Prof. dr. sc. Igor Bojanić

Životopis

Rođen sam 28. ožujka 1962. godine. U Osijeku sam završio osnovnu i srednju školu. Na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku diplomirao sam 1986., magistrirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1996. i doktorirao na Pravnom fakultetu u Osijeku 2002. godine. Na Pravnom fakultetu u Osijeku zaposlen sam kao redoviti profesor na Katedri kaznenopravnih znanosti, koje sam i predsjednik. Autor sam većeg broja znanstvenih i stručnih radova. Primarno područje mog znanstvenog interesa su različiti problemi materijalnog kaznenog prava, prije svega temeljna pitanja kaznenopravne dogmatike. Sudjelovao sam u više znanstvenih projekata (domaćih i međunarodnih). Član sam nekoliko stručnih udruga i povjerenstava. Redovito sudjelujem na znanstvenim i stručnim skupovima te predajem na poslijediplomskim studijima, uglavnom s područja kaznenog prava. Aktivno se služim engleskim jezikom, a pasivno njemačkim jezikom. Od 2005. do 2009. godine obnašao sam dužnost prodekana za nastavu, a od 2009. obavljam dužnost dekana.

Opis nastavnog, znanstvenog i stručnog rada Na sveučilišnom integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju predajem predmete Kazneno pravo, Maloljetničko kazneno pravo, Međunarodno kazneno pravo, Izvršno kazneno pravo i Kriminologiju i viktimologiju, a na stručnom studiju Osnove kaznenog prava. U okviru poslijediplomskog specijalističkog studija «Kazneno pravo» na Pravnom fakultetu u Osijeku predajem predmete: Kazneno pravo – opći dio, Kazneno pravo – posebni dio i Kazneno pravo u sudskoj praksi. Na Doktorskom studiju iz kaznenopravnih znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu angažiran sam na predmetu Kazneno pravo – opći dio. Kao nacionalni izvjestitelj sudjelovao sam u međunarodnom projektu «Uloga časti u kaznenom pravu» (Die Rolle der Ehre im Strafrecht) Max-Planckova instituta za inozemno i međunarodno kazneno pravo u Freiburgu (Njemačka). Knjiga radova iz navedenog projekta objavljena je 2007. godine. U istom svojstvu bio sam uključen u pripremanje I. sekcije (General criminal law: The expanding forms of preparation and participation) 18. međunarodnog kongresa kaznenog prava pod nazivom «The Principal Challenges Posed by the Globalization of Criminal Justice» koji je u organizaciji AIDP-a održan od 20. do 27. rujna 2009. u Istanbulu. S tim u vezi sudjelovao sam na pripremnom kolokviju održanom od 5. do 8. rujna 2007. u La Coruni (Španjolska). Kao nacionalni izvjestitelj sudjelovao sam i u međunarodnom projektu «Systems of the Juvenile Criminal Law in Europe - current situation, reform developments and models of good practice», Instituta za kriminologiju, Fakulteta za pravo i ekonomiju Sveučilišta Ernst-Moritz-Arndt u Greifswaldu (Njemačka). Na Pravnom fakultetu u Zagrebu od 25. ožujka 2009. član sam istraživačkog tima u okviru projekta «Kaznenopravno sprječavanje korupcije i kolektivnog kriminaliteta» (broj 066-0662530-2517, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, voditelj prof. dr. sc. Davor Derenčinović). Trenutno sudjelujem u međunarodnom projektu «Restorative justice and mediation in penal matters in Europe» Sveučilišta u Greifswaldu. U okviru studije Akademije pravnih znanosti Hrvatske o zajedničkom zločinačkom pothvatu (autori: I. Bojanić, D. Derenčinović, Ž. Horvatić, D. Krapac, M. Seršić), objavljenoj u knjizi pod nazivom «Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo – izazovi i kontroverze», sudjelovao sam kao autor dijela o pravnoj figuri posrednog počiniteljstvu u međunarodnom kaznenom pravu. Zaklada dr. sc. Jadranko Crnić nagradila je 2012. godine navedenu knjigu kao knjigu od posebnog značenja za unapređenje pravne struke. Sudjelovao sam na više međunarodnih konferencija s izlaganjima o različitim kaznenopravnim temama. S tim u vezi u zadnjih pet godina valja istaknuti sljedeće teme: Prevention of Terrorism through Substantive Criminal Law (Međunarodni ljetni seminar «The

Future Unchained - Terrorism between Law and Politics», Dubrovnik, 15.-22. ožujka 2009.); Kaznenopravna zaštita časti i ugleda u Republici Hrvatskoj (poželjne promjene de lege ferenda) (Međunarodna konferencija kaznenog prava «Criminal Law in Southeastern Europe: Recent Developments, Ljubljana, 8.-10. travnja 2010.); Examples of Good Practices and Bad Experiences in Croatian Juvenile Justice System (Međunarodna konferencija «Juvenila Justice Systems in Europe – Reform Trends and the Development of Good Practices», Greifswald, 13.-16. listopad 2010); Modes of Perpetration and Complicity in Hungarian and Croatian Criminal Law (Međunarodna konferencija «Cross border and EU legal issues: Hungary-Croatia, Pečuh, 16.-18. rujna 2010.); The doctrine of Joint Criminal Enterprise in Context of Article 25th of The Rome Statute of International Criminal Court (Međunarodni simpozij «International Biennial Conference, The 8th edition», Faculty of Law and Administrative Sciences of the West University of Timisioara, Temišvar, 28.-30. listopada 2010.); Afirmacija posrednog počiniteljstva u međunarodnom kaznenom pravu (Međunarodna konferencija «Osobna kaznena odgovornost u praksi Međunarodnog kaznenog tribunala za bivšu Jugoslaviju», Pravni fakultet u Zagrebu, 28. studeni 2011.); Restorative justice in Croatia (Međunarodna konferencija «Restrorative Justice and Mediation in Penal Matters in Europe – a stock-taking of legal issues, implementation strategies and outcomes», Greifswald, 3.-6. svibanj 2012.); Is the common concept of the parties to a crime within EU possible? (Međunarodna konferencija «Contemporary legal challenges: EU-Hungary-Croatia», Osijek, 16.-18. veljače 2012.) i Phenomenology of Organised Crime in the Former Yugoslavia (Međunarodni kolokvij «The 13th Cross-border Crime colloqium», Manchester University, Manchester, 21.-22. svibnja 2012.). Redoviti sam član Akademije pravnih znanosti Hrvatske (APZH) od 2007., član Suda časti APZH, član Upravnog odbora Hrvatskog udruženja za kaznene znanosti i praksu te Upravnog odbora Hrvatskog udruženja za europsko kazneno pravo i član Međunarodnog udruženja za kazneno pravo (AIDP). Od travnja 2009. do travnja 2013. bio sam član Matičnog odbora za područje društvenih znanosti - polje pravo. Kao član Radne skupine sudjelovao sam izradi novog Kaznenog zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. godine.

Popis radova I. Bojanić: Pojavni oblici i pojam prekoračenja nužne obrane, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (dalje u tekstu: HLJKPP), Vol. 4, br. 1/1997., str. 43-76. I. Bojanić: Primjena novog Kaznenog zakona kao blažeg zakona, IV. radionica za materijalno kazneno pravo X. savjetovanja Hrvatskog udruženja za kazneno pravo i praksu, HLJKPP, Vol. 5, br. 1/1998., str. 182-186. I. Bojanić: Prekoračenje granica nužne obrane, Kaznenopravno-kriminalistička biblioteka «Vladimir Bayer», Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 1999., VIII + 76 str. I. Bojanić: Natuknice u vezi sa sudioništvom, Rječnik kaznenog prava (glavni urednik: Željko Horvatić), Masmedia, Zagreb, 2002. I. Bojanić: Počiniteljstvo kao vlast nad djelom, Kaznenopravno-kriminalistička biblioteka «Vladimir Bayer», Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, 2003., X + 195 str. I. Bojanić: Isključenje protupravnosti za činjenične tvrdnje koje mogu škoditi časti ili ugledu, Pravni vjesnik, Vol. 19, br. 3-4/2003, str. 9-25. I. Bojanić: Posredno počiniteljstvo na temelju organizacijske vlasti, Pravni vjesnik, Vol. 19, br. 3-4/2003, str. 109-121.

I. Bojanić: Značajnije promjene na području krivnje prema trećoj noveli Kaznenog zakona, HLJKPP, Vol. 10, br. 2/2003, str. 307-340. I. Bojanić: Protupravni prekid trudnoće, u knjizi: Iz forenzičke ginekologije i opstetricije, ur. D. Habek, Osijek, 2003., str. 178-186. I. Bojanić: Supočiniteljstvo i sudjelovanje u stadiju pripremanja, u knjizi: Aktualna pitanja kaznenog zakonodavstva, Inženjerski biro, Zagreb, 2004., str. 61-80. I. Bojanić, D. Poljak: Ostvarivanje zakonske politike kažnjavanja u praksi Županijskog suda u Osijeku kao drugostupanjskog suda u razdobljima 1993.-1997. i 1998.-2002., HLJKPP, Vol. 11, br. 2/2004, str. 517-536. I. Bojanić: Promjene u općem dijelu Kaznenog zakona prema Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz 2005., HLJKPP, Vol. 12, br. 2/2005, str. 327-344. I. Bojanić: Sudska praksa, Prostorno ekstenzivno prekoračenje nužne obrane, HKLJPP, Vol. 12, br. 2/2005, str. 893-895. I. Bojanić, M. Mrčela: Svrha kažnjavanja u kontektstu šeste novele Kaznenog zakona, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Vol. 13, br. 2/2006, str. 431-449. I. Bojanić: Kaznena djela protiv časti i ugleda, u: Posebni dio kaznenog prava, grupa autora, ur. P. Novoselec, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007., str. 181-201. P. Novoselec, I. Bojanić: Kaznena djela protiv imovine, u: Posebni dio kaznenog prava, grupa autora, ur. P. Novoselec, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2007., str. 215-246. I. Bojanić: Natuknice o sudjelovanju više osoba u počinjenju kaznenog djela, Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2007. I. Bojanić, Z. Kuharić: Prijevara u gospodarskom poslovanju, HLJKPP, Vol. 14, br. 2/2007, str. 575-589 I. Bojanić: Die Rolle der Ehre im Strafrecht in Kroatien, u: Silvia Tellenbach (Hrsg.), Die Rolle der Ehre im Strafrecht, Schriftenreihe des Max-Plancks-Instituts für ausländisches und internationales Strafrecht, Strafrechtliche Forschungsberichte Herausgegeben von Ulrich Sieber, Band S 111, Duncker & Humblot, Berlin 2007, str. 405-457. I. Bojanić: XVIIIth International Congress of Penal Law, A Coruña (Spain), 5-8 September 2007, Section I – Criminal Law. General Part, Expanding forms of preparatory acts and participation, National Reports, Croatia, La Revue Internationale de Droit Pénal (The International Review of Penal Law), Vol. 78, br. 3-4/2007 (CD-ROM Annexe), str. 67-81. I. Bojanić, Z. Đurđević: Dopuštenost uporabe dokaza pribavljenih kršenjem temeljnih ljudskih prava, HLJKPP, Vol. 15, br. 2/2008., str. 973-1003. I. Bojanić: XVIII. Međunarodni kongres kaznenog prava: Glavni izazovi globalizacije postavljeni pred kazneno pravosuđe, Istanbul, Turska, 20.-27. rujna 2009., Prikaz rada Prve sekcije – Kazneno pravo (opći dio): Proširujući oblici pripremnih radnji I sudioništva i prijevod Rezolucije, HLJKPP, vol. 16, br. 2/2009., str. 973-978. I. Bojanić: Croatia (Country report) u: F. Dünkel, J. Grzywa, P. Horsfield, Ineke Pruin (Eds.), Juvenile Justice Systems in Europe, Current Situation and Reform Developments, Vol. 1, Forum Verlag Godesberg, Mönchengladbach 2010, str. 187-222.

I. Bojanić: Kaznenopravna zaštita časti i ugleda u Republici Hrvatskoj (poželjne promjene de lege ferenda), Međunarodna konferenca kazenskega prava: Razvoj kazenskega prava jugovzhodne Evrope, Ljubljana, 8.-10. april 2010., Pravna fakulteta, Litera scripta manet 37, str. 138-147. I. Bojanić: Kaznena djela protiv časti i ugleda de lege lata i moguće promjene de lege ferenda, HLJKPP, Vol. 17, br. 2/2010., str. 625-640. I. Bojanić, I. Vuletić: Doctrine of joint criminal enterprise in the context of accomplice responsibility according to the Rome statute, u: Biennial International Conference, 8th Edition, West University of Timişoara, Faculty of Law and Administrative Sciences, The European Center for Legal Studies and Research, Timişoara 2011, str. 408-416. I. Bojanić, P. Rózsa: Modes of perpetration and complicity in Hungarian and Croatian criminal law – a comparative analysis, u: Cross-border and EU legal issuse: Hungary-Croatia, T. Drinóczi/T. Takács (eds.), Pécs-Osijek, 2011., str. 83-106. I. Bojanić: Quid facit? Posredno počiniteljstvo kao alternativa teoriji zajedničkog zločinačkog pothvata, u: D. Derenčinović/Ž. Horvatić (ur.), Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo – izazovi i kontroverze, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Zagreb, 2011., str. 227-242. L. Cvitanović, I. Bojanić: D. Dragičević: Informacijsko-komunikacijska (IC) tehnologija u kontekstu moderne politike suzbijanja kriminala (kazna, nadzor i ‘novus ordo seclorum’), u: Zbornik radova (elektronički), Društvo i tehnologija 2012., Dr. Juraj Plenković, Hrvatsko komunikološko društvo, Zagreb, 2012., str. 106-115. I. Bojanić: Je li moguć zajednički koncept sudjelovanja više osoba u počinjenju kaznenog djela unutar EU?, Zbornik radova, Suvremeni pravni izazovi: EU – Mađarska – Hrvatska, Mirela Župan, Mario Vinković (ur.), Pravni fakultet Sveučilišta u Pečuhu i Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pečuh - Osijek, 2012., str. 277-298. I. Bojanić, M. Mrčela: Koncepcija krivnje u novom Kaznenom zakonu, HLJKPP, Vol. 19, br. 2/2012., str. 389-407. K. Turković, P. Novoselec, V. Grozdanić, A. Kurtović Mišić, D. Derenčinović, I. Bojanić, M. Munivrana Vajda, M. Mrčela, S. Nola, S. Roksandić Vidlička, D. Tripalo, A. Maršavelski: Komentar Kaznenog zakona, Narodne novine, Zagreb, 2013. P. Novoselec, I. Bojanić: Opći dio kaznenog prava, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2013.

Program predloženika za dekana Pravnog fakulteta u Osijeku

za akademsko razdobolje 2013./2014. - 2016./2017.

U tekstu koji slijedi sadržane su ocjene sadašnjeg stanja i temeljne smjernice razvitka Pravnog fakulteta u Osijeku (dalje u tekstu: Fakultet) u predstojećem četverogodišnjem akademskom razdoblju. Uvažavajući opću misiju Fakulteta - ostvarivanje izvrsnosti u nastavnom i istraživačkom djelovanju koje uključuje i prihvaćanje europskih i svjetskih standarda u visokom obrazovanju i istraživanju - one u sažetom obliku predstavljaju moju viziju njegove budućnosti, uzimajući u obzir dosadašnja postignuća, objektivne poteškoće Fakulteta (opterećenost nastavnika, broj studenata, prostorna ograničenja) te moje osobno iskustvo kao dekana u prvom mandatnom razdoblju. Spomenute smjernice raspoređene su u sljedećim točkama: 1. Ostvarivanje postojećih i oblikovanje novih studijskih programa; 2. Studenti i studiranje; 3. Nastava i nastavnici; 4. Znanstvene i stručne aktivnosti; 5. Međunarodna suradnja; 6. Prostor i oprema; 7. Praćenje kvalitete studiranja i 8. Financijsko poslovanje. 1. Ostvarivanje postojećih i oblikovanje novih studijskih programa Ostvarivanje programa integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava zaslužuje pozitivnu ocjenu. Fakultetski nastavnici uspješno se nose sa svim izazovima tzv. Bolonjskog procesa koji od 2005./2006. uključuje jednosemestralnost svih predmeta, provjeru znanja putem kolokvija, osuvremenjivanje nastavnog plana i programa i sl. Prolaznost na ispitima uglavnom je na zadovoljavajućoj razini, iako tu treba imati na umu da visok postotak prolaznosti ne mora uvijek biti dokaz kvalitete ili uspješnosti. Za studente je od posebne važnosti povezivanje teorijskih i praktičnih sadržaja i o tome ubuduće valja posebno voditi računa, osobito na pozitivnopravnim predmetima. Obavljanje pravne prakse na kraju pete studijske godine nije dostatno. Posebnu pozornost na petoj studijskog godini treba posvetiti kakvoći diplomskih radova koji bi se više nego do sada trebali temeljiti na istraživanjima. Godinama se već postavlja pitanje uloge trogodišnjeg stručnog upravnog studija. Taj studij dobio je zapravo puni smisao tek nakon oblikovanja i početka realizacije specijalističkog diplomskog stručnog studija javne uprave, koji se s obzirom na broj polaznika, kvalitetu nastave i uspješnost u studiranju pokazao posve opravdanim. Na Fakultetu se trenutno uspješno izvode tri specijalistička studija (Upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave, Kazneno pravo i Ljudska prava). Nužnost specijalizacije u pojedinim pravnim granama ostavlja dovoljno prostora za ustrojavanje novih specijalističkih studija u skladu s kadrovskim potencijalima Fakulteta. Za budućnost Fakulteta posebno je značajno profiliranje doktorskog studija koji je trenutno u stadiju recenziranja. U znatno većoj mjeri nego do sada Fakultet mora znati odgovoriti na potrebe svih zainteresiranih za stjecanjem novih i usavršavanjem postojećih znanja, osobito u konktekstu učestalih promjena u zakonodavstvu. Prilagodljivost na takve promjene može se očitovati u oblikovanju kraćih, prigodnih stručnih/znanstvenih tečajeva o pojedinim problemima. Posebnu pozornost Fakultet treba usmjeriti na oblikovanje programa cjeloživotnog obrazovanja zbog mogućih pozitivnih financijskih učinaka, ali i značaja koja tim programima daje Europska komisija. 2. Studenti i studiranje Upisne kvote na redoviti i izvanredni integrirani sveučilišni preddiplomski i diplomski studij prava i na stručni studij posljednjih se godina bitno ne mijenjaju (prije dvije godine smanjene su za 10%). Ostvarivanje izvrsnosti zahtijevalo bi selektivniji upis koji bi morao uključivati i ponovno uvođenje prijamnog ispita jer rezultati polaganja državne mature ne govore puno o kvaliteti studenata koji se upisuju na Fakultet. Postavljanje viših kriterija omogućilo bi intenzivniji i uspješniji rad sa stvarno motiviranim studentima. To bi bio put prema postupnom napuštanju masovnog studija prava uz istodobno prilagođavanje trenutnoj situaciji

na tržištu rada. Značajnije smanjivanje upisnih kvota imalo bi, međutim, negativne financijske učinke. Zahvaljujući trudu i entuzijazmu fakultetskih nastavnika, osobito na prve dvije studijske godine, u provedbi Bolonjskog procesa na integriranom sveučilišnom preddiplomskom i diplomskom studiju ostvareni su dobri rezultati. U usporedbi s predbolonjskim iskustvom, studenti u značajnijoj mjeri pohađaju predavanja (koja se na mnogim predmetima održavaju u dva turnusa), a na većini predmeta prolaznost na ispitima ne predstavlja problem, uz istodobno zadržavanje visokih kriterija pri ispitivanju. I ovdje su moguća poboljšanja. Pri ispitivanju težište valja staviti na promišljanje problema i pravničko zaključivanje, a ne samo na puku reprodukciju propisanog gradiva. Provjeravanje znanja putem kolokvija za većinu je studenata lakši put u savladavanju nerijetko opsežne ispitne literature, ali se istodobno može postaviti pitanje je li to i najprikladniji oblik provjeravanja znanja. To pitanje zaslužuje posebnu raspravu i zauzimanje jasnih stavova. Komunikacija sa studentskim predstavnicima do sada je bila na zadovoljavajućoj razini i nema nikakvih zapreka da se takva praksa nastavi. Poželjno je periodično održavanje tribina na kojima bi se otvoreno i nesputano raspravljalo o svim studentskim problemima. Postojeće udruge koje djeluju na Fakultetu treba i dalje podupirati u skladu s financijskih mogućnostima, uzimajući pri tome u obzir način i rezultate njihova rada. 3. Nastava i nastavnici Na Fakultetu je trenutno zaposleno 10 redovitih profesora, 8 izvanrednih profesora, 15 docenata, 4 predavača i 22 asistenta/asistenta-znanstvena novaka, što predstavlja značajan napredak u kadrovskom smislu u odnosu na razdoblje od prije četiri godine. Fakultet nikada nije imao 33 nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju. Takva situacija olakšala je i oblikovanje sadržaja doktorskog studija. U sljedećem četverogodišnjem razdoblju valja očekivati barem 15 novih docenata. Fakultet je sveučilišna sastavnica s najmanjim brojem vanjskih suradnika. U sljedećoj akademskoj godini na svim predmetima bit će angažirani vlastiti nastavnici. Unatoč trenutnoj nemogućnosti otvaranja novih radnih mjesta, nastojat ćemo u što kraćem roku dobiti suglasnost za raspisivanje natječaja za asistente na predmetima na kojima je samo jedan nastavnik. Valja istaknuti da je većina nastavnika, koji su bili obuhvaćeni jedinstvenim sveučilišnim studentskim anketama o predmetima i nastavnicima koji sudjeluju u ostvarivanju novih studijskih programa, polučila visoke ocjene (prosječna ocjena za sve nastavnike u zadnjoj anketi bila je 4,26). U izvođenju nastave uspostavlja se sve neposredniji kontakt sa studentima, čak i kada je riječ o predavanjima koja se s velikim grupama odvijaju u dva turnusa. Unatoč svemu navedenom, na nastavnom planu postoje i određene poteškoće. Još uvijek je nepovoljan omjer između ukupnog broja studenata i nastavnika. Preopterećenost nastavnika posebno je izražena kod onih koji sudjeluju u nastavnom procesu i na integriranom sveučilišnom studiju i na stručnom studiju. 4. Znanstvene i stručne aktivnosti Na Fakultetu se trenutno još uvijek od strane MZOS financira 5 znanstveno-istraživačkih projekata i jedan znanstveni program. Budući razvitak na tom području teško je prognozirati s obzirom na očekivane promjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Imajući u vidu aktualni kadrovski potencijal, prijavljivanje na nove domaće projekte ne bi trebalo predstavljati veći problem. U zadnje 4 godine objavljen je značajan broj znanstvenih i stručnih radova u publikacijama različitog ranga, objavljeno je više knjiga i znanstvenih monografija, održana su brojna pozvana predavanja, obranjeno je više specijalističkih završnih radova, magistarskih radova i doktorskih disertacija, fakultetski nastavnici sudjelovali su na brojnim domaćim i međunarodnim skupovima te svoj znanstveni i stručni kredibilitet potvrđivali u različitim ekspertnim timovima na međunarodnoj i domaćoj razini. Posebno valja istaknuti da je ostvarena redovitost izlaženja Pravnog vjesnika te da je taj

časopis ušao u nove međunarodne baze podataka. Svi asisteni i znanstveni novaci uspješno ispunjavaju svoje obveze na doktorskom studiju (većina ja u stadiju prijave doktorskog rada ili pri njegvu završetku). Znanstvena i stručna aktivnost svih nastavnika financijski se u značajnoj mjeri podupire i vlastitim sredstvima Fakulteta. Sve navedeno pokazuje da se na Fakultetu odvija intenzivna znanstvena i stručna aktivnost, unatoč velikoj angažiranosti na nastavnom planu. 5. Međunarodna suradnja Na razini međunarodne suradnje u prošle četiri godine ostvaren je najznačajniji napredak. Zahvaljujući iznimnom doprinosu mlađih kolegica Fakultet je ostvario vrlo uspješnu suradnju s Pravnim fakultetom u Pečuhu i sudjelovao u četiri međunarodna projekta (EUNICOP, SUNICOP, IDEM i DUNICOP), koja je popraćena odgovarajućim publikacijama (prije svega zbornicima radova) koje su svim sudionicima omogućile objavljivanje radova relevantnih sa stajališta napredovanja u znanstveno-nastavnim zvanjima. Takvo dragocjeno iskustvo izvrstan je temelj za pozicioniranje Fakulteta u budućim aktivnostima nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. Međunarodna suradnja odvijala se i na razini pojedinačnih kontakata i/ili odnosa između katedri. Valja istaknuti i individualna sudjelovanja fakultetskih nastavnika u drugim međunarodnim projektima, kratkotrajne boravke na inozemnim sveučilištima ili institutima na temelju stipendija te sudjelovanja na međunarodnim konferencijama. Na Fakultetu postoje dobri kadrovski potencijali i za organiziranje međunarodnih konferencija te uspostavljanje trajnije i institucionalizirane suradnje s inozemnim pravnim fakultetima. 6. Prostor i oprema Poznato je da Fakutet djeluje u dvjema zgradama koje nisu u njegovom vlasništvu i da su ti prostori, iako dobro opremljeni, nedostatni s obzirom na broj studenata, nastavnika i suradnika te pratećih službi. Izgradnja nove zgrade Fakulteta planirana je za treću fazu izgradnje sveučilšnog campusa. Stoga je u još u ovoj godini potrebno predložiti idejno rješenje. Fakultet je računalno opremljen na zavidnoj razini koju ubuduće valja održati i ovisno o financijskim mogućnostima unaprijediti. Isto vrijedi i za Knjižnicu, koja je kadrovski u potpunosti ekipirana, raspolaže odgovarajućim knjižnim fondom i uglavnom pokriva sve potrebe njezinih korisnika. Studentska referada i informatički centar dobro su organizirani i računalno opremljeni, a evidenciju o studentima i položenim ispitima od 2005. olakšava primjena Informatičkog sustava visokih učilišta (ISVU). 7. Praćenje kvalitete studiranja O praćenju kvalitete studiranja s pravom se vodi sve više računa i na sveučilišnoj i na fakultetskoj razini. Na Fakultetu djeluje posebno Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete obrazovanja koje kontinuirano prati ostvarivanje postojećih studijskih programa, a na sveučilišnoj razini do sada su provedene tri studentske ankete o predmetima i nastavnicima koji sudjeluju u provedbi novih studijskih programa. S obzirom na kadrovsku ekipiranost i dosadašnja iskustva na pojedinim predmetima, na Fakultetu se može osigurati kvalitetnije praćenje kvalitete studiranja putem redovitih godišnjih anketa s prikladno postavljenim pitanjima i primjenom adekvatnih statističkih metoda. 8. Financijsko poslovanje Fakultet ostvaruje oko 60% prihoda iz proračunskih sredstava i oko 40% temeljem vlastite djelatnosti. S obzirom na postojeće uvjete globalne recescije, problem financijskog poslovanja postaje posebno aktualan i valja mu posvetiti iznimnu pozornost. U predstojećem razdoblju Fakultet mora zadržati razinu ukupnog iznosa vlatitih prihoda, uz postupne promjene udjela pojedinih izvora. Smanjivanje upisnih kvota utjecalo bi na smanjivanje tog dijela vlastitih

prihoda, ali bi se s druge strane ti prihodi mogli povećati oblikovanjem novih projekata (uključujući i međunarodne projekte), ustrojavanjem novih specijalističkih studija i izvođenjem doktorskog studija, organiziranjem stručnih i znanstvenih skupova na domaćoj i međunarodnoj razini, organiziranjem specijaliziranih tečajeva s aktualnom pravnom problematikom, kao i suradnjom s gospodarskim subjektima koja do sada nije bila posebno izražena. Prihodi fakultetu u prošlom mandatnom razdoblju dvostruko su uvećani u odnosu na prethodno razdoblje. Na kraju, kao predloženik za dekana Pravnog fakulteta u Osijeku u predstojećem četverogodišnjem akademskom razdoblju, želim istaknuti da s obzirom na sve što je ostvareno tijekom moga prvoga mandata i trenutne kadrovske potencijale ima dovoljno razloga za optimizam i stvaranje lijepe budućnosti Pravnog fakulteta. Takvu budućnost valja graditi na plodonosnom zajedništvu i sintezi iskustva, mudrosti i zrelosti starijih kolegica i kolega i entuzijazmu i izvrsnosti mlađih. Fakultet je sposoban za aktivniju ulogu u okviru Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i jačanje njegova utjecaja na svim razinama odlučivanja o bitnim pitanjima njegove egzistencije i daljnjeg razvoja. Kao dio Sveučilišta, Fakultet mora postati i važnim čimbenikom regionalnog razvitka. Više nego do sada fakultetski nastavnici trebaju politički neutralno i znanstveno odgovorno sudjelovati u jačanju vladavine prava i stalnom potvrđivanju temeljnih pravnih načela. Time će neprijeporno ojačati svoj ugled u domaćem i međunarodnom okruženju, a svojim studentima (bivšim, sadašnjim i budućim) uvijek ukazivati da je vjernost pravu i odanost njegovim vrhunskim načelima jedini ispravan put. Kao dosadašnji dekan spreman sam u ostvarivanju svega navedenoga, kao prvi među jednakima, ponovno preuzeti vodeću ulogu. U Osijeku, 18. travnja 2013. Prof. dr. sc. Igor Bojanić

I Z V O D I Z Z A P I S N I K br. 5 s 383. sjednice Fakultetskog vijeća održane dana 24. svibnja 2013. godine, u 10,00 sati. Opravdano odsutni: prof. dr. sc. Vlado Belaj, prof. dr. sc. Stipe Ivanda, doc. dr. sc. Branka Rešetar, student Luka Strišković, Goran Govorušić i Tomislav Metić. Prisutni: po popisu Prodekanica prof. dr. sc. Nihada Mujić predlaže sljedeći

D n e v n i r e d Izbor dekana a) predstavljanje programa kandidata (prilog) b) imenovanje Izbornog povjerenstva c) glasovanje

Izbor dekana:

Prije početka postupka izbora dekana, prodekanica za nastavu prof. dr. sc. Nihada Mujić konstatira sljedeće:

- Fakultetsko vijeće je na sjednici održanoj 22. ožujka 2013. godine donijelo Odluku o pokretanju postupka za izbor dekana te imenovalo Povjerenstvo za prikupljanje prijedloga kandidata za izbor dekana,

- Povjerenstvo je nakon isteka roka prikupljanja prijedloga kandidata za dekana, izvijestilo Dekana o pristiglim prijedlozima,

- Dekan je sazvao sjednicu Fakultetskog vijeća 30. travnja 2013. godine na kojoj je Povjerenstvo podnijelo Izvješće o pristiglim prijedlozima za dekana Pravnog fakulteta Osijek u mandatnom razdoblju 2013. – 2017. godina, i to za: - Prof. dr. sc. Igora Bojanića, redovitog profesora, kojeg je predložilo je 12 katedri: Katedra gospodarskih znanosti, Katedra pravno-povijesnih znanosti, Katedra stranih jezika, Katedra tjelesne i zdravstvene kulture, Katedra ustavnih i političkih znanosti, Katedra trgovačkog prava, Katedra kazneno-pravnih znanosti, Katedra pomorskog i općeprometnog prava, Katedra upravnih znanosti, Katedra za međunarodno privatno pravo, Katedra metodološko-informacijskih znanosti i Katedra financijskih znanosti

Dekan se zahvaljuje svim katedrama koje su ga ponovno predložile za dekana Pravnog fakulteta Osijek u nadolazećem mandatnom razdoblju, te izlaže program za četverogodišnje razdoblje (Program rada u privitku je Zapisnika i čini njegov sastavni dio). Nakon izlaganja Programa dekana u nadolazećem mandatnom razdoblju za riječ se javljaju članovi Fakultetskog vijeća: Prof. dr. sc. Srećko Jelinić – izbor dekana nije svakodnevna stvar, riječ je o čelnom čovjeku koji predsjedava i upravlja društvom umnih ljudi specifične društvene zadaće, ujedno i institucijom – društva i institucije za prijenos znanja, društvene odgovornosti prema sadašnjim i budućim generacijama (cijeli tekst izlaganja prof. dr. sc. Srećka Jelinića u privitku je Zapisnika i čini njegov sastavni dio).

Klasa: 003-07/13-01 Ur.broj:2158-18-01/13-11 Osijek, 27. svibnja 2013. Temeljem čl. 63. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a sukladno čl. 18., 19. 20. i 21. Statuta Pravnog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultetsko vijeće na 383. sjednici održanoj 24. svibnja 2013. godine pod točkom 2. dnevnoga reda donijelo je slijedeću

O D L U K U 1. Dr. sc. Igor Bojanić, redoviti profesor, izabran je za dekana Pravnog fakulteta u Osijeku na vrijeme od 1. listopada 2013. godine do 30. rujna 2017. godine. 2. O ovoj Odluci ima se izvijestiti Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Rektorica Sveučilišta.

O b r a z l o ž e n j e: Na sjednici Fakultetskog vijeća jedini kandidat za dekana prof. dr. sc. Igor Bojanić, redoviti profesor, prezentirao je svoj program rada. Nakon kraćeg izlaganja članova Vijeća jednoglasno je izabrano Izborno povjerenstvo za izbor dekana u sastavu: (1) prof. dr. sc. Boris Bakota, (2) doc. dr. sc. Ljubica Kordić i (3)doc. dr. sc. Rajko Odobaša. Od 42 člana Fakultetskog vijeća na sjednici je bilo prisutno 35 članova. Izborno povjerenstvo je provelo tajno glasovanje te podnijelo izvješće Fakultetskom vijeću. Prodekanica prof. dr. sc. Nihada Mujić, koja je vodila sjednicu, objavila je rezultate glasovanja i konstatirala da je 35 članova Fakultetskog vijeća primilo glasački listić i da je isti broj pristupio tajnom glasovanju te je s 35 glasova za dekana izabran prof. dr. sc. Igor Bojanić. Stoga je odlučeno kao u dispozitivu ove Odluke. D e k a n: Prof. dr. sc. Igor Bojanić O tome obavijest: 1. Prof. dr. sc. Igor Bojanić 2. Senat Sveučilišta 3. Rektoria Sveučilišta