Pristup likovnom djelu

5/26/2018 Pristup likovnom djelu

1/38

Pristup likovnom djelu

Osnovni postupak za pristup likovnom djelu jest formalna analiza djela. Zbog lakegrazumijevanja cjelokupnog procesa, analizu je mogue razloiti na etiri dijela koji semeusobno isprepliu.

rva faza analize jest opis djela kojim utvrujemo fiziki opis predmeta i sumarni opisteme prikazanog djela.!ruga faza predstavlja formalnu analizu djela, odnosno nain na koji je predstavljeno onoto je prikazano "kojim likovnim elementima, kakvom kompozicijom, na koji nain jepostignuta ravnotea, kako je prikazan prostor, kakvi su odnosi meu likovnimelementima "linijama, bojama, oblicima, svjetlom#$.%rea faza predstavlja interpretaciju djela. &azmatra se koje je znaenje djela, da li jeautor rjeavao odreeni likovni problem, u kojoj mjeri i na koji nain su likovni elementidjela i kompozicija povezani s temom djela, mogua slojevitost znaenja te do kakvi'spoznaja nas moe dovesti.%o je ujedno i poetak zakljuivanja o etvrtoj fazi, odnosno poetak vrednovanja

"valorizacije$ djela. &azmatra se individualni izraz autora, originalnost djela iprepoznatljivost izraza, kvaliteta unutar odreene te'nike kojom je djelo izvedeno, tekomparacija s drugim djelima i autorima. %o su neki od elemenata koji omoguavajuvalorizaciju djela.

(ada razmatramo interpretaciju slike, treba istaknuti da je kadar odreditelj struktureslike te da je prije svega potrebno razmotriti raspored elemenata unutar kompozicije jerkompozicija odreuje sve bitne sastavnice sadraja slike te je kljuna za postizanjeukupnog doivljaja sadraja slike.

)vaka slika je dvodimenzionalna povrina koja posjeduje dvije osovine * vertikalu i'orizontalu i dvije dijagonale. %a osnovna struktura odreuje simetrini ili asimetriniraspored elemenata u slici. )imboliko znaenje pojedini' likovni' elemenata "posebice

boje$ moe ovisiti o kulturi iz koje djelo proizlazi.Likovni elementi

+ analizi likovni' elemenata nema recepture koja se moe koristiti kao ablona u smisluuvijek istog poretka likovni' elemenata. abrajanje likovni' elemenata redovito poinjeod linije koja je esto temeljni gradivni element, no u praksi moemo naii na djelo kojenema linija ili su one manje vane od boja ili nekog drugog elementa. (oncentrirano ipaljivo promatranje djela stvoriti e na individualni kontakt s djelom, utjecati na naupercepciju. !jelo e se jednostavno -otvoriti- promatrau koji treba loginim slijedomanalizirati pojedine elemente, a ta logika treba biti sukladna logici kojom je autor djelostvarao.

linija

inije mogu biti kontinuirane ili isprekidane, duge ili kratke, ravne, zakrivljne ilivalovite. /ogu biti obrisne ili sluiti za povezivanje oblika i plo'a. inije se mogu spajatiili preklapati pod otrim ili blagim kutovima. avedene karakteristike linija povezane susa znaenjima0 1orizontalna izraava mirovanje, odmor, zemaljsko. 2ertikalna linijapostojanost, sigurnost, du'ovnost. !ijagonalna dinamiku i napetost. (onkavna umor,oputenost i lijenost. (onveksnost energiju, otpor, volju.


2/38

boja

3oje dijelimo u dvije osnovne grupe0 kromatske i akromatske "boje i neboje$.4kromatske boje su crna, siva i bijela. %ri su osnovne boje0 crvena, uta i plava.ji'ovim mijeanjem nastaju sve druge boje. (omplementarne boje nastaju

suprotstavljanjem osnovni'. &azliite su svjetlosne vrijednosti boja0 visoka je svjetlosnavrijednost topli' boja0 uta, crvena i naranasta. Zatvorene, 'ladne boje posjeduju niskusvjetlosna vrijednost 5 modra i ljubiasta. erceptualne i emocionalne vrijednosti bojavariraju ovisno o kulturi, podneblju ili tradiciji.

valer (ton)

2alerom nazivamo intenzitet boje, a tonom njenu svjetlinu. a odreenom likovnomdjelu odreuje se stupanj intenziteta valera ili tona. +loga valera ili tona moe bitiprostorna, atmosferska ili strukturna. %ermini ton i valer esto se ne razlikuju u literaturi. %onskim slikanjem nazivamoslikanje kada se svjetlijim i tamnijim tonovima boja postiu efekti svjetlosti i sjene. 6zbor

boja a time i tonova esto je povezan s konvencijom i te'nikom slikanja unutar pojedinograzdoblja.

ploha

lo'a je oblik koji ima samo irinu i duinu "plo'u s'vaamo apstraktno, a povrinukonkretno, predmetno$. lo'a ima i obrisnu liniju i boju. lo'a je kao elementnajizraeniji kada se ne eli postii iluzija prostora i plastinosti, nego kada se eli postiiploni karakter onoga to se prikazuje. lo'e mogu biti samostalne poput geometrijski'likova i funkcionalne plo'e koje su zapravo oploja nekog volumena.

povrina

ovrina je vanjski izgled plo'e. )tavljanje bilo kakvi' elemenata na povrinu "pr.slike$ predstavlja poetak dijeljenja te povrine, stvaranja manji' jedinica. ovrine moguimati dvodimenzionalni ili trodimenzionalni karakter.4utor se mora opredijeliti i teiti postii jedinstvo i cjelovitost u bilo u pravcudvodimenzionalnosti ili trodimenzionalnosti. reklapanjem ili nizanjem povrina dobijase iluzija prostora 5 dubinskog ili povrinskog. ovrine imaju svoju teksturu a moguimati i fakturu.%ekstura predstavlja kvalitet povrine u smislu doaravanja karaktera povrine. %eksturaje stvarni ili vizualni osjeaj kvalitete povrine koji je primijenjen ili araniran od straneovjeka ili prirode.7aktura je obraena povrina nekog djela iji izgled ovisi o individualnom nainu obrade

materijala, odnosno, o rukopisu autora. + slikarstvu to je nain nanoenja poteza na sliku,ukiparstvu nain obrade gline ili kamena.

svjetlo)vjetlost stvara prostor. &udolf 4rn'eim napisao je da0 -svjetlina koju vidimo ovisi,

na sloen nain, od raspodjele svjetlosti u cjelokupnoj situaciji, od optiki' i fizioloki'procesa u posmatraevim oima i ivanom sustavu, kao i od fizike sposobnostipredmeta da upija i odraava svjetlost koju prima.- + opaajnom smislu nije mogue


3/38

razlikovati odraavanje svjetlosti i samu osvjetljenost. Za slikarstvo je bitno odreditikakav je i gdje je izvor svjetlosti u slici, odakle dopire svjetlost, da li djeluje realno ilinestvarno.

sjena

rema 4rn'eimu sjene mogu biti vezane uz predmet ili baene. redmetne sjene 5lee na samim predmetima, a stvaraju i' oblik, prostorna orijentacija i udaljenostpredmeta od svjetlosnog izvora. 3aene sjene 5 padaju s jednog predmeta na drugi, ili sjednog dijela predmeta na drugi dio istog predmeta.

)jene mogu imati svoju snanu simboliku ulogu, nekad prikrivenu a nekadotvorenu "od stra'a od gubitka vlastite sjene kod neki' afriki' plemena, vjerovanja da jeuvreda stati na neiju sjenu ili je probosti, do stvaranja stravinog ugoaja uz pomosjena u 'oror filmovima$.Odnosi svjetla i sjene mijenjaju odnose boja. + vremenu kada se stvaralo sjene tako da seosnovnoj boji dodavala crna, sjene su zamraivale boje i skrivale nji'ov pravi identitet.(asnije, sjena se smatrala modifikacijom tona "vie vidjeti u0 4rn'eim, +mjetnost i

vizualno opaanje, 3eograd 89:;., poglavlje0 )vjetlost$. +obiajeno je da prosjeanovjek primjeuje sjene samo zbog toga to one odreuju prostorni poloaj objekata te neprimjeuje da sjene imaju svoju boju, odnosno da mogu posjedovati razliite tonove boja.

kompozicijske odrednice

kompozicija 5 "compositio 5 sastavak, spoj$ suodnos i uzajamnost dijelova umjetnikogdjela "(lai$.-(ompozicija podrazumijeva povezanost odnosa ije nam se ispunjenje otkriva kao

sklad.- "&ene 3erger$.ravnotea

+ naelu, ravnotea moe biti simetrina i asimetrina. )imetrina ravnotea nastajekada su oblici isti' veliina i boja na jednak nain rasporeeni u odnosu na sredinju"vertikalnu i:.


4/38

oblik

7iziki oblik predmeta odreen je njegovim granicama. 3itna svojstva nekogpredmeta predstavljaju njegov likovni oblik. ?ranice nekog predmeta mogu biti

izostavljene a da se ipak dobije raspoznatljiva slika o njemu. 2ane su proporcije svakogpojedinog oblika kao i meusobni odnosi proporcija pojedini' oblika "ili likova$ najednom slikovnom prikazu ili skulpturi.proporcijeroporcija je meusobni odnos pojedini' dijelova kao i svi' dijelova prema cjelini.tijekom analize slike ili skulpture treba obratiti pozornost da li se proporcije lakorazluuju ili su prikrivene, da li tee simetriji ili asimetriji, opisati kakav je odnos jedneveliine prema drugoj, da li su proporcije odreene prema zlatnom rezu ili prema kanonu.

Zlatni rez je odnos dvaju dijelova u kojem se manji odnosi prema veem kao taj veiprema cjelini "!amjanov$.

(anon je skup pravila koja odreuju proporcije kipa ili zgrade.

prostor ojednostavljeno reeno, prostor je skup dimenzija u kojima se nalaze rasporeeniobjekti koji imaju oblik i veliinu, i kroz koji je mogue kretati se. + likovnimumjetnostima, organizacija prostora poinje ar'itekturom. rostor doivljavamoprolazei, obilazei objekte ili boravei u prostoru. + likovnim umjetnostima prostor doivljavamo vezan uz ar'itekturu "vanjski iunutranji prostor$ i skulpturu. !oivljaj prostora od iznimne je vanosti i za slikarstvo,no tada govorimo o iluziji prostora. + slikarstvu moemo razlikovati tendencije premastvaranju iluzije realistinog prostora i vrlo raznolike tendencije prema raznovrsnim

stilizacijama, ili transformacijama prostora "poput nadrealnog$ te prema apstraktnomprostoru. rivid trodimenzionalnosti prostora najee se ostvaruje uz pomo razliiti'vrsta perspektiva "vertikalna, ikonografska, obrnuta, ptija, ablja, linearna, atmosferska,koloristika$.

+ slikarstvu koje nastaje na plo'i prikazivanje prostora moe teiti zadravanjuplonog, dvodimenzionalnog naina prikazivanja ili teiti dubinskom, odnosnotrodimenzionalnom nainu prikazivanja, to znai da se primjenom razliiti' postupakamoe stvoriti razliite privide trodimenzionalnog prostora. loni nain najee upuujena udaljavanje od realizma "bizant, srednji vijek, suvremena umj.$.rostor u slikarstvu je esto polazite istraivanja likovnoga djela i sve se dogaa u njemuili u odnosu prema njemu. ) obzirom na nain prikazivanja prostor moe djelovati na

razliite naine "simboliki, realistiki, idealistiki, nadrealni, iluzionistiki$.7rancuski povjesniar umjetnosti 1enri 7occilon razmatra pet razliiti' oblika likovnogaprostora08. ornamentalni prostor 5 ornament ifrira prazninu na kojoj se javlja i daje joj novuegzistenciju.@. scenski prostor * u pozadini prikaza sve djeluje poput kulisa na sceni "pr. kod ?iotta$.>. kartografski prostor * sve djeluje kao da je prikazano iz zraka, poput ptijeperspektive, "pr. slikarstvo sienske kole, braa iz imbourg'a$


5/38

A. stvarni prostor 5 stvarni oblik u stvarnom prostoruB. ar'itektonski prostor 5dimenzije nisu neto pasivno, sporedno i proizvoljno1enri 7occilon, Civot oblika, Zagreb 899B., poglavlje Oblici u prostoru, str. >85B=.

ritam

&itam je odreeni red odnosa onog to se vidi "linije, plo'e, likovi, stabla, itd. inji'ovi meusobni odnosi$. &itmiko ponavljanje poinje kada likovno djelo prikazuje triili vie isti' ili slini' elemenata, a moe se odnositi i na prostor meu elementima.&itam moe biti pravilan ili nepravilan, spor ili brz, ujednaen. !ok se ritam u nekimumjetnostima dogaa u vremenu "glazba, ples, pjesnitvo$, u likovnim umjetnostimaritam se dogaa u prostoru.-&itam omoguuje da se oivi znaenje u svom trajanju- "&ene 3erger$.

pokret

+kljuuje dva elementa0 promjenu i vrijeme. okreti unutar likovne kompozicijetrebaju biti organizirani tako da ine zatvoren, sam po sebi dovoljan krug djelovanja.

%reba voditi rauna kamo su pokreti usmjereni, to istiu i na koji nain te da li pokretitee pravilnosti ili nepravilnosti.

ravnotea"prema 4rn'eimu$

+ svojoj najjednostavnijoj formi, ravnotea se postie dvjema silama jednake snage kojevuku u suprotnim pravcima. Oko doivljava ravnoteu kada su odgovarajue fiziolokesile u ivanom sistemu tako rasporeene da se uzajamno izjednauju.2eliina, boja ili smjer doprinose vizualnoj ravnotei na naine koji se ne morajupoklapati s fizikim.2izualno, isto kao i fiziki, ravnotea jest stanje raspodjele u kojem je svaka akcija

dospjela u mirovanje.!va svojstva posebno utjeu na ravnoteu0 teina i smjer.

teina

a teinu utjee mjesto.a teinu utjee i prostorna dubina.Dto je vea dubina jednog dijela vizualnog polja, to je vea teina koju ono nosi.%eina zavisi i od veliine "vei predmet biti e tei$.a dojam teine djeluje i unutranji interesE on se postie formalnom sloenou,cjelovitou ili nekim drugim svojstvom motiva "kita cvijea na /aneovoj Olimpiji, mali(rist na nekom oklonstvu kraljeva itd.$.

%eini doprinosi i izdvojenost "sunce ili mjesec na praznom nebu$.a teinu znade utjecati i oblik "pravilni geometrijski oblici izgledaju tee$.ae znanje o materijalima koji se koriste ili prikazuju takoer utjeu na teinu "kamen,drvo itd.$.%e'niki podaci, toni ili krivi, malo utjeu na vizualnu procjenuE vizualni raskorakizmeu velike mase i tankog noseeg stupa ne smanjuje se uvjeravanjem ar'itekte da sezgrada nee sruiti.


6/38

smjer

)mjer vizualni' sila odreuje nekoliko inilaca, meu njima privlaenje koje vri teina

susjedni' elemenata.Oblik predmeta takoer stvara smjer du osovine nji'ovi' strukturalni' kostura.%ema takoer stvara usmjerenost. "figure u 'odu, pogled usmjeren u stranu, itd.$%eini izazvanoj bojom moe se suprotstaviti teina koja potjee od mjesta. )mjer oblikamoe se uravnoteiti kretanjem ka sreditu privlaenja.

sklopovi ravnotee

1ijerar'ijski gradijent pribliava se nuli kada se neki sklop sastoji od mnogo jedinicapodjednake teine "'omogena struktura$.(ada se naputa svaki odnos prema strukturalnom kljuu, tada je zamijenjen mreomveza izmeu elemenata kompozicije.

gore i dolje

+obiajenu vizualnu situaciju navikli smo doivljavati s veom teinom u donjem dijelu

desno i lijevo)like itamo s lijeva na desno "psi'oloka uvjetovanost$.4ko se slika gleda u ogledalu, mijenja se i dobiva drugo znaenje "istraivao FGllflin$.

ravnotea i ljudski um

Hovjek tei ravnotei fiziki i mentalno.&avnoteu vizualnog izgleda ovjek doivljava kao ostvarenje svoji' iri' "unutarnji'$

tenji.o 7reudu 5 ravnotea 5 kao uroena tendencija ka vraanju u prvobitno stanje.

Linija

-inija je trag kojeg ostavlja zailjeno sredstvo koje se kree po podlozi- "'ilip&aIson$. inija moe sugerirati smjer, pokret i energiju. + naelu, linija podrazumijevaodreenu kontrolu miia ruke. %ijekom crtanja nastoji se postii to vea kontrola nadlinijom slino kao i u pisanju. ) obzirom na konvencije, postoje -dobre- i -loe- linije.oe bi bile one koje nisu dobro kontrolirane u skladu s namjerom. inija je puna

mogui' znaenja "npr. krug moe biti lopta, sunce, lice, svijet$ /ogunosti linije nesvode se samo na obrise 5 kod vjetog crtaa ista linija moe izraavati i pokret ivolumen. Znaajno svojstvo linije je da sadri mogunost sugestije mase odnosno punogoblika. e zaboravimo da linija zapravo ne postoji u prirodi i da je ovjekov pronalazak,da predstavlja sredstvo za pojednostavljeno predstavljanje vizualne injenice. rirodasadri oblike koji se najee prikazuju pomou linija kao kontura.inija je i selektivna 5 sugerira vie no to prikazuje 5 esto saima na bitna svojstvaobjekta, odnosno oblika. Ona moe postati apstraktna bez da narui uobiajene naine


7/38

prikazivanja 5 npr. gotovo svaki slikar na drugaiji nain prikazuje lie. Odreenaorganizacija linija najee rezultira ritmom.

%ri vrste linija s obzirom na primjenu "prema 4rn'eimu$0

8. predmetna linija@. oblikovna linija "rafura$>. konturna linija

8. redmetne linije su one koje se opaaju kao jednodimenzionalni predmeti "npr. mogutvoriti ornamente ili biti nosilac kompozicije kod . (llea$.@. Oblikovne linije su grupa gusto sloeni' paralelni' linija koje stvaraju sklop koji tvoripovrinu. a taj nain linije nisu vie pojedinani predmeti nego djeluju kao oblikovnelinije "rafure$.>. (onturne linije su linije koje opkoljavaju oblik na nain da ga se opaa kao stvaranpredmet a njegovu okolinu kao prostor koji ga opkoljava.

"vie o istom0 4rn'eim, +mjetnost i vizualno opaanje, poglavlje rostor, str. 8::5898.$

O moguim znaenjima linije

2ertikalnost podrazumijeva izostanak pokrenutosti a moe simbolizirati i ivot kaosuprotnost smrti. Znaenje vertikala moe se proirivati ovisno o kontekstu, te ukljuiti idignitet, opiranje promjeni, bezvremenost, itd.!ijete u dobi od est ili sedam godina poinje u svojim crteima upotrebljavati'orizontalnu liniju na dnu lista koja predstavlja tlo po kojem 'odamo i u kozmikomsmislu utemeljenje svijeta odnosno temelje civilizacije. + odnosu na ljudsku figuru,

'orizontalna smirenost oceana, zemlje i li neba, znai mirovanje, spavanje ili smrt .) dijagonalnim linijama povezuje se opasnost jer sugeriraju padanje, uruavanje, ruenjeovjeka "ili strukture koje je sagradio$. + sluajevima kada dijagonala oblikuje trokutkoji lei na bazi ili u nekim sluajevima kada spaja kutove pravokutnika moe se smatratisigurnom "u pravokutniku dijagonala pojaava i osigurava pravokutnik od bilo koje silekoja bi ga uinila nestabilnim paralelogramom$./eu mogua simbolina znaenja dijagonalne linije se moe dodati i katastrofinoznaenje munje 5 isprekidana dijagonalna linja "slom i destrukcija$.(rune, ovalne i zakrivljene linije 5 iznimno su kompleksne u svom znaenju jer sumanje konane, predvidljive ili mjerljive od ravni' linija * povezuje i' se sa enskimprincipom.

Ovu muku interpretaciju zakrivljeni' oblika, veinom pri'vaaju oba spola "zato seokrugli oblici u prirodi ili umjetnosti rijetko usporeuju sa mukim ramenima, dok npr.vulkani upuuju na muku ulogu$. Zakrivljene linije takoer sugeriraju i pokrenutostodreeni' prirodni' fenomena "zrake putuju samo u ravnim linijama, ali vodeni valovitvore krugove oko objekata 5 to je jedan od uzroka zato o zakrivljenim linijamagovorimo kao o fluidnima$-3ez obzira koliko precizno ralanjivali odreeno djelo, nikada neemo doi do linijekoja je bez znaenja, dovoljna sama sebi i nita vie. roblem se sastoji u tome da se


8/38

izbere najbolje znaenje meu mnogim moguim znaenjima unutar datog konteksta-."7eldman$.B O J

3oja je dojam "osjetilni doivljaj$ to ga na oko ostavljaju razliita zraenja od koji' se

sastoji svjetlost "4ni$. 3oja se pripisuje povrinama objekata, pigmentima, materijalimaili svjetlosnim izvorima, ovisno o nji'ovim svojstvima apsorpcije, refleksije ili emisijesvjetlosnog spektra.%ri boje koje nazivamo primarnima ne mogu nastati mijeanjem 5 crvena uta i plava./ijeanjem bilo koje dvije od tri primarne boje dobivamo sekundarne boje. %ercijarneboje "tzv. meu5boje$ nastaju mijeanjem primarni' i sekundarni' boja.)pektar obu'va est boja "primarne i sekundarne$ koje moemo vidjeti kada se zrakasvjetlosti propusti kroz kristalnu prizmu "dugine boje$.!a bi sistematizirali odnose boja obino i' predstavljamo u obliku kruga od dvanaestboja. Dto su boje na krugu blie to su srodniji nji'ovi odnosi to su dalje, to su jaikontrasti. 3oje koje meusobno stoje potpuno nasuprot imaju najjae kontraste i zovu se

komplementarnim bojama

!izi"ke osobine boje

)vaku boju se moe opisati s obzirom na njene tri osobine0ton "karakter boje$svjetlina "valer$,zasienost "intenzitet, ovisi o istoi boje$

ton "karakter boje$

3oja mijenja ton samo ako se pomijea s drugom bojom iz spektra. %onskim nazivamoslikanje u kojem se upotrebljavanoj boji dodavanjem druge boje tamni ili rasvjetljavanjezin ton. %ime se esto postiu razliiti odnosi svjetla i sjene.

svjetlina "valer$2elike svjetlosne gradacije odreene boje mogu se postii dodavanjem neutralne"akromatske$ boje0 crne ili bijele. %o pokazuje da boje imaju i druga svojstva osimobojenosti.2aler oznaava razliku svjetloe i tamnoe boje ili kvalitetu svjetla koji reflektiraJedini tamni ili svijetli pigmenti koji nee promijeniti karakter boje su crno ili bijelo.

neutralne bojeKrni, bijeli ili sivi objekti nemaju kvalitetu boje, nisu slini niti jednoj boji spektra.Zovemo i' neutralnima jer ne uoavamo boju 4psolutna crna 5 uope ne reflektira svjetloi prema tome nema boje. 3ijela boja predstavlja potpuno reflektiranje svjetla.)iva se moe smatrati neistom bijelom jer nastaje samo djelominim reflektiranjem svi'boja spektra.


9/38

priroda boje)vojom kvalitetom neposredno utjeu na nae emocije. rosjeni promatra odma'reagira na boju 5 ugodni ritmovi i 'armonini odnosi boja mogu zadovoljiti estetski

osjeaj. %ople boje ine se bliima a 'ladne daljima.)vaki obojeni objekt ima odreeni pigment koji mu omoguava da iz spektra apsorbiraneke valove boje a reflektira druge "pr. zelen list je zelen jer reflektira zelene valove usvjetlosnoj zraci, apsorbirajui ostale$. igment koji upotrebljavaju slikari je supstancakoja ima ovu osobinu.

simbolika boja%reba voditi rauna o simbolikoj vrijednosti boje koja ovisi o kontekstu0 zelena je bojapokreta za zatitu prirode ali i 6slama, uta je boja idovstva ali i 2atikana, crna je bojaalosti ali i faizma kao i razliiti' oblika terora, dok je ruiasta boja optimizma.

Krvena 5 ljubav, strast, radost, tamno crvena 5 vrag, revolucionarna boja svi' zastava.lava 5 aristokracija, istina, vjernost, plemenitost.Zelena 5 mir "maslinova grana, lovorov vijenac$, nada, besmrtnost "evergreen$.Cuta 5 um, pamet, svjetlo, razum.jubiasta 5 arobnjatvo, pokora, strpljenje.aranasta 5 plodnost, sjaj, bogatstvo.&uiasta 5 slatkoa, srameljivost, njenost, djevojatvo.?rimizna 5 ast, kraljevstvo, kardinalska boja, dostojanstvo, bogatstvo, uzvienost.3ijela 5 istoa, mir.Krna 5 tuga, bolest, smrt, nesrea, teror.

boja u 'rvatskom jeziku)tari 'rvatski izrazi za boju, u smislu vidnog osjetilnog doivljaja, su krasa, mast i cvijet"(lai0 &jenik strani' rijei$. (rasu prepoznajemo u izrazu krasno, krasan, a mast jeostao, primjerice u crnomanjast i u izrazu premazan svim mastima. %i izrazi nisu iz takodavne prolosti, koriteni su jo tijekom devetnaestog te poneto i poetkom dvadesetog.Jo uvijek u nekim gradovima u 1rvatskoj mogu se vidjeti blijedi stari natpisi nafasadama, primjerice LmastionaM za radnju gdje se bojilo tkanine.


10/38

#$l!!lin% Osnovni pojmovi povijesti umjetnosti

romjene stila od stila 8=. stoljea do stila 8;. stoljea moe se svesti na pet pojmovni'parova0

8. &azvitak od linearnog ka slikarskom. +savravanje linije kao smjernice i vodia okate, postepeno obezvrjeivanje linije.

@. &azvitak od povrinskog ka dubinskom. Obezvreivanjem konture dolazi doobezvreivanja povrine, a oko vezuje predmete u smislu naprijed nazad.

>. &azvitak od zatvorene ka otvorenoj formi. abavljenje pravila, poputanje tektonskoj

strogosti, ili ma kako se taj proces oznaio on jest novi modus predstavljanja. "tektonsko iatektonsko$.

A. /nogostruko jedinstvo i jedinstveno jedinstvo&azvitak od mnogostrukosti ka jedinstvenosti. 6 u 8;. i u 8:. stoljeu radilo se ojedinstvu, ali je u jednom sluaju jedinstvo je postignuto 'armonijom slobodni' dijelova,a u drugom skupljanjem lanova u jedan motiv ili podreivanjem ostali' elemenata podjedan koji vlada.

B. Jasno i nejasno "3ezuvjetna i uvjetna jasnoa$4psolutna i relativna jasnoa predmetnog predstavljanja predmeta kakvi jesu ili onakvi

kakvi nam se priinjavanju. -&elativna jasnoa- kao sveobu'vatna forma predstavljanjajavlja se kao odraz drugaije orijentacije prema svijetu.

1einric' FGlfflin "8:=A589AB.$1einric' FGlfflin "Dvicarac$ bio je uenik Jakoba 3urk'arda i itav ivot smatrao senjegovim nasljednikom. + sreditu njegove panje bio je pojam stila. )poznaju itumaenje promjene stilova smatrao najvanijom zadaom povijesti umjetnosti. Od 89N8.bio je na katedri u 3erlinu kao nasljednik 1ermana ?rimma. ?odine 89NB. objavljena muje monografija o 4lbrec'tu !ureru. Osnovne pojmove povijesti umjetnosti objavio je

898B. godine. Od 898@. do 89@A. godine predavao je u /nc'enu i onda se povukao uDvicarsku gdje je do 89>A. predavao u Zuric'u ali bio je izoliran od kolega i studenata.

FGlfflin se koncentrirao na formalnu konstituciju umjetnikog djela koja je vodila premapojmovnoj sistematici. +vijek je imao u prvom planu pojedina umjetnika djela i polaziood stvaralaki' procesa umjetnika. )matrao je da povjesniar umjetnosti preuzimaobvezu da pokua objasniti s kojim je umjetnikim sredstvima postignuto ostvarenodjelovanje. %eio je to tonijem spoznavanju razvojno5povijesni' odnosa.


11/38

FGlfflinova knjiga Osnovni pojmovi povijesti umjetnosti i danas se esto koristi nastudijima povijesti umjetnosti u raznim zemljama svijeta, usprkos svijesti o odreenimmanjkavostima jer ta knjiga na izniman nain studente ui gledati i stjecati senzibilitet zaspecifinosti likovnog jezika, posebice za komparativnu analizu.

2ie o interpretaciji FGlfflinova doprinosa u tekstu 1ermanna 3auera -7orma, struktura,stil0 povijest i metode formalne analize u0 3elting "i dr. ur.$, +vod u povijest umjetnosti.

&'LP*

4naliza skulpture

4nalizu skulpture poinjemo od analize volumena i prostora, a ostale elementeanaliziramo kao i kod slikarstva. e treba zaboraviti da je element boje iznimno znaajanza skulpturu. )kulpture su od antiki' vremena "pa i ranije$ sve do 89. st. bile gotovoredovito polikromirane.

volumen 2olumen odreujemo kao tijelo u prostoru iako bi precizna definicija volumenaoznaavala obujam nekog tijela u prostoru. 2olumen moe biti proupljen i sadravatiprostor u sebi. 2olumen koji nema upljina i koji je zbijen moemo nazvati masom.2olumen doivljavamo promatranjem iz razliiti' uglova, odnosno obilazei okoskulpture.

prostor (ada je rije o skulpturi, prostor s'vaamo kao likovni element koji jejednakovrijedan volumenu, to je mogue usporediti s matematikom jednakovrijednou

plusa i minusa. rostor moe ostajati izvan granica volumena, obavijati ga, prodirati unjega ili boraviti u njemu.

PPPPPPPPPPP

(arakter skulpture odreuje08. trodimenzionalnost@. priroda materijala i njegova veliina>. razliiti efekti proizali iz kretanja svjetla i sjena na povrini skulpture

porijeklo termina0

skulptura 5lat. sculpere5 odnosi se vie na tvrde materijale, na klesanje

plastika 5gr. plasso5 odnosi se vie na modeliranje,5 proizalo 5 plastika, termin u ekspanziji

razlikovanje < klasifikacija0


12/38

8. po nainu obrade0 klesanje 5 modeliranje@. po materijalu>. po dimenzijamaA. po svrsi ili funkciji za koju je namijenjena

8. kipar radi sve sam 5 od skice do def. obrade5vosak, glina, alabaster, slonova kost, metali "iskucavanje$5kamen i drvo

@. kipar radi sam do odreene faze 5 keramiari5modeliranje, suenje, ev. prekrivanje glazurom, peenje"fajansa, majolika, porculan$

>. kipar naini model 5 definitivno oblikovanje lijevanjem5teoretski kip se dade izvesti u bilo kojem materijalu, ali rauna se da kipar -misli- uodreenom materijalu

)vr'a ili funkcija skulpture05skulptura je rijetko autonomna5slui za08. spomenika plastika@. nadgrobna pl.>. dekorativna pl.

od dekorativnu plastiku ubrajamo razliite vrste dekoriranja gradski' prostora0 zgrade,objekte, zatim dekorativnu obradu oruja i oklopa, namjetaj, liturgijske i ritualnepredmete, glazbene instrumente, kostime.

5specifine okolnosti koje "izvan te'niki' karakteristika$ doprinose razlici izmeuskulpture i drugi' likovni' umjetnosti su08. trajnost@. vea skupoa proizvodnje>. vrstoa skulpture kao objektaA. teme

)kulptura je kroz povijest esto miljena kao da traje vjeno. 2ezana je uz idealneprolazne ljepote. Hesto je smatrano kao da je umjetnost skulpture van vremena i da je

ne mogu ugroziti promjene mode i ukusa. onekad se znakovi vremena umjetnopridodaju0 patiniranje, ljutenje, struganje, ak i lomljenje, korodiranje i sl. + usporedbisa slikarstvom skulptura je mnogo manje podlona promjenama. %rajnost i skupoa radautjecali na sporije mijenjanje tema, stilova i te'nika.

(roz povijest rijetko se dogaalo da inovativni poticaji dolaze od skulpture 5 ukoliko seto ne odnosi na ranu renesansu ili neoklasicistiku fazu kada je skulptura znaajan inilacu povratku antici. +sprkos vroj ukorijenjenosti u prolost i manjoj sklonosti


13/38

eksperimentiranju, skulptura je tijekom povijesti vie nego druge likovne umjetnostiizraavala idealne vrijednosti koje su uspostavljene kroz povijest i stoje kao ti'i svjedociosjeaja i svijesti u povijesti.

olikromija

ije i ne bi smjela biti s'vaena kao povrinska imitacija prirode 5 ona je integralni dioskulpture koji uspostavlja odnos skulpture s svjetlom prostora koji je okruuje.

Qgipat 5 gotovo sve bojeno?rka 5 mramorne skulpture bojene "raksitelu je bojao uveni slikar ikija$5obojena drvena gotika skulptura5bojana barokna plastika5u cjelini kroz povijest "osom 89 i @N stoljea$ malo skulpture koja je u boji prirodnogmaterijala

+ tradicijskom smislu 5 skulptura prua sliku 3oga, mitske linosti ili 'eroja, nji'ovutrodimenzionalnu predodbu 5 dok nam slikarstvo daje priu o dotinom ili saetak mita.

!ok se o slikarstvu kree od ideje do njene materijalizacije tj. do realizacije ideje u slici,odnosno njene predstave 5 u skulpturi se kree od materije da bi se u njoj otjelotvorilaideja.

PPPPPPPPPPPP

)kulptura po 7ocillonu0

rostor skulpture8. osi 5 pokazuju pravac pokreta@. profili 5 mnogostrukost kontura>. proporcije 5 odnos dijelovaA. modeliranje 5 topografiju svjetlaiti jedan od ovi' elemenata niti svi zajedno ne mogu zamijeniti volumen 5 -...jedino akose uzme u obzir volumen mogue je odrediti prostor i formu u skulpturi u nji'ovimrazliitim vidovima.-

rostor 5 granica0 obavija formu, strogo ograniava njeno irenje. e prekida se

kontinuitet povrine.rostor 5 okoli0 prostor je otvoren irenju oblika, kojima ne namee nikakva ogranienja,ovi borave i ire se u njemu, kao oblici ivota. &azbijanje oblika, naglost otvora.Dire tumaenje pojmova prostor * granica i prostor * okoli na str. A>5AA. "1enri7ocillon, Civot oblika, Zagreb 899B.

PPPPPPPPPPP


14/38

Odnos slikarstva i skulpture6 slikarstvo i skulpturu karakterizira materijalnost kao objekte. Obje umjetnosti netopredstavljaju. +vjetno govorei, teoretski nema razlike meu njima. 6pak, ostaje injenicada skulptura ostaje vie vezana uz materijal u kojem je nainjena nego slikarstvo. 2ea je

povezanost kamena ili bronce s skulpturom nego naslikanog prizora s fizikimkarakterom povrine na kojoj je naslikana. Jedna nezanemariva razlika jest u tome toskulpturu moemo i vizualno i taktilno doivjeti.

Znaajna razlika je u odnosu na okruenje 5 prostor. !imenzije, oblik, svjetlo i smjetajslike kreu se od loi' uvjeta do idealni' za promatranje djela. )kulptura moe bitisagledana "i treba biti$ u najrazliitijim uglovima pod razliitim osvjetljenjem i to neeutjecati na slabljenje njeni' estetski' vrijednosti.

Za skulpturu je bitan zbir mnogi' aspekata percepcije i prirode razliiti' mentalni'procesa od prirode oni' procesa koji su nam potrebni za prouavanje slikarstva.

PPPPPPPPPPP

?. K. 4rgan "prema0 Qnciclopedia of Forld 4rt$0-)kulptura nastoji predstaviti rad kao idealizirani i perfekcionizirani objekt a ne kaopredstavu objekta. )toga, u umjetnosti Zapada, skulptura je kao temeljni motiv usvojilaljudsku figuru i formalni ideal lijepog koji je sklon identifikaciji s plastinim vie no saslikanim formama.!ok slikar sam odreuje svjetlinu svoje slike kroz odnose svijetlog i tamnog, te bojom,kipar se treba posluiti stvarnim svjetlom s kojim se slui kroz jasan kontakt s povrinomskulpture 5 kao materijalnom komponentom njegova djela. Oblikujui masu i pojedine

dijelove skulpture, te modelirajui i odreujui teksturu povrine stvaralac oblikujeodnose prostorni' i svjetlosni' imbenika.)truktura 5 u uspostavljanju i raspodjeli masa i orijentaciji planova, stvara premise zaglavne kontraste svjetla i sjene i vrstu jedinstvene baze za promjenljivu igru svjetlosni'efekata na povriniE to se dogaa kroz veu ili manju dubinu modeliranja, razliitoodreene pokrete planova, kontinuirani ili prekidani razvoj oblika, kojima stvaralacdobiva razliite efekte sjetla i sjene, od maksimalni' kontrasta do stabilne gradacijenajsuptilniji' efekata sjena. -

-(akva god kipareva ideja bila, ona se razvija kao odnos oblikovanja skulpture i prostoraili kao odnos koji unosi prirodni prostor meu umjetnike efekte, transformirajui svjetlo

i atmosferu u elemente forme ili ak u glavnu supstancu djela.-PPPPPPPPPPPP

)tupnjevi odnosa svjetla i skulpture8. uobiajeni "prosjeni$ 5 prirodni prostor ukljuen u umjetnike efekte skulpture@. maksimalan 5 prostor postaje glavna supstanca djela>. minimalan 5 rezultat modeliranja kao i drugi' postupaka obrade povrine5i kamen i bronca se dovravaju posebnim oruem koje definira i najsuptilnije pokrete i


15/38

najmanje vibracije svjetla

roporcije(ipari se slue -optikim korekcijama- dimenzija u radu na skulpturi. )tvaraju uveanja i

umanjivanja tj. skraenja * ovisno o toki gledita. odreuju prostor snazi forme.

)mjetaj skulpture 5 postolja, nie, okviri

postoljeostolja puni' skulptura i okviri reljefa najee su integralni dio umjetnikog djela idoprinose prostornom definiranju skulpture. )vr'a postolja je da bi se skulptura postavilana visinu s koje e se najbolje moi sagledati, odnosno s koje e njeno djelovanje bitinajsnanije. ostolja su karika izmeu skulpture i povrine na kojoj stoje ili izmeu

skulpture i ar'itektureostolja mogu biti i ar'itekturni elementi0 plinta "pravokutna ili kvadratna ploa na kojojpoiva baza stupa ili stuba, ili prav. ili kvad. ploasto postolje skulpture ili tijelo stupa.

nia4r'itektonski element usjeen u zidu kako bi u nji' mogla biti postavljena skulptura.ie mogu biti u presjeku0 pravokutne, poligonalne, zakrivljene. ia moe otvaratipovrinu zida s okvirom ili bez okvira.

okvirOkvir "ar'itektonski reljefno dekorirani okvir, okvir drvenog oltara sa skulpturama iliskulpturama i slikama$ predstavlja kariku izmeu skulpture i ar'itekture. Okviri su estoispunjeni dekorativnim motivima girlanda ili kandelabra. + romanici ili gotici okviri sfiguralnim elementima imaju simboliko ili alegorijsko znaenje.

PPPPPPPPPPP

original skulpture

roblem originala kod skulpture postoji samo kod te'nika koje koriste odlijevanje,odnosno koje mogu izliti skulpturu u vie primjeraka, kao to je to u bronci. (od takveskulpture originalom se smatra gipsani odljev nainjen nakon modeliranja, kao prototipskulpture. %aj gipsani predloak se koristi za odlijevanje skulpture bronci i u naelu,originalom se smatraju tri odljeva, dovrena rukom autora, te eventualno post'umnoodlijevanje tri primjerka ukoliko i' autor za ivota nije izveo.(opije su me'anike reprodukcije nastale od odljeva.


16/38

multipl/ultipli su skulpture oblikovane za masovnu produkciju koja se na taj nain "teoretski$mogu proizvoditi u veem broju primjeraka bez gubitka kvalitete ili slabljenja sadraja.

onovljivost skulptura pronijela je slavu najpoznatiji' djela koja su uskoro stekla status

ar'etipova od koji' su nastajale brojne kopije "primjerice rimske kopije grki' originala$.Hak i kopije bronani' skulptura u mramoru nisu bile rijetke a niti obrnuto iako jepoznato da ta dva materijala sasvim drugaije reagiraju na svjetlo.

7alsificiranje skulptura je mnogo lake nego falsificiranje slikarstva a otkrivanjefalisifikata kod skulpture je tee i za'tjevnije.%est -karbon 8A- vrijedi na minerale i tvari vegetabilnog "odnosno organskog$ podrijetlaali ne i za metale.

Direnjem upotrebe odljeva u gipsu, kopije skulptura u gipsu postale su osnova za

izuavanje skulpture i u akademijama di disegno a kasnije akademijama di belle arti kojesu postajale bogate zbirke raznovrsni' odljeva "gipsoteke ili gliptoteke$.?ipsoteke ili gliptoteke imale su izrazit utjecaj u pojedinim razdobljima 5 posebno uvrijeme neoklasicizma.

grafiko reproduciranje

?rafiko reproduciranje skulptura postalo je popularno u 8:. i 89. stoljeu. +jedinstvenim linearnim konturama pokuao se proiriti dojam volumena originala.)uprotno ovoj metodi koja eliminira odnose svjetla i sjene jer trai ekvivalent plastikeforme u istoj grafikoj formi je fotografija "fotografska reprodukcija$. 7otografija

skulpture biljei jedan ili nekoliko pogleda, najee istiui snane kontraste svjetla isjene na utrb suptilni' kvaliteta modelacije.

PPPPPPPPPPPP

)kulptura @N. stoljea

5u 89. st. dolazi do krize5nedostatak interesa srednje klase za vizualnu prezentaciju politiki' i religiozni' ideala5novi koncept povijesti kao objektivnog istraivanja 5 slavljeniki spomenik izgleda "utom kontekstu$ zastario, anakronistiki

5ar'itektonski oblici postali su jednostavniji, a plastika dekoracija ar'itekture se reduciraili potpuno nestaje.5dolazi do novi' teorija, vizualni eksperimenti u slikarstvu5teme plastiki' i slikarski' istraivanja bile su jednake5prva posljedica 5 ljudska figura nije vie temeljna i gotovo jedina tema skulpture5dinamiki koncept forme odbacio je preteno s'vaan statiki karakter skulpture5idui korak bio je odustajanje od skupi' materijala i ustaljeni' te'niki' procesa u izradi


17/38

5poele su se upotrebljavati najrazliitije te'nike i najrazliitiji materijali "skulpture odbetona, eljeza, alumijnija, stakla, elika#$5idui korak bio je upotreba fragmenata ili objekata iz stvarnog ivota 5 u skulpturalnomkontekstu "podrijetlo toga je u kubistikom kolau$5898@. /. !uc'amp poinje s readR made objektima 5 objekt iz svakodnevnog ivota je

podignut na razinu skulpture.

*elje!

&eljef je vrst skulpture kod koje oblikovani volumen ostaje vezan za podlogu.

ri oblikovanju reljefa, skulptura se ponekad pribliava slikarstvu, posebice kada teiiluziji prostornosti, dubine i igri svjetla i sjene.

Osnovna podjela reljefa0

8. +leknuti reljef "anaglRp'$ 5 odreeni prikaz se izdubljuje u samoj plo'i.

@. iski "plitki$ reljef "basso relievo, bas relief, loI relief, 'rv. bareljef$ 5 reljefneskulpture na kojima su figure klesane manje od polovice, gledano u odnosu na pozadinu.

>. 2isoki reljef "alto rilievo, 'ig' relief$5klesan dovoljno duboko da se ini da Isu pojedini djelovi gotovo odvojeni od pozadine

A. /ezzo rilievo 5 reljefna skulptura na kojoj su figure i objekti tono do pola nji'ovavolumena isklesani.

B. loni reljef 5 r. stiacciato, fino gradirani reljef, sugerira atmosferu i trodimenzionalneefekte prostora, slino slikarstvu. 2idi0 !onatello.

+rte

Krte prema namjeni moe biti0

8. crte kao biljekaajee slui kao vjeba ili igra.(roki 5 "croSuis 5 franc 5 skica$ crte nainjen brzo, kistom umoenim u tu ili boju, usaeto formi prikazuje predmet ili izraava doivljaj. %ek u novije vrijeme se smatraravnopravnim ostalim te'nikama. &anije je imao znaenje privatne zabiljeke

@. crte kao studijaajee niz studija ili skica "moe biti i jedna$ na neku temu, odnosno istraivanjeodreenog problema pokreta, draperije, oblika ili emocije.)kica ili studija je prva osnova neke slike, skulpture ili graevine, napravljena crtaimsredstvima.

>. crte kao zasebno "ili potpuno$ djelo


18/38

Krte kao zasebno djelo je crte koji je dovren i nema bliske veze s bilo kojim likovnimdjelom istog autora.

2eina likovni' stvaralaca poinje stvarati kroz medij crtea no ima izuzetaka, kao

primjerice kipari koji umjesto crteima poinju malim modelima u glini. /nogi kipari"/ic'elangelo, &odin, 1enrR /oore$ su meu najboljim crtaima svog vremena.erijetko su detalji na crteima svjeiji, neposredniji ili ivlji nego na platnima.

inija je temeljni element crtea, te glavno izraajno sredstvo.

6zraajna sredstva crtea08. kontura 5 postie se linijom@. volumen 5 postie se0 crtakom modelacijomrafiranjemkontrastom 5 crno bijelo

>. mrlja 5 prvenstveno u slubi modelacije

ehnike crtea%

a$ su'e te'nike0ugljenkredacrvena kreda "sangvina$srebrenkaolovkapastel

b$ tekue te'nike0tuevitintesepija

,rste crtea%

skica, kroki, studija, samostalno djelo, karton "za freske, mozaike, tapiserije i sl.$,te'niki crte.

crtanje metalima ili metalnim legurama5mnogi crtei metalnim crtaljkama kasnije precrtani drugim medijima5koriteni su meko olovo, kositar i bakar i razne mjeavine olovne i kositrene legure5trag je bio blijedo siv, lako se brisao, vrlo pogodan za pripremne skice


19/38

srebrenka5pret'odi olovci

5srebro T olovo T kalaj5takoer blijedo sivi trag, nema korekture, kasnije oksidira u smeu, ne moe se brisati5za'tjeva sigurnu ruku jer korekcije ostaju vidljive5jak pritisak moe izazvati trganje podloge 5 stoga modeliranje, zadebljanja, svjetlosniefekti trebaju se raditi ponavljanjem, gustim crtkanjem ili nadomjestiti drugim medijem5usprkos tekoama bila je mnogo upotrebljavana tijekom 8B. i 8=. st.5za portrete upotrebljavanja od 8B. do 8;. st.5grafitna olovka od kraja 8=. stoljea sve vie istiskuje crtanje metalnim legurama

perood trske

5u poetku za crte je podloga pergament, papirus, od srednjeg vijeka gotovo iskljuivopapir5u poetku pisaljka je komad stabljike papirusa, trstike ili bambusa5u sreditu je prirodni rezervoar, vr' tvrd, ponekad rasjeen5potezi kratki, otri 5 zbog nemogunosti duljeg zadravanja tinte5kada ponestane tinte potezi su blai, svjetliji 5 postie se gradacija5mrlja se koristi tako da se razmazuje

ptije pero"gue, gavranovo ili labudovo pero$5iroke mogunosti0 meki potez, tanko 5 jak pritisak 5 iroko, debele linije

5od prozrano tanke linije do debele i mekane i do mrlje5potrebna virtuoznost 5 potrebne brze reakcije 5 trag nije mogue u potpunosti kontroliratitako da nastaju mnogi sluajni efekti5najee nema priprema olovkom, crte mora djelovati spontano i nenamjeteno5tek izrada metalni' pera razliiti' gradacija istisnula gue pero5upotrebljavane razliite vrste tinte

metalno pero5ostavljaju otar i jasan trag5ovisno o tipu mogu biti tanjeg ili ireg vr'a5metalno pero je suzdrano elastino u odnosu na gue koje je potpuno elastino a pero

od trske neelastino5crtei izraeni metalnim perom otri su, jasni, isti5razliitom upotrebom likovni' elemenata 5 linije i mrlje "tokice, crtice itd.$ mogu seizraziti razliite strukture materijala i ostvariti likovno bogatstvosepija

5vrsta tinte koja se dobiva iz pigmenta koji se nalazi u jednoj sipinoj ljezdi5poznata od rimski' vremena, u znaajnijoj upotrebi u umjetnosti tek od 8:. st.5ton je smei s malo ljubiastog ili crvenkastog "efektan za dubinu$


20/38

5zamijenjena industrijskim pigmentom

lavirani crte5 je crte na kojem se u veoj ili manjoj mjeri razreuje sepija, tu ili tinta te se nanosi napodlogu kistom. rije laviranja crte je najee izvoen perom, a laviranjem se postiu

razliiti odnosi svijetli' i tamni' nijansi, odnosno svijetli' i tamni' povrina.5lavirani crtei povezuju crtanje i slikanje5lav. crtei srodni su akvarelima jer posjeduju karakteristinu akvarelnu prozranost

ojedine te'nike ili kombinacije te'nika posebno odgovaraju pojedinim autorskimosobnostima, ikovni stvaraoci postiu najdojmljivije rezultate kada karakteristikevlastitog temperamenta usklade s karakteristikama prirode odreene te'nike, odnosnomedija.

1erbert &ead "u knjizi -/eaning in 4rt-$ poziva se na &uskina i navodi diskutabilnamiljenja i stavove u vezi s renesansnim crteom. 6stie da su u vrijeme renesanse sviveliki slikari bili i majstori crtea. (ae da su slikari 89. i @N. stoljea uili ili pokuavalinauiti slikati polazei od crtanja dok je u renesansi obrnuto 5 uili su crtati slikajui. Odmalena su vjebali s kistom u ruci. ikada nisu crte upotrebljavali u smislu vjebe kojae im pomoi bolje slikati. %ako su stvorili odvojenu umjetnost crtea 5 odnosno crtekao samostalno umjetniko djelo 5 razliito od slikarstva, umjetnost koja im jeomoguavala brzo biljeenje vizije ili misli koje e kasnije biti prevedene u slikarstvo 5bez uspostavljanja bilo kakvog odnosa s procesom slikanja. &ead to usporeuje sinjenicom da -ne potujemo stenografiju kao upotrebljivu pripremu za pisanjeknjievnosti-.

',*-L

4kvarel "Iatercolour painting$ je likovna te'nika koja koristi vodotopive pigmentepomijeane s vodotopivom gumom kao vezivom i vodu kako bi se dobile transparentne"providne$ boje.

4kvarelirani crte "Iatercolour draIing$ je crte kod kojeg linija "esto obrisna$ imaznaajnu ulogu, a vodene boje, monokromne ili raznobojne, nanose se kistom ipodreene su iscrtanim oblicima. Hesta primjena akvareliranog crtea je u podruju

modnog dizajna, a ranije je esto koritena u podruju dizajna kao i kod ar'itektonski'crtea.

?va "guas'$ je likovna te'nika koja koristi akvarelne boje djelimice pomijeane sbijelim pigmentom "temperom$ ime se gubi transparentnost boja.


21/38

pret'odnice akvarela0

iluminirani rukopisi5ne smatraju se akvareliranim crteimaa$ rukopis 5 namijenjen privatnom itanju "akv. 5 javna intencija$b$ rukopis 5 na pergamentu "akv. 5 na papiru$c$ rukopis 5 esta upotreba zlata5 dekorativnost "akv. transparent. i nema dekor.$

portretne minijature5takoer imaju zasebnu povijest5primjeri iz 8= i 8;. st. izvedeni su vodenim bojama na pergamentu5u 8:. i 89. st. vodenim bojama ugl. na slonovai5intimistiki pristup portretu 5 vrlo razliit i ograniavajua tema za razl. od akvarela

akvarel kao likovna te'nika5vodene boje u razliitim gradacijama su nosee sredstvo kao i kist kojim se nanose5povean interes za akvarel u suvremenom smislu javlja se kada i ovjekova obnovainteresa za vidljivi svijet8.upotrebljavan je u znanstvene svr'e 5 botanika i zoologija@. primijenjene umjetnosti 5 bilo je potrebno kada je dizajner neto zamislio za to su bilepotrebne boje pr. &afaelovi kartoni za tapiserije "oko 8B8B$, boja je fiksirana ljepilomivotinjskog porijekla i s bijelom bojom$ 5 slino gvau 5 spada u najranije i najveeakvarele koji su naslikani.

>. krajolik najvie profitirao od izvoenja u akvarelu 5 toliko da je postao dominantnatema za akvarel u gotovo A. st.4kvarel se osamostaljuje kao te'nika krajem 8B. i poetkom 8=. stoljea kada se estokoristi za slikanje krajolika, posebice egzotini' ili manje poznati' mjesta koje akvarelistiizrauju na putovanjima "pr. !rer$. + 8;. stoljeu u 1olandiji biljee se prvi primjeriprodaje akvarela kao samostalnog umjetnikog djela.+ Qngleskoj osim tradicije u iluminiranim rukopisima, postoji sporadina upotrebaakvarela kao dodatak monokromnom crteu od poetka 8=. stoljea do sredine 8:.stoljea. %ada poinje stalna pojava akvarela, izuzetna u kvantitetu i to je u poetkuglavna razlika u odnosu na ostale kole. osebna priroda ove pojave pokazala se nasvjetskoj izlobi QUposition +niverselle u arizu 8:BB. kada je izloeno 88A akvarela iz

Qngleske. %o je bilo prvi puta da je slikarstvo akvarela sudjelovalo na izlobi tog tipa ifrancuska kritika je akvarele iz Qngleske odma' uoila. ajpoznatiji predstavnicibritanskog akvarela kroz povijest su0 aul )andbR, 4leUander Kozens, 7rancis %oIne,1enrR 7useli, Filiam 3lake, Filliam %urner, Jo'n Konstable, Jo'n )ell Kotman$.+ 89. stoljeu 7rancuska je dala niz iznimno znaajni' akvarelista s vrlo razliitimindividualnim znaajkama "6ngres, QlacroiU, Konstantin ?Rs, 1onore !aumier, aulKezanne$.+ dvadesetom stoljeu akvarel nije imao odluujuu ulogu u odbacivanju principa


22/38

umjetnosti koji su se smjenjivali kroz protekli' pet stoljea ali moemo rei da se uakvarelu reflektiralo sve to se tijekom dvadesetog stoljea dogaalo. Od vremenaslikarstva i skulpture postimpresionista i fovista 5 razilaze se crte i boja od prirodnepojavnosti motiva. Heste su pojave mijeanje medija.

&likarske tehnike

Zidno slikarstvo ovisno je o koncepciji prostora u kojem je ostvareno i odreuje ga obliki veliina zida. rostor utjee na kompoziciju i raspored sadraja zidne slike. !imenzijeprostora nameu mjerilo zidnim slikama. %rajnost zidni' slika vezana uz mikroklimuprostora i stanje zidova. Od antike do dananji' dana pisani su prirunici s detaljnimopisima te'niki' postupaka o nainima izvoenja razliiti' te'nika zidnog slikarstva.

oetci zidnog slikarstva idu u red najstariji' likovni' postupaka. Od pret'istorije"4ltamira, ascauU$, Qgipta "kao sepulkralna umjetnost 5 upotrebljavana skala od sedam

boja$, /ezopotamije "tragovi fresko slikarstva$, (rete "dekorativno, naglaeni smisao zarealnostE palaa na (nososu$.O te'nici grkog zidnog slikarstva malo se zna.+ Qgiptu, (reti i ?rkoj boje muki' i enski' inkarnata se jasno razlikuju.1elenizam0 freske u unutranjosti palaa, 'ramova i grobnica, oslikana proelja zgrada,oponaaju se ili dopunjuju ar'itektonski detalji. 2einom u fresco te'nici, ali ima retuatemperom i fresco secco nainom. Hesta je primjena enkaustike.2itruvije i linije ostavili o slikarskim postupcima brojne podatke.ojednostavljena te'nika fresco5slikarstva prelazi u starokransku umjetnost"katakombe$. akon izlaska iz katakombi doivljava pravi razvoj.)likarstvo predromanike i romanike u dva osnovna smjera

8. na bizantskoj te'nici buke "s piljevinom i ivotinjskom dlakom ili kudeljom$ili 'elenistika te'nika uz dodatak porculanske zemlje. onavljaju se bizantske manireesto s zeleno podslikanim inkarnatom s izlomljenim draperijama koje lebde ispredmodre pozadine.@. drugi smjerovi koji su se oduprli utjecaju 3izanta03ijela pozadina s likovima slikanim irokim potezima, bez kontrasta, bez plastikemodelacije. Zidno slikarstvo sada se razvija u razliitim sredinama s vlastitimobiljejima. 6z predromanike vrlo malo sauvano. &omaniko 5 manje raznoliko 5reducirano na bizantske ili zapadne tradicije.

mozaik * slikarska te'nika slaganja raznobojni' kameni', mramorni' ili stakleni'

kockica u svjei cement ili buku. )matra se da je mozaik kao te'nika nastao na istoku arazvio se u vrijeme antike. %e'nika mozaika esto je primjenjivana u zapadnoeuropskojumjetnosti do 8>. stoljea kada je sve ee zamjenjuje jeftinija i bra izvedba freskoslikarstva. /ozaik se izvodi na zidu ili podu iscrtanoj osnovnoj kompoziciji na koju senanose svjei slojevi cementa ili buke u koju se utiskuju raznobojne kockice "tesserae$.ekada se posebno vodilo rauna o poloaju "kutu nagiba$ povrine svake kockice zbogrefleksije svjetlosti. + novije vrijeme, specifina stilizacija mozaika ponovo nalazi svojuprimjenu u dekorativnim namjenama.
https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125


23/38

enkaustikaosebno se priprema podloga s mnogo tanki' slojeva buke sa sve vie mramornogpijeska ili praine. rekriva se pigmentima zemljani'bojaotopljenim u vodi 5 kaoosnovna podloga. Zatim se slika motive pigmentima pomijeanim s voskom. otom se

itava slika navoti te pree vruim valjcima kako bi vosak prodro u zid to dublje.)lian postupak je i za slike na drvenim ploama koje su presvuene platnom pa se slianpostupak izvodi kako bi se postiglo proimanje boje i voska s podlogom "najpoznatijifajumski portreti iz @. i >. st. ne.$

sgraffitoOrnamentalni ili figurativni prikazi izvedu se u podlozi od alabasternog gipsa, mramornepraine i vapna koji se nanosi u dva sloja. )vaki sloj je druge boje, najee u kontrastu.)lika se dobiva -grebanjem- gornjeg sloja buke. akon slikanja povrina se esto poliravoskom i glaa vruim valjcima.)graffito je talijanska te'nika upotrebljavana u mnogim dijelovima Qurope, preteno na

vanjskim zidovima, uglavnom kao dekorativno slikarstvo.

!reske

oznajemo dvije te'nike fresko slikarstva0

8. buon fresco)lika nainjena s mineralnim ili zemljanim pigmentima na mokroj buci. igmenti semijeaju s vodom i sjedinjuju s bukom tijekom suenja. odloga je zid pokriven slojembuke na kojem je kompozicija skicirana najee u ugljenu. /okra buka se tada nanosi

samo za onaj posao koji je planiran za taj dan i po toj buci se slika.3uon fresco je metoda kojom tekue vapno formira sloj kalcijevog karbonata, ponaajuise kao vezivno sredstvo izmeu pigmenta s vanjske strane i gipsa na zidu. %rajnost ovete'nike je dokazana opstankom fresaka kao to su freske na (nososu na (reti. /etodabuon fresco je oivljena za vrijeme rane renesanse od slikara kao to je ?iotto i opisana uslavnoj knjizi Kennina Kenninija 6l ibro dellV 4rte.

o Kenniniju, slikar je nanio prvi sloj buke, pustio da se osui, potom crtao na njemu.reko ovog crtea je nanoen drugi sloj buke, tanak i providan, nazvan intonaco, krozkoji se crte mogao vidjeti i koji je sluio kao mokra podloga za u vodi rastopljenu boju.

Kenninijeva formula je kroz 8B i 8=. stoljee bila u vie navrata obogaena./ic'elangelo je nanosio vie od dva sloja buke, crtao je na posljednjem mokrom slojuintonacu. (artoni "u veliini zamiljene freske$ prenosili su se na mokri intonacoizvlaei linije kroz papir na kojem su bile izbuene male rupe. (roz rupe se oznaavalougljenom da bi se dobila obrisna linija. %e linije kasnije bi se prekrile bojom.)pecifinost fresko slikarstva jest da je to te'nika ija priroda sugerira da se ne slika smnogo detalja 5 ve da se esto koncentrira na velike jednostavne zone.
https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=13676https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=13676


24/38

@. fresco secco+ te'nici fresco secco pigent je pomijean s jajem koje je razmueno u vodi i nanosi sena na su'u buku. )u'a buka se prije slikanja poprica vodom kako bi se to boljepovezala s pigmentom.

!obre strane te'nike fresco slikarstva0%rajan medij pogodan za potrebe ar'itekture/oe trajati gotovo koliko i ar'itektura "ovisno o mikroklimatskim uvjetima$.

oa svojstva te'nike fresco slikarstva05nisu mogue korekcije "u buon fresco$5esto se nakon nekog vremena vide zone 5 "to je slikano pojedinog dana$ to je mogueizbjei s obrisnom linijom lika ili predmeta

5limitirani rasponbojai tonova u odnosu na ulje5postotak vlanosti zadnjeg sloja gipsa je bio presudan za trajnost freske5 u vlanim klimatskim uvjetima fresco slikarstvo nije mogue * freske rijetke usjevernim dijelovima Qurope5zagaeni zrak moe djelovati na promjene kemijski' svojstava i ubrzati propadanje

tempera)likarska te'nika kod koje se boje prireuju vezivanjem pigmenata pomou umanjca,meda, smokvinog mlijeka, ljepila "lat. temperare mijeati$.3oje se brzo sue ali nije mogue postii meke prijelaze iz boje u boju. )rednjovjekovno

slikarstvo i ikone su u pravilu u te'nici tempere, i tafelajne slike sve do kasnog 8B. st "od8@. st.$. %emperakao i ulje trai pripremu podloge.Za vrijeme srednjeg vijeka temperaje najee bila na drvenim podlogama. !rvo setrebalo potpuno osuiti, izbrusiti, zatim se postavljao gesso 5 mjeavina gipsa, ljepila ivode u tankim glatkim slojevima.akon pripremni' crtea na papiru, crta se na podlozi, na gessu. 3ojama se teko radi ikada su vodom razrjeene jer se brzo sue, a oblici se podreuju temeljnom crteu. )togaje paljivo izvedena obrisna linijakarakteristika slikarstva u te'nici tempere, kao to je iprozirnostbojavea nego kod uljani'boja. (orekcije su gotovo nemogue. )likar jemorao biti siguran to e raditi.%emperaima iri rasponbojaod freske ali jo uvijek mnogo manji od te'nike ulja na

platnu. )likari @N. stoljea upotrebljavali su temperu zbog specifine rasvjetljenostibojaza snovite prizore metafizikog ili nadrealnog karaktera. !obra strana tempere je trajnostkoja u mnogome nadmauje ulje.

slikarstvo uljnim bojama)likarstvo uljnim bojama je te'nika koja koristi pigmente koji kao vezivno sredstvoimaju ulje "uglavnom laneno$, a kao podlogu najee koristi dasku ili platno.%e'nika slikanja uljnim bojama nije bila mogua sve do 8B. stoljea kada su sjevernjaki
https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/url/view.php?id=34491https://omega.ffzg.hr/mod/url/view.php?id=34491https://omega.ffzg.hr/mod/url/view.php?id=34491https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=13676https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/url/view.php?id=34491https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/url/view.php?id=34491https://omega.ffzg.hr/mod/url/view.php?id=34491https://omega.ffzg.hr/mod/url/view.php?id=34491https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=13676https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/url/view.php?id=34491https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125https://omega.ffzg.hr/mod/page/view.php?id=14125


25/38

slikari 7ladrije "meu kojima su i braa van QRck imali znaajnu ulogu$ usavrili metodusuenja ulja uz pomo sikativa. +ljene boje su se pripremale tako da su se mineralnipigmenti i laneno ulje mijeali i ku'ali na niskim temperaturama sa staklom i kostima upra'u koji su sluili kao sikativi.(rajem 8B. st. u 6taliji je usavrena primjena te'nike uljnim bojama.

revladavaju dva naina slikanja u ulju0

8. te'nika stari' majstora5mnogo planiranja unaprijed5po prepariranom platnu se crta5kasnije se radi s bojama, nanose se u slojevima

@. te'nika alla prima5izravno slikanje na platno5ako ne uspije, treba uzeti novo platno i poeti iznova

%e'nika uljnim bojama otvara ogromne mogunosti likovnog izraza. + odnosu nate'niku tempere, najupadljivija je promjena u bogatstvubojai tonova te nji'ovimmeusobnim odnosima na povrini slike. Omogueno je stvaranje profinjeni' odnosasvjetlosti i sjene, prozirnou "odnosno lakoom$ ili spontanou.%alijani su tijekom 8B. st. usvojili te'niku uljni' glazura, ali ulje u pravom smislu "kaote'niku$ tek od kraja 8B. st. a platna od 8=. st.a platnu su podlogu sainjavali materijali koji ne upijaju ulje a koji platnu dajufleksibilnost koja spreava pucanje.%ijekom 89. stoljea pod utjecajem romantizma osobni pristup je bio dobrodoao i

slikanje tankim slojevima jedni' preko drugi' zamjenjeno je izravnim slikanjem.Od Konstablea prema impresionistima 8:;N5ti' raste potreba da se za'vate efektiprirodnog svjetla, odnosno da se slika na otvorenom "Qn plein air$.

Od 89AN5ti' proizvode se akrilne boje "akrilik na platnu$ 5 sintetski dobivene boje * kojeimaju slina svojstva kao uljne boje uz prednosti breg suenja i koje su od poetkanji'ove proizvodnje mnogo vie u uporabi od uljni'boja.

PO**-

ortret 5 predstavlja osobu ili osobe, ive ili mrtve, stvarne ili nestvarne, u razliitimlikovnim te'nikama, te prikazuju nji'ove fizike i


26/38

5od tada u 7rancuskoj portraiture5u eng. ortrait, njem. ortrWt, ruski portret5od srodne latinske rijei retra'o je nastala tal. &ije ritratto u znaenju kopije " uupotrebi od ranog 8=. st.$5ritratto u znaenju portreta derivira iz panjolskog retrato " u upotrebi od 8;. st.$

5znaenje rijei se mijenjalo s razvojem koncepta5od grke rijei eikon5latinske imago, effiges i simulacrum5bilo je vezano s konceptom imitacije "anofskR$5prikaz je traio odreeni stupanj slinosti s modelom i postavljao problem imitacije toje podrazumijevalo odreenu relaciju slinosti prema stvarnom.

/ogue podjele0o formalno5sadrajnom karakteru0 monumentalan, reprezentativan, intiman, idealiziran,naturalistian, satirian "karikatura$.

o tome to prikazuje0 samo lice ili glava, lik do prsiju, do pojasa, do boka, do koljena,cijeli lik.6konografski0samostalan "pojedinaan, dvojni, trojni, grupni$podreen i koordiniran, kad se povezuje s drugim vrstama motiva "donatorski usakralnim kompozicijama, portret u okviru 'istorijski', genre i aleg. komp.E koordiniranili subordiniran krajoliku, mrtvoj prirodi, interijeru, slici ivotinja "konjaniki$ i sl.$!imenzije0javlja se u svim dimenzijama 5 od golemi' spomenika, pa do medalja, novaca, gema irukopisni' inijaturaJavlja se u svim razdobljima i te'nikama slikarstva i kiparstva.

(oncept slikanja portreta0Ovisno o razdobljima, ukljuivao je niz pitanja05do koje mjere mora umjetnik inzistirati na slinostiX5na koji nain i koliko se moe dozvoliti da se od nje udaljiX5koliko idealizirati model, zatomljivati nedostatke ili i' isticatiX5svaki portret na odreeni nain prua rjeenje ovi' problema

dvije tendencije koje se sukobljavaju08. tenja slinosti5vezano uz korijene prikazivanja portreta0 kada se tijelo eljelo ouvati za vjenost

"mumificiranje$5snaga portreta i u magijskom s'vaanju 5 prim. u vrijeme bizantskog carstva kada je kodsuenja carev portret simbolizirao njegovu prisutnost@. tendencija idealizaciji ili transformaciji5u vrijeme renesanse postojale obje tendencije5eonardo istrauje i idealne proporcije tijela kao i drastine groteskne transformacijelica5tijekom 8=. stoljea u 6taliji maniristiko poigravanje s ljudskim likom "4rc'imboldo$ te


27/38

krajem 8=. stoljea nastajanje prvi' portretni' karikatura u krugu bolonjske likovneakademije od brae Karraci.5transformacije ljudskog tijela i lica posebno su se razvile u @N. stoljeu u najrazliitijimsmjerovima "ekspresionistikom, nadrealnom, 'iperrealistikom, kubistikom, kao i unajrazliitijim smjerovima i stupnjevima stilizacije ljudskog tijela i lica$

Portret kroz povijest

4ntika5u antikoj ?rkoj tenje za ostvarenjem 'armonine ljepote, tipizacija cijeloga tijela,5portreti s individualiziranim crtama od prve pol. B. st. pr.n.e.

5grki portreti sauvani u rimskim kopijama5grki portreti itave statue 5 rimske kopije samo biste&im5osnovna tema u skulpturi postaje portret realiziran u obliku poprsja 5 poeci su uetrurskoj nadgrobnoj plastici i u samom rimskom kultu predaka5rimski portret se svojim dosljednim naturalizmom bitno razlikuje od idealizirani' grki'ostvarenja, tei izraavanju individualnog karaktera i kod prikaza enski' osoba5u >. st. portreti u enkaustici u Qgiptu u 7ajumu 5 portreti u sanducima s mumijama5fizionomije grki' tipova ali i rimski'.

(asna antika i rano kranstvo

Krkva se bojala idolatrije, ali i cijenila prikaze svetaca koji su odraavali du' a ne samostvarni izgled modela. %ada je bila vanija interpretacija karaktera od fizionomije.

)rednji vijekegira se individuum, do gotike postoje samo portreti pripadnika vii' stalea. ?lavnatema u umjetnosti je portret (rista, iako ne po izgledu stvarne osobe.

ortret u kiparstvu je dugo vremena razvojno napredniji od slikarstva. adgrobnaplastika na grobovima 5 od 8>. st. na dalje u 6taliji se poinju izraivati portreti tijela nasamrtnoj postelji.

slikarstvo2e u &aveni u crkvi )an 2itale portreti Justinijana i %eodore u mozaiku kao patroni "=.st.$.+ iluminacijama knjiga donator je prikazan meu svecima ili personifikacijama vrlina.+ manuskriptima 8@. st. javljaju se i primjeri autoportreta sveenika koji su izraivalimanuskripte.4utoportreti se javljaju i na mozaicima "kat. u st. !enisu$ 8@. )t. u ouvreu. 2itrai sautportretima u K'artresu 8@. st. a tapiserijama u 8>. st.


28/38

+ vrijeme gotike, usprkos interesu za fiziognomiju, individualnost se rijetko moenaslutiti u slici jer je zaokupljenost vie s univerzalnim nego posebnim individualnimobiljejima. %ako je do vremena ?iotta koji donosi nove mogunosti portretizma. ?iottoje portretirao papu 3onifacija 2666 kako blagosljiva ljude i Qnrica degli )crovegni kao

utemeljitelja )crovegni kapele u adovi. ortret )crovegnija, za razliku od inaeizvoeni' portreta donatora, prikazan je isti' proporcija i u istom svijetlu kao3ogorodica, pred kojom )covegni klei da bi predstavio kapelu, i mogue ga jeprepoznati ne po grbu ili zapisu nego po osobnoj slinosti. 7igura sveenika koji mu je udrutvu izgleda da isto tako ima portretna obiljeja.ortreti u profilu donatora ili grupa donatora su postali uobiajeni i uskoro su se proirilina sjevernjaku umjetnost.)jevernjaci su otili dalje od oltarni' i fresko portreta i slikali pojedinane portrete,kojima je slinost s prikazivanom osobom glavni cilj.ortreti u profilu izraivani su u 6taliji posebno kroz firentinski Yuattrocento, dok jeportretizam 2an QRcka mnogo doprinio da pogled iskosa "poluprofil$ bude istaknut u

tadanoj prosdukciji portreta.

&enesansaotkraj srednjeg vijeka 5 prodor graanski' naruitelja i dosljednog realizma 5 afirmacijaizozemske "J. van QRck, /ajstor iz 7lemallea$ 5 izozemska dolazi do izraaja ve sa)luterovom skulpturom i umjetnou brae imburg./edicejska 7irenza u tom razdoblju oivljava tradicija antikog portretnog poprsja. +poetku prevladava aristokratski stiliziran isti profil "i u slikarstvu i u medaljarstvu, npr.isanello$, a zatim se razvija pod utjecajem nizozemski' uzora trietvrt5profil "4. da/essina.$otkraj 8B. )t. eonardo stvara uzorno uravnoteen visokorenesansni portret 5 takav

portret kasnije ostvaruju i ?iovanni 3ellini, &afael i %izian.(asnorenesansni portret oscilira izmeu melankolino obojenog, psi'oloki otrokarakteriziranog lika "otto$ i novog oblika internacionalnog dvorskog portreta u kojemsu kostim i atributi vaniji od lica nalik na masku "poeci ve kod 1olbeina, vr'unac kod3ronzina$.rvi samostalni portret cijelog lika jo je dosta tipizirana slika viteza "Karpaccio$ 5kasnije "/oretto, %izian i /oroni$ ustaljuje se nov oblik karakteristian za buduireprezentativni barok.

3arokortretni oblik itave figure uvruju pogotovo &ubens i 2elasSuez, a u 2an !Rckovoj

varijanti on utjee na engl. ortret 8:. i 89. st.izozemska s 1alsom i &embrandtom ostvaruje uzorni grupni portret koji je u staromnizozemskom slikarstvu anticipirao ve ?eertgen %ot )int Jans 5 u > osobitokarakteristina oblika 5 tzv. 4natomija "grupa lijenika$, slika strijelaca i slika upraviteljace'ovski' ili drugi' korporacija+ 8:. stoljeu u kiparstvu nakon pompozni' portreta vladara "3ernini$ u francuskojskulpturi 8:. st. slijede jednostavniji i istovremeno psi'iki izdiferenciraniji likovi"1oudon$E u slikarstvu se otkrivaju tenje za karakteriziranjem individualne psi'e i


29/38

letiminog trenutka "posebno portret u te'nici pastela$.

89. stoljeereko engleskog aristokratsko5graanskog portreta, te preko ?oRe i !avida bljetavibarokni portret preobraava se postepeno u stvarnu graansku sliku "6ngres$ 5 irok

raspon 5 od bidermajerske skromnosti "(ersting$ do traginog lika genija "!elacroiU,K'opin$5slijede portreti realista i impresionista 5 od Kourbeta i /aneta do %oulouse5autreca i/oneta5postimpresionistiki portreti u razliitim smjerovima "Kezanne, 2an ?og' i ?augin$.

@N. stoljeeovije europsko kiparstvo, nakon &odina 5 znaajni portretisti su 3ourdelle, !espiau,Qpstein, /arini.+ slikarstvu znaajan razvojni stupanj predstavlja ekspresionistiki portret. Odfovistiki' portreta 1enria /atissea preko icassovi' kubistiki' portreta prikazi

ljudskog lika sve vie su naginjali transformaciji tijela u slubi to izraajnijeg prikazakaraktera osobe.)redinom @N. stoljea poinje opadanje zanimanja za slikanim ili modeliranim portretom.%ek vrijeme prijelaza @N. u @8. stoljee najavljuje poveani interes za umjetnost portreta,posebice preko djela slikara kao to je ucian 7reud.

utoportreti

4utoportreti su najkompleksniji u itavom anru portreta. ruaju uvid u osobnost autora.%ijekom povijesti esto puta su sluili kao reklame za umjetnikovu vjetinu ili kaoeksperimenti u te'nici ili ekspresiji.

4utoportreti kroz povijest2rlo je malo autoportreta prije 8=. st. ekolicina je sauvana izvedena kao marginalije namanuskriptima. Jedan od uzroka malom broju autoportreta prije 8=. stoljea vjerojatno jeposljedica drutvenog poloaja likovni' umjetnika0 zato to se prije renesanse umjetnikesmatralo prije svega zanatlijama u slubi naruitelja. !rugi razlog je te'nike prirode0ravna ogledala nisu se mogla nabaviti prije 8B. stoljea izvan 2enecije gdje su se poelaproizvoditi. + 8B. i 8=. stoljeu nastaje sve vea samosvijest povezana s identitetom, skarakterom pojedinca. %o se moe povezati s rastom autobiografija u knjievnosti.(onano, dolo je do promjene umjetnikovog statusa * do pokretanja umjetniki'akademija i razvitka teorije umjetnosti. %eoretiari su istaknuli intelektualno u umjetnosti

a ne vie samo manualno * tada autoportret poinje oznaavati i samosvijest o vlastitojvrijednosti.2lastiti lik upotrebljavao se kada se nije moglo priutiti model. + 8= i 8;. st. autoportretisu se slali na dvorove kao reklama umjetnikovi' sposobnosti kako bi dolo doangamana. reko autoportreta &embrandt je istraivao efekte c'iaroscura. 2an ?og' i(Wt'e (ollIitz su eksperimentirali te'nikama slikanja, odnosno grafike.+ galeriji +ffici u 7irenci sakupljani su autoportreti kao dokumenti koji su sve umjetniciposjeivali ili ivjeli u 6taliji. 4utoportret kao orue istraivanja vlastiti' psi'oloki'


30/38

stanja uglavnom je pojava @N. stoljea.Za promatraa autoportret znai da promatramo odraz autora u ogledalu na nain na kojije on vidio sebe, odnosno da nas "promatraa$ umjetnik postavlja u svoju poziciju.

ortret i fotografija

Od pronalaska fotografije 8:@Nti' portret je jedan od glavni' fotografski' motiva.7otografija je omoguila sigurnu reprodukciju potpune slinosti s osobom. 7otografi suod poetka upotrebljavali konvencionalne poze slikara te kasnije esto retuirali tetonirali fotografije, a slikari upotrebljavali fotografiju na mnoge naine kao pomonosredstvo u kreativnom procesu stvaranja slike. 6ako je u poetku izgledalo da efotografija istisnuti slikani portret, oba medija su se vie nadopunjavala i obogaivalanego djelovala destruktivno. 7otografija je -oslobodila- slikare da vie ne moraju vjernosluiti mimezisu.

.rtva priroda

/rtva priroda je slika neivi' objekata.+ 8=. stoljeu pojavljuje se kao samostalna tema, od 89. stoljea omoguujenajslobodnije koloristike i formalne eksperimente.

naziv

+ izozemskoj termin -vie coRe- 5 poeo se upotrebljavati oko 8=BN. godine. +atelierima 3ruUelessa ubrzo preveden kao stilleven nepokretni objekt ili nepokretnapriroda. + njemakom jeziku kao stilleben u engleskom still life. )toljee kasnije,odnosno tijekom8:. stoljea nastao je francuski termin nature morte. + talijanskom

jeziku termin natura morta 5 pri'vaen sredinom 8:. stoljea nastao je kao protuteajedinom poznatom nainu prikazivanja -ivi' priroda-.znaenje termina0sjevernjaki 5 naglaava odsustvo pokreta i ti'i ivot predmetatalijanski termin u poetnoj fazi nastojao naglasiti ukoenost i tiinu predmeta1rvatski preuzet preko talijanskog i francuskog, a slovenski "ti'oitje$ preko njemakogjezika.

korijeni nastanka nezavisnog anra

ajranije prikazivanje predmeta u slikarstvu nalazimo u starom Qgiptu, u grobnicama. %osu prikazi posuda za 'ranu i 'rani na zidnim slikama i reljefima. Oni ne tvore mrtveprirode niti nisu prikazani zbog svoje estetske vrijednosti. rikazi su strogo namjenski 5za pokojne 5 kojima trebaju sluiti u zagrobnom ivotu 5 ili su ponueni bogovima. )vedok su prikazi bili duboko vezani za vjeru ili magiju samostalni, nezavisni prikazi mrtvi'priroda nisu se mogli razviti.

rema pisanim izvorima znamo da su ?rci u 2 i 62 stoljeu pr.ne. imali razvijenu


31/38

te'niku iluzionistikog prikazivanja predmeta ali nita nije sauvano "sjetite se legende onatjecanju grki' slikara, o ara'azijusu i Zeuksisu$. +tjecali su na rimsko slikarstvo imozaike od koji' imamo sauvani' primjera.

2e u prapovijesti mrtvi' priroda vidimo kakva je promjena nastala od egipatski' prikaza

koji su ukorijenjeni u stra'u i potrebi za sigurnou na drugom svijetu do oputenosti,zadovoljstva i pouzdanja u rimskom vremenu.

&imski dosezi od A. st. do 8A. ili 8B. bivali su zaboravljeni ili ignorirani.

Oko tisuu godina predmeti u slikarstvu i skulpturi sluili su kao atributi, simboli, iliorua


32/38

1olanani nisu imali ukusa za 'erojske i dramatine scene. 1olandske mrtve prirode 8;.st. su odraz prosperiteta 5 blagostanja koje je postignuto prekomorskom trgovinom idonoenjem egzotini' predmeta, 'rane i vina 5ujedno izraavaju gostoljubivost. rikazimrtvi' priroda ovisili su od raskoi do skromnosti ovisno o mjestu i vremenu u kojem sunastajale. rema kraju stoljea su sloenije kompozicije, egzotiniji predmeti i njenija

atmosfera. +ivali su u vrstim, stabilnim kompozicijama.

simbolika znaenja mrtvi' prirodaanofskR slikarstvo mrtvi' priroda nazvao -prerueni simbolizam-.rimjerice, mrtva priroda s voem aluzija na (rista, mi simbol zla, jezgra ora'a 5(ristovo boanstvo, petiljke 5 simb. muke, novac * Juda.

6za 8;NN. javlja se simbolika povezana s moralnim aspektima, politikim aluzijama iliteolokim teorijama./rtve prirode moglo se promatrati samo na estetskoj razini, aobrazovani 'umanisti su mogli prepoznavati skrivena znaenja.

/O%626 /&%261 &6&O!4

5 motivi trnice i plodnosti5 motivi mesnice5 motivi ku'inje5 motivi iz lova5 motivi B osjetila5 2anitas "tatina, ispraznost, prolaznost$

5 motivi deserta5 motivi postavljena stola5 motivi voa5 motivi cvijea5 religiozna mrtva priroda s cvijeem i voem5 motivi muzeja i kolekcija "esto prirodoslovni'$5 glazbeni instrumenti5 oruje5 knjige5 umski motivi

Osim 'oladnski' slikara mrtvi' priroda, u panjolskom "Zurbaran$, francuskom "K'ardin,/anet, Kezanne$ i talijanskom slikarstvu "3asc'enis$ bilo je slikara koji su se istaknuli uovoj likovnoj vrsti.


33/38

Povijest krajolika

(rajolik je umjetniki prikaz prirode, u irem smislu vanjskog prostora.roirena definicija0

ojam krajolik odnosi se na tip likovnog predstavljanja u kojem je prirodni ambijentsubjekt ili djeluje znaajnije od figura u slici.

(rajolik je bio podreena umjetnika tema kroz mnoga stoljea zapadne civilizacije, odantike ?rke i kroz srednji vijek te renesansu kada je ve postignuta visoka razina ulikovnom prikazivanju prirode. a prijelazu kasnog srednjeg vijeka u renesansu krajoliciimaju dekorativno ili simboliko znaenje. )amo neki elementi iz prirode su prikazivanikako bi se prikazao ambijent. &enesansni 'umanizam promijenio je odnos prema prirodiprema ulnoj percepciji, ali krajolik se jo nije tretirao kao samostalna tema.+ umjetnosti zapadne Qurope od 8;. st. na dalje krajolik je postao nezavisna tema likovneumjetnosti prvo u izozemskoj. &azvoj je tekao od 2an QRcka, preko ?eertgena tot sint

Jansa, ?. !avidsa, J. 3osc'a, do J. atinira.

-)likarstvo krajolika oznaava faze nae predodbe o prirodi- "(. Klark$

+ renesansnim pisanim izvorima koji nam govore o prikazivanju prirode kao to je toeonardov %raktat o slikarstvu, eonardo vie govori o istraivanju same prirode i pojavau njoj nego o krajoliku.

odjela na idealni "antiki ili 'erojski$ i pastoralni karajolik "rustini ili pitoreskni$, jepodjela koja je nastala iz traktata pisani' u 8;. st.

ovijest krajolika nije kontinuirana. rikazi koji se mogu smatrati krajolicima izegipatski' grobova ili pompejanski' ili rimski' fresaka jer prikazuju stijene, bilje i stablane potvruju osnovnu ideju slikarstva krajolika kao predmeta za izdvojenu estetskukontemplaciju nego su raeni kao pozadina za svijet mrtvi' ili ivi'.

+ egipatskoj umjetnosti krajolik se nikada ne javlja kao samostalni element. Qlementikrajolika vidljivi su u scenama koje predstavljaju akcije ljudi i ivotinja

+ antikoj ?rkoj u geometrijskom razdoblju spirale, vijenci, palmete, akantusisimboliziraju prirodu . + (retsko5mikenskoj fazi divlje ivotinje, cvijee, ptice. +

ar'ajskoj priroda najee pretvorena u bia 5 satiri, menade, udovita kao 'obotnice. +klasinoj fazi elementi stvarnog pejzaa "rometej vezan za stijenu$. + vrijeme'elenizma dolazi do sinteze razni' elemenata. Za ompejansko slikarstvo smatra se da jenastalo kao kopija raniji' 'elenistiki' predloaka5posebno zanimljiva druga pompejanska faza "ivijina kua, 2ila degli /isterii$


34/38

(rajolik je otkrie renesanse. Qvolucija u prikazivanju krajolika tekla je od pozadine doprizora prirode koji dominira nad prikazanim figurama, te na koncu do samostalnogprikaza prirode. 2jerojatno prvo isticanje krajolika nalazimo kod !rera kada 8B@8.

spominje atinira kao -Joac'ima, dobrog slikara krajolika-. atinirovi krajolici nemajunita s jedinim moguim pret'odnikom enoardom i njegovim gotovo znanstveniminteresom za stijene i biljke. atinir kao da slika 3ogorodicu i dijete ili 3ijeg u Qgipatprvenstveno da bi prikazao krajolik.

?otovo nemogui zadatak klasifikacije krajolika pokuao je nainiti (ennet' Klark uknjizi -andscape into 4rt-. Klarkova podjela ne treba biti s'vaena striktno, jer pojedinislikari stvaraju krajolike mijeajui elemente razliiti' pristupa. !onosimo saete izvatkena temelju Klarkove podjele0

6 krajolik simbola

5vladalo je veliko nepovjerenje prema prirodi5neukrotivost prirodni' sila5teak rad u prirodi5srednjovjekovna kranska filozofija 5 ako je na ivot samo kratka meuigra na ovomsvijetu 5onda ne treba posebnu panju obraati na prirodu 5 jer priroda koju spoznajemoulima je grena 5 stoga nae prikazivanje prirode mora biti simbolino

5korak prema krajoliku 5 sinteza simbola 5 nainjen je kada se poeo prikazivati zaaranivrt 5 Qden, "&aj na perzijskom znai ograeno zemljite$ 5 jedan od najraireniji' i

najutjeniji' mitova ovjeanstva.planine gotikog pejzaa5baziraju se na antikim uzorima5udno izvijene stijene 5 predstavljaju svijet izvan 2rta5zato nerealistino prikazivanje planina05ovakav se prikaz planina odrava jer predstavlja spretan simbol5ovjek srednjeg vijeka nije istraivao planine, bile su nedokuive i ogromneume5oduvijek su privlaile srednjovjekovnu matu5od 8A. stoljea ovjek poinje i prodirati u nji' 5 lov 5 tradicionalno zanimanje

aristokracije 5tema lova je paradoks koji pokazuje da ovjek uglavnom putem instinktaza ubijanje dolazi u blizak dodir s ivotom prirode.kartografski prostor * potreba da se obu'vati totalitet prostora


35/38

66 (rajolik injenice

Od razdoblja renesanse, istie brojne realistino prikazane detalje u krajoliku sve do

topografske tonosti55(onrad Fitz 5 prvi topografski prikaz enevskog jezera "Hudesni ulov ribe, 8AAA.$5!rer0 6nsbruck, akvarel 5 prvi portret grada5?. 3ellini 5 svjetlo * specifian emotivni odnos prema svjetlu5atinir0 3ijeg u Qgipat 5 prvi kojem su krajolici znaajniji od figura5krajolik izozemske 8;. st.5 &embrandt0 pronalazi grafiki ekvivalent za sve vieno5u 8:. stoljeu krajolik injenice degenerirao u topografiju

5jedan od uvjeta postanka pejzaa injenice bio je nov osjeaj za prostor

5kod van QRcka je instinktivan5kod 7lamanaca je empirijski, empirijska predstava prostora zadovoljava potrebenaturalistikog slikarstva57irentinci ili dalje pomou matematike 5 rezultat je bila znanstvena perspektiva 5pronaao je 3runellesc'i, prvi je opisao 4lberti, a najpotpunije ju je koristio . della7rancesca

5do kraja 8;. st. slikanje svjetla prestaje biti in ljubavi i postaje trikom.5pejzano slikarstvo pretvorilo se u obino pravljenje slika prema izvjesnim formulama, ainjenica je svedena na topografiju

666 7antastini krajolik

5ve u 8B. st. slikari su se dali na istraivanje misterioznog i neukroenog5poetkom 8B. st. poelo se istraivati misteriozne i nes'vatljive aspekte prirode5slikanje aspekata prirode koji izraavaju mrane strane ljudskog du'a, svjesna upotrebauznemiravajui' oblika i simbola 5 to je ono to se kasnije nazvalo umjetnouekspresionizma5za ?rueneIalda, 4ltdorfera i 3osc'a opasnosti ivota jo su bile stvarnost. "vidjeli supopaljena sela, grozote seljaki' ratova, vjerski' ratova...$

5to je utemeljen na sjevernjakim i antiklasinim formama 5 to je imaginarni i sloeniritam umjetnosti nemirni', organski' formi nastale u epo'i mnogi' seoba naroda5krajem 8:. st. -zima imaginacije-

62 6dealni krajolik5po svom sadraju i nainu slikanja u slubi je ilustriranja vjerski', povijesni' ili poetski'tema


36/38

5to se ne radi samo kroz figure nego kroz itavu scenu 5 posebna elegancija, asocijacije naprolost5Ovidije i 2ergilije formirali imaginaciju renesanse5uivanje u samom imitiranju, koje je bilo dovoljno 4lbertiju i 3elliniju, nije moglozadovoljiti omazza i brau Karacci

5i po sadraju i po konstrukciji krajolik mora ii za onim viim vrstama slikarstva kojeilustriraju neku temu, bila ona religiozna, 'istorijska ili pjesnika5to se moe postii ugoajem i karakterom itave scene5Ovidije i 2ergilije inspirirali matu ren. slikara0 rvi omiljen meu slikarima ljudski'likova, drugi sluio kao inspiracija za pejsa2ergilije 5realistiki elemenat povezan sa snom koji je tjeio ovjeanstvo, mitom oZlatnom dobu

2 naturalistiki nain gledanja

5poetkom 89. st. prepoznato je da se status slikarstva krajolika mijenja * kod irokepublike krajolik je postao iznimno popularan5Konstable je prvi otkrio i jo danas opravdava umjetnost beskompromisnog naturalizma5njegov smisao za kretanje svjetla, vjerojatno potjee jednako od &uRsdaela koliko i odvlastitog promatranja5filozofija 8:. st. pretvorila je prirodu u me'aniki svijet kojim upravlja 'ladan razum"common sense$.!aubignR 5prvi slikar koji je itav ivot posvetio naturalistikom gledanju pejzaaE on ganije kao Konstable pretvorio u sredstvo samoizraavanja

5!aubignR je prema svemu sudei, bio prvi umjetnik kojeg su kritizirali jer su mu radovibili tek -impresije- "kritizirao ga %'eop'ile ?autier$ 5 imao velik utjecaj na /oneta *Klark tvrdi da ga se moe nazvati ocem impresionizma/onet 5 odluio dokazati da je sam objekt slikanja bez vanosti i da je doivljaj svjetla

5impresionisti bili sve do 8:=9. godine jednostavni naturalistiki slikari

dobitci i gubitci impresionizma5dobitak je u naglaavanju svjetlaE ranije su se slike esto pretvarale u tamne mrlje nazidu

5zadovoljstvo i kada gledamo na slike, a ne samo u slikeE -Ovaj je razvitak tona povezans konanim osloboenjem boje.-5slikari 89. st posljednji puta branili idealistiku filozofiju koja je smatrala da linijapripada intelektu a boja ulima. Ova postavka stoljeima koila slobodno izraavanje.5impresionizam je proirio opseg naeg zapaanja5oni su nas nauili da vidimo boju u sjeni

5nji'ovo povjerenje u fiziki svijet 5 najvea greka


37/38

5ograniiti slikarstvo na vizualne doivljaje znai dotai se samo povrine5vie nas impresioniraju ideje nego ulni doivljaji5najvea kreacija u umjetnosti je motiv koji ostaje u sjeanju.5motiv je stvar 5 impresionizam odbacivao stvari, ukinuo liniju

26 krajolici 89. i @N. stoljea

%urner 5more kao tema0 motiv se sastojao u boji, kretanju i svjetlu5%urner je po odgoju i vlastitim sklonostima bio slikar akvarela5akvarel, ako ga se pravilno upotrebljava, trai svijetle tonove5s vremenom, na %urnerovu i Kezanneovu te'niku uljem utjecalo iskustvo u akvarelu2an ?og' je kao i %urner iznad svega imao -sjevernjaki osjeaj za svjetlo kao izvormaginog.-5%urnerovo svjetlo 5 biserni sjaj. 2an ?og'ovo svjetlo 5 estoko, 'irovito, zbunjuje.

)eurat 5sjedinjuje u sebi sva intelektualna strujanja svog vremena0vjeru u znanost, zanimanje za primijenjenu i orijentalnu umjetnost, zanimanje za poetkeart nouveau.

5issarro nauio zakone klasinog slikarstva pejzaa5/oneta elja da uroni u vidljivo odvela s vrstog puta trad. naina konstrukcije5njegov razvijeni poentilizam imao udan efekt da neutralizira boje5mnotvo tokica s udaljenosti stvara dojam blijedog akvarela

Kezanne je posjedovao sposobnost da reducira ono to vidi na zanimljive oblike. Osjetio

je da sliku treba komponirati prvo od ploni' motiva, a tek onda prijei na stvaranjeiluzije dubine.5Kezanne postie dojam dubine savrenim smislom za vrijednost boje5ujedinio svoj smisao za povrinski motiv, sa svjesnou potrebe vrste forme5vee plo'e razbijao je u izvjestan broj manji' "faseta$, od koji' bi svako svojom bojompokazala novi pravac velike plo'e5K. je elio da forme zadre svoj identitet i stoje u meusobnom ar'itektonskom odnosu5birao motive koji pogoduju njegovom nainu pojednostavljivanja5promjenu u nainu gledanja pratila je promjena u te'nici5imao sposobnost da istovremeno sagleda i dubinu i motiv na povrini5sve plo'e povezane u prostoru i podvrgnute jednom planu

5-osjeaj da se tema mora odjednom sagledati i kao povrinska ara i u dubini, te da seforma mora stvoriti pomou boje...-

/enre slikarstvo

?enre scena je likovno djelo koje prikazuje prizor iz svakodnevnog ivota.

)cene iz svakodnevnog ivota mogu biti npr. sa trnica, interijeri, zabave, ulini prizori.


38/38

ain prikazivanja moe biti realistian, izmiljen ili romantiziran. ?enre slikarstvo seesto pokazalo popularnim unutar graanske, buroaske klase.

(roz povijest umjetnosti nalazimo primjere bliske genre scenama od staroegipatski'prikaza, pompejanski', srednjovjekovni' iluminacija. + razdoblju renesanse flamanac

ieter 3rueg'el )tariji volio je prikazivati seljake u svakodnevnom ivotu, teme svadbe,plesa, lovaca i slini' prizora. %ada je poelo i vrijeme najbolje produkcije genre scena.+ genre scenama istaknuli su se braa Ostade, !avid %eniers, 4elbert KuRp, 2ermmer,ieter de 1oc'. /anji formati ovi' scena bili su prikladni za izlaganje u kuamagraanstva srednje klase.+ 6taliji genre slikarstvo dobiva poticaj kada je u &im doao 'olanski slikar ieter vanaer 8=@B. "dobio je nadimak 6l 3amboccio$. )ljedbenici su mu bili, meu ostalima,?iacomo Keruti i ?iuseppe /aria Krespi. + 7rancuskoj 8;. stoljea ouis le ain, a u8:. stoljeu Fatteau i 7ragonard. + Qgleskoj Filliam 1ogart' koji je dao drutvenukritiku kroz genre scene.ostoji i genre fotografija. %eko je razlikovati fotografije etnografski' dokumentarni'

prizora i genre fotografije.

Documents

Pristup likovnom djelu