručnogobrazovanjauBiH.

Metode: Radugrupama,Plenum

Sekvence:

• Učenicisedijeleuvišegrupa.• Nastavnikihupoznajesatemomzarad:

„OsnovnaklasifikacijuzanimanjauBIH“teimdajesljedećuuputuzarad:

„Premasaznanjimakojadosadaimatezadatutemuprikazatćetenaplakatima.Svakagruparaditćeurazličitomugluprostorijeiizrađivatisvojplakat,stimdazaradmožekoristitiisključivoflomastereujednojboji;npr.1.grupakoristiflomasterecrveneboje,2.grupaflomasterezeleneboje,3.grupaflomastereplaveboje.Vrijemepredviđenozaradjeste20-30minuta.Plakatiseizlažuuonomdijeluprostorijeukojemjegrupairadila.Nakonštoizložitesvojplakat,svakagrupakrenutćeuobilazakplakatadrugihgrupa,pričemuimatemogućnostdapravitekorekcije,dopuneiliispravkeistih,alikoristećiisključivobojuflomasterakojomsteradiliusvojojgrupi.“

• Na kraju, svaka grupa pred razredom radiprezentacijudopunjenihplakata.

Pitanjazadiskusiju:- Kolikovamjepoznataklasifikacijazanimanjau

BiH?- Dalisteimalipoteškoćadaseprisjetitevećeg

brojazanimanja?- Šta mislite zašto pojedina zanimanja imaju

„elitni“status?- Šta bi bila važna ili relevantna informacija o

određenomzanimanju?Vodič kroz zanimanjaNastavniknanivourazredaradipregled„Vodičakrozzanimanja“zaučenikezavršnihrazredaosnovneškolesposebnimosvrtomna:

- prijedlogklasifikacijezanimanjasastručnimkompetencijama,pregledsrednjegobrazovanjauBiH,zanimanja,

- skupinazanimanjaistručnihkvalifikacija(osvrtnaR8:Budućezanimanje=mojizbor).

• Prezentiraneinformacijeseupoređujusaizađenimplakatimaoklasifikacijizanimanjaiškola.

Trajanje: 90minutaSocijalna forma:

Radugrupi

Moderacijski materijal:

Plakati,višeflomasteraistihirazličitihboja„Vodičkrozzanimanja“zaučenikezavršnihrazredaosnovneškole

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

74

4.10 R10: Set upitnika „Stručne oblasti“

Ciljevi:UčeniciproširujuznanjaoputevimasrednjegobrazovanjaiklasifikacijizanimanjauBiH.

Metode: • Popunjavanjeupitnika

Sekvence:

• Nastavnikučenicimapredstavljasetupitnika„Stručneoblasti“kojićeimolakšatishvatanjeklasifikacijusrednjegstručnogobrazovanja,teklasifikacijuzanimanjauBiH.

• Svakiučeniksamostalnopopunjavasvojsetupitnika.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma:

RadugrupiIndividualnirad

Moderacijski materijal: Setupitnika„Stručneoblasti“

4.11 R11:Ona direktorica/On direktor Novac jeste najvažniji za izbor zanimanja/Novac nije najvažniji za izbor zanimanja

Ciljevi:

Učeniciznajuidentificiratipredrasude.Upoređujuvlastitomišljenjesamišljenjemdrugih.Znajuzastupatisvojestavoveiuvjerenja.Razmišljajuostavovimaimišljenjudrugih.Razvijajuvještinekomuniciranjaikulturedijaloga.

Metode: Debata

Sekvence:

• Nastavnikučenicimasaopštavadaćesenarednadvačasabavititemompredrasudaistereotipa,teimprezentiradvijemogućetemeitražiodnjihdaglasanjemodlučeokojojtemićediskutirati:Tema1„Onadirektorica/Ondirektor“

Tema2„Novacjenajvažnijizaizborzanimanja/Novacnijenajvažnijizaizborzanimanja“

• Učenicisepotom,izvlačenjemunaprijedpripremljenihceduljica,dijeleutriistobrojnegrupe:grupa1,grupa2,grupa3(kojaćebitiporota).

• Predstavnicigrupe1igrupe2izvlačekarticenakojimasuteme:1.Onadirektorica/Novacjestenajvažnijizaizbor

zanimanja(zavisnoodizborateme)

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

75

2.Ondirektor/Novacnijenajvažnijizaizborzanimanja(zavisnoodizborateme)

• Temesepročitajunaglas,apotomnastavnikdajesljedećuuputuzarad:„Dokraja1.časagrupe1i2raditćenapripremizadebatu.KaopomoćmoguvamposlužititezeizdvojenenaObrascuzakopiranje8/Obrascuzakopiranje9(zavisnoodizabraneteme).Zatovrijeme3.grupa(porota)imazadatakdasačlanovimasvojegruperazgovaranaistutemuieventualno,premasvojimstavovima,izvršiklasifikacijuzanimanjanamuškaiženska,uznapomenudastavovinjihovegrupeniukojemslučajunesmijuuticatinaodlukuopobjednikudebate.

• Napočetku2.časanastavnikdajedaljeuputezarad:„Predstavniciafirmacijskeinegacijskegrupesadaćeprezentiratisvojeargumentenakončegaćeobjestraneimatimogućnostdapostavljajupitanjairadenapobijanjutezasuprotnegrupe.Izlaganjaćetrajati20-25minuta.Porotaćepažljivopratitiizlaganja,tenakraju,isključivonatemeljuiznesenihtezaiagrumenata,donijetiodlukuoboljojekipi.Zatuprilikumogusekoristitiikartončićirazličiteboje,npr.zelenikartoniizražavajuslaganje,acrvenikartoniizražavajuneslaganjesaiznesenimnavodima.“

• Prilikomizlaganja,vrlojevažnodanastavnikprativježbuinedozvolidadiskusijaiiznesenaargumentacijaizađuizokviravježbe.

• Pozavršetkudebate,3.grupakratkoprezentirasvojplakat.

Pitanjazadiskusiju:- Kolikosustereotipioizboruzanimanjaprisutniu

današnjemdruštvu?- Možeteliseporedspolnihpredrasudaprisjetitijoš

nekih?- Poznajetelisuprotneprimjerekojipredrasude

pobijajuipokazujusuprotno?- Dalijeprizauzimanjuvlastitihstavovavažno

razmišljatiiostavovimadrugihljudi?- Kakobisteocijenilikomunikacijutokomizvođenja

vježbe?- Kolikojevažnakulturadijalogausvakodnevnom

životu,odnosnouškoliilinaposlu?- Kakomožemounaprijeditivještinekomuniciranja?

Osvrt na radionicuUčesniciidentificirajupredrasudeo„tipičnomuškim“i„tipičnoženskim“zanimanjima.Upoznajusebeidrugeiunapređujuvlastitekompetencije.

Trajanje: 90minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:Olovke,flomasteri,papiriObrazaczakopiranje8Obrazaczakopiranje9

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

76

4.12 R12: Set upitnika „Netradicionalna zanimanja“

Ciljevi:Učenici identificiraju predrasude i stereotipe o „tipičnomuškim“ i „tipično ženskim“ zanimanjima.Upoređujuvlastitomišljenjesamišljenjemdrugih.

Metode: Preglediprimjenaupitnika

Sekvence:• Učenicima se predstavlja set upitnika

„Netradicionalnazanimanja“.• Upitniciseanalizirajuipopunjavaju.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Individualnirad

Moderacijski materijal: Setupitnika„Netradicionalnazanimanja“

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

78

Obrazac za kopiranje 1/radionica R1

REČENICE – IMPULSI:

• Veomasamoptimističanpopitanjumojebudućnostiuškolovanjuisvijeturada.

• Većtačnoznamštaželimdapostanem.

• Siguransamdaćujednomraditiusvomželjenomzanimanju.

• Intenzivnosamseraspitao

omogućnostimazaradeupojedinimzanimanjima.

• Roditeljimičestokažuštatrebadabudem.

• Važnomiještamislemojiprijatelji.

• Tačnoznamkojimseposlovimamojiroditeljibaveusvomzanimanju.

• Mnogimidajusavjeteuveziizboraškolovanja.

• Tačnoznamkakvesumogućnostizapošljavanjanakonzavršetkaškole,odnosnouniverziteta.

• Znamkojisunajvažnijiposloviumomželjenomzanimanju.

• Većdobroznamštasumojesposobnostiivrline.

• Slobodnomogudagovorimosvojimsposobnostimaivrlinama.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

79

Obrazac za kopiranje 2/radionica R3

KARTICE SA KLJUČNIM RIJEČIMA

pouzdanost stres timski rad

žene u struci sposobnosti nova zanimanja

uslovi rada predstave o zanimanju

cjeloživotno učenje

komunikacija radna atmosfera prednosti i nedostaci

odmor pravična plata gubitak radnog mjesta

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

80

Obrazac za kopiranje 3/1/radionica R5

PRIMJER: Izvještaj menadžera hotela na brodu /

„kvalifikacioni okvir“ hotelskog menadžera

Svoj posao počinjem od ranog jutra mnogim brojkama, jer moraju da se provjere statistike od prethodnog dana iz svih oblasti broda (barovi, restorani, prodavnice, kazino). Onda se bavim aktualnim dnevnim planom i odlazim na jutarnju konferenciju. Tamo se sastajem sa svojim šefovima službi iz oblasti hotela i razgovaram sa njima o glavnim događajima za taj dan, kao i informacijama o VIP-osobama koje su trenutno na brodu. Slijedi sastanak sa nautičarima i kapetanom. Tu je riječ o ruti broda, da li može da se uđe u sve luke kako su planirane. Daljnji tok radnog dana prolazi uz obavljanje prepiske, kontrolnim obilascima palube, ličnim kontaktom sa gostima hotela i prikupljanjem komentara gostiju (prijedlozi, pohvala, kritika, itd.). Prednosti mog zanimanja su: ogromne mogućnosti za napredovanje, kontakt sa mnogim ljudima i visoka zarada. Osim toga, industrija odmora i razonode i dalje je privredna grana u ekspanziji koja je stoga relativno bezbjedna od kriza. Posjećujem mnoge zanimljive zemlje. Saznajem dosta toga o drugim kulturama i, kada mi dnevni raspored dozvoli, pratim goste u obilasku znamenitosti. Postoji i tamna strana mog zanimanja. Morate biti svjesni da na brodu nemate uređeno radno vrijeme, da morate stalno biti dostupni i da često, više mjeseci, morate biti van kuće, što gotovo onemogućava uredan porodični život.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

81

Obrazac za kopiranje 3/2/ radionica R5

PRIMJER:

Izvještaj menadžera hotela na brodu / „Opis posla“ hotelskog menadžera

Moje zanimanje pred mene postavlja mnoge zahtjeve : želju za uspostavljanjem kontakata, jezičku spretnost, organizacione sposobnosti, veliko opće znanje, poznavanje stranih jezika, vidova ophođenja, strpljenje, spretnost u pregovaranju i sposobnost razmišljanja u kontekstima. Sposobnost timskog rada i velika svijest o odgovornosti neophodni su za uspješno obavljanje ovog posla. Fizički moram biti u odličnoj kondiciji.Odgovoran sam za oko 1000 zaposlenih i do 4000 gostiju. Osim toga, u mojoj branši nikad nema života od stare slave. Usavršavanje u svim oblastima (motivacija zaposlenih, lične obuke, menadžment kriznih situacija, itd.) neizostavno je ako želite da ostanete u vrhu. Lično sam počeo nakon trogodišnje ugostiteljske škole kao hotelski administrator. Na svom putu do menadžera hotela nailazio sam stalno na nastavnike, nadređene i kolege koji su prepoznali moje prednosti.Mladima bih u vezi izbora zanimanja preporučio da steknu što šire opće obrazovanje, te da svoju odluku o zanimanju donesu u skladu sa sopstvenim očekivanjima, interesovanjima i dobrim stranama.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

82

Obrazac za kopiranje 4/radionica R5

Cedulja sa ključnim riječima: hotelski menadžer na brodu za krstarenja

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

83

Obrazac za kopiranje 5/1/radionica R5

Primjer: izvještaj hotelskog menadžera na brodu / „kvalifikacioni okvir“ hotelskog menadžera

Svoj posao počinjem od ranog jutra mnogim brojkama,jer moraju da se provjere statistike od prethodnog dana iz svih oblasti broda (barovi, restorani, prodavnice, kazino). Onda se bavim aktualnim dnevnim planom i odlazim na jutarnju konferenciju. Tamo se sastajem sa svojim šefovima službi iz oblasti hotela i razgovaram sa njima o glavnim događajima za taj dan, kao i informacijama o VIP-osobama koje su trenutno na brodu. Slijedi sastanak sa nautičarima i kapetanom. Tu je riječ o ruti broda, da li može da se uđe u sve luke kako je planirano. Daljnji tok radnog dana prolazi uz obavljanje prepiske, kontrolnim obilascima palube, ličnim kontaktom sa gostima hotela i prikupljanjem komentara gostiju (prijedlozi, pohvala, kritika, itd.).Prednosti mog zanimanja su :ogromne mogućnosti za napredovanje, kontakt sa mnogim ljudima i visoka zarada. Osim toga, industrija odmora i razonode i dalje je privredna grana u ekspanziji koja je stoga relativno bezbjedna od kriza. Posjećujem mnoge zanimljive zemlje. Saznajem dosta toga o drugim kulturama i, kada mi dnevni raspored dozvoli, pratim goste u obilasku znamenitosti.Postoji i tamna strana mog zanimanja. Morate biti svjesni da na brodu nemate uređeno radno vrijeme, da morate stalno biti dostupni i da često, više mjeseci, morate biti van kuće, što gotovo onemogućava uredan porodični život

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

84

Obrazac za kopiranje 5/2/radionica R5

Kontrolni list

Primjer: Izveštaj menadžera hotela na brodu / „Opis posla“ hotelskog menadžera

Moje zanimanje pred mene postavlja mnoge zahtjeve : želju za uspostavljanjem kontakata, jezičku spretnost, organizacione sposobnosti, veliko opće znanje, poznavanje stranih jezika, vidovi ophođenja, strpljenje, spretnost u pregovaranju i sposobnost razmišljanja u kontekstima. Sposobnost timskog rada i velika svjest o odgovornosti neophodni su za uspješno obavljanje ovog posla. Fizički moram biti u odličnoj kondiciji.Odgovoran sam za oko 1000 zaposlenih i do 4000 gostiju. Osim toga, u mojoj branši nikad nema života od stare slave. Usavršavanje u svim oblastima (motivacija zaposlenih, lične obuke, menadžment kriznih situacija, itd.) neizostavno je ako želite da ostanete u vrhu. Lično sam počeo nakon trogodišnje ugostiteljske škole kao hotelski administrator. Na svom putu do menadžera hotela nailazio sam stalno na nastavnike, nadređene i kolege koji su prepoznali moje prednosti.Mladima bih u vezi izbora zanimanja preporučio da steknu što šire općte obrazovanje, te da svoju odluku o zanimanju donesu u skladu sa sopstvenim očekivanjima, interesovanjima i dobrim stranama.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

85

Obrazac za kopiranje 6/ radionica R5

Cedulja sa ključnim riječima: menadžer hotela na brodu za krstarenja

PosaoProvjerastatistikeIzradadnevnogplanaJutarnjakonferencija:šefovislužbiKapetan–rutabroda

PrepiskaKontrolniobilasciKontaktsagostimahotela

Prednosti DobriizgledizanapredovanjeKontaktsaljudimaDobrazarada

PosaojebezbjedanodmogućihkrizaUpoznavanjezanimljivihzemaljaUčenje

Tamne strane nemaurednogradnogvremenaporodičanživotgotovonemogućmjesecimaodsutan

ZahtjeviŽeljazauspostavljanjemkontakataJezičkaspretnostOrganizacionaspretnostŠirokoopćeobrazovanjePoznavanjestranihjezikaDobroophođenje

StrpljenjeSpretnostupregovaranjuRazmišljanjeukontekstimaSposobnosttimskogradaSvijestoodgovornostiOdličnafizičkakondicija

Usavršavanje MotivacijazaposlenihLičnausavršavanjaMenadžmentkriznihsituacija

Izbor zanimanjaširokoopćeobrazovanjeodlukaozanimanjuusaglasnostisaočekivanjima,interesovanjima,prednostima

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

86

Obrazac za kopiranje 7/ radionica R6

zanimanja sa tradicijom – zanimanja bez tradicije

tipična muška – tipična ženska zanimanja

zanimanja sa visokim društvenim ugledom

zanimanja sa dobrim mogućnostima zarade

zanimanja sa dugim školovanjem

omiljena zanimanja – manje omiljena zanimanja

kreativna zanimanja – manje kreativna zanimanja

bezopasna zanimanja – opasna zanimanja

naporna zanimanja – manje naporna zanimanja

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

87

Set upitnika stručne oblasti/ radionica R10

Porodice zanimanja

Poljoprivreda i prerada hrane (10)

Geologija, rudarstvo i metalurgija (10)

Hemija, nemetali i grafičarstvo (5)

Geodezija i građevinarstvo (7)

Ekonomija, pravo, administracijai trgovina (5)

Ostale djelatnosti (8)

Zdravstvo (6)

Saobraćaj (10)

Ugostiteljstvo i turizam (5)

Elektrotehnika (8)

Tekstilstvo i kožarstvo (7)

Šumarstvo i obrada drveta (7)

Mašinstvo i obrada metala (13)

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

88

Klasifikujmo zanimanja u odgovarajuće porodice zanimanja

Na radnom listu pokušaj klasifikovati dolje navedena zanimanja u odgovarajuće porodice zanimanja:

Poljoprivreda i prerada hrane P Hemija, nemetali i grafičarstvoH

Šumarstvo i obrada drveta Š Geodezija i građevinarstvoG

Geologija, rudarstvo i metalurgija R SaobraćajS

Mašinstvo i obrada metala M Ugostiteljstvo i turizamU

Elektrotehnika E ZdravstvoZ

Ekonomija, pravo, administracija, trgovina

EP Tekstil i kožarstvoT

Ostale djelatnosti O

Šumarskitehničar Prehrambeniproizvođač

Metalurškitehničar Tehničarcestovnogsaobraćaja

Hemijskitehničar Tehničarzaobradudrveta

Poljoprivrednitehničar Tehničarelektroenergetike

Mašinskitehničar Medicinskitehničar

Turističkitehničar Kožar

Fiziotarapeutskitehničar Ekološkitehničar

Prehrambenitehničar Automehaničar

Tehničarračunarstva TehničarPTTprometa

Farmaceutskitehničar Veterinarskitehničar

Metalurg Vozačmotornihvozila

Aviotehničar Konobar

Kozmetičkitehničar Rasadničar

Cvjećar-vrtlar Tehničarelektronike

Rukovalacgrađevinskimipretovarnimmašinama

Graditeljirestauratormuzičkihinstrumenata

Laboratorijsko-sanitarnitehničar Farmer

Kuhar Grafičkitehničar

Obućar Tehničarželjezničkogsaobraćaja

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

89

Mesar Zubno-stomatološkitehničar

Tehničaruindustrijinemetala Zavarivač

Frizer Voćar-vinogradar

Zidar(moler,keramičar,fasader) Geodetskitehničar

Pekar Slastičar

ValjaoničarProizvođačprimarnihproizvodaoddrveta

PTTmanipulant Dimnjačar

Akušersko-ginekološkitehničar Instalater

Stolar Brodovođa

Tehničarzamehatroniku Pirotehničar

Građevinskitehničar Geološkitehničar

Ugostiteljsko-kulinarskitehničar Trgovac

Ekonomskitehničar Fotograf

Urar Krojač

Prerađivačmlijeka Električar

Rukovateljrudarskommehanizacijom

Zlatar-draguljar

Hemijskioperater Rudarskitehničar

Manipulantuželjezničkomsaobraćaju

Tapetar-dekorater

Armirač-betonirac Električar-mehaničar

Metalobrusač Izolater-asfalter

Mehaničar Obrađivačmetalarezanjem

Autoelektričar Tesar-polagačobloga

Geobušač Mehaničarrudarskihstrojeva

Kovač Električartelekomunikacija

Finomehaničar Oplemenjivačmineralnihsirovina

Kamenorezac Tekstilnitehičar

Tehničarvodnogprometa Kožarskitehičar

Limar Monter

Poslovno-pravnitehničar Tekstilac

Trgovinskitehničar Bravar

Rudar Galanterist

Poslovnisekretar Šumar

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

90

Pažnja, slijepi putnik!

U svakoj porodici zanimanja potkralo se neko zanimanje koje tu ne spada. Uđi mu u trag pomoću leksikona zanimanja i svrstaj ga na pravo mjesto. Nađi i naziv porodice zanimanja i dopiši je gornju tabelu.

Naziv porodice zanimanja: Poljoprivredni tehničar, veterinarski tehničar, prehrambeni tehničar, farmer, mesar, cvjećar-vrtlar, prehrambeni proizvođač, prerađivač mlijeka, voćar-vinogradar, stolar Naziv porodice zanimanja:

Šumarski tehničar, tehničar za obradu drveta, šumar, električar, rasadničar, proizvođač primarnih proizvoda od drveta, tapetar-dekorater,

Naziv porodice zanimanja: Rudarski tehničar, metalurški tehničar, geološki tehničar, pirotehničar, rukovatelj rudarskom mehanizacijom, valjaoničar, metalurg, mehaničar rudarskih mašina, geobušač, oplemenjivač mineralnih sirovina, Naziv porodice zanimanja:

Mašinski tehničar, automehaničar, bravar, zavarivač, instalater, brodovođa, monter, mehaničar, metalobrusač, obrađivač metala rezanjem, kovač, finomehaničar

Naziv porodice zanimanja: Tehničar elektroenergetike, tehničar elektronike, tehničar za računarstvo, tehničar za mehanotroniku, elektroničar-mehaničar, električar telekomunikacija, izolater-asfalter, autoelektričar

Naziv porodice zanimanja:

Grafički tehničar, tehničar u industriji nemetala, hemijski operater, hemijski tehničar, pekar,

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

91

Naziv porodice zanimanja:

Građevinski tehničar, geodetski tehničar, limar, armirač-betonirac, tesar-polagač obloga, kamenorezac, zidar (moler, keramičar, fasader)

Naziv porodice zanimanja: Tehničar drumskog saobraćaja, aviotehničar, tehničar PTT saobraćaja, tehničar vodnog saobraćaja, tehničar željezničkog saobraćaja, vozač motornih vozila, rukovalac građevinskim i pretovarnim mašinama, manipulant u željezničkom saobraćaju, rudar, PTT manipulant,

Naziv porodice zanimanja:

Tekstilni tehničar, kožarski tehničar, urar, tekstilac, galanterist, kožar, obućar

Naziv porodice zanimanja: Ugostiteljsko-kulinarski tehničar, trgovac, konobar, slastičar, kuhar,

Naziv porodice zanimanja:

Ekonomski tehničar, frizer, poslovni sekretar, poslovno-pravni tehničar, trgovinskitehničar

Naziv porodice zanimanja: Medicinski tehničar, farmaceutski tehničar, fizioterapeutski tehničar, zubno-stomatološki tehničar, laboratorijsko-sanitarni tehničar, akušersko-ginekološki tehničar, turistički tehničar

Naziv porodice zanimanja: Ekološki tehničar, kozmetički tehničar, dimnjačar, graditelj i restaurator muzičkihinstrumenata, fotograf, zlatar-draguljar, krojač

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

92

U kojim zanimanjima se ...?

Radi sa ... Navedi zanimanja

drvetom

metalom

namirnicama

građevinskim materijalom

uređajima za pisanje

osobama koje imaju zdravstvene teškoće

strujom

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

93

„Porodice zanimanja“ - moj privremeni bilans

1. Bavljenje porodicama zanimanja za mene je bilo ...

2. Znam šta je porodica zanimanja, stručna oblast... DA NE 3. Objasni: stručna oblast je ...

4. Dosta sam saznao o stručnim oblastima ... DA NE

5. Šta bih još želio/željela saznati na ovu temu:

6. Test interesovanja bio je za mene ...

zato što ....

7. Mislim da je bilo važno da se bavim svojim interesovanjima, jer ... .

8. Imam osjećaj da sam kroz bavljenje oblastima mog interesovanja stekao jasniji pregled..

J

J

DA NE

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

94

Obrazac za kopiranje 8/ radionica R:11

DEbATA – MOgUćE TVRDNJE

Kodizborazanimanjanaumutrebaimatiinovac.

Domaćicetrebadabuduplaćenezasvojrad.

Dobroobrazovanjenijepresudnozaplatu.

Nastavnicisuisuviše/premaloplaćeni.

Zapunopararadiobihinanaftnojplatformi.

Menadžeriprevišezarađuju.

Koželidaradi,nalaziposao.

Akomogudobrodazaradim,raditćubilokojiposao.

Nezaposlenineželedarade.

Nezaposleni treba da dobiju dovoljno novca za svoj život i život svojeporodice.

Ljudikojiradeteškefizičkeposlovetrebavišedazarađuju.

Nekiljudipunozarađuju,aneradeskoroništa.

Radnicikojiradeusmjenamainoćutrebavišedazarađujuodonihkojiradeprekodana.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

95

Obrazac za kopiranje 9/ radionica R:11

DEbATA – MOgUćE TVRDNJE

Ženatrebadaseuda,vodidomaćinstvoivaspitavadjecu.

Ženeseudajuidobijajudjecu;nijeneophodnodugoiskupoškolovanje.

Ženekuhajuboljeodmuškaraca.

Dječacisuzanatskispretnijioddjevojčica.

Majkaprvetrigodinenakonrođenjadjetetatrebadaostanekodkuće.

Majkekojeradevišesuopterećeneodmuškaraca.

Djecamajkikojeradeuglavnomsuproblematična.

Muškarcigotovouvijekvišezarađujuodžena.

Okolinaneodobravadasedječaciigrajusalutkamakaodjevojčice.

Djecazaposlenihženajedusamonezdrave,gotoveproizvode.

Ženapoprirodiimasklonostkabrižnomisocijalnomponašanju.

Ženesurijetkonarukovodećimpozicijama.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

96

Set upitnika „Netradicionalna zanimanja“/ radionica R:12

Očekivanja od žene / muškarca

Koje osobina smatraš važnim?

U tablici su navedene različite osobine muškaraca i žena. Razmisli, te na skali od 1 do 5 procjeni koliko je svaka osobina važna za ženu, a koliko za muškarca. 1 2 3 4 5

NEVAŽNO VEOMA VAŽNO

Broj koji odgovara tvojoj procjeni upiši u kolonu kod svake tvrdnje.Nakon toga, neka zajedničku procjenu napravi čitavo odjeljenje.

Osobine:Žena Muškarac

Procjena odjeljenja:

Žene

Procjena odjeljenja:Muškarci

uredna-uredanlijepa-lijepnjegovana-njegovandinamična-dinamičanmlada-mladljubazna-ljubazanšarmantna-šarmantanuspešna-uspješanvitka-vitakiskrena-iskrenštedljiva-štedljivsnažna-snažanvještaukućnimposlovima–vještukućnimposlovimanježna-nježanumiljata-umiljatgraciozna-graciozanopuštena-opuštensportskitipduhovita-duhovitotvorena-otvorensaosjećajna-saosjećajan

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

97

Prikaz idealne žene / idealnog muškarca

Razmisli kako se u društvu prikazuje idealna žena / idealan muškarac. Koje su tipične osobine idealne žene / idealnog muškarca?

Idealne žene: Idealni muškarci:

Posebna pažnja kod žena seobraća na:

Posebna pažnja kod muškaraca se obraća na:

Kako je došlo do tih idealnih predstava?

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

98

“Tipično“ zanimanje za žene / za muškarce?

Razmisli u koju kolonu se najbolje uklapaju izdvojene porodice zanimanja.Da li ih možemo podijeliti na „tipične ženske” i „tipične muške”?

♂-zanimanje: ♀- zanimanje: ♂/♀- zanimanje:

Porodice zanimanja: poljoprivreda i prerada hrane, geologija, rudarstvo i metalurgija, mašinstvo i obrada metala, elektrotehnika, hemija, nemetali i grafičarstvo, tekstilstvo i kožarstvo, šumarstvo i obrada drveta, geodezija i građevinarstvo, ugostiteljstvo i turizam, ekonomija, pravo, administracija i trgovina, saobraćaj, zdravstvo, ostale djelatnosti

Koja su po tebi “tipična“ ženske, a koja “tipična“ muške zanimanja?

“tipično“ ♂-zanimanje: “tipično“ ♀-zanimanje:

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

99

5.ČETVRTA FAZA/modul: REALNI SUSRETI

SADRžAJI:

• Socijalna mreža (networking)• Priprema realnih susreta• Realizacija realnih susreta• Refleksija realnih susreta• Poduzetništvo

TRAJANJE:

• 31 čas (13 časova u predzadnjem razredu i 18 časova u završnom razredu)

TEME I CILJEVI MODULA:

• Socijalna mreža (networking) kao alat pri realizaciji realnih susreta• Značaj realnih susreta za izbor daljnjeg školovanja i zanimanja• Organizacija realnih susreta• Samostalna i organizirana posjeta srednjim školama• Eksperti u nastavi• Individualna praksa u preduzeću• Promjenjivi svijet rada, poduzetništvo

Kako je u opisu IV faze ovog modela profesionalne orijentacije i pomenuto, realni susreti podrazumijevaju prikupljanje informacija o zanimanjima kroz direktne susrete sa svijetom rada, odnosno kroz:

• raspitivanje o zanimanjima odlaskom u školu ili preduzeće, • organiziranje posjeta eksperata,stručnjaka, u nastavi ( npr. knjigovođe,

policajca, medicinskog tehničara, slastičara i sl. ), • susrete iz oblasti obrazovanja (dani prakse-isprobavanja u školama), • susrete sa institucijama relevantnim za zanimanja (Služba za zapošljavanje), • posjete sajmovima za informisanje o zanimanjima, • dane individualne stručne prakse (praksa u preduzeću i školska praksa),• jednodnevne informativne manifestacije (npr. sajam za informisanje o

zanimanjima „Girls/boys day“) ,• dane informisanja o školama(„Dani otvorenih vrata“).

Dakle, prije nego što mlada osoba donese konačnu odluku, korisno je da „pogleda“ i iz vlastitog iskustva shvati kako izgleda određeno školovanje/zanimanje u stvarnosti, te da provjeri da li se njeni lični preduslovi poklapaju sa stvarnim zahtjevima.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

100

PROCES ORgANIZIRANJA REALNIH SUSRETA:

Za ovaj modul predviđeno je trinaest časova u predzadnjem razredu osnovne škole. Dio časova je moguće realizirati tokom nastave, a dio u okviru slobodnih aktivnosti.

5.1 Susreti sa srednjim školama

Susrete sa srednjim školama bi trebalo posmatrati kao proces koji počinje u predzadnjem razredu osnovne škole, gdje učenici ostvaruju prve uvide u srednjoškolski sistem, a svoja saznanja produbljuju tokom završnog razreda.

Susrete sa srednjim školama je moguće organizirati: posjetom učenika srednjim školama; posjetom srednjih škola osnovnoj školi; organizacijom ili posjetom sajmu profesionalne orijentacije.

U sva tri navedena načina organizacije, potrebno je izvršiti pripremu nastavnika i učenika, realizaciju i naknadni osvrt na aktivnost.

Pod posjetom učenika srednjim školama podrazumijevamo organiziranu posjetu od strane osnovne škole i individualnu posjetu učenika.Organiziranom posjetom postižemo da veći broj učenika sazna već unaprijed pripremljene relevantne informacije vezano za srednju školu. U predzadnjem razredu osnovne škole ovim vidom informisanja postižemo razvoj zainteresiranosti učenika koji je preduslov za motivaciju, dalje istraživanje, kao i samoinformisanje.

U završnom razredu bi bilo poželjno da se, u saradnji sa lokalnom zajednicom, organiziraju sajmovi profesionalne orijentacije na kojima bi učenici na jednom mjestu mogli produbiti svoja znanja o srednjoškolskom sistemu obrazovanja. Kao primjer dobre prakse pokazala se organizacija tzv. „Dani otvorenih vrata“, gdje učenici imaju priliku samostalno i u prisustvu roditelja posjetiti srednje škole i dodatno se informisati. Također, jedan od načina saradnje sa srednjim školama je i poziv srednjim školama da posjete osnovne škole i organiziraju svoje predstavljanje. Prilikom posjete srednjih škola, poželjno je uz prisustvo njihovih profesora, obezbijediti i prisustvo sadašnjih učenika tih srednjih škola kako bi učenici imali priliku upoznati se i sa iskustvima onih koji trenutno pohađaju datu školu.

Priprema nastavnika za organiziranu posjetu srednjim školama pored ostalog uključuje:

Izradu prijedloga okvirnog plana predstojećih aktivnosti – uključuje načelne dogovore sa predstavnicima srednjih škola;

Odluku nastavničkog vijeća i saglasnost direktora;

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

101

Informiranje roditelja/staratelja o planiranim aktivnostima;Definisanje termina i dogovor o programu posjete srednjim školama; Pripremu učenika (definisanje načina dolaska i odlaska, pravila ponašanja,

priprema mogućih pitanja i načina dokumentiranja posjete)

Realizacija/sprovođenje posjete srednjim školama uključuje:

Moderaciju nastavnika prilikom posjete (pozdravna riječ, usmjeravanje toka komunikacije, usmjeravanje kratkih izlaganja)

Dokumentiranje posjete: fotografije, videosnimci, tonski snimci i sl.Učenici kroz intervjue, diskusije, obilazak laboratorija i na slične načine

dolaze do potrebnih saznanja.

Naknadna obrada nakon posjete srednjim školama podrazumijeva razmjenu stečenih informacija i iskustava kojima se produbljuju saznanja i otvaraju nova pitanja na koje je potrebno pronaći odgovore.

Naknadnu obradu možemo postići:

Izradom barometara raspoloženjaDiskusijom Izradom individualnih ili grupnih izvještaja o realiziranoj posjeti Izradom plakata srednjih škola

5.2 Susreti sa ekspertima

Eksperti su stručnjaci u svojim zanimanjima koji imaju relevantno radno iskustvo, te svoja iskustva mogu približiti učenicima, razgovarajući sa njima o svom zanimanju, obrazovanju, te radnom mjestu.

U godišnjem planu profesionalne orijentacije, u predzadnjem razredu osnovne škole predviđena je realizacija 5 časova susreta sa ekspertima, dok su u završnom razredu predviđena 4 časa. Ovi časovi se mogu realizirati na odjeljenjskoj zajednici, kao i na časovima drugih predmeta na koje se mogu pozvati eksperti iz oblasti koja se izučava.

Priprema nastavnika za dovođenje eksperta u nastavu:

U saradnji sa učenicima ili na drugi način izabrati oblasti iz koje bi voljeli susresti eksperta

Putem socijalne mreže pronalazak eksperata i ostvarivanje kontakta Planiranje časova na koje je moguće dovesti eksperta (na jednom času je

moguće dovesti dva ili više eksperata)Definisanje termina i dogovor o programu posjete

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

102

Priprema učenika (pravila ponašanja, priprema mogućih pitanja i načina dokumentiranja posjete)

Realizacija/sprovođenje podrazumijeva:

Moderaciju nastavnika prilikom posjete (pozdravna riječ, usmjeravanje toka komunikacije, usmjeravanje kratkih izlaganja)

Dokumentiranje posjete: fotografije, videosnimci, tonski snimci i sl.Učenici kroz intervjue, diskusije i na slične načine dolaze do potrebnih

saznanja.

Naknadnu obradu možemo postići:

Izradom barometara raspoloženjaDiskusijom Izradom individualnih ili grupnih izvještaja o realiziranoj posjeti

U organizaciju izbora eksperata potrebno je aktivno uključiti roditelje, jer se među roditeljima učenika sigurno mogu pronaći eksperti različitog obrazovnog nivoa i različitih zanimanja, a koji su uspješni u poslovima koje obavljaju. Također, s obzirom na zajednički cilj koji nastavni kadar ima sa roditeljima, a to je u ovom slučaju približavanje svijeta rada učenicima, roditelji mogu preporučiti i svoje prijatelje i poznanike za koje znaju da su eksperti u svom zanimanju.

5.3 Praksa u školi/ praksa u preduzeću

U programu profesionalne orijentacije za učenike VII razreda/VIII razreda devetogodišnje škole planirana su 4 časa za praksu u školi (individualno ili grupno prisustvo u srednjoj školi), a ukoliko postoji mogućnost realizacije, učenici mogu provesti i jedan do dva dana u nekom od preduzeća. Postupak realizacije je sličan kao u dva prethodna primjera, s tom razlikom da ovakva vrsta realnih susreta iziskuje veće sigurnosne mjere i usku saradnju sa roditeljima. Roditelji se mogu uključiti i prilikom pronalaska mjesta za praksu. Na ovaj način učenici mogu dobiti najviše saznanja o svom budućem zanimanju, te steći realnija znanja o željenom zanimanju. Praksa u školi podrazumijeva visok stepen saradnje sa srednjim školama. Učenici koji su zainteresovani, ukoliko je moguća realizacija ovisno od mogućnosti srednje škole, mogu prisustvovati časovima na kojima se izučavaju stručni predmeti.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

103

PREgLED RADIONICA U MODULU – REALNI SUSRETI

• R1 : Izbor učenika • R2 : Intervju tokom realnih susreta predzadnji razred osnovne škole

• R:3 Ljudi oko nas/ stvaranje socijalne mreže• R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja• R:5 Razvijanje poduzetničkog duha završni razred osnovne škole

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

104

RADIONICE za učenike VII razreda/ VIII razreda devetogodišnje škole

5.4 R1: Izbor učenika

Cilj:Učenicićetokomoveradionice/aktivnostiodreditikojazanimanjaželepobližeupoznati.

Metoda: Radugrupamailiekspertskametoda

Sekvence:

• Podijelitiučenikeugrupenanačindausvakojgrupibudedošestčlanova;grupamapodijelitipočetirikartice.

• Grupedobijajurazličitezadatkedaprodiskutujuinakarticamazapišu:zanimanjakojabivoljelipobližeupoznati,srednješkolekojebiželjeliposjetiti,ekspertekojebiželjeliupoznati.

• Nastavnikprikupljakarticeisaučenicimarazgovaraotomedalijemoguće,inakojinačin,realiziratinjihoveželje.

Trajanje:

Ovuaktivnostjemogućerealizirativećimdijelomvannastave.Nastavnikmožedatizadataknakrajučasa(10minuta),aučenicisemogupripremitidonarednogviđenjakadamoguzajednoprodiskutovati(15minuta).

Socijalna forma: Radugrupama

Moderacijskimaterijal:

Kartice,flomasteri

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

105

5.5 R2: Intervju tokom realnih susreta

Cilj:Učenicisamostalnopripremajupitanjakojamogupostavititokomposjetesrednjimškolamailiprilikomrazgovorasaekspertima.

Metoda: Radugrupama,klaster-ispitivanjepomoćukartica

Sekvence:

• Nastavnikdijeliučenikeugrupenanačindagrupedobijuzadatke:posjetasrednjimškolama,dolazakekspertaunastavu,odlazakufirmu.

• Svakagrupaimazadatakdapripremištovišepitanjakojabiželjelapostavititokomposjete.Pitanjasezapisujunakarticamailipapirimauboji.Svakagrupaimakarticedrugačijeboje.Vrijemejeograničeno.

• Nakonzapisivanjapitanja,nastavnikzamolidapredstavnicigrupeokačepitanjananačindaihklasifikujuuklastereo:zanimanjima,načinuškolovanja,praktičnojnastavi,mogućnostimadaljnjegobrazovanja,opremljenošćuškole,mogućnostimadaljnjegusavršavanja,mogućimradnimmjestima,zapošljavanjuisl.

• Poštoučeniciobaveklasifikacijupitanjapremaklasterima,nastavnikpotičediskusijuotomezaštoseodređenapitanjaponavljaju,kojesurazlikeupitanjimasobziromnaosobekojepitamoioznačajupostavljanjapitanjakojanamdajuvažneinformacije.

Napomena: Nastavnik može učenicima dati zadatak da o ovoj radionici prodiskutuju sa svojim bližnjima, koji im mogu ukazati i na pitanja koja se nisu postavila tokom radionice. Sljedećeg dana, nastavnik koji je realizirao ovu radionicu, ili neki drugi predmetni nastavnik sa kojim se postigne dogovor, može napraviti kratki osvrt na zadatak koji su učenici dobili. Na ovaj način potičemo i aktivno učešće roditelja u procesu profesionalne orijentacije.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Radugrupama

Moderacijskimaterijal:

Karticeilipapiriuboji,flomasteri,pribadačeiliselotejp,plakatilitablaObrazac1–primjeripitanjazapredstavnikesrednjihškolaObrazac2–primjeripitanjazaučenikeusrednjimškolamaObrazac3-primjeripitanjazaeksperteObrazac4–primjeripitanjauorganizaciji/firmi

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

106

RADIONICE za učenike VIII razreda/ IX razreda devetogodišnje škole

S obzirom na sličnosti u programu profesionalne orijentacije u predzadnjem i završnom razredu osnovne škole, radionice se mogu realizirati u skladu sa potrebama učenika i nastavnika. U ovom odjeljku ćemo prikazati radionice koje, također, pripadaju pripremi za izvođenje realnih susreta.

5.6 R3: Ljudi oko nas/ stvaranje socijalne mreže

Ciljevi:

Učenicisuprepoznalivažnostsocijalnemreže,teuvidjelivažnostsaradnjeipovezivanjasadrugimausvrhuorganiziranjarealnihsusreta.Također,prepoznalisuinakojinačinimsocijalnamrežamožepomoćiprilikomsamostalnogorganiziranjarealnihsusreta.

Metode: Individualanrad,diskusija

Sekvence:

• Nastavniknatabliiliflipchartunacrtaokviresocijalnemreže idarealanprimjersocijalnemreže.

• Učeniciuzimajuprazanlistpapiraiolovku,anakontoganastavnikdajesljedećuuputu:

„Molimvasdasvakozasebenacrtasvojusocijalnumrežu(kategorije:obitelj,prijatelji,poznanici)iutumrežuupišeimenaljudikojipripadajuosnovnimkategorijama.Nakontoga,poredsvakogimenanapišitenazivpreduzeća/ustanovegdjeosobaradi,akoradi,izanimanjeteosobe.Pokušajtedamrežabudeštorazgranatija;upišiteiosobekojevinepoznajete,aliznatedaihpoznajuosobekojevipoznajete.Imatedvadesetminutanaraspolaganju“.

• Kadasuučenicizavršilisacrtanjemsocijalnemreže,zamolitiihdaprebrojekolikoosoba,kolikozanimanjaikolikopreduzećaimasvakousvojojmreži.

• Dokučenicibroječlanovesvojemreže,nastavniknatablinapišekategorije:osobe,zanimanja,preduzeća.

• Nastavnikodaberetridobrovoljcakojiimajuzadatakdapročitajubrojosoba,zanimanja,preduzećakojeimajuusvojojmreži.Nastavnikzapisujebrojeveispodnazivapripadajućekategorije.

• Nakrajusebrojevizbrajajuispodsvakekategorije.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

107

Pitanjazadiskusiju:- Dalisteusvojumrežuupisaliinekeosobekojihse

nisteodavnosjetili?- Zaštojemudrokreiratimrežuosobaiustanovakadase

planirakarijera?- Postojiliuvašojmrežinekokobivammogaopomoći

daposjetitesrednjuškolu,ilidaodetekodteosobenaradnomjestoividitekojeposloveobavlja?

Osvrt na radionicu:Pročitajteukupanzbirispodsvakekategorije(rodbina,prijatelji,preduzeća,zanimanja)inapraviteosvrt.Uočitćetedasvakoodnaspoznajevelikibrojosobarazličitihzanimanjanarazličitimradnimmjestima.Tiljudi,također,poznajunekedrugeljudedokojihsemožedoćiprekoprimarnemreže.Socijalnamrežamožebitiveomavažnamladimaprilikomizboradaljnjegškolovanjaizanimanja,jernaovajnačinonimoguprepoznatikomemogupostavitipitanjavezanazasvojdaljnjiizborikojasvepreduzećamoguposjetiti.

Trajanje: 60minuta

Socijalna forma: Individualno

Moderacijskimaterijal:

Flipchart,flomaster,Obrazac5–primjerisocijalnihmreža,papir,olovka,loptica

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

108

5.7 R4: Globalne/lokalne promjene i svijet zanimanja

Ciljevi:

Učeniciuviđajudavanjskiuticajikonstatnomijenjajutržišterada.Spoznatćekolikojevažnopratitivijesti,uočavatipromjeneitrendovekojimoguuticatinapromjeneupotražnjiradnikakojitrebajubitiosposobljenizaprilagođavanjerazličitimsituacijamaukontekstucjeloživotnogučenja.Učenicisepripremajuzapitanjakojamogupostavititokomrealnihsusreta.

Metoda: Radugrupama,individualanrad

Sekvence:

• Nastavnikusaradnjisaučenicimapripremačasopise,novineisveostaloizčegasemogusaznativijestiizzemljeisvijeta.

• Učenikepodijelitiugrupeisvakojgrupidodijelititridočetirinovine,časopisa.

• Zadatakučenikajedasastavepopissvihpromjenaitrendovakojimoguuticatinatržišterada.Tepromjenemogubitipolitičke,ekonomske,kulturalne,promjenaokoliša;Učenicimogurezatičlankeiznovinaičasopisa.

• Poštosuutvrdilikojesutopromjene,trebalibiprocijenitikakotakvitrendovimoguuticatinalokalnotržišterada.

• Svakagrupanaplakatuprezentirasaznanjadokojihjedošla.

Diskusija:- Kakoglobalnepromjenemoguuticatinaizbor

zanimanja?- Kakosepovoljnomožeiskoristitipoznavanje

globalnihtrendova?- Zaštojebitnorazvijatisvojevještinetokom

života?- Dalistekrozovuvježbuspoznalikojajoš

pitanjamožetepostavititokomrealnihsusreta?

Napomena: Jedan od prijedloga za čas maternjeg jezika može biti sastav na temu „Kako globalne promjene mogu uticati na moj izbor zanimanja?“

Osvrt na radionicu:Promjenesuneizostavandioživota.Učenicitrebajubitispremninakonstantneprilagodbeiusvajanjenovihznanjakakobibilikonkurentninatržišturada.

Trajanje: 60minuta

Socijalna forma: Radugrupama,individualanrad

Moderacijskimaterijal:

Novine,časopisi,plakati,flomasteri,makaze.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

109

5.8 R5: Razvijanje poduzetničkog duha

Cilj:Učenicikrozovuradionicuspoznajurazlikeizmeđuradaujavnomsektoruipoduzetništva.Učenicisepripremajuzarazgovoreupreduzećimaisaekspertima.

Metoda: Brainstorming, Rad u grupama, Izrada plakata, Plenum,Prezentacijagrupe

Sekvence:

Priprema vježba:• Nastavniknatablinapišedvaključnapojma:

1. privatniobrt2. radujavnojustanovi.

• Ispodsvakogpojmadopisati„Za“i„Protiv“• Zadatakučenikajedametodommoždaneoluje

(brainstorming)odredekojisutorazloziza,akojiprotivprivatnogobrtairadaujavnojustanovi.

• Nastavnikzapisujenekeodargumenatanatabli.Glavni dio radionice:

• Učenikepodijelitiugrupe.• Svakagrupadonosiodlukukakavprivatniobrtbi

otvorila.• Kadagrupaodredidjelatnost,potrebnojedanapišu

popisonogaočemumorajuvoditiračunaprilikomotvaranjaobrta(ideje,znanja,pravnemogućnosti,finansije,prostor,zaposlenici,plasiranjeproizvodaiuslugaisl.).Također,obratitipažnjuinaindividualnekarakteristikepojedinca.

• Prezentacijasvakegrupe• Diskusija:

- Dalijeikolikobitnorazvijanjepoduzetničkogduha?

- Štasvepojedinactrebarazvijatikodsebedabipostaouspješanpoduzetnik?

- Kojesukarakteristikeuspješnogpoduzetnika?

Napomena: Jedan od prijedloga za daljnji rad na ovu temu može biti priprema projekta „Moje samozapošljavanje“.

Trajanje:Pripremnavježba:10minutaGlavnidioradionice:30minutaNaknadnaprezentacija:20minuta

Socijalna forma: Radugrupama

Materijal: Posteri,flomasteri,flipchart.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

110

Obrazac za kopiranje 1/ radionica R:2

Primjeri pitanja za PREDSTAVNIKE SREDNJIH ŠKOLA

• Koja zanimanja i stručna zvanja se mogu steći u školi koju predstavljate? • Koliko dugo traje školovanje(obuka) za svako od zanimanja/zvanja? • Da li Vaša škola organizira praktičnu nastavu?• Kakva je opremljenost Vaše škole?• Koji predmeti se izučavaju u srednjoj školi?• Koji je prosječan broj učenika u odjeljenju?

Pitanja u vezi zanimanja i stručnih zvanja koja su posebno interesantna učeniku:

• Koji zadaci i poslovi se obavljaju u okviru zanimanja?• Da li se i kakvi alati koriste pri radu?• Kakve zahtjeve (fizičke, karakterne, intelektualne) postavlja ovo

zanimanje?• Šta su prednosti, a šta nedostaci zanimanja? • Koje mogućnosti obrazovanja i usavršavanja postoje u ovom zanimanju?• Kakva je mogućnost zapošljavanja u ovom zanimanju?

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

111

Obrazac za kopiranje 2/ radionica R:2

Pitanja za UČENIKA IZ SREDNJE ŠKOLE

• Za koje zanimanje se školuješ?• Da li si ranije maštao o nekom drugom zanimanju? Ako jesi, o kojem?• Kako si došao do odluke o izboru zanimanja? • Da li je neko, odnosno nešto, uticalo na tvoj izbor zanimanja?• Ako jeste, ko, odnosno šta je uticalo?• Da li imaš praktičnu nastavu?• Možeš li nam nešto više reči o praktičnoj nastavi?• Da li bi se opet školovao za ovo zanimanje?• Zašto?• Koje sve predmete imaš u srednjoj školi? • Koji su ti posebno zanimljivi stručni predmeti i šta se uči u okviru njih? • Šta je za tebe bila najveća transformacija nakon osnovne škole?JŠta te raduje u tvom školovanju, šta ti se dopada?Šta manje voliš u svom budućem zanimanju?• Šta želiš da radiš nakon završetka školovanja; kakvi su tvoji karijerni

planovi?

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

112

Obrazac za kopiranje 3/ radionica R:2

Pitanja za EKSPERTA U ZANIMANJU

• Za koje zanimanje ste se školovali?• Koje je trenutno Vaše radno mjesto? • Koje je obrazovanje neophodno za Vaše zanimanje i koliko dugo traje?• Koji se sve poslovi obavljaju u Vašem zanimanju?• Koja sredstva rada se koriste? • Sa kojim materijalima se radi? • Kakva je podjela radnog vremena?• Gdje se sve može zaposliti osoba sa Vašim zanimanjem?• Na koji način ste izabrali baš to zanimanje?• Koje zahtjeve postavlja ovo zanimanje?

fizičke:karakterne:intelektualne:zdravstvene:

• Šta su prednosti , odnosno nedostaci zanimanja? • Koje mogućnosti obrazovanja i usavršavanja postoje u ovom zanimanju?

Prema mogućnostima, bilo bi poželjno u nastavu dovesti i samostalnog poduzetnika kako bi objasnio na koji način je odlučio da se bavi poduzetništvom i koje su prednosti, a koji nedostaci samostalne djelatnosti.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

113

Obrazac za kopiranje 4/ radionica R:2

Prijedlog tema za POSJETU PREDUZEćU

Preduzeće

• Organizacija, struktura, funkcija• Menadžment, rukovođenje, hijerarhija, organizacija rada• Tržište, klijenti, dobavljači, marketing• Ciljevi, vizija, „filozofija preduzeća“• Finansiranje, troškovi, cijene, dobit• Tehnika, perspektive• Uslovi rada, mogućnosti usavršavanja• Zapošljavanje

Rad, zanimanja

• Zanimanja koja su zastupljena u preduzeću• Poslovi, načini rada, radna mjesta• Sredstva rada• Učinak, proizvodi, rezultati• Uslovi rada, radno vrijeme, radno okruženje• Zapošljavanje, napredovanje u karijeri, usavršavanje u preduzeću i van

preduzeća

Čovjek u preduzeću

• Pozicija zaposlenih u preduzeću• Saradnja, tim, atmosfera u preduzeću, zadovoljstvo na poslu• Prihodi, socijalna davanja• Motivacija zaposlenih

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

114

Obrazac za kopiranje 5/ radionica R:3

Primjeri SOCIJALNE MREžE

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

115

barometar raspoloženja

DAN INFORMISANJA ZA MENE JE bIO

Jpozitivno negativno

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

Volio/voljela bih da saznam još...

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

116

6.PETA FAZA/modul: ODLUKA O IZbORU ZANIMANJA

SADRžAJI:

5 Poređenje sopstvenih prednosti, sposobnosti, školskog uspjeha sa zahtjevima za željeno zanimanje

6 Faktori koji mogu iskriviti realnu sliku o zanimanju7 Proces donošenja odluke8 Preispitivanje odluke9 Refleksija 10 Traženje zaposlenja

TRAJANJE:

• 6 časova (3 časa u predzadnjem razredu i 3 časa u završnom razredu)

TEME I CILJEVI MODULA:

11 Učenici su prepoznali važnost poređenja sopstvenih sposobnosti, školskog uspjeha i zahtjeva željenog zanimanja u procesu donošenja odluke.

12 Donošenje odluke o izboru zanimanja je jedna od najvažnijih životnih odluka.13 Odluka je kompleksan proces.14 Svaku odluku je potrebno preispitati.15 Važnost alternativnog izbora16 Kroz pripremu za traženje zaposlenja, učenici prepoznaju korake koji ih

čekaju nakon završetka obrazovanja i važnost sticanja znanja i vještina koja će im biti potrebna nakon završetka srednje škole ili fakulteta.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

117

PREgLED RADIONICA U MODULU – ODLUKA O IZbORU ZANIMANJA

17 R1 : Brod na otvorenom moru - igra odlučivanja18 R2 : Kategorizacija i ispitivanje kriterija19 R3 :Takmičenje „Moje buduće zanimanje je najbolje zanimanje“

predzadnji razred osnovne škole

20 Pregled portfolija profesionalne orijentacije21 R4: Moja odluka je...22 R:5 Sada kada sam odlučio/la...23 R:6 Priprema za traženje posla

završni razred osnovne škole

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

118

RADIONICE za učenike VII razreda/ VIII razreda devetogodišnje škole

6.1 R1: Brod na otvorenom moru - igra odlučivanja

Ciljevi:Učenicisuuočilitežinuivažnostdonošenjaodlukeuključnimtrenucima,kakonaindividualnomtakoinagrupnomplanu.

Metode: Analizateksta,postavljanjeprioriteta

Sekvence:

• Nastavnikučenicimapodijelitekst„Brodnaotvorenomnamoru“iobrascezakopiranje1i2.

• Zadatakučenikajedapremaindividualnojprocjenirangirajupredmetekojibiomogućilipreživljavanjenaotvorenomiupišurangukolonu„lično“.

• Nakontoga,nastavnikučenikedijeliugrupe,azadatakjedaseunutarsvakegruperazgovaraoproblemu,tenakondiskusijeizvrširangiranjepredmetapovažnosti.Rangiranjeseupisujeukolonu„grupa“

• Nakontrolnomlistu(Obrazaczakopiranje3)učeniciunutargrupeprovjeravajukolikosenjihovorangiranjepodudarailirazlikujeodmišljenjaeksperata.

• Diskusija:- Dalivamjebiloteškoodreditiprioriteteza

preživljavanjeusituacijiizvježbe?- Dalivamjelakšebiloodreditiprioritete

individualnoiliugrupi?- Kolikovamjesituacijuodlučivanjaotežavalo

toštoodgovarateizasudbinudrugihosoba?- Kolikojeteškodonijetiznačajneživotne

odlukeiočemujesvepotrebnorazmisliti?Osvrt na radionicu:Odlukaoizborudaljnjegobrazovanjajejednaodznačajnijihživotnihodluka.Iakoudanašnjevrijemeizborzanimanjanemoraznačitii„izborzacijeliživot“,nepromišljeniishitrenizborvodinezadovoljstvu,gubitkuvremenainovca.Istina,ponekadjemogućeispravitipogreškuprelaskomudruguškolu,polaganjemdodatnihispita,preusmjerenjemnavisokoškolskimustanovama,alizaštoneučinitisvedanamprviizborbudeipraviizboritakosebiolakšamoprelazakusvijetrada.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Individualnirad,radugrupi.

Moderacijski materijal:

Tekst„Brodnaotvorenommoru“Obrascizakopiranje1,2i3

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

119

6.2 R2: Takmičenje „Moje buduće zanimanje je najbolje zanimanje“

Ciljevi:Učenicisushvatilivažnostiuticajnačinaprenošenjainformacijanaprocesdonošenjaodluke,teprepoznalioblikemanipulacijeiuticajpropagandenastavove.

Metode: Grupnirad,Igrauloga,Prezentacija,Diskusija

Sekvence:

• Nastavnikučenikedijeliugrupe.• Svakagrupatrebadaizaberejednozanimanje(npr:grupa

pekara,grupafrizera,grupanastavnika).Učenicitrebajusamiizabratizanimanje.

• Zadataksvakegrupejedanaštoefikasnijinačinprikažezanimanje(grupu)na„takmičenjuzanimanja“,takodaprivučeštovišeučenikadaseupišenatozanimanje,odnosnodaglasazanjihovugrupu.Zaovunamjenu,učenicimoguizrađivatiletke,pripremitipomoćnerekviziteisl.

• Grupepredstavljajusvojezanimanjedokostaliučeniciimajumogućnostpostavljanjapitanja(Obaveznajemoderacijanastavnika).

• Nakonpredstavljanja,nastavnikučenicimadijeli„glasačkelistiće“,azadatakjedaglasajuzanajboljugrupu.Nemajupravodaglasajuzasvojugrupu.

• Izbornakomisija(nastavnikidvaučenika)sabirajuglasoveiproglašavajupobjednika.

Mogućauputanastavnikajedajednozanimanjebudetipično„muško“,jednotipično„žensko“ijednozakojegseučenicirijetkoopredjeljuju.Diskusija:

- Kakostezadovoljnitemomgrupekojupredstavljateikakosteseosjećalidoksteosmišljavalikampanju?

- Kolikojebiloteškosamoafirmativnopredstavljatisvojezanimanje/grupu?

- Dalisepromocijomzanimanjamožepostićiivećiupisnatozanimanjeakojetraženonatržišturada?Akoda,nakojesvenačine?

- Prilikomdonošenjaodlukeoizboruzanimanja(uovomslučajuglasanjazagrupu)kojesvefaktoretrebamoocijeniti?

- Kakosteizabralikomećetedatisvojglas?- Kolikojenačin/vještinapredstavljanjauticaonavaš

izbor?Osvrt na radionicu:Ukazatinasvefaktoreokojimatrebamorazmislitiprilikomdonošenjaodluke,kaoinarizikpogrešnoginterpretiranjaonogštonamnekodrugipredstavlja,anismoseisamiinformisaliomateriji.

Trajanje:

Radionicasemožerealiziratiudvadijela:Pripremnidio–zadavanjezadatakagrupama(15minuta)UčenicisepripremajuvannastavePrezentacijaidiskusija(45minuta)

Socijalna forma:individualnirad,radugrupi

Moderacijski materijal:

plakati,posteri,makaze,ljepilo,papiruboji,naljepnicerazličitihoblika,papirićipripremljenikaoglasačkilistići,glasačkakutija

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

120

6.3 R3: Kategorizacija i ispitivanje kriterija

Ciljevi:Učeniciprepoznajuznačajizboraškolezadaljnjukarijeru.Spremnisudauočedanaizborškoleutičuosobineličnostiispoljniuslovi,idaispitajuunaprijedponuđenamišljenja.

Metode: Vrednovanjekriterija

Sekvence:

• Nastavnikrazgovarasaučenicimaosrednjimškolamaizanimanjimazakojasuzainteresovani.Nakontoga,učenicinakarticezapisujuškoleizanimanjazakojasuseopredijelili.

• Nastavnikprikupljakartice.• Svakiučenikizvlačipojednukarticu,azatimrazmišlja

dalibibiozadovoljantimizboromiline.• Uskladusatomprocjenom,učenicisastavljajuliniju

„plus-minus“kojaideod“veomazadovoljan“(+)do„krajnjenezadovoljan“(-).

• Nastavnikrazgovarasaučenicimaotomezaštosu„zadovoljni“ili„nisuzadovoljni“iupućujenarazlikemeđuljudimaotomeštaihčinizadovoljnim,aštane.

• Nakonkratkerasprave,nastavnikučenicimadijeliObrazaczakopiranje4iučenicivrednujusvojizborpremaponuđenimkategorijama.

Diskusija:- Zaštosejavljajurazlikemeđuljudimakadaprocjenjuju

istestvari?- Dalisunamikolikobitnikriterijiuživotu?- Zaštojepotrebnodaimamokriterijepriizborusrednje

školeizanimanja?

Osvrt na radionicu:Važnostkriterijaisaznanjakojasunampotrebnadapostavimovlastitekriterijekakobismodonijeliodlukuodaljnjemobrazovanju.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma:Individualnirad,diskusijaugrupi

Moderacijski materijal:

Kartice,flomasteri,Obrazaczakopiranje4.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

121

RADIONICE za učenike VIII razreda/ IX razreda devetogodišnje škole

1 nastavna jedinica: Portfolio profesionalne orijentacije

Za ovu aktivnost, pregled učeničkih portfolija i materijala koje su sakupili tokom predzadnjeg i završnog razreda osnovne škole, potrebno je izdvojiti 45 minuta. Tokom ovog časa, nastavnik sa učenicima razgovara o programu profesionalne orijentacije koji su prošli tokom školovanja i o mogućim nedoumicama koje još uvijek imaju.

6.4 R4: Moja odluka je...

Ciljevi:Učenicisuprepoznalivažnostpoređenjasopstvenihsposobnosti,školskoguspjehaizahtjevaželjenogzanimanjauprocesudonošenjaodluke.

Metoda: Analizasopstvenihsposobnostiiafiniteta

Sekvence:

• Učenicisuusvomportfolijusakupiliinformacijeosebi,svojiminteresovanjima,informcijeosvijeturada,realnimsusretimakrozprethodneradionice.

• Naosnovusvegaonogaštosukrozprogramprofesionalneorijentacijeuradili,svakiodučenikatrebadanapišesvojuodlukuialternativnuodluku.PotrebnojedaučeniknavededvijemogućnostikojesmatrasvojimnajužimizboromiizvršiprocjenuuskladusaObrascem5.

• Kadaučeniciispunetabliceisaberubodove,nastavnikrazgovarasaučenicimaotrenutnomstanjukadajeupitanjunjihovizbordaljegobrazovanjaizanimanjaiotomeštajejošpotrebnoobavitidabisekrajnjiizbornapraviouzadnjemrazreduosnovneškole

Osvrt na radionicu:Izbordaljnjegobrazovanjaiizborzanimanjanijeodlukakojasetrebadonijetinaprečac.Zaovakvuvrstuodlukepotrebnojedužepromišljanjeiuvijekjepotrebnodaimamoalternativuuslučajudanemožemorealiziratinašeprvobitneželje.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:

Papir,olovke,Obrazaczakopiranje5.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

122

6.5 R5: Sada kada sam odlučio/la...

Cilj:Učenicipreispitujuodlukuonastavkuobrazovanjakojusudonijeli.

Metoda: Pitanja-impulsi

Sekvence:

• Preporukajedaseučeniciizveduuškolskodvorišteiliufiskulturnusalu.

• Nastavnikzamoliučenikedaformirajuvećikrug.Sredinukrugamožeoznačitinekimznakom.

• Nastavnikzadajerečenicukaoimpuls,kojasepozivanakriterije(obrazaczakopiranje5)bitnekoddonošenjeodlukeozanimanju.

• Zadatakučenikajedarazmisleukojojsemjerislažusazadatimimpulsomidaseuskladusatimpozicionirajukasredinikruga.

• Štoseučenikvišeslažesaimpulsom(rečenicom),toćesevišepribližitisredinikruga.

• Nakonštosuseučenicipozicioniralinakonsvakogimpulsa,nastavnikpostavljapitanjevezanozaimpulsirazlogzaštosunekiučenicibližecentralnojtačkikruga,anekidalje.Oizjavamaseodmahdiskutuje.Nakontogasenastavljasasljedećomrečenicom-impulsom.

Diskusija:- Čegasampostaosvjestankrozovuvježbu?

Osvrt na radionicu:Učenicikojijošuvijekimajudilemeokosvojekrajnjeodluke,trebajudodatnorazriješitisvojenedoumice.

Trajanje: 45minuta

Socijalna forma: Radugrupi

Moderacijski materijal:

Karticesarečenicama-impulsima,Obrazaczakopiranje6

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

123

6.6 R6: Priprema za traženje posla

Ciljevi:Učenicikrozpripremuzatraženjeposlaspoznajukolikojebitnoobrazovanje,razvojsposobnostiivještina.

Metoda: Igrauloga,Pripremabiografije

Sekvence:

Pripremnidio:Nastavnikučenicimadajeuputudazamislesebeza10godinauzanimanjukojesuizabrali,tedakodkućesastavesvojebiografijekojećeimatiza10godinaidabiografijedonesunasljedećičas.

• Načasu,nakojemserealiziraovaradionica,nastavnikzamoli3dobrovoljcadaizađuvanučioniceikažeimdaćesimuliratiintervjuzaposao.Podijeliimuloge(poslodavac,prvitražilaczaposlenja,drugitražilaczaposlenja).

• Učenicidobrovoljcitrebajuu10minutapripremitisvojeulogeivratitiseuučionicu.

• Dokučenicidobrovoljcipripremajuuloge,nastavnikrazgovarasaostalimučenicimaovažnostibiografijepritraženjuzaposlenja.

• Učenicidobrovoljciizvodeuloge.Diskusija:

- Zaštojebitnoobrazovanje?- Zaštojebitnorazvijatisvojesposobnostiivještine?- Daliznajuštasvetrebajupostićidabizamišljene

biografijepostaleprave?Pitanjazaučenikedoborovoljce:

- Kakosudoživjelisvojeuloge?- Dalisurazumijelištajesvebitnoposlodavcukod

prijemanovogzaposlenika?

Trajanje:Pripremnidio:15minutaRadionica:45minuta

Socijalna forma: Radugrupi,individualnirad

Moderacijski materijal:

Zamišljenebiografijeučenika

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

125

Obrazac za kopiranje 1/ radionica R:1

bROD NA OTVORENOM I bRODOLOM

Privatnom jahtom plovite Pacifikom. Veliki dio jahte i njenog sadržaja uništeni su u požaru čiji su uzroci nepoznati. Sada će vjerovatno jahta potonuti. Vaš geografski položaj nije jasan jer su najvažniji navigacioni instrumenti uništeni, i jer su vlasnik i posada, usljed pokušaja da kontrolišu vatru, smeli sa uma put. Vaša najpreciznija predstava je da se nalazite na oko 1.500 km jugozapadno od najbližeg ostrva. Trenutno imate 15 neoštećenih, netaknutih predmeta (vidi listu). Pored tih stvari, imate i gumeni čamac sa veslima koji je dovoljan da se vlasnik jahte, posada i svi dolje navedeni predmeti (vidi listu) ukrcaju na njega. Čitav sadržaj džepova ljudi na palubi sastoji se od pakle cigara, više kutija šibica i pet novčanica po dvadeset eura. Vaš zadatak je da ovih 15 predmeta klasifikujete po rangu važnosti za preživljavanje. Vaši izgledi za preživljavanje zavise od toga da li ste u stanju da izaberete pravu opremu.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

126

Obrazac za kopiranje 2/ radionica R:1

LISTA PREDMETA

Eksperti Grupa Lično Oprema Obrazloženje

Sekstant

Ogledalo za brijanje

Posuda od 20 litara sa vodom

Mreža protiv komaraca

Sanduk sa porcijama za jelo

Pomorska karta – Pacifik

Jastuci za sjedenje – pomagala za plivanjePosude od 10 litara sa mješavinom nafte i benzina

Mali tranzistor

Sredstva za odbranu od ajkula

2 kvadratna metra neprovidne plastične folije

1 litra 80% ruma

5 metara najlonskog užeta

2 table čokolade

Uređaj za pecanje

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

127

Obrazac za kopiranje 3/ radionica R:1

MIŠLJENJE EKSPERATA Eksperti Oprema Obrazloženje

15 SekstantBeztabelaimjeračavremenanemasmisla

1 Ogledalozabrijanje Slanjesignala

3 Posudaod20litarasavodomPijaćavoda,poštoseslananemožepiti

14 MrežaprotivkomaracaBezvrijednosti,nemakomaracanasredokeana

4 Sanduksaporcijamazajelo Glavnaprehrana

13 Pomorskakarta–Pacifik

Bezdodatnihinstrumenatazanavigacijubeskorisna

9Jastucizasjedenje–pomagalozaplivanje

Pomoćzaspašavanje,akonekopadnesapalube

210-litarabenzina,samješavinombenzinainafte

Sagorljivo,slatisignale

12 MalitranzistorBezvrijednosti,nemastanice

10 Sredstvozaodbranuodajkula Očiglednakorist

52kvadratnametraneprozirnefolije

Važnozaprikupljanjekišnice,zaštitaodnevremena

11 1litra80%rumaUslučajupovredaantiseptičkodejstvo

8 5metaranajlonskogužetaOpremasemožeipovezivati,dasenebipalosačamca

6 2tablečokolade Rezervehrane

7 InstrumentzapecanjePecanjeribe,alinemagarancijezato

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

128

Obrazac za kopiranje 4/ radionica R:3

KATEgORIZACIJA I ISPITIVANJE KRITERIJA

Vrednuj kriterije prema važnosti od 1 (najviše važno) do 5 (najmanje važno)

Kriterijumi Vrednovanje

Interesovanje

Sposobnosti

MogućnostškolovanjaubliziniImidžškole

Mogućnostizaradenakonškolovanja

Izgledizakarijeru

Izgledinatržišturada

Atmosferauškoli

DodatniKriterij:____________________

DodatniKriterij:____________________

DodatniKriterij:____________________

DodatniKriterij:____________________

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

129

Obrazac za kopiranje 4/ radionica R:3

PRAVOVREMENA ORIJENTACIJA STVARA JASNU SLIKU

Vrednuj kriterije prema važnosti od 1 (najviše važno) do 5 (najmanje važno)

Moje predstave o zanimanjima su:

dadobijempriznanjezasvojrad

dapunozarađujem

daimamdobremogućnostinapredovanja

damiradnomjestobudeblizustana

dasamnomradeprijatnekolege

daradimnavisokojpoziciji

daradnovrijemebudeprimjerenozaporodicu

daradimsamostalnoiuzsopstvenuodgovornost

damiradnomjestobudesigurno

dapostojimogućnostskraćenogradnogvremena

damogudaradimbezstresa

dapostojedodatnasocijalnadavanjazazaposlene

damiposaopredstavljazadovoljstvo

damogudaradimzanatskeposlove

daradimumalompreduzeću

daradimukancelarijizakompjuterom

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

130

Obrazac za kopiranje 5/ radionica R:4

Privremena odluka o zanimanjima

Unutar ćelija tablice potrebno je napisati privremenu odluku o dva zanimanja za koja si trenutno najviše zainteresovan/zainteresovana. Nakon toga, procijeni svoje osobine tako što ćeš ih vrednovati na skali od 1 do 4 gdje je:

• 4-potpunozadovoljava• 3-zadovoljava• 2-doneklezadovoljava• 1-nikakonezadovoljava

Zanimanje 1:

Skala 1 2 3 4SposobnostiInteresovanjaInformacijeozanimanjuIskustvaurealnimsusretimaMojeocjene

Konačno:

Zanimanje 2:

Skala 1 2 3 4SposobnostiInteresovanjaInformacijeozanimanjuIskustvaurealnimsusretimaMojeocjene

Konačno:

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

131

Obrazac za kopiranje 5/ radionica R:4

Moji favoriti

Upiši dvije porodice zanimanja koje ti se najviše dopadaju u zvijezde!Potraži ih u leksikonu zanimanja i iz tih porodica izaberi najmanje po 3

zanimanja koja ti se dopadaju i dopiši ih!

Moje “TOP 2“

Porodice zanimanja

Top1: Top2:

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

132

Obrazac za kopiranje 6/ radionica R:5

Rečenice- impulsi

SAM/SAMA SAM DONIO/DONIJELA ODLUKU O IZBORU ZANIMANJA

SHVATAM ZNAČAJ SAMOSTALNOG DONOŠENJA ODLUKE O IZBORU ZANIMANJA/OBRAZOVANJA

INFORMISAO/LA SAM SE O POTREBNOM OBRAZOVANJU I ZAHTJEVIMA ZA ŽELJENO ZANIMANJE

RASPITAO/LA SAM SE O IZGLEDIMA ZAPOŠLJAVANJA NAKON ZAVRŠENE ŠKOLE

RASPITAO/LA SAM SE O MOGUĆNOSTIMA ZARADE NAKON ZAVRŠETKA ŠKOLOVANJA ZA ŽELJENO ZANIMANJE

MOJI RODITELJI SE SLAŽU S MOJOM ODLUKOM

MOGU DA OBRAZLOŽIM SVOJU ODLUKU O IZBORU ZANIMANJA

ZA OVU ŠKOLU/ZANIMANJE BIH SE ODLUČIO/LA BEZ OBZIRA NA SVE POTEŠKOĆE

ODLUKU SAM LAKO DONIO/DONIJELA;ODLUKA MI NIJE TEŠKO PALA

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

133

7.PRIJEDLOg gODIŠNJEg PLANA PROFESIONALNE ORIJENTACIJE

Nastava profesionalne orijentacije se provodi prvenstveno kroz časove odjeljenjske zajednice, sa mogućnostima dopune kroz vannastavnu aktivnost u 8.razredu, odnosno završnom razredu osnovne škole. Realni susreti se realiziraju van redovne nastave, a u okviru rada odjeljenjskog starješine.Koordinator je pedagog/ica škole.

Sve teme se mogu implementirati kroz postojeća područja rada OZ, ne povećavajući broj sati za PO, samo usmjeravajući sadržaje na područje PO( kroz data područja: pedagoško-psihološko-saznajna komponenta, radne navike-odnos prema radu, aktualna zbivanja)

Profesionalna orijentacija od 1-3.razreda se realizira kroz nastavni predmet Moja okolina, u nastavnim jedinicama koje sadrže zanimanja ljudi( npr.Uposlenici škole, Moja porodica, Život i rad ljudi u mjestu, Privreda u zavičaju, posjetama raznim institicijama i sl.), a od 4- 6.razreda i u okviru rada odjeljenjske zajednice, sa ciljem da upoznaju sebe i dobiju informacije o različitim zanimanjima.

7.1 godišnji plan za VII razred/ VIII razred devetogodišnje škole

Oblast Tema Br.časova Cilj učenja

OBLAST UČENJA: Samospoznaja

Tosamja:Moježelje,interesovanjaisklonosti

1 čas

Učenici/ceće:-znatiprepoznativlastiteželjeisklonosti-znatipovezatiistesaizboromželjenogobrazovanja/struke

Mojuspjeh-mojesposobnostiiličneosobine

1 čas

Učenici/ceće:-znatiprepoznativlastitesposobnostiiosobine-moćikritičkisagledatiipovezatiistesaizboromželjenogobrazovanja/struke

Procjenjujemsebe-drugimeprocjenjuju

2časa

Učenici/ceće:-moćikritičkiprocijenitisebe,uzsagledavanjekakoihdrugivide

Svega 4 časa

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

134

OBLAST UČENJA: Informacije

o zanimanju/školama

Izvoriinformacija/štaželimdaznamoškoli/zanimanjuikakosaznati

1 čas

Učenici/ceće:-znatimogućeizvore,važnostiznačajličnogprikupljanjainformacija-moćikoristitiinformacijeusvrhusticanjadubljeguvidauizabraneškole/zanimanja

Oblastirada,kvalifikacioniokviri

1 časUčenici/ceće:-znatimogućnosti

Obrazovnisistem:Školeumomgraduiprofilizahtjeva

2 časa

Učenici/ceće:-stećidetaljnijeuvideuodabranemogućnostiizahtjeveškolovanjaizanimanja,kaoidrugerelevantneinformacije

Svega 4 časa

OBLAST UČENJA: Putevi

obrazovanja i karijere

Slika/biografijazanimanja 1 čas

Učenici/ceće:-krozbiografiježeljenogzanimanja/obrazovanjastećicjelovitijuslikuoželjenomzanimanju/školi

Putsposobnosti-poređenjeličnihsposobnostisazahtjevimaškolovanja

2 časa

Učenici/ceće:-moćikritičkisagledatiličnekompetencijesazahtjevimaškole/zanimanja

Raduvrijemepromjena-uticajnovihtehnologijanatržišterada

1 čas

Učenici/ceće:-spoznatipromjenjivostsvijetaitržištaradaituspoznajuuvažitikodizboraškolovanja

Svega 4 časa

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

135

OBLAST UČENJA: Susreti

sa svijetom zanimanja/realni

susreti

Susretisaškolama: 8 časova

Učenici/ceće:-znatiinformacijeoškolamazadaljnjeobrazovanjeiistekoristitiudonošenjuodluke

Susretisaekspertima

5 časova

Učenici/ceće:-znatisvijetzanimanjaiputaškolovanja,kaoiinformisatiseoličnoodabranimpoljimaobrazovanjaizanimanja

Ukupno 13 časova

OBLAST UČENJA: Odluka o izboru

zanimanja

ArgumentiZAiPROTIVželjenogzanimanja

1 časUčenici/ceće:-znatikritičkisagledatimogućeizbore/odluke

Poređenjesopstvenihprednosti,sposobnosti,školskoguspjehasazahtjevimaškolazaželjenozanimanje

2 časa

Učenici/ceće:-moćiuporeditisvojepotencijalesazahtjevimaželjenogobrazovanja/zanimanja

3 časaUkupno 15+13 č.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

136

7.2 godišnji plan za VIII razred/ IX razred devetogodišnje škole

Oblast Tema Br.časova Cilj učenja

OBLAST UČENJA:Samospoznaja

Tosamja:mojeprednosti,mojaličnakompetencija,mojprofilličnosti

1 čas

Učenici/ceće:moćispoznatisvojeličneinterese,sposobnostiiosibinekoječinenjihovličniprofil.

Provjeravamsvojprofilličnostivezanozamojeključnekvalifikacijeisocijalnekompetencije

2 časa

Učenici/ceće:bitiustanjudasaznanjaosebistaveukorelacijusaključnimkvalifikacijamazadaljnješkolovanje.

Za10-15godinasebevidim....

1 čas

Učenici/ceće:moćisvoježivotneplanovekritičkireflektovatiipreispitati,stavljajućiihukontekstličnogiprofesionalnogcilja.

Svega 4 časa

OBLAST UČENJA: Informacije o zanimanju/školama

Analizaiselekcijainformativnogmaterijalauodnosunainteresovanjezaželjenozanimanje/školu

2 časa

Učenici/ceće:moćiinformacijekritičkiselektiratiiupotrijebitiuinformisanojodlucizaizborškolovanja.

Novizahtjeviusvijeturadaiuticajnamojuodluku

1 čas

Učenici/ceće:znatiaktualiziratiinformacijeistavitiihukontekstličneodluke.

Svega 3 časa

OBLAST UČENJA: Mogućnosti školovanja i

karijere

Zahtjeviškolovanjaistrukeupogleduključnihkvalifikacijaisocijalnihkompetencijairefleksijanaličniprofil

1 čas

Učenici/ceće:bitiustanjudauraderefleksijunasvojuodluku,uvažavajućiinformacijeosebiiželjenojškoli/zanimanju.

Poređenje:Profilličnosti–profilzahtjevazanimanja 2 časa

Učenici/ceće:poredećiličniiprofilškole/zanimanja,imatirealnijuslikuodonošenjuodluke.

Ženeustruci,muškarciustruci-prepoznavanjestereotipnihulogaspolova

1 čas

Učenici/ceće:suočavanjemsaspolnimstereotipimauoblastirada,znatiprocijenitiposljediceupogleduživotnihodluka

Svega 4 časa

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

137

OBLAST UČENJA: Susreti

sa svijetom zanimanja/realni

susreti

Praksauškoli-individualno/grupnoprisustvousrednjojškoli

4časaUčenici/ceće:prisustvomuškolistećirealnijaznanjaoželjenomobrazovanju.

Susretisainstitucijama(firme,Zavodzazapošljavanje,škole)

10 časova

Učenici/ceće:susretimasainstitucijamarelevantnimzasvijetradaiizborzanimanjastećirealnijaznanja,kaoidr.potrebneinformacijeoželjenomobrazovanju/zanimanju.

Susretisaekspertima 4 časa

Učenici/ceće:moćiinformacijeoželjenomzanimanjutestiratisagledavajućiihkrozsvijetzanimanjaiputaškolovanja,kaoiinformisatiseoličnoodabranimpoljimaobrazovanjaizanimanja.

Svega 18 časova

OBLAST UČENJA:Odluka o izboru zanimanja

Mojaodlukaje...(analizasopstvenihsposobnostiiafiniteta)

1 čas

Učenici/ceće:uzsagledavanjesvojihsposobnosti,afinitetaidr.kompetencija,kaoidatihinformacijaoškolovanju,bitiustanjudadonesuodluku.

Refleksijaodlukeodaljnjemškolovanju/izboruzanimanja

2 časa

Učenici/ceće:znatiobrazložitisvojuodlukuukontekstusamoprocjeneiznanjaoželjenomobrazovanju.

Svega 3 časa

Ukupno 14+18 č.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

138

Izvori:

Antons, K.: Praxis der Gruppendynamik. Übungen und Techniken, Göttingen 2000

ARED Unternehmens- und Regionalberatung (Hrsg.): CHOICE BO-Baukasten. Handbuch und CD-Version für einen prozessorientierten Berufsorientierungsunterricht, 3. Aufl., Bruck a. d. Mur 2000

Badegruber, B.: Spiele zum Problemlöse, Wien 2002

BMBWK (Hrsg.).: Berufsorientierung. Wege zur Karriere, Wien 2006

Brenner, G., Brenner K.: Fundgrube. Methoden I. Für alle Fächer (Sekundarstufe I und II), 2. Aufl., Berlin 2005

Brüning, L.: Vortragen, Präsentieren, Referieren, Heidelberg 2006

Busshof , L.: Berufswahl – Theorien und ihre Bedeutung für die Praxis, Stuttgart/Berlin/Köln, 1989.

Ginzberg, E. et al.: Okkupational Jice, New York, 1951.

Daheim, H.: Der Beruf in der modernen Gesellschaft, Köln 1967

Ebner, H. et al.: Berufswahl, Mühlheim a.d.Ruhr 2005

Egloff, E.: Kooperationsmodell Berufswahlvorbereitung, Aargau 1998

Egloff, E.: Berufswahltagebuch, Aargau 2000

Egloff, E. et al. So geht`s weiter. Berufsorientierung mit Interessenkompass 7. Und 8. Schulstufe, Aargau/Wien 2001

Härtel P., Kämmerer E.: Betriebspraktikum für Lehrer. Ansatzpunkte zur Berufsorientierung in Kooperation von Schule und Wirtschaft, IBW-Schriftenreihe Nr. 92, Wien 1993

Härtel P., Kämmerer E.: Berufsüberleitung an Polytechnischen Schulen. Wege der Absolvent/innen nach der PTS. Ergebnisse einer österreichweiten Erhebung zu Ende der Schuljahre 1997/1998, 1999/ 2000, 2001/ 2002, 2003/ 2004. 2005/ 2006, 2007/2008, hrsg. BM: UKK, Wien 1999, 2001, 2003, 2005, 2007, 2009.

Hergovich, D. et al.: Teamarbeit. Soziales Lernen in berufsbildenden Schulen und Institutionen, Wien 2003

Holland, J.: The Self–directed-Search, Odessa (FL/USA) 1985

Hoppe, M.: Berufsorientierung, Weinheim 1980

Johnson, D. W. et al: Kooperatives Lernen – Kooperative Schule, Mühlheim a. d. Ruhr , 2005

Kämmerer, E.: Trends in der Berufsorientierung auf der Sekundarstufe I und im Polytechnischen Lehrgang, In: IBW-Schriftenreihe Nr. 100, Wien 1995

Kämmerer, E.: What Works in Educational Guidance and Counselling (Austria report). In: OECD – Ceri Study C3, Paris 1995.

Kämmerer, E.: BerufsfindungsBegleiter/in. Ein innovatives Projekt des „Career Coachings“ für junge Menschen. In: CEDEFOP Agora X - Social and vocational guidance , Thessaloniki, 2000.

PRIR

UČNI

K ZA

NAS

TAVN

IKE

OSNO

VNIH

ŠKO

LA I

OMLA

DINS

KE L

IDER

E

PETO

FAZN

I MOD

EL P

ROFE

SION

ALNE

ORI

JENT

ACIJE

139

Kämmerer, E. et al.: Fünf Jahre Polytechnische Schule nach dem neuen Lehrplan. Analyse und Bewertung, hrsg. BMBWK, Wien 2003

Kämmerer, E. et al..: Aktive Berufsorientierung in der Polytechnischen Schule, hrsg. BMBWK, Wien 2006

Kämmerer , E. et al.: Lernen in Lerninseln. Aktives Lernen im Team, hrsg. BMBWK, Wien 2006

Klippert H.: Berufswahl-Unterricht. Handlungsorientierte Methoden und Arbeitshilfen für Lehrer und Berufsberater, Weinheim/Basel 2001

Klippert, H.: Methodentraining. Übungsbausteine für den Unterricht, Weinheim/Basel 2009

Klippert , H.: Kommunikations-Training. Übungsbausteine für den Unterricht, Weinheim/Basel 2007

Klippert , H.: Teamentwicklung im Klassenraum. Übungsbausteine für den Unterricht, 7. Auflage, , Weinheim/Basel 2005

Lange, E.: Berufswahl als Interaktionsprozess. In: Kölner Zeitschrift für Soziologie und Sozialpsychologie, 3/1976

Lange E., Büschges G.: Aspekte der Berufswahl in der modernen Gesellschaft, Frankfurt/M. 1975

Mattes , W.: Methoden für den Unterricht, Schöningh 2002

Müller, F.: Selbstständigkeit fördern und fordern, Weinheim/Basel 2004

Ries, H.: Berufswahl in der modernen Industriegesellschaft, Berlin/Stuttgart/Wien 1970.

Schedler K., Willenpart N.: Theorien der Berufswahlentscheidung, ÖIBW (Hrsg), Wien 1982.

Seifert K. H.: Die Bedeutung des Konzepts der Berufswahlreife für die Berufswahlvorbereitung, Göttingen 1987.

Seifert, J.: Visualisieren, Präsentieren, Moderieren, Offenbach 2001

Schweikert K.: Berufswahl, in: Kreklau C./Uthmann K.J.: Handbuch der Aus- und Weiterbildung, Köln 1987

Steffens H.: Berufswahl und Berufsentscheidung zur Theorie und Praxis eines Aufgabenbereiches der Arbeits- und Wirtschaftslehre, Ravensburg 1975;

Super, D.E.: A theory of vocational development. In: American Psychologist Nr. 8, 185-190., New York 1953

Super, D.E.: The psychology of careers. An introduction to vocational development, New York 1957

Super, D.E.: Appraising Vocational fitness, New York 1962

Super, D.E.: A lifespan approach to career development. In: D. Brown & Brooks (Hrsg), Career choice and development. Applying contemporary theories to practice (2. Auflage), 197- 261, San Francisco 1990

Super, D.E.: Toward a comprehensive theory of career development. In D.H. Montross & C.J.