Europski parlament2014-2019

Dokument s plenarne sjednice

A8-0060/2016

17.3.2016

IZVJEŠĆEo predloženom imenovanju Same Jereba za člana Revizorskog suda(C8-0025/2016 – 2015/0804(NLE))

Odbor za proračunski nadzor

Izvjestitelj: Bart Staes

RR\1089906HR.doc PE577.028v02-00

HR Ujedinjena u raznolikosti HR

PR_NLE_MembersECA

SADRŽAJ

Stranica

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA........................................................3

PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS SAME JEREBA...............................................................................4

PRILOG 2.: ODGOVORI SAME JEREBA NA UPITNIK.....................................................13

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU..........................26

PE577.028v02-00 2/25 RR\1089906HR.doc

HR

PRIJEDLOG ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA

o predloženom imenovanju Same Jereba za člana Revizorskog suda(C8-0025/2016 – 2015/0804(NLE))

(Savjetovanje)

Europski parlament,

– uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0025/2016),

– uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

– uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0060/2016),

A. budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B. budući da je na sjednici Odbora za proračunski nadzor od 15. ožujka 2016. održano saslušanje kandidata Vijeća za člana Revizorskog suda;

1. daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Samu Jereba imenuje članom Revizorskog suda;

2. nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.

RR\1089906HR.doc 3/25 PE577.028v02-00

HR

PRILOG 1.: ŽIVOTOPIS SAME JEREBA

RADNO ISKUSTVO

1.12.2013. – Zamjenik predsjednika Revizorskog suda Republike SlovenijeRevizorski sud Republike SlovenijeSlovenska 50, 1000 Ljubljana (Slovenija)http://www.rs-rs.si

▪ donošenje odluka u senatu Revizorskog suda Slovenije o svim revizijama Revizorskog suda Slovenije na koje je podnesen prigovor, bez obzira na djelokrug revizije

▪ provedba zadaća koje mi je povjerio Revizorski sud Slovenije na temelju mandata njegova predsjednika (predlaganje revizija, odobravanje iscrpnih planova revizija te nacrta i prijedloga izvješća o reviziji, sudjelovanje u programima osposobljavanja za revizore i u povjerenstvima za obranu završnih radova za ovlaštene državne revizore, predstavljanje izvješća o reviziji pred Državnim zborom Republike Slovenije i drugom zainteresiranom javnosti...). Moje područje rada također obuhvaća sve nadležnosti Revizorskog suda Slovenije i sve vrste revizija (financijske revizije, revizije pravilnosti/usklađenosti i revizije učinkovitosti poslovanja), ali i izravno praćenje i nadziranje polovine aktivnosti suda. Bio sam i osobno zadužen za praćenje provedbe revizije pravilnosti i učinkovitosti poslovanja uspostave i rada Društva za upravljanje potraživanjima banaka i revizije uspješnosti poslovanja u pogledu najvećeg ulaganja posljednjih godina (izgradnja 6. bloka termoelektrane Šoštanj). U toj su reviziji ispitane posljedice za dobit ili gubitak, ali i za novčani tok Holdinga Slovenske elektrarne (najveća slovenska organizacija u području energije) i Slovenskog državnog holdinga.

Poslovni ili javni sektor Javni sektor

1.12.2004. – 30.11.2013. Vrhovni državni revizorRevizorski sud Republike SlovenijeSlovenska 50, 1000 Ljubljana (Slovenija)http://www.rs-rs.si

▪ upravljanje revizijskim odjelom zaduženim za revizije javnih službi, ekološke revizije, revizije postupaka privatizacije, revizije javnih agencija i fondova. Odjel je provodio revizije financijskih izvještaja i pravilnosti transakcija. Većina je revizija provedeno u vidu revizija uspješnosti poslovanja ministarstava (posebno Ministarstva financija, Ministarstva okoliša i prostornog planiranja, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva prometa i Ministarstva gospodarstva i infrastrukture (u onom dijelu koje se odnosi na opskrbu energijom), lokalnih jedinica i javnih službi (poduzeće za autoceste u Republici Sloveniji DARS, Slovenske željeznice, operator prijenosnog sustava ELES, slovenski operator distribucijske elektroenergetske mreže SODO, poduzeće za trgovinu električnom energijom GEN, dobavljači plina, isporučitelji vodnih usluga i usluga odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda itd.), ali i investicijskih subjekata Republike Slovenije (Slovensko društvo za odštete, Slovenski državni holding).

▪ 1.2.2013. – 1.7.2013. Osim što sam upravljao revizijskim odjelom, također sam obnašao dužnost zamjenika vrhovnog državnog revizora koji vodi odjel zadužen za reviziju državnih i nedržavnih proračunskih korisnika, korisnika državnog proračuna koji dolaze iz pravosuđa, ali i političkih stranaka.

Poslovni ili javni sektor Javni sektor

23.9.1996 – 1.12.2004. Neovisni revizor/savjetnikLM Veritas d.o.o.

▪ autonomna provedba revizija godišnje računovodstvene dokumentacije poduzeća (financijski izvještaji)

▪ sudjelovanje u revizorskim timovima koji provode revizije godišnje računovodstvene dokumentacije (financijskih izvještaja) većih poduzeća

PE577.028v02-00 4/25 RR\1089906HR.doc

HR

▪ primjena dogovorenih postupaka u skladu s međunarodno priznatim standardima revizije kao važnog elementa provjere ispravne naplate i potrošnje ekoloških poreza

▪ podučavanje i savjetovanje u području računovodstva i revizija

▪ organizacija seminara i panela

1.11.1995. – 3.3.1996. Neovisni revizor/savjetnikLM Veritas d.o.o.Dunajska 106, 1000 Ljubljana (Slovenija) http://www.lm-veritas.si

▪ neovisne revizije godišnje računovodstvene dokumentacije poduzeća (financijski izvještaji)

▪ sudjelovanje u revizorskim timovima koji provode revizije godišnje računovodstvene dokumentacije (financijskih izvještaja) većih poduzeća

▪ primjena dogovorenih postupaka u skladu s međunarodno priznatim standardima revizije kao važnog elementa provjere ispravne naplate i potrošnje ekoloških poreza

▪ podučavanje i savjetovanje u području računovodstva i revizija

▪ organizacija seminara i panela

Poslovni ili javni sektor Računovodstvo i revizija

OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE

1.10.1991. – 9.11.1995. Dipl. ekonomist – računovodstvo i ekonomijaEkonomski fakultet, Sveučilište u LjubljaniKardeljeva ploščad 17, 1000 Ljubljana (Slovenija)http://www.ef.uni-lj.si/en

▪ ekonomske kategorije i odnosi među kategorijama

▪ računovodstveni standardi i elementi financijskog, troškovnog i upravljačkog računovodstva

▪ revizija financijskih izvještaja

▪ statistička obrada podataka

▪ financijski instrumenti i trgovanje financijskim instrumentima

1.9.1987. – 30.6.1991. Ugostiteljsko-turistička škola, LjubljanaPreglov trg 9, 1000 Ljubljana (Slovenija) http://www.ssgtlj.si

OSOBNE VJEŠTINE I KOMPETENCIJE

Materinski jezik/jezici slovenski

Ostali jezici RAZUMIJEVANJE GOVORENJE PISANJE

Slušanje Čitanje Govorna interakcija Govorna produkcija

engleski C2 C1 B1 B1 B1Razine: A1 i A2: temeljni korisnik – B1 i B2: samostalni korisnik – C1 i C2: iskusni korisnikZajednički europski referentni okvir za jezike

Komunikacijske vještine ▪ vještine vođenja i upravljanja

▪ komunikacijske vještine

▪ inventivnost

▪ neovisnost

▪ vještine pregovaranja i uvjeravanja

RR\1089906HR.doc 5/25 PE577.028v02-00

HR

▪ profesionalnost i snažna radna etika

▪ međuljudske i socijalne vještine

▪ poznavanje metodologije obrazovanja odraslih (nastavničke kvalifikacije i vođenje nekoliko seminara i panela)

Nastavno iskustvo▪ tečajevi računovodstva i uravnoteženja platne bilance u okviru programa za stjecanje

zvanja računovođe s dopusnicom u Obrazovnom centru za odrasle Ljudska univerza Trebnje i Institutu Republike Slovenije za strukovno obrazovanje i osposobljavanje Cene Štupar (Ljubljana 1998. i 1999.)

▪ vođenje seminara i internih obrazovnih programa za institute i poduzeća od 1996. (Pravni fakultet, Sveučilište u Mariboru, Slovenski institut za reviziju, Institut za javnu upravu, LM Veritas d.o.o., Nebra d.o.o, Agencija za upravljanje, agencija za zapošljavanje „Agencija za kadre”, Udruženje ekoloških pokreta Slovenije itd.)

▪ vođenje viših studijskih programa za stjecanje zvanja komunalnog inženjera (predmet/program Financiranje komunalnog gospodarstva u Institutu IZRAZ 2003.)

▪ predstavljanje rada Revizorskog suda Republike Slovenije studentima poslijediplomskog studija Ekonomskog fakulteta u Ljubljani kao dijela kolegija Upravljanje neprofitnim organizacijama (2006., 2007.,2008., 2009., 2014. i 2015.) i kolegija Revizija računa (2009.)

▪ predavanja u okviru obrazovnog programa za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora Slovenskog instituta za revizije (2009., 2010., 2012.)

▪ predavanja o troškovnom računovodstvu za izvođače radova na izgradnji komunalne infrastrukture na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani (2015.)

Iskustvo u medijskim nastupima (konferencije za tisak na kojima je slovenski Revizorski sud predstavljao izvješća, nezavisna medijska priopćenja, ali i paneli, konferencije, stručni seminari itd.).

▪ bogato iskustvo u uspješnom vođenju sastanaka s predstavnicima Vlade Republike Slovenije, ministarstvima i drugim korisnicima javnih sredstava te pojašnjavanju nacrta izvješća o reviziji

▪ iskustvo u predstavljanju stručnih tema radnim tijelima Državnog zbora (Komisija za nadzor javnih financija, Odbor za poljoprivredu i okoliš, Odbor za gospodarstvo itd.)

▪ iskustvo u vođenju internih sastanaka i razgovora sa zaposlenicima. U svojstvu voditelja revizijskog odjela obavljao sam razne zadaće koje su obuhvaćale organizaciju rada do godišnjih redovitih ocjenjivanja zaposlenika.

Organizacijske/upravljačke vještine

▪ Kao voditelj revizijskih odjela (sveukupno u trajanju 9 godina, od čega sam 5 mjeseci tijekom 2015. bio voditelj dva odjela) i kao zamjenik predsjednika Revizorskog suda Slovenije (2 godine) dobro sam upoznao kako funkcionira radna organizacija, upravljanje projektima, osnivanje radnih skupina te vodstvo i motivacija zaposlenika da postignu zacrtane ciljeve.

▪ Godine 1996. pohađao sam časničku školu i postao pričuvni satnik te sam u okviru osposobljavanja stekao vještine zapovijedanja i vođenja vojnih jedinica.

Stručne vještine i kompetencije ▪ 1997. – 1998.: obrazovni program za stjecanje zvanja REVIZORA. Među prvima sam u svojoj generaciji završio program (certifikat br. 110 od 24. ožujka 1998.).

▪ 2000. – 2001.: obrazovni program za stjecanje zvanja OVLAŠTENOG REVIZORA (certifikat br. 010 od 12. studenoga 2001.). Obje su titule spojene u jednu u skladu sa Zakonom o reviziji te mi je izdan novi certifikat sa stručnim nazivom REVIZORA (certifikat br. 084 od 15. srpnja 2008.).

▪ 2000.: obrazovni program za stjecanje stručnog zvanja OVLAŠTENOG POSLOVNOG EVALUATORA. Položio sam sve ispite ali samo odlučio ne braniti svoj završni rad s obzirom na to da nisam mislio nastaviti tim smjerom.

▪ 2001.: Na 53. sjednici od 30. studenoga 2001. Stručno vijeće Republike Slovenije za stručno i tehničko obrazovanje donijelo je odluku da mi se odobri zvanje

PE577.028v02-00 6/25 RR\1089906HR.doc

HR

SREDNJOŠKOLSKOG NASTAVNIKA za predmet/program „Financiranje komunalnog gospodarstva”.

▪ 2003.: Stekao sam nastavničke kvalifikacije SREDNJOŠKOLSKOG NASTAVNIKA na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani (certifikat od 12. svibnja 2003.).

▪ 2004.: Stekao sam zvanje DRŽAVNOG UNUTARNJEG REVIZORA (certifikat 120-DNR-MF od 19. ožujka 2004.). 2013. stekao sam zvanje OVLAŠTENOG DRŽAVNOG UNUTARNJEG REVIZORA (certifikat br. 77-PDNR-MF od 14. svibnja 2013.).

▪ 2007.: Stekao sam zvanje DRŽAVNOG REVIZORA (certifikat br. 88 od 26. siječnja 2007.), a 2012. zvanje OVLAŠTENOG DRŽAVNOG REVIZORA sa završnim radom „Mjerenje financijske uspješnosti rada Revizorskog suda Republike Slovenije” (certifikat br. 49 od 27. rujna 2012.).

▪ Godine 2009. i 2012. na slovenskom Revizorskom sudu podučavao sam u okviru programa stjecanja zvanja državnog revizora na temu računovodstva u javnom sektoru. Također sam sudjelovao u brojnim povjerenstvima za obranu završnih radova za stjecanje zvanja državnog revizora i zvanja ovlaštenog državnog revizora.

▪ 2010.: Stekao sam certifikat o osnovnom osposobljavanju u području obrade i zaštite podataka te sam prošao odgovarajuću sigurnosnu provjeru za pristup klasificiranim podacima stupnja tajnosti „Povjerljivo”.

▪ 2006.: Stekao sam certifikat o temeljnom osposobljavanju kao član nadzornog ili upravljačkog odbora.

Digitalne kompetencije ▪ Iskusni sam korisnik programskog paketa Microsoft Office, uključujući Word, Excel i Powerpoint.

▪ Korisnik sam alata za uredsko poslovanje Lotus Notes.

Vozačka dozvola B, G, H

DODATNI PODACI

Kao vrhovni državni revizor i zamjenik predsjednika Revizorskog suda Slovenije:

▪ sastavio sam članak na engleskome jeziku i u veljači 2011. predstavio ga konferenciji vrhovnih državnih institucija na temu javno-privatnog partnerstva – „Javno privatna partnerstva i revizija javnog sektora”;

▪ prisustvovao sam sjednici europskih vrhovnih revizijskih institucija na kojoj se raspravljalo o donošenju europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS);

▪ kao vrhovni državni revizor nadležan za provedbu ekoloških revizija, vodio sam nekoliko međunarodnih ekoloških revizija na engleskom u suradnji s međunarodnim državnim institucijama (među ostalim o klimatskim promjenama, upravljanju zaštićenim područjima (parkovi prirode itd.), slivovima, šumama, očuvanju velikih mesojeda);

▪ sudjelovao sam na nekoliko stručnih seminara koje su organizirale druge vrhovne revizijske institucije te kongresu EUROSAI-ja;

▪ sudjelovao sam na nekoliko bilateralnih sastanaka s predstavnicima drugih vrhovnih revizijskih institucija i organizacija (Europska središnja banka itd.) i članovima panela za stručnu ocjenu Revizorskog suda Slovenije pod vodstvom Državnog ureda za reviziju Ujedinjene Kraljevine.

Ostale vještine U slobodno vrijeme rado se bavim vrtlarenjem i fotografijom. Suautor sam dviju knjiga koje su nastale na temelju mog vlastitog vrtlarskog iskustva.

▪ Gorza, Alenka, Jereb, Samo, Matic, Sever i Vesel, Tomaž: Trajnice za sva godišnja doba: uspješna sadnja u slovenskim vrtovima. Ljubljana: Cankarjeva založba, 2009., 227 str.

▪ Gorza, Alenka, Jereb, Samo i Vesel, Tomaž: Dražesni vrtovi Slovenije: 26 privatnih ukrasnih vrtova. Ljubljana: Cankarjeva založba, 2010., 236 str.

RR\1089906HR.doc 7/25 PE577.028v02-00

HR

Moji su članci i fotografije objavljeni i u časopisima Delo in Dom i Delo in dom Plus.

Publikacije Bio sam organizator, voditelj i sudionik (1998. – 2004.) redovnih godišnjih savjetovanja na temu računovodstva u javnim poduzećima koja su osmišljena za sektor komunalnih usluga na kojima sam predstavio sljedeće članke (na slovenskome jeziku) koji su potom objavljeni u zborniku radova naslovljenom „Računovodstvo javnih poduzeća”.

1) Jereb, Samo: „Financiranje razvoja i obnove infrastrukture u Sloveniji” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2010. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2010., str. 53. – 72.

2) Jereb, Samo: „Ekonomska načela (i pravne osnove) kojih se treba pridržavati pri donošenju nove regulative o komunalnim uslugama” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2009. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2009., str. 13. – 34.

3) Jereb, Samo: „Dogovori o infrastrukturi između vlasnika infrastrukture i i pružatelja komunalnih usluga” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2008. Portorož: LM Veritas d. o. o., 2008., str. 37. – 56.

4) Jereb, Samo: „Novi ekonomski odnosi između lokalnih jedinica i javnih poduzeća” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2007. Portorož: LM Veritas d. o. o., 2007., str. 5. – 22.

5) Jereb, Samo: „Ekonomska platforma za formiranje cijena komunalnih usluga” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2006. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2006., str. 37. – 52.

6) Jereb, Samo: „Infrastruktura komunalnih usluga u koju se ulaže doprinos u naravi” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2006. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2006., str. 79. – 96.

7) Jereb, Samo: „Amortizacija infrastrukture komunalnih usluga” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2005. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2005., str. 5. – 32.

8) Jereb, Samo: „Primjena standarda SRS 35 u javnim poduzećima i pri koncesionarima – danas i u budućnosti” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2004. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2004., str. 65. – 80.

9) Jereb, Samo: „Računovodstvena i porezna pitanja u vezi s upravljanjem komunalnom uslugom gospodarenja otpadom” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2004. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2004., str. 91. – 108.

10) Jereb, Samo: „Priprema izjava o dohotku po aktivnostima i općinama, razvrstanih po komunalnim uslugama i gospodarskim djelatnostima” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2003. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2003., str. 33. – 59.

11) Jereb, Samo i Loncner, Matej: „Analiza podataka godišnjih izvješća o komunalnim uslugama” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2003. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2003., str. 93. – 127.

12) Jereb, Samo: „Metode analize izjava o dohotku u javnim službama prema aktivnostima i općinama” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2002. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2002., str. 5. – 42.

13) Jereb, Samo: „Evidentiranje osnovnih sredstava u upravljanju na temelju cjenovne procjene infrastrukturnih mreža” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2002. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2002., str. 57. – 76.

14) Jereb, Samo: „Jamčenje održivosti javnih poduzeća” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2001. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2001., str. 19. – 42.

15) Jereb, Samo: „Uspostava i korištenje dugoročnih rezervacija za sanaciju odlagališta otpada” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2001. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2001., str. 79. – 98.

16) Jereb, Samo: „Raspoređivanje troškova amortizacije po lokalnim jedinicama” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2000. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2000., str. 63. – 81.

17) Jereb, Samo: „Sastavljanje podbilance sredstava i obveza u javnim poduzećima i određivanje raspoloživih sredstava za investicije i infrastrukturu” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 2000. Radenci: LM Veritas d. o. o., 2000., str. 83. – 113.

PE577.028v02-00 8/25 RR\1089906HR.doc

HR

18) Jereb, Samo: „Izmjena propisa i objašnjenja Ministarstva financija u pogledu poreza na dodanu vrijednost za komunalna poduzeća” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 1999. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 1999., str. 37. – 54.

19) Jereb, Samo: „Raspodjela prihoda u javnim poduzećima” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 1999. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 1999., str. 73. – 117.

20) Jereb, Samo: „Posebnost popisivanja dugotrajne imovine u upravljanju” u zborniku radova Računovodstvo javnih poduzeća, 1998. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 1998., str. 117. – 147.

Seminari – publikacije na slovenskom

Bio sam organizator, voditelj i sudionik raznih seminara o aktualnim temama u vezi s upravljanjem javnim uslugama i lokalnim jedinicama na kojima sam predstavio sljedeće članke:

a) Seminari o financijskim i pravnim pitanjima u javnim poduzećima1) Jereb, Samo: „Porez na usluge odlaganja otpada (u pogledu vlasništva nad odlagalištem otpada i sastavljanje podbilance poslovne imovine)” u zborniku radova Aktualna financijska i pravna pitanja u vezi s javnim poduzećima 2003. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2003., str. 11. – 29.

2) Jereb, Samo: „Izmjena Zakona o trgovačkim društvima i izmjene slovenskih računovodstvenih standarda SRS 35 koje utječu na računovodstvo u javnim poduzećima” u zborniku radova Aktualna financijska i pravna pitanja u vezi s javnim poduzećima, 2002. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2002., str. 60. – 81.

3) Jereb, Samo: „Raspodjela obveza izvora financiranja infrastrukture u pojedinačnim lokalnim jedinicama u bilanci javnog poduzeća” u zborniku radova Aktualna financijska i pravna pitanja u vezi s javnim poduzećima, 2001. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2001., str. 49. – 69.

b) Seminari o ekološkim porezima1) Jereb, Samo: „Revizija ciljane upotrebe porezne imovine” u materijalima za seminar naslovljen Naknade za vodu i porez na odlaganje otpada. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2003., str. 55. – 61.

2) Jereb, Samo: „Računovodstveni tretman poreza u javnim poduzećima” u materijalima za seminar naslovljen Porez na odlaganje otpada. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2002., str. 33. – 42.

3) Jereb, Samo: „Računovodstveni tretman poreza i povrata u poduzećima za komunalne usluge na temelju propisa Republike Slovenije” u materijalima za seminar naslovljen Naknade za vodu i porez na odlaganje otpada. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2001., str. 34. – 53.

c) Seminar o sastavljanju godišnjih izvješća javnih poduzeća 1) Jereb, Samo, Fekonja, Benjamin i Lozej, Marko (Mag.): Godišnje izvješće poduzeća za komunalne usluge. Materijali za seminar o godišnjem izvješću poduzeća za komunalne usluge. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2004., 121 str.

2) Jereb, Samo, Fekonja, Benjamin i Lozej, Marko (Mag.): Godišnje izvješće poduzeća za komunalne usluge. Materijali za seminar o godišnjem izvješću poduzeća za komunalne usluge lokalnih jedinica. Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2003., 115 str. d) Ostali seminari u organizaciji LM Veritasa i objavljeni članci:1) Materijali i prezentacija brojnih seminara o računovodstvu dugotrajne imovine u poduzećima, javnim poduzećima i ustanovama od 1996. do 2004., najnoviji materijali: Jereb, Samo: „Primjeri rezerviranih transakcija povezanih s dugotrajnom imovinom” u materijalima za seminar Računovodstvo dugotrajne imovine Ljubljana: LM Veritas d. o. o., 2004., str. 8. – 165.

e) Međunarodni seminari: Jereb, Samo i Petrovič, Jorg Kristijan (Mag.): „Javno privatna partnerstva i revizija javnog sektora” u materijalima za seminar Revizija javno-privatnih partnerstava (zajednički trening Kontaktnog odbora EU-a i EUROSAI-ja) Bonn: Njemački revizorski sud, 2011.

Publikacije na slovenskom: Članci objavljeni u slovenskom Časopisu za javnu upravu:

RR\1089906HR.doc 9/25 PE577.028v02-00

HR

Jereb, Samo: „Jamčenje transparentnosti financijskih odnosa između općina i sektora komunalnih usluga nakon prestanka važenja obveze objave o imovini pod upravljanjem” u Časopisu za javnu upravu, sv.44, br. 2 – 3, Ljubljana. Institut za javnu upravu pri Pravnom fakultetu u Ljubljani, 2008., str. 57. – 84.

Članci objavljeni u slovenskom časopisu za reviziju Revizor:1) Jereb, Samo i Petrovič, Jorg Kristijan (Mag.): „Računovodstveno evidentiranje različitih oblika javno-privatnih partnerstava (prvi dio)” u časopisu za reviziju Revizor, br. 5/2008, sv. IX., Ljubljana: Slovenski institut za reviziju, 2008., str. 26 – 40.

2) Jereb, Samo i Petrovič, Jorg Kristijan (Mag.): „Računovodstveno evidentiranje različitih oblika javno-privatnih partnerstava (drugi dio)” u časopisu za reviziju Revizor, br. 6/2008, sv. IX., Ljubljana: Slovenski institut za reviziju, 2008., str. 23 – 40.

3) Jereb, Samo: „Stavke iz prethodnih razdoblja (ispravak ključnih pogrešaka)” u časopisu za reviziju Revizor, br. 11/1997, sv. VIII., Ljubljana: Slovenski institut za reviziju, 1997., str. 7 – 40.

Ostale publikacije: Članci objavljeni u zbornicima radova s konferencija o suvremenim metodama u računovodstvu, financijama i revizijama te izvješća s konferencija o godišnjim financijskim izvještajima ili materijali s godišnjih konferencija evaluatora:1) Jereb, Samo: „Cijene javnih usluga povezanih s okolišem i (ne)sukladnost pristupa bilancama” u materijalima za 18. godišnju konferenciju računovođa. Zreče: Slovenski institut za reviziju, 2015.

2) Jereb, Samo: „Javne dužnosti i (ne)primjena načela potpunosti bilance u praksi” u materijalima za 17. godišnju konferenciju računovođa. Zreče: Slovenski institut za reviziju, 2014.

3) Jereb, Samo: „Iskustvo slovenskog Revizorskog suda s izvješćima procjeniteljima imovine i ovlaštenim evaluatorima u pogledu ocjene vrijednosti” u materijalima za 17. godišnju konferenciju procjenitelja imovine. Rogaška Slatina: Slovenski institut za reviziju, 2014.

4) Jereb, Samo: „Učinak (ne)primjene ponovne evaluacije državne i općinske javne gospodarske infrastrukture na trošak komunalnih usluga” u materijalima za 16. godišnju konferenciju računovođa. Zreče: Slovenski institut za reviziju, 2013.

5) Jereb, Samo: „Uklanjanje imovine pod upravljanjem u pogledu rješenja navedenih u međunarodnim standardima financijskog izvještavanja” u zborniku radova s 42. simpozija o suvremenim metodama u računovodstvu, financijama i reviziji. Ljubljana: Savez ekonomista Slovenije i Udruženje računovođa, kreditora i revizora Slovenije, 2010., str. 49. – 88.

6) Jereb, Samo: „Računovodstvena pitanja zasebnih računa za razne aktivnosti u sektoru komunalnih usluga” u zborniku radova s 12. godišnje konferencije računovođa. Portorož: Slovenski institut za reviziju, 2009., str. 107 – 148.

7) Jereb, Samo: „Računovodstveno evidentiranje za različite oblike javno-privatnih partnerstva” u zborniku radova s 11. godišnje konferencije računovođa. Portorož: Slovenski institut za reviziju, 2008., str. 81 – 104.

8) Jereb, Samo: „Problemi u vezi s utvrđivanjem financijskih rezultata u javnim poduzećima” u zborniku radova s 38. simpozija o suvremenim metodama u računovodstvu, financijama i reviziji. Ljubljana: Savez ekonomista Slovenije i Udruženje računovođa, kreditora i revizora Slovenije, 2006., str. 47. – 78.

9) Jereb, Samo: „Revizija u javnim poduzećima” u zborniku radova s 34. simpozija o suvremenim metodama u računovodstvu, financijama i reviziji. Ljubljana: Savez ekonomista Slovenije i Udruženje računovođa, kreditora i revizora Slovenije, 2002., str. 263. – 284.

Članci objavljeni u priručniku o javno-privatnim partnerstvima:Jereb, Samo: „(Ne)održivost prijenosa vlasništva nad infrastrukturom na sektor komunalnih usluga” u priručniku Javno-privatna partnerstva: stručna uputstva i korisna rješenja za uspješno ostvarivanje projekata javno-privatnih partnerstva. Maribor: Založba Forum Media d. o. o., 2009., 16. poglavlje, 56 str.

Članci objavljeni u časopisu Gospodarski vestnik1) Jereb, Samo: „Mali instrumenti (prvi dio)” u časopisu Gospodarski vestnik – dodatak Savjetnik, br. 7, sv. 45. Ljubljana: Časopis Gospodarski vestnik, 1996., str. 65. – 68.

PE577.028v02-00 10/25 RR\1089906HR.doc

HR

2) Jereb, Samo: „Mali instrumenti (drugi dio)” u časopisu Gospodarski vestnik – dodatak Savjetnik, br. 8, sv. 45. Ljubljana: Časopis Gospodarski vestnik, 1996., str. 61. – 64.

RR\1089906HR.doc 11/25 PE577.028v02-00

HR

PRILOG 2.: ODGOVORI SAME JEREBA NA UPITNIK

Profesionalno iskustvo

1. Navedite svoje profesionalno iskustvo u javnim financijama bez obzira na to radi li se o proračunskom planiranju, izvršavanju proračuna, upravljanju proračunom ili o proračunskom nadzoru ili reviziji.

Cijelu sam svoju dosadašnju dvadesetogodišnju karijeru posvetio reviziji. Odmah nakon stjecanja diplome u studenome 1995. zaposlio sam se u privatnom revizorskom društvu i prošao sve faze revizorske obuke i praktičnog revizorskog rada. Prvih sam devet godina radio na revizijama različitih subjekata iz industrijskog i trgovinskog sektora, a paralelno sam se osposobljavao kako bih postao revizor odnosno ovlašteni revizor pri Slovenskom institutu za reviziju. U skladu sa slovenskim Zakonom o trgovačkim društvima ovlašteni revizor također može izdavati izvješća o temeljnim doprinosima u naravi. Stoga sam započeo i proces školovanja kako bih postao ovlašteni poslovni evaluator i stekao potrebno znanje o metodama ocjenjivanja. Uspješno položivši sve ispite, ipak sam odlučio da neću braniti završni rad s obzirom da nisam namjeravao nastaviti tim smjerom. Znatan dio mog rada u to je razdoblje podrazumijevao revizije pružatelja komunalnih usluga. Stoga sam organizirao seminare i savjetovanja za predstavnike općina i pružatelja komunalnih usluga te sam objavio nekoliko članaka o problemima u području komunalnih usluga i njihovim rješenjima povezanima s računovodstvom, izvješćivanjem, pravnim i upravljačkim pitanjima pri organiziranju komunalnih usluga, formiranju i utvrđivanju cijena i poreza itd.

Zbog svog rada s pružateljima komunalnih usluga pozvan sam na Revizorski sud Republike Slovenije te sam kao vrhovni državni revizor vodio Odjel za revizije zadužen za revizije javnih službi, ekološke revizije, revizije postupaka privatizacije, revizije javnih agencija i fondova (dalje u tekstu: Odjel). Odjel je provodio revizije financijskih izvještaja i pravilnosti transakcija, koje su uglavnom vođene kao unakrsne revizije uspješnosti poslovanja ministarstava1, lokalnih jedinica i javnih službi2. Odjel je također obavio revizije investicijskih subjekata Republike Slovenije (Slovensko društvo za odštete, Slovenski državni holding itd.) u vezi s upravljanjem njihovom financijskom imovinom i obvezama te procesom privatizacije. Devet sam godina uspješno obavljao te zadaće dok sam vodio Odjel koji je činilo između 15 do 20 revizora (preporuke: g. Igor Šoltes, bivši predsjednik Revizorskog suda Slovenije). Obavljali smo sve moguće vrste revizija javnog sektora, kada je riječ o revizijama pravilnosti i uspješnosti poslovanja, te smo izdavali mišljenja o ekonomičnosti, uspješnosti i djelotvornosti. S obzirom na to da subjekti revizija nisu uvijek na odgovarajući način reagirali na nalaze naših revizija, također smo proveli nekoliko revizija za praćenje napretka i doprinijeli važnim financijskim i organizacijskim promjenama u javnom upravljanju. Budući da sam želio vidjeti poboljšanja u javnom upravljanju u našim bismo se revizijama dotaknuli svakog revizorskog cilja i izdali nekoliko preporuka, a obično i zatražili nekoliko korektivnih mjera. Svojim sam radom pri Revizorskom sudu Slovenije nastojao poboljšati javno upravljanje, što sam ujedno pretočio u završni rad za stjecanje zvanja ovlaštenog državnog revizora pod naslovom „Mjerenje financijske uspješnosti� rada Revizorskog suda Republike Slovenije”

Osim što sam upravljao Odjelom za revizije komunalnih usluga, 2013. također sam obnašao dužnost zamjenika vrhovnog državnog revizora pri upravljanju odjelom zaduženim za reviziju državnih i nedržavnih proračunskih korisnika, pravosudnih korisnika, ali i političkih stranaka. Tada sam vodio reviziju državnog proračuna za 2012. (izjava o jamstvu o pouzdanosti izvještaja i zakonitosti i

1 Ministarstvo financija, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo prometa i Ministarstvo gospodarstva i infrastrukture.2 Poduzeće za autoceste u Republici Sloveniji DARS, Slovenske željeznice, operator prijenosnog sustava ELES, slovenski

operator distribucijske elektroenergetske mreže SODO, poduzeće za trgovinu električnom energijom GEN, dobavljači plina, isporučitelji vodnih usluga i usluga odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda itd.

PE577.028v02-00 12/25 RR\1089906HR.doc

HR

pravilnosti osnovnih transakcija).

U prosincu 2013. Državni zbor Slovenije imenovao me drugim zamjenikom predsjednika Revizorskog suda Slovenije U senatu Revizorskog suda Slovenije zadužen sam za donošenje odluka o svim revizijama Revizorskog suda Slovenije, odnosno izvješćima o reviziji na koja je podnesen prigovor, bez obzira na djelokrug revizije. Moje trenutačne zadaće uglavnom podrazumijevaju: predlaganje revizija, odobravanje detaljnih planova revizija te nacrta i prijedloga izvješća o revizijama, sudjelovanje u programima osposobljavanja za revizore i u povjerenstvima za obranu završnih radova za stjecanje zvanja ovlaštenog državnog revizora te predstavljanje izvješća o reviziji pred Državnim zborom Republike Slovenije i drugom zainteresiranom javnošću, uključujući medije. Moje područje rada također obuhvaća sve nadležnosti Revizorskog suda Slovenije i sve vrste revizija (financijske revizije, revizije pravilnosti/usklađenosti i revizije učinkovitosti poslovanja), ali i izravno praćenje i nadziranje većeg dijela aktivnosti suda. Godine 2015. imao sam osobno zadužen za praćenje provedbe revizije pravilnosti i učinkovitosti poslovanja uspostave i rada Društva za upravljanje potraživanjima banaka i revizije uspješnosti poslovanja u pogledu najvećeg ulaganja posljednjih godina (izgradnja 6. bloka termoelektrane Šoštanj). U toj su reviziji ispitane posljedice za dobit ili gubitak, ali i za novčani tok Holdinga Slovenske elektrarne (najveća slovenska ustanova u području energije) i Slovenskog državnog holdinga.

Kao vrhovni državni revizor nadležan za provedbu ekoloških revizija, vodio sam nekoliko međunarodnih ekoloških revizija na engleskom u suradnji s međunarodnim državnim institucijama (među ostalim o klimatskim promjenama, upravljanju zaštićenim područjima (parkovi prirode itd.), slivovima, šumama, očuvanju velikih mesojeda). Neke od spomenutih revizija provedene su kao zajedničke revizije s europskim vrhovnim revizijskim institucijama, a druge kao usporedne revizije s europskim i drugim vrhovnim revizijskim institucijama, tako da imam i iskustvo međunarodne suradnje s vrhovnim revizijskim institucijama. Bio sam i nadležan za reviziju postupaka privatizacije te sam predstavljao Revizorski sud Slovenije u radnoj skupini Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija za privatizaciju i javno-privatna partnerstva. Pripremio sam članak na engleskome jeziku na temu javno-privatnih partnerstava pod naslovom „Javno-privatna partnerstva i revizija javnog sektora” i predstavio ga na konferenciji koju je u Bonnu u veljači 2011. organizirao Njemački revizorski sud za predstavnike vrhovnih revizijskih institucija. Također sam jako zainteresiran i za projekt razvoja europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS). Sudjelovao sam na sastanku europskih vrhovnih revizijskih institucija na kojemu se raspravljalo o donošenju europskih računovodstvenih standarda za javni sektor (EPSAS), kao i na seminaru Europskog revizorskog suda o boljim računima, boljim proračunima i boljoj potrošnji održanome u siječnju 2016.

Osim što samo stekao zvanja (ovlaštenog) revizora, ovlaštenog državnog revizora i ovlaštenog državnog unutarnjeg revizora, također me zanima prenošenje stečenog znanja drugima, pa sam tako organizirao nekoliko seminara i edukativnih programa, ali i aktivno podučavao revizore, upravitelje, gradonačelnike, računovođe, studente i druge. Kako bih mogao bolje podučavati, stekao sam i kvalifikaciju srednjoškolskog nastavnika. Također sam stekao zvanje srednjoškolskog nastavnika za predmet/program „Financiranje komunalnog gospodarstva”. Godine 2009. i 2012. na Revizorskom sudu Slovenije organizirao sam i predavao predmet „Računovodstvo u javnom sektoru” kao dio programa za stjecanje zvanja državnog revizora. Sudjelovao sam i u brojnim povjerenstvima za obranu završnih radova za stjecanje zvanja državnog revizora i zvanja ovlaštenog državnog revizora.

Vjerujem da je moje bogato iskustvo u reviziji javnog sektora, iskustvo upravljanja i podučavanja te vođenje zajedničkih ili usporednih revizija s vrhovnim revizijskim institucijama ključna prednost za provedbu aktivnosti Europskog revizorskog suda.

2. Koja su Vaša najveća postignuća u profesionalnoj karijeri?

RR\1089906HR.doc 13/25 PE577.028v02-00

HR

Cijeli sam svoj profesionalni život proveo u reviziji te sam uvijek nastojao primijeniti svoje iskustvo revizora kako bih poboljšao odgovornost i transparentnost, poticao stalni napredak i trajno povjerenje dionika u odgovarajuću upotrebu javnih sredstava i imovine i uspješan rad javne uprave. Zato sam odlučio izdvojiti tri područja iz revizije javnog sektora.

a) bolje razumijevanje pravila o državnim potporama, formiranja i utvrđivanja cijena komunalnih usluga i poreza te zahtjeva za povrat sredstava

Većina se grešaka uočenih pri revizijama ispravlja tek kao odgovor na reviziju i nove se mjere primjenjuju tek naknadno. Stoga sam uložio dosta napora da predstavnike Revizorskog suda Slovenije, Državnog zbora Slovenije i subjekata revizija upoznam s činjenicom da se sredstva koja su građani morali platiti bez ikakve pravne osnove moraju vratiti, ali i da postoji obveza naplate naknada ili poreza za prethodne godine koji nisu prikupljeni. Zato smo provodili revizije:

− previsokih poreza: Općina Maribor i većina drugih općina građanima su naplaćivali previsok ekološki porez za odlaganje otpada na odlagalištima zato što je Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja propustilo provesti kontrole nad naplatom ekoloških poreza. Zatražili smo od općine Maribor da vrati preplaćeni porez i da se Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja pobrine da svih 8 milijuna EUR koji su u godini za koju je provedena revizija preplaćeni budu vraćeni slovenskim poreznim obveznicima. Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja nije izvršilo zatražene mjere tako da smo prvi put u povijesti Revizorskog suda Slovenije službeno zatražili ostavku ministra u skladu s odredbama Zakona o revizorskom sudu.

− naplaćivanje koncesijskih naknada: Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja trebalo bi dodijeliti koncesije poduzećima koja koriste vodu za industrijske ili druge komercijalne svrhe u skladu sa Zakonom o vodama koji je Državni zbor Republike Slovenije usvojio 2002. i za koji je definirano prijelazno razdoblje do kraja 2004. Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja 2005. dodijelilo je nekoliko koncesija te su ta poduzeća počela plaćati koncesijske naknade za korištenje voda. No, ona su predstavljala tek mali dio poduzeća koja su koristila vodu. Proveli smo reviziju za 2006. te zahtijevali da Ministarstvo odobri sve koncesije i naplatu koncesijskih naknada za sva trgovačka društva koja koriste vodu. Kada samo proveli naknadnu reviziju za godine 2010. – 2012. otkrili smo da Ministarstvo nije dalo dodatne koncesije tako da je većina poduzeća koristila vodu bez plaćanja koncesijskih naknada. Od tog su propusta Ministarstva tržišnu korist imala sva poduzeća koja nisu plaćala koncesijske naknade za korištenje voda. S obzirom na propise o tržišnom natjecanju i državnoj potpori, zahtijevali smo od Ministarstva okoliša da naplati koncesijske naknade za čitavo razdoblje u kojemu su ta poduzeća koristila vodu. Nakon što smo uložili ogroman trud da obranimo svoj stav, Državni zbor prihvatio je našu izmjenu Zakona o vodama prema kojoj se obveza plaćanja koncesijskih naknada za cijelo razdoblje korištenja vode mora jasno navesti. Potencijalna korist za državni proračun zbog naše revizije iznosila bi 25 milijuna EUR, ali Državni zbor smanjio je iznos koncesijske naknade te je stvarna korist bila 9 milijuna EUR.

− formiranje i utvrđivanje cijena komunalnih usluga: Proveli smo nekoliko revizija formiranja i utvrđivanja cijena komunalnih usluga. Nakon obavljene revizije distributera električne energije uspjeli smo u namjeri da korisnici tih usluga imaju najveću moguću korist. U reviziji smo zatražili ponovni izračun troškova distributera, pri čemu je ispravak iznosio 17 milijuna EUR u korist korisnika. Također samo zatražili od Ustavnog suda Republike Slovenije da preispita je li Zakon o energiji u skladu s Ustavom. Trenutačno ulažem velik trud da Ministarstvo okoliša i općinske pružatelje komunalnih usluga uvjerim da se pridržavaju novih propisa o državnoj potpori za usluge od općeg gospodarskog interesa koje je usvojila Europska komisija.

Držim dragocjenim svoj doprinos boljem razumijevanju pravne i učinkovite naplate poreza, naknada i cijena u korist građana.

PE577.028v02-00 14/25 RR\1089906HR.doc

HR

b) javni dug

Jedno od najvažnijih pitanja kojima se proteklih godina bavio Revizorski sud Slovenije bilo je pitanje javnog duga. Iako je Slovenija prije krize imala nisku stopu javnog duga (33 % BDP-a krajem 2007.), revizije su pokazale da su se neka poduzeća u državnom i općinskom vlasništvu nepravilno koristila kako se dug od javnih ulaganja ne bi prikazao u proračunu. Na temelju tih revizija Revizorski sud Slovenije odlučio se više usredotočiti na pitanje javnog duga, pa smo stoga i prije i za vrijeme krize veliku pozornost posvetili praćenju i reviziji javnog duga u svim njegovim vidovima. Nažalost, s obzirom na to da politički akteri na naša upozorenja nisu odgovorili ozbiljnim reformama u javnom sektoru, javni dug Slovenije porastao je na više od 80 % BDP-a.

Pod mojim vodstvom, odjel je izvršio reviziju Slovenskog društva za odštete (koja je u međuvremenu restrukturirana i preimenovana u Slovenski državni holding) koja je bila zadužena za postupak privatizacije 1991. godine, isplate naknade za imovinu izgubljenu u Drugom svjetskom ratu i poraću, privatizaciju telekomunikacijskog operatera, itd. Izvršili smo i reviziju infrastrukturnih poduzeća koja su izgradila vodnu infrastrukturu (infrastruktura za reguliranje vodostaja, riječni slivovi itd.), Slovenskih autocesta, pružatelja usluga kontrole zračne plovidbe i javno-privatnih partnerstva (u daljnjem tekstu: JPP) za izgradnju infrastrukture i komunalne usluge.

Kao drugi zamjenik predsjednika bio sam zadužen prilikom revizija pomno pratiti pravilnost i učinkovitost uspostave i djelovanja Društva za upravljanje potraživanjima banaka, instrumenta kojim se trebala jamčiti stabilnost bankarskog sektora, ali koji je, uz dokapitalizaciju banaka, prouzročio povećanje javnog duga za dodatnih 5 milijardi eura, odnosno 13 % BDP-a.

Naše preporuke i zahtjevi da se izvrše korektivne mjere rezultirali su boljim izračunom javnog duga, izdavanjem smjernica za vođenje računovodstva u JPP-u i podizanjem svijesti u javnosti o negativnom učinku visokog javnog duga. Još uvijek nam ne uspijeva uvjeriti Ministarstvo financija da se uvede računovodstvo koje se vodi na temelju načela nastanka poslovnih događaja, a kojim bi se dobili pouzdaniji podaci o visini javnog duga, osobito u pogledu JPP-a koji još uvijek u određenim slučajevima nisu navedeni u bilancama stanja (tzv. off-off položaj).

Vjerujem da su moji uloženi napori doprinijeli boljoj proračunskoj vidljivosti visine javnog duga te podizanju svijesti o opasnostima visine javnog duga koji prelazi okvire zadane kriterijima iz Maastrichta. Ipak, još je dosta posla ostalo za napraviti u tom području, posebno u pogledu računovodstva koje se vodi na temelju načela nastanka poslovnih događaja, objave podataka o JPP-ima i, ponajprije, provođenja reformi u javnom sektoru i reformi mirovinskih sustava.

c) razvoj ekološke revizije

Revizorski sud Slovenije pokušao je u nekoliko navrata i prije 2004. provoditi ekološke revizije, s obzirom na to da su revizori prepoznali važnost te tematike i mogućnosti koje se njome pružaju. Tijekom mog devetogodišnjeg mandata vrhovnog državnog revizora izvršili smo reviziju u pogledu većine pitanja povezanih s okolišem (ublažavanje klimatskih promjena, gospodarenje komunalnim otpadom i recikliranje ambalažnog otpada, ilegalno odlaganje otpada, prekogranično odlaganje otpada, izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, recikliranje starih vozila, itd.). Mnoge su od tih revizija provedene kao međusektorske revizije i u njima je ocjenjivana uspješnost Ministarstva okoliša i prostornog planiranja, općina i pružatelja komunalnih usluga ili drugih korisnika javnih sredstava. Takav pristup reviziji omogućio je revizorima da detaljno ispitaju sve aspekte i probleme u pogledu organizacije, upravljanja i financiranja u određenim područjima povezanim s okolišem te da izdaju utemeljene preporuke koje se stoga cijene. Tim je pristupom Revizorski sud Slovenije stekao ugled među svim dionicima, od Ministarstva okoliša do nevladinih organizacija, a time je Sudu omogućeno da o sudjeluje u radnim skupinama INTOSAI-ja i EUROSAI-ja za pitanja revizije povezane s okolišem.

RR\1089906HR.doc 15/25 PE577.028v02-00

HR

3. Koje je Vaše profesionalno iskustvo u međunarodnim multikulturnim i višejezičnim organizacijama ili institucijama sa sjedištem izvan Vaše domovine?

Slovenija je bila dio bivše Jugoslavije i svakodnevno smo bili u kontaktu s osobama različitih nacionalnosti, vjera i jezika iz svih republika bivše Jugoslavije. Iako su naši jezici srodni (južnoslavenska skupina jezika), postoje suptilne kulturne razlike koje, unatoč našoj „zajedničkoj” prošlosti, treba imati na umu pri suradnji s organizacijama i institucijama iz drugih republika bivše Jugoslavije. Rad u nekoj kulturno raznolikoj sredini pretpostavlja svladavanje interpersonalnih vještina, što, između ostalog, podrazumijeva i sposobnost saslušati druge te pritom pokazati poštovanje, strpljivost i razumijevanje.

Osim toga, u svojstvu vrhovnog državnog revizora vodio sam nekoliko međunarodnih ekoloških revizija u suradnji s vrhovnim revizijskim institucijama iz drugih zemalja, pri čemu je radni jezik bio engleski. Neke od spomenutih revizija provedene su kao zajedničke revizije s europskim vrhovnim revizijskim institucijama, a druge kao usporedne revizije s europskim i drugim vrhovnim revizijskim institucijama, tako da imam i iskustvo međunarodne suradnje s vrhovnim revizijskim institucijama. Izvan tog okruženja, imam i određena profesionalna iskustva suradnje s višejezičnim i višekulturnim institucijama. Radujem se radu u Europskom revizorskom sudu zato što smatram da mi se time pruža prilika za stjecanje iskustva u širem europskom okruženju.

Smatram da sam kao osoba otvoren različitim idejama i nimalo ne dvojim u pogledu rada s ljudima drugih nacionalnosti, vjera, seksualnog opredjeljenja, itd. Vjerujem da nam rad i zajedničko iznalaženje rješenja s drugima omogućuje da pronađemo i prihvatimo pravo rješenje za širu zajednicu. Stoga sam uvjeren da bi mi rad u ovoj organizaciji pomogao unaprijediti vještine, ali i saznanja o drugim svjetonazorima i pristupima rješavanju profesionalnih problema, s obzirom na to da se osobni rast i obrazovanje mogu steći samo životnim iskustvom.

4. Jeste li dobili razrješnicu za upravljačke dužnosti koje ste prethodno izvršavali, ako se takav postupak primjenjuje?

Takav se postupak ne primjenjuje u Sloveniji.

Ipak, najsličnije iskustvo dobivanju razrješnice za moje upravljačke dužnosti bilo bi (a) postupak imenovanja na položaj drugog zamjenika predsjednika Revizorskog suda Slovenije koji je uključivao nominaciju od strane predsjednika Republike Slovenije i potvrdu u Državnom zboru Slovenije te (b) nominaciju za člana Europskog revizorskoj suda koju su, na temelju mog rada u svojstvu vrhovnog državnog revizora i zamjenika predsjednika Revizorskog suda Slovenije, podnijeli, bez prigovora, Vlada i Državni zbor.

5. Na koje ste profesionalne položaje došli političkim imenovanjem?

Moj trenutačni položaj (drugi zamjenik predsjednika Revizorskog suda Slovenije), kandidatura za imenovanje za člana Europskog revizorskog suda, položaji su koji pretpostavljaju političko imenovanje.

Za moje trenutačni položaj predsjednik Republike Slovenije izdao je javni natječaj 2013. godine. Izabrao me među devetero kandidata i predložio me (nominirao) Državnom zboru Slovenije u kojem sam tajnim glasovanjem izabran za drugog zamjenika predsjednika Revizorskog suda Slovenije.

Kandidatura za nominaciju za člana Europskog revizorskog suda također je rezultat javnog natječaja, koji je ovoga puta pokrenuo ministar financija. Izabran sam među sedmero kandidata i predložen Vladi kao kandidat. Vlada je potvrdila moju kandidatura za nominaciju, a Odbor za europske poslove Državnog zbora glasovao je za moju kandidaturu i dao pozitivno mišljenje na odluku Vlade.

PE577.028v02-00 16/25 RR\1089906HR.doc

HR

6. Navedite tri najvažnije odluke u svojem profesionalnom životu u čijem ste donošenju sudjelovali.

S obzirom na to da se moje najvažnije odluke podudaraju s najvažnijim postignućima koja su navedena u odgovoru na pitanje broj dva, ovdje ću ih sažeto ponoviti:

- odluke u pogledu pravilne naplate poreza, naknada i potrošnje za protekla razdoblja (povrat preplaćenih poreza građanima, naplata koncesije za cijelo razdoblje korištenja voda, ponovni izračun cijene električne energije operatera, itd.),

- ograničavanje nepravilne prakse izbjegavanja javnog duga preko poduzeća u državnom i općinskom vlasništvu,

- razvoj ekoloških revizija.

Neovisnost

7. Ugovorom je određeno da članovi Revizorskog suda moraju biti „potpuno neovisni” u izvršavanju svojih dužnosti. Kako namjeravate poštovati tu obvezu pri obavljanju svojih budućih dužnosti?

Neovisnost je jedna od najvažnijih odredbi Limske deklaracije o načelima revidiranja INTOSAI-ja i dodatnih načela navedenih u Meksičkoj deklaraciji, a navedena je i u članku 286. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: Ugovor). Ugovorom se pružaju temeljne smjernice u pogledu neovisnosti članova Revizorskog suda, koji „se biraju iz redova osoba koje u svojim državama pripadaju ili su pripadale tijelima za vanjsku reviziju ili koje su posebno kvalificirane za tu dužnost. Njihova neovisnost mora biti neupitna.

U obavljanju tih dužnosti članovi Revizorskog suda ne smiju tražiti ni primati naputke od bilo koje vlade ili bilo kojeg drugog tijela. Članovi Revizorskog suda suzdržavaju se od svakog djelovanja koje je nespojivo s njihovim dužnostima.

Za trajanja mandata članovi Revizorskog suda ne smiju se baviti ni jednim drugim zanimanjem ni plaćenim ni neplaćenim. Pri preuzimanju dužnosti svečano prisežu da će za trajanja i nakon isteka mandata poštovati obveze koje iz njega proizlaze, a osobito svoju dužnost časnog i suzdržanog ponašanja pri prihvaćanju određenih imenovanja ili povlastica nakon što prestanu obavljati tu dužnost.”

Nadalje, u članku 1. Kodeksa ponašanja za članove Revizorskog suda navodi se da svi članovi Suda djeluju u skladu s odredbama Ugovora i zakonodavstvom koje se temelji na tim odredbama. Njihovi odnosi s vlastima i interesnim skupinama moraju biti u skladu s načelom čuvanja neovisnosti.

S obzirom na to da je Revizorski sud neovisna institucija, neovisnost članova Suda ključna je pretpostavka za samo djelovanje Suda. U obavljanju svojih budućih dužnosti člana Revizorskog suda, nastavit ću se pridržavati istih etičkih standarda kojih se sada moram pridržavati u Revizorskom sudu Slovenije. Iz tih razloga nikada nisam bio član neke političke stranke ili ikoje druge, politički ili upravljački, povezane skupine. Moje dosadašnje djelovanje u svojstvu predavača bilo je dosljedno otvorenog tipa i u okviru tih predavanja nikada nisam djelovao kao savjetnik neke strane u konkretnom postupku.

Pri izvršavanju mandata u svojstvu člana Europskog revizorskog suda, izbjegavao bih sve situacije koje bi potencijalno mogle dovesti do sukoba interesa i djelovao bih neovisno od drugih institucija ili

RR\1089906HR.doc 17/25 PE577.028v02-00

HR

tijela. To znači da ne bih primao upute od vlada ili drugih tijela. Tijekom izvršavanja dužnosti držao bih se nepristrano neovisno o zemlji u kojoj bi se provodila revizija (što uključuje i moju matičnu zemlju). U svome djelovanju i revizorskim mišljenjima vodio bih se samo činjenicama, odgovarajućim, dovoljnim i pouzdanim dokazima, revizorskim standardima i profesionalnim znanjem i iskustvom. Suzdržao bih se, također, svih drugih profesionalnih ili čak političkih aktivnosti. Prestao bih predavati i ograničio bih se isključivo na predstavljanje rezultata izvješća o reviziji Europskog revizorskog suda Europskom parlamentu i Državnom zboru Slovenije, Vladi Slovenije, Revizorskom sudu Slovenije i drugim zainteresiranim stranama (sveučilištima, itd.), ako i kada bi to bilo u skladu s pravilima Europskog revizorskog suda i uz prethodno odobrenje sadržaja koji bi bio predstavljen.

8. Imate li Vi ili članovi Vaše bliže rodbine (roditelji, braća i sestre, zakoniti partner i djeca) ikakve poslovne ili financijske udjele ili ikakve druge obveze koje bi Vas mogle dovesti u sukob s Vašim budućim dužnostima?

Ni ja ni moja bliža rodbina nemamo poslovne ili financijske udjele ili bilo kakve obveze koje bi me mogle dovesti u sukob s mojim budućim dužnostima.

9. Jeste li spremni otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku Suda i javno ih obznaniti?

Spreman sam bez oklijevanja otkriti sve svoje financijske interese i druge obveze predsjedniku Suda i javno ih obznaniti. U posljednjih jedanaest godina moja pravna obveza bila je izvješćivati Komisiju za sprječavanje korupcije u Sloveniji o mojim financijskim interesima i obvezama i ta obveza ostaje na snazi i tijekom vršenja dužnosti člana Europskog revizorskog suda.

10. Sudjelujete li trenutačno u nekom sudskom postupku? Ako jeste, navedite pojedinosti.

Ne sudjelujem u sudskom postupku.

11. Imate li ikakvu aktivnu ulogu u politici ili položaj u izvršnoj vlasti? Ako imate, na kojoj razini? Jeste li u proteklih 18 mjeseci obnašali ikakve političke dužnosti? Ako jeste, navedite pojedinosti.

Nemam nikakav izvršni položaj u politici.

Nikada nisam bio član neke političke stranke, niti sam bio na političkom položaju ili u političkoj izvršnoj vlasti.

12. Hoćete li odstupiti s dužnosti na koju ste izabrani i odustati od aktivne funkcije povezane s odgovornostima u političkoj stranci ako budete imenovani članom Suda?

Ne obnašam dužnost na koju se stupa izborima niti imam odgovornu ulogu u nekoj političkoj stranci. Nisam član nijedne političke stranke niti sam to ikad bio.

Nakon imenovanja za člana Europskog revizorskog suda odstupit ću s položaja drugog zamjenika predsjednika Revizorskog suda Slovenije, na koji sam 2013. godine izabran u Državnom zboru Slovenije na prijedlog predsjednika Republike Slovenije.

13. Kako biste postupali u slučaju ozbiljne nepravilnosti ili čak prijevare ili korupcije u koju su upletene osobe iz Vaše matične države članice?

PE577.028v02-00 18/25 RR\1089906HR.doc

HR

Obavljajući dužnosti vrhovnog državnog revizora (9 godina) i drugog zamjenika predsjednika Revizorskog suda Slovenije (posljednje dvije godine), često sam nailazio na nepravilnosti velikih razmjera, a nekoliko puta i na slučajeve koji su ukazivali na prijevare i/ili korupciju. U svim tim slučajevima, nisam nikada oklijevao prijaviti ih bilo interno bilo tijelima kaznenog progona (u slučajevima kada je to bilo potrebno, surađivao sam u postupcima koje su vodili policija i državno odvjetništvo) ili drugim tijelima (poput Komisije za sprječavanje korupcije, Ureda za sprječavanje pranja novca, itd.). Imajući u vidu mogućnosti koje pruža Zakon o Revizorskom sudu, u sedam sam slučajeva predložio predsjedniku Suda da pokrene postupak razrješenja odgovorne osobe. Nadam se da je na temelju tih primjera jasan moj stav da je dužnost revizora u javnom sektoru brinuti se za javne financije, a ne za odgovorne osobe, bez obzira na njihovo političko opredjeljenje, nacionalnost, spol, vjeru ili bilo koju drugu značajku. Snažno se zalažem za primjenu načela nulte tolerancije prema prijevarama i korupciji.

Namjeravam jednako postupati i kao član Europskog revizorskog suda pri reviziji proračuna EU-a (izdavanje izjave o jamstvu), provjeri njegove pravilnosti (usklađenosti) i revizije uspješnosti trošenja europskih proračunskih sredstava. Ako bih se suočio s nepravilnošću velikih razmjera, slučajem prijevare i/ili korupcije, prijavio bih takve slučajeve, u skladu s pravilima postupanja Europskog revizorskog suda, i interno i Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF). Postupio bih na taj način neovisno o kojem je pojedincu ili državi članici riječ. Ako mi bude dodijeljen zadatak u okviru kojeg bih trebao surađivati s OLAF-om u njegovim istragama povezanima s borbom protiv prijevara, korupcije ili drugih nezakonitih aktivnosti na štetu financijskih interesa Unije, pružit ću punu potporu istrazi.

Izvršavanje dužnosti

14. Koje bi trebale biti glavne značajke kulture dobrog financijskog upravljanja u svakoj javnoj službi? Kako bi Revizorski sud mogao pridonijeti njezinoj primjeni?

Kultura dobrog financijskog upravljanja u bilo kojoj javnoj službi trebala bi se temeljiti na saznanju da su vlade i druge institucije u javnom sektoru odgovorne za ekonomično, djelotvorno i učinkovito korištenje javnih sredstava prikupljenih od poreza ili iz drugih izvora za pružanje kvalitetnih usluga građanima i drugim korisnicima usluga. Glavni cilj bilo koje javne službe trebalo bi biti zadovoljstvo korisnika (javnosti).

Kako bi se postigao taj cilj, svaka organizacija mora razviti i „mekane”i „tvrde” elemente kulture dobrog financijskog upravljanja. „Mekani” elementi tiču se općenito političke i administrativne kulture i podrazumijevaju demokratski način promišljanja i djelovanja kojim se pak postiže transparentno i predvidljivo postupanje i izvješćivanje, promiču etičke vrijednosti i omogućuje provođenje nadzora. „Čvrsti” elementi odnose se na jasna operativne ciljeve i strategije, jasno razgraničena ovlaštenja i odgovornosti, informiranje i usavršavanje zaposlenika, učinkovito upravljanje informacijama i sustav izvješćivanja kojim se omogućuje transparentno izvješćivanje o postignutim rezultatima i njihovo objavljivanje te na unutarnje i vanjske sustave kontrola. Svaka bi organizacija trebala biti usmjerena na zakonitost i ekonomičnost potrošnje, kao i na postizanje dobrog omjera između uloženih sredstava i dobivene vrijednosti.

Mandatom Europskog revizorskog suda u pogledu revizija uspješnosti zahtijeva se da revizori (u odnosu na izabrane ciljeve) posebnu pozornost posvete „tvrdim” elementima kulture dobrog financijskog upravljanja. U svojim revizorskim izvješćima, Europski revizorski sud navodi loše strane poslovnih procesa subjekta obuhvaćenog revizijom i predlaže kako poboljšati te dijelove poslovnog procesa; to je ključni preduvjet za poboljšanje dobrog financijskog upravljanja. Izvješćivanje se mora provoditi na način da čitatelj revizorskog izvješća može jasno razumjeti u kojim je područjima potrebno poboljšati uspješnost subjekta revizije i na koji način je to moguće napraviti. Temeljem

RR\1089906HR.doc 19/25 PE577.028v02-00

HR

revizorskog izvješća, Europski revizorski sud bi mogao, po predstavljanju izvješća dionicima (Europski parlament i, posebno, njegov odbor CONT, nacionalni parlamenti i nacionalna vrhovna revizijska tijela, mediji...), dobiti odgovarajuću podršku za provođenje izdanih preporuka, čak i ako ih subjekt obuhvaćen revizijom ne uzme u obzir. Ako čak ni to ne urodi plodom, Europski revizorski sud može ponovno upozoriti Parlament drugim vrstama izvješća (kumulativnim izvješćima, preglednim izvješćima, itd.) ili ponovno izvršiti reviziju i još jednom istaknuti što bi trebalo ispraviti.

15. U skladu s Ugovorom Revizorski sud obvezan je pomagati Parlamentu u izvršavanju ovlasti nadzora nad izvršavanjem proračuna. Na koji biste način dodatno unaprijedili suradnju između Revizorskog suda i Europskog parlamenta (osobito njegova Odbora za proračunski nadzor) radi poboljšanja javnog nadzora nad općim troškovima i vrijednosti koja se za taj novac dobiva?

Mandat Revizorskog suda, određen Ugovorom, Revizorskom sudu pruža okvir za ispunjavanje njegove uloge neovisnog vanjskog revizora proračuna EU-a. S druge strane, mandat Europskog revizorskog suda pruža znatnu fleksibilnost u pogledu izvršavanja te uloge i maksimiziranja učinka. Važan cilj Europskog revizorskog suda jest pružati Europskom parlamentu revizorska izvješća koja se dotiču tema koje su važne za Parlament, koja su pravovremena i relevantna te koja sadrže preporuke koje mogu pomoći u ostvarenju dodane vrijednosti rashoda proračuna EU-a.

Suradnja između Revizorskog suda i Parlamenta, a posebno njegova Odbora za proračunski nadzor, (u daljnjem tekstu: odbor CONT) ne svodi se samo na izvješćivanje, nego započinje samim izborom područja revizije. Odbor CONT trebao bi imati mogućnost davanja prijedloga o područjima revizije koja su bitna iz perspektive nadzora nad proračunom (iako ti prijedlozi nisu obvezujući, vrhovne revizijske institucije ih najčešće uzimaju u obzir). Europski revizorski sud mogao bi u tom smislu pružiti potporu odboru CONT tijekom obavijesnog sastanka koji bi prethodio raspravi o revizorskom izvješću na javnom zasjedanju odbora CONT. Europski revizorski sud mogao bi, na temelju nalaza svojih revizija, pripremiti popis pitanja za subjekte revizije, čime bi članovi odbora CONT manje vremena morali trošiti pripremajući se za zasjedanje. Članovi odbora CONT mogli bi pak pomoći Europskom revizorskom sudu odobravanjem preporuka iznesenih u revizorskim izvješćima, posebice kada one povlače za sobom izmjene zakonodavstva. Kako bi se odobrila provedba preporuka Revizorskog suda, najčešće je potrebno naknadno održati dodatne sjednice odbora CONT u vezi sa subjektima revizije. Subjekti revizije obvezni su izvijestiti koje su radnje poduzete u pogledu dobivenih preporuka bilo Europski revizorski sud bilo izravno odbor CONT. Ta obveza dobar je poticaj za te subjekte da ozbiljno rasprave dobivene preporuke i, još važnije, da ih provedu. To bi se moglo postići i dodatnim, naknadnim revizijama na temelju kojih bi Europski revizorski sud izvješćivao odbor CONT o promjenama koje su izvršene u skladu s prethodnom revizijom Revizorskog suda i zaključcima odbora CONT u pogledu preporuka Revizorskog suda. Na taj bi se način saznalo poštuju li subjekti pod nadzorom zaključke Revizorskog izvješća ili su potrebne strože mjeri i koraci, poput rasprave na plenarnoj sjednici ili izmjene zakonodavstva.

Kao vrhovni državni revizor i drugi zamjenik predsjednika sudjelovao sam u svim gore navedenim aktivnostima između Revizorskog suda Slovenije i Odbora za proračunski nadzor te drugih dijela Državnog zbora Slovenije i u potpunosti bih podržao takvu vrstu suradnje između Europskog revizorskog suda i odbora CONT.

16. Prema Vašem mišljenju, kakvu dodanu vrijednost ima revizija uspješnosti poslovanja i kako bi njezine zaključke trebalo uvrstiti u upravljačke postupke?

Revizija uspješnosti neovisan je, objektivan i pouzdan pregled kojim se utvrđuje djeluju li vlada ili poduzeća, sustavi, operacije, programi ili aktivnosti EU-a u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti (3E) i ima li prostora za napredak. Korisnost ili dodana vrijednost revizije uspješnosti ostvaruje se kroz preporuke kojima se subjektima pod revizijom savjetuje kako da

PE577.028v02-00 20/25 RR\1089906HR.doc

HR

poboljšaju svoje poslovne procese. U tu svrhu, revizor mora iscrpno preispitati konkretne poslovne procese, izabrati usporedive najbolje prakse za te procese i/ili utvrditi što bi se moglo bolje napraviti. Na temelju preporuka iz revizorskih izvješća, vrhovna revizijska institucija savjetuje subjekte pod revizijom ne samo kako da poboljšaju svoje poslovne procese kako bi izbjegli neke moguće rizike (nefinancijska korist), nego i kako se mogu ostvariti moguće uštede (ili postići bolji rezultati) za subjekte pod revizijom (financijska korist). Moguće uštede koje ostvare subjekti revizije mogu se smatrati financijskom dodanom vrijednošću revizije. Jedna od prvih metodologija za mjerenje financijske dodatne vrijednosti revizija koje vrše vrhovne revizijske institucije bila je ona koju je razvio Državni ured za reviziju Velike Britanije, no kasnije se, zbog uočenih slabosti, prestalo s takvim mjerenjima ili s izvješćivanjem o rezultatima tih mjerenja. Unatoč tomu, moj završni rad za zvanje ovlaštenog državnog revizora bio je naslovljen: „Mjerenje financijske uspješnosti rada Revizorskog suda Republike Slovenije” i u njemu je predložena metodologija za procjenu financijskog učinka revizija kojom je nadograđena britanska metodologija i koja je prilagođena slovenskom Zakonu o revizorskom sudu. Vjerujem da je važno da vrhovna revizijska institucija pokaže poreznim obveznicima da postupci koje subjekti pod revizijom primjenjuju na temelju rezultata revizije mogu rezultirati mogućim uštedama koje su – u najmanju ruku – veće od troškova aktivnosti same vrhovne revizijske institucije. Međutim, s obzirom na ograničene ovlasti vrhovnih revizijskih institucija u pogledu provedbe preporuka, nužno je razumjeti da odgovornost za provedbu tih preporuka i stvarne uštede leži na subjektima pod revizijom. Stoga se kao dodana vrijednost vrhovnih revizijskih institucija mogu smatrati tek moguće uštede javnih sredstava ili ostvarivanje boljih rezultata (prihoda i rezultata).

U reviziji u javnom sektoru, 3E definira se kako slijedi:

▪ Načelo ekonomičnosti pretpostavlja minimiziranje troškova resursa (materijala, usluga, troškova rada i amortizacije...), uz dužnu pažnju u pogledu kvalitete. Korišteni resursi moraju biti dostupni na vrijeme i po najboljoj cijeni, u odgovarajućoj količini te biti odgovarajuće kvalitete.

▪ Načelo učinkovitosti znači maksimalno iskorištavanje dostupnih sredstava te se odnosi na vezu između upotrijebljenih sredstava i rezultata u smislu količine, kvalitete i pravovremenosti.

▪ Načelo djelotvornosti odnosi se na postizanje postavljenih ciljeva i željenih rezultata.

Revizija ekonomičnosti u javnom sektoru snažno je povezana s pravilima u postupku javne nabave i s pravilima o zapošljavanju i plaćama. S obzirom na to da se regulativa u području javne nabave temelji na (među ostalim načelima) načelu ekonomičnosti, pitanje ekonomičnosti obično je pokriveno revizijama pravilnosti (usklađenosti).

Revizija učinkovitosti, s druge strane, izuzetno je obuhvatan cilj u sklopu revizije uspješnosti, s obzirom na to da uključuje ispitivanje odnosa ulaznih i izlaznih pokazatelja (rezultata) i time uključuje i nalaze u pogledu ekonomičnosti i nalaze u pogledu ispunjenja zadanih ciljeva. U svrhu utvrđivanja (ne)zadovoljavajućeg omjera, revizor mora ispitati cjelokupan proces djelovanja subjekta pod revizijom kako bi saznao skrivene uzroke loših rezultata. Iako ta vrsta revizije zahtijeva više vremena, ona omogućuje revizoru da predloži bitna poboljšanja u procesima pod revizijom koja se odnose ili na eliminiranje rizika, poboljšanja u postupku nabave uz racionalizaciju bilo količine bilo cijene korištenih resursa ili na poboljšanja u samom procesu kojima bi se mogli postići bolji ili čak drugačiji ishodi time poboljšati konačan rezultat cijelog procesa.

Revizija djelotvornosti podrazumijeva mjerenje zadanih ciljeva kao ishoda nekog procesa. U svrhu mjerenja kvalitete zadanih ciljeva, Sir John Whitmore uveo je niz lako pamtljivih akronima kao što su to SMART (konkretan, mjerljiv, ostvarljiv, relevantan, vremenski definiran), PURE (pozitivno određen, razumljiv, relevantan, etičan) i CLEAR (izazovan, legalan, ekološki prihvatljiv, odgovarajući, zabilježen). Europski revizorski sud i Revizorski sud Republike Slovenije najčešće

RR\1089906HR.doc 21/25 PE577.028v02-00

HR

koriste kriterije SMART kako bi utvrdili jesu li zadani ciljevi odgovarajući, a kriterije RACER (relevantan, prihvaćen, vjerodostojan, jednostavan, robustan) za procjenu kvalitete pokazatelja. Pri mjerenju ciljeva rezultati se smatraju važnijima od izlaznih pokazatelja, s obzirom na to da i Europski revizorski sud i Revizorski sud Republike Slovenije zaključili da se često događa da, iako su zadani ishodi ostvareni (ponekad čak i nepravilno utvrđeni), očekivani rezultati nisu postignuti. Jedan takav tipičan zaključak pokazuje nam, primjerice, da su u Sloveniji potrošena sva raspoloživa sredstva iz proračuna EU-a za poljoprivredu, da su pritom ciljevi u pogledu „broja novih traktora” (ishod) ostvareni, ali da je dodana vrijednost na poljoprivrednim gospodarstvima koja su primila potpore (rezultat) bila manja nego prije njihove nabave. Usmjerenost na rezultate umjesto na ishode razlog je (uz činjenicu da je razdoblje od 2007. do 2013. s pripadajućim pravilom n+2 završilo) da se program revizija Europskog revizorskog suda za 2016. uglavnom sastoji od revizija koje za cilj imaju ispitivanje djelotvornosti programa EU-a, ponajprije onih iz Kohezijskog fonda.

Upoznat sam i s načelom 6E, u koje su, uz gospodarske kriterije, uključeni i društveni i ekološki kriteriji (jednakost, ekologija i etika). Ciljevi revizije najčešće su definirani pojmovima ekonomičnost, učinkovitost i djelotvornost, s obzirom na to da oni odražavaju model poslovnih procesa koji se temelji na ulaznim i izlaznim pokazateljima. Jednakost, ekologija i etika mogu se tijekom revizije implementirati:

- kao dio ciljeva koje zadaje subjekt pod revizijom; u tom je slučaju moguće provesti reviziju djelotvornosti, primjerice, postizanja rodne ravnopravnosti među zaposlenicima na rukovodećim položajima. Isti se pristup može primijeniti i na reviziju djelotvornosti u pogledu ekologije i etike;

- pri reviziji učinkovitosti nekog poslovnog procesa (upravljanje projektom); pri reviziji, primjerice, izgradnje novog autoputa, vrhovna revizijska institucija može ispitati je li subjekt pod revizijom uzeo u obzir migracijske putove životinja, zaštitu ugroženih vrsta, potrebu za čišćenjem otpadnih voda s ceste, opasnosti od poplava, smanjenje emisija stakleničkih plinova, itd.;

- pri reviziji ekonomičnosti i/ili učinkovitosti javne nabave; primjerice, ispitivanjem tijekom revizije jesu li pri javno nabavi uzete u obzir ekološke i etičke komponente poput regulative o „zelenoj” javnoj nabavi, nabave od lokalnih dobavljača ili nabave fair trade proizvoda, itd.

17. Kako bi se mogla poboljšati suradnja između Revizorskog suda, nacionalnih revizorskih institucija i Europskog parlamenta (Odbora za proračunski nadzor) pri reviziji proračuna EU-a?

U članku 287. stavku 3. Ugovora navedeno je da, kada se revizija provodi u državama članicama, Revizorski sud i nacionalna revizijska tijela surađuju u duhu povjerenja, no zadržavajući svoju neovisnost. Europski revizorski sud jedini ima mandat za pružanje neovisnog mišljenja u pogledu financijskih izvještaja EU-a te za izvješćivanje o pitanjima dobrog financijskog upravljanja te zakonitosti i pravilnosti transakcija povezanih s računovodstvenom dokumentacijom i njene pouzdanosti. S druge strane, vrhovne revizijske institucije djeluju u skladu sa svojim mandatima u okviru nacionalnih zakonodavstava i odgovorne su nacionalnim parlamentima te u potpunosti neovisne od institucija EU-a. S obzirom na to da se 80 % proračuna EU-a troši u sklopu sustava podijeljenog upravljanja Komisije i država članica, suradnja Europskog revizorskog suda i nacionalnih revizijskih tijela od ključne je važnosti, no nacionalna tijela i Europski revizorski sud ne dijele odgovornost za reviziju proračuna EU-a. Ta je asimetričnost dodatno pojačana raznolikošću nacionalnih revizijskih tijela u pogledu njihova pristupa reviziji i uloga u nacionalnim sustavima odgovornosti. Moje je mišljenje da Kontaktni odbor europskih vrhovnih revizijskih institucija pruža dobru platformu za takvu vrstu suradnje. U Kontaktnom odboru raspravlja se zajedničkom pristupu reviziji, primjerice trenutačno o suradnji u pitanjima revizije u kontekstu strategije Europa 2020. Glavni cilj te suradnje jest uskladiti djelovanje europskih institucija i vrhovnih revizijskih institucija

PE577.028v02-00 22/25 RR\1089906HR.doc

HR

pri reviziji potrošnje sredstava EU-a. Međutim, još uvijek traju rasprave o pitanjima poput programa jedinstvene revizije ili nacionalnih izvješća o kojima još nisu donesene odluke. Vjerujem da je za bolju suradnju potrebno da nacionalni parlamenti, vlade i vrhovna revizijska tijela razumiju da djelotvornija uporaba sredstava EU-a i nadzor nad njima odražavaju njihove vlastite težnje i interese. Potrebno je, također, da europske institucije razumiju nacionalne interese i bitna pitanja za pojedine države članice. Određena razina suradnje između Europskog revizorskog suda i vrhovnih revizijskih institucija već postoji, u smislu da Sud nacionalnim institucijama šalje svoj program rada i pruža mogućnost da njihovi predstavnici sudjeluju u reviziji, čime se potiče dijeljenje znanja i najboljih praksi i otvara mogućnost za bolje međusobno razumijevanje. Nacionalna revizijska tijela uključena su u određenoj mjeri i reviziju sredstava EU-a preko sredstava koja ulaze u nacionalne proračune, no pristupi reviziji još uvijek nisu dovoljno usklađeni. Ipak, ta suradnja omogućuje Europskom revizorskom sudu da koristi relevantne zaključke revizija koje provode vrhovne revizijske institucije za pripremu programa revizija, tematska izvješća te za određene aspekte izjava o jamstvu.

Prostora za napredak, međutim, još uvijek ima. Europa se kreće prema jedinstvenim europskim računovodstvenim standardima za javni sektor (EPSAS), a Europska komisija preko europskog semestra naglasak stavlja na usklađivanje proračunskih postupaka i izvješćivanja među državama članicama. Europski revizorski sud i nacionalna revizijska tijela mogli bi pojačati suradnju u pogledu dijeljenja znanja, provedbe usporednih proračunskih revizija, pripreme zajedničkih uzoraka za proračunske revizije sredstava EU-a te dijeljenja iskustava i rezultata dobivenih revizijama. Učenje na temelju tuđih iskustava od izuzetne je važnosti zato što se na taj način svim nacionalnim revizijskim institucijama može dati uvid u najbolje prakse, a dionicima pružiti pravovremene, relevantne i usporedive informacije.

18. Kako biste dodatno poboljšali izvješća Suda kako bi Europski parlament dobivao sve potrebne informacije o točnosti podataka koje države članice pružaju Europskoj komisiji?

To je, vjerojatno, jedno od najvažnijih pitanja koje je, međutim, povezano s pitanjem uloge koju će u budućnosti imati Europska komisija i Europski revizorski sud u odnosima s državama članicama i nacionalnim revizijskim tijelima i na koje Europski revizorski sud ne može sam pružiti odgovor. Kao što je već navedeno u prethodnom odgovoru, vrhovne revizijske institucije su neovisne i Europski revizorski sud ne može određivati kako će one izvršavati svoj posao. Suradnja na dobrovoljnoj osnovi je moguća, no nije izgledno da će se njome postići koordinirana revizija od strane svih vrhovnih revizijskih institucija. Određeni koraci u tom smjeru ostvareni su, međutim, kroz suradnju u Kontaktnom odboru.

Neovisno o naporima koje je uložio Kontaktni odbor i raspravama o pitanjima poput uvođenja jedinstvenog pristupa revizijama koje su još uvijek u tijeku, očito je da će biti potrebna bolja suradnja između Europskog revizorskog suda i vrhovnih revizijskih institucija. Razvijanje kapaciteta Europskog revizorskog suda da provode, usporedno s nacionalnim revizorskim tijelima, revizije izvješća država članica nije u duhu dobrog financijskog upravljanja te stoga, po mom mišljenju, ne predstavlja istinsko rješenje.

Moje je mišljenje, posebno u svjetlu činjenice da Europska komisija, a ne Europski revizorski sud, ima obvezu tražiti i primati točne podatke od država članica, da je na Europskoj komisiji predložiti Europskom parlamentu da donese regulativu prema kojoj bi sve države članice trebale godišnje izvješćivati o točnosti podataka koje njihove vrhovne revizijske institucije šalju Europskoj komisiji. Možda nije potrebno izvješćivati o svim podacima koji se svake godine šalju Europskoj komisiji (uzimajući u obzir ograničene kapacitete nacionalnih revizijskih institucija), nego samo o izvješćima za koja bi se uputio zahtjev državama članicama, a koja bi bila odabrana u skladu procjenom rizika Europske komisije, radnim programom Europskog revizorskog suda i prijedlozima Europskog parlamenta.

RR\1089906HR.doc 23/25 PE577.028v02-00

HR

Europski revizorski sud bio bi zadužen za usklađivanje pristupa reviziji nacionalnih tijela kako bi se mogla pripremiti zatražena izvješća, a to bi se moglo organizirati unutar okvira Kontaktnog odbora. Prvenstva uloga Europskog revizorskog suda bila bi, međutim, revizija kapaciteta Europske komisije da prima točne podatke od država članica i vrši unutarnju kontrolu točnosti zaprimljenih podataka u skladu s postupcima Komisije. Europski revizorski sud izabirao bi uzorke iz podataka koje šalju države članice i kontrolirao, ex post, točnost tih podataka, no time bi se samo potvrđivalo djeluju li kontrole ex ante koje vrši Europska komisija ispravno ili ne, odnosno one ne bi bile zamjena za kontrole Komisije.

Ostala pitanja

19. Hoćete li povući svoju kandidaturu ako mišljenje Parlamenta o Vašem imenovanju za člana Revizorskog suda bude negativno?

Da, povukao bih svoju kandidaturu. Vjerujem da je međusobno povjerenje i poštovanje između članova Europskog revizorskog suda i Europskog parlamenta (a posebno odbora CONT) ključan preduvjet za dobru suradnju pri ispunjavanju naših zajedničkih zadataka.

Ipak, vjerujem da će moja dosadašnja karijere (koja održava moju predanost neovisnoj i profesionalnoj reviziji u javnom sektoru), jednoglasno dobivena potpora Vlade i Državnog zbora Republike Slovenije, moji ovdje pruženi pismeni odgovori kao i moje saslušanje pred Odborom uvjeriti Europski parlament da izda pozitivno mišljenje o mojoj kandidaturi i podrži moje imenovanje za člana Europskog revizorskog suda.

PE577.028v02-00 24/25 RR\1089906HR.doc

HR

REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJAU NADLEŽNOM ODBORU

Datum usvajanja 15.3.2016

Rezultat konačnog glasovanja +:–:0:

1736

Zastupnici nazočni na konačnom glasovanju

Louis Aliot, Inés Ayala Sender, Zigmantas Balčytis, Ryszard Czarnecki, Tamás Deutsch, Martina Dlabajová, Jens Geier, Ingeborg Gräßle, Bogusław Liberadzki, Monica Macovei, Georgi Pirinski, Petri Sarvamaa, Claudia Schmidt, Igor Šoltes, Bart Staes, Marco Valli, Derek Vaughan, Anders Primdahl Vistisen, Tomáš Zdechovský, Joachim Zeller

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju

Richard Ashworth, Karin Kadenbach, Andrey Novakov, Julia Pitera, Miroslav Poche

Zamjenici nazočni na konačnom glasovanju prema čl. 200. st. 2.

Xabier Benito Ziluaga

RR\1089906HR.doc 25/25 PE577.028v02-00

HR