Priručnik za rad vijeća roditelja - nasadjeca.org za rad Vijeca... · skupina mudrih i posvećenih građana može mijenjati svijet; ... sliku sebe. ona poručuje djetetu da nam

Priručnik za rad vijeća roditelja

Priručnik za rad vijeća roditelja

iSBn 978-92-9235-337-7

“Svako gledište, izjava i mišljenje izraženo u ovoj publikaciji, a za koje nije izrijekom naznačeno da potječe iz Misije oeSS-a u BiH, ne odražava nužno službenu politiku Misije oeSS-a u BiH”

“Misija oeSS-a u BiH je podržala tiskanje ovog materijala”

KAZALO

Riječ autora .........................................................................5

I. ULOGA RODITELJA I STARATELJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU DJECE

1. uloga roditelja i staratelja u odgoju i obrazovanju djece ............................7 1.1. Metode roditelja glede odgoja i obrazovanja djece ...........................7 1.2. Pregled metoda odgoja i obrazovanja djece od strane roditelja .........8

1. radioniCa – uloga roditelja i škole u odgoju djece ..................10

II. KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE I TIMSKI RAD

2. Prepoznavanje potreba djece i utvrđivanje prioriteta ..............................19 2. radioniCa – Prepoznavanje potreba i utvrđivanje prioriteta .....22

3. Strateško planiranje - Program rada vijeća roditelja ...............................30 3. radioniCa – izrada programa rada vijeća roditelja ..................33

3.1. Plan aktivnosti .....................................................................35 4. radioniCa – Planiranje aktivnosti .........................................37

4. komunikacija .....................................................................39 5. radioniCa – komunikacijske vještine ...................................41 6. radioniCa – komunikacijske vještine ....................................41

5. timski rad i donošenje odluka .............................................................46 7. radioniCa – način rada i ustroj vijeća roditelja (timski rad i odlučivanje) ...................................49

6. razrješavanje konflikata ....................................................................53 8. radioniCa – razrješavanje konflikata ...................................55

7. Samovrednovanje i samoprocjena uspješnosti ......................................59 9. radioniCa – Procjena aktivnosti ...........................................62

III. ODNOSI S DRUGIM ŠKOLSKIM TIJELIMA, INSTITUCIJAMA LOKALNE ZAJEDNICE I JAVNOŠĆU

8. javno zagovaranje .....................................................................64 8.1. lobiranje .....................................................................76 8.2. odnosi s javnošću .....................................................................79

10. radioniCa – javno zagovaranje ............................................86

rječnik .....................................................................89

5

Poštovani roditelji!

Priručnikom o radu vijeća roditelja1 želimo podržati vaše aktivnije uključivanje u aktivnosti škole i u proces donošenja odluka u školi.

Priručnik je korisno sredstvo za stjecanje novih znanja i sposobnosti predstavnika roditelja u vijećima roditelja, a time se jačaju kapaciteti školskih roditeljskih tijela. također, priručnik se bavi područjima uloge roditelja u odgoju djece, razvojem komunikacijskih vještina i timskoga rada, te poduzimanjem strategija i aktivnosti roditelja radi zagovaranja, odnosno aktivnog sudjelovanja u procesu donošenja odluka i značajnijeg utjecaja na društvene i školske prilike.

usvajanjem ovih znanja vi, roditelji, stječete preduvjete za samostalno djelovanje, te promicanje znanja, sposobnosti i stavova. roditelji su, iako često nisu svjesni toga, u najboljoj poziciji da pokrenu konkretne i pozitivne promjene u školi, jer oni istinski zagovaraju potrebe djece i promoviraju njihova prava. Škola, kao odgojno - obrazovna institucija prvenstveno je usmjerena na dijete, ali treba zadovoljiti obrazovne potrebe samih roditelja i pomoći razvoju roditeljskih sposobnosti, te promicati razmjenu znanja između nastavnika i roditelja.

Sadržaj priručnika namijenjen je i drugima, koji sudjeluju procesima rada škole, svima koji rade u školi, te svima koji žele razvijati i promovirati demokratske standarde u školi i društvenoj zajednici.također, priručnik može poslužiti školi da procijeni suradnju s roditeljima, a nastavnici, koji žele razvijati partnerske odnose s roditeljima učenika iz svoga odjeljenja, u priručniku mogu naći raznovrsne ideje.

u priručniku smo podastrli osnovne teme za obuku članova vijeća roditelja, koje su se pokazale kao vrlo korisne kroz dugogodišnju praksu rada roditelja u školskim tijelima, kao pozitivni praktični model obuke za pokretanje incijativa i promicanja sudjelovanja roditelja u radu škola.

i na kraju podsjetit ćemo se riječi Margaret Mid: „Nikada nemojte sumnjati da mala skupina mudrih i posvećenih građana može mijenjati svijet; uistinu, to je jedino što je ikada i mijenjalo svijet !„

autori priručnika

«Vrijeme kada je potrebno da nešto uradite jeste upravo ono vrijeme kada nitko drugi to ne želi uraditi, kada ljudi govore da se to uopće ne može uraditi.»

Will Durant

1 vijeće roditelja, termin koji se koristi u školama u Federaciji BiH i (savjet roditelja, termin koji se koristi u školama u republici Srpskoj). nadležnosti i ustroj vijeća roditelja identični su nadležnostima i strukturi savjeta roditelja. (u daljem tekstu priručnika na hrvatskom jeziku bit će korišten termin vijeće roditelja.)

7uloGa roditelja i Staratelja u odGoju i oBrazovanju djeCe

1. Uloga roditelja (staratelja)2 i škole u odgoju i obrazovanju djece

■ koje su uloge roditelja i staratelja u odgoju djece?■ kakav sam roditelj (brižan – ravnodušan ili popustljiv – zahtjevan)? ■ koliko sam zadovoljan svojim odgojnim metodama?■ trebam li što mijenjati?■ Surađuju li roditelji, u odgoju djece, dovoljno sa školom?

„odgoj je proces formiranja čovjeka, izgrađivanja i oblikovanja ljudskog bića sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama. Možemo ga odrediti kao svrsishodan proces u kome dolazi do izražaja jedinstvo odgojnog cilja i zadataka, načela i metoda, što u planski ostvarenom odgojnom djelovanju uz aktivno i skladno sudjelovanje brojnih odgojnih činitelja, teži izgrađivanju potpune ljudske osobnosti”. (prof.dr. ante vukasović)

u razdoblju do šeste godine života, stvaraju se dobre ili loše osnove, koje kasnije formiraju čovjeka, njegovu ličnost i karakter. od šeste do jedanaeste godine odvija se početak školovanja. Polazak u školu predstavlja novo i veliko psihofizičko opterećenje, jer nakon bezbrižne igre u predškolskoj dobi, dijete se sada mora prilagoditi dugotrajnijem sjedenju u školi i pisanju domaćih zadataka. ovo je važan korak u razvoju društvenih odnosa, gdje dijete ulazi u novu, složeniju sredinu i pokazuje potrebu da zadovolji kriterije svojih vršnjaka.

Pubertet je vrijeme spolnog sazrijevanja, pa roditelji moraju biti pozorni. djeca naglo rastu. Fizičke i funkcionalne promjene u organizmu, koje se događaju tijekom puberteta, odražavaju se na sve faze života djeteta, a pogotovo na njegovo psihičko stanje. reakcije su izražene povećanom uzbuđenošću, razdražljivošću i naglim promjenama raspoloženja. u razdoblju adolescencije (od petnaeste do devetnaeste godine), glavna preokupacija je odabir vrste škole i školovanja za određeno zanimanje. emocionalni razvoj je jače izražen u obliku frustracija, buntovništva, razdražljivosti i slično.

roditelj mora voditi računa o dinamici razvoja djeteta, kako bi lakše mogao pratiti potrebe djeteta. Uloga roditelja je velika i odgovorna za razvoj djeteta, kako u duhovnom, tako i u fizičkom smislu, pa zato svaki roditelj treba poznavati svaku razvojnu fazu u životu svoga djeteta i prilagođavati odgajanje ovim fazama.

1.1. Odgojne metode roditelja

Psiholozi su se bavili pitanjem koje su metode odgoja roditelja najbolje za djecu. vrlo temeljita istraživanja su rađena tako da su djecu pratili od ranog djetinjstva, do srednjoškolske dobi, kako bi ustanovili učinke različitih odgojnih metoda na djecu. ustanovili su da se roditeljske metode, zapravo, razlikuju po dva osnova. jedan je brižljivost/suosjećajnost, a drugi zahtjevnost.

Brižljivost/suosjećajnost podrazumijeva toplinu i bliskost. na drugom kraju je ravnodušnost, kao, primjerice, prepuštanje djeci da se brinu o svojim stvarima, te odnos u kome se ne govori o osjećajima i ne pokazuju osjećaji. zahtjevnost uključuje postavljanje pravila i visokih očekivanja i standarda, te nadgledanje aktivnosti djece. na drugom kraju ovdje, nalazi se popustljivost prema djeci.

čini se da sve načine na koje roditelji odgajaju svoju djecu možemo svrstati u četiri načina, koja proizlaze iz ova dva gore navedena osnova, gdje se podrazumijevaju :

važno je napomenuti da svi ponekad koristimo svaki od ovih načina, ali važno je prepoznati koji način najčešće koristimo, koji je način, ili odgojna metoda, dominantna.

• Brižni i zahtjevni roditelji • Brižni i popustljivi roditelji

• Ravnodušni i zahtjevni roditelji • Ravnodušni i popustljivi roditelji

2 u priručniku će termin roditelj biti korišten i za roditelje i za staratelje djece, s obzirom na to da imaju istu ulogu u procesu odgoja djece.

8 uloGa roditelja i Staratelja u odGoju i oBrazovanju djeCe

1.2. Pregled odgojnih metoda roditelja3

A – Autoritarni roditelji su kombinacija ravnodušnih i zahtjevnih roditelja. oni postavljaju mnoga pravila i zahtjeve djeci. koriste nagrade i kazne kako bi pridobili djecu da slijede ta pravila i zahtjeve. daju zapovijedi, koje nisu skloni objašnjavati. autoritarni roditelji su zahtjevni, ali ne i topli. oni daju djeci malo slobode da sami odluče što će i kako raditi, te da čine vlastite izbore.niska razina samopouzdanja i manjak odgovornosti pronađen je u adolescenata, čiji su roditelji odbijali objašnjavati se s njima i objašnjavati svoje zahtjeve i pravila. oni se ne nauče oslanjati na sebe, nego slušaju druge. teško prave vlastite dobre izbore i kad pogriješe krive druge za to; vršnjake, odrasle, koji imaju nerealne zahtjeve, i sl. nerado preuzimaju odgovornost za ono što rade i odlučuju.ukoliko su roditelji skloni oštro kažnjavati pogreške (galamom ili fizičkim kaznama), djeca su sklona ili biti jako tiha i poslušna, ili se prikloniti neprijateljskom ponašanju prema drugoj djeci, često slabijoj od sebe.

B – Popustljivo - brižni roditelji su kombinacija brižnih, toplih, suosjećajnih i popustljivih roditelja. oni vjeruju da djeca moraju imati mnogo slobode (često i zato što je oni nisu imali) i da ne smiju biti kontrolirana od strane odraslih. imaju malo ili nimalo kontrole nad djecom i vladaju s malo načina discipliniranja. Popustljivi roditelji obično daju djeci previše slobode, a time i previše odgovornosti, jer djeca ne znaju često dobro procijeniti što je dobro u nekoj situaciji napraviti ili kako postupiti. oni jesu brižljivi i suosjećajni, ali nisu zahtjevni.djeca takvih roditelja često imaju pozitivnu sliku o sebi, dobro mišljenje o sebi, čak i bolje nego što ga imaju njihovi učitelji ili vršnjaci. Mogu biti lošiji učenici, jer se ne znaju sami disciplinirati i ponašati odgovorno prema učenju, a često imaju i problema zbog lošeg i preslobodnog ponašanja u školi. očekuju da ih svi prihvataju i vole, bez obzira kako se ponašaju.

C – Popustljivo - ravnodušni roditelji su kombinacija hladnih, nesuosjećajnih roditelja, koji su u isti mah popustljivi. oni su često takvi, jer su previše umorni ili okupirani drugim stvarima, da bi se bavili pravilima i nadgledanjem njihova izvršavanja. te roditelje nekad nazivamo i zapostavljajućima. oni nisu niti brižno suosjećajni, niti zahtjevni. njihova djeca mogu imati sve što im treba u materijalnom smislu, ali odrastaju prepušteni samima sebi. ona postižu najnižu razinu samopoštovanja (jedino djeca koju zlostavljaju kod kuće imaju nižu razinu samopoštovanja), jer imaju osjećaj da nisu posebno vrijedna i zanimljiva svojim roditeljima, pa onda niti drugima. također, razvijaju hladan odnos prema drugima i nemaju dobru socijalnu prilagodbu. često su problematičnog ponašanja prema drugima ili prema njihovoj imovini. kako bi osigurali osjećaj vlastite vrijednosti i važnosti, skloni su manipulirati drugima i uspostaviti kontrolu nad njima.

D – Brižno - zahtjevni roditelji su podupirući, oni glasno iskazuju svoje standarde i kriterije, cijene samokontrolu i pružaju djeci objašnjenja za postojeća pravila. vjeruju da i djeca i roditelji imaju prava, ali roditelj ima posljednju riječ u donošenju odluka. ovakvi roditelji su brižni, suosjećajni i zahtjevni. ovakav način odgoja, pokazuju ispitivanja, ima najviše izgleda odgojiti zrelo dijete i adolescenta. roditeljska brižnost/suosjećajnost, izgleda, razvija socijalnu prilagodbu i snažnu sliku sebe. ona poručuje djetetu da nam je važno kako se osjeća i što misli. zahtjevnost pomaže djeci razviti samokontrolu i suradnju s drugima. rezultati istraživanja pokazuju da su djeca roditelja, koji su bili zahtjevni, imala manje problema u ponašanju i nisu bila sklona konzumiranju droga. kada su roditelji koristili objašnjenja, kako bi utjecali na ponašanje djece, i kad su nadgledali njihov način života, zdravlje, prijateljstva i školski život, djeca su odrastala u kompetentnije mlade ljude i imali su više samopoštovanja, nego ona djeca, čiji su roditelji koristili autoritarni način kontrole ponašanja. razgovor, objašnjavanje i obrazlaganje pravila je, očito, vrlo važno u odgajanju.

3 Prevedeno i priređeno iz knjige john dacey and Maureen kenny: adolescent development, Brown & Benchmark, Wisconsin - iowa, 1994.


obitelj i škola, kao nezamjenjivi faktori u odgojno - obrazovnom procesu i demokratizaciji odnosa u društvu, mogu djelovati uspješno, samo kao partneri i jedinstveno zastupati interese djece, ne samo u obitelji ili školi, već i u društvenoj zajednici.zajedničkim radom partneri rješavaju probleme i daju doprinos u poboljšanju odgoja i obrazovanja djece. Primjerice, stvaraju bolje uvjete za rad i uspostavljaju pozitivno ozračje u školi i obitelji, što omogućava ostvarenje ciljeva i zadataka odgojno – obrazovnog procesa i kreativnog korištenja slobodnog vremena.Međutim, suradnja između partnera mora biti planirana, a planiranje obuhvata ispitivanje potreba roditelja, djece i nastavnika, postavljanje ciljeva koji se žele realizirati, i dr.Svijest roditelja o značaju njihove uloge, kao partnera u školi, značajno se promijenila. roditelji sudjeluju u radu vijeća škole, kao i u radu vijeća škole i roditelja i sve više su spremni da s nastavnicima svoje djece podijele odgovornost u odgoju i obrazovanju.roditelji se trebaju obrazovati o tomu kako da zastupaju interese svoje djece, kako u obrazovanju, tako i u oblastima sigurnosti, zdravstvene zaštite, profesionalne orijentacije i budućnost djece, uopće.ako se obrazovanje roditelja organizira zajedno s nastavnicima i uz primjenu različitih metoda i konkretnih projektnih aktivnosti unutar škole i zajednice, onda je moguće očekivati potpuni uspjeh.


1 . R A D I O N I C A

Uloga roditelja i škole u odgoju djece4

Ciljevi: • Pomoći roditeljima da razvijaju interes za osobine svoje djece i njihov emocionalni i socijalni razvoj; • Pomoći roditeljima u pravilnom odgoju djece (učenje, pravilan odnos prema starijima, zabava i aktivan odmor);• Približiti roditeljima različita shvatanja o roditeljskoj ljubavi; • Pojasniti pojam roditeljskog autoriteta; • Potaknuti suradnju roditelja i škole.

Metode: razgovor, vježbe i igre, prezentacija

Oblici rada: frontalni, rad u paru, skupni rad i individualni rad

Sudionici: roditelji, nastavnici i odgajatelji

Materijal za radionicu: papir a-4, flomasteri, prezentacijska ploča, natpisi da i ne, listići sa pitanjima, hamer- papir, listići sa porukama u ti – obliku, po jedan primjerak „dječjeg memoranduma roditeljima”, naljepnice u boji.

TIJEK RADIONICE

1. Uvod u radionicu (10 minuta)

Predstavljanje (Ciljevi, plan rada, uvodna

igra)

2. Glavni dio (65 minuta)

a.) Što znam o svom djetetu?

b.) kakvo dijete želim?c.) razgovor u ,,ja ‘’oblikud.) kako motivirati i dijete

i roditelja za efektivniju suradnju?

e.) Barometar stavova; da – nef.) Moj odgojni načing.) Što mogu učiniti za

budućnost svog djeteta?

3. Završni dio (15 minuta)

“dječji memorandum roditeljima”

završna igra zaključci, procjena i

dogovor za sljedeću radionicu

4 napomene: ovo je početna radionica za obuku vijeća roditelja, za roditeljski sastanak ili za skupinu nastavnika. nastavnici u školi mogu radionicu održati za roditelje – primjerice, učenika prvog ili šestog razreda. na ovaj se način stvara dobro ozračje za dalje aktivnosti, sudionici se međusobno upoznaju, razmijene iskustva, nauče nešto novo o odgoju djece i spoznaju koliko je važno njihovo zanimanje za dijete, kao i zašto je važna suradnja sa školom.

u skupini sudionika može biti i mladih osoba, koje nemaju svoju djecu. u tom slučaju ih treba zamoliti da sudjeluju, tako što će govoriti o nekom djetetu iz odjeljenja, ako su zaposleni u školi ili o djetetu iz svoje obitelji.

treba predvidjeti i to da će sudionici pitati što da urade ako imaju više djece - kako će onda odgovarati na pitanja.


Uvod (10 minuta)

Predstavljanje teme i sudionika radionice

voditelj se treba predstaviti i reći nešto o sebi, predstaviti temu, ciljeve, način rada i vrijeme trajanja radionice. treba zamoliti sudionike da poštuju pravila dobre komunikacije i aktivnog slušanja, a ako bude potrebno, tijekom radionice, skupina može uspostaviti i nova pravila.

voditelj treba zamoliti sudionike da napišu na naljepnice svoja očekivanja od radionice, zalijepe ih na hamer papir, a voditelj će ih pročitati i napomenuti da će na kraju radionice zajednički napraviti raščlambu, o tomu jesu li očekivanja ispunjena.

kako bi se sudionici međusobno upoznali, stvorili skupnu povezanost, dobro raspoloženje i motivaciju, voditelj će izvesti vježbu Upoznavanje ili vježbu Priča o meni i mojoj obitelji kroz crtež.

Upoznavanje!

voditelj će zamoliti sudionike da sjednu poredani uokrug. nakon toga pozivat će ih da kažu svoje ime, nešto o sebi (svoje osobine, što vole raditi u slobodno vrijeme i dr.), kao i o svojoj ulozi odgajatelja/roditelja/staratelja.voditelj treba prvi početi s predstavljanjem, a nakon toga dati riječ osobi koja sjedi do njega.

Priča o meni i mojoj obitelji kroz crtež

voditelj će zamoliti sudionike da na popis papira a4 nekim svojim simbolom nacrtaju svoju obitelj (to može biti cvjetić, srce, krug ili što sudionik želi). voditelj treba napomenuti da crtež neće nitko ocjenjivati, da to mogu biti i simboli, ali je važno ono što će nazočni govoriti o svom crtežu!kada završe crtež, voditelj će zamoliti jednog po jednog sudionika da se predstavi i kaže nešto o svojoj obitelji.

Glavni dio (65 minuta)

voditelj treba kratko predstaviti sudionicima osnovne napomene o odgoju u obitelji i školi, o načinima odgoja (priručnik), a zatim kratko opisati ciljeve vježbi, koje slijede. (Ciljevi: skrenuti pozornost roditeljima da je važno koliko znaju o svojoj djeci, kako s njima komuniciraju, kako da ih motiviraju, koliko imaju vremena za razgovor s njima, da se interesiraju za osobine svoje djece i njihov emocionalni i socijalni razvoj.)

a.) Što znam o svom djetetu?

voditelj će podijeliti sudionicima listiće s pitanjima i zamoliti ih da napišu odgovore: 1. kakve su boje oči vašeg djeteta?2. koji broj cipela nosi vaše dijete?3. kakve su, uglavnom, ocjene vašeg djeteta?4. kakvo je zdravstveno stanje vašeg djeteta?

nakon toga će roditelji prezentirati što su napisali.Pretpostavka je da većina roditelja zna točno odgovoriti na ova pitanja.voditelj im priopćava da su, nema dvojbe, svi dobri roditelji. ali, ako roditelj zna čemu se raduje njegovo dijete, čega se boji, u što vjeruje, a u što sumnja, koje su vrijednosti koje uvažava dijete, onda je sigurno još bolji roditelj.

Sljedeća aktivnost treba potaknuti roditelje na razmišljanje koliko zaista poznaju svoje dijete.


voditelj kaže sudionicima da se sjete:- Što voli moje dijete? .............................................................................................- čega se boji? .......................................................................................................- koje vlastite vrijednosti poštuje? .............................................................................- Što cijeni kod drugih? ............................................................................................- Što smatra svojom slabošću? .................................................................................- Što očekuje od vas? ..............................................................................................

roditelji će, zatim, prezentirati svoje odgovore. nakon toga voditelj pita:

• je li vam se bilo teško sjetiti odgovora? • ima li netko tko ne može odgovoriti na ova pitanja?

(voditelj napominje, da ukoliko ima onih roditelja, koji se ne mogu sjetiti odgovora, onda se ti roditelji trebaju potruditi i iz razgovora sa svojim djetetom saznati odgovore.)

b.) Kakvo dijete želim?

Sudionike treba podijeliti u skupine. Svaka skupina treba odgovoriti na pitanje: kakvo dijete želim? (napomena: pretpostavka je da svaki roditelj želi pametno, strpljivo, vrijedno, pouzdano i pristojno dijete.) nakon toga što skupine podastru svoje odgovore na pitanje - kakvo dijete žele - voditelj postavlja pitanje: jeste li se ikada upitali kakvog roditelja želi vaše dijete?

Slijedi diskusija, koju će voditelj zaključiti:

najbolji smo roditelji onda kad „popravljamo” sebe. ako želimo biti dobar odgajatelj, onda prvo moramo izgraditi vlastitu ličnost. dobar roditelj ne izmišlja osobine kojima bi prilagodio svoje dijete, nego nastoji pomoći djetetu u razvijanju postojećih osobina. uzimajući u obzir da su sudionici radionice dobri roditelji, koji žele biti još bolji, trebaju poboljšati i neke svoje osobine, kako bi postigli to što žele. Mogu biti:

- jasniji, tolerantniji, strpljiviji, pouzdaniji, pravedniji... (napomena: roditelji trebaju dopuniti rečenicu.)

c.) Razgovor u „JA” obliku

voditelj kaže da djetetu treba govoriti, kada god je to moguće, u „ja” umjesto „ti” obliku. to znači da treba djetetu govoriti o vlastitom doživljaju, osjećaju, razmišljanju. kad govorimo u „ti” obliku najčešće prigovaramo, napadamo, pa se dijete brani, što vodi sukobu. „ja” govor nudi dijalog.

Primjerice, ovako prigovaramo: „kakve su ti ocjene? od tebe nikada neće biti ništa. ti si izgubljen slučaj.”

a ovako bi trebalo govoriti:„zabrinjavaju me tvoje loše ocjene. kako ti mogu pomoći da ih popraviš?”

Svaka skupina (formirana u prethodnoj vježbi) dobija po jedan primjer rečenice, koji treba izgovoriti u „ja” obliku.Primjeri:

- ti si drzak i bezobrazan. to više neću podnositi.- lijen si i neodgovoran. tako nikada nećeš uspjeti.- kako to razgovaraš sa bratom? zar se ne stidiš?- opet su ti stvari u neredu. nikada se nećeš naučiti redu.- kosa ti je grozna. izgledaš užasno.- nikada ništa ne uradiš kako treba.

kada završe rad u skupini predstavnik skupine prezentira primjer, koji je skupina dobila za zadatak. Sudionici trebaju pratiti izlaganje predstavnika skupina i pomoći u formulaciji rečenice u „ja” obliku.


d.) Kako motivirati i dijete i roditelja za efektivniju suradnju?

voditelj govori da je jedno od najčešćih pitanja koje roditelji postavljaju: „Moje dijete neće da uči. Što da radim?” na takvo pitanje nema univerzalnog odgovora. Sve ljude, pa tako i djecu, možete prisiljavati, ucjenjivati, prijetiti im, kažnjavati, podmićivati, ali ih ne možete tako motivirati. kod djece treba razvijati općeljudske vrijednosti. treba im pružiti mogućnost da sami biraju. također, istodobno, roditelj mora preispitati svoje stavove, ponašanja, uključenost u razvoj motivacije kod djece. je li roditelj dao od sebe najbolje da pomogne djetetu u učenju?

Preporuke:

Pokažite zanimanje za ono što vaše dijete uči u školi.

Slušajte ga pozorno i strpljivo.

Pitajte ga što je učilo iz pojedinog predmeta.

Pohvalite ono što zna vaše dijete, a vi ne znate.

Zamolite ga da vam to pokaže.

Odvojite vrijeme za kreativne aktivnosti s djetetom.

Naučite od svoje djece kako rukovati računalom.

Razgovarajte s djecom o događajima iz škole, koji nemaju vezu s ocjenama.

Organizirajte zajedničke (roditelji i djeca iz odjeljenja) izlete, utakmice, odlaske u kino.

Pronađite vrijeme da učite jedni (roditelji) od drugih (djece).

voditelj zajedno sa sudionicima komentira navedene preporuke, odnosno, pita:

- Ponašate li se sukladno preporukama?- kakva su vaša iskustva?- kako su djeca reagirala?- jeste li otkrili neke svoje nedostatke u suradnji s djecom?- Što biste kod sebe promijenili radi motivacije djece za učenje?- ocjenjujete li sebe kao roditelja, koji djeluje motivirajuće na djecu?

e.) Barometar stavova DA – NE

Barometar stavova je metoda mjerenja jačine stava (suglasnosti ili protivljenja) s nekom tvrdnjom. Suglasnost /protivljenje s tvrdnjom može se iskazati, primjerice, brojevima (od jedan – najslabija, do primjerice, pet, najjača suglasnost ili izrazima, primjerice, nikad, rijetko, uvijek, itd.).na jednom dijelu prostorije voditelj zalijepi papir na kojem je napisano da, a na drugom ne. voditelj čita jedno po jedno pitanje, sudionici saslušaju pitanje i po svom mišljenju odaberu stranu i stanu ispod natpisa da ili ne.

Pitanja:1. kad ste posljednji put razgovarali sa svojim djetetom fokusirano i sa zanimanjem?

a.) danas da neb.) prošloga tjedna da nec.) prošloga mjeseca da ned.) uvijek tako razgovaram da nee.) nikada tako ne razgovaram da ne

kada se sudionici opredijele za jednu ili drugu stranu voditelj zamoli da prokomentiraju koji su bili razlozi za opredjeljivanje (da ili ne). kako to promijeniti nabolje?

2. Procijenite zaslužujete li pohvalu? da ne


f.) Moje odgojne matede

voditelj treba podijeli sudionicima upitnik: Moje odgojne metode (1.Prilog).

interpretacija rezultata - nakon popunjavanja upitnika voditelj kaže da dvije tvrdnje s najvećim zaokruženim brojem daju kombinaciju dominantnih metoda odgoja:

• tvrdnja mjeri brižnost; • tvrdnja mjeri ravnodušnost;• tvrdnja mjeri zahtjevnost;• tvrdnja mjeri popustljivost.

Slijedi diskusija o rezultatima upitnika.

g.) Što možete učiniti za budućnost svoga djeteta?

voditelj daje skupinama zadatak:napišite na papirima odgovor na pitanje - Što bi učinilo život mog djeteta vrednijim, a potaknulo njegov emocionalni i socijalni razvoj?

nakon rada svaka skupina će prezentirati svoje odgovore.

voditelj treba napomenuti da roditelj mora naučiti svoje dijete da:1. zadovoljava vlastite duhovne potrebe na najbolji mogući način;2. Preuzme odgovornost za vlastite izbore;3. Poštuje pravila sredine u kojoj živi; 4. Može mijenjati samo sebe i da je gubljenje vremena i energije nastojati promijeniti

druge;5. nastoji iz svega izvlačiti lijepo i pozitivno, ma kako god loše izgledalo na prvi pogled;6. Sve što je na zemlji, s nekim je razlogom i da se prema svima i svemu treba odnositi

s poštovanjem, kakvo očekujemo i za sebe (nemoj nikada nikome učiniti nešto, što ne bi želio da učine tebi).

Završni dio

a.) Završna igra „Dječji memorandum roditeljima”

voditelj će podijeliti sudionicima „dječji memorandum roditeljima” (3.Prilog). zamolit će jednoga sudionika da odabere jednu poruku iz Memoranduma, pročita ju naglas i otvori diskusiju o značenju poruke. voditelj izabere još nekoliko sudionika, koji žele pročitati još neku od poruka i nakon diskusije voditelj napominje da je važno u odgoju djece slijediti ove poruke.

b.) Procjena

Svaki sudionik u nekoliko rečenica, primjerice, dvije, tri, opiše koliko mu je radionica pomogla i hoće li nešto promijeniti u svom dosadašnjem odnosu prema djetetu? (napomena: Sudionici mogu svoje komentare zapisati na naljepnice i zalijepiti na prezentacijsku ploču).

voditelj će upoznati sudionike s anketnim pitanjima za roditelje (4.Prilog) i objasniti značaj provedbe ankete među učenicima i nastavnicima.

na kraju radionice voditelj će podijeliti sudionicima materijal „odgoj djece u obitelji i školi”. (2.Prilog)


1.PriloGMoje odgojne metode

Pozorno pročitajte sljedeće tvrdnje i iskreno procijenite svoj način odgajanja djeteta, zaokruživanjem jednog broja na skali od 1 (najlošije) do 5 (najbolje).

nikada rijetko ponekad često gotovo uvijek

1. Mislim da sam brižan roditelj koji svom djetetu daje puno topline. 1 2 3 4 5

2.Mislim da sam roditelj koji djeci ne pokazuje svoje osjećaje i koji prepušta djeci da sami brinu o svojim stvarima.

1 2 3 4 5

3.Mislim da sam zahtjevan roditelj koji kontrolira djecu, postavlja jasna pravila i očekuje od djece da ih poštuju.

1 2 3 4 5

4.Mislim da sam popustljiv roditelj koji ne kontrolira djecu i daje djeci previše slobode.

1 2 3 4 5

2.PriloGOdgoj djece u obitelji i školi

za pravilan odgoj neophodno je osigurati: - vrijeme za igru (zabava)- vrijeme za učenje (rad)- vrijeme za odmor

Ne zaboravite!

kakav treba biti odgoj u obitelji?- Pravilan odgoj nije samo odgoj za učenje i pravilan odnos prema starijima, već i odgoj

za zabavu, razonodu i aktivan odmor.- roditeljski dom treba biti topao kutak u kome će se dijete sigurno osjećati i gdje će se

intelektualno i kulturno razvijati.- djecu treba uključiti u svakodnevni obiteljski život, kao što je zajedničko planiranje i

rad, izleti, razgovori o urađenim poslovima...

kako dijete gleda na život kroz prizmu obiteljskoga života, u obitelji pravi prve životne korake, započinje proces socijalizacije, uspostavlja prve kontakte, uči se komunicirati, prihvata navike kulturnog ponašanja, roditelji moraju imati autoritet.

dijete uči igrajući se i igra se učeći.roditelj je roditelj i nitko ne može djeci zamijeniti roditeljsku ljubav.djeci treba pružiti osobni primjer. neophodno je učiti o odgoju djece.djeci ne treba govoriti što da rade, već im pokazati kako da rade.


autoritet roditelja podrazumijeva:• autoritet na temelju sile• autoritet na temelju odstojanja• autoritet na temelju pedanterije• autoritet na temelju mudrovanja• autoritet na temelju ljubavi• autoritet na temelju dobrote• autoritet na temelju prijateljstvaа

kojem tipu pripadate?

loš (neodgovarajući) autoritet roditelja izaziva loše posljedice po mladu ličnost-dijete gubi vjeru u sebe i traži druge izlaze kao: provalne krađe, laži, tučnjave, konzumiranje alkohola, droge, cigareta, itd. objasnit ćemo neke tipove autoriteta5 i njihove karakteristike, kako bi roditelji prepoznali kojem tipu autoriteta pripadaju ili imaju li uopće autoritet.

AUTORITET NA TEMELJU POŠTOVANJA - roditelj poznaje i zadovoljava potrebe djeteta i svoje potrebe; postoji međusobno uvažavanje, poštovanje, ljubav; dijete i roditelj se osjećaju sigurno, jer se znaju pravila i granice, koje su realne i svima prihvatljive.

AUTORITET NA TEMELJU SILE - roditelj zadovoljava svoje potrebe, ne poznaje, zanemaruje potrebe djeteta; roditelj ima moć: nagrađuje i kažnjava; dijete se boji, jer su pravila preteška ili nisu poznata, a granice su krute, opasno je ne slušati; dijete se brani, sve više pruža otpor (tvrdoglavost, bijes, udaranje, bježanje, „neću”).

Bez autoriteta - roditelj zanemaruje svoje potrebe, ispunjava sve želje djeteta, ne poznaje prave potrebe djeteta; dijete ima moć da radi što hoće - roditelj se boji, nesiguran je; dijete se osjeća nesigurno, nervozno, jer ne postoje pravila, granice, putokazi.

Pravilan odgoj uključuje i autoritet nastavnika. ključ za uspostavu dobre suradnje u odjeljenju je u prihvatanju učenika da nastavnik ima pravo usmjeravati ponašanje učenika i njihov napredak u učenju. nastavne aktivnosti ne mogu se uspješno provoditi u odjeljenju, ukoliko nastavnik nema autoriteta, koji se ogleda u upravljanju i usmjeravanju aktivnosti učenika. nastavnikov autoritet treba organizirati i usmjeravati proces stjecanja znanja učenika, a ne poslužiti samo kao izvor nadmoći nastavnika.

uspostava autoriteta nastavnika uglavnom ovisi o četiri najvažnija obilježja:• iskazivanju nastavnikova statusa • kompetentnom podučavanju• organizacijskome nadzoru• uspješnom rješavanju neposlušnosti učenika

veliki dio autoriteta nastavnika potječe od njegova statusa. učenicima nastavnik pokazuje svoj status, ako se ponaša opušteno, sigurno i samopouzdano, a to može postići glasom, držanjem tijela, izrazom lica i gledanjem učenika u oči.

drugi, najvažniji izvor nastavnikova autoriteta, je kompetentna poduka. ako učenicima nastavnik pokaže da vlada znanjem o nekoj temi ili predmetu, da ga interesira i da može stručno organizirati nastavne aktivnosti, tada će učenici poštovati nastavnikovo umijeće podučavanja. to će s pravom, potvrditi da nastavnik upravlja ponašanjem učenika.

5 Prerađeno iz - thomas Gordon,’’Škola roditeljske djelotvornosti’’, zagreb, 1996.


treći, najvažniji izvor autoriteta nastavnika je njegov organizacijski nadzor u učionici. kako bi se aktivnosti odvijale uspješno, nastava mora početi pravodobno, učenici trebaju biti uključeni u aktivnosti, a prijelazi iz jedne u drugu aktivnost, neprimjetni.najvažniji aspekti organizacijskog nadzora uključuju uspostavu jasnih pravila ponašanja i očekivanja glede ponašanja učenika, te nametanje stajališta nastavnika u situaciji, kada izbije sukob.

nastavnik može pomoći učenicima i u rješavanju njihovih međusobnih sukoba i problema. uloga nastavnika je da potakne pravu komunikaciju između sukobljenih strana. on treba omogućiti svakom učeniku da iskaže svoje viđenje onoga što se desilo, što je tada osjećao i što misli da se može učiniti.

Poželjan roditeljski autoritet i autoritet nastavnika, imaju najznačajniju ulogu u odgoju djece, jer će usvajati poželjne vrijednosti i obrasce kulturnoga ponašanja.

kako odgoj djece prate i uspjesi i porazi, navest ćemo i neke faktore za otklanjanje neuspjeha u školi:

• Poticanje razmišljanja, umjesto učenja napamet;• razvijanje osjećaja za disciplinu, umjesto izricanja kazni;• Bolje osmišljavanje nastavnoga procesa i unošenje relevantnosti u nastavni proces;• kreiranje uvjeta za učenje, u kojima djeca mogu do najviše razine ostvariti izgradnju

svoga identiteta;• Pronalaženje postupaka i sredstava motivacije i uključenosti djeteta u proces nastave

i učenja;• Pružanje pomoći djeci da izgrađuju odgovorno ponašanje;• izgrađivanje uvjeta u kojima će roditelji i čimbenici društvene zajednice, biti uključeni

u rad škole.

zato je dobro i:• isticati pozitivne primjere (uzori u mjestu u kojem dijete živi, ili u književnosti, športu,

glazbi); • Planirati vrijeme za učenje;• Planirati vrijeme za gledanje televizije, spavanje...

3.PriloGDječji memorandum roditeljima6

• nemojte me maziti. veoma dobro znam što želim. ja vas samo iskušavam.• nemojte se bojati biti strogi, to mi se sviđa i pokazuje gdje mi je mjesto.• nemojte sa mnom postupati putem sile. to me uči da se samo sila uvažava. radije ću

reagirati na upute.• nemojte biti nedosljedni, to me zbunjuje i tjera da bježim od svake obveze.• nemojte obećavati, možda nećete moći održati obećanje, pa ću izgubiti vjeru u vas.• ne vjerujte mojim provokacijama kada govorim i činim stvari samo da vas rastužim,

mogao bih pokušati doći do još koje „pobjede”.• ne žalostite se previše kada kažem da vas mrzim, ne mislim ozbiljno, ali želim da

zažalite zbog onoga što ste mi učinili.• nemojte da se osjećam manjim nego što jesam, zbog toga ću glumiti „velikog lafa”.• ne činite umjesto mene stvari koje mogu učiniti sam, zbog toga se osjećam kao beba,

a mogao bih vas početi doživljavati kao sluge.• ne dopustite da moje loše navike privuku svu vašu pozornost, to me samo ohrabruje

da nastavim s njima.• ne ispravljajte me pred drugima, bit ću mnogo pozorniji ako sa mnom razgovarate tiho

i nasamo.• ne diskutirajte o mom ponašanju za vrijeme svađe, ne znam zašto onda loše čujem

i nisam sklon suradnji. Možete poduzeti potrebne mjere, ali diskusiju odložite za kasnije.

6 Bonnie Miller : dječji memorandum roditeljima


• nemojte mi držati prodike, iznenadili biste se kako dobro znam što je pravo, a što krivo.

• ne dajte da imam osjećaj kako su moje pogreške zapravo grijesi, moram naučiti griješiti, a da se ipak ne osjećam zlim.

• nemojte stalno prigovarati, ako to budete radili, morat ću se početi praviti gluh.• ne zahtijevajte objašnjenje za moje ponašanje, ponekad zbilja ne znam zašto sam

nešto učinio.• ne precjenjujte moje poštenje, lako me je zastrašiti, pa počnem lagati.• ne zaboravite da volim eksperimentirati, ja iz toga učim, pa vas molim da budete

strpljivi.• nemojte me štititi od posljedica, moram učiti na vlastitom iskustvu.• ne obraćajte previše pozornosti kad sam lakše bolestan, mogao bih početi uživati u

lošem zdravlju, ako mi to bude donosilo veliku pozornost.• ne odbijajte me kada tražim odgovore na uobičajena pitanja. ako me odbijete, vidjet

ćete da ću prestati ispitivati, a informacije tražiti negdje drugdje.• nemojte odgovarati na smiješna ili besmislena pitanja. ako budete odgovarali, uvjerit

ćete se da samo želim da se sa mnom bavite.• nemojte mi govoriti da ste idealni i nepogrešivi, s takvima je tako teško živjeti.• ne brinite zbog toga što smo tako malo zajedno, važno je kako smo zajedno.• nemojte da moja strahovanja postanu vaša tjeskoba, tada ću se još više uplašiti.

Pokažite da ste hrabri.• ne zaboravite da ne mogu odrasti bez mnogo razumijevanja i potpore, zaslužena

pohvala ponekad izostane, ali prijekor nikada.• tretirajte me kao svoje prijatelje, pa ću i ja biti vaš prijatelj. upamtite, više učim iz

primjera nego iz kritika.

I pored svega, mnogo vas volim! Volite i vi mene....

4.PriloGZadatak poslije radionice

radi promicanja komunikacije između roditelja i škole uradite anketu za potrebe vijeća roditelja.

a.) Pitanja za roditelje:1. Što bi pomoglo promicanje učenja vašeg djeteta/djece u školi?2. Što bi se moglo uraditi da vaše dijete bude zadovoljnije školom koju pohađa?3. Što biste vi najviše voljeli da promijenite glede škole?

b.) Pitanja za učenike:1. Što bi pomoglo promicanju vašega učenja u školi?2. Što bi se moglo uraditi kako biste bili zadovoljniji školom koju pohađate?3. Što biste vi najviše voljeli promijeniti glede vaše škole?

c.) Pitanja za nastavnike:1. Što bi pomoglo promicanju učenja učenika u vašoj školi?2. Što bi se moglo uraditi kako bi vaši učenici bili zadovoljniji školom koju pohađaju?3. Što biste vi najviše voljeli promijeniti glede škole?

usporediti rezultate anketiranja! izvijestite članove vijeća roditelja i vijeća učenika, nastavničkog vijeća i školskog odbora o rezultatima ankete.

19koMunikaCijSke vjeŠtine i tiMSki rad

2. Prepoznavanje potreba djece i utvrđivanje prioriteta

■ Što su potrebe?■ koje su potrebe vaše djece?■ Što utječe na zadovoljavanje potreba?■ kako utvrditi prioritete u zadovoljavanju potreba?■ zašto je važna suradnja roditelja i škole u prepoznavanju i zadovoljavanju

potreba djece?

Potrebe čovjeka proizlaze iz poriva za ispravljanje nekog stvarnog ili umišljenog nedostatka, te definiraju čovjeka, kao prirodno, društveno i ljudsko biće.razvoj djeteta prati zadovoljavanje osnovnih bioloških, socijalnih, emocionalnih i stvaralačkih potreba.

na potrebe djece utječu: • dob – novorođenčad, dojenčad, djeca, odrasli, stari• temperament – emocionalno stanje ili raspoloženje (normalno, euforija,

hiperaktivnost, strah, uzbuđenje, tjeskoba, depresija i hipoaktivnost)• društveni i kulturni status: član obitelji, prijatelji, ugled, osamljenost, neprilagođenost• fizičke i spoznajne sposobnosti: uhranjenost, intelektualno stanje, normalna ili

oslabljena funkcija čula, motorika.

zadovoljene potrebe osnov su pojedincu za postizanje ciljeva u njegovu životu. Postizanje tih ciljeva ima za pojedinca učinak nagrade.zadovoljstvo, koje se doživljava, kada su neki ciljevi ostvareni, nije ni trajno, ni potpuno - zbog toga postoji neprekidna dinamika unutar ličnosti, gdje novi ciljevi nadomještaju već ostvarene. u toj dinamici ispunjavanja želja i postizanja ciljeva vlada određena pravilnost i red. to je zato što motivi i ciljevi, želje i potrebe pojedinca, nemaju uvijek jednako značenje i jednaku vrijednost.

Poznavanje motivacijskih procesa u čovjeku neophodno je za razumijevanje funkcioniranja ličnosti pojedinca i za razumijevanje njegova ponašanja.

jedna od najčešće spominjanih teorija motivacije je teorija hijerarhije potreba abrahama Maslowa. on je zaključio da, kada se jedna skupina potreba zadovolji, ona prestaje biti motivator. također, smatra da su potrebe niže razine uvjet za potrebe više razine, tj. da svatko slijedi hijerarhiju potreba.

teorija hijerarhije potreba abrahama Maslowa

20 koMunikaCijSke vjeŠtine i tiMSki rad

osnovne ljudske potrebe abraham Maslow dijeli po važnosti na:

1. Fiziološke potrebe • hrana, voda, stan, toplota;

2. Potrebe za sigurnošću • fizička sigurnost, potreba za redom;

3. Potrebe za povezivanjem (pripadanjem i ljubavlju)• čovjek je ljudsko biće i ima potrebu za povezivanjem i prihvatanjem od drugih

ljudi;

4. Potrebe za poštovanjem svoga JA• donosi moć, ugled i status;

5. Potrebe za samopotvrđivanjem

• dosegnuti najvišu razinu sposobnosti i postići nešto u životu.

Fiziološke potrebe (primjerice, potrebe za hranom, vodom, kisikom, snom, zaštitom od ekstremnih temperatura i dr.) - imaju vitalnu važnost, jer o njihovu zadovoljavanju ovisi život. nezadovoljavanje fizioloških potreba rezultira smrću organizma.

Potrebe za sigurnošću - djeluju motivacijski u pravcu osiguranja što je moguće veće sigurnosti pojedinca. to su potrebe za sigurnošću, redom, poretkom, strukturom i potrebe za predvidljivošću događaja u bližoj ili daljoj budućnosti. ove se potrebe najbolje primjećuju kod male djece, zbog toga, što su mala djeca bespomoćna i ovisna o drugim ljudima i okolini.Previše nesigurna okolina, u kojoj nema ničeg sigurnog i ničeg na što bi se dijete moglo pouzdano osloniti, stvaraju kod djeteta konfuziju i strah.

Potrebe za pripadanjem i ljubavlju - mogu se javiti tek pošto budu zadovoljene fiziološke potrebe i potrebe za sigurnošću. Pojedinac tada traži odnose s drugim ljudima na temelju odanosti, privrženosti i ljubavi. zapravo, pojedinac traži svoje mjesto u takvim odnosima; on nastoji da se u nekoj skupini afirmira, te da bude prihvaćen i voljen. Socijalna neprilagođenost i patološki oblici ponašanja proizlaze, u velikoj mjeri, iz nezadovoljenih potreba u ovoj kategoriji.

Potrebe za poštovanjem svoga JA - iz potrebe za samopouzdanjem izviru želje pojedinca da postane kompetentan, osobno jak, uspješan, slobodan, neovisan o drugima. Potreba za poštovanjem od strane drugih ljudi uključuje želje i nastojanja, kao što su, pozornost upućena od drugih ljudi, reputacija, status, prestiž, priznanja, odlikovanja, prihvaćenost, potreba da ga drugi cijene i da mu se dive.

Potrebe za samopotvrđivanjem - nalaze se na vrhu razoja ličnosti i njihovo pojavljivanje, kao i pokušaj zadovoljenja, moguće je tek kada su sve potrebe sa nižih razina u hijerarhiji, zadovoljene.Samopotvrđivanje (samoaktualizacija) je iskorištavanje vlastitih sposobnosti u potpunosti i promicanje u kompletnu ličnost.

Motivi i potrebe pojedinca su hijerarhijski organizirani s obzirom na njihov prioritet u zadovoljavanju. na prvoj razini te hijerarhijske organizacije su najprioritetnije potrebe. one moraju biti zadovoljene, kako bi se pojavile potrebe sa sljedeće, više razine. dakle, potrebe sa više razine u hijerarhiji, mogu se pojaviti u svijesti pojedinca, tek kad su ispunjene potrebe niže razine.

Mišljenje je abrahama Maslowa da je ovakva hijerarhijska organizacija potreba univerzalna, ali ipak razlike među pojedincima su izraženije, što su potrebe na višoj razini u hijerarhiji. Što su potrebe pojedinca više u hijerarhiji potreba, to više takav pojedinac izražava svoju osobnost, svoju ljudskost i mentalno zdravlje.

ljudi različito reagiraju, ako neku od ovih potreba ne zadovolje; jedni se povlače, a drugi su agresivni, ili se svađaju, plaču, konzumiraju drogu, alkohol i sl., osjećaju bijes ili ljutnju.

Sve ove potrebe mogu se ostvariti i kada se osobe uključe u zajedničke aktivnosti, ako urade nešto dobro za druge (za svoju i drugu djecu u školi ili zajednici), ako poboljšaju uvjete rada u svojoj školi, pripreme zabavu za djecu ili organiziraju niz akcija za pomoć djeci s posebnim potrebama….


zašto je neophodno uključivanje roditelja?

Promjene u društvu i demokratski procesi zahtijevaju aktivnog građanina, koji je spreman na uključivanje u te procese i donošenje odluka, koji zna i želi zastupati svoje interese i koji želi poboljšati život u svojoj zajednici.Potrebe koje imaju djeca u suvremenom društvu, zahtijevaju roditelja, kao partnera u školi, koji će svojim uključivanjem, primjedbama i sugestijama, dati doprinos u kreiranju takvog obrazovnog sustava, koji će biti prilagođen suvremenom obrazovanju i odgoju djece.

uključivanjem u aktivnosti u školi roditelji će, prije svega, biti bolje informirani o emocionalnom i obrazovnom razvoju djeteta, pružati potporu za interese učenika vezane za školu (potpora nadarenim učenicima, učenicima s posebnim potrebama, socijalno ugroženim učenicima), davati doprinos u stvaranju optimalnih uvjeta za rad škole radi kvalitetnijeg obrazovanja i odgoja učenika, zalagati se za sudjelovanje u reformi nastavnoga plana i programa.

Što je suradnja s roditeljima i zbog čega je ona važna?

odgovornost za obrazovanje i odgoj djece, skoro da je podijeljena između škole i obitelji. često se u obitelji odgaja na jedan način, a u školi djeca uče sasvim drugo. da bi se postiglo jedinstveno djelovanje, da se ostvare bolji rezultati u razvoju ličnosti djeteta, potrebno je da roditelji i škola funkcioniraju kao partneri u izgradnji demokratskog pristupa i u obrazovnim institucijama. Potrebno je značajno potaknuti roditelje da aktivno i odgovorno sudjeluju u oblikovanju svakodnevnoga školskog života.obostrano poštovanje i uzajamno povjerenje, poštovanje različitosti, kulture, religije, nacionalnosti, osnove su partnerstva roditelja i škole. Sve to vodi ka stvaranju kvalitetne škole, a faktori koji doprinose kvaliteti škole su:

• Strategije razvitka• uspješnost u obrazovanju• optimalni uvjeti rada• Socijalna struktura• Stručno usavršavanje nastavnika• timski rad• Materijalna motivacija zaposlenih• uspješna suradnja s roditeljima (partnerstvo).

roditelji i škola, kao partneri, mogu riješiti brojna pitanja, važna za odgoj i obrazovanje i to partnerstvo omogućava:

• komunikaciju• dobru informiranost roditelja o školskom životu• asistenciju roditelja• Pomoć djetetu u učenju• jačanje škole kao ustanove• Promicanje sposobnosti roditelja.

Suradnja s roditeljima, prije je, uglavnom, obuhvatala redovite roditeljske sastanke, informacije za roditelje i individualne razgovore (roditelj – odjeljenjski starješina, o problemu discipline, loših ocjena, i dr.) a inicijativa za suradnju je potjecala iz škole. današnja suradnja, u kojoj inicijative uglavnom potječu od roditelja, obuhvata rad vijeća roditelja, konferencije i udruge roditelja; poticanje roditelja za aktivno uključivanje u aktivnosti škole; partnerski odnos u donošenju odluka; zajedničke aktivnosti; zajedničku izradu projekata, i dr.

Sadašnja suradnja ima cilj da roditelji i nastavnici djeluju zajedno u kreiranju odgoja i obrazovanja.



Definiranje potreba i utvrđivanje prioriteta

Ciljevi: • osposobljavanje sudionika da definiraju potrebe,

odrede prioritete, i izrade akcioni plan za rješavanje određenoga problema u zajednici;

• razumijevanje uloge roditelja i uloge škole u razvoju partnerskih odnosa.

Metode: razgovor, vježbe i igre, prezentacija

Oblici rada: frontalni, rad u paru, skupni rad i individualni rad

Sudionici: roditelji, nastavnici/odgajatelji, učenici

Materijal za radionicu: prezentacijska ploča, papiri a4 - bijeli i u boji, voštane boje, flomasteri i markeri, preslike priloga za rad u skupini, jedan rubac, kao povez za oči.

TIJEK RADIONICE


igra orijentacijePredstavljanje sudionika – Moja najveća potreba

(Ciljevi, plan rada, uvodna igra)


a.) vizija idealne školeb.) Prepoznavanje potreba/

rad u skupini (karte uma)c.) utvrđivanje prioriteta/

rangiranje i stablo problema

d.) određivanje resursa u zajednici

e.) izrada akcionog plana za jedan utvrđeni prioritet


završna igra: afirmacija zaključci, procjena i



Uvod (10 minuta)

voditelj predstavi temu, ciljeve, način i plan rada. Sudionici zapišu pravila rada (primjerice, „... isključimo mobitele, poštujmo jedni druge, kad jedan govori ostali slušaju, budimo konkretni ...”)

Predstavljanje sudionika – Moja najveća potreba

Ciljevi vježbe su da se sudionici pripreme za međusobnu komunikaciju i razmjenu iskustava; podizanje razine energije i motiviranje skupine.Svi sudionici sjede u poredani uokrug. voditelj započne vježbu tako što kaže svoje ime i kaže jednu svoju potrebu (primjerice: „ja sam vesna i imam veliku potrebu za slobodom...”), a onda se sudionici poredani uokrug, nastavljaju predstavljati.

Igra orijentacije

Potrebno je napraviti pistu od stolica i ljudi, koja treba biti dovoljno široka da osoba može po njoj hodati. jednom članu skupine, „pilotu”, treba zavezati oči. na pistu treba staviti razne prepreke. drugi član skupine je kontrolor, koji se postavlja na uzdignuto mjesto (primjerice, stolica), odakle ima kontrolu i pogled na cijelu pistu. kontrolor treba povesti pilota kroz pistu, a da on ne dodirne prepreke, niti se spotakne o njih.

nakon dolaska na cilj voditelj postavlja pitanja:

Pilotu: kako ste se osjećali kada ste tražili put, a vodio vas je netko drugi? koje ste potrebe imali?

kontroloru: kako ste se vi osjećali, kakva su vaša očekivanja? koje su vaše potrebe?

voditelj zaključuje da se ovom igrom sudionici stavljaju u ulogu djeteta, koje ima određene potrebe, koje ima povjerenja u one koji ih vode i kome je neophodna potpora i vodstvo roditelja/nastavnika.


voditelj govori da, ukoliko želimo biti dobri lideri, potrebno je znati kuda idemo, koje su naše potrebe i prioriteti. zato je važno imati viziju škole, koja će zadovoljiti potrebe naše djece.

a.) Naša vizija

kroz vježbu se trebaju dobiti odgovori na pitanja: Gdje bismo željeli biti u budućnosti?kako treba izgledati škola u budućnosti?koje rezultate ćemo time postići?koje karakteristike škola treba imati kako bi ostvarila ove rezultate?koji su naši prioriteti?

voditelj treba podijeliti sudionike u tri skupine. Prva skupina dobija temu – Kako vidim svoju školu za pet godina? druga skupina dobija temu – Moja škola u najtiražnijem časopisu treća skupina dobija temu – Da sam donator, kakvu bih školu želio za partnera?

Sudionici u svojoj skupini razgovaraju, a onda svaka skupina na kreativan način predstavi svoju viziju (sudionici mogu pisati, crtati, pjevati ...).vrijeme za rad u skupini je 15 minuta, a za prezentaciju svaka skupina ima 5 minuta.nakon prezentacije skupina, voditelj nastavlja pojašnjavati razlike između potreba i želja.


kako se vratiti u sadašnjost?kao član vijeća roditelja vjerojatno ste osoba, koja se ne miri s postojećim stanjem. Želite mijenjati, kreirati i poboljšati uvjete rada u školi, želite svojoj djeci osigurati školovanje, kakvo oni zaslužuju.Želja za promjenama je značajna, ali ne i dovoljna za postizanje promjena. jedino vaša aktivnost i aktivnost vaših suradnika – partnera u ovom procesu, jamstvo je da će se promjene desiti.

b.) Prepoznavanje potreba

voditelj kaže da prepoznati potrebe nije jednostavno. veoma je važno, prije nego što pustimo mašti na volju, ipak se ograničiti na potrebe škole, čije je zadovoljenje izvjesno, moguće i realno.

razmislite:• je li vaša škola otvorena za primjenu novih znanja i iskustava?• je li komunikacija između: nastavnika, učenika, roditelja i uprave škole dobra?• Posjeduje li vaša škola računala, športsku dvoranu, knjižnicu...?• Podržava li lokalna zajednica inicijative za poboljšanje odgojno – obrazovnog procesa

u vašoj školi?kada razmislimo o navedenim pitanjima pristupamo raščlambi tih problema, primjenjujući metodu “karte uma”. veoma je važno da svi imaju pravo iznijeti potrebe.

voditelj treba podijeliti velike papire, na kojima je u sredini nacrtan krug, u kojem je napisana tema: Potrebe. Sudionici trebaju iz kruga povući crte, koje predstavljaju grane i na svakoj grani napisati jednu od potreba, koju imaju kako bi ostvarili viziju, koju su naveli u prethodnoj vježbi. tako će se dobiti popis potreba.nakon toga slijede prezentacije skupina. tijekom prezentacije potrebno je pojasniti svaku utvrđenu potrebu.

c.) Utvrđivanje prioriteta

voditelj kaže da popis potreba (problema) roditelji mogu napraviti putem ankete, na roditeljskim sastancima ili sastancima vijeća roditelja. kada imamo popis potreba i popis problema, pristupamo određivanju prioriteta. također, i popis prioriteta se može utvrditi anketiranjem, na roditeljskim sastancima i sastancima vijeća roditelja. određivanje prioriteta može se vršiti primjenom sustava bodovanja. Sudionici vrše bodovanje svake potrebe. voditelj kaže sudionicima da svaki sudionik iz skupine treba izaći i na „kartu uma” staviti svoju oznaku ili broj za jednu potrebu. voditelj kaže da svaki sudionik ima primjerice, pet bodova, koje može rasporediti za određene potrebe ili dati svih pet jednoj potrebi. nakon zbrajanja bodova, koje su sudionici dali prepoznatim potrebama, voditelj priopćava kako su prioritet potrebe, koje su dobile najveći broj bodova sudionika.nakon toga što su određeni prioriteti, neophodno je svoje aktivnosti prvo usmjeravati na one prioritete, koji su rješivi. voditelj će zamoliti sudionike da potpišu izjavu o prepoznatim potrebama i utvrđenim prioritetima. (1.Prilog)

Kako riješiti probleme (zadovoljiti potrebe)?

voditelj kaže, da kada se odlučimo koji problem ćemo rješavati, obvezno trebamo raščlaniti taj problem. Svaki utvrđeni problem neophodno je razmotriti na temelju kriterija – važnosti, žurnosti i rješivosti.


Što to znači?

to znači da trebamo sagledati problem u potpunosti, da saznamo koji su uzroci tog problema, da sagledamo koje su posljedice, ukoliko taj problem ne riješimo (koliko je problem vaŽan i koliko je Žurno njegovo rješavanje). Postavlja se pitanje trebamo li uraditi “stablo problema” ili diskutirati o tome što su uzroci, a što posljedice rješavanja problema, te što će se dogoditi ako ne riješimo taj problem?Problemsko stablo je dijagramsko predstavljanje negativnih aspekata problema; predstavlja vezu između uzroka i posljedica.to je metoda kojom se postiže detaljnija raščlamba problema u odnosu na uzroke i posljedice. Problemsko stablo koristi se u procesu upravljanja projektnim ciklusom, no može biti korisno i prigodom dogovaranja o rješavanju problema. Prednost izrade problemskog stabla je što predstavlja dobru osnovu za osmišljavanje projekta. na velikom papiru, obično, nacrtamo stablo s korijenjem i granama; na taj način je vizualno lako razvrstati uzroke i posljedice. ako zamislimo drvo, ono ima korijenje (uzrok), veće i manje grane (posljedice). korijenje označava i daje krajnji odgovor na pitanje o uzroku. Grane daju krajnji odgovor na pitanje zašto je „nešto” problem. napraviti “drvo” znači grafički i hijerarhijski predstaviti razumijevanje uzroka i posljedica nekog problema. kada uradimo “stablo problema” ponovno raščlanimo mogućnost rješavanja tog problema.voditelj ukazuje na to da pri sljedećem koraku sudionici trebaju odgovoriti na pitanja:

• je li problem rješiv, tj. je li promjena moguća?• Možemo li problem riješiti sami ili se trebamo usmjeravati na lobiranje?• tko nam može pomoći u rješavanju tog problema i na koji način?

važno je da sudionici razlikuju izravnu od neizravne odgovornosti za rješavanje problema, a kako ne bi došli u poziciju da rade tuđi posao, umjesto da loBiraju da drugi rade svoj posao.

ova se vježba može uraditi u skupinama ili kroz diskusiju, a voditelj treba zapisivati odgovore na papir.

zatim će uslijediti donošenje odluke o pristupanju rješavanju problema.

d.) Određivanje resursa u zajednici

voditelj kaže da je sljedeći korak da prepoznamo resurse u okruženju/zajednici.znači, da prikupimo informacije o tome:

• tko nam može pomoći u rješavanju problema, organizacije ili pojedinci?• zašto nam žele pomoći?• kako će nam pomoći, na koji način? • tko su kontakt osobe?

u istim skupinama sudionici popunjavaju tabelu (2. Prilog) , vodeći računa o tome da prepoznaju resurse u školi i zajednici koji se mogu uključiti u rješavanje njihova problema.

e.) Izrada akcionog plana

kada smo prikupili sve te informacije, pristupamo izradi strateškog plana, ili bar akcionog plana, za rješavanje tog problema.Sudionici rade u skupinama i u formi za akcioni plan (3. Prilog) trebaju razraditi jedan prioritet, koji je utvrđen na prethodnoj vježbi. Skupina treba jasno definirati naziv aktivnosti, ciljeve, odgovorne osobe, vremenski okvir i potrebne materijale. voditelj treba napomenuti, da kada određujete odgovorne osobe, obvezno trebate birati osobe iz reda nazočnih na radionici. ne dopustite da to bude neki tim ili svi nazočni, već pojedinci – tako ćete znati tko je točno odgovoran za određenu aktivnost?

• dobro osmišljen akcioni plan je preduvjet za rješavanje tog problema.• Praćenje i procjenjivanje svih aktivnosti iz akcionog plana je obvezno i poželjno.• Preporuka je da za rješavanje problema prvo odaberete one probleme, koje ćete lakše

riješiti.• uspješno riješeni problemi su najbolja motivacija za daljnji rad.


na kraju, voditelj treba ponoviti zaključke:

• vizija nam pomaže da saznamo što želimo.• Popis potreba nam pomaže da znamo što je neophodno uraditi.• Prioriteti nam pomažu da znamo što je moguće prvo riješiti.• Popis za resurse u zajednici će nam odrediti osobe/ustanove/organizacije koje nam

mogu pomoći u rješavanju problema.• akcioni plan nam pomaže da razradimo korake u rješavanju problema.

Završni dio (20 minuta)

a.) Završna igra „Afirmacija”

Sudionici rade u paru i svatko svom partneru treba uputiti jednu rečenicu u kojoj izgovara njegovu pozitivnu osobinu.

b.) Zadatak za sudionike

• u svojoj školi zajedno s roditeljima, upravom, učenicima i nastavnicima treba prepoznati potrebe i utvrditi prioritete.

• treba napisati akcioni plan sa skupinom.

c.) Procjena

voditelj pita sudionike:• Što vam se dopalo na radionici?• Što biste promijenili?• je li radionica primjenjiva u praksi?• imate li i koje su poruke/sugestije voditelju?


1.PriloG

Suglasnost članova Vijeća roditelja snavedenim prioritetima

Dana ___________ mi, članovi Vijeća roditelja u školi _____________________svojim potpisom potvrđujemo da dolje navedeni popis predstavlja potrebe naše škole, iskazane po prioritetima.

Prioriteti su:

1. ________________________________________________________

2. ________________________________________________________

3. ________________________________________________________

4. ________________________________________________________

5. ________________________________________________________

6. ________________________________________________________

7. ________________________________________________________

8. ________________________________________________________

9. ________________________________________________________

10. ________________________________________________________

članovi vijeća roditelja:

____________________________

____________________________

____________________________

____________________________

____________________________


2.PriloG

Tabela: Određivanje resursa u zajednici

ime/organizacija zašto ih zanima problem?

kakve izvore za rješavanje problema oni

mogu imati?kontakt osoba/osobe


3.PriloG

AKCIONI PLAN ZA REALIZIRANJE UTVRĐENIH PRIORITETA

aktivnost/naziv i kratak opis Ciljevi

vrijeme realiziranja

(kada)

odgovornaosoba(tko)

Potrebna sredstva/ materijal

nadnevak, _______________ Potpis odgovorne osobe (predsjednik vijeća roditelja)

______________________________

članovi vijeća roditelja:

1.___________________________

2.___________________________

3.___________________________

4.___________________________

5.___________________________


3. Strateško planiranje - Program rada vijeća roditelja

■Što sve planirate u odgoju djece?■ je li obvezno planiranje i programiranje za rad vijeća roditelja?■ Povećava li dobro planiranje uspješnost aktivnosti?

Planiranje je skup radnji kojima raspoređujemo (distribuiramo) sadržaje (cjeline, teme) kroz zadano vremensko razdoblje. distribucija podrazumijeva naziv sadržaja, red sadržaja i vrijeme njegova realiziranja. Planiranje može biti određeno vremenom i funkcijom planiranja. vremensko razdoblje planiranja može biti duže (godišnje planiranje) i kraće (tromjesečno, mjesečno, tjedno, dnevno). Planiranje određeno funkcijom može biti okvirno (predlaže sadržaje); globalno (definira sadržaje kroz određeno vremensko razdoblje); akcijsko (definira plan aktivnosti za dolazak do cilja ).

Programiranje je skup radnji koji uz sadržaje i oblasti određuje i:

• aktivnosti u okviru pojedinih oblasti• Ciljeve i zadatke koji se žele ostvariti realizacijom aktivnosti• način realiziranja planiranih aktivnosti.

raditi prave stvari znači imati Ciljeve, odrediti Prioritete i dobro Planirati.Prilikom definiranja ciljeva mora se zadovoljiti tzv. pravilo SMart.

Ciljevi moraju biti:S – SPeCiFiC - specifičniM – MeaSuraBle - mjerljiviA – aCHievaBle - ostvarljivi R – reSultS - orientated - orijentirani na rezultateT – tiMe - Bound - vremenski ograničeni.

PRIORITETI - čemu dajete prednost: bitnim ili žurnim aktivnostima?

Bitno: je ono što ima veliki značaj ili značajnu posljedicu, što utječe na rezultate i zahtijeva proaktivnost.Žurno: je ono što zahtijeva trenutačnu akciju ili pozornost, te reakciju.Važni poslovi (aktivnosti) trebaju biti žurni.

kako bi vijeće roditelja uspješno isplaniralo svoj rad, odnosno izradilo svoj program, osnovni preduvjet je poznavanje postojećega stanja, jasno definirane potrebe i prioriteti promicanja. Planiranje i programiranje su dio pripremne faze rada vijeća roditelja i predstavljaju konkretna rješenja u organizaciji njegova rada. Programiranje predstavlja organiziran utjecaj na budućnost, jedan od načina upravljanja, odnosno, donošenja planskih odluka.zbog uspješnog obavljanja svojih zadataka i uloge u radu škole, svako vijeće roditelja treba kreirati svoj program rada. Plan i program rada vijeća roditelja treba polaziti od prioritetnih potreba škole.u procesu programiranja rada vijeća roditelja, sudjeluju svi njegovi članovi.

Program rada vijeća roditelja može imati sljedeće elemente: područje (oblast) djelovanja; sadržaj rada – planirane aktivnosti; oblike (način) rada; vrijeme realiziranja; potrebnu potporu u radu; odgovorne osobe.

radi uspješne izrade programa rada vijeća roditelja, potrebno je prepoznati područja njihova djelovanja. aktivnosti vijeća roditelja mogu se svrstati u više područja. navest ćemo samo neke:

• ustroj i planiranje rada; • Suradnja s upravom škole – s posebnim naglaskom na komunikaciju s predstavnikom

vijeća roditelja u školskom odboru i drugim tijelima; • Promicanje rada vijeća roditelja i škole;


• Sudjelovanje u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole;• Sudjelovanje u organiziranju i realiziranju odgojno – obrazovnog rada škole (primjerice, realiziranju redovite nastave ili izvannastavnih aktivnosti);• Suradnju s lokalnom zajednicom (vijećima roditelja na razini općine i šire, suradnju sa

stručnim institucijama);• dokumentaciju o radu vijeća roditelja.

također, važno je prepoznati i ostala tijela u školi s kojima vijeće roditelja može surađivati u realiziranju programskih sadržaja.

1. PriloG PRIMJER PROGRAMA RADA VIJEĆA RODITELJA

Područje ili oblast rada Sadržaj, aktivnosti Način,

oblici radaVrijeme

realiziranjaOdgovorne

osobe

organizacija i planiranje rada

izbor članova u vijeće* roditelja Sastanci rujan odjeljenjske starješine

Formiranje vijeća roditelja i podjela zaduženja Sastanci rujan članovi vijeća

usvajanje pravilnika i poslovnika o radu Sastanak rujan članovi vijeća

izrada programa rada radionica rujan članovi vijeća

Suradnja s upravom i drugim stručnim tijelima

informiranje o ustroju rada škole Sastanak rujan uprava škole

Sudjelovanje u rješavanju aktualnih pitanja

Sastanak, radionice

tijekom cijele godine članovi vijeća

uključivanje u rad škole i realiziranje odgojno – obrazovnih zadataka

Sastanak, radionice


Promicanje rada vijeća roditelja i škole

edukativne aktivnosti (radionice, predavanja)različitih sadržaja

Sastanak, radionice

tijekom cijele godine

članovi vijeća PP služba

Sudjelovanje u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole

Sudjelovanje u planiranju, organiziranju i realiziranju športskih manifestacija Sastanci tijekom cijele

godine

članovi vijeća, voditelji sekcija,

roditelji

Sudjelovanje u planiranju, organizaciji i realiziranju kulturnih manifestacija Sastanci tijekom cijele

godine

članovi vijeća, voditelji sekcija,

roditelji

Sudjelovanje u organizaciji i realiziranju odgojno – obrazovnog rada škole

Sudjelovanje u realiziranju programskih sadržaja čoz-a

Sastanak, radionice

tijekom cijele godine

članovi vijeća, odjeljenjske starješine, PP služba

Potpora izvannastavnim aktivnostima Sastanak, radionice


uređenje učeničkoga kutka Sastanci tijekom prvog polugodišta članovi vijeća

* Sukladno zakonskim i podzakonskim odredbama.


Suradnja s lokalnom zajednicom (vijećima na razini općine i šire, suradnja sa stručnim institucijama)

razmjena iskustava i predstavljanje realiziranih aktivnosti

Sastanci,radionice

Prosinac,siječanj,svibanj, lipanj,kolovoz

članovi vijeća

iniciranje potpore od strane općine Sastanci,radionice


Sudjelovanje u realiziranju općinskih manifestacija

Sastanci,radionice


Suradnja s policijskim postajama – djeca u prometu, maloljetnička delinkvencija

Sastanci, predavanja,tribine


Suradnja sa centrom za socijalni rad – nasilje u obitelji

Sastanci, predavanja,tribine


Suradnja s nvo-imaSastanci, predavanja,tribine


dokumentacija o radu vijeća roditelja

izvješća o radu Pisana forma


zapisnici Pisana forma


ostala dokumentacija tijekom cijele godine članovi vijeća

2. PriloG Primjer obrasca programa rada

Područje rada aktivnoSt/SadrŽaj način rada vrijeMe odGovorne oSoBe



Izrada programa rada vijeća roditelja

Ciljevi: • definiranje pojmova: planiranje i programiranje; • razvijanje svijesti o značaju izrade plana i programa rada; • osposobljavanje za samostalnu izradu plana i programa rada

Metode rada: razgovor, rad na tekstu, praktični rad, usmeno izlaganje, diskusija

Oblici rada: frontalni, skupni

Materijal za radionicu: teoretski okvir, model programa rada vijeća roditelja, popis prioriteta, obrazac programa, olovke , papir

Sudionici: roditelji i ...7

Vrijeme trajanja: 60 minuta

TIJEK RADIONICE

TIJEK AKTIVNOSTI

Uvod (10 minuta)

Pojam planiranja i programiranja

voditelj treba upoznati sudionike s ciljevima radionice i načinom njihova ostvarivanja. od sudionika se traži da definiraju pojmove: planiranje i programiranje. Pri tomu voditelj može postaviti sljedeća pitanja:

• Što je planiranje, a što programiranje?• koji su preduvjeti za uspješno programiranje?• zašto je važna izrada programa rada?• tko sudjeluje u izradi programa rada?• koji su elementi programa rada?

Slijedi prezentacija procesa: planiranje i programiranje.


Pojam planiranja i programiranja

(Ciljevi, plan rada)


a.) teoretske osnove b.) izrada programa rada


zaključci, procjena i dogovor za sljedeću radionicu

7 radionica se može raditi i u okviru odjeljenjskih zajednica



Teoretske osnove

voditelj upućuje sudionike, da radi boljeg razumijevanja pojmova: planiranja i programiranja, pročitaju dobijeni materijal – teoretske osnove (priručnik), a nakon toga da prouče materijal i model programa rada vijeća roditelja (1.Prilog), obraćajući pozornost na njegove elemente.Pošto su svi sudionici proučili materijal voditelj postavlja pitanje: koji su elementi i osnovne karakteristike jednog programa rada. voditelj treba naglasiti da je predstavljeni program samo jedan od modela i da svako vijeće roditelja treba pristupiti izradi svoga programa, polazeći od popisa svojih prioriteta.

Izrada programa rada vijeća roditelja

radi uspješnoga realiziranja ovog elementa potrebno je da skupina ponovi uočene prioritete i potrebe (2. Prilog iz 2. radionice), te da se oni, ili istaknu na vidnom mjestu u prostoriji, ili da svaka skupina dobije jedan primjerak utvrđenih prioriteta. nakon toga voditelj usmjerava sudionike da zajedno definiraju područja rada vijeća roditelja i zapisuje ih na hamer papir ili na ploču. Pošto su određena područja rada vijeća roditelja, voditelj formira skupine od četiri do pet članova i dijeli materijal za rad – popis prioriteta, obrazac za program rada – na hamer papiru. Svaka skupina ima zadatak da u okviru jednog ili dva definirana područja imenuje/prepozna najmanje tri aktivnosti rada, vrijeme i način njegova realiziranja, kao i osobe koje će je voditi.Svaka skupina zajedno ili preko svog prezentatora predstavlja svoj rad ističući teškoće s kojima se tijekom rada susrela. Pošto sve skupine izlože svoja rješenja, sudionici imaju priliku dopuniti ili izmijeniti predložene aktivnosti. izmjene i dopune se usvajaju ako ih je podržala većina sudionika.nakon toga sudionici komentiraju elemente izrađenog programa rada. usuglašen program rada uobličavaju u odgovarajući oblik, radi njegova predstavljanja ostalim tijelima škole.


Procjena

voditelj pita sudionike:

• Što vam se svidjelo na radionici?• Što biste promijenili?• je li radionica primjenjiva u praksi?• imate li i koje su poruke/sugestije voditelju?


3.1. Plan aktivnosti

Svaka zamišljena aktivnost ima postavljeni cilj, koji teži ostvariti. Prije početka planiranja konkretne aktivnosti, važno je razmisliti kakve sve posljedice zamišljena aktivnost može imati na pojedince (učenike, roditelje), skupine ili školu, uopće. na neke pojedince ili skupine neke aktivnosti mogu imati pozitivne učinke, a na druge, negativne.

zato je važno pri planiranju aktivnosti raščlaniti nositelje procesa i prepoznati, kako saveznike, tako i protivnike. važno je odrediti s kim se želi ostvariti partnerski odnos za realiziranje aktivnosti. dobar način za to je tzv. SWot raščlamba, koja omogućava sagledavanje trenutačne situacije, kako iznutra (unutarnje snage i slabosti), tako i izvana, (mogućnosti i prijetnje od strane vanjskih faktora). zato možemo reći da SWot raščlambu čini popis vaših snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji. SWot je akronim za:

S – strengths (snage, prednosti)W – weaknesses (slabosti, nedostaci)O – opportunities (prilike)T – threats (prijetnje realiziranju)

nakon raščlambe trenutačne situacije prelazi se na izradu plana aktivnosti. Svaki plan aktivnosti treba imati sljedeće elemente: vrsta aktivnosti (što); odgovornoga člana tima (tko); potrebne izvore (kako) i vrijeme realiziranja (kada).

radi uspješnog planiranja vaših aktivnosti navest ćemo primjer SWot raščlambe i plana akcije za aktivnost - uređenje učeničkog kutka.

uređenje učeničkog kutka – cilj: urediti prostor u predvorju škole, kako bi se učenicima tijekom stanke osigurao prostor za čitanje i odmor.

Primjer SWOT raščlambe

PrednostiPostojanje adekvatnog prostora za opremanje

interes roditelja za realiziranje aktivnosti

Nedostacinemogućnost ostvarivanja aktivnosti bez

potpore ostalih školskih tijela

MogućnostiSuradnja s vijećem učenika i

upravom škole

Prijetnje realiziranjunezainteresiranost ostalih tijela škole

za realiziranje aktivnosti

nedostatak financijskih sredstava


Primjer plana aktivnosti - Uređenje učeničkog kutka

Aktivnost Odgovorna osoba Potrebni izvori Vrijeme realiziranja

1.Predstavljanje inicijative upravi škole i traženje potpore za njeno realiziranje

Predsjednik vijeća roditelja

Pismo pozivaSastanak listopad

2.Poticanje vijeća učenika za sudjelovanje u uređenju učeničkog kutka


nazočnost sastanku vijeća učenika listopad

3.izrada specifikacije za nabavku neophodnog namještaja za učenički kutak


nazočnost stručne osobe u izradi specifikacije

listopad

4.Prikupljanje sredstava za nabavku namještaja

članovi vijeća roditelja

Pismo gospodarstvenicima

Sastanci sa roditeljima i gospodarstvenicima

listopad

5.nabavka potrebnog namještaja članovi vijeća roditelja novčana sredstva Studeni

5.1. taburei ravnatelj škole novčana sredstva Studeni, prosinac

5.2. Stolovi ravnatelj škole novčana sredstva Studeni, prosinac

5.3. Sag članovi vijeća roditelja novčana sredstva Studeni, prosinac

5.4. Police i ogradica roditelji individualni rad Studeni, prosinac

5.5. časopisi za djecu Predsjednik vijeća učenika aktivnosti učenika Studeni, prosinac

6.otvaranje učeničkog kutka članovi vijeća roditelja članovi vijeća roditelja Prosinac



Planiranje aktivnosti

Ciljevi: • uvođenje sudionika u proces raščlambe trenutačnog

stanja (SWot raščlamba), • osposobljavanje sudionika za kreiranje plana aktivnosti • osposobljavanje sudionika za procjenu učinka njihovih aktivnosti

Metode rada: rad na tekstu, praktični rad, prezentacija, diskusija


Materijal za radionicu: teoretski okvir – priručnik, primjer SWot raščlambe i plana aktivnosti, obrasci za rad u skupinama

Sudionici: roditelji


TIJEK RADIONICE

TIJEK AKTIVNOSTI

Uvod (10 minuta)

voditelj upoznaje sudionike s ciljevima radionice i načinom njihova ostvarivanja.voditelj ističe značaj dobro planirane aktivnosti za uspješno realiziranje programskih aktivnosti. voditelj postavlja pitanje koje su aktivnosti sudionici realizirali u školi. diskutirajući sa sudionicima voditelj usmjerava sudionike na osnovne odlike i elemente izrade plana aktivnosti.


Teoretske osnove – SWOT raščlamba i plan aktivnosti

voditelj usmjerava sudionike na proučavanje i pozorno čitanje teoretskog dijela o SWot raščlambi i planu aktivnosti (priručnik), napominjujući da obrate pozornost na predočene primjere SWot raščlambe i plana aktivnosti. nakon upoznavanja s pripremljenim materijalom, sudionici zajedno sumiraju karakteristike i elemente SWot raščlambe i plana aktivnosti.


Pojam plana aktivnosti (Ciljevi, plan rada)

2. Glavni dio(45 minuta)

a.) teoretske osnove – SWot raščlamba b.) izrada plana aktivnosti




Izrada SWOT raščlambe i plana aktivnosti

voditelj formira skupine od četiri do pet članova. Svaka skupina dobija zadatak da za jednu aktivnost iz programa rada vijeća roditelja uradi SWot raščlambu i plan aktivnosti. tijekom rada voditelj prati i usmjerava njihov rad, upućujući ih na sadržaj priloga, kao pomoć u razmišljanju.Skupine predstavljaju rezultate svoje SWot raščlambe i planove aktivnosti.Slijedi diskusija, razmjena iskustava i dopunjavanje rada skupina, ako se ukaže potreba.


Procjena

voditelj sumira rezultate rada radionice, naglašavajući značaj SWot raščlambe i plana aktivnosti, za uspješnost rada vijeća roditelja.

voditelj treba pitati sudionike:

• Što vam se dopalo na radionici?• Što biste promijenili?• je li radionica primjenjiva u praksi?• imate li i koje su poruke/sugestije voditelju?

obrasci za rad u skupinama

SWOT RAŠČLAMBA

aktivnost:______________________________________________________________

Prednosti nedostaci

Mogućnosti Prijetnje realiziranju

PLAN AKTIVNOSTI

aktivnost odgovorna osoba Potrebni izvori vrijeme realiziranja


4. Komunikacija

■ jeste li zadovoljni komunikacijom u vijeću roditelja?■ zašto se ponekad ne razumijemo međusobno?■ Može li se naša komunikacija poboljšati?■ Slušamo li jedni druge?

Proces je komunikacije dvosmjeran i sastoji se od sopstvenog izlaganja i slušanja drugih. način na koji to radimo određuje hoće li doći do povezivanja s drugima ili do prekida komunikacije i kontakta. Bez obzira na to je li riječ o verbalnoj (govor) ili neverbalnoj (pokreti tijela) komunikaciji, sam komunikacijski čin podrazumijeva da primatelj pravilno shvati poruku pošiljatelja. uspješnost rada vijeća roditelja izravno je povezana s kvalitetom komunikacije unutar vijeća. Gotovo da nema organizacije, povjerenstva, ustanove i dr., koja ne navodi komunikaciju kao jedan od izazova s kojima se susreće u svakodnevnom radu. kako bi vijeće roditelja uspješno izvršavalo zadatke, za čije je rješavanje mjerodavno, te funkcioniralo na načelima timskoga rada i učinkovito donosilo odluke, izuzetno je važna, ne samo kvalitetna komunikacija između članova vijeća roditelja, već i s drugim subjektima, s kojima vijeće roditelja realizira svoj program rada.za ispunjavanje zadataka vijeća roditelja od izuzetnog je značaja unutarnja komunikacija. unutarnja je komunikacija, komunikacija između ljudi, koji zajedno čine organizaciju, tijelo, ustanovu, vijeće roditelja, ili komunikacija između odjela jedne organizacije i njenoga članstva. u mnogim zemljama unutarnja se komunikacija danas smatra jednim od najvažnijih sredstava za vođenje organizacije/škole. unutar škole vijeća roditelja interno komuniciraju s učenicima, nastavnicima, ravnateljem, školskim odborom, i dr. uspješnost komunikacije u vijeću roditelja ovisi o prilagođenosti svih sudionika u njoj, jer se tu dešava proces razmjene, uzajamnoga djelovanja i formiranja međusobnih odnosa i svatko dobija svoje mjesto i značaj.razvoj komunikacijskih sposobnosti sve više se postavlja kao aktualan i ključni cilj i očekivani učinak odgoja i obrazovanja djece i mladeži. zato se i od članova vijeća roditelja traži da uspješno komuniciraju.

Što ometa uspješnu komunikaciju8

1. kada mislimo na ono što mi želimo reći, umjesto da pratimo dok sugovornik govori2. kada prekidamo sugovornika dok govori3. ako pokušavamo pretpostaviti što nam sugovornik želi reći4. ako dajemo savjete ili tražimo rješenja za našeg sugovornika5. ako potcjenjujemo predmet rasprave6. ako čitamo ili pišemo, dok nam netko govori ili dok nam se obraća7. ako skrivamo osjećanja

Uvjet uspješne komunikacije – je da osoba kojoj se obraćamo ispravno shvati naše poruke i namjere i da prihvati sudjelovanje u procesu komuniciranja.

Pravila uspješne komunikacije1. da govorimo tako da nas onaj kome se obraćamo čuje i razumije2. da slušamo druge kako bismo ih razumjeli3. da izbjegavamo ponašanje koje ometa uspješnu komunikaciju

Kada će nas sugovornik lakše razumjeti1. ako govorimo jasno2. točno znamo što sugovorniku želimo priopćiti3. ne koristimo nelogične, dugačke i suviše složene rečenice4. ako vodimo računa i o govoru svoga tijela5. ukoliko vodimo računa o načinu i o mogućnostima sugovornika

8 Prvoslav janković : učitelj u svom kolektivu, Pedagoški fakultet Sombor, www.pen.uns.ac.rs


Kada sugovornika lakše razumijemo1. ako shvatimo više od onoga što nam je rečeno2. ako otkrijemo namjeru sugovornika3. ako obratimo pozornost na govor tijela sugovornika4. ako pozorno slušamo sugovornika, i pratimo ga (pogledom, izrazom lica, klimanjem glave, korištenjem gestakulacije)6. ako potičemo sugovornika da govori, hvaleći ga7. ako provjeravamo jesmo li sugovornika dobro razumjeli (koristeći se tehnikama aktivnoga slušanja, kao što su objašnjenje, parafraziranje,

sumiranje, i sl.)

Načela uspješne komunikacije1. Pokazati sugovorniku da nas predmet razgovora interesira i da ga želimo razumjeti2. dopustiti sugovorniku da govori i pozorno ga saslušati3. Govoriti i o stvarima koje zanimaju druge ljude4. Biti oprezan s kritikom5. Pozorno iskazivati zahtjeve6. Priznati svoje greške7. Hvaliti onog što je hvalevrijedno 8. zamisliti sebe u ulozi sugovornika9. izbjegavati svađu i ne proturječiti10.ne štedjeti osmijehe

kao što moramo vježbati, kako bismo često postigli pogodak, tako moramo savladati i komunikacijske vještine. važno je sagledati sebe i nastojati se mijenjati, stalno poboljšavati komunikacijske vještine.jedna od njih je aktivno slušanje. aktivno slušanje je vještina slušanja druge osobe s pozornošću i poštovanjem, uz jasno (verbalno – riječima i neverbalno – pokretima tijela) stavljanje do znanja da osobu slušamo.Svrha aktivnog slušanja je da pomogne da razumijemo što je sugovornik želio reći, kao i da mu jasno stavimo do znanja da smo ga razumjeli. u procesu aktivnog slušanja obraćamo pozornost i na sadržaj poruke i na osjećanja koja prate poruku sugovornika.Samo onaj tko razumije sebe, može razumjeti i drugoga. kada se govori o školi, nema važnijeg cilja za sudionike u komunikaciji od uzajamnog razumijevanja i razmjene misli, koja ih povezuje. to je polje na kome su svi ravnopravni i jednaki, jer bez obzira na to tko su sudionici u komunikaciji: djeca, odrasli, roditelji, nastavnici, ravnatelji, oni su samo sugovornici. ravnopravan i partnerski odnos između sudionika u komunikaciji je onaj koji najviše doprinosi kvaliteti razmjene i njemu težimo, a ogleda se u međusobnom poštovanju i prihvatanju. načini na koje to radimo određuju hoće li doći do povezivanja sa sobom i drugima ili do prekida komunikacije, gubljenja kontakta li izbijanja sukoba.

SAMOPROCJENA KOMUNIKACIJSKIH VJEŠTINA - KONTROLNI POPIS

• kako govorite – brzina, glasnoća, energičnost• Počinjem li govoriti prije nego što je sugovornik završio misao• u kojim situacijama i s kojim osobama ostajem bez riječi• Što radim, mislim i osjećam, kada su sugovornici verbalno agresivni• Što radim, mislim i osjećam kada sugovornik ne želi razgovarati• koga i kakve priče teško slušam• koja je moja uobičajena „poštapalica„ i gesta• Što mi je teže - slušati ili voditi razgovor• na kojoj udaljenosti od sugovornika se najbolje osjećam• koji je moj uobičajeni položaj tijela dok razgovaram


5 . i 6 . R A D I O N I C A

Komunikacijske vještine

Ciljevi:9

• Poboljšanje uspostave kontakata • uočavanje važnosti slušanja i uvježbavanje aktivnog slušanja • Promicanje komunikacije u timu

Metode rada: praktični rad, usmeno izlaganje, diskusija

Oblici rada: frontalni, skupni, rad u parovima

Materijal za radionicu: papiri, olovke, flomasteri


Vrijeme trajanja: od 75 do 90 minuta

TIJEK 1. RADIONICE10

TIJEK 2. RADIONICE


upoznavanje (Ciljevi, plan rada)


Samoprocjena komunikacijskih vještina


razmisli – razmijeni zaključci, procjena i



Sve moje aktivnosti (Ciljevi, plan rada)


a) zajedničko – različito b) zašto slušati?c) kako slušati?



9 aktivnosti u radionici omogućavaju zajedničko učenje, kako bi sudionici promicali određene komunikacijske vještine. radionica ima šest različitih vježbi, koje su neovisne jedna o drugoj, ali se mogu vrlo uspješno kombinirati u ovisnosti o vremenu koje imamo na raspolaganju za radionicu.

10 alternativa - tijek 2. radionice


Upoznavanje11

Cilj: upoznavanje sudionika radionice Vrijeme: Šest minuta za upoznavanje + jedna minuta po osobi (predstavljanje)

Sudionici se razvrstavaju u parove, tako da za svoj par biraju nepoznatu osobu. za međusobno upoznavanje je potrebno tri minute (primjerice, odgovori na pitanja - gdje živim, što volim raditi, što ne volim ...). Poslije tri minute sudionici mijenjaju uloge.

Poslije šest minuta parovi se vraćaju u krug i svaki sudionik predstavlja onog drugog (iz para). Podatke koje su čuli od sugovornika govore u prvom licu, primjerice, par ivan i Sanja. (Sanja : „zovem se ivan i idem u drugi razred gimnazije ...”)

Pitanja voditelja:je li netko promijenio informaciju? zašto ju je promijenio? Što sve nedostaje u odnosu na prvobitnu poruku?

Sve moje aktivnosti12

Cilj: Međusobno upoznavanje članova skupine, upoznavanje različitih interesa sudionikaVrijeme: 15 minuta

voditelj formira skupine. Svaki član skupine upoznaje ostale članove u skupini s onim što ga interesira. na hamer papir svaka skupina piše imena svojih članova i uz svako ime navodi iskazane pojedinačne interese.

ispisani hamer papiri se lijepe na zidove učionice. Skupine se kreću prostorijom i komentiraju ono što je napisano.

Pitanja voditelja:koje ste interese imali, a niste ih razvijali? čemu sada dajete prednost?čime biste se još voljeli baviti?

Zajedničko – različito

Cilj: uzajamno upoznavanje sličnosti i različitosti članova skupine i razvijanje povezanosti skupineVrijeme: 20 minuta

članovi jedne skupine tijekom razgovora otkrivaju što im je zajedničko, a po čemu se razlikuju svatko ponaosob. na hamer papiru je nacrtan krug u koji upisuju što im je zajedničko, a uz svako ime člana skupine, uz rub kruga se navodi po čemu se ta osoba razlikuje od ostalih. Hamere treba zalijepiti na zid.

Skupine obilaze učionicu komentirajući ono što je napisano na papirima.

Pitanja voditelja:Poznajemo li se sada bolje?Što vas je iznenadilo prilikom čitanja onoga što je napisano na papirima?Biste li voljeli još nešto saznati o drugim sudionicima u skupini?

voditelj napomene da navedeni kriteriji: zajedničko – različito, omogućavaju i dobru suradnju, ako se prije početka rada u skupini upoznamo s njima.

11 ova aktivnost je dobra, osim za upoznavanje i za stvaranje pozitivne socijalne i emocionalne klime. ujedno je i izvrstan pokazatelj koliko slušamo sugovornika. važno je kratko komentirati tijek aktivnosti.

12 učenici papire (postere) mogu i oslikati, tako da uz svoje ime nacrtaju neki simbol.


Razmisli i razmijeni

Cilj: Promicati vještine govora i slušanjaVrijeme: 15 minuta

Sudionici sjede poredani uokrug. voditelj kaže da sljedeću minutu razmisle o odgovorima na pitanje: dok ste u prethodnoj vježbi razgovarali o onome što imate zajedničko i po čemu se razlikujete od drugih članova skupine, kada ste se bolje osjećali – dok ste govorili ili dok ste slušali?

Svaki sudionik objašnjava onom drugom, s kojim radi u paru, svoj odgovor. Poslije dvije minute mijenjaju uloge.

Poslije četiri minute vraćaju se u skupinu i uzajamno razmjenjuju iskustva.

Pitanja voditelja:kako se osjećate dok govorite?kako sebe doživljavate kao slušatelja?

Zašto slušati

Cilj: Promicati vještinu aktivnog slušanjaVrijeme: 20 minuta

Sudionici sjede poredani uokrug. voditelj kaže da svatko zapiše dva razloga zbog kojih je važno slušati.

u sljedećem koraku sudionici trebaju, u paru, razmijeniti svoje odgovore, navodeći četiri razloga zašto je važno slušati.

Parovi se vraćaju u krug i zajedno na papiru zapisuju sve argumente. važno je da se papir postavi na vidno mjesto u prostoriji.

Pitanja voditelja:jeste li, radeći u paru, navodili slične razloge, zbog kojih je važno slušati?Što ste novo otkrili o važnosti slušanja?

Kako slušati

Cilj: upoznavanje s načinima slušanjaVrijeme: 30 minuta

voditelj čita priču13, ali tako da čita po odlomcima. Priča mora biti podijeljena na logične dijelove. voditelj upoznaje sudionike s načinom čitanja priče. Poslije svakoga odlomka voditelj traži da sudionici nastoje predočiti, vizualizirati ono što su čuli, kako zamišljaju, kakav kraj zamišljaju, vide li oči glavnog lika, kako lik izgleda...).

voditelj kaže sudionicima da poslije prvog odlomka u tablicu Predviđanja (1. Prilog) kratko navedu što misle da će se dogoditi i razloge zašto tako misle, tj. kojim dokazima raspolažu.

voditelj, zatim, čita sljedeći odlomak i ponovno postavlja sudionicima isti zadatak. Provjeravaju svoja predviđanja u trećem dijelu tablice (što se zaista dogodilo).

na temelju sadržaja, koji dalje slušaju, sudionici predviđaju tijek događaja u bajci, pripovijeci, priči.

voditelj ih vodi do kraja priče na isti način, služeći se tablicom Predviđanja.

Pitanja voditelja:jeste li griješili tijekom predviđanja tijeka radnje?zašto?kada ste pogodili tijek događaja?Što je ometalo vaše predviđanje?

13 napomena: Po izboru voditelja, ali tekst ne bi trebao biti poznat sudionicima.


Samoprocjena komunikacijskih vještina

Cilj: utvrditi stanje glede poznavanja i ovladavanja pojedinim komunikacijskim vještinamaVrijeme: 45 minuta

voditelj treba podijeliti sudionicima upitnik Samoprocjena komunikacijskih vještina (2. Prilog). kada ispune Upitnik, sudionici se trebaju podijeliti u skupine od po četiri sudionika i razmijeniti iskustva, a onda izvješćivati o utvrđenom stanju sopstvenih komunikacijskih vještina, te koji su problemi i mogućnosti napredovanja.na razini velike skupine razvija se diskusija o tomu što treba mijenjati, a što razvijati i jačati.u diskusiji se nastoje ustanoviti potrebe i mogućnosti rada na promicanju komunikacijskih vještina. Potiče se iskrenost, skrb za druge i uopće, kreativnost.

1.PriloG

tabela: Predviđanja

Što misliš da će se dogoditi? kakvim dokazima raspolažeš? Što se zaista dogodilo?


2.PriloG

uPitnik: Samoprocjena komunikacijskih vještina

1. kakav ste slušatelj?

2. imate li dojam da vas dobro razumiju kad nešto objašnjavate?

3. kako često, i u kojim situacijama, ostajete bez riječi?

4. uspijevate li održati ravnotežu između onoga što i koliko govorite vi i vaši sugovornici?

5. Što činite, mislite i osjećate, kada je sugovornik agresivan?

6. Što činite, mislite i osjećate kada sugovornik uporno šuti?

7. Što činite, mislite i osjećate kada sugovornik uporno i jako plače?

8. koje ljude niste u stanju slušati?

9. kako se osjećate, što mislite i radite kada sugovornik ne prestaje govoriti?

10. kako se osjećate, što mislite i činite kada sugovornik govori o svemu, samo ne o problemu?

11. Što vas kod sugovornika nervira i kako s tim izlazite na kraj?

12. u kojoj ulozi se bolje osjećate – onoga tko vodi razgovor ili onog tko odgovara?

13. koja je vaša poštapalica i gesta?

14. na kojoj ste udaljenosti, obično, od sugovornika?

15. koji položaj tijela zauzimate tijekom razgovora?


5. Timski rad i donošenje odluka

■ Što je timski rad?■ volite li više izvršavati zadatke individualno ili u timu?■ koje su prednosti timskoga rada u školi?■ kako se, timski radeći, donose odluke?■ Želite li biti dio pobjedničkog tima?

„na scenu stupa novi kriterij: nije bogata ona zemlja koja ima mnogo prirodnih bogatstava, tvornica, zgrada; bogata zemlja sve više postaje ona koja ima mnogo sposobnih, kreativnih kadrova, tiMSkiH iGrača s aktivnim i kvalitetnim znanjeM, koji ga znaju uspješno PriMijeniti u uvjetima stalnih i brzih ProMjena.” vladimir Paar (“Svjedok vremena”)

vijeće roditelja u ispunjavanju svojih zadataka mora funkcionirati kao tim, a izgraditi tim uistinu nije lako.

kako se često ne poznaje razlika između tima i skupine navodimo njihove definicije.Skupinu čine dva ili više interaktivnih međuovisnih pojedinaca, koji su se udružili, kako bi postigli određene ciljeve.

Tim je mali broj ljudi sa komplementarnim vještinama koji su posvećeni zajedničkoj svrsi, radnim ciljevima i pristupu, koje oni smatraju ostvarivim.timski rad je oblik aktivnosti u kojoj se podjela rada zasniva na neposrednoj suradnji ravnopravnih članova.

zašto je timski rad važan za vijeće roditelja?• jer rješava problem na pravi način• jer skraćuje ukupno vrijeme rješavanja problema• jer stvara sinergijski učinak

Proces izgradnje tima ima svoje faze. • Formiranje tima• Prilagođavanje tima• turbuliranje tima• Performiranje, efektivno funkcioniranje tima

obilježja faza nastanka tima

1. ForMiranje tiMova (ForMinG)

• Centralna vlast • loše slušanje • Malo skrbi za druge• Pokrivanje slabosti • loši ciljevi/loše definiranje uloga• Sakriveni osjećaji• zabrinutost zbog promjene

2. norMiranje (norMinG)

• ispitivanje izvedbe • revizija ciljeva• otvaranje riskantnih pitanja• diskutiranje vodstva• izgradnja jačih strana/skrb o slabostima• Poboljšano slušanje• javlja se ponos skupine

3. PreMetanje - turBuliranje (StorMinG)

• nedostatak jedinstva • odnosi postaju značajni• dosta tenzija• osobne jake i slabe strane su poznate• Procjena lidera tima• razočarenje• Prolazno ozračje i igre vlasti

4. PerForMiranje - izvoĐenje (PerForMinG)

• način vodstva određen situacijom• Fleksibilnost• otvoreni odnosi• Međusobno povjerenje• riskiranje• Suočavanje s problemima• učenje i razvoj• Skrb za ljude• obveza/lojalnost/objektivnost

Izgraditi i održavati efektivan tim nije lako, ali rezultati trud čine isplativim.


KARAKTERISTKE EFEKTIVNOG TIMSKOG RADA

• ljudi su slobodno uključeni u diskusiju.• Cilj je dobro shvaćen i prihvaćen.• ljudi slušaju jedni druge.• Postoje neslaganja u timu, ali se on na miran način nosi s tim.• većina se odluka donosi konsenzusom.• kritike su česte, iskrene i pravično ugodne.• ljudi se osjećaju slobodnim izraziti svoja gledišta i mišljenja unutar skupine.• kada se aktivnosti pokrenu, jasni zadaci su određeni i prihvaćeni.• lider ne dominira skupinom, niti se skupina odnosi nepravično prema lideru.• timski rad zahtijeva razumijevanje i obvezivanje ciljevima skupine.• timski rad zahtijeva maksimalno korištenje sposobnosti članova tima.• timski rad je potaknut, kada su fleksibilnost i senzibilitet na potrebe drugih i kreativnost,

potaknuti. • timski rad se oslanja na sposobnost tima da ispita svoje zadatke i funkcije održavanja,

kao i da konstantno uči.• timski se rad poboljšava povoljnim ozračjem organizacije.• timski rad ovisi o povjerenju i otvorenom komuniciranju.• timski rad ovisi o snažnom osjećaju pripadanja skupini svakog pojedinca.

vijeće roditelja svoje odluke donosi (zajednički) timski.

Što je odlučivanje?

odlučivanje je proces, koji traje duže ili kraće, uzima u obzir sve okolnosti, a za rezultat ima donošenje odgovarajuće odluke.

Prednost odlučivanja u timu:

ukupno znanje skupine je veće od znanja pojedinca.

Skupina obično predlaže veći broj rješenja problema.

Sudioništvo u odlučivanju povećava prihvatanje odluke od strane članova skupine.

nedostaci odlučivanja u timu:

duže traje proces donošenja odluka.

opasnost od stvaranja „skupnog” mišljenja.

opasnost od dominacije od strane jednog člana skupine.

Pritisci za usuglašavanjem obuzdavaju članove skupine.

konkurencija između članova skupine postaje važnija od samog problema.

Postoji tendencija prihvatanja prvog prihvatljivog rješenja.

Skupno odlučivanje može se poboljšati tehnikama nominalne skupine. nominalna skupina ograničava raspravu ili međuljudsku komunikaciju tijekom procesa odlučivanja. Sastoji se od ovih koraka:

1. članovi se sastaju kao skupina, ali prije rasprave svaki član, neovisno, zapisuje svoje ideje o problemu.

2. Svaki član prezentira jednu ideju, to traje sve dok sve ideje ne budu prezentirane i zabilježene na panelu ili ploči.

3. vodi se skupna rasprava o idejama, radi procjene i razjašnjenja.4. vrši se rangiranje ideja od strane svakog pripadnika, ono je neovisno.

na kraju, konačnu ideju predstavlja najviše rangirana ideja.

komunikacijske interakcije u zajednički donesenoj odluci mogu povećati ili smanjiti kvalitetu odluke u usporedbi s odlukom, koju bi donio pojedinac. zato treba obratiti pozornost na učinkovitost uopće i učinkovitost odlučivanja.


Faze odlučivanja

1. PRIPREMA ODLUKEa.) Prepoznavanje problema/potrebab.) definiranje zadatka (ciljeva)c.) Snimanje i raščlamba postojećega stanja (primjerice, SWot raščlamba)d.) traženje alternativnih rješenja problema e.) vrednovanje svih alternativnih rješenja (rangiranje)

2. DONOŠENJE ODLUKE

3. PROVEDBA ODLUKE

4. KONTROLA PROVEDBE ODLUKE

odlučivanje je važna aktivnost svake skupine. u procesu rada, vijeće roditelja morat će donijeti mnoge odluke. ukoliko postoje različita mišljenja unutar vijeća roditelja, morat će se naći način da se odabere jedno rješenje. odlučivat će predsjednik vijeća roditelja ili će odlučivati članovi glasovanjem ili konsenzusom.

dobro je koristiti demokratske modele u odlučivanju, što znači da je važan doprinos, iskustvo i znanje svakoga člana skupine. drugim riječima, unutar skupine su važna i mišljenja manjine.

Model konSenzuSa najviše uživa privilegiju demokratičnosti. konsenzus znači da se odluke donose na takav način, da svatko u skupini bude suglasan s odlukom.

za postizanje konsenzusa svatko u skupini mora poštovati nekoliko važnih načela:• odlučivanje konsenzusom je proces. • odluke su dio života. • ako se uvjeti mijenjaju tijekom vremena i odluka se može promijeniti.• vaše mišljenje je važno, ali odluka je važnija.• vaše mišljenje, kao i mišljenje drugih, samo je dio konačnog rješenja.• znači da trebate biti pripremljeni na promjenu vašeg mišljenja kada netko drugi

podastre bolje argumente.



Način rada i ustroj vijeća roditelja (timski rad i odlučivanje)14

Ciljevi: • Podsjećanje i upoznavanje s pravima i obvezama roditelja,

poticanje i pokretanje roditelja na aktivnost, edukacija, jačanje klime razumijevanja, suradnje i demokracije u školi, razmjena iskustava i partnerstva škole i roditelja;

• razumijevanje uloge roditelja i uloge škole u razvoju partnerskih odnosa, isticanje različitosti u sposobnostima i kreativno ispoljavanje kroz strukturu vijeća roditelja;

• osposobljavanje sudionika za određivanje i utvrđivanje prioriteta i komunikaciju unutar vijeća roditelja;

• osposobljavanje sudionika za timski rad i odlučivanje u vijeću roditelja.

Metode rada: praktični rad, usmeno izlaganje, diskusija

Oblici rada: individualni, frontalni, skupni

Materijal za radionicu: prezentacijska ploča, papir a-4, flomasteri, ljepilo, škare, listići s tekstom za aktivnost skupnoga rada na rješavanju problema, primjeri pravilnika, poslovnika i programa rada vijeća roditelja, vodič za rad vijeća roditelja u osnovnim i srednjim školama



TIJEK RADIONICE


Ruka želja (Ciljevi, plan rada)


a.)zakonska osnova za rad vijeća roditelja

b.)odlučujemo u timuc.) Naša kulad.)Pravila rada i rad u vijeću

roditelja


Procjena (krivulja osjećaja)

14 Prerađeno iz vodiča za rad vijeća roditelja u osnovnim i srednjim školama, udruga za suradnju roditelja i škola u Bosni i Hercegovini, 2006.


Uvod (10 minuta)

nakon što voditelj predstavi ciljeve radionice i način rada, slijedi predstavljanje sudionika.

Ruka želja

Svaki sudionik treba uzeti jedan papir u boji i flomasterom nacrtati svoju šaku s raširenim prstima. u sredinu treba upisati jednu svoju želju u svezi s radom u timu vijeća roditelja. Papiri se trebaju postaviti na poseban stol, a sudionici trebaju upisati u prste ruke svoje sugestije za ostvarenje svake pojedine želje. aktivnost je završena kad svi prsti na nacrtanim rukama budu popunjeni prijedlozima. Svatko, zatim uzima svoju sliku i prokomentira ju u razgovoru, u krugu, koji slijedi.


voditelj podsjeća sudionike na zakonskom osnovu za rad vijeća roditelja.

Zakonska osnova za rad vijeća roditelja (okvirni zakon, prava i obveze roditelja)članak 37. okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH):

„Škola promovira i razvija stalno i dinamično partnerstvo škole, roditelja i sredine u kojoj žive, u svim pitanjima od značaja za ostvarivanje funkcije škole i interesa i potreba učenika.Škola, roditelj, djeca i lokalna sredina, naročito promoviraju i provode programe zajedničkog i organiziranog djelovanja i suradnje u borbi protiv zlostavljanja i zloporabe djece i mladeži, borbi protiv droge, alkoholizma i drugih toksikomanija, pušenja i maloljetničke delinkvencije, te svih drugih pojava, koje ugrožavaju zdravlje i život učenika”.

članak 53.:vijeće roditelja

„roditelji učenika imaju pravo, a škola obvezu pomoći roditeljima da osnuju vijeće roditelja, čije članove biraju roditelji učenika.

način i procedura osnutka i rada vijeća roditelja utvrđuje se općim aktima škole.vijeće roditelja:

a.) Promovira interese škole u zajednici na čijem području se škola nalazi;b.) Predstavlja stavove roditelja učenika školskom odboru;c.) Potiče angažman roditelja u radu škole;d.) informira školski odbor o svojim stavovima, kada ocijeni da je to potrebno, ili po zahtjevu

školskog odbora, o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje školom;e.) Sudjeluje u izradi i realiziranju odgovarajućih projekata, kojima se potiče i promiče

obrazovni rad u školi;f.) kandidira i bira predstavnike roditelja u školski odbor.

Slijedi diskusija o tomu kakva je bila uloga roditelja u školi nekada, a kakva je sad (primjerice, nekada: roditelji su dolazili u školu samo na roditeljske sastanke ili informacije o ocjenama, a sada?). voditelj potiče sudionike da kažu što su do sada uradili na promicanju rada škole.

Odlučujemo u timu

voditelj formira skupine od četiri i do pet članova, po načelu brojanja: 1 – 2 – 3 – 4 - 5. Svaka skupina dobija opis situacije (1.Prilog) kada je potrebno brzo donošenje odluke u skupini i učinkovito reagiranje. Sudionici imaju pola minute za samostalno razmišljanje i evidentiranje mogućih rješenja, a zatim pet minuta da usuglase rješenja na razini skupine. nakon rada, skupine prezentiraju zajedničke odluke.


Naša kula

voditelj daje zadatak skupinama da svaka skupina od raspoloživog materijala napravi kulu (pri tomu koristeći neverbalnu komunikaciju). nakon 10 minuta rada sudionici biraju najbolji rad (visina, stabilnost, estetika...).

voditelj priopćava skupini kako je vježba poslužila kao uvod u strukturiranje vijeća roditelja. u ovoj aktivnosti članovi prepoznaju svoje sposobnosti, ali i sposobnosti i interes drugih. članovi vijeća roditelja sami se prijavljuju za aktivnosti, za koje imaju sklonosti, primjerice, treneri, projekti i proračuni, koordinatori, računalna obrada, novinari, zagovarači... na hamer papiru sudionici napišu svoje ime i aktivnost, koja im odgovara u radu vijeća roditelja.

Pravila rada vijeća roditelja i poslovnik o radu vijeća roditeljaProgram rada vijeća roditelja

voditelj podijeli sudionicima po jedan primjerak poslovnika o radu vijeća roditelja. nakon toga se vodi diskusija o tomu kako je to regulirano u njihovoj sredini.

voditelj podsjeća da se na početku školske godine, na roditeljskom sastanku, roditelji upoznaju s:

• obvezama roditelja, te obvezama škole u radu vijeća roditelja, sukladno općim aktima škole

• kriterijima za izbor članova u vijeće roditelja• Pozitivnim primjerima suradnje roditelja i škole.

način osnutka i rada vijeća roditelja utvrđuje se pravilnikom i poslovnikom o radu, što ga donosi vijeće roditelja, sukladno važećem zakonu i podzakonskim aktima.

rukovodstvo vijeća roditelja čine:• Predsjednik • zamjenik predsjednika • tajnik

način izbora rukovodstva, kao i ostale odgovornosti, regulirane su pravilnikom o radu.

Predsjednik vijeća roditelja organizira i vodi sastanke, predlaže dnevni red sastanaka, potpisuje dokumente vijeća roditelja, predstavlja vijeće roditelja u školi i izvan škole.zamjenik predsjednika vijeća roditelja pomaže predsjedniku u njegovu radu, i obavlja poslove predsjednika, ukoliko je predsjednik spriječen to raditi.tajnik vijeća roditelja vodi zapisnik sa sastanaka vijeća roditelja, izvješćuje članove o održavanju sljedećih sastanaka, izvješćuje ostale roditelje o donesenim odlukama, te obavlja druge, administrativne, poslove.

Rad u vijeću roditelja

Poštujući okvirni zakon, te važeće zakone o obrazovanju, škola je dužna omogućiti osnutak vijeća roditelja i osigurati svu neophodnu potporu za njegov neometani rad.na početku svoga mandata, vijeće roditelja izrađuje svoj program rada. u programu se planiraju aktivnosti, koje vijeće roditelja ima namjeru provoditi iz mjeseca u mjesec.također je potrebno da vijeće roditelja u svom programu predvidi i praćenje tijeka i kvalitete izvršavanja predviđenih poslova.

Ustroj vijeća roditelja

unutar vijeća roditelja, članovi se opredjeljuju za obavljanje zadataka i aktivnosti, prema svojim sposobnostima, mogućnostima i željama.

Pravilnik o radu vijeća roditelja

to je pravni dokument koji detaljnije i konkretnije definira rad vijeća roditelja. njime se definiraju ciljevi određenoga vijeća roditelja i načini donošenja odluka, zatim tijela i funkcije koje čine vijeće roditelja, načini na koje se vrši izbor i utvrđuje pojedinačna odgovornost. Pravilnikom o radu utvrđuje se i izbor i trajanje mandata članova vijeća roditelja njihova prava i obveze, djelokrug rada, zastupanje i predstavljanje.


Poslovnik o radu vijeća roditelja

Poslovnikom se regulira vođenje sastanaka, procedure donošenja odluka i druga pitanja, koja su u svezi s radom vijeća roditelja.

Program rada vijeća roditelja

Prije nego što sudionici pogledaju gotov program rada vijeća roditelja, voditelj će zamoliti sudionike da se opuste i zatvore oči, te da zamisle sebe kao moćnu i važnu osobu. a nakon toga da završe rečenicu: „... da sam ja netko u ovoj školi, ja bih...”Svoje ideje sudionici trebaju zapisati i zatim zalijepiti na prezentacijsku ploču.nakon toga slijedi diskusija o njihovim idejama.


Procjena (Krivulja osjećanja)

tijekom ove radionice svatko je nešto doživio. ono što je osjećao može se označiti kao rast ili opadanje ili je bio na ništici. Svaki će sudionik nacrtati svoju krivulju osjećanja.

Primjerice,

1.PriloG

Zadaci za skupine

• dobili ste od neke organizacije 5. 000 kM, koje trebate potrošiti za promicanje rada škole i to u roku od 24 sata. Što ćete uraditi?

• jedan dječak, snažnije građen, stalno presreće vaše dijete, prijeti mu i traži novac. dijete vam se požalilo. Što ćete učiniti?

• u odjeljenje s vašim djetetom ide dječak iz vašeg susjedstva. vi znate da je to dijete zlostavljano od strane svojih roditelja, oni ga tuku, tjeraju na težak rad i sl. Što ćete poduzeti?

• većina je učenika u odjeljenju dobila loše ocjene iz kontrolnoga rada. Među njima je i vaše dijete koje tvrdi da kontrolni rad nije bio najavljen. kako ćete reagirati u ovom slučaju?

• nastavnik je pitao vaše dijete lekciju, za koju ono tvrdi da nije rađena u školi. kako ćete reagirati?


6. Razrješavanje konflikata

■ Što je to konflikt?■ zašto dolazimo u konfliktne situacije?■ je li moguće riješiti konflikt na obostrano zadovoljstvo?

u svom radu, vijeće roditelja susreće se s različitim konfliktnim situacijama, koje, ako se ne rješavaju uspješno, mogu dovesti do konflikta. učestali konflikti imaju štetne posljedice po rad vijeća roditelja, primjerice, nerealiziranje aktivnosti iz programa rada, kašnjenja u izvršavanju aktivnosti i donošenju odluka, loše međuljudske odnose, lošu komunikaciju, kako u vijeću roditelja, tako i druge oblike komunikacije.

Što je konflikt?Konflikt je sraz dva ili više motiva, koji su podjednake snage, a ne mogu se istodobno zadovoljiti15

Konfliktna situacija je situacija, u kojoj pojedinac ne može bez zapreka i teškoća postići postavljeni cilj i zadovoljiti svoje potrebe i težnje. ove situacije nastaju tamo, gdje se istodobno javljaju dvije ili više nespojivih ili suprotstavljenih potreba.

u svakodnevnom životu na naše ponašanje često utječu dva ili više motiva, od kojih svaki zahtijeva različito reagiranje i konflikt je tu, u izvjesnom stupnju, uvijek prisutan.

Suština sukoba i jeste u tome što ličnost ne može slijediti dva ili više različitih pravaca u isto vrijeme.

konflikt dobro poznajemo, iskusili smo ga mnogo puta, jer je svakodnevna pojava na poslu, u školi, javnome prijevozu. način na koji vidimo konflikt uvjetuje i način na koji ćemo ga riješiti.

Vrste konflikata

nema jedinstvene podjele konflikata, a jedna od njih dijeli konflikte na sljedeće vrste:1. konFlikt aktualni – tekući konflikt u konkretnom obliku2. konFlikt Glavni – emocionalni konflikt3. konFlikt interPerSonalni – konflikt pojedinca s drugim pojedincem4. konFlikt SoCijalni – konflikt dvije ili više socijalnih skupina 5. konFlikt uloGa – konflikt zbog različitih uloga koje pojedinac ima.

Vrste konfliktnih situacija

konfliktne situacije mogu biti: 1. Privlačenje (približavanje) ili tzv. dvostruko privlačenje (približavanje) Primjerice, vaše dijete mora otići kod zubara popraviti zub. vrsta sukoba: približavanje - izbjegavanje u pitanju je jedna te ista vrijednost, koja je podjednako privlačna i odbojna.2. odbijanje (izbjegavanje) ili tzv. dvostruko izbjegavanje (odbijanje) Primjerice, imate samo toliko novca da kupite djetetu ili čokoladu ili sladoled, ali ne

oboje. vrsta sukoba: približavanje – približavanje riječ je o dostizanju dvije različite vrijednosti i o sukobu dva pozitivnih motiva.3. Približavanje (privlačenje) – izbjegavanje (odbijanje) ustanovljeno je da je vaše dijete prekršilo radnu disciplinu i morate donijeti odluku hoćete

li dijete ispisati iz škole ili ćete ga premjestiti u školu koja je udaljena od vašeg mjesta stanovanja dvadesetak kilometara.

vrsta sukoba: izbjegavanje – izbjegavanje osoba je prinuđena birati između dvije, podjednako odbojne, alternative.Priroda sukoba nije samo u snazi jedne ili druge motivacije, već i u odnosu prema izglednoj kazni ili nagradi, jer su obje prisutne u dostizanju ili lišavanju vrijednosti.

15 desimir Pajević, ljubomir kasagić: „Psihologija“, Beograd, 2001.


Koraci do rješenja sukoba

• ODREDI PROBLEM – ne kompliciraj više nego što je potrebno; odvoji bitno od nebitnog• ne postavljaj neopozive zahtjeve• razmisli o svojim stvarnim potrebama• napravi kartu sukoba • kreni u potragu za rješenjem• PROVEDI U DJELO

konflikt može imati četiri (a neki autori spominju i pet) ishoda i to:1. Pobjeda/gubitak – jedan dobija, drugi gubi2. Gubitak/pobjeda – jedan gubi, drugi dobija3. kompromis – nitko ne gubi, nitko ne dobija – strane odustaju od nekih svojih

zahtjeva4. Gubitak/gubitak – obje strane gube5. Pobjednik/pobjednik – obje strane dobijaju - rješenje kojem težimo u konfliktu i koje

je cilj našeg pristupa konfliktu.

ljudi često o konfliktima razmišljaju u kategorijama: pobjeđujem ili gubim.konflikt treba sagledati kao zajednički problem iz kojeg treba izaći.Međutim, teško je predvidjeti koje će rješenje zadovoljiti obje strane u konfliktu. to zadovoljenje ovisi o – potrebama, stavovima i interesima, našim i tuđim.

Kako da obje strane budu zadovoljne?

Razgovor – riječi su čarobno sredstvo; ispričaj nekom ili samom sebi:- je li mi stalo da riješim konflikt?- zašto mi je stalo?- zašto mi nije stalo?

Mehanizmi obrane

Mehanizmi obrane su manje - više karakteristični za sve ljude. to su nesvjesni načini obrane ličnosti od neuspjeha i anksioznosti. oni pomažu ličnosti da sačuva samopoštovanje i samopouzdanje. kada se koriste umjereno, onda su, uglavnom, korisni za sve nas. kada će se koji mehanizam obrane koristiti i stupiti u djelovanje, ovisi o prirodi situacije i o karakteristikama ličnosti određenog pojedinca. Primjerice, u nekoj situaciji pogodan je jedan, kao recimo racionalizacija, za drugu situaciju pogodna je projekcija, za treću identifikacija.

također, ista ili slična situacija može pokrenuti sasvim različite mehanizme kod raznih pojedinaca.

Mehanizam, koji se najviše koristi kod određene osobe, je njen karakterističan i jedinstven okvir ličnosti. to znači da mehanizmi obrane karakteriziraju cijelu jednu ličnost ili daju određenu boju njenom ponašanju, po čemu se ona razlikuje od drugih ličnosti.

dakle, mehanizmi mogu biti korisni, ako se koriste umjereno, ali mogu biti štetni, ako se koriste previše ili postanu karakteristika svakodnevnog ponašanja i života pojedinca.



Razrješavanje konflikata

Ciljevi: • osposobljavanje sudionika za razrješavanje konflikata• Prepoznavanje različitih načina u ponašanju tijekom

konflikata

Metode rada: praktični rad, igranje uloga, diskusija

Oblici rada: individualni, frontalni, skupni

Materijal za radionicu: prezentacijska ploča, papir a-4, flomasteri, radni list „okidači”, „raščlanimo sukob”, „čovječuljci”



TIJEK RADIONICE

Uvod (10 minuta)

Okidači

voditelj treba reći sudionicima da u 1.PriloGu (okidači) odgovore na postavljena pitanja.

nakon što popune radni popis, voditelj traži od sudionika da pročitaju svoje odgovore na pitanja iz radnoga popisa, a nakon toga slijedi diskusija o:

• riječima koje su naveli kao okidače;• Govoru tijela, koji djeluje na njih kao okidač;• tomu kako reagiraju nakon djelovanja okidača.


Glumimo i rješavamo konflikt

voditelj će, zatim, podijeliti sudionike u četiri skupine. Svaka skupina će dobiti primjer jednoga konflikta (2. PriloG). Prvi zadatak je da raščlane konflikt. Pomoću radnoga popisa „raščlani sukob„ (3. PriloG) treba uočiti potrebe i želje i jedne i druge strane, koje su u konfliktu. za realiziranje ovoga zadatka skupine imaju deset minuta.

nakon raščlambe radnoga popisa, sudionici dijele uloge, uvježbavaju i razrješavaju konflikt u sljedećih 15 minuta, a onda se poredaju uokrug i glume konflikt i njegovo razrješenje. za to


okidači (Ciljevi, plan rada)


a.)Glumimo i rješavamo konflikt


Procjena (čovječuljci)


vrijeme voditelj treba upisivati različite načine ponašanja u konfliktu, koje su sudionici koristili u svojoj glumi.

Pitanja voditelja: koliko ste različitih načina ponašanja u konfliktu uočili? koji su bili najčešći? o čemu ovisi način ponašanja, koji ćemo primjenjivati u nekom sukobu?


Čovječuljci

voditelj podijeli sudionicima sliku s čovječuljcima (4. PriloG) i traži od svakog sudionika da odabere čovječuljka ili više njih ( tj. da odaberu položaj u kojem se čovječuljci nalaze), koji oslikava njihovo raspoloženje nakon glavne aktivnosti radionice (aktivnost „Glumimo i rješavamo konflikt”). Sudionici, jedan po jedan pojašnjavaju zašto su izabrali baš tog čovječuljka ili više čovječuljaka.

1.PriloGRadni list – Okidači

1. koje Su riječi okidači za vaS?

__________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

2. kako Govor tijela djeluje kao okidač na vaS?

________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

3. kako Se vaŠe PonaŠanje Mijenja nakon djelovanja okidača?

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________


2. PriloGKONFLIKTI

1. konflikt

na ulazu u školu skoro svaki dan nastaje konflikt između mlađih i starijih učenika, oko toga tko će prvi ući u školu. Mlađi učenici misle da su stariji učenici teški (agresivni). Stariji učenici misle da su mlađi učenici spori, razmaženi. jednog dana izbila je tuča između njih...

2. konflikt

Sanja, nastavnica fizike, ima velike probleme kada odlazi u učionicu viii 3, jer, inače, omiljeni učenik ovoga odjeljenja zbog njene jedinice iz fizike, ponavlja razred. on je sada učenik vii 3. konflikt između nje i učenika viii 3 stalno tinja...

3. konflikt

nastavnik matematike je zaključio učeniku trojku iz matematike. učenik smatra da zna za višu ocjenu, ali nastavnik ne želi uzeti u obzir ovaj učenikov stav i odbija razgovarati o tome, no učenik ostaje uporan u svome stavu.

4. konflikt

u zbornici se nekoliko nastavnika pobunilo, jer su oni uvijek ti koji imaju „nezgodan” raspored – puno stanki, rade u dvije smjene, i sl. nastavnik zadužen za izradu rasporeda nastavnih sati je verbalno napadnut, ali i oni kojima odgovara stanje kakvo jeste (postojeći raspored nastavnih sati) staju na njegovu stranu. nezadovoljni nastavnici žele da drugi, „njihov” čovjek, izradi novi raspored nastavnih sati.

3. PriloGRAŠČLANIMO KONFLIKT

kako je konflikt započeo?

___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

oko čega se vodi konflikt, u čemu je problem?

___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Što su potrebe ili želje jedne strane u konfliktu?

___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________

Što su potrebe ili želje druge strane u konfliktu?

___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________



7. Vrednovanje i procjena uspješnosti

■ Što je vrednovanje (procjena)?■ Što možemo vrednovati i kako?■ zašto je procjena potrebna?■ koja su najčešća pitanja glede vrednovanja(procjene)?

Praćenje, usporedba i procjena (vrednovanje) su dio jedinstvenoga procesa.Praćenje je djelatnost koja se ogleda u primjeni odgovarajućih metodoloških postupaka, tehnika i instrumenata i samopraćenja kvalitete ostvarenih rezultata. usporedba se definira kao usporedba dvije veličine, odnosno stanja prije početka realiziranja aktivnosti i nakon njenoga realiziranja. Procjena (vrednovanje) znači određivanje vrijednosti neke aktivnosti, a odnosi se na ocjenjivanje i procjenjivanje ostvarenih rezultata.

kako bi vijeće roditelja dobilo pouzdane podatke o uspješnosti realiziranih aktivnosti, potrebno je praćenje i (procjena) vrednovanje postignutih rezultata. na taj ćete način dobiti povratnu informaciju o učincima svoga rada, a razvit ćete i saznanja o najboljim načinima ustroja i provedbe aktivnosti. Procjena vaših napora je osnova vašeg uspjeha. Predstavljanje vašeg uspjeha omogućit će vam da ostanete motivirani za daljnji rad.

Procjena, koju možete raditi primjerice, nakon održane radionice, nakon realizirane aktivnosti, nakon pola godine ili godinu dana rada vijeća roditelja, daje vam odgovore na pitanja, kao što su primjerice:

• je li realizirana aktivnost dovela do ostvarenja cilja?• je li aktivnost neizravno dovela do cilja i stvorila uvjete za realiziranje drugih

aktivnosti?• jeste li ojačali kao skupina, stekli nova znanja i iskustva?

nakon provedenoga procesa vrednovanja (procjene), dobit ćete kvalitativne i kvantitativne pokazatelje o predmetu procjene.

Procjena je potrebna, jer omogućava:• osvrt na program rada i realizirane aktivnosti radi utvrđivanja njihovih snaga i slabosti,

kao i koristi/dobrobiti za sve sudionike i korisnike. ukoliko se procjena vrši tijekom procesa, pomaže nam da prilagođavamo svoje aktivnosti i vršimo procjenu stupnja ostvarenosti postavljenih ciljeva.

• kvalitetnije planiranje budućih aktivnosti, uočavanje propusta i prepoznavanje aktivnosti i oblasti djelovanja, u kojima su potrebne izmjene.

• učenicima da komentiraju, prilagođavaju i kontroliraju svoje sudjelovanje u realiziranju programskih sadržaja.

vrste procjene:• tekuća – izvodi se tijekom trajanja aktivnosti, aktivnosti se preispituju radi utvrđivanja

odgovaraju li na uočene potrebe i jesu li usmjerene ka ostvarenju planiranoga cilja;• završna – vrši se na kraju realizirane aktivnosti, a odnosi se na procjenu ostvarenih

rezultata.

Postoje brojne tehnike i instrumenti za procjenu aktivnosti. kako bismo olakšali vaš rad navest ćemo nekoliko primjera.


Primjer procjene realiziranja aktivnosti „Uređenje učeničkog kutka„

Aktivnost Očekivani rezultat Pokazatelji uspjeha

Vrijeme kada će se vršiti kontrola i procjena, izvori

informacija

uključiti upravu škole u aktivnosti oko uređenja učeničkoga kutka

uprava škole se uključila u realiziranje aktivnosti

Škola osigurala 30 % sredstava za realiziranje projekta

kontinuiranoSastanciPismo potpore i odobrenje za realiziranje

uključiti vijeće učenika u realiziranje uređenja učeničkog kutka

vijeće učenika se uključilo u realiziranje aktivnosti

Pokrenute učeničke akcije za sakupljanje časopisa na razini škole

Broj sakupljenih časopisa

kontinuiranoSastanciizvješće o radu vijeća učenika

uređenje učeničkog kutka opremljen učenički kutak potrebnim namještajem

nabavljen planirani namještaj

kontinuiranoizvješće o radu vijeća roditeljaSlike

Poredba ostvarenoga i planiranoga

koji su elementi vrednovanja?


Praćenje matrica

Rezultati Planirani Neplanirani

Procesi /aktivnosti Pomažući Otežavajući

Utjecaj Željeni Neželjeni

Pored vrednovanja realiziranih aktivnosti moguće je vrednovati i rad vijeće roditelja.

Skala procjene rada vijeća roditelja

TvrdnjePotpuno

se ne slažem

Uglavnom se ne

slažem

Nisam siguran

Uglavnom se slažem

Potpuno se slažem

u našem vijeću roditelja svi članovi aktivno sudjeluju u radu 1 2 3 4 5

naše vijeće roditelja ima precizan ustroj (predsjednik, zamjenik...)

1 2 3 4 5

naše vijeće roditelja ima precizan pravilnik i poslovnik 1 2 3 4 5

naše vijeće roditelja ima jasan plan i program rada 1 2 3 4 5

naše vijeće roditelja izvršava ono što planira 1 2 3 4 5

Sastanci našeg vijeća roditelja su učinkoviti, ozračje je tolerantno, a odluke se donose demokratski

1 2 3 4 5

vijeće roditelja dobro komunicira i razmjenjuje informacije i s drugim roditeljima u školi

1 2 3 4 5

vijeće roditelja ima dobru komunikaciju s ravnateljem i drugim školskim tijelima

1 2 3 4 5

Mislim kako vijeće roditelja naše škole ima kapacitet da utječe na zbivanja u školi

1 2 3 4 5



Procjena aktivnosti

Cilj: uvođenje sudionika u teoretske osnove procesa vrednovanja i njihovo osposobljavanje za vrednovanje vlastitih aktivnosti radi promicanja njihova rada

Materijal za rad: teoretski okvir – priručnik, primjeri praćenja aktivnosti, obrasci za vrednovanje, radni list piramida potreba

Metode rada: razgovor, rad na tekstu, praktični rad, usmeno izlaganje, diskusija


Vrijeme: 90 minuta

TIJEK RADIONICE

Uvod (20 minuta)

Piramida potreba

voditelj treba podijeliti sudionike u tri do četiri skupine, koje se trebaju usuglasiti o potrebama i vrijednostima, bez kojih vijeće roditelja ne može funkcionirati i napraviti tzv. piramidu vrijednosti. te vrijednosti i potrebe sudionici upišu u piramidu (1.Prilog), ali tako da potrebe koje smatraju najbitnijim upišu u osnovu piramide, a one koje su manje bitne, u vrh piramide. zatim treba uslijediti prezentacija rada skupina.


Vrednovanje je...

Sudionici proučavaju teoretski dio materijala, upoznajući se s pojmom vrednovanja i njegovim značajem. u skupinama razmatraju primjere vrednovanja i praćenja (iz Priručnika) radi utvrđivanja njegovih elemenata i karakteristika. Slijede kratki komentari i izvođenje zaključaka za daljnji rad.


Piramida (Ciljevi, plan rada)


a.) Procjena je...b.) Procjena naše aktivnosti


Putna torba


Vrednovanje naše aktivnosti

Svaka skupina bira aktivnost iz svoga programa rada i vrši vrednovanje njenoga realiziranja, koristeći jedan ili više obrazaca za vrednovanje realizirane aktivnosti. voditelj prati i usmjerava rad skupina, upućujući ih na sadržaj priloga, kao pomoć u realiziranju aktivnosti.

Skupine prezentiraju svoj rad, osvrćući se na teškoće i nedoumice, s kojima su se susreli. nakon izlaganja svake skupine, ostali sudionici imaju prigodu davati svoje prijedloge i sugestije za dopunu popisa praćenja aktivnosti.

Sudionici sumiraju realiziranu aktivnosti i definiraju osnovne odlike vrednovanja. iznose svoje dojmove o radu, kako o sadržaju, tako i o svom sudjelovanju u njegovu realiziranju.


Putna torba

Sudionici trebaju na papiru nacrtati putnu torbu, podijeljenu na dva, približno jednaka dijela, i u jednom dijelu napisati:

„Što sam donio na ovaj trening?”

a u drugom dijelu trebaju napisati: „Što odnosim s ovoga treninga?”

nakon toga treba uslijediti prezentacija pred svim sudionicima.

1.PriloG

64 odnoSi S druGiM ŠkolSkiM tijeliMa, inStituCijaMa lokalne zajedniCe i javnoŠću

8. Javno zagovaranje

■ jeste li kao roditelj u školi osjetili potrebu da za svoje dijete učinite nešto više, da želite promijeniti neko pravilo ili zakon, koji ne tretira adekvatno određeni problem; jeste li željeli promijeniti uvjete rada u školi ili promijeniti nastavni plan i program?

■ Svjesni ste da ima potreba za promjenama. Što se upravo sada događa, a što će dovesti do postizanja željenih promjena?

Bez obzira jeste li nastavnik ili roditelj, ukoliko želite bolje uvjete u odgojno – obrazovnom procesu i ako imate viziju kako to treba učiniti, tada je javno zagovaranje najbolja metoda da ostvarite svoje namjere (ciljeve).umjesto nezadovoljstva i osjećaja nemoći da sami pokušate riješiti neki problem u školi, koncept zagovaranja pruža mogućnost mirnog, nenasilnog ostvarivanja vaših potreba. kao roditelji imate pravo sudjelovati u radu škole i dati svoj doprinos u procesu donošenja odluka, koje utječu na školovanje vašega djeteta. imate pravo i odgovornost djelovati aktivno, u potpunosti svjesni svoje roditeljske uloge.javno zagovaranje vam može pomoći da ostvarite svoje ciljeve zajedno s drugim roditeljima, čime stvarate uvjete da riješite konkretan problem.

Što je javno zagovaranje?

javno zagovaranje je čin ili proces potpore određenoj temi ili rješenju problema. kampanja javnog zagovaranja je skup usmjerenih aktivnosti za potporu nekoj temi ili rješenju problema.javno zagovaranje znači govoriti glasno, privlačiti pozornost zajednice nekom važnom pitanju i usmjeravati donositelje odluka rešenju. javno zagovaranje znači rad na promjenama, s drugim ljudima i organizacijama.javno se zagovaranje definira kao promocija neke ideje ili utjecaj na politiku djelovanja i određene aktivnosti.zagovaranjem se potiču promjene, koje donositelji odluka vrlo često ne smatraju prioritetima. angažirajući se na ovaj način, roditelji grade graničnu vrijednost za poticaj promjena, a donositelji odluka pod pritiskom javnosti, grade nove programe i otvaraju nove mogućnosti. u proces javnog zagovaranja ulazite kada skupina roditelja, istomišljenika, izrazi spremnost i odlučnost da posveti svoje vrijeme, stručnost i raspoložive mogućnosti, kako bi utjecali na željene promjene, primjerice, promijenili određene zakone, primorali vlasti da poduzmu pojačane mjere sigurnosti učenika, i sl. vi, dakle, zagovarate promjene u nečije ime, kako bi se riješili zajednički i opći problemi. javno se zagovaranje sastoji od usmjerenih i planiranih akcija, koje širu javnost i donositelje odluka informiraju o problemu, pozivaju i mobiliziraju druge, i sl. javno zagovaranje može biti dugotrajan proces i trajati sve dok se problem ne riješi, sukladno zahtjevima zagovarača. Sastoji se od niza aktivnosti, koje se poduzimaju radi mijenjanja politike rada, prakse i stavova. kao uvjet za uspješno javno zagovaranje, važno je poznavanje obrazovnog sustava i osposobljenost za medijsku komunikaciju. (zamislimo se u situaciji da, primjerice, ministru obrazovanja trebamo izložiti, u tri rečenice naš problem ili stav. često se događa da se u toj prigodi ne snađemo ili da nam se izjava svede na osobnu žalbu - treba znati vještine lobiranja.)zagovaranje znači da ćete uključivati i poticati druge da vas podrže u zahtjevu i da poduzmu akcije u korist vaših ciljeva. to u suštini predstavlja mobilizaciju – širenje baze za potporu stvaranjem šireg kruga od onog, koga čine ljudi, koji su izravno pogođeni problemom i ubjeđivanje drugih u važnost ovih pitanja i za njih. ljudima treba podastrijeti informacije o događajima, koji su trenutačno izvan njihova vidokruga, otvarajući im oči za probleme drugih ljudi i potičući ih da gledaju na probleme na drugačiji način. Mobilizacija je važna, jer veći broj ljudi ima i veću snagu i vjerojatnije je da će doći do promjene, ukoliko više ljudi govori istu stvar.

65odnoSi S druGiM ŠkolSkiM tijeliMa, inStituCijaMa lokalne zajedniCe i javnoŠću

Zagovaračka kampanja je niz aktivnosti, koje su usmjerene ka stvaranju potpore za neko pitanje ili prijedlog. učinkovito zagovaranje može dovesti do promjene u načinu, na koji se neko pitanje rješava.

Cilj kampanje za javno informiranje je podići razinu svijesti i razumijevanja o ideji koju želimo promovirati, te kojom postižemo zacrtane ciljeve aktivnosti. druga svrha kampanje za javno infomiranje jeste osigurati informacije o konkretnim pitanjima, kao što su: novi zakoni, usluge, sakupljanje sredstava za socijalno ugrožene učenike, renoviranje športske dvorane, i sl.

Pored javnih kampanja, često se vode i kampanje zagovaranja (advocacy), tj. kampanje uvjeravanja (lobiranja) donositelja odluka i javnosti uopće, za potrebe tražene promjene.

kao roditelji, vjerojatno ćete, iz raznih razloga, željeti baviti se kampanjama zagovaranja. Mogući razlozi su:

• da utječete na odluke organa škole;• da vršite pritisak na organe škole da izvršavaju obveze;• da u javnosti potaknete debatu o nekom pitanju iz oblasti odgoja i obrazovanja;• da skrenete pozornost na pitanje koje je bitno za vaše dijete, ostale učenike, školu i

širu društvenu zajednicu;• da potaknete transparentnost u procesu odlučivanja u školi;• da branite ili ostvarujete interese učenika i roditelja i da osigurate da njihove potrebe

budu prioritet u donošenju odluka.

Planiranje i priprema aktivnosti zagovaranja

Sljedeći elementi su osnove za kvalitetno djelovanje aktivnosti zagovaranja:a.) Formiranje skupine ljudi sa kojima ćete raditib.) Prepoznavanje problema i postavljanje ciljevac.) istraživanje pouzdanih podatakad.) izrada strategijee.) određivanje donositelja odluka f.) Stvaranje koalicija g.) rad s medijima

osobe koje kreću u aktivnosti zagovaranja moraju imati jasne odgovore na sljedeća tri pitanja, kako bi pronašli što bolji način da ostvare ono što zagovaraju:

Tko smo mi? Što znači naš glas? O čemu mi govorimo?

odgovorom na ova tri pitanja počinjemo postavljati temelje zagovaračkoj aktivnosti.

■Kako osmisliti i realizirati uspješnu kampanju vijeća roditelja?

■Kako promovirati ideju, steći potporu u školi i javnosti i promijeniti stavove pojedinaca o pitanjima od značaja za učenike?


zagovarači moraju znati sljedeće:

uStrojkako su ustrojene institucije poput ministarstava ili škola? tko je nadležan za donošenje određenih odluka? koja je procedura donošenja ovih odluka?

koMPetentnoStzakonom su određene kompetentnosti unutar škola i ministarstava obrazovanja. na koji su način i za što kompetentni određeni školski organi?

vezePostoji li još neka veza koja nije formalno zacrtana između određenih razina glede donošenja odluka? kako su povezane procedure donošenja odluka?

Moć kolika je nečija moć za uvrštavanje nekog pitanja u dnevni red i raspravu o određenom problemu?

oGraničenja imajte na umu granice određenog utjecaja. odredite gdje su.

utjeCajna koji su način odgovorne osobe podložne utjecajima? Možemo li im se približiti? reagiraju li na stavove šire društvene javnosti, medije?

Koraci koji su neophodni za kreiranje i realiziranje kampanja javnog zagovaranja

1. Prepoznavanje problema

roditelji se susreću s brojnim problemima. neki su problemi krupni, dok je većina drugih problema posljedica nerješavanja krupnih problema. kako bi se odredilo kojim ćete se ciljem rukovoditi, najbolje bi bilo napraviti popis najznačajnijih problema. za početak treba odabrati problem na školskoj razini, koji možete riješiti i koji će dovesti do vidljivih rezultata. u prepoznavanju problema može vam pomoći istraživanje uzroka i posljedice. raščlamba započinje imenovanjem problema, ili neke nepoželjne okolnosti. trebate se upitati što je to što u svojoj školi želite mijenjati S kojim se bitnim pitanjima suočava škola i zajednica koju predstavljate? zatim treba uslijediti pitanje: “zašto je to tako?” odgovor će vas dovesti do sljedećeg problema, a onda opet treba postaviti pitanje: “zašto?” i tako ćete doći do novih, dubljih razloga. nakon svega, treba postaviti pitanje: “Što se može učiniti?” ovo će vam pomoći da se prisjetite mogućih rješenja, koja mogu postati temelj vašeg procesa zagovaranja. zagovarači, koji pokušaju rješavati sve, izlažu se riziku da ne riješe ništa. odredite što će imati najjači učinak i ostvariti najznačajnije potrebe.

2. Određivanje teme

kada odlučite koji ćete problem nastojati riješiti, trebate zajedno odrediti temu. tema je ono što ljude motivira i pokreće. treba izabrati temu javnog zagovaranja, koja će doprinijeti vidljivim i korisnim promjenama u školi i zajednici. za potrebe definiranja teme, treba istražiti problem. treba saznati koji su uzroci tog problema i koje su to riječi, koje bi mogle motivirati druge roditelje i cjelokupnu društvenu zajednicu da vam se pridruže, u rješavanju tog problema.

3. Istraživanje interesnih skupina

radi uspješne kampanje i osiguravanja potpore, potrebno je sudjelovanje svih osoba, koje su uključene u problem. Pripremite popis svih osoba, tijela, organizacija (poželjno je nabrojati konkretna imena zaposlenih osoba), na koje može utjecati problem. uključite one koji podupiru vaše aktivnosti i one koji se protive vašim aktivnostima.


Saveznici su vam one osobe, strukture, institucije koje podupiru vaše napore, koje je lako uvjeriti da vam pruže potporu, koje će sudjelovati u vašoj kampanji zagovaranja.Protivnici su vam one osobe, strukture, institucije, koje su izrijekom protiv vaših stavova i to javno izražavaju i koje će vam se usprotiviti, ako im se za to ukaže prigoda.neutralna interesna skupina je neodlučna ili nezainteresirana, no ukoliko pozorno istražite uzroke za takav stav, možete pronaći elemente za pridobijanje te skupine.ovaj će se popis mijenjati tijekom vremena, zato ga ažurirajte novim saznanjima.

zatim, treba načiniti sljedeći popis:

ime/organizacija zašto ih zanima problem?

kakve izvore za rješenje problema oni

mogu imati?kontakt osoba/e

često je od velike pomoći napraviti popis osoba članova vodećeg tima za zagovaranje, koji poznaju sudionike u datom procesu ili ih mogu kontaktirati.ovaj će popis pomoći i u prepoznavanju saveznika/prijatelja, kao i protivnika i suzdržanih.

Kako napraviti kartu autoriteta?

kako biste ostvarili vaš cilj, potrebno je da utječete na osobe koje imaju moć odlučivanja o vašem problemu. Postoje dva osnovna tipa moći, tj. autoriteta: formalni i relacijski.

Formalni autoritet je ono što posjeduju ljudi s formalnim autoritetom. Primjerice, ravnatelj obično ima veći autoritet nego pomoćnik ravnatelja.

Relacijski autoritet je autoritet koji imaju osobe, koje mogu utjecati na problem. Primjerice, pedagog škole može bolje poznavati osobe uključene u određene aktivnosti, nego ravnatelj škole.

Kako provesti istraživanje?

kvalitetno obavljeno istraživanje veoma je moćno sredstvo, koje doprinosi stjecanju znanja i može vam pomoći da izbjegnete vrlo jednostavne greške i da, dugoročno gledano, uštedite dosta vremena.

kako bi se obavilo istraživanje, postavite sebi sljedeća dva pitanja:

1. Što trebamo znati?usko definirati pitanje koje se istražuje, kako bi se dobile samo relevantne informacije.

2. Kako doći do te informacije?ova informacija može uključivati podatke i raščlambe pitanja, trenutačno pravno ili zakonsko okruženje, upitnike, ankete, te različita gledišta o tom pitanju.trebate prikupiti detaljne informacije, statističke podatke, istraživanja, izjave i druge bitne informacije o svom pitanju. • ako postoji nacrt zakona, trebate ga nabaviti, pročitati i raščlaniti, kao i druge zakone

vezane za vaše pitanje.• trebate predvidjeti i upoznati se s argumentima protiv svoga stava i pripremiti svoje

odgovore na njih. za uvjeravanje trebate podastrijeti činjenice.• trebate prepoznati one koji će donositi odluke, a koji bi mogli eventualno podupirati

vaše pitanje, ili se za njega zainteresirati.

4. Izrada strateškog plana kampanje javnog zagovaranja

Svaka dobra kampanja ima kvalitetno razvijenu strategiju. realiziranje plana strategije ovisi o ostvarivosti ciljeva i realiziranju aktivnosti, tijeku kampanje, poštovanju rokova praćenju i procjeni postignutih rezultata, itd.


Pri kreiranju strategije, u obzir treba uzeti četiri glavna elementa:• Ciljeve;

• utjecajne pojedince, skupine i/ili institucije na koje treba djelovati pri ostvarivanju naših ciljeva;

• taktiku - na koji način i što treba činiti;

• Mehanizme procjene - kako će se procijeniti uspjeh.

a.) Ciljevi kampanje Postavljanje je ciljeva učinkovit način da se odredi pravac djelovanja. Ciljevi pomažu pri planiranju kampanje, korak po korak, i predstavljaju ono čemu se teži i što bi trebalo učiniti. ako vam se neki cilj čini previše uopćenim, bilo bi ga dobro predstaviti kroz nekoliko manjih ciljeva, koji se mogu ostvariti u kratkom roku. veoma je važno zapamtiti da vaši ciljevi moraju biti jasni, realni i mjerljivi.

oni trebaju biti fokusirani na promjenu politike rada, programa organizacije ili sustava. Cilj je vašega zagovaranja:

• ono što se želi promijeniti;• onaj tko će donijeti promjenu;• Broj promjena koji se želi ostvariti;• vrijeme potrebno za ostvarenje promjena.

b.) Primarne i sekundarne sfere utjecaja Primarne i sekundarne sfere utjecaja su osobe i institucije, o kojima najviše ovisi rješenje našega problema. Prema primarnim i sekundarnim sferama utjecaja treba razraditi posebne strategije i taktike.

Primarne su sfere utjecaja oni pojedinci i institucije, koji imaju izravnu moć u ostvarivanju vaših ciljeva. Potrebno je, pri osmišljavanju strategije, odmah napisati popis osoba, koje su izravno odgovorne za donošenje odluka i koje su, temeljem toga, postale primarne sfere interesa vaše kampanje.

Sekundarne su sfere interesa one osobe, koje nemaju izravnu moć da postignu vaš postavljeni cilj, ali su u položaju da vam pomognu i izvrše pritisak na nositelje primarnih sfera utjecaja. uobičajeni nositelji sfera utjecaja u kampanjama zagovaranja su donositelji odluka (ravnatelj škole, nastavničko vijeće, školski odbor) i vladine institucije (ministarstvo obrazovanja). te utjecajne osobe mogu biti i respektabilni poslodavci iz lokalne zajednice ili čimbenici općinskih tijela (primjerice, ukoliko je kampanja usmjerena na prijevoz učenika).

c.) Odredite mehanizme procjene Procjena se izvodi na početku, u sredini i na kraju kampanje javnoga zagovaranja. to je najbolji način da se otkrije što je u kampanji bilo dobro, a što treba mijenjati. za svaki postavljeni cilj, upitajte sebe: “kako ćemo procijeniti svoj uspjeh? koje ćemo dokaze uporabiti kao potvrdu o uspjehu učinjenog?” ako ne možete dati odgovore na ova pitanja, moguće je da vaši ciljevi nisu jasno definirani.

d.) Određivanje vremena potrebnog za realiziranje aktivnosti vodite računa da kampanja ima točno određen početak, sredinu i kraj. ako unaprijed odredite rokove za realiziranje aktivnosti, točno ćete znati koliko vremena imate na raspolaganju. osim toga, to će roditeljima pomoći da se osjećaju uspješnim roditeljima, svaki put kada ostvare neki cilj.

koraci: • treba odrediti tko je odgovoran za različite aktivnosti;

• treba navesti korake ili zadatke potrebne da se izvrše aktivnosti;

• treba organizirati aktivnosti po redoslijedu;

• treba odrediti osobe koje su odgovorne za izvršenje aktivnosti.


važno je da se ovo predstavi u tabeli (to će vam biti od velike pomoći, jer ćete u svakom trenutku imati pregled svih aktivnosti: tko što radi i tko je odgovoran, do kada mora biti nešto završeno, itd.).

za primjer ćemo uzeti pretpostavku da vaša kampanja traje šest mjeseci.vaša bi tabela trebala izgledati ovako:

Aktivnosti Odgovorna osoba Mjeseci

1.aktivnost

2.aktivnost

3.aktivnost

4.aktivnost

5.aktivnost

Podrazumijeva se da tijekom svake kampanje nailazite na prepreke, zbog kojih se pojedine aktivnosti moraju odgoditi i pomjeriti za neki drugi nadnevak. tu dolaze do izražaja vaše sposobnost i snalažljivost, glede nadoknade svih nedostataka i obavljanja planiranih aktivnosti. zato je izuzetno važno: planirati, procijeniti i ponovno planirati!

Popis se aktivnosti širi onako, kako se razvija kampanja. tipičan plan realiziranja aktivnosti izgleda ovako:

vrsta aktivnosti (što?)

odgovorni član tima (tko?)

Potrebni izvori (kako?)

nadnevak završetka (kada?) Procjena

e.) Kako stvoriti i poslati poruku - zašto je promjena potrebna ?vaša poruka je razlog što će drugi podupirati vaše ciljeve i ona je sveopće objašnjenje problema. Primjerice, u jednoj školi, tijekom kampanje za poštovanje prava učenika, poruka je bila: „ja znam tvoja i svoja prava”.

treba stvarati poruku, koja je jednostavna, jasna i prihvatljiva što većem broju ljudi.

Stvaranje vaše poruke

Glavna poruka je kratka izjava koja daje odgovor na sljedeća pitanja:• Što je problem?• zašto je to problem?• na koga utječe taj problem?• koje je rješenje problema?• tko može riješiti problem?

Specifična poruka je kratka izjava zasnovana na glavnoj poruci, ali prilagođena specifičnoj publici.u pristupu različitim primateljima osnovno je prilagoditi poruku, kako bi bila prepoznata i u potpunosti shvaćena.vaša poruka mora sadržavati dvije osnovne komponente: poziv na ono što je ispravno i poziv na interese same skupine, kojoj se obraćate.

a.) Koja je osnovna poruka koju želite prenijeti?b.) Kako ćete preoblikovati tu poruku za različite ciljne skupine?

Oblik ili izgled poruke

ovisi o tomu kako ćete odgovoriti na ova pitanja: kako ćete poslati poruku? Hoćete li organizirati sastanke ili predstavljanja, razdijeliti brošure, angažirati medije, organizirati koncerte i druge događaje...?


Vrijeme i mjesto poruke

dobro je znati: kada i gdje je najbolje započeti s odašiljanjem poruke? Postoje li neki faktori povezani s mjestom ili vremenom odašiljanja poruke, koji bi mogli povećati snagu poruke?

Odabir kanala komunikacije za slanje vaše poruke

Postoje različiti kanali kojima možete doći do publike:Ljudi - osobni kontakti, „jedan na jedan”, lobiranje, sastanci s raznim

skupinama ili zajednicom, seminari, javne tribine, prosvjedi, masovne akcije, ulični teatri, kazališta lutaka, glazba i poezija, ples, itd.

Tisak - novine i magazini, bilteni, publikacije, veleplakati, pisma zakonodavcima, urednicima novina i drugima

Elektronski mediji - radio, televizija, internet, video

Radni list za kreiranje poruke

Ciljna populacija

aktivnost koju želite da ciljna populacija poduzme

Sadržaj poruke

oblik

Pošiljatelji

vrijeme i mjesto prijenosa

*ovaj je radni list pozajmljen (preuzet) od Sara/aed- vodič za trening iz javnog zagovaranja (1997.)

f.) Pravljenje prijedloga proračuna razmotrite sve izvore koje imate, ali i druge potencijalne izvore: sponzore, materijal ili transport, za koje nećete morati trošiti svoja sredstva, te partnerstvo sa drugim skupinama. ocijenite koji su vam izvori još potrebni, kako biste postigli da vaša taktika bude što efektnija glede utjecaja na sfere utjecaja i postizanje ciljeva.

g.) Kako izgraditi javnu potporu (Pozitivno Se FokuSirati – pokušati nadahnuti ljude)koristite medije s pozitivnim pričama, sastanke i javne rasprave, peticije, publikacije, postere, letke, sastanite se s donositeljima odluka.


kada god je moguće, koristite sljedeće metode i sredstva:• javne diskusije, sastanke i okrugle stolove• organizirajte sastanke s predstavnicima medija, kako biste kreirali „pozitivnu priču”• uputite peticije i pisma ključnim osobama, koje podupiru kampanju • javnu umjetnost (ovo je izvrstan način da se angažiraju učenici)• Postere i plakate• letke ili članke koje ćete dijeliti na ulici• radiodžinglove (radionajavnice) ili tv spotove

Kako izgraditi koaliciju (neformalno povezanu skupinu ljudi)?

Što više skupina zastupa vaš problem, vjerojatnije je da će donositelji odluka odgovoriti na vaša pitanja. kontaktirajte osobe i tijela, za koje mislite da bi vam se mogla pridružiti, kao i organizacije i nvo sektor iz lokalne zajednice. vodite računa o tome da stvaranje koalicije zahtijeva dosta napora i sposobnosti. Primjerice, ako zagovarate problem koji se tiče svih učenika, možete napraviti koaliciju vijeća roditelja iz svih škola na razini lokalne zajednice.

zašto su koalicije značajne ?

BrojnoSt: Svaka je kampanja značajnija što je više ljudi u nju uključeno.raznolikoSt Sudionika koaliCije: koalicija je mnogo uspješnija kada okupi skupine koje inače nemaju isto područje djelovanja i interesa (prava djece, građana, i sl.). Primjerice, u kampanju borbe protiv nasilja uključit će se, ne samo roditelji, učenici i nastavnici, već i lokalni nvo-i, koji se bave pitanjima djece, centri za socijalni rad, mediji, itd.razMjena znanja i vjeŠtina: različite skupine imaju različite talente, znanja, vještine. zajedno se može učiniti puno toga. Možete kreirati zajednička sredstva za akcije i koristiti različite taktike zagovaranja. koalicije, također, pokazuju vašim ciljnim skupinama da je za vaše teme zainteresiran širi dio društva, te na taj način daju težinu vašem predmetu rada.

razlozi za koaliciju:• kada želite postići cilj, za koji je neophodna šira potpora;• kada skupine rade prvi put zajedno ili rade na novi način;• kako bi se povećala količina informacija;• kako bi se izbjeglo dupliranje posla;• kako bi se poruka, koju zagovaraju skupine, bolje i dalje čula, nego kada bi je

slali pojedinačno; • kada su u pitanju politički osjetljive teme zagovaranja, pojedinačna organizacija

može u koaliciji naći zaštitu;• u slučaju krize u društvu koalicije mogu brzo i djelotvorno reagirati;• kada su politički osjetljive teme zagovaranja, pojedinačna organizacija može u

koaliciji naći zaštitu;• Mogu pomoći da se postigne konsenzus u zajednici, lakše nego kada spornu

temu zagovara jedna organizacija (veći broj korisnika, volontera, aktivista kao i drugih koji podupiru organizacije);

• Pokrivaju širu društvenu zajednicu /ili čak neki teritorij;• donatori nekada radije podupiru kolektivni, od pojedinačnoga rada.

razlozi protiv koalicije:• teško je složiti se oko cilja,• nekada je važnije tko je zaslužan za pobjedu, nego pobjeda sama,• izgradnja konsenzusa između članica koalicije je teška i spora,• nepostojanje čvrstoga dogovora među članicama.


h.) Dokumentacija o radu

kako bi rad bio učinkovit, potrebno je o svim svojim aktivnostima voditi urednu dokumentaciju. dokumentaciju o radu čine: program rada, poslovnik i pravilnik o radu, planovi aktivnosti, zapisnici sa sastanaka, odluke, pisma preporuke, izvješća o realiziranim aktivnostima, praćenje matrice, skale procjene, slike, videozapisi, novinski članci, plakati, projektna dokumentacija i sve ostalo što je rezultat procesa rada.

radi lakše organizacije rada vijeća roditelja mogu se zadužiti osobe, koje će voditi i arhivirati dokumentaciju. Pri vođenju dokumentacije može se potražiti pomoć od tajnika i stručne službe škole.

Prilog: Obrazac izvješća o realiziranoj aktivnosti

naziv aktivnosti

ostvareni cilj i rezultati rada

Pregled realiziranih aktivnosti i odgovornih osoba

vrijeme realiziranja aktivnosti

kratak osvrt na sve aktivnosti s akcentom na uspjehe i teškoće pri realiziranju

naPoMena: uz izvješće treba dokumentirati i plan ativnosti (sa SWot raščlambom) i popise vrednovanja aktivnosti, kao i slike ili drugu dokumentaciju, koja se odnosi na rad u toj oblasti.


STUDIJA 1. SLUČAJA

u okviru rada vijeća roditelja i škole Gimnazije iz Bugojna, pokrenuta je kampanja legaliziranja statusa vijeća škole i roditelja sukladno zakonu o osnovnom i srednjem obrazovanju Srednjobosanskoga kantona.

vremenski tijek aktivnosti: travanj – lipanj 2001. godine

• Početak kampanje odvija se u razdoblju pripreme za donošenje novoga zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju.

• u travnju 2001. godine održan je sastanak vijeća škole i roditelja u Bugojnu i donesen zaključak o pokretanju aktivnosti radi legaliziranja statusa vijeća roditelja i škole i glede zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju.

• uslijedio je posjet skupine roditelja i nastavnika ministru obrazovanja i prezentacija zaključaka sa sastanka vijeća škole i roditelja.

• održan je sastanak zagovaračke skupine sa CrS–om, ministrom i njegovim stručnim timom, radi prezentacije navedene ideje.

• CrS je bio prisutan na koordinacijskim sastancima međunarodnih nvo-a, koje su organizirali oeSS i oHr, za projekte u oblasti školstva. Ponovno je prezentirana već spomenuta ideja i nastavljene zagovaračke aktivnosti.

• zagovaračka skupina pripremila je nacrt članka zakona o uključivanju vijeća škole i roditelja u zakon o obrazovanju, a što je inicirano od strane jednoga roditelja (pravnika po struci) člana vijeća škole i roditelja.

• nacrt je članka dostavljen Ministarstvu radi njegova uključivanja u prijedlog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju.

• zagovaračka je skupina bila nezadovoljna nacrtom zakona koji je dostavljen općinskom vijeću na razmatranje, jer se prijedlog članka za legaliziranje rada vijeća škole i roditelja odnosio samo na osnovne škole.

• zagovaračka je skupina tražila potporu oeSS-a i oHr-a za dopunu članka, u smislu njegova proširenja i na srednje škole.

• roditelji su nazočili sjednici općinskoga vijeća tijekom rasprave o zakonu.• uslijedilo je obećanje ministra i vijećnika, s napomenom da će člankom zakona biti

obuhvaćene i srednje škole.

rezultat

• tijekom rujna 2001. godine na snagu je stupio zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju Srednjobosanskog kantona, koji je legalizirao rad vijeća roditelja i škole.

nastavak aktivnosti

• radi se na pripremi kampanja o legaliziranju rada vijeća škole i roditelja u ostalim dijelovima BiH (gdje postoje vijeća škole i roditelja u Federaciji BiH i republici Srpskoj).

• Pravnica, inače majka učenika i članica vijeća škole i roditelja Gimnazije iz Bugojna radi na pripremi Statuta o radu, koji bi bio prvi i jedinstven za sva vijeća škola i roditelja u BiH.


STUDIJA 2. SLUČAJA

u okviru BoSPo - vog projekta „aktivni građani i dobra vlast u BiH” pokrenuta je kampanja: „izgradimo trotoare, sačuvajmo živote naše djece”.kampanju je inicirala udruga „Bolje sutra” i građani Mjesne zajednice Solina u tuzli. jedan od većih problema ove Mjesne zajednice bio je uski kolovoz bez trotoara i otežano kretanje školske djece na putu do škole.Mlađu djecu roditelji su obvezno sami vodili u školu, dok su neki od roditelja svoju djecu premještali u druge škole, što je dovelo do toga da je u oŠ „Solina” smanjen broj učenika. kampanja je bila usmjerena na povećanje razine svijesti pučanstva Mz Solina, djece i nadležnih institucija glede sigurnosti djece u prometu na području ove Mz.

Specifični ciljevi kampanje bili su:

• Približiti problem sigurnosti djece svim građanima i prenijeti im poruku da bi izgradnja trotoara mogla spasiti dječje živote;

• Povećati razinu svijesti kod ljudi u široj zajednici i kod svih sudionika u prometu o prometnoj kulturi i sigurnosti djece u prometu;

• inicirati izgradnju trotoara na putu naselje Solina - Žuti most.

tijekom realiziranja kampanje poduzete su sljedeće aktivnosti:

• Prikupljeni su statistički podaci od MuP-a i Mz o prometnim nesrećama, koje su se desile na putu naselje Solina – Žuti most u proteklom razdoblju.

• Potpisana je peticija građana Mz Solina za izgradnju trotoara.• organizirani su sastanci s roditeljima i građanima Mjesne zajednice Solina.• organizirana je likovna radionica u oŠ ”Solina”.• organizirano je održavanje okrugloga stola.• izrađene su i distribuirane brošure o sigurnosti djece u prometu.• izrađena je metalna konstrukcija sa znakom: ”StoP Škola”.• organizirani su sastanci u Ministarstvu prometa i s mjerodavnim institucijama, radi

izgradnje trotoara na putu naselje Solina – Žuti most.

Postignuti su sljedeći rezultati:

uspješna suradnja s direkcijom za puteve tuzla, MuP-om, te drugim mjerodavnim institucijama, rezultirala je donošenjem odluka, a zatim i izgradnjom trotoara na traženoj lokaciji, čime je osiguran siguran dolazak djece u školu. također, povećana je razina svijesti građana o sigurnosti u prometu (osobito djece), na području ove Mz.


Zadatak

Pročitajte studije slučaja i raščlanite sljedeće:

a.) Problem, tema, aktivnosti, rezultati• Što je bio cilj kampanja?• koje aktivnosti su izvedene kako bi se postigao cilj?• je li zagovaračka skupina imala problema u kampanji?• kako je dobijena potpora ključnih ljudi i partnera?• kakvi su rezultati ostvareni?• jesu li ostvareni planirani rezultati?

b.) interesne skupine, karta autoriteta• kome je od interesa ova situacija?• zašto?• koji su njihovi izvori?• kako ih kontaktirati?• tko ima, formalni, autoritet u ovoj situaciji?• tko ima, neformalni, autoritet u ovoj situaciji?

tzv. karta autoriteta, pokušaj je shematskog prikaza raznih autoriteta, kao pomoći zastupnicima u određivanju osoba s kojima trebaju raditi. zadatak je:

• Postaviti cilj na sredinu papira; • oko navedenoga cilja napisati nositelje procesa; • Povući crte koje povezuju ljude na osnovu jačine njihova autoriteta (formalnoga i

relacijskoga).

Pri tomu:• jedna crta predstavljat će slab utjecaj;• dvije crte predstavljat će jak utjecaj; • tri crte povlače se kada dvije strane u potpunosti vjeruju jedna drugoj i rade prema

dogovoru ili gdje postoji potpuni autoritet;• ako je potrebno, treba dodati strelice, koje će pokazati ide li moć u jednom ili u oba

pravca.

c.) Sfere utjecaja, donositelji odluka, strategije• tko su ciljni donositelji odluka?• zašto su baš oni ciljni donositelji odluka?• koji je formalni proces stvaranja politike rada/odluka u tom slučaju?• koji su neformalni procesi? (Gdje se, u biti, donose ovakve odluke, i tko ih zaista

donosi?)• koje su perspektive, situacije i prepreke, s kojima se suočavaju ovi ljudi?• na što se cilja (zakonodavstvo, uprava, odluke)?• kakav pristup ovim ljudima i institucijama imate vi i vaši članovi?• u kojem momentu procesa intervenirate sa zagovaranjem?

d.) koalicije• jesu li stvorene koalicije, koje mogu polučiti očekivane rezultate?


8.1. Lobiranje

lobiranje je umjetnost ubjeđivanja! vjerujemo da još od malih nogu razvijamo vještine lobiranja, a da toga nismo svjesni! Sigurni smo da ste bar jednom, kao dijete, ubjeđivali svoje roditelje da vam odobre izlazak, ili to isto sada od vas traži vaše dijete.

za razliku od zagovaranja, lobiranje je uži pojam, koji podrazumijeva samu situaciju uvjeravanja određenih osoba da učine potrebnu aktivnost. Cilj je lobiranja izvršiti utjecaj na donositelje odluke (primjerice, vlade, ministarstva, radne skupine, odbore, institute, udruge građana, i dr.), radi provedbe naših ideja ili interesa.

da ne bi bilo zabune, zapamtimo sljedeće: zagovarate promjene i rješavanje određenog problema, pri čemu ravnatelja škole možete lobirati da se osobno i profesionalno angažira, kako bi problem bio riješen.

Primjerice, vijeće roditelja utvrdilo je potrebe i odredilo prioritet u svom radu - vijeće roditelja želi da se donošenjem propisa na razini općine zabrani prodaja cigareta u trafikama u krugu od 200 metara, od objekta škole.

Prije nego što vijeće roditelja počne s procesom zagovaranja, potrebno je napraviti bazu podataka. Baza podataka podrazumijeva poznavanje ustroja, hijerarhije i kompetencija donositelja odluka, ali i bazu podataka o samom problemu i načinu njegova rješavanja. ovi su podaci dobijeni istraživanjima, raščlambom dokumenata, i dr. u ovom primjeru to znači da imate podatke o tomu – tko na razini općine donosi odluke, odnosno tko može donijeti propis o zabrani prodaje cigareta u trafikama u krugu od 200 metara od objekta škole (općinsko vijeće i načelnik općine); na koji način se donose odluke; tko sudjeluje u izradi odluke, i dr. kada je u pitanju problem, to su podaci o ključnim uzrocima problema - primjerice, o broju trafika, o zdravstvenim problemima učenika, o posljedicama po zdravlje, koje donosi konzumiranje cigareta, o broju roditelja, koji su utvrdili da njihova djeca konzumiraju cigarete, o slučajevima iznuđivanja novca među učenicima za kupovinu cigareta, i dr.

Slijedi raščlamba načina, na koje se ovaj ovaj problem može riješiti – primjerice, da se donese propis na lokalnoj razini, jer je utvrđeno da takav propis ne postoji na općinskoj razini. način rada, tj. politika rada, može biti uzrok problema, odnosno nepostojanje propisa, postojanje načina rada koji nisu dobri i postojanje načina rada, koji su dobri, ali nije odgovarajuća njihova primjena. u našem slučaju, dakle, ne postoji propis na općinskoj razini o zabrani prodaje cigareta u trafikama u krugu od 200 metara od objekta škole.

zatim, treba utvrditi i koje politike rada nam odgovaraju, (primjerice, propis o zabrani prodaje alkohola malodobnicima, koji vijeću roditelja odgovara).

nakon ove faze, slijedi faza raščlambe okoline – procjena hoće li okolina poduprijeti inicijativu vijeća roditelja. Potpora je okoline bitna, kako bi se izvršio veći pritisak na donositelje odluka (u našem slučaju općinsko vijeće). Što inicijativa ima širi društveni značaj, za očekivati je i veću potporu. tko u našoj okolini može poduprijeti našu inicijativu o donošenju propisa o zabrani prodaje cigareta u trafikama u krugu od 200 metara od objekta škole? ovo pitanje treba postaviti ostalim roditeljima, drugim školama, organizacijama mladeži, ekološkim udrugama, udrugama građana. treba provjeriti jesu li oni zainteresirani dati vam potporu.

odredimo sada i utjecajne čimbenike – ključne donositelje odluka (primarne – koji imaju izravni autoritet da donesu propis i sekundarne – one koji mogu utjecati na odluke primarnih utjecajnih čimbenika). u našem slučaju primarni utjecajni čimbenici mogu biti općinski vijećnici, predsjedatelj i zamjenik predsjedatelja općinskoga vijeća, načelnik općine. Sekundarni utjecajni čimbenici mogu biti, pomoćnik načelnika općine za sektor obrazovanja, predstavnici političkih stranaka, čiji vijećnici su u općinskom vijeću, i dr.

ako ti čimbenici nemaju odgovarajući utjecaj, vaše zagovaranje neće postići uspjeh.

Gore navedeni utjecajni čimbenici, obično su i predmet našeg lobiranja.

također, moraju se utvrditi i ciljevi zagovaranja i lobiranja, odnosno opisati što se želi promijeniti, tko će izvršiti promjenu, sa koliko sredstava i do kada. Može se razlikovati cilj politike – učinka (u ovom slučaju zabrana prodaje cigareta u trafikama u krugu od 200 metara od objekta škole) i krajnji cilj – cilj utjecaja (smanjiti stupanj oboljenja učenika od, primjerice, bolesti dišnih organa).


lobiranje za primarne i sekundarne ciljeve, vijeće roditelja može vršiti na sljedeće načine:

Pismeno lobiranjekratka obavještenja, pisma i izvješća, predstavljaju standardne instrumente zagovaranja. Sve to omogućava davanje informacija, predstavljanje vlastitoga slučaja, a također i omogućava traženje djelovanja. Cilj bilo kojeg dokumenta napisanog u svrhu lobiranja je da odgovarajuću poruku prenese na što bolji način. S obzirom na to da su donositelji odluka, kojima se obraćate, uglavnom veoma zaposleni ljudi, vaša poruka mora biti kratka i jednostavna. Pismo bi trebalo sadržavati najviše dvije stranice, a ukoliko želite uključiti neko duže izvješće, priložite samo njegov sažetak.

Forma pisma- naslov, predmet, jasno definiranje - kratka i jasna prezentacija- logičan slijed: trenutačna situacija, nedostaci, predložene mjere, očekivane prednosti,

zaključak i prijedlog- Preciznost: koristiti statističke podatke, primjere sa terena (ali ne previše ovakvih

podataka)- Sažetost: pismo od jedne do dvije stranice tj. 1.500 – 3.000 znakova (Charactersa)- Pismo treba napisati u takvoj formi, da bude razumljivo, smisleno i da vodi planiranom

cilju

Lobiranje “oči u oči”lobiranje “oči u oči” može predstavljati veliko iskušenje. Susresti se s donositeljima odluka podrazumijeva susret na njihovu terenu i pod njihovim uvjetima. ipak, to je i najbolji način da iznesete problem. vaša nazočnost tamo, znači da vas slušaju, i ne mogu vas ignorirati poput nepročitanoga pisma. najbolji način osobnoga lobiranja jeste da zatražite sastanak. od suštinske je važnosti dobro se pripremiti za takve sastanke (u ovom slučaju s vijećnicima, predsjedateljem i zamjenikom predsjedatelja općinskoga vijeća, načelnikom općine, pomoćnikom načelnika sektora za obrazovanje, udrugama građana).

uspješan nastup kod sugovornika podrazumijeva:- da ne preskačete i ne zanemarujete hijerarhiju donositelja odluka;- da se stavite u njegovu poziciju;- da uvažavate sugovornika;- da naznačite tko ste i kakve interese zastupate;- da budete kratki i jasni;- da pružite potrebne informacije;- da ponudite svoju pomoć;- da ukažete na to, da se namjere sugovornika podudaraju s vašom tezom;- da ukažete da možete doprinijeti njegovu radu.

Za uspješan sastanak

Razradite rasporedtreba odlučiti tko se treba sastati s donositeljima odluka. treba pripremiti kraću prezentaciju i držati se najviše dvije - tri točke. treba odrediti što želite postići određenim susretom. trebate vježbati ono što želite reći i pripremiti materijale za sastanak. ako se dolazi u skupini, treba prije njihova dolaska odrediti tko će što izlagati i javno objaviti redoslijed izlaganja.

Slušajte pozornotražite naznake stavova i pogleda na problem dužnosnika s kojima komunicirate. ako imate sastanak sa “šutljivcem”, „probudite” ga pitanjima. ukoliko imate posla s brbljivcem, „uskočite kada uzima zrak” i vratite se na dogovorenu temu.

Pripremite se za razgovor:- ne gušite razgovor suvišnim detaljima, dajte ljudsku notu problemu. - naučite kada treba reći “ne znam”.- obećajte da ćete naknadno dostaviti informacije, koje trenutačno nemate.- Budite otvoreni za protuargumente, ali ne odustajte od svoga stava. - ne budite svađalica. - ako ne možete argumentirano pobijediti, ne bavite se tim pitanjem.


Nemojte ostati predugo:- navodite razgovor na svoju temu. - ako ste čuli dovoljno i ono što ste željeli, završite razgovor. - nemojte ovom prilikom otvarati novu temu. - ako ste razočarani, recite to ljubazno i oprostite se. - ostavite prostor za neki budući razgovor.

Bitno je utvrditi tko još može pomoći inicijativi vijeća roditelja da se zagovaranje i lobiranje zasniva na pritisku. treba odrediti moguće i saveznike i protivnike. u našem primjeru saveznici bi mogli biti: vijeća roditelja drugih škola, školski odbori, vijeća učenika, mediji, a protivnici mogu biti vlasnici trafika.

kako bi lobiranje bilo učinkovito, potrebno je na bazi ranijih priprema kreirati ključne poruke, koje će se slati našim utjecajnim čimbenicima i donositeljima odluka. Poruke trebaju biti kratke, jasne i aktualne za zajednicu, te privlačiti pozornost.

Poruka mora biti zasnovana na argumentima, i ukazati na:- na posljedicu donošenja odluke o zabrani prodaje cigareta po zdravlje učenika;- usklađenost s općom politikom zdravlja mladeži;- usklađenost s prethodno preuzetim obvezama (primjerice, obvezama vijećnika, koje

se odnose na obrazovanje i skrb o zdravlju mladeži );- doprinos ciljevima od općeg značaja za zajednicu (zdravstvo, obrazovanje, sigurnost,

kvaliteta života, i dr.).

Sam čin lobiranja je primjena rezultata ranijih priprema. ranije pripreme, koje su imale za cilj definiranje ključnih argumenata, utvrđivanje donositelja odluka i kako doći do njih, utvrđivanje „jakih” poruka – sve to treba biti učinkovito primijenjeno u lobiranju. lobiranje, kao utjecaj na donositelje odluka u željenom pravcu, treba početi mnogo prije samoga donošenja odluka, jer može oduzeti mnogo vremena.

Realizacija kampanje (praćenje i procjena)

tijekom primjene plana kampanje sugeriramo

• da se izgradi baza zainteresiranih korisnika i mobilizira školska zajednica.(odredite gdje ćete najvjerojatnije dobiti potporu i što trebate učiniti da dobijete što više pristalica. organizirajte događaje, koji će privući vaše saveznike i izrazite priznanje za njihovu pomoć. iskoristite dobru volju drugih skupina i pojedinaca, kad god imate priliku informirajte ih o tomu što radite.)

• također, ne smije se zaboraviti uloga medija (razvijte veze s medijima: novinskim kućama, radio i tv postajama.)

• treba organizirati sastanke s utjecajnim čimbenicima i donositeljima odluka.(Svakako im objasnite što je to što želite. u suprotnom, oni vam to ne mogu dati. većina donositelja odluka su mekši kada im se osobno priđe, pa vam sastanak s njima može pomoći u razbijanju straha da je to što tražite nerazumno ili prekomjerno. Pozorno pripremljena strategija pristupa, pomoći će vam da izbjegnete mnoge prepreke.)

• treba izgraditi odnos s protivnicima. (vrlo je vjerojatno da ćete se suočiti s protivnicima. razvijte sredstva koja mogu ojačati vašu poziciju. Pridobijte potporu onih, koji se dijelom smatraju protivnicima. nemojte se bojati rasprava s protivnicima. u javnoj raspravi s protivnicima imate priliku podučiti druge o svojim pogledima i možda ih tako pridobiti na svoju stranu.)

• vaša kampanja trebala bi biti većih razmjera. (vaš plan može biti dio šireg plana za donositelje odluka i javnost. Budite spremni pokazati kako vaša borba može podržati neku veću i širu borbu.)

• ne smijete si dopustiti da se lako obeshrabrite. (upornost može javnosti približiti, do tada, nepoznatu temu. društvenim pokretima i promjenama potrebno je neko vrijeme da se razviju. Ciljevi koji sada izgledaju nedostižni, za nekoliko godina mogu postati realnost.)


• neprekidno treba vršiti procjenu kampanje (najbolji način da se postigne uspjeh je provoditi stalnu procjenu kampanje. Procjenom dobijate koristan uvid u vaš rad, pa tako možete svoju strategiju i ciljeve mijenjati, po potrebi. Procjena se izvodi, kako bi se dobili odgovori na pitanja o snazi i slabostima vaše kampanje javnoga zagovaranja. odgovore možete dobiti: pismeno, usmenim odgovorima (intervju) i promatranjem.)Upitnik se koristi kako bi se odgovori dobili u pisanoj formi.Intervjui se obavljaju usmeno, odgovori se bilježe, sumiraju, te se na kraju dijele s ostalim članovima skupine. Promatranjem se utvrđuje broj ljudi koji nazoče, koji aktivno sudjeluju, koji diskutiraju, postavljaju pitanja, itd.

8.2. Odnosi s javnošću (korištenje medija u zagovaranju)

Pridobijanje i korištenje medija za slanje poruka vijeća roditelja u javnost odličan je način za dobijanje potpore i podizanja razine svijesti o onome što zagovarate. Mediji su najbolji put ka dopiranju do najvećeg broja ljudi. aktivnosti, koje realizirate, najavite medijima u vidu priopćenja za javnost, ili tiskovne konferencije. trebat će dosta vremena i truda da uspostavite suradnju s medijima, urednicima i novinarima, ali se pri tomu ne smije zaboraviti da je riječ o veoma važnim partnerima, čija nazočnost i naklonost mogu osigurati potreban publicitet.

zato, medije treba koristiti kako bi:• informirali javnost o problemu ili pitanju;• Promijenili način na koji javnost vidi problem ili pitanje;• Stvorili publicitet za aktivnosti vaše skupine;• Stvorili pritisak na donositelje odluka;• Motivirali javnost i političare da se uključe u rješavanje problema.

na samom početku kampanje, važno je uključiti medije, tamo gdje će oni biti biti najučinkovitiji. Primjerice, na početku kampanje, izvješćivanje o aktivnostima kampanje u medijima može stvoriti jedan zalet, podići razinu svijesti drugih roditelja i učenika o pitanju koje se zagovara, privući osobe koje podupiru vaše aktivnosti. tijekom kampanje, mediji vam i dalje služe za podizanje razine svijesti građana. na kraju kampanje, medije treba koristiti za predstavljanje vaših napora i uspjeha vaše kampanje, kao i svih osoba i skupina koje su sudjelovale u postizanju tog uspjeha. Sve ovo vam pomaže pri mijenjanju programa i politike rada, ali i vašu skupinu stavlja u dobar položaj, koji će vam koristiti za poduzimanje sljedećih aktivnosti.

Bez obzira na to, prezentirate li svoje podatke u elektronskim medijima, u tisku ili putem elektronske pošte, u svakom slučaju morate ispričati svoju priču. ključ uspjeha je svakako vaša osobna priprema i sposobnost da pravilno predstavite temu koju zagovarate. Mogućnosti distribucije podataka elektronskim putem rastu velikom brzinom. ne zaboravite na mogućnosti koje vam pružaju internet i elektronska pošta (e-mail). ako imate pristup internetu, možete svoje poruke, priopćenja, izjave za tisak i sve ostale informacije, slati ljudima širom cijelog svijeta, pod uvjetom da znate njihove e-mail adrese. Mogućnost kreiranja web stranice, na koju ćete stavljati sve podatke, koje ste prikupili tijekom istraživanja, također vam je otvorena.

Govori i prezentacije

kao član vijeća roditelja, koji će imati obvezu javnoga nastupa u funkciji informiranja o radu ili aktivnostima vijeća roditelja, ili lobiranja, važno je da znate da svoj govor ili prezentaciju podijelite u 10 koraka, a to su:

1. definirati svrhu govora ili prezentacije. Želite ubijediti publiku da nešto poduzme, ili ih želite educirati o nekoj temi? Želite inspirirati ili ubijediti u nešto?

2. odrediti ciljnu publiku. znaju li oni već nešto o temi o kojoj ćete govoriti? jesu li za nju zainteresirani? jesu li simpatizeri te teme?

3. Biti sigurni da znate dovoljno o temi o kojoj ćete govoriti.4. odrediti što želite da saznaju, nauče i zapamte ljudi, kojima se obraćate. napisati cilj

vašeg govora u otprilike 25 riječi.


5. napisati tri stvari, koje želite da slušatelji zapamte. ilustrirajte svaku s nekim primjerom ili pričom, koja će stvoriti sliku i ostati u sjećanju slušateljima u publici.

6. uokviriti sadržaj prezentacije, koristeći citate, statističke pokazatelje, primjere i ostale interesantne informacije.

7. napisati uvodnu riječ, izjavu kojom ćete privući pozornost publike.8. napisati završnu riječ, sa snažnom poantom na kraju. trebala bi to biti izjava, u kojoj

zajedno pozivate na akciju, predviđate budućnost, pravite izjavu, vraćate se na vaše uvodne komentare i sumirate svoj osnovni cilj.

9. Saznati više o programu u okviru koga govorite. jeste li jedini govornik? koji ste po redu? Hoćete li biti prvi ili posljednji govornik?

10. imati na umu vrijeme za pitanja i odgovore. koliki dio vremena koji vam je dodijeljen želite ostaviti za pitanja i odgovore?

tijekom govora, nemojte pokušavati prenijeti više od tri glavne poruke.

Prosječan govor ne treba biti duži od 20 minuta. rečenice trebaju biti što kraće i jednostavnije. uopćeno gledajući, vaš govor ne bi smio biti duži od sedam, najviše deset kucanih stranica. tzv. pravilo palca kaže da se 12 redaka teksta treba reći za jednu minutu.

kako BiSte uSPjeŠno iSkoriStili Medije za ProMoCiju ProBleMa na koMe radite, Morate razMotriti Sljedeće:

Naučite o medijimauputite nekoliko telefonskih poziva, saznajte tko obično izvješćuje ili piše o problemu o kome želite govoriti. uočite koji mediji pridaju više pozornosti ovim pitanjima (tv, radio, tisak). korisno je i znati koji novinar piše o temama, koje se tiču pitanja, koja vi želite prezentirati.

Pristupite medijimaMediji dnevno zaprimaju puno informacija i prijedloga za priče koje ljudi žele prezentirati široj javnosti. zbog toga, ako želite da mediji napišu nešto o stvarima koje zagovarate, informacija koju prezentirate mora biti značajna, interesantna i nova; mora se isticati i zavređivati da bude na vijestima.

Uobličite problemnačin na koji predstavite stvar, koju zagovarate, ključan je kako bi daljnji napori pri zagovaranju bili uspješni. način na koji prezentirate problem, na kome radite, odredit će tko će se pridružiti vašem naporu. Govorite u ime “građana”, “javnosti”, “zajednice”, a ne u ime “onih koji podupiru vaše akcije i djelovanje”.

Organizirajte materijalkorisno je imati pripremljene materijale, koje u svakom trenutku možete poslati novinarima. Materijali, koje ste dobili od državnih izvora, mogu, također, biti od pomoći. Prirodno, ove informacije trebaju biti dopunjene prikupljenim činjenicama i podacima kad god je to moguće.

Prodajte pričune morate čekati da novinari dođu k vama. ako imate važnu informaciju nazovite novinara i ponudite mu priču. Pitajte ga zovete li ga u pravo vrijeme i je li bolje da se javite poslije. Predstavite se i objasnite zašto je priča ili informacija, zbog koje zovete interesantna, i važna. ako im obećate nešto dostaviti, odmah to i uradite. ovo je trenutak “prodaje”, pa nemojte biti skromni.

Je li odgovornost medija pokrivanje određenih pitanja? ako je to ovdje slučaj, objasnite kako je vaš događaj vezan za temu koju oni pokrivaju – “upleti” to u njihovu točku gledišta; ako je novost o pritisku o podjeli općinskoga proračuna, možete napraviti najavu informacijom kako roditelji, nastavnici i učenici, na dobrovoljnoj osnovi, provode svoje vrijeme na promicanju rada svojih škola.


Pripremite izvješće za medijeuobičajeni način predstavljanja vaše priče medijima, je izdavanje priopćenja za medije. to je kratki dopis koji šaljete novinarima koji vaše informacije i teme predstavljaju u obliku, koji mediji mogu iskoristiti.ova priopćenja treba pisati tako, kao da se radi o novinskoj priči.vijesti koje šaljete medijima moraju biti kratke i jasno oslikavati događaj, uspjeh ili napor. krenite od uzbudljivog sažetka priče i ponudite im prvo novosti. idealno, u prva dva paragrafa trebate odgovoriti na pitanja: tko, što, kada, gdje, zašto i kako. najvažniji dio i najbitnije informacije treba dati na početku, kao temelj za ostatak priče. Pokušajte informaciji koju plasirate dati ljudsku dimenziju, ponudite im neki citat ili opišite osobno iskustvo. eventualne šire informacije pružite u dodatnim pasusima, ali ne zaboravite da priopćenje ne bi tebalo biti duže od jedne stranice.

konačno, osigurajte da vam se priopćenje završava detaljima o kontakt osobi u slučaju da budu trebala dodatna pojašnjenja. to je, također, i dobar način da se naznači da postoji osoba s kojom se može napraviti intervju.

Pri pisanju priopćenja za tisak, ne zaboravite još nekoliko važnih stvari:• naznačite nadnevak i kontaktne informacije vaše organizacije, odmah ispod naslova

vijesti;• koristite uvodni paragraf, napisan podebljanim slovima i koji zauzima središnji dio

strane, te koji sumira sadržaj novosti;• ne budite opširni; napravite istinitu priču, potkrijepljenu činjenicama;• koristite glagole u aktivu, koji čitatelja tjeraju da čita dalje;• koristeći dvostruki prored, pri pisanju, kako biste olakšali čitanje vijesti.

Primjer obavijesti medijima može se koristiti, kako u procesu zagovaranja, tako i u komuniciranju s medijima tijekom drugih aktivnosti vijeća roditelja.

- Medijima -

u ________, ______ 2010.

OBAVIJEST MEDIJIMA

izvješćujemo vas da 10. svibnja 2010. godine u 10 sati počinjemo s potpisivanjem peticije, radi ponovnog vraćanja učenika u školu, koji koriste javni prijevoz i koji su zbog nedostatka sredstava za prijevoz, napustili školu.

kako nas načelnik općine još uvijek ne želi primiti, potpisi će se prikupljati ispred zgrade općine, svakoga dana od 10 do 16 sati.

za sve dodatne informacije, molimo vas kontaktirajte nas na tel. __________________.

S poštovanjem,

ispred inicijative roditelja „vratimo učenike u školu”:

roditelj: ____________


Davanje intervjuaPrepoznajte radio i/ili tv postaju (program), koji mogu biti zainteresirani prezentirati pitanja, na kojima radite. razmislite o publici, ka kojoj je intervju upravljen. Pošaljite uvodno pismo i upoznajte ih s vašom organizacijom i pitanjima kojima se bavi. nakon uvodnog pisma, uputite im telefonski poziv.trebate znati kako intervju počinje puno prije trenutka u kojem ste nazvali novinara ili on vas. ukoliko novinari od vas traže intervju, raspitajte se što je tema razgovora, koga su već kontaktirali, koje dokumente posjeduju, kada će prilog biti emitiran, koju su vama ulogu namijenili …Potrebno je utvrditi točno vrijeme za intervju, no ne trebate se upustiti u davanje odgovora, dok ne budete u potpunosti spremni za to. za vas svrha intervjua nije da samo odgovarate na novinarska pitanja. vi imate cilj - iznošenje biti problema, kojim se bavite. nemojte to nikada zaboraviti!

TV intervjuPrije intervjua zapišite si tri stvari, koje želite istaknuti. na njih se možete vratiti kada god poželite tijekom intervjua. navedite, kako bi izgledao idealan intervju i vježbajte, vježbajte, vježbajte...uvijek gledajte izravno u osobu koja vas intervjuira, ne gledajte u kameru i ne brinite o njoj. S novinarima razgovarajte spontano i neformalno. novinari postavljaju teška pitanja i vi na njih ne morate odgovoriti, ali uvijek objasnite zašto to ne činite. ne možete jednostavno reći: “Bez komentara”.Pitajte novinara ako vam nešto nije jasno. ne čekajte da vam on postavlja pitanja, preuzmite inicijativu i istaknite suštinu svog stava u svakoj rečenici.ako ne znate odgovor na pitanje, recite: “Žao mi je, sada nemam tu informaciju, ali bit će mi drago da vam je kasnije dostavim”. i kada to kažete, ne zaboravite da to i uradite.

Intervju za novineupoznajte se s novinama koje su najčitanije u vašoj zajednici.ako znate za novinara koji je zainteresiran za temu koju zagovarate, izravno ga kontaktirajte i ponudite mu priču.intervju za novine može biti kratak (nekoliko minuta telefonskog razgovora) ili dugačak (sat vremena ili više). oblik će biti uvjetovan rokovima, zanimljivošću priče i vašom ulogom u njoj. Možete se koristiti bilješkama. dobro se pripremite, i raspitajte se o novinama i novinaru s kojim razgovarate.

Intervju za radiokad vas nazovu s radiopostaje, obično žele vaš komentar dobiti odmah. ako ga vi ne želite dati, naći će nekoga drugoga. Pitajte novinara za ime, broj telefona i rok kojiimate i zamolite ga da mu se javite za nekoliko minuta. Pripremite se, mislite o tri stvari koje želite poručiti slušateljima. vježbajte naglas. ako možete, saznajte tko će biti vaši slušatelji, zatim opušteno pozovite novinara.kad dajete intervju za radiopostaju, govorite uobičajenim tonom, ali izražajno. Sjetite se da na slušatelje možete djelovati i bojom glasa. Budite kratki i jasni. na raspolaganju vam je samo nekoliko sekundi, a slušatelje ne zanimaju zamorne raščlambe.

Konferencija za medijetreba puno vremena, novca i energije kako bi se organizirala konferencija za medije. zato, prije nego što odlučite organizirati jednu konferenciju, dobro promislite imate li za reći ili najaviti nešto zaista važno. također, novinari nemaju vremena nazočiti konferencijama za medije, koje neće ponuditi udarne vijesti.ako se, ipak, odlučite organizirati konferenciju za medije, neophodno je izvršiti detaljno planiranje i pripreme.Prije svega, trebate odrediti lokaciju, koja je lako dostupna, koja odgovara svrsi i koja je vizualno atraktivna. ako pozivate na konferenciju elektronske medije, osigurajte dovoljan broj elektro- priključaka i odgovarajuću rasvjetu.u ovisnosti o vrsti medija koje pozivate, morate se odlučiti za najpovoljnije vrijeme održavanja konferencije. zbog novinarskih rokova, jutra su obično najbolji dio dana za konferencije. ukoliko ne želite da se nadnevak, koji ste odabrali za konferenciju, podudara s nekim važnim povijesnim ili drugim događajem, (državna proslava ili blagdan, ne bi bili najbolje vrijeme za


zakazivanje konferencije) provjerite jeste li odabrali pravo vrijeme za konferenciju. kako bi vaša priča dospjela u vijesti, mora svojom aktualnošću pobijediti sve ostale informacije, koje se, također, bore za svoje mjesto u vijestima.Pošto ste pozorno odredili lokaciju, nadnevak i vrijeme, napravite popis medija koje želite pozvati. oni koji podupiru vaš rad obvezno trebaju biti pozvani, osobito ako među njima ima poznatih ličnosti iz javnoga života.Sadržaj konferencije za medije treba, zatim formulirati u izjavu za medije, koju možete svima ponuditi. nakon toga odlučite tko će davati izjavu, jedna osoba ili više njih. na kraju ostavite dovoljno vremena za pitanja.tijekom konferencije ne zaboravite na tehničke detalje. Mjesto održavanja mora biti dovoljno prostrano za opremu, kamere, fotoaparate, mikrofone, rasvjetu, stolice. ako vam trebaju prevoditelji, osigurajte ih. Pokušajte osigurati i osvježenje; kavu, čaj, sok, kolače. na ulazu treba smjestiti stol za registraciju sudionika, na kome ćete ponuditi i izjave za medije, postere, brošure, bedževe, itd. nakon konferencije provjerite popis nazočnih predstavnika medija. ako netko od pozvanih nije nazočio konferenciji, pošaljite mu materijale koje ste pripremili.

Primjer poziva za konferenciju za medije

- Medijima -

u ___________, ______ 2010.

POZIV NA KONFERENCIJU ZA MEDIJE

Pozivamo vas na konferenciju za medije, koja će se održati 30. svibnja 2010. godine u domu kulture u _________,s početkom u 12 sati.

Povod održavanja konferencije je prekid školovanja učenika, koji putuju javnim prijevozom do škole, zbog nedostatka sredstava za prijevoz, kao i odbijanje bilo kakvog razgovora o tom problemu od strane općinske uprave, te Ministarstva obrazovanja. na konferenciji ćemo, između ostaloga, iznijeti i naše daljnje planove i planirane aktivnosti.

za sve dodatne informacije, molimo vas da nas kontaktirate na tel. ________________.

S poštovanjem,

ispred inicijative „vratimo učenike u školu”:

roditelj: _______________


Aktivnosti nakon kampanje

Praćenje provedbe zakona može otkriti nova područja, koja bi trebalo obraditi, a koja nisu pokrivena zakonom, ili područja gdje pučanstvo treba poučiti o tomu, kako određeni zakon treba provoditi.ako izgubite bitku, ne mora značiti da ste izgubili rat. nemojte se olako predavati. iz poraza izvlačite pouke. iskustvo poraza može vam pomoći u idućem slučaju, što ćete ga rješavati.ne zaboravite da, kad ste uspješni, zasluge velikodušno podijelite s drugima.

Upitnik za procjenjivanje javnoga zagovaranja

1. Zadatak javnoga zagovaranja

• odvija li se zadatak vašeg javnog zagovaranja bez problema ili ste naišli na neke prepreke? koje su to prepreke i kako se mogu prevazići?

• Što još možete uraditi da pomjerite naprijed rješavanje zadatka? Bi li vam stvaranje novih partnerstava u radu ili rad s medijima, pomogao u realiziranju vašega zadatka?

• ukoliko vaš zadatak ne djeluje ostvarivo, trebate li od njega odustati, i početi rješavati drugi zadatak? Što bi bilo ostvarivo? Možete li realizirati barem dio vašeg zadatka kroz pregovore ili pristanak na kompromis?

• u kojoj mjeri je promjena politike/programa, rezultat vašeg zadatka? jeste li riješili vaš zadatak potpuno, djelomično, ili nikako?

• Možete li ili trebate pokušati riješiti ostatak vašeg zadatka tijekom sljedećeg donošenja odluka ili trebate prijeći na potpuno novi zadatak javnog zagovaranja? koje su dobre i loše strane za svaku od ovih odluka?

2. Prenošenje poruka/komunikacija

• je li vaša poruka (poruke) doprla do ciljne skupine, kojoj je i namijenjena? ako nije, na koji ste način mogli bolje doprijeti do ovih ciljnih skupina?

• je li vaša ciljna skupina reagirala pozitivno na vašu poruku (poruke)? koje su poruke bile uspješne? zašto? koje nisu bile uspješne i zašto? kako možete promijeniti poruke koje nisu bile uspješne?

• koji kanali komunikacije su bili dobri za prenošenje poruke? koji nisu bili uspješni i zašto?

• jesu li mediji pratili vaš rad? je li to pomoglo vašem radu? kako se mogu poboljšati vaši odnosi s medijima?

3. Korištenje podataka i istraživanja

• kako je korištenje podataka i istraživanja poboljšalo vaš rad?• jesu li podaci predstavljeni jasno i ubjedljivo? kako bi se mogla poboljšati vaša

prezentacija?• je li vaše javno zagovaranje otvorilo nova pitanja za istraživanje? je li potrebno više

podataka za potporu vašem zadatku javnog zagovaranja? ako je tako, jesu li podaci dostupni na drugom mjestu ili morate sami poduzeti istraživanje?

4. Proces donošenja odluka

• u kojoj je mjeri proces donošenja odluka otvoreniji, kao posljedica vaših napora javnog zagovaranja?

• Hoće li sljedeći put biti lakše doprijeti do donositelja odluka i ubijediti ih? odgovor trebate obrazložiti.

• je li došlo do povećanja broja ljudi uključenih u proces donošenja odluka, što je rezultat vašeg rada? je li ovo pomoglo ili odmoglo vašem radu?

• kako možete promicati način kojim utječete na proces donošenja odluka?


5. Građenje koalicija

• u kojoj mjeri je vaša koalicija bila uspješna u privlačenju pozornosti u odnosu na problem i u građenju potpore javnoga zagovaranja?

• jesu li informacije prenošene članovima koalicije na vrijeme? kako bi se širenje informacija moglo promicati?

• ima li neriješenih konflikata u koaliciji? kako im se može pristupiti i kako ih riješiti?• Postoji li visoka razina suradnje i razmjene informacija između članova koalicije? kako

bi odnosi unutar koalicije mogli biti poboljšani?• Pruža li koalicija mogućnost razvitka liderstva kod svojih članova?• kako je vaša koalicija pomogla vašem javnom zagovaranju? • kako možete proširiti svoju koaliciju?

6. Problemi u ustroju menadžmenta

• jesu li svi događaji ostvareni uspješno i sastanci vođeni bez problema? koji nisu i zašto? kako bi se logistika mogla promicati?

• jeste li vi i vaša organizacija preopterećeni ili obeshrabreni? kako možete dobiti više pomoći? trebate li ograničiti vaš zadatak ili produžiti vremenski okvir, za njegovo rješavanje, kako biste učinili lakšim vaš rad?


1 0 . R A D I O N I C A

Javno zagovaranje

Ciljevi: • osposobljavanje sudionika za proces javnoga

zagovaranja.

Metode rada: praktični rad, diskusija


Materijal za radionicu: prezentacijska ploča, papir a-4, flomasteri, obrazac izvješća o realiziranoj aktivnosti



TIJEK RADIONICE

Uvod (10 minuta)

Javno zagovaranje

voditelj uvodi sudionike u temu postavljajući pitanja:• Sa kojim ste se konkretnim problemom suočili kao roditelj u vašoj školi?• jeste li do sada pokretali neke inicijative za rješavanje potreba i problema?• Što ste naučili iz procesa javnoga zagovaranja?• S kojim ciljem ste pokrenuli proces javnoga zagovaranja?• koje su bile sfere utjecaja vašega javnog zagovaranja? (tko su bili donositelji odluka –

pojedinac, skupine, organi)?• koje ste metode koristili?• S kojim ste se poteškoćama suočili?• na koji ste način prevazišli poteškoće?• koji su rezultati vaših napora glede javnog zagovaranja?• koja vrsta pomoći/potpore vam je najviše koristila?

voditelj treba kratko ponoviti najvažnije karakteristike procesa javnoga zagovaranja.


Јavno zagovaranjе (Ciljevi, plan rada)


a.)koje akcije treba poduzeti u našoj školi?

b.)aktivnosti za javno zagovaranje


Procjena



Koje akcije treba poduzeti u našoj školi?

voditelj teba podijeliti sudionike u manje skupine od po pet do šest članova.Skupine trebaju odrediti akcije koje mogu poduzeti u školi, a koje bi mogle utjecati na smanjenje nekih problema u školi na koje oni nailaze (primjerice: neuređene učionice, neuređeno školsko dvorište, nepostojanje sekcija u školama, uništavanje školskoga namještaja, organiziranje zabavnih večeri, prikupljanje donacija za učenike lošijega imovinskog stanja ili za određene institucije, pomoć u učenju učenicima koji zaostaju u savladavanju gradiva, organiziranje športskih natjecanja, odnosno turnira, u školi, itd.). za rad u malim skupinama na raspolaganju je 10 minuta.Po završetku rada, predstavnici skupina prezentirat će akcije za koje su se odlučili.

Aktivnosti za javno zagovaranje

nakon prezentacije, svaka će skupina odabrati samo jednu aktivnost, na kojoj će raditi u ovoj vježbi. Bilo bi dobro da se one ne ponavljaju, odnosno, da svaka skupina odabere drugačiju aktivnost.

kada su skupine odabrale akciju, odnosno aktivnost, voditelj priopćava kako skupine trebaju za 20 minuta napraviti plan javnoga zagovaranja, koji treba uključiti sljedeće:

• Cilj akcije, odnosno što se akcijom želi postići;• trajanje akcije;• Broj sudionika akcije; • Sve što je potrebno za organiziranje akcije;• Popis aktivnosti od kojih se sastoji akcija;• Broj učenika koji organiziraju tu akciju i što je njihov zadatak, odnosno koja su im

zaduženja;• istraživanja, koja su provedena, kako bi se dobili neophodni podaci za zagovaranje;• Potencijalne saveznike i protivnike;• ključne podatke koji će se koristiti u zagovaranju;• Primarne i sekundarne sfere utjecaja; • način i osobe koje će informirati profesore i ravnatelja o akciji koja se želi poduzeti, te

način osiguravanja njihove potpore; • Poruku medijima, i način na koji će se pridobiti potpora medija;• Buduće članove koalicije;• način na koji će utvrditi je li neka akcija uspjela? (1.Prilog)

Pošto su sudionici u skupinama osmislili plan javnoga zagovaranja treba uslijediti prezentacija rada skupina.

voditelj će nakon prezentacija priopćiti kako je neophodno, na razini cijele skupine, uraditi sljedeće:

• odlučiti koju će od svih predstavljenih kampanja roditelji prvo realizirati;• odrediti koje će se aktivnosti i kojim redom, realizirati ubuduće.• odabrati tim sastavljen od pet do sedam sudionika, koji će biti odgovoran da dogovor

sa radionice o redoslijedu aktivnosti zaživi u stvarnosti!• zakazati sljedeći sastanak tima, na kojem će započeti organiziranje određene

aktivnosti!



Procjena

voditelj treba sudionicima postaviti sljedeća pitanja:• Što vam se dopalo na radionici?• Što biste promijenili?• je li ovakva radionica primjenjiva u praksi?• imate li i koje su poruke/sugestije voditelju?

1.PriloG

Obrazac izvješća o realiziranoj aktivnosti

naziv aktivnosti

ostvareni cilj i rezultati rada

Pregled realiziranih aktivnosti i odgovornih osoba

vrijeme realiziranja aktivnosti

kratak osvrt na sve aktivnosti s akcentom na uspjehe i teškoće pri realiziranju

89

R J E Č N I K

ODGOJje proces formiranja čovjeka, izgrađivanja i oblikovanja ljudskoga bića sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama.

POTREBEčovjeka proizlaze iz poriva za podmirivanje nekog stvarnog ili umišljenog nedostatka, te definiraju čovjeka kao prirodno, društveno i ljudsko biće.

KOMUNIKACIJA je prijenos informacija od pošiljatelja ka primatelju, uz uvjet da primatelj razumije informaciju.

“JA” PORUKE su poruke koje se odnose na nas, kada govorimo o sebi povezujući se s vlastitim mislima, osjećanjima, potrebama, i dr.

“TI” PORUKEsu poruke koje se odnose na drugu osobu i njima izražavamo svoje procjene, čineći osobu odgovornom za naša osjećanja, misli i potrebe.

SUOSJEĆANJE je jasno razumijevanje osjećanja, potreba, misli i želja druge strane, bez suđenja i procjenjivanja.

AKTIVNO SLUŠANJEje vještina slušanja druge osobe s pozornošću i poštovanjem, uz jasno (verbalno i neverbalno) stavljanje do znanja da osobu slušamo.

KONFLIKTje oblik sučeljavanja dvije ili više strana koje doživljavaju prijetnje osobnim potrebama, interesima, vrijednostima ili ciljevima.

PROCJENA je određivanje vrijednosti neke aktivnosti, a odnosi se na ocjenjivanje i procjenjivanje ostvarenih rezultata.

PLANIRANJE je skup radnji kojima raspoređujemo (distribuiramo) sadržaje (cjeline, teme) kroz zadano vremensko razdoblje.

PROGRAMIRANJE

je skup radnji, koji uz sadržaje, odnosno oblasti, određuje i:• aktivnosti u okviru pojedinih oblasti• ciljeve i zadatke koji se žele ostvariti realiziranjem aktivnosti• način realiziranja planiranih aktivnosti

TIM je mali broj ljudi sa komplementarnim sposobnostima, koji su posvećeni zajedničkoj svrsi, radnim ciljevima i pristupu, koje smatraju ostvarivim.

ODLUČIVANJE je proces, koji traje duže ili kraće, uzima u obzir sve okolnosti, a kao rezultat ima donošenje odgovarajuće odluke.

JAVNO ZAGOVARANJE se definira kao promocija neke ideje ili utjecaj na politiku i određene aktivnosti.

90

KORIŠTENA LITERATURA

john dacey and Maureen kenny: „adolescent development”, Brown & Benchmark, Wisconsin - iowa, 1994.

thomas Gordon: “Škola roditeljske djelotvornosti”, zagreb, 1996.

Bonnie Miller: „komunikacija s djecom” - „dječji memorandum roditeljima” preuzeto sa www.ringeraja.ba

Prvoslav janković: „učitelj u svom kolektivu”, Pedagoški fakultet Sombor, www.pen.uns.ac.rs

desimir Pajević , ljubomir kasagić: „Psihologija” , Beograd, 2001.

vladimir Paar: “Svjedok vremena” preuzeto sa www.scribd.com

udruga za suradnju roditelja i škola u Bosni i Hercegovini: „vodič za rad vijeća roditelja u osnovnim i srednjim školama”, Sarajevo, 2008.

Sara/aed: „vodič za trening iz javnog zagovaranja”, Beograd, 1997.

ured njemačke agencije za tehničku suradnju (Gtz): „vršnjačka medijacija – od svađe slađe”, autorice teksta: zorica trikić i dragana koruga, Beograd, 2003.

91

Documents

Priručnik za rad vijeća roditelja - nasadjeca.org za rad Vijeca... · skupina mudrih i posvećenih građana može mijenjati svijet; ... sliku sebe. ona poručuje djetetu da nam