25
1 Prof. dr. sc. Jure Mirat Životopis, znanstvena, nastavna i stručna djelatnost Jure Mirat rođen je u Trogiru 29.siječnja 1958. godine, po narodnosti Hrvat, državljanin Republike Hrvatske. Osnovnu školu završio je u Trogiru (1964-1972) a Klasičnu gimnaziju „Natko Nodilo“ u Splitu 1976. godine. Studij medicine upisao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Bologni (Italija), gdje je i diplomirao 25.srpnja 1984.godine. Jednogodišnji pripravnički staž završio je u DZ Trogir tijekom 1986.godine i nakon toga položio državni ispit. Specijalistički staž iz Interne medicine obavio je od 1987. do 1999. godine u Češkoj Republici i u Pragu položio specijalistički ispit iz interne medicine 1989.godine. Nakon razlikovnog staža obavljenog u KB Sestre milosrdnice, OB Sveti Duh i KBC Rebro u trajanju od 18 mjeseci polaže specijalistički ispit iz Interne medicine 27. rujna 1991. u Zagrebu. Poslijediplomski studij iz područja kardiovaskularnih bolesti obavio je od 1994-1996. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1998. stekao je naslov magistra medicinskih znanosti, a 2003. godine naslov doktora medicinskih znanosti. Habilitacijsko predavanje održao je na Medicinskom fakultetu Josip Juraj Strossmayer u Osjeku 21.prosinca 2003. te je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta u kumulativnom radnom odnosu za 30% radnog vremena u Katedri za Internu medicinu, a 28.siječnja 2008. godine u izvanrednog profesora. Od 1991. do 1997. godine radio je na odjelu za kardiovaskularne bolesti OB Sveti Duh, a od 1997. do 2003. u KB Dubrava, gdje je od 1999.godine obnašao funkciju voditelja invazivnog kardiološkog laboratorija a od 2003. voditelja odjela za elektrostimulaciju i elektrofiziologiju srca. Od 2003. do sada radi u KB Sveti Duh, gdje od 2003. do 2011. godine obnaša dužnost pročelnik Zavoda za kardiovaskularne bolesti. Sudjelovao je na brojnim domaćim međunarodnim skupovima kao aktivni i pasivni sudionik a i sam je bio voditelj i organizator nekoliko skupova iz područja kardiologije. Aktivan je član hrvatskog i europskog kardiološkog društva sa diplomom europskog kardiologa te F.E.S.C. (Fellow European Society of Cardiology) i F.E.S.A (Fellow European Society of Atherosclerosis). Usavršavao se u intervencijskoj kardiologiji 1998. i 2004. u Institutu Kliničke i eksperimentalne medicine u Pragu, pod ravnanjem Prof.Michaela Želiska, zatim 1998. i 1999. u UniversitätsSpital u Zürich, pod ravnanjem Prof.F.Wolfganga Amanna, te 2002. godine u Klinici Bichat u Parizu. Sudjelovao je na brojnim internacionalnim tečajevima, skupovima, simpozijim i kongresima, kao aktivni sudionik, suorganizator i predavač.

Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

1

Prof. dr. sc. Jure Mirat

Životopis, znanstvena, nastavna i stručna djelatnost

Jure Mirat rođen je u Trogiru 29.siječnja 1958. godine, po narodnosti Hrvat,

državljanin Republike Hrvatske. Osnovnu školu završio je u Trogiru (1964-1972) a Klasičnu

gimnaziju „Natko Nodilo“ u Splitu 1976. godine. Studij medicine upisao je na Medicinskom

fakultetu Univerziteta u Bologni (Italija), gdje je i diplomirao 25.srpnja 1984.godine.

Jednogodišnji pripravnički staž završio je u DZ Trogir tijekom 1986.godine i nakon

toga položio državni ispit.

Specijalistički staž iz Interne medicine obavio je od 1987. do 1999. godine u Češkoj

Republici i u Pragu položio specijalistički ispit iz interne medicine 1989.godine. Nakon

razlikovnog staža obavljenog u KB Sestre milosrdnice, OB Sveti Duh i KBC Rebro u trajanju

od 18 mjeseci polaže specijalistički ispit iz Interne medicine 27. rujna 1991. u Zagrebu.

Poslijediplomski studij iz područja kardiovaskularnih bolesti obavio je od 1994-1996.

godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1998. stekao je naslov

magistra medicinskih znanosti, a 2003. godine naslov doktora medicinskih znanosti.

Habilitacijsko predavanje održao je na Medicinskom fakultetu Josip Juraj Strossmayer

u Osjeku 21.prosinca 2003. te je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta u

kumulativnom radnom odnosu za 30% radnog vremena u Katedri za Internu medicinu, a

28.siječnja 2008. godine u izvanrednog profesora.

Od 1991. do 1997. godine radio je na odjelu za kardiovaskularne bolesti OB Sveti

Duh, a od 1997. do 2003. u KB Dubrava, gdje je od 1999.godine obnašao funkciju voditelja

invazivnog kardiološkog laboratorija a od 2003. voditelja odjela za elektrostimulaciju i

elektrofiziologiju srca. Od 2003. do sada radi u KB Sveti Duh, gdje od 2003. do 2011. godine

obnaša dužnost pročelnik Zavoda za kardiovaskularne bolesti.

Sudjelovao je na brojnim domaćim međunarodnim skupovima kao aktivni i pasivni

sudionik a i sam je bio voditelj i organizator nekoliko skupova iz područja kardiologije.

Aktivan je član hrvatskog i europskog kardiološkog društva sa diplomom europskog

kardiologa te F.E.S.C. (Fellow European Society of Cardiology) i F.E.S.A (Fellow European

Society of Atherosclerosis).

Usavršavao se u intervencijskoj kardiologiji 1998. i 2004. u Institutu Kliničke i

eksperimentalne medicine u Pragu, pod ravnanjem Prof.Michaela Želiska, zatim 1998. i

1999. u UniversitätsSpital u Zürich, pod ravnanjem Prof.F.Wolfganga Amanna, te 2002.

godine u Klinici Bichat u Parizu. Sudjelovao je na brojnim internacionalnim tečajevima,

skupovima, simpozijim i kongresima, kao aktivni sudionik, suorganizator i predavač.

Page 2: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

2

ZNANSTVENI I STRUČNI PROJEKTI

Bio je voditelj dva, te suradnik u tri projekta financiranih od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i športa RH, te u tri međunarodna projekta:

1. Značenje interindividualne varijabilnosti u odgovoru na antitrombocitnu terapiju

Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Jure Mirat Šifra projekta: 227943 2. iProjekt perkutanih koronarnih intervencija Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Jure Mirat Šifra projekta: 2008-079

Suradnik na projektima MZOS:

1. Upalni markeri u akutnom koronarnom sindromu Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Mijo Bergovec Šifra projekta: 0198008 2. Regionalna distribucija čimbenika rizika u hospitaliziranih koronarnih

bolesnika Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Mijo Bergovec 3. CROATS Study Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Željko Rajner Suradnik na međunarodnim projektima: 1. SAPRAF Study Voditelj projekta: Thomas Buckingham 2. OASIS-5 3. OASIS-6

Bio je mentor dvojici doktoranata koji su obranili doktorsku disertaciju.

1. Doc.dr.sc. Robert Steiner Naslov disertacije: Različitost čimbenika rizika u pojedinih tipova koronarnih lezija, Osijek, 2007 2. Doc.dr.sc. Edvard Galić

Naslov disertacije: Uloga i značenje mononukleotidnog polimorfizma u individualnoj varijabilnosti odgovora na antitrombocitnu terapiju, Osijek, 2009

Doktorat izrađen u okviru projekta Značenje interindividualne varijabilnosti u odgovoru na antitrombocitnu terapiju

Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Jure Mirat Šifra projekta: 227943

Page 3: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

3

ORGANIZACIJA ZNANSTVENIH I STRUČNIH SKUPOVA

Organizirao je dva simpozija u organizaciji radne skupine hrvatskog kardiološkog

društva za bolestima srčanih zalistaka, kojoj je i predsjednik, te jednog simpozij na temu

koronarna bolest u žena. Član je organizacijskog odbora te znanstvenog odbora nekoliko

međunarodnih simpozija.

23.12.2003. Simpozij: KORONARNA BOLEST U ŽENA OB Sveti Duh, Zagreb, direktor simpozija

10.02.2006. Workshop iz intervencijske kardiologije Perkutano zatvaranje femoralnih arterija Angioseal-om Zagreb, OB Sveti Duh

30.03.2007. VIII. Hrvatskog simpozija o aritmijama i elektrostimulaciji srca, Zagreb, član znanstvenog odbora 2007. Član organizacijskog odbora Mediteranskog kongresa

kardiokirurga i kardiologa (2007), te organizator II hrvatskog internacionalnog kongresa iz ultrazvuka srca

20.02.2008. Prvi simpozij o bolestima srčanih zalistaka Organizator 07.10.2011. Drugi simpozij o bolestima srčanih zalistaka Organizator

UREDNIŠTVA ZNANSTVENIH I STRUČNIH ČASOPISA

Član je izdavačkog savjeta časopisa Kardiolist (časopis hrvatskog kardiološkog

društva), te časopisa Ritam (časopis Radne skupine za aritmije i ektrostimulaciju srca

Hrvatskog kardiološkog društva).

ČLANSTVA I FUNKCIJE U ZNANSTVENIM I STRUČNIM

DRUŠTVIMA

Od 1990. Član Hrvatskog liječničkog zbora Od 1994. Član Hrvatske liječničke komore Od 1994. Član Hrvatskog kardiološkog društva Od 1996. Član radne skupina hrvatskog kardiološkog društva za

intervencijsku kardiologiju, te radne grupe za aritmije Od 2004. Član europskog društva za aterosklerozu (Fellow European

Society of Atherosclerosis) Od 2007 Član europskog kardiološkog društva (Fellow European

Society of Cardiology) Od 2008. Predjednik nadzornog odbora Hrvatskog kardiološkog društva. Od 2008. Predsjednik radne skupine hrvatskog kardiološkog društva za

bolesti srčanih zalistaka.

Page 4: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

4

I. ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST – POPIS

PUBLIKACIJA

A. KVALIFIKACIJSKI RADOVI

Magistarski rad: "Korelacija između hipertenzivne reakcije u testu opterećenja i

prevalencije infarkta miokarda i cerebrovaskularnog inzulta u roditelja"

Sveučilište u Zagrebu, 1998. Disertacija: "Endotelna funkcija u ispitanika s hipertenzivnom reakcijom u testu opterećenja"

Sveučilište u Zagrebu, 2003. B. OBJAVLJENI ZNANSTVENI I STRUČNI RADOVI

Prof.dr.sc. Jure Mirat objavio 78 znanstvenih i stručnih radova iz područja

kardiologije: 12 radova je publicirano u časopisima koji su indeksirani u Current

Contentsu, 2 rada publicirana u časopisima koji su indeksirani u Science Citation. 11

sažetaka publicirana u časopisima indeksiranim u Current Contents.

Od posljednjeg izbora publicirao je 6 radova koji su indeksirani u Current

Contentsu, 2 rada publicira u Science citation, 3 sažetka indeksirana u Current

Contentsu,

Autor je u urednik jedne knjige i 4 poglavlja u nastavnim knjigama.

Radovi objavljeni u časopisima koji se indeksiraju u Current Contentsu 1. Vincelj J, Sučić M, Bergovec M, Sokol I, Mirat J, Romić Ž, Lajtman Z,

Bergman-Marković B, Božikov V. Serum Total, LDL,HDL Cholesterol and Triglyceride Related to Age, Gender and Cigarette Smoking in Patients with First Acute Myocardial Infarction Collegium Antropologicum 1997/21(2): 517-24

Riječ je o izvornom znanstvenom radu u kojem se ispituje odnos između kolesterola, LDL-kolesterola, HDL-kolesterola, triglicerida, dobi, spola te pušenja kod 190 bolesnika s akutnim infarktom miokarda (AIM). Kontrolnu grupu je sačinjavalo 103 ispitanika bez koronarne bolesti srca. U skupini ispitanika s akutnim infarktom miokarda nađene su značajno više vrijednosti kolesterola i LDL-kolesterola u odnosu na kontrolnu skupinu dok je HDL-kolesterol bio značajno niži u skupini s akutnim infarktom miokarda. Vrijednosti kolesterola i LDL-kolesterola su više u pacijenata s AIM mlađih od 60 godina i niže u pacijenata starijih od

Page 5: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

5

60 godina. Pušači s AIM imali su značajno više vrijednosti kolesterola, LDL-kolesterola i triglicerida.

Znanstveni doprinos rada stoji u identifikaciji rizičnih čimbenika kod bolesnika s akutnim infarktom miokarda na lokalnoj populaciji. Rad je 7 puta citiran po Web Science i SCOPUS pretraživačima.

Prof.dr.sc. Jure Mirat ravnomjerno s ostalim autorima sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi rezultata i pisanju rada.

2. Mirat J, Mihatov Š, Bergovec M, Halle J. Correlation Between Systolic

Hypertensive Reaction During Exercise Test and Prevalence of Vascular Incidents at Parents. XIIIth World Congress of Cardiology-free papers.1998:31-34.

Riječ je o izvornom znanstvenom radu u kojem se ispituje prevalencija vaskularnih incidenata (srčanog infarkta i cerebrovaskularnog inzulta) u roditelja ispitanika s i bez hipertenzivne reakcije (HR) u testu opterećenja. U ispitivanje je uključen 101 ispitanik s HR i 119 ispitanik bez HR. Rezultati rada ukazuju da postoji znakovito veća prevalencija vaskularnih incidenata u roditelja ispitanika s HR bez obzira da li se radi o normotoničarima ili hipertoničarima. Znansteveni doprinos istraživanja ogleda se u pronalaženju novog značenja fenomena hipertenzivne reakcije u testu opterećenja kao markera povećanog obiteljskog rizika.

Prof.dr.sc. Jure Mirat, kao prvi autor, imao je ključnu ulogu u dizajniranju i izvođenju studije te pisanju rada.

3. Ružić A, Peršić V, Miletić B, Včev A, Mirat J, Soldo I, Batinac T, Kovač T. Erectile

Dysfunction after Myocardial Infarction – Myth or a Real Problem Collegium Antropologicum 2007;31(1):315-9

Radi se o izvornom znanstvenom radu u kojem se ispituje erektilna disfunkcija (ED), kao značajan problem u pacijenata nakon preboljelog infarkta miokarda. U ovom radu ispituje se problem erektilne disfunkcije kod 89 pacijenata. Rezultati ukazuju da ED korelira s dobi, a u pacijenata nakon infarkta miokarda nađena je u 82% slučaja za razliku od kontrolne skupine u kojoj je nađena u 42,9% slučajeva. Znansteveni doprinos istraživanja leži u isticanju značaja pravovremenog utvrđivanja ED, što može biti presudno za multidisciplinarni tretman s ciljem poboljšanja kvalitete života kod pacijenata nakon preboljelog infarkta miokarda.

Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u dizajniranju studije, prikupljanju podataka i pisanju rada.

4. Mirat J, Bernat R, Majdančić Ž, Kolčić I, Galić E, Zeljko H, Bergovec Mijo, Reiner

Ž. Abnormal Systolic Blood Pressure during Treadmill Test and Brachial Artery Flow-Mediated Vasodilatation Impairment

Collegium Antropologicum 2007;31(2):517-22

U ovom izvornom znanstvenom radu ispituje se odnos između sistoličkog krvnog tlaka u maksimalnom testu opterećenja i FMD (dilatacija ovisna o protoku) te nalazi značajna negativna korelacija. Ispitanici s abnormalnim porastom u testu opterećenja imaju niže vrijednosti FMD bilo da su normo ili hipertoničari. Interesantan je nalaz da normotoničari s abnormalnim porastom sistoličkog krvnog tlaka u opterećenju imaju lošije vrijednosti FMD u odnosu na hipertoničare s normalnim porastom sistoličkog krvnog tlaka u opterećenju. Znanstveni doprinos rada zasniva se na rezultatima koji sugeriraju da bi sistoliči krvni tlak u opterećenju trebalo uzeti u obzir u procjeni sveukupnog kardiovaskularnog rizika.

Prof.dr.sc. Jure Mirat, kao prvi autor, imao je ključnu ulogu u dizajniranju i izvođenju studije te pisanju rada.

Page 6: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

6

5. Balen S, Ružić A, Mirat J, Peršić V.

Exercise induced von Willebrand factor release – new model for routine endothelial testing

Medical Hypotheses 2007;doi:101016/j.mehy.2007.03.011

U ovom znanstvenom radu postavlja se hipoteza konstantno povećanog otpuštanje vWF kod endotelne disfunkcije koja vodi istrošenosti rezervi i konsekventnoj nemogučnosti očekivanog porasta u opterećenju. Rad predstavlja nastavak širenja znanstvenih spoznaja o hipertenzivnoj reakciji, koja predstavlja područje interesa doc. Mirata u prethodnim radovima. Znanstveni doprinos rada leži u sugestiji da se opterećenjem induciran porast vWF predlaže kao novi, jednostavan i siguran test u detekciji endotelne disfunkcije.

Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnopravno s ostalim autorima, sudjelovao je u dizajniranju studije, analizi i pisanju rada.

6. Včev A, Nakić D, Mrđen A, Mirat J, Balen S, Ružić A, Peršić V, Soldo I, Matijević M,

Barbić J, Matijević V, Božić D, Radanović B. Helicobacter Pylori Infection and Coronary Artery Disease

Collegium Antropologicum 2007;31(3):315-9

U ovom izvornom znanstvenom radu bio je cilj odrediti seroprevalenciju Helocobacter pylori infekcije u bolesnika s koronarnom bolešću. Rezultati su pokazali statistički značajno veću seroprevalenciju H pylori infekcije u bolesnika s koronarnom bolešću nego u kontrolnoj skupini (79,1 % vs 58,3%, P<0,05). Međutim, H pylori seropozitivnost nije bila udružena s čimbenicima rizika koronarne bolesti. Znanstveni doprinos rada leži u određivanju značaja Helicobacter pylori infekcije kod koronarne bolesti, na vlastitim rezultatima.

Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju rada.

7. Balen S, Vukelić-Damijani N, Peršić V, Ružić A, Miletić B, Samardžija M, Domanović

D, Mirat J, Nakić D, Soldo I, Včev A. Anti-Inflammatory Effects of Exercise Training in the Early period after Myocardial Infarction

Collegium Antropologicum 2008;32(1):285-91.

Cilj ovog istraživanja bio je odrediti učinak tjelesnog opterećenja na razinu citokina i reaktanata akutne faze u plazmi kod bolesnika s nedavno preboljelim akutnim infarktom miokarda. Uz standardne kontrolne parametre praćenja takvih bolesnika laboratorijski su određivani: TNF-ά, TNF-άSR1, IL-8, IL-10, hsCRP i fibrinogen. Dobiveni rezultati potvrdili su hipotezu da je period neposredno nakon akutnog infarkta srca upalno stanje koje se polako smanjuje uz standardnu terapiju za vrijeme prvog mjeseca nakon infarkta, a uvođenje bolesnika u program rane tjelovježbe popravlja njihov upalni profil smanjenjem razine TNFaSR1. Znanstveni doprinos rada leži u dokazivanju učinkovitosti programa rane tjelovježbe u smanjenju upalnog profila kod bolesnika s nedavno preboljim akutnim infarktom miokarda.

Prof.dr.sc. Jure Mirat, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju rada.

8. Samardžija M, Topić E, Štefanović M, Zibar L, Samardžija G, Balen S, Včev A, Domanović D, Mirat J, Barbić J. Association of Cyp2c9 Gene Polymorphism with Bleeding as a Complication of Warfarin Therapy

Collegium Antropologicum 2008;32(2):557-64.

U ovom izvornom znanstvenom istraživanju cilj je bio povezati krvarenje kao posljedicu terapije varfarinom s polimorfizmom CYP2C9 gena (aleli 1, 2 i 3). U metabolizmu varfarina

Page 7: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

7

glavnu ulogu ima CYP2C9 izoenzim. Ispitivanje je obavljeno na 181 bolesnika koji su kroz najmanje mjesec dana dobivali varfarin. Krvarenje se pojavilo kod 18 bolesnika. Bolesnici s alelom *1 trebali su puno veće doze varfarina za održavanje (p=0,011), oni s alelom *3 trebali su manje doze varfarina za održavanje (p=0,005) te su imali veći PV kod uvođenja terapije (p=0,034). Bolesnici s alelom *3 imali su granično značajno povećan rizik od krvarenja (p=0,05). Polimorfizam CYP2C) gena mogao bi se koristiti u određivanju potrebne doze terapije varfarinom i mogao bi biti povezan s komplikacijama krvarenja. Nositelji *3 alela trebaju nižu dozu varfarina. Znanstveni doprinos rada je otkrivanje novih mogućnosti kod individualnog farmakoterapijskog pristupa bolesnicima i općenito personalnoj medicini.

Prof.dr.sc. Jure Mirat, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju rada.

9. Galić E, Krpan D, Mirat J, Kušec V. Diversity of bone cell activity as a histomorphometric feature of idiopathic osteoporosis in man

Aging Male 2010;13(1):18-24.

Cilj ovog istraživanja bio je utvrđivanje karakteristika koštanog tkiva i pregradnje kosti kod muškaraca s idiopatskom osteoporozom. Kod ispitanika je određivan volumen kosti, površina osteoida i osteoblasta, erodirana površina, debljina osteoida, debljina trabekula, broj i separacija trabekula i stopa apozicije minerala (SAM). Rezultati istraživanja ukazuju na to da je idiopatska osteoporoza kod muškaraca po mnogim svojstvima slična postmenopauzalnoj osteoporozi u žena - oslabljena trabekularna struktura zbog ne uravnotežene stanične aktivnosti i koštane pregranje.

Znanstveni doprinos ovog istraživanja je u tome što je dalo detaljniji uvid u patogenezu idiopatske osteoporoze u muškarace.

Prof.dr.sc. Jure Mirat, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju rada.

10. Mirat J, Galić E, Ćorić V, Rajsman G, Vrbanić L, Ražov Radas M, Miličević Z, Kondža G, Tadžić R, Včev A. Secondary Hypertension Due to Isolated Interrupted Aortic Arch in a 60-Year-Old Person – One Year Follow up

Collegium Antropologicum 2010;34(Suppl 1):307-9.

Ovaj rad prikazuje rijetko stanje prekinutog luka aorte bez simptoma, a kao jedini znak bolesti pojavljuje se sekundarna hipertenzija. Prikazan je tijek liječenja bolesnika i kirurški zahvat nakon kojeg dolazi do potpunog oporavka u smislu normalizacije krvnog tlaka i nakonjednogodišnjeg praćenja.

Znanstveni doprinos ovog članka je pogled na iznimno rijetku patologiju koja može biti uzrokom sekundarne hipertenzije.

Prof.dr.sc. Jure Mirat, sudjelovao je koncipiranju i pisanju rada.

11. Nikolić Heitzler V, Babić Z, Miličić D, Bergovec M, Raguž M, Mirat J, Strozzi M, Plazonić Ž, Giunio L, Steiner R, Starčević B, Vuković I. Results of the Croatian Percutaneous Coronary Intervention Network for Petients with ST-Segment Elevation Acute Myocardial Infarction The American Journal of Cardiology 2010;105(9):1261-7.

Cilj ovog istraživanja bio je pokazati kako dobro organizirana mreža primarne perkutane koronarne intervencije kod akutnog infarkta miokarda u zemlji nižeg ekonomskog standarda može imati rezultate usporedive s bogatijim zemljama. Prospektivna studija obuhvatila je 1190 bolesnika i 8 centara u Hrvatskoj. Zaključno, rezultati liječenja hrvatske mreže za primarnu perkutanu koronarnu intervenciju kod akutnog ST-elevacijskog infarkta miokarda usporedivi su s onima randomiziranih studija i registara ekonomski bogatijih zemalja.

Ovo istraživanje doprinijelo je znanstvenom i organizacijskom aspektu skrbi za bolesnike s akutnom koronarnom bolesti.

Page 8: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

8

Prof.dr.sc. Jure Mirat, sudjelovao je u organiziranju mreže u dva hrvatska centra, prikupljanju i analizi podataka te koncipiranju rada.

12. Vražić H, Šikić J, Lucijanić T, Starčević B, Samardžić P, Tršinski D, Šutalo K, Mirat

J, Zaputović L, Bergovec M. The prevalence of overwight and obesity among Croatian hospitalized coronary

heart disease patients Collegium Antropologicum 2012;36(Suppl 1):211-6.

Cilj ovog istraživanja bila je prevalencija prekomjerne težine i pretilosti kod bolesnika koji su hospitalizirani zbog koronarne srčane bolesti. Bolesnici (n=1298) su u ispitivanje uključivani u razdoblju od listopada 2007. do siječnja 2010. godine. 48,2 % bolesnika bilo je prekomjerne tjelesne težine, a 28,6% bilo je pretilo. Rezultati pokazuju da se prevlencija pretilosti smanjila, ali je ona prekomjerne tjelesne težine u porastu što može biti rani znak nadolazeće epidemije pretilosti.

Znanstveni doprinos ovog istraživanja je neprijeporan u vrijeme kada je opća prevalencija prekomjerne tjelesne težine i pretilosti kao bitnih predisponirajućih faktora koronarne bolesti srca u porastu.

Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju rada.

b. Radovi objavljeni u časopisima koji su indeksirani u Science Citation Index expanded:

1. Bukša B, Vrbanić L, Galić E, Majdančić Ž, Mirat J.

Ratio of exercise and recovery systolic blood pressure integrals in prediction of coronary artery disease

Medicinski Glasnik 2009;6(1):71-7. Indexed in: Science Citation Index Expanded (SciSearch®), EMBASE (Exerpta medica), Scopus, Journal Citation

Reports/Science Edition.

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi je li omjer povećanja i smanjenja krvnog tlaka (omjer površina ispod krivulje) kod opterećenja prediktivno za rezultat koronarne angiografije. U istraživanje su uključeni bolesnici koji su nakon testa opterećenja u razdoblju od 3 mjeseca učinili koronarografiju te su analizirani prema nalazu koronarografije. Uključeno je 137 bolesnika. Rezultati istraživanja upućuju na to da omjer porasta i oporavka tlaka pri poterećenju može biti prediktor težine koronarne bolesti.

Znanstveni doprinos: ovo istraživanje baca novo svjetlo na neinvazivnu dijagnostiku koronarne arterijske bolesti.

Prof.dr.sc. Jure Mirat, sudjelovao je u koncipiranju istraživanja te analizi dobivenih podataka i pisanju rada.

2. Vincelj J, Bergovec M, Mirat J, Sokol I.

Role of transesophageal echocardiography in the assessment of aortic dissection. Neurol Croat 1999;48 (Suppl.):139-45.

Indexed in: Neuroscience citation. Indexed and included in Index Medicus and MEDLINE on the MEDLARS system,

Excerpta Medica database EMBASE.

U radu se procjenjuju dijagnostičke mogućnosti transezofagusne ehokardiografije (TEE) u otkrivanju patoloških promjena aorte. Uspoređene su dijagnostičke mogućnosti TEE, TTE, CT i angiografije. Nađena je visoka osjetljivost TEE u dijagnostici patoloških promjena aorte u usporedbi s TTE gdje je osjetljivost bila znatno niža. Ovaj rad je značajan zbog činjenice koja govori u prilog da TEE omogućuje postavljanje dijagnoze u kratkom vremenu uz bolesnikov krevet, metoda nije skupa i minimalno je invazivna.

Page 9: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

9

Prof.dr.sc. Jure Mirat sudjelovao je podjednaka sa ostalim autorima u prikupljanju podataka, analizi i interpretaciji rezultata.

d. Sažeci koji su objavljena u časopisima indeksiranim u Current Contentsu

1. Mirat J, Mihatov Š, Bergovec M, Halle J. Correlation between systolic hypertensive reaction during exercise test and

prevalence of vascular incidens at parents. Journal of the American College of Cardiology 1998;31:299C (Suppl.C).

2. Buckingham TA, Milasinović G, Mirat J, Margitfalvi P, Loeffler S, Urban L, Lukač P,

Malacky T, Hatala R. Septal atrial pacing to prevent recurrent atrial fibrillation (SAPRAF): Study

design and preliminary results. II. International Congress on Cardiovascular Disease, Košice, Slovakia, 25-27 April, 2002.2002. International Journal of Cardiology 2002;82(Suppl.):S15.

3. Raguž M, Mirat J, Sučić M, Bergovec M, Božikov V.

Phenotype Lp(a) as a Risk factor of Ischemic Heart Disease. Abstract of Original Contributions XIXth World Congress of Cardiology Sydney, NSW, Australia, May 5-9,2002. Journal of the American College of Cardiology, 2002;39(9):133B (Suppl.B)

4. Raguž M, Sučić M, Stavljanić-Rukavina A, Mirat J.

Elevated plasma Homocystein Level as a Risk Factor for Femoral and Coronary Artery Disease in Patients without Symptoms.

Abstract of Original Contributions XIXth World Congress of Cardiology Sydney, NSW, Australia, May 5-9,2002. Journal of the American College of Cardiology, 2002;39(9)156B (Suppl.B)

5. Raos V, Jeren Strujić B, Mirat J, Bergovec M, Raguž M.

Echocardiographic Features of Mitral Annulus Calcification in Patients with Chronic Renal Failure.

Abstract of Original Contributions XIXth World Congress of Cardiology Sydney, NSW, Australia, May 5-9,2002. Journal of the American College of Cardiology, 2002;39(9):289B (Suppl.B)

6. Šikić Vagić J, Božikov V, Božikov J, Škrlin J, Raos V, Starčević B, Raguž M, Mirat J,

Todorović N, Vesković M, Bergovec M. Chlamydia pneumoniae and coronary artery disease Atherosclerosis 2003;4(2):74 (Suppl) 7. Raguž M, Raos V, Bergovec M, Mirat J, Vincelj J, Šikić J.

Concentration of glucosae, homocysteine and Lp(a) as a risk factor of coronary artery disease

Atherosclerosis 2003;4(2):74 (Suppl) 8. Krstačić G, Krstaćić A, Ganberger D, Mirat J, Galić E.

Heart rate variability: non-linear changes and chaos theory in patients with heart failure. European Heart Journal 2007,28:407 (Suppl)

9. Lakušić N, Baborski F, Mirat J, Pavelić Lj, Fuckar K, Cerovec D, Majsec M.

Page 10: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

10

Heart rate variability after different cardiac surgery procedure and its prognostic value

Circulation 2008:DOI:10.1161/CiRCULATIONAHA.108.189874. 10. Babić Z, Nikolić Hatzler V, Miličić D, Bergovec M, Raguž M, Mirat J, Strozzi M,

Plazonić Ž, Giunio L, Steiner R. Is it door-to balloon time really important? European Heart Journal Supplement 2010;12(Supplement F).F65-F67. 11. Nikolić Hatzler V, Babić Z, Miličić D, Bergovec M, Raguž M, Mirat J, Strozzi M,

Plazonić Ž, Giunio L, Steiner R. Primary percutaneous coronary intervention network in economically less

developed country European Heart Journal Supplement 2010;12(Supplement F).F102-124.

d. Radovi objavljeni u časopisima koji su indeksirani u Index Medicus i Excerpta Medica:

1. Mihatov Š, Bergovec M, Prpić H, Nikolić Heitzler V, Batarelo V, Rogan S,

Sjerobabski V, Gjurašin M, Goldner V, Radonić R, Miličić D, Gašparović V, Čikeš I, Kranjčević S, Halle J, Mirat J. Incidence and hospital mortality of acute coronary artery disease among civilians in Zagreb during air-raid alarms. Acta medica Croatica 1995;49: 49-52.

2. Urek R, Halle J, Frank B, Goleš T, Tomičić D, Mirat J, Kolevska-Kaniški T. Intravenski magnezijum u akutnom infarktu miokarda. Liječnički Vjesnik 1996;118:279-281.

3. Mirat J, Raguž M, Romić Ž, Bergovec M, Raos V, Šikić-Vagić J, Bergovec M.

Upalni biljezi u akutnom koronarnom sindromu. Acta medica Croatica 2004;58:115- 7.

4. Mirat J. Endotelna funkcija u kliničkoj praksi. Liječnički vjesnik 2005;127:82-85.

e. Ostali članci: 1. Tomičić D, Sučić Z, Mirat J, Oršolić K, Halle J, Lončar S, Goleš T, Frank B, Urek R,

Kolevska Kaniški T. Magnetna rezonancija srca Klinička Medicina 1995;3(1):18-30.

2. Mirat J. Atrijska septumska stimulacija u prevenciji paroksizmalne fibrilacije atrija Ritam 2002;7(1):118-121.

3. Urek R, Halle J, Frank B, Goleš T, Lončar S, Tomičić D, Mirat J,Kolevska-Kaniški T. Kardiogeni šok Klinička Medicina 1994;2(1):51-54.

4. Zeljko H, Gačić N, Mirat J. Elektrostimulacija i terapija kardioverter defibrilatorom Radiološki Vijesnik 2005;1:27-28.

Page 11: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

11

5. Vidjak V, Mirat J, Trajbar T, Galić E, Gačić N. Perkutano vađenje stranog tijela Radiološki Vijesnik 2007.5;1:27-28.

d. Broj citata:

Radovi su citirani prema online bazi podataka Web of Science ukupno 33 puta.

KNJIGE I POGLAVLJA U ZNANSTVENIM KNJIGAMA

1. Bolesti srčanih zalistaka Mirat J, Ćorić V i sur.

Naknadni Zavod Globus 2. ESC Džepne Smjernice za liječenje bolesti srčanih zalistaka Glavni urednik: Jure Mirat 3. Priručnik dijagnostike i terapije – The Merck Manual

prvo hrvatsko izdanje – 2000 Mirat J, Mijo Bergovec: prijevod poglavlja 205/ Aritmije :1850-80.

4. Anestezija kardijalnog bolesnika u općoj kirurgiji Glavni urednik: Huseidžinović I.

Bergovec M, Mirat J. Privremena i trajna elektrostimulacija srca u nekardijalnoj kirurgiji

Medicinska naklada, Zagreb 2003.

5. Klinička patofiziologija za studente Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta

Kujundžić M. i sur. Za student farmaceutsko-biokemijskog fakulteta

Mirat J. Nastanak i širenje srčanog podražaja

6. Biokemijski biljezi u kardiovaskularnim bolestima i infarktu miokarda - priručnik za trajno usavršavanje medicinskih biokemičara

Hrvatska komora medicinskih biokemičara Urednik. Doc.dr.sc. Vlatko Rumenjak Mirat J. Akutni koronarni sindrom – klasifikacija i strategija. Medicinska naklada, 2012:1-5.

Page 12: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

12

Page 13: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

13

MEDICINSKI FAKULTET OSIJEK Povjerenstvo za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja Osijek, 23. listopada 2012.

FAKULTETSKOM VIJEĆU MEDICINSKOG FAKULTETA U OSIJEKU

I Z V J E Š Ć E o provjeri ispunjavanja uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje i radno mjesto

redovitog profesora za predloženika izv. prof. dr. sc. Juru Mirata

Na temelju suglasnosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku klasa:112-02/11-02/02 ur.broj: 2158-60-01-11-294 od 30. rujna 2011. god. Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta Osijek na 1. redovitoj sjednici u ak. 2011/2012. godini od 24. listopada 2011. god. donijelo je odluku o raspisivanju natječaja za izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora u Katedri za internu medicinu, povijest medicine i medicinsku etiku Medicinskog fakulteta Osijek. Natječaj je objavljen u „Narodnim novinama“, „Glasu Slavonije“ i Internet stranici Fakulteta i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 03. studenoga 2011. za izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redivitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora za 50% radnog vremena za znanstveno područje Biomedicine i zdravstva, znanstveno polje kliničke medicinske znanosti, za znanstvenu granu interna medicina, u Katedri za internu medicinu, povijest medicine i medicinsku etiku Medicinskog fakulteta Osijek. Na natječaj se prijavio prof. dr. sc. Jure Mirat, izvanredni profesor u Katedri za internu medicinu, povijest medicine i medicinsku etiku Medicinskog fakulteta Osijek kao jedini pristupnik.

Stručno povjerenstvo u sastavu prof. dr. sc. Anton Šmalcelj, redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu - predsjednik i članovi prof. dr. sc. Aleksandar Včev, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Osijek i prof. dr. sc. Mihajlo Šesto, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Osijek, imenovano na 1. sjednici Fakultetskog vijeća u ak. 2011./2012. godini dana 24. listopada 2011. godine, dalo je za pristupnika mišljenje i prijedlog o ispunjenju uvjeta iz Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Nacionalnog vijeća za znanost (NN 84/05).

Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta Osijek, na svojoj sjednici održanoj 26. ožujka 2012. godine, utvrdilo je da pristupnik ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva – polje kliničke medicinske znanosti.

Matični odbor za područje biomedicine i zdravstva - polje temeljnih medicinskih znanosti, kliničkih medicinskih znanosti, javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, stomatologije i farmacije prihvatio je prijedlog Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta Osijek na sjednici održanoj 23. svibnja 2012. god. te izabrao pristupnika prof. dr. sc. Juru Mirata u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva, polju kliničkih medicinskih znanosti.

Page 14: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

14

Na temelju Izvoda iz Upisnika znanstvenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa utvrđeno je da je prof. dr. sc. Jure Mirat upisan u Upisnik u znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika. Slijedom navedenog, Povjerenstvo za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja Medicinskog fakulteta Osijek Sveučilišta Josipa Jurja Strossmavera u Osijeku ( u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) u skladu s člankom 93. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine" br. 123/03, 198/03, 105/04, 174/04 i 46/07) i sukladno odredbama Pravilnika o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta i članku 118. i 119. Statuta Medicinskog fakulteta Osijek izvršilo je uvid u dokumentaciju pristupnika i provjerilo ispunjavanje uvjeta Rektorskog zbora te utvrdilo sljedeće: II. PODACI O ŽIVOTU PRISTUPNIKA

Jure Mirat rođen je u Trogiru 29.siječnja 1958. godine, po narodnosti Hrvat,

državljanin Republike Hrvatske. Osnovnu školu završio je u Trogiru (1964-1972) a Klasičnu gimnaziju „Natko Nodilo“ u Splitu 1976. godine. Studij medicine upisao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Bologni (Italija), gdje je i diplomirao 25.srpnja 1984.godine.

Jednogodišnji pripravnički staž završio je u DZ Trogir tijekom 1986.godine i nakon toga položio državni ispit.

Specijalistički staž iz Interne medicine obavio je od 1987. do 1999. godine u Češkoj Republici i u Pragu položio specijalistički ispit iz interne medicine 1989.godine. Nakon razlikovnog staža obavljenog u KB Sestre milosrdnice, OB Sveti Duh i KBC Rebro u trajanju od 18 mjeseci polaže specijalistički ispit iz Interne medicine 27. rujna 1991. u Zagrebu.

Poslijediplomski studij iz područja kardiovaskularnih bolesti obavio je od 1994-1996. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1998. stekao je naslov magistra medicinskih znanosti, a 2003. godine naslov doktora medicinskih znanosti.

Habilitacijsko predavanje održao je na Medicinskom fakultetu Josip Jurja Strossmayer u Osjeku 21.prosinca 2003. te je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta u kumulativnom radnom odnosu za 30% radnog vremena u Katedri za Internu medicinu, a 28.siječnja 2008. godine u izvanrednog profesora.

Od 1991. do 1997. godine radio je na odjelu za kardiovaskularne bolesti OB Sveti Duh, a od 1997. do 2003. u KB Dubrava, gdje je od 1999.godine obnašao funkciju voditelja invazivnog kardiološkog laboratorija a od 2003. voditelja odjela za elektrostimulaciju i elektrofiziologiju srca. Od 2003. do sada radi u KB Sveti Duh, gdje od 2003. do 2011. godine obnaša dužnost pročelnik Zavoda za kardiovaskularne bolesti.

Sudjelovao je na brojnim domaćim međunarodnim skupovima kao aktivni i pasivni sudionik, a i sam je bio voditelj i organizator nekoliko skupova iz područja kardiologije.

Aktivan je član hrvatskog i europskog kardiološkog društva sa diplomom europskog kardiologa te F.E.S.C. (Fellow European Society of Cardiology) i F.E.S.A (Fellow European Society of Atherosclerosis).

Usavršavao se u intervencijskoj kardiologiji 1998. i 2004. u Institutu Kliničke i eksperimentalne medicine u Pragu, pod ravnanjem prof.Michaela Želiska, zatim 1998. i 1999. u Universitäts Spital u Zürich, pod ravnanjem prof.F.Wolfganga Amanna, te 2002. godine u Klinici Bichat u Parizu. Sudjelovao je na brojnim internacionalnim tečajevima, skupovima, simpozijim i kongresima, kao aktivni sudionik, suorganizator i predavač.

Page 15: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

15

II. ZNANSTVENA I STRUČNA DJELATNOST PRISTUPNIKA

Prof.dr.sc. Jure Mirat objavio 78 znanstvenih i stručnih radova iz područja

kardiologije: 12 radova je publicirano u časopisima koji su indeksirani u Current Contentsu, 2 rada publicirana u časopisima koji su indeksirani u Science Citation. 11 sažetaka publicirana u časopisima indeksiranim u Current Contents.

Od posljednjeg izbora publicirao je 6 radova koji su indeksirani u Current Contentsu, 2 rada publicira u Science citation, 3 sažetka indeksirana u Current Contentsu,

Autor je u urednik jedne knjige i 4 poglavlja u nastavnim knjigama.

ZNANSTVENI I STRUČNI PROJEKTI

Bio je voditelj dva, te suradnik u tri projekta financiranih od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i športa RH, te u tri međunarodna projekta:

1. Značenje interindividualne varijabilnosti u odgovoru na antitrombocitnu terapiju

Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Jure Mirat Šifra projekta: 227943 2. iProjekt perkutanih koronarnih intervencija Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Jure Mirat Šifra projekta: 2008-079

Suradnik na projektima MZOS:

1. Upalni markeri u akutnom koronarnom sindromu Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Mijo Bergovec Šifra projekta: 0198008 2. Regionalna distribucija čimbenika rizika u hospitaliziranih koronarnih

bolesnika Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Mijo Bergovec 3. CROATS Study Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Željko Rajner Suradnik na međunarodnim projektima: 1. SAPRAF Study Voditelj projekta: Thomas Buckingham 2. OASIS-5 3. OASIS-6

III. NASTAVNA DJELATNOST

a) Sudjelovanje u nastavi

Prof. dr. sc. Jure Mirat sudjeluje u nastavi studenata medicine u OB Sveti duh u Zagrebu od 1995. God. Od 1997. God. predavač je na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu za kolegij Kineziterapija kardiovaskularnih bolesti

Page 16: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

16

Od 2000. God. naslovni asistent Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, u nastavnoj bazi KB Dubrava 2003. godine izabran je u znanstveno-nastavnom zvanje docenta u Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Osijeku U znanstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora na Medicinskom fakultetu u Osijeku izabran je 2008. godine. Kao nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju sudjeluje u svim oblicima nastave na sveučilišnom integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju medicine, na poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Osijeku i na Studiju sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Osijeku u okviru Katedre za internu medicine, povijest medicine i medicinsku etiku. U znanstveno-nastavnom zvanju docenta i izvanrednog profesora održao je znatno više od 600 norma sati nastave.

b) Doktorati i diplomski radovi u kojima je pristupnik mentor:

Bio je mentor dvojici doktoranata koji su obranili doktorsku disertaciju. 1. Doc.dr.sc. Robert Steiner Naslov disertacije: Različitost čimbenika rizika u pojedinih tipova koronarnih lezija, Osijek, 2007 2. Doc.dr.sc. Edvard Galić

Naslov disertacije: Uloga i značenje mononukleotidnog polimorfizma u individualnoj varijabilnosti odgovora na antitrombocitnu terapiju, Osijek, 2009

Doktorat izrađen u okviru projekta Značenje interindividualne varijabilnosti u odgovoru na antitrombocitnu terapiju

Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Jure Mirat Šifra projekta: 227943

c) nastavni tekstovi

1. Bolesti srčanih zalistaka Mirat J, Ćorić V i sur.

Naknadni Zavod Globus 2. ESC Džepne Smjernice za liječenje bolesti srčanih zalistaka Glavni urednik: Jure Mirat 3. Priručnik dijagnostike i terapije – The Merck Manual

prvo hrvatsko izdanje – 2000 Mirat J, Mijo Bergovec: prijevod poglavlja 205/ Aritmije :1850-80.

4. Anestezija kardijalnog bolesnika u općoj kirurgiji Glavni urednik: Huseidžinović I.

Bergovec M, Mirat J. Privremena i trajna elektrostimulacija srca u nekardijalnoj kirurgiji

Medicinska naklada, Zagreb 2003.

5. Klinička patofiziologija za studente Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta

Kujundžić M. i sur. Za student farmaceutsko-biokemijskog fakulteta

Mirat J. Nastanak i širenje srčanog podražaja

Page 17: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

17

6. Biokemijski biljezi u kardiovaskularnim bolestima i infarktu miokarda - priručnik za trajno usavršavanje medicinskih biokemičara

Hrvatska komora medicinskih biokemičara Urednik. Doc.dr.sc. Vlatko Rumenjak Mirat J. Akutni koronarni sindrom – klasifikacija i strategija. Medicinska naklada, 2012:1-5.

KONAČNO MIŠLJENJE I PRIJEDLOG POVJERENSTVA Na temelju provedene analize i ocjene nastavne i stručne djelatnosti predloženika prof. dr. sc. Jure Mirata – izvanrednog profesora u Katedri za internu medicinu, povijest medicine i medicinsku etiku Medicinskog fakulteta Osijek, jednoglasno je mišljenje Povjerenstva da predloženik u cijelosti ispunjava sve uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora utvrđene Odlukom Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja i to: I. Prof. dr. sc. Jure Mirat ima pozitivno ocijenjene rezultate institucijskog istraživanja nastavnog rada i pozitivno ocijenjene rezultate studentske ankete, II. U svojstvu nastavnika u znanstveno-nastavnom zvanju izvodio je nastavu na Sveučilišnom integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju medicine Medicinskog fakulteta Osijek, na Poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo i na Studiju sestrinstva Medicinskog fakulteta Osijek s ukupno više od 600 norma sati nastave. III. ispunjava i sljedeće uvjete Rektorskog zbora:

1. da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika, dvije (2) znanstvene knjige ili dva (2) priručnika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja iz dva (2) kolegija, kao nastavne tekstove koji su pozitivno ocijenjeni od stručnog povjerenstva; (autor je i koautor u 6 udžbenika i priručnika: Bolesti srčanih zalistaka, Mirat J, Ćorić V i sur., Naknadni Zavod Globus; ESC Džepne Smjernice za liječenje bolesti srčanih zalistaka, Glavni urednik: Jure Mirat; Priručnik dijagnostike i terapije – The Merck Manual prvo hrvatsko izdanje – 2000 , Mirat J, Mijo Bergovec: prijevod poglavlja 205/ Aritmije :1850-80. ; Anestezija kardijalnog bolesnika u općoj kirurgiji Glavni urednik: Huseidžinović I. Bergovec M, Mirat J. ; Klinička patofiziologija za studente Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Kujundžić M. i sur. Za student farmaceutsko-biokemijskog fakulteta; Biokemijski biljezi u kardiovaskularnim bolestima i infarktu miokarda - priručnik za trajno usavršavanje medicinskih biokemičara Hrvatska komora medicinskih biokemičaraUrednik. Doc.dr.sc. Vlatko Rumenjak Mirat J. Akutni koronarni sindrom – klasifikacija i strategija. Medicinska naklada, 2012:1-5.)

2. da se dokazao kao sposoban mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju, što dokazuje objavljivanjem barem dva (2) znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski (doktorski) studij; (bio mentor je u dva doktorska rada – doc. dr. sc. Robertu Steineru i doc. dr. sc. Edvardu Galiću te s njima objavio u koautorstvu objavio više znanstvenih radova).

3. da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima od toga najmanje četiri (4) priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima, ili barem jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu; (Aktivno je sudjelovao na 39 znanstvenih skupova, od čega na više od četiri međunarodna znanstvena skupa ).

Page 18: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

18

4. da je recenzirao barem deset članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova; (Recenzent je časopisa Medicinski Vjesnik koji je indeksiran u: Science Citation Index Expanded (SciSearch®), EMBASE (Exerpta medica), Scopus, Journal Citation Reports/Science Edition); Liječnički Vjesnik - časopis hrvatskoh liječničkog zbora, koji je indeksiran u: Index Medicus, MEDLINE, Excerpta Medica database EMBASE; Acta Medica Croatica – časopis Hrvatske Akademije medicisnkih znanosti, koji je indeksiran u: Index Medicus, MEDLINE, Excerpta Medica database EMBASE.; Recenzent je nastavnog udžbenika: Čustović F, Bergovec M, Banfić Lj. Kardiovaskularne bolesti, Priručnik za liječnike primarne zdravstvene zaštite. Sveučilište u Zagrebu, Školska knjiga.)

5. da je vodio najmanje jedan znanstveno-istraživački projekt ili sudjelovao u barem jednom međunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu; (Vodio je 2 znanstvena projekta financirana od MZOS, bio suradnik - istraživač na 3 znanstvena projekta te suradnik na još 3 međunarodna znanstvena projekta)

Z A K L J U Č A K: Na temelju svega izloženog, članovi Povjerenstva jednoglasni su u ocjeni da predloženik izv. prof. dr. sc. Jure Mirat udovoljava svim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog profesora sukladno važećim zakonskim propisima i uvjetima utvrđenim od strane Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja. Povjerenstvo predlaže Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta Osijek da izabere prof. dr. sc. Juru Mirata u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora za 50% radnog vremena iz znanstvenog područja biomedicine i zdravstva, znanstvenog polja kliničkih medicinskih znanosti, znanstvene grane interna medicina u Katedri za internu medicinu, povijest medicine i medicinsku etiku Medicinskog fakulteta u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Predsjednik Povjerenstva Prof. dr. sc. Branko Dmitrović

Članovi Povjerenstva: 1. Prof. dr. sc. Savo Jovanović

2. Prof. dr. sc. Silva Butković Soldo

3. Prof. dr. sc. Aleksandar Včev

Page 19: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

19

SAŽETAK IZVJEŠĆA ZA IZBOR U ZNANSTVENO-NASTAVNO ZVANJE REDOVITOG PROFESORA

I Pristupnik: Prof. dr. sc. Jure Mirat – znanstveni savjetnik izabran temeljem Odluke Matičnog odbora za područje biomedicine i zdravstva – od 23. svibnja 2012. god. II. UVJETI KOJE ISPUNJAVA PRISTUPNIK PO MJERILIMA MEDICINSKOG FAKULTETA OSIJEK ZA IZBOR U ZNANSTVENO- NASTAVNO ZVANJE REDOVITOG PROFESORA 1. Broj radova objavljenih u časopisima koji su zastupljeni u CC: 12 radova 2. Broj radova objavljenih u časopisima koji su zastupljeni u SCI: 2 rada 3. Novi radovi nakon izbora u prethodno zvanje (da/ne): DA 4.Ima li u svojstvu nastavnika (stalnog ili gostujućeg) ukupno šesto (600) norma sati nastave DA 5. Ispunjava li četiri od sljedećih uvjeta (zaokružiti redni broj uvjeta koje ispunjava):

1. da je autor ili koautor dva (2) sveučilišna udžbenika, dvije (2) znanstvene knjige ili dva (2) priručnika, odnosno da je na web stranici visokog učilišta postavio svoja predavanja iz dva (2) kolegija, kao nastavne tekstove koji su pozitivno ocijenjeni od stručnog povjerenstva; (Autor je i urednik jedne knjige i 4 poglavlja u nastavnim knjigama).

2. da je pod njegovim mentorstvom obranjeno najmanje deset (10) diplomskih radova i da je pri tome objavio barem četiri (4) rada u koautorstvu sa studentom;

3. da se dokazao kao sposoban mentor/komentor u poslijediplomskom (doktorskom) studiju, što dokazuje objavljivanjem barem dva (2) znanstvena rada u znanstvenom časopisu u koautorstvu sa studentom koji je završio poslijediplomski (doktorski) studij; (bio mentor je u dva doktorska rada – doc. dr. sc. Robertu Steineru i doc. dr. sc. Edvardu Galiću te s njima objavio u koautorstvu objavio više znanstvenih radova).

4. da je održao najmanje sedam (7) priopćenja na znanstvenim skupovima od toga najmanje četiri (4) priopćenja na međunarodnim znanstvenim skupovima, ili barem jedno pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu; (Aktivno je sudjelovao na 39 znanstvenih skupova, od čega na više od četiri međunarodna znanstvena skupa ).

5. da je bio najmanje četiri godine član uređivačkog odbora znanstvenog časopisa ili da je bio urednik najmanje dvaju zbornika radova sa znanstvenih skupova ili zbirnih znanstvenih knjiga; 6. da je recenzirao barem deset članaka u znanstvenim časopisima ili zbornicima radova sa znanstvenih skupova; (Recenzent je časopisa Medicinski Vjesnik koji je indeksiran u: Science Citation Index Expanded (SciSearch®), EMBASE (Exerpta medica), Scopus, Journal Citation Reports/Science Edition); Liječnički Vjesnik - časopis hrvatskoh liječničkog zbora, koji je indeksiran u: Index Medicus, MEDLINE, Excerpta Medica database EMBASE; Acta Medica Croatica – časopis Hrvatske Akademije medicisnkih znanosti, koji je indeksiran u: Index Medicus, MEDLINE, Excerpta Medica database EMBASE.; Recenzent je nastavnog udžbenika: Čustović F, Bergovec M, Banfić Lj. Kardiovaskularne bolesti, Priručnik za liječnike prim. zdravstvene zaštite. Sveučilište u Zagrebu, Školska knjiga.)

7. da je vodio najmanje jedan znanstveno-istraživački projekt ili sudjelovao u barem jednom međunarodnom znanstveno-istraživačkom projektu; (Vodio je 2 znanstvena projekta

Page 20: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

20

financirana od MZOS, bio suradnik- istraživač na 3 znanstvena projekta te suradnik na još 3 međunarodna znanstvena projekta)

8. da je kao gostujući profesor ili znanstvenik boravio ukupno dvije godine, od čega barem godinu kontinuirano, na uglednim inozemnim sveučilištima ili institutima, te održao pozvana predavanja.

6. Priložena je pozitivna ocjena rezultata institucijskog istraživanja kvalitete

nastavnog rada i pozitivna ocjena rezultata studentske ankete,

III. PODRUČJE ZNANSTVENOG I STRUČNOG INTERESA, NASTAVNA DJELATNOST I NAJVAŽNIJA POSTIGNUĆA PRISTUPNIKA (SAŽETAK)

Jure Mirat rođen je u Trogiru 29.siječnja 1958. godine, po narodnosti Hrvat, državljanin Republike Hrvatske. Osnovnu školu završio je u Trogiru (1964-1972) a Klasičnu gimnaziju „Natko Nodilo“ u Splitu 1976. godine. Studij medicine upisao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Bologni (Italija), gdje je i diplomirao 25.srpnja 1984.godine.

Jednogodišnji pripravnički staž završio je u DZ Trogir tijekom 1986.godine i nakon toga položio državni ispit.

Specijalistički staž iz Interne medicine obavio je od 1987. do 1999. godine u Češkoj Republici i u Pragu položio specijalistički ispit iz interne medicine 1989.godine. Nakon razlikovnog staža obavljenog u KB Sestre milosrdnice, OB Sveti Duh i KBC Rebro u trajanju od 18 mjeseci polaže specijalistički ispit iz Interne medicine 27. rujna 1991. u Zagrebu.

Poslijediplomski studij iz područja kardiovaskularnih bolesti obavio je od 1994-1996. godine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1998. stekao je naslov magistra medicinskih znanosti, a 2003. godine naslov doktora medicinskih znanosti.

Habilitacijsko predavanje održao je na Medicinskom fakultetu Josip Jurja Strossmayer u Osjeku 21.prosinca 2003. te je izabran u znanstveno-nastavno zvanje docenta u kumulativnom radnom odnosu za 30% radnog vremena u Katedri za Internu medicinu, a 28.siječnja 2008. godine u izvanrednog profesora.

Od 1991. do 1997. godine radio je na odjelu za kardiovaskularne bolesti OB Sveti Duh, a od 1997. do 2003. u KB Dubrava, gdje je od 1999.godine obnašao funkciju voditelja invazivnog kardiološkog laboratorija a od 2003. voditelja odjela za elektrostimulaciju i elektrofiziologiju srca. Od 2003. do sada radi u KB Sveti Duh, gdje od 2003. do 2011. godine obnaša dužnost pročelnik Zavoda za kardiovaskularne bolesti.

Sudjelovao je na brojnim domaćim međunarodnim skupovima kao aktivni i pasivni sudionik, a i sam je bio voditelj i organizator nekoliko skupova iz područja kardiologije.

Aktivan je član hrvatskog i europskog kardiološkog društva sa diplomom europskog kardiologa te F.E.S.C. (Fellow European Society of Cardiology) i F.E.S.A (Fellow European Society of Atherosclerosis).

Usavršavao se u intervencijskoj kardiologiji 1998. i 2004. u Institutu Kliničke i eksperimentalne medicine u Pragu, pod ravnanjem prof.Michaela Želiska, zatim 1998. i 1999. u Universitäts Spital u Zürich, pod ravnanjem prof.F.Wolfganga Amanna, te 2002. godine u Klinici Bichat u Parizu. Sudjelovao je na brojnim internacionalnim tečajevima, skupovima, simpozijim i kongresima, kao aktivni sudionik, suorganizator i predavač.

Prof.dr.sc. Jure Mirat objavio 78 znanstvenih i stručnih radova iz područja kardiologije: 12 radova je publicirano u časopisima koji su indeksirani u Current Contentsu, 2 rada publicirana u časopisima koji su indeksirani u Science Citation. 11 sažetaka publicirana u časopisima indeksiranim u Current Contents.

Od posljednjeg izbora publicirao je 6 radova koji su indeksirani u Current Contentsu, 2 rada publicira u Science citation, 3 sažetka indeksirana u Current Contentsu,

Autor je i urednik jedne knjige i 4 poglavlja u nastavnim knjigama.

Page 21: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

21

Pristupnik je bio voditelj 2 znanstvena projekta financirana od strane MZOS, suradnik na 3 znanstvena projekta te suradnik na 3 međunarodna znanstvena projekta.

NASTAVNA DJELATNOST

a.) Sudjelovanje u nastavi Prof. dr. sc. Jure Mirat sudjeluje u nastavi studenata medicine u OB Sveti duh u Zagrebu od 1995. God. Od 1997. God. predavač je na Visokoj zdravstvenoj školi u Zagrebu za kolegij Kineziterapija kardiovaskularnih bolesti Od 2000. God. naslovni asistent Stomatološkog fakulteta u Zagrebu, u nastavnoj bazi KB Dubrava 2003. godine izabran je u znanstveno-nastavnom zvanje docenta u Katedri za internu medicinu Medicinskog fakulteta u Osijeku U znanstveno nastavno zvanje izvanrednog profesora na Medicinskom fakultetu u Osijeku izabran je 2008. godine. Kao nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju sudjeluje u svim oblicima nastave na sveučilišnom integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju medicine, na poslijediplomskom doktorskom studiju Biomedicina i zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Osijeku i na Studiju sestrinstva na Medicinskom fakultetu u Osijeku u okviru Katedre za internu medicine, povijest medicine i medicinsku etiku. U znanstveno-nastavnom zvanju docenta i izvanrednog profesora održao je znatno više od 600 norma sati nastave. b) Doktorati i u kojima je pristupnik mentor:

Bio je mentor dvojici doktoranata koji su obranili doktorsku disertaciju. 1. Doc.dr.sc. Robert Steiner Naslov disertacije: Različitost čimbenika rizika u pojedinih tipova koronarnih lezija, Osijek, 2007 2. Doc.dr.sc. Edvard Galić

Naslov disertacije: Uloga i značenje mononukleotidnog polimorfizma u individualnoj varijabilnosti odgovora na antitrombocitnu terapiju, Osijek, 2009

Doktorat izrađen u okviru projekta Značenje interindividualne varijabilnosti u odgovoru na antitrombocitnu terapiju

Voditelj projekta: Prof.dr.sc.Jure Mirat Šifra projekta: 227943

d) nastavni tekstovi - Aautor je i koautor u 6 udžbenika i priručnika iz područja struke IV. SAŽETO MIŠLJENJE I PRIJEDLOG STRUČNOG POVJERENSTVA (Navesti zadovoljava li pristupnik uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u skladu s Odlukom Rektorskog zbora o nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja (NN 106/2006); ako ne, navesti zašto) Na temelju svega izloženog, članovi Povjerenstva jednoglasni su u ocjeni da predloženik prof. dr. sc. Jure Mirat udovoljava svim uvjetima za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i radno mjesto redovitog profesora sukladno važećim zakonskim

Page 22: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

22

propisima i uvjetima utvrđenim od strane Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja. Povjerenstvo predlaže Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta Osijek da izabere izv. prof. dr. sc. Juru Mirata u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora za 50% radnog vremena iz znanstvenog područja Biomedicina i zdravstvo, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, znanstvene grane interna medicina u Katedri za internu medicinu, povijest medicine i medicinsku etiku Medicinskog fakulteta u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Predsjednik Povjerenstva Prof. dr. sc. Branko Dmitrović

Članovi Povjerenstva:

1.Prof. dr. sc.Savo Jovanović/

2.Prof.dr.sc.S.Butković Soldo/

3..Prof.dr.sc.

Page 23: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

23

Na temelju članka 93. stavka 2. podstavka 3. i 95. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine” br. 123/03., 198/03.,105/04.,174/04. i 46/07) i sukladno članku 47. stavku 1. podstavku 6. i članku 118. i 119. Statuta Medicinskog fakulteta Osijeku i članku 19. Pravilnika o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna, suradnička i stručna zvanja i odgovarajuća radna mjesta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a na temelju pozitivnog Izvješća Povjerenstva za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja Medicinskog fakulteta Osijek o ispunjavanju uvjeta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora od 23. listopada 2012. god., Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta Osijek na 1. redovitoj sjednici u akademskoj 2012./2013. godini održanoj 29. listopada 2012. godine pod točkom 6.1.2. dnevnog reda donijelo je sljedeću

O D L U K U

1. Prof. dr. sc. Jure Mirat, dr. med., izvanredni profesor, bira se u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora za 50% radnog vremena iz znanstvenog područja Biomedicine

i zdravstva, znanstvenog polja kliničke medicinske znanosti, znanstvene grane interna medicina u Katedri za internu medicinu, povijest medicine i medicinsku etiku na Medicinskom fakultetu u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. 2. Redoviti profesor iz točke 1. ove Odluke izabran je na vrijeme od pet (5) godina u skladu s člankom 102. stavkom 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (N.N.123/03, 198/03, 105/04, 174/04 i 46/07 ). 3. Ova Odluka stupa na snagu nakon potvrde izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora od strane Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku sukladno članku 93. stavku 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (N.N.123/03, 198/03, 105/04, 174/04 i 46/07).

Obrazloženje

Na temelju suglasnosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku klasa:112-

02/11-02/02 ur.broj: 2158-60-01-11-294 od 30. rujna 2011. god. Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta Osijek na 1. redovitoj sjednici u ak. 2011/2012. godini od 24. listopada 2011. god. donijelo je odluku o raspisivanju natječaja za izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora u Katedri za internu medicinu, povijest medicine i medicinsku etiku Medicinskog fakulteta Osijek.

Natječaj je objavljen u „Narodnim novinama“, „Glasu Slavonije“ i Internet stranici Fakulteta i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 03. studenoga 2011. za izbor jednog nastavnika u znanstveno-nastavno zvanje redivitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora za 50% radnog vremena za znanstveno područje Biomedicine i zdravstva, znanstveno polje kliničke medicinske znanosti, za znanstvenu granu interna medicina, u Katedri za internu medicinu, povijest medicine i medicinsku etiku Medicinskog fakulteta Osijek. Na natječaj se prijavio prof. dr. sc. Jure Mirat, izvanredni profesor u Katedri za internu medicinu, povijest medicine i medicinsku etiku Medicinskog fakulteta Osijek kao jedini pristupnik.

Stručno povjerenstvo u sastavu prof. dr. sc. Anton Šmalcelj, redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Zagrebu - predsjednik i članovi prof. dr. sc. Aleksandar Včev,

Page 24: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

24

redoviti profesor Medicinskog fakulteta Osijek i prof. dr. sc. Mihajlo Šesto, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Osijek, imenovano na 1. sjednici Fakultetskog vijeća u ak. 2011./2012. godini dana 24. listopada 2011. godine, dalo je za pristupnika mišljenje i prijedlog o ispunjenju uvjeta iz Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja Nacionalnog vijeća za znanost (NN 84/05).

Fakultetsko vijeće Medicinskog fakulteta Osijek, na svojoj sjednici održanoj 26. ožujka 2012. godine, utvrdilo je da pristupnik ispunjava uvjete za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva – polje kliničke medicinske znanosti.

Matični odbor za područje biomedicine i zdravstva - polje temeljnih medicinskih znanosti, kliničkih medicinskih znanosti, javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, stomatologije i farmacije prihvatio je prijedlog Fakultetskog vijeća Medicinskog fakulteta Osijek na sjednici održanoj 23. svibnja 2012. god. te izabrao pristupnika prof. dr. sc. Juru Mirata u znanstveno zvanje znanstvenog savjetnika u znanstvenom području biomedicine i zdravstva, polju kliničkih medicinskih znanosti. Na temelju Izvoda iz Upisnika znanstvenika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa utvrđeno je da je prof. dr. sc. Jure Mirat upisan u Upisnik u znanstvenom zvanju znanstvenog savjetnika.

U daljnjem postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora Povjerenstvo za provjeru ispunjavanja uvjeta za izbor u zvanja Medicinskog fakulteta Osijek izvršilo je uvid u dokumentaciju pristupnika i dostavilo pozitivno Izvješće o ispunjavanju uvjeta Rektorskog zbora za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora s prijedlogom izbora izv. prof. dr. sc. Jure Mirata u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora za znanstveno područje Biomedicine i zdravstva, znanstveno polje kliničke medicinske znanosti, za znanstvenu granu interna medicina u Katedri za internu medicinu, povijest medicine i medicinsku etiku Medicinskog fakulteta Osijek.

Slijedom navedenog, Fakultetsko vijeće je utvrdilo da prof. dr. sc. Jure Mirat ispunjava uvjete za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora i na radno mjesto redovitog profesora te je odlučilo kao u izreci. Pouka o pravnom lijeku Protiv ove Odluke može se uložiti žalba Fakultetskom vijeću u roku od petnaest (15) dana od dana primitka ove Odluke.

DEKAN

Prof. dr. sc. Aleksandar Včev Dostavljeno:

1. Prof. dr. sc.Jure Mirat 2. Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku 3. Predsjedniku Katedre za internu medicinu, povijest

medicine i medicinsku etiku Med. fakulteta Osijek 4. Tajništvu Medicinskog fakulteta Osijek 5. Pismohrana Fakultetskog vijeća 6. Pismohrana Medicinskog fakulteta

Page 25: Prof. dr. sc. Jure Miratkoronarne bolesti, na vlastitim rezultatima. Prof.dr.sc. Jure Mirat, ravnomjerno s ostalim autorima, sudjelovao je u prikupljanju podataka, analizi i pisanju

25