23
Prof.dr.sc. Zvonimir LAUC - podaci relevantni za dodjelu počasnog znanstveno-nastavnog zvanja professor emeritus. Osijek, 10. studenoga 2014. Ž I V O T O P I S Rođen je 9. siječnja 1944. godine u Osijeku od oca Nikole i majke Dragice rođ. Miloslavić. Osnovnu školu i Gimnaziju "Ivo lola Ribar" završio je u Osijeku. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u lipnju 1967. godine. Akademski stupanj magistra znanosti stekao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u srpnju 1979. godine, obranivši magistarski rad pod naslovom "Međuzavisnost efikasnosti poslovanja i privrednih prijestupa" pred Povjerenstvom u sastavu: prof.dr.sc. Drago Gorupić, prof. dr. sc. Rikard Lang, prof. dr. sc. Jakša Barbić. Doktorat pravnih znanosti stekao je u srpnju 1982. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, obranivši doktorski rad na temu "Kauzalni i teleološki aspekti ustava u funkciji društvenog razvitka SFRJ", pred Povjerenstvom u sastavu: prof.dr.sc. Smiljko Sokol, prof.dr.sc. Ivan Mecanović, prof.dr.sc. Zdravko Tomac. Nakon diplomiranja zaposlio se u "Belje" PIK Darda, gdje je radio kao pripravnik, pravni referent i direktor Općeg sektora od 06.06. 1967 – 31. 12. 1972. U međuvremenu odslužio je vojni rok u Ljubljani (15. 09. 1967. – 25. 09. 1968.). Zapošljava se u "Tekos" Osijek od 01. 01. 1973. do 31. 12. 1974. na mjestu Rukovoditelja Općih, kadrovskih i pravnih poslova. Nakon toga zapošljava se u Domu zdravlja Osijek na mjestu Pomoćnika ravnatelja za opće, kadrovske i pravne poslove (od 01.01. 1975. do 31. 12. 1975. godine). To je vrijeme kada je ovladavao poslovima pravnog ugovaranja i zastupanja, nomotehničkim oblikovanjem odluka i općih akata, te rukovođenjem ljudskim resursima. Dne 10. 04. 1971. položio je pravosudni ispit. Od 01. 01. 1976. do umirovljenja radi na Pravnom fakultetu u Osijeku (dalje: PFO) i to: 01. 01. 1976 – 15. 10. 1979. asistent 16. 10. 1979. – 13. 06. 1983. znanstveni asistent 14.06. 1983. – 10. 07. 1988. docent 11. 07. 1988. – 26. 02. 1992. izvanredni profesor 28. 02. 1992. – 28. 03 1996. redoviti profesor (prvi izbor) 28.04.2000, izabran (potvrđen) je u – trajno znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor iz znanstvenog područja Društvenih znanosti, znanstveno polje Pravo, za znanstvenu granu Ustavno pravo, za nastavni predmet Ustavno pravo na PFO. Prof. dr. sc. Zvonimir Lauc ukupno ima 46 godina i 4 mjeseca mirovinskog staža od čega 38 godina na PFO. Oženjen je – supruga Mirna rođ. Singer. Otac je kćeri Vedrane (1969) i sina Borisa (1971). Umirovljen je 1. listopada 2014. godine. OPIS NASTAVNOG , ZNANSTVENOG I JAVNOG RADA NASTAVNI RAD

Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

Prof.dr.sc. Zvonimir LAUC - podaci relevantni za dodjelu počasnog znanstveno-nastavnog zvanja professor emeritus. Osijek, 10. studenoga 2014.

Ž I V O T O P I S Rođen je 9. siječnja 1944. godine u Osijeku od oca Nikole i majke Dragice rođ. Miloslavić. Osnovnu školu i Gimnaziju "Ivo lola Ribar" završio je u Osijeku. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u lipnju 1967. godine. Akademski stupanj magistra znanosti stekao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u srpnju 1979. godine, obranivši magistarski rad pod naslovom "Međuzavisnost efikasnosti poslovanja i privrednih prijestupa" pred Povjerenstvom u sastavu: prof.dr.sc. Drago Gorupić, prof. dr. sc. Rikard Lang, prof. dr. sc. Jakša Barbić. Doktorat pravnih znanosti stekao je u srpnju 1982. godine na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, obranivši doktorski rad na temu "Kauzalni i teleološki aspekti ustava u funkciji društvenog razvitka SFRJ", pred Povjerenstvom u sastavu: prof.dr.sc. Smiljko Sokol, prof.dr.sc. Ivan Mecanović, prof.dr.sc. Zdravko Tomac. Nakon diplomiranja zaposlio se u "Belje" PIK Darda, gdje je radio kao pripravnik, pravni referent i direktor Općeg sektora od 06.06. 1967 – 31. 12. 1972. U međuvremenu odslužio je vojni rok u Ljubljani (15. 09. 1967. – 25. 09. 1968.). Zapošljava se u "Tekos" Osijek od 01. 01. 1973. do 31. 12. 1974. na mjestu Rukovoditelja Općih, kadrovskih i pravnih poslova. Nakon toga zapošljava se u Domu zdravlja Osijek na mjestu Pomoćnika ravnatelja za opće, kadrovske i pravne poslove (od 01.01. 1975. do 31. 12. 1975. godine). To je vrijeme kada je ovladavao poslovima pravnog ugovaranja i zastupanja, nomotehničkim oblikovanjem odluka i općih akata, te rukovođenjem ljudskim resursima. Dne 10. 04. 1971. položio je pravosudni ispit. Od 01. 01. 1976. do umirovljenja radi na Pravnom fakultetu u Osijeku (dalje: PFO) i to: 01. 01. 1976 – 15. 10. 1979. asistent 16. 10. 1979. – 13. 06. 1983. znanstveni asistent 14.06. 1983. – 10. 07. 1988. docent 11. 07. 1988. – 26. 02. 1992. izvanredni profesor 28. 02. 1992. – 28. 03 1996. redoviti profesor (prvi izbor) 28.04.2000, izabran (potvrđen) je u – trajno znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor iz znanstvenog područja Društvenih znanosti, znanstveno polje Pravo, za znanstvenu granu Ustavno pravo, za nastavni predmet Ustavno pravo na PFO. Prof. dr. sc. Zvonimir Lauc ukupno ima 46 godina i 4 mjeseca mirovinskog staža od čega 38 godina na PFO. Oženjen je – supruga Mirna rođ. Singer. Otac je kćeri Vedrane (1969) i sina Borisa (1971). Umirovljen je 1. listopada 2014. godine.

OPIS NASTAVNOG , ZNANSTVENOG I JAVNOG RADA NASTAVNI RAD

Page 2: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

Predavao je na dodiplomskom i diplomskom studiju prava na PFO: Ustavno pravo; Ustavno procesno pravo; Europsko javno pravo; Osnove Ustavnog prava; Ustrojstvo i djelovanje javnog sektora; Pravo lokalne i regionalne samouprave; Nomotehniku. Predavao je Ustavno pravo na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, ak./god. 1994/1995, 1995/1996. Na Pravnom fakultetu u Mostaru predavao je na poslijediplomskom studiju "Bosna i Hercegovina i Europsko pravo" kolegij 'Europski model zaštite ljudskih prava i sloboda'. Predaje na doktorskom studiju na Pravnom fakultetu u Mostaru. Na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu predavao je na poslijediplomskom studiju "Lokalna demokracija i razvoj" kolegij –'Komparativna lokalna samouprava'. Na poslijediplomskom studiju "Poslovno pravo i poslovne transakcije" na PFO predavao je 'Ustavno oblikovanje poduzetništva'. Na poslijediplomskom studiju PFO "Upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave" predavao je 'Lokalna samouprava i društveni razvoj'; 'Tehnologija odlučivanja', 'Ustavno pravo i lokalna samouprava'. Na doktorskom studiju PFO predavač je na kolegiju 'Metodologija prava' i 'Konstitucionalno oblikovanje višestupnjevane dobre vladavine'. Na Sveučilištu J. J. Strossmayera u Osijeku na poslijediplomskom specijalističkom studiju "Regionalna suradnja i integriranje u Europsku uniju", predavao je 'Osnove prava EU'. Na doktorskoj školi Sveučilišta u Osijeku "Europski studiji" predaje kolegij ' Acquis Vijeća Europe'. Osim na PFO nastavu je izvodio na Veleučilištu u Požegi i Veleučilištu u Vukovaru. U nastavi koristio je suvremenu informatičku tehnologiju, i priredio brojne power-point prezentacije. Znači postupno je prošao sve razine u akademskoj zajednici, obnašajući primjerene poslove od predavanja, seminara, ispita, kolokvija, konzultacija u nastavnoj djelatnosti,, kako u dodiplomskom, diplomskom, poslijediplomskom i doktorskom obrazovanju, ali i sve druge poslove koji se odnose na znanstveno usavršavanje i dokazivanje. Niz godina bio je predstojnik Katedre ustavnih i političkih znanosti. Bio je predstojnik poslijediplomskog studija na PFO "Poslovno pravo i poslovne transakcije" (1990/1996), te je utemeljitelj i predstojnik poslijediplomskog studija "Upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave", prvo kao znanstvenog magistarskog studija a kasnije kao specijalističkog studija. Obnašao je dužnost člana Poslovodnog odbora PFO (od 1984. do 1989), prodekana ( I. 1989. – VIII. 1990.) te Dekana fakulteta (od 03. 1991. do 09. 1995. kao "ratni dekan" i drugi puta (od 01.10.2007. do 30.09.2009.) U prvom mandatu fokusirao se na opstojnost fakulteta kao institucije, osobito po pitanju mobiliziranja i ekipiranja nastavnog kadra, ali i dobrih studenata. U drugom mandatu djelovao na dostizanje izvrsnosti u istraživačkom i nastavnom djelovanju kroz povećanje kvalitete i efektivnosti pravnog obrazovanja; stvaranja uvjeta za otvoreno i privlačno okruženje za studiranje prava; te optimalnog korištenja sredstva za pravno obrazovanje i istraživanje. Kao dekan poticao je i skrbio o informatizaciji Fakulteta i osuvremenjivanju nastave. Promicao je uključivanje studenata oko promidžbe fakulteta osiguravanjem različitih sadržaja izvannastavnih aktivnosti, osobito kroz ELSA, UPI, PRAVOS, različite tribine, simulirano suđenje i dr. Kao dekan Fakulteta boravio je 1994. god četiri tjedna (rujan/listopad) na studijskom putovanju u SAD u sklopu projekta Central and East European Law initiative "CEELI", Sister Law Shool Program. Posjetio je Syracuse Univesity, College of Law, Syracuse NY, Institute of Technology, Chicago Kent College of Law, Illinois, Oklahoma University, College of Law, Norman, Oklahoma. Tamo se upoznao sa

Page 3: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

načinom studiranja prava, osobito po pitanju clinical law traininga, ali i način korištenja IT tehnologije u studiranju prava, oblicima upravljanja fakultetom, knjižničkom infrastrukturom, studentskim životom. Svrha je bila olakšati reformske procese studiranja prava u postsocijalističkim zemljama. Prof. Lauc održao je prigodna predavanja u svakom od navedenih fakulteta. Iskorištena je prilika upoznavanja sa domovinskim ratom i agresijom na Hrvatsku. ZNANSTVENI RAD 1. Autorske knjige

1. Ustavne promjene i društveni razvitak. Osijek: Pravni fakultet, 1988. 2. Regija i regionalizacija u Hrvatskoj: ustavno-pravni i upravno-politički aspekti

(koautor Babac, Branko). Osijek: Pravni fakultet, 1989. 3. O Ustavu Republike Hrvatske. Osijek: Pravni fakultet, 1991. 4. Društveni razvoj i ustavne promjene. Osijek: CITRO, 1984. 5. Naših 10 godina – HILS. Osijek: (koautori: Brunčić, Davor; Gluhak, Irena)

Hrvatski institut za lokalnu samoupravu, 2009.

2. Uredničke knjige

1. Lokalna samouprava i decentralizacija: zbornik radova sa znanstvenog skupa. / urednik Zvonimir Lauc. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet J.J. Strosmayera u Osijeku, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, 2007.

2. Financiranje lokalne samouprave: zbornik radova savjetovanja "Jedinice lokalne samouprave u poreznom sustavu Republike Hrvatske". / urednici Angela Adamovich, Davor Brunčić, Nikola Filipović, Zvonimir Lauc, Olivera Lončarić-Horvat. Osijek: HILS, 1999.

3. Europska povelja o lokalnoj samoupravi i lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj: zbornik radova sa savjetovanja "Primjena Europske povelje o lokalnoj samoupravi u Republici Hrvatskoj". / urednici Davor Brunčić, Zvonimir Lauc, Francois Friedrich. Osijek: Osječko-baranjska županija; Pravni fakultet; Veleposlanstvo lokalne demokracije Slavonije, 1998.

3. Poglavlja u knjizi

1. Autopoietic Shaping of Local, Regional, National, and Supra-National Community, IV. Gemeinsames Symposium "Region und Regionale Entwicklung", Augsburg University, Augsburg, 1988.

2. Acquis Vijeća Europe i hrvatska lokalna samouprava. // Ustavne promjene Republike Hrvatske i Europska Unija. Split: Pravni fakultet, 2010. str. 74-98.

3. Changes in the Croatian Legal System Resulting from the European Integration and the Process of Drafting the European Constitution. // Constitutional Consequences of the EU Membership / ed. Istvan Illessy. Pech: University of Pech, Faculty of Law, 2005. str. 201-224.

Page 4: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

4. Decentrazacio es regionales onkormanyzat = Process of Decentralization and the Role of the Middle Level Governance. // Europa Megy a Megye = Europa igen, es a megye?. Pech, 2003. str.45-62.

5. Funkcioniranje lokalne samouprave: pravni aspekt. // Lokalna samouprava i građani / urednici Branislav Vorkapić, Sreten Baljak. Osijek: OGI, 2005. str. 5-27.

6. Hrvatski pravni sustav o regulatornom sustavu. // Hrvatski pravni sustav. Zagreb: HAZU, 2012. str. 163-169.

7. Integracija privrede, znanosti i politike. // Ekonomski i društveni procesi integracije u jugoslavenskom društvu. Ljubljana: JCTPS, 1987.

8. Kako pisati, čitati, tumačiti i primjenjivati Ustav. // Ustav i demokracija, strani utjecaji i domaći odgovori. Zagreb: HAZU, 2012. str. 119-145.

9. Kauzalitet i teleologija u ustavima. // Dva veka savremene ustavnosti. Beograd: SANU Odelenje društvenih nauka, 1987.

10. Načelo autonomije (sveučilišta) i načelo supsidijarnosti. // Liber Amicorum in Honorem Jadranko Crnić / urednici Hrvoje Kačar, Hrvoje Momčinović, Mladen Žuvela. Zagreb: Novi informator, 2009. str. 101-138.

11. Novo uređenje statusa sudaca Ustavnog suda: od načina izbora do materijalnih osnova njihova rada. // Hrvatsko ustavno sudovanje / urednik Jakša Barbić. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 2009. str. 277-341.

12. Oblikovanje (dizajniranje) pravila igre. // Jezik u pravu / urednik Jakša Barbić. Zagreb: HAZU, 2013. str. 137-146.

13. Obrazovanje pravnika kao tehnologa društvenih znanosti. // Cybernetic education a new weapon of development of the 21st century. Osijek, 2005.

14. Obrazovanje radnika za samoupravljanje. // Slobodna razmjena rada u usmjerenom obrazovanju: jugoslavensko savjetovanje u Osijeku 13. i 14. I. 1982.: II dio. Osijek: Sveučilište u Osijeku, 1982. str. 731-743.

15. Ocjena društveno-ekonomskih i političkih mjera u DPZ i DPO u skladu s njihovom ustavnom funkcijom, kao i mogućnosti utjecaja na proširenu reprodukciju u proizvodnji i preradi hrane. // Društveno-ekonomski i pravno-politički mehanizmi regulacije uvećanja proizvodnje i prerade hrane, osobito u Slavoniji i Baranji: znanstveno istraživački projekt. Osijek: Pravni fakultet, 1985.

16. Odgovornost lokalne demokracije. // Ustavna demokracija i odgovornost. Zagreb: HAZU, 2013. str. 103-111.

17. Osposobljavanje za upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave. // Lokalna samouprava hrvatska i nizozemska iskustva = Loal Bestuur Ervaringen in Kroatie en Nederland. drugo izdanje. Osijek: Hrvatski institut za lokalnu samoupravu, Interkerkelijk Vredesberaad, 2006. str. 90-94.

18. Političke stranke i izborni sustav. // Lokalna samouprava hrvatska i nizozemska iskustva = Loal Bestuur Ervaringen in Kroatie en Nederland. drugo izdanje. Osijek: Hrvatski institut za lokalnu samoupravu, Interkerkelijk Vredesberaad, 2006. str. 227-233.

19. Preventivna zaštita ustavnosti i zakonitosti. // Uloga i mesto ustavnog sudstva u društveno-političkom sistemu. Beograd: Kozmos, 1986. str. 233-241.

Page 5: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

20. Referendum narodne inicijative i lokalna demokracija. // Referendum narodne inicijative u Hrvatskoj i Sloveniji: ustavnopravno uređenje, iskustva i perspektive / urednici Robert Podoljnak, Branko Smerdel. Zagreb: Hrvatska udruga za ustavno pravo, 2014. str. 89-119.

21. Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001.

22. Regulatorni sustav Republike Hrvatske. // Dvadeseta obljetnica Ustava Republike Hrvatske / urednik Arsen Bačić. Zagreb: HAZU, 2011. str. 213-263.

23. Samoupravljanje kao oblik socijalizacije javne vlasti = Selbstverwaltung als Form der Sozialsicherung der oefentlichen Gewalt. // Regija – činilac integralnog razvoja = Region – Kraftfeld der Entwicklung. Osijek; Augsburg: Sveučilište u Augsburgu; Sveučilište u Osijeku, 1987.

24. Samoupravno sporazumijevanje u procesu udruživanja rada i sredstava kao oblik ispoljavanja interesa radnika. // Samoupravno sporazumijevanje u procesu udruživanja rada i sredstava. Mostar: Pravni fakultet u Mostaru, 1981. str. 197-204.

25. Temelji lokalne samouprave. // Lokalna samouprava hrvatska i nizozemska iskustva = Loal Bestuur Ervaringen in Kroatie en Nederland. drugo izdanje. Osijek: Hrvatski institut za lokalnu samoupravu, Interkerkelijk Vredesberaad, 2006. str. 23-60.

26. Temeljni pojmovi lokalne samouprave. // Lokalna samouprava hrvatska i nizozemska iskustva. Osijek: HILS, 2006. str.25-34.

27. Država i društvena zajednica. // Lokalna samouprava hrvatska i nizozemska iskustva. Osijek: HILS, 2006. str. 54-59.

28. Normativni izvori lokalne samouprave. // Lokalna samouprava hrvatska i nizozemska iskustva. Osijek: HILS, 2006. 35-48.

29. Ustavna revizija iz 1971.: kauzalni i teleološki aspekti. // Primjena federalnog načela i pouke ustavne reforme 1971. / urednik Branko Smerdel. Zagreb: Centar za demokraciju i pravo Mika Tripalo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2007. str. 63-87.

30. Zajednica općina kao vid regionalizma u SR Hrvatskoj = Die Gemeindegemeindschaft als ein Aspekt des Regionalismus in der Kroatien. // Regija – činilac integralnog razvoja = Region – Kraftfeld der Entwicklung. Osijek; Augsburg: Sveučilište u Osijeku; Sveučilište u Augsburgu, 1985. str. 31-41.

31. Kako što efikasnije i što demokratskije zadovoljavati zdravstvene potrebe (koautor Čandrlić, Ivica). // Osnovne zajednice i jedinice SIZ društvenih djelatnosti u mjesnim zajednicama i organizacijama udruženog rada. Karlovac: SSRNH, 1983.

32. The Croatian Governmental System. (koauutor Ivanda, Stipe) // Govermental System of Eastern and Central European State / eds. Nora Chronowski, Timea Drinoczi, Tamara Takacs. Warszawa: Oficyna a Wolters kluwer business, 2011. str. 117-166.

33. Politički sustav od Drugog svjetskog rata do 1990. godine (koautor Vladimir Ljubanović. // Od turskog do suvremenog Osijeka: knjiga 2. Osijek: Zavod za

Page 6: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

znanstveni rad HAZU Osijek, Gradsko poglavarstvo grada Osijeka, 1996. str. 389-398.

34. Pravni leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2007. (ustavno pravo), 10 natuknica

4. Udžbenici i skripte

1. Osnove prava EU, prethodni postupak u pravu EU, pravni aspketi regionalne i međunarodne suradnje u EU (koautori Petrašević, Tunjica; Malagurski, Branislav). Osijek: Gradska tiskara d.d., 2014.

2. Course book (koautori Petrašević, Tunjica; Malagurski, Branislav; Lorand, Balazs). Pech; Osijek: Centre for European Research and Education, Univesity of Pech; The Faculty of Law J.J. Strossmayer University Osijek, 2012.

3. Course book: International development management course based on the Cooperation of South Transdanubien and Croatian educational institutions / ed. Ekiusabeth Sandor-Szalay. Pecs, 2012.

4. On Constitutional Organization of the Republic of Croatia, Legal System of the Republic of Croatia. Osijek: UNTAES, Osijek-Baranja County; Faculty of Law, 1996. str. 7-23.

5. Lokalna samouprava i građani (Lauc, Zvonimir i dr.). Osijek: Organizacija za građanske inicijative, OGI, 2005.

5. Izvorni znanstveni, pregledni i stručni radovi u časopisima

1. Cilj je zajednica u kojoj se odluke donose što je moguće bliže građanima. // Kultura mira, 11(2007), str. 12-16.

2. Decentralizacija: uvjet optimalizacije lokalne i regionalne samouprave. // Hrvatska javna uprava, 2(2001)

3. Decentralization and Regional Self-government. // Pravni vjesnik 20, 3-4(2004), str. 51-70.

4. Dokumenti Drugog zasjedanja AVNOJ-a i Ustav SFRJ iz 1974.: korelacije. // Naša zakonitost, 11-12(1983), str. 67-76.

5. Etničke i nacionalne zajednice ili manjine u Republici Hrvatskoj. // Odvjetnik 70, 3-4(1997), str. 63-81.

6. Europska povelja o lokalnoj samoupravi. // Municipal, časopis za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave 1, br. 3, str. 35-38.

7. Kauzalni i teleološki aspekti ustava. // Arhiv, 3-4(1988), str. 433-444. 8. Koncept hrvatske ustavne vladavine. // Pravni vjesnik 27, 1(2011) str. 7-25. 9. Kritička analiza funkcioniranja političkog sistema socijalističkog

samoupravljanja: vulgarna i prava kritika. // Pravni vjesnik 2, 1(1986), str. 35-45. 10. Lokalna samouprava i načelo supsidijarnosti. // Zbornik Pravnog fakulteta u

Mostaru, 11(1998), str. 51-71. 11. Lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj – de lege ferenda. // Zbornik Pravnog

fakulteta u Zagrebu 50, 1-2(2000), str. 65-89. 12. Ljudska prava i slobode – uvjet opstanka Federacije Bosne i Hercegovine. //

Mostariensia, 1(1994), str. 19-30.

Page 7: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

13. Mjesto i uloga samoupravljanja u oslobađanju rada. // Godišnjak Pravnog fakulteta u Osijeku, 1(1978), str. 60-67.

14. O društveno-političkom sustavu. // Privreda, 4(1990), str. 473-479. 15. O koncepciji novih ustava. // Zakonitost, 3(1990), str. 412-421. 16. O savjetovanjima u organizaciji Pravnog fakulteta u Osijeku. // Pravni vjesnik 1,

1(1985), str. 73-76. 17. O statutu društvenog poduzeća. // Privreda, 6(1989), str. 621-627. 18. O ustavnoj demokraciji. // Politička misao, 3(1998), str. 137-148. 19. O Ustavnom zakonu iz 1953. // Pravni vjesnik 4, 4(1988), str. 353-370. 20. Odnos države i samouprave promatran kroz načelo supsidijarnosti. // Anali

Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, 26, str. 23-36. 21. Osnovna načela ustava i nacrt amandmana. // Pravni vjesnik 4, 1-2(1988), str. 33-

40. 22. Pledoir za demokraciju. // Revija, 4(1986), str. 87-91. 23. Pravo kao negacija negacije morala. // Revija, 4(1986) 24. Pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu građanima jamči Ustav. // Informator,

5364-5365(2005), str. 1-4. 25. Pravo na život, slobodu i integritet osobnosti. // Zbornik Pravnog fakulteta u

Mostaru 12, 4(1999), str. 31-35. 26. Problems in the Transition of the Legal System after the Collapse of Communism.

// Pravni vjesnik 11, 1-4(1995), str. 150-158. 27. Promicanje i provedba načela Europske povelje o lokalnoj samoupravi, osobito

načela supsidijarnosti. // Hrvatska javna uprava 1, 3(1999), str. 447-473. 28. Razvoj, ekologija i društvena regulacija. // Pravni vjesnik 5, 1-2(1989), str. 41-53. 29. Regionalno političko-upravno ustrojstvo istočne hrvatske. // Privreda, 1(1993), str.

10-15. 30. Rezime rasprave na Okruglom stolu o djelovanju sudova udruženog rada i Nacrta

Zakona o sudovima udruženog rada. // Naša zakonitost , 6(1982), str. 23-45. 31. Samoorganiziranje radnika u udruženom radu. // Naša zakonitost, 4(1987), str.

488-497. 32. Samoupravno i/ili monopolno zajedništvo. // Naša zakonitost , 5(1984), str. 578-

593 33. Samovrednovanje pravnih fakulteta. // Pravni vjesnik 10, 1-4(1994), str. 15-30. 34. Savez komunista i društveni razvoj. // Opredjeljenje, 2(1986), str. 123-131. 35. Sindikat mora ponuditi svoj program. // Sindikat danas, 1(1988), str. 62-69. 36. Sistem kao šansa. // Komunist, 1494(1985) 37. Sistem upravljanja i rukovođenja u "Belje" PIK: projekt "300 godina Belja". //

Pravni vjesnik 3, 1(1987), str. 55-68. 38. Slobodan i kreativan sudac i prvi predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske

– dr. Jadranko Crnić. // informator, 6269(2014), str. 1-3. 39. Socijalistička samoupravna demokracija i delegatski sistem. // Pravni vjesnik 2,

2(1986), str. 147-159. 40. Središnja i istočna europska inicijativa (CELLI). // Pravni vjesnik, 1-4(1993), str.

19-23.

Page 8: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

41. The right to local and regional self-governemtn: instigartion and development of local self-governemtn in the Republic of Croatia. // Public Service Review European Union, 17(2009), str. 32-36.

42. Upravljanje razvojem lokalne i regionalne samouprave. // Pravni vjesnik 18, 1-2 (2002), str. 319-337.

43. Usmjereno obrazovanje i obrazovanje radnika za samoupravljanje: ustavni aspekti. // Godišnjak Pravnog fakulteta u Osijeku, 3(1981), str. 99-106.

44. Ustavne promjene i društveni razvitak u SFRJ. // Politička misao, 1(1988), str. 62-69.

45. Ustavne promjene i optimalna rješenja. // Pravna misao, 5-8(1988), str. 25-32. 46. Ustavno pravni aspekti ekologije. // Pravni vjesnik 2, 3-4(1986), str. 327-338. 47. Zajednica općina i razvoj regionalne samouprave: (Nacrt Amandmana XXVII do

LII na Ustav SR Hrvatske). // Zakonitost, 1(1989), str. 33-41. 48. Zajedništvo i/ili posebnosti u sistemu socijalističkog samoupravljanja. // Naša

zakonitost, 1(1983), str. 70-75. 49. Zaštita nacionalnih manjina. // Pravni vjesnik 13, 3-4(1997), str. 306-328. 50. Znanstveno mišljenje o ustavnosti Ustavnog zakona o pravima nacionalnih

manjina i izbornog zakona. // Političke analize, 8(2011), str. 59-67. 51. Mratović, Veljko; Smerdel, Branko; Bačić, Arsen; Crnić Jadranko; Filipović,

Nikola; Lauc, Zvonimir;. Stručne osnove za izradu prijedloga promjene Ustava Republike Hrvatske. // Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 50, 3(2000), str. 373-475.

6. Objavljena pozvana predavanja na skupovima

1. Capitalism vs. Democracy/ Democracy vs. Capitalism: Twenty Years of Democratic Transition and Consolidation in the New States of South-East Europe. Skopje: Faculty of law, 2012.

2. Forming of Croatian Local Self-government. //Promotion and Application of the Civic Society in Croatia: The first European Symposium, European Spring in CBH Triangle: Proceedings / Mihajlo Biglbauer, Dražen Barković. 1999. str. 145-161.

3. Decentralizacio es regionalis okomayzat. // Europaba megy a megye "Europa igen, es a megye? / urednica Ilona Laszione Kovacs. Pech, 2004. str. 45-62.

4. Right to Development and Right to Education. // Human rights and regional and local adminsitration: Forum. Barcelona: Councile of Europe, 2004.

5. Osposobljenost sudaca za pošteno suđenje i razumni rok. // Pravo na pošteno suđenje i razumni rok. Novi Vinodolski: Hrvatski institut za ljudska prava, Hanns Seidel Stifftung, Hrvatski pravni centar, Hrvatski crveni križ, 2003. str. 105-121.

6. Region – optimale Gemeinshaft. // VI. Gemeinsames Symposion "Region ud regionale Entwicklung" / urednici Gunther Gottlib, Željko Turkalj. Augsburg: Univesitat Augsburg; Josip Juraj Srossmayer Universiat, 2001. str. 72-88.

7. Lauc, Zvonimir. Pluralizam interesa i politički sustav = Der Politishe Pluralismus und das Politishe System. Osijek: Sveučilište u Augsburgu i Osijeku, 1994.

Page 9: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

7. Ostala predavanja

1. Pravni aspekti projekta razvoja Slavonije i Baranje, "Tehnologija rješavanja problema", Europski centar za mir i razvoj, Zagreb, 1987. str. 10 - predavanje na poslijediplomskom studiju.

8. Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunarodnom recenzijom

1. Autopoietische Gestaltung der lokalen, regionalen, nationalen und ubernationalen Gemeinschaft = Oblikovanje lokalne, regionalne, nacionalne i nadnacionalne zajednice. // Unatoč svim granicama = Uber Grenzen Hinweg. Augsaburg: Universitaten Augsburg und Osijek, 1998. str. 127-139.

2. Causal and teleological interpretation of the Constitution of the Republic of Croatia. // Conference "Practical and theoretical aspects of Constitution Law". Wroclaw: March 16-18, 2006.

3. Die Reforms des Rechtssystem der Republik Kroatien im Zusammenhang mit der Herstellung demokatischer Prozesse. Augsburg: Universitet Augsburg, Sveučilište u Osijeku, 1994. str. 21

4. Good governance at the local level. // Cross-border and EU legal issues: Croatia- Hungaria. EUNICOP. Pech; Osijek: Faculty of Law, 2011. str.415-441.

5. Koncepcija novog ustava: kontinuitet i diskontinuitet. // Koncepcija novog ustava, Beograd: Pravni fakultet, 1989. str. 229-240.

6. Legitimitet i legalitet interpretacije ustava. // Zbornik radova posvećenih akademiku H. Ćemerlića. Sarajevo: Akademija nauka i umjetnosti BiH, 1991. str. 134-144.

7. O suvremenoj ustavnosti danas. // Dva veka savremene ustavnosti: naučni skupovi. knjiga XLII. Beograd: SANU, 1990. str. 607-611.

8. Oblikovanje hrvatske lokalne samouprave u svijetlu Europske povelje o lokalnoj samoupravi. // Europska povelja o lokalnoj samoupravi i lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj / urednici Davor Brunčić, Fran Friederich, Zvonimir Lauc. Osijek: Osječko-baranjska županija, Pravni fakultet Osijek, 1998. str. 9-18.

9. Ombudsman i teorija autopoiesis u SFRJ. // Međunarodni naučni skup "Ombudsman – zaštitnik građana": zbornik radova. Novi Sad, Pravni fakultet, 1990. str. 72-81.

10. Origins of Legal Science in Europe today. // Europa im Blick: Stiebles germeinsames Symposion der Universitäten Augsburg und Osijek. München: Verlag Ernst Vögel, 2006. str. 107-112.

11. Pluralizam interesa i politički sistem SFRJ i regionalni razvoj. // Regija – snaga razvoja: simpozij. Zvečevo: Sveučilište u Osijeku, Sveučilište u Augsburgu, 1989. str. 51-64.

12. Region: Optimale Gemeinschaft. // VI Gemeinsames Symposion. Augsburg: Universität Augsburg, Josip Juraj Strossmayer Univeristät Osijek, 2001, str. 72-89.

Page 10: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

13. Self-management form of economical and political emancipation of man in SFRJ. // Drugi svjetski kongres IACL. Paris; Aix-en-Provance: 1987.

9 Drugi radovi u zbornicima skupova 1. Dvojnost naravi županije. // Županijski ustroj u sustavu lokalne samouprave i

državne uprave. Osijek: Pravni fakultet u Osijeku, Županija Osječko-Baranjska, 1995.

2. O ustavu Republike Hrvatske. // Pravni sustav Republike Hrvatske: kolokvij. Osijek: Pravni fakultet u Osijeku; Provedbeni odbori UNTAES-a, 1997. str. 1-16.

3. Oblikovanje lokalne (samo)uprave u Hrvatskoj. // Lokalna samouprava u Hrvatskoj. Osijek: Heinns Seidel Foundation, Gradsko poglavarstvo grada Osijeka, 1997.

4. Stanje i perspektive lokalne i regionalne samouprave u Republici Hrvatskoj. // Lokalna samouprava i decentralizacija: zbornik radova sa znanstvenog skupa / urednik Zvonimir Lauc. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Pravni fakultet J.J. Strosmayera u Osijeku, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, 2007. str. 1-19.

5. Ustavne promjene i samoorganiziranje. // Revizija ustava (saveznog i republičkih). Sarajevo: Savez udruženja za ustavno pravo Jugoslavije, 1988.

6. Međuzavisnost socijalističke revolucije u NOR i socijalističkog samoupravljanja, Od narodno-oslobodilačkih odbora do komune, IIO Vesti, JCTPS, Titovo Užice, 1981. str. 731-743.

7. O ustavnim amandmanima. Okrugli stol, Pravni fakultet u Osijeku, 1985. 8. Pravo i socijalni poredak prema Ustavnom zakonu iz 1953. Projekt "Samoupravni

politički sistem, razvoj i pravo", Osijek, 1988. str. 79 9. Regionalna samouprava i razvoj, znanstveno-istraživački projekt "Pravni sistem

SFRJ, razvoj i pravo", Pravni fakultet Osijek, str. 46 10. Revizija Ustava SFRJ i komunalni sistem, Zadar, 1987. str. 10. – izlaganje na

znanstvenom skupu 10 Ostali stručni radovi

1. O ustavnim amandmanima, Glas Slavonije, Osijek, str. 10. 2. Razvoj Zajednice općina Osijek, ZO Osijek, 1989. str. 8 3. Zajednica općina kao oblik regionalne samouprave, Glas Slavonije, Osijek, str. 8 4. (Zlo)upotreba institucija, Komunist, Beograd, 1986. 5. Ostvarivanje Zakona o mjesnim zajednicama, Sekcija za razvoj političkog sistema

socijalističkog samoupravljanja, SSRNH, Osijek, 1984. str. 10 – stručni rad. 6. Mjesto i uloga zajednica općina, Sekcija za razvoj socijalističkog

samoupravljanja, MOK SSRNH, Osijek, 1984. str. 11. – stručni rad. 7. Uvažavati znanje i znanost, Front, RK SSRNH, Zagreb, 1984. str. 4. – stručni rad. 8. Kako organizacijski povezati pojedince i njihove asocijacije, JCTPS, Beograd,

1984. str. 8. – stručni rad.

Page 11: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

9. Kritička analiza ostvarivanja ustavne funkcije Socijalističkog saveza u općini Osijek, OK SSRNH, Osijek, 1986. str. 11. – stručni rad.

10. Samoupravno organiziranje radnika u udruženom radu i Teze za izradu Zakona o izmjenama ZUR-a, Brijuni, 1986, str. 16. – stručni rad.

11. Komunalni sistem kao emancipacija čovjeka, Općina, Zagreb, str. 7. – stručni rad.

11 Dio radova za izvješća o lokalnoj i regionalnoj demokraciji

1. CLRAE, Institutional Committe, Group of Indenpendent Experts on the European Charter of Local Self-Government: Consolidated report on the latest developmnents concerning local and/or regional self-government in member States having signed the European Charter of Local Self-Government, CG/INST/GIE (9) 2, 2006.

2. Fundamental aspects of local and regional self-governement of Croatia. // Strasbourg: CLRAE, 2005.

3. CG/INST/GIE (11) 8 Group of indenpendent experts on the European charter of local self-government, Replies to the Questionnaire on "Public participation in local affairs and elections", Strasbourg, 7. October 2004.

4. CPL/INST (10) 13 Institutional Committee of the Chamber of local authorities, Replies to the Questionnaire "Consultation of local authorities", Strasbourg, 18 March 2004.

5. General trends in local and regional democracy in the Republic of Croatia, Conslodiated report on the latest developments concerning local and/or regional self-government in member States having signed the European Charter of Local Self-Government, CG/INST/GIE (9) 2, Strasbourg, 6 June 2003, pp. 105-112.

6. CPL/INST (9) Institutional Committee of the Chamber of local authorites, Consolidated reportt on municipal ownership in the light of the principles of the European Charter of Local Self-Governemnt, Strassbourg, 2003.

7. CPL/INST (10) 12 Institutioal Committee of the Chamber of local authorities, New forms of control over local authorities and the ECLSG, Strassbourg, 2004.

8. CPL/INST (6)Replies on the questionarie on Consultation of the local authorities, 2010.

9. CPL/INST (13) 1 REV, Institutional Framework on Inter-Municipal Co-operation, Strasbourg, 2007.

10. CG/INST/GIE (13)9RIEV, Report on the status of capital cities, Strasbourg, 2007. 11. CG/GIE(24)3 Strategy on the right of local authorities to be consulted by other

levels of government, Strasbourg, 2013 12. CPL/INST (14) Response to the Questionary on conditions for standing in local

elections in the Council of Europe member states.,2014. 13. CPR/INST(13)4 Report on the current situation concerning regionalisation and the

prospects for developing regional self-government in Council of Europe member states., Strasbourg, 2006.

14. CG/INST/GIE(9)2 Conslodated report on the latst developments concerning loca and/or regional self-gvoernment in member states having signed European Charter

Page 12: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

of Local Self-Government, Institutional committee, Group of Indenpendent Experts on the European Chaerter of Local Self-Governemtn, Strasbourg, 2003.

15. General Report on the Ability of liocal Authorities to Determine their own Internal Structure

16. CPL/INST(16)1 Report on the reception of the European Charter of Local Self-Governemt into the legal systems of ratifying contries and on the legal protection of local government, Strasbourg, 2009.

17. CPL/INST(8)42rev, Replies to the aditional questionary on the institutionalal organisation of local democracy, Strasbourg, 2002.

18. CPL/INST(9)6 Forms of municipal ownership, Strassbourg 2002 19. Supervision and financial resources and responsibilities of local authorities,

Strasbourg, 2000. 20. Geenral report on the ability of local authorities to determine their own internal

strucutures. 21. European Practice Survey on developments in regional government across

member States.. 22. CG/INST (15) Response to the Questionary adequatefinancial resources for local

authorities, 30 str. 23. Supervision and control on local and regional sel-government, 2002. 24. CPL/INST (10) Respoonse to the Questionary for the European Practice Survey

on developments in regional self-government across member State, 16 str.2009.

12. Stručna mišljenja izrađena na traženje Ustavnog suda Republike Hrvatske

1. Ocjena ustavnosti i zakonitosti Odluke Vlade RH o sanaciji i rekonstruiranju Croatia banke d.d. Zagreb, U-II-1041/2005, 10. studenoga 2007.

2. Ustavna tužba S.B. protiv presude Upravnog suda RH o poništenju izbora suca Ustavnog suda RH, U-III-443/2009, 5. ožujka 2009.

3. Zahtjev za utvrđivanjem ispunjenja ustavnih pretpostavki za raspisivanje referenduma o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, U-VIIR-4696/2010, 12. listopada 2010.

4. Ocjena ustavnosti članaka 1. i 4. Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN 80/10), U-I-3597/2010 i dr. 25. veljače 2011.

5. Ocjena ustavnosti više članaka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 145/10), U-I-120/2011., 25. veljače 2011.

6. Ocjena ustavnosti Zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije (NN 124/11), U-I-6293/2011., 24. siječnja 2012.

7. Ocjena ustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 150/11), U-I-245/2012., 15. kolovoza 2012.

8. Ocjena ustavnosti više odredbi Zakona o lokalnim izborima (NN 144/12), U-I-6533/2012 i dr. 5. kolovoza 2013.

Page 13: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

Drugi oblici znanstvenog rada 1. Znanstveni skupovi Izlagao je na četrdesetak znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Pored ostalih izlagao je na: IX World Congress on International Association of Constitutional Law, Oslo, 2014. Referendum narodne inicijative u Hrvatskoj i Sloveniji, Ustavnopravno uređenje, iskustva i perspektive, Hrvatska udruga za ustavno pravo, Varaždin, Ljubljana, 2014. Hrvatski pravni sustav, HAZU, Zagreb, 2012. Ustav i demokracija, strani utjecaji i domaći odgovori, HAZU, Zagreb, 2012. Dvadeseta obljetnica Ustava Republike Hrvatske, HAZU, Zagreb, 2011. Ustavne promjene Republike Hrvatske i Europska Unija, Pravni fakultet Split, 2010., Lokalna samouprava i decentralizacija, Akademija pravnih znanosti Hrvatske i Pravni fakultet Osijek, 2007. Constitutional Consequences of the EU Membership, University of Pech, Faculty of Law, Pech, 2005. Europa Megy a Megye, "Europa igen, es a megye?", Pech, 2003. Regija snaga razvoja, Region – Kraftfeld der Entwiclung, Sveučilište u Augsburgu i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, od 1978 do 1998. Drugi svjetski Kongres IACL, Paris, Aix-en-Provance, 1987. Problems in the Transition of Legal System of Communism", Second Summer University of Cosmopolis in the European Parliamnet, Europe Facing in Challenges of Nationalism, Strssbourg, 1995. Revizija ustava (saveznog i republičkih), Savez udruženja za ustavno pravo Jugoslavije, Sarajevo, 1988. Primjena Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i domaće pravo Republike Hrvatske, Worshop on selected aspects of the ECHR; UNTAES, The local Democracy Ambassy, Council of Europe, Osijek, june 1997. Lokalna samouprava i demokracija u kontekstu Europske povelje o lokalnoj samoupravi, Hanns Seidel Fondation, Gradsko poglavarstvo grada Osijeka, 1997. Zaštita prava etničkih manjina u Republici Hrvatskoj, Dani hrvatski odvjetnika, Hrvatski in stitut za ljudska prava i Odvjetnička komora Hrvatske, Zagreb, 1977. Zaštita temeljnih prava pred Ustavnim sudom, The Protection of fundamental rights by the Constitutional Ciurt, Councli of Europe, European Commission for democracy through law, Ustavni sud RH, Brijuni, 1995. Self-anaolysis of the Facuklty of Law Osijek and the Reforms of Legal System in Central and East Europe, The reforms og Legal System for 21th Century, Pecs 1993. The Reforms of Legal System for 21. Century, Janus Panonius University Pecs, 1993. Ombudsman – zaštitnik prava građana, Pravni fakultet Novi Sad, 1990. Second World Congress IACL (International Association of Constitutional Law), Paris, Aix-en Provance, 1987. Dva veka savremene ustavnosti, SANU Odelenje društvenih nauka, Beograd, 1987. Županijski ustroj sustava lokalne samouprave i državne uprave, Županija Osječko-baranjska i Pravni fakultet Osijek, 1995. Prvi svjetski Kongres Međunarodnog udruženja ustavnog prava, Beograd, 1985. Obnova i razvoj istočne Hrvatske, Sveučilište J.J.Strossmayera, Ministarstvo obnove RH, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RH, Hrvatska gospodarska komora, Bizovačke toplice, 1992. O ustavnim amandmanima na Ustav SR Hrvatske, Sabor RH, Zagreb, 1989. Koncepcija novog ustava, Pravni fakultet Beograd, 1989.

Page 14: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

Promjene Ustava SFRJ, Savez udruženja za ustavno pravo Jugoslavije, Sarajevo, 1988. Dva veka suvremene ustavnosti, SANU, Beograd, 1987. Ustav SFRJ i Ustav SR Hrvatske – revizija, Zadar, 1987. Uloga i mjesto ustavnog sudstva u društveno-političkom sistemu, Pravni fakultet Beograd, 1986. Zajednica općina kao vid regionalizma u SR Hrvatskoj, Udruženje gradova i općina Hrvatske, Osijek, 1985. Zagrebački politološki razgovori, Fakultet političkih znanosti, 1983, 1984, 1988, 1989. O ustavnim amandmanima, Pravni fakultet Osijek, 1983. 2. Znanstveno-istraživački projekti Jean Monnet modul – Life long learning programme, European Commission, 2011-2014. projekt koordinator. IDEM project: International development management course on the Cooperation of South-Transdubian and Croatian educational institutions, IPA Programme, Faculty of Law Pecs, Faculty of Law Osijek – istraživač. EUNICOP Cross-borde and EU leal issues: Hungary – Croatia, IPA Programme Faculty of Law Pecs, Faculty of Law Osijek – istraživač. Financirani od Ministarstva znanosti: Znanstveni program – Dobro upravljanje lokalnom i regionalnom samoupravom – glavni istraživač. Europeizacija hrvatske lokalne i regionalne samouprave 2005-2014. glavni istraživač. Oblikovanje hrvatske lokalne i regionalne samouprave 1998-2004. glavni istraživač. Oblikovanje hrvatskog upravno-političkog ustroja u funkciji razvoja 1991-1997. glavni istraživač. Towards creating the Bolgona curricula "Drafting the Curriculum for the Graduate-Cycle Mastr's Degree and for the Third-Cycle Doctoral Degree in Law" Meeting of European law Faculites, Ljubljana may 2007. Tempus project "Reformiing Croatian legal educatiuon 2005/2006 (Faculty of Law Ljubljana Univesity; Faculty of Law Zagreb Univesity; Faculty of Law Graz Univesity, Faculty of Law Osijek University; Faculty of law Rijeka Univesity; Faculty of Law Split Univesity; Faculty of Law Trento Univesity) 2005/2006. CEELI Central and East Law Initiative, USA, 1992. – konzultant "Europeisation" projekt financiran kao TEMPUS – istraživač, Augsburg, Osijek, 1989. Ekološki aspekti društvenog razvoja, Pravni fakultet Osijek, 1989. istraživač. Zajednica općina Osijek, Sveučilište u Osijeku, Privredna komora Slavonije i Baranje Makroprojekt: Optimalizacija tehnološkog, ekonomskog i društvenog razvoja Zajednice općina Osijek, 1987. Ocjena društveno-ekonomskih i političkih mjera DPZ i DPO, u skladu s njihovom funkcijom, kao i mogućnosti njihova utjecaja na proširenu reprodukciju u proizvodnji i preradi hrane – Projekt: Društveno-ekonomski i pravno-politički mehanizmi regulacije uvećanja proizvodnje i prerade hrane, osobito u Slavniji i Baranji, Osijek 1985. istraživač. 3. Recenzije Recenzirao je niz knjiga i članaka kao što su: Smerdel, Branko, Ustavno uređenje Europske Hrvatske, Narodne novine, Zagreb, 2013.; Smerdel, Branko; Sokkol,

Page 15: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

Smiljko: Ustavno pravo, Pravni fakultet Zagreb, 2006; Bačić, Arsen, Ustavno pravo Republike hrvatske, praktikum, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2006; Bačić, Arsen, parlamentarno pavo, hrvatske i poredbene parlamentarne procedure, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2004; Bačić, Arsen, Bačić, Petar, Ustavna demokracija i sudovi, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2009; Barić, Sanja, Civilno društvo i regionalna suradnja u kontekstu odnosa RH s EU, Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2012; Antić, Teodor, Ustrojstvo i djelokrug javnog sektora, Pravni fakultet u Rijeci, Rijeka, 2014; Ivanda, Stipe; Blagojević, Anita, Sloboda kretanja i unutarnja sigurnost, Pravni fakultet u Osijeku, 20011; i dr. Recenzirao je niz članaka koji su objavljeni u Pravnom vjesniku, PFO, Osijek; Zborniku Pravnog fakulteta u Splitu, Javna uprava, Zagreb i dr. Recenzirao je mnoge znanstvene projekte, kao i nastavne planove za poslijediplomske magistarske i doktorske studije. 4. Vođenje disertacija, magistarskih radova i diplomskih radova Disertacije 1/ Mezak Stastny ,Mirela: Regulatorni sustav genetski modificiranih organizama u Europskoj Uniji, 2012. 2/ Vrabec, Samir: Održavanje kontinuiteta izvršne vlasti u SAD – pitanja i problemi ustavnopravnog uređenja i primjene predsjedničke sukcesije, 2012 3/ Arlović, Mato: Pravo nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, 2011. 4/ Antić, Teodor: Nadzor ustavnosti i zakonitosti općih akata lokalne samouprave, 2011. 5/ Brunčić, Davor: Oblikovanje srednjeg stupnja upravnog ustrojstva Republike Hrvatske u svijetlu iskustava suvremenih europskih država, 2010. 6/ Mazur, Nives: Europski sustav zaštite prava manjina s posebnim osvrtom na Republiku Hrvatsku, 2008. 7/ Podoljnjak, Robert: Teorija federalizma Johna C. Calhuna: Značenje i suvremena relevantnost doktrine suglasnih većina i doktrine prava, 2001. 8/ Miljko, Zvonko: Ustavni razvitak Bosne i Hercegovine, 2000. 9/ Ivanda, Stipe: Zaštita državnih granica Republike Hrvatske kao čimbenika unutarnje sigurnosti u svijetlu europskih integracija, 1999. Bio je predsjednik i član mnogih povjerenstava za ocjenu i obranu doktorata. Bio je mentorom za 39 magistarskih, odnosno specijalističkih završnih radova. Bio je mentor u preko 40 diplomskih radova. Znači, izravno je sudjelovao i pomagao mlađim kolegama/kolegicama u pisanju 48 znanstvenih radova . 5. Ostalo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje –imenovalo je prof. Z. Lauca u Stručno povjerenstvo za vrednovanje visokog učilišta – za PF Zagreb i PF Rijeka oko samoanalize i vrednovanja. Nacionalno vijeće za znanost – član Matičnog odbora za područje društvenih znanosti – polje pravo (tri mandata). Ministar znanosti i tehnologije, imenovao je prof. Lauca za predsjednika u Znanstveno područno vijeće za društvene znanosti, 2000. Na zahtjev resornog ministarstva obavio je više recenzija predloženih znanstveno-istraživačkih projekata, predloženih studijskih programa, kao i nekoliko poticaja za podjelu godišnje nagrade za znanost.

Page 16: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

Glavni i odgovorni urednik Pravnog vjesnika 1991-1995; 2007-2009, urednik publikacije Pravni fakultet jučer-danas-sutra, 1992; autor i urednik Samoanalize Pravnog fakulteta u Osijeku, 1995. Bio je član komisije za normative i standarde za utvrđivanje potrebnog broja nastavnika i znanstveno-nastanih djelatnika, kao i ostalih zaposlenih u visoko obrazovanju, Ministarstvo prosvjete i kulture RH, 1991. Član Povjerenstva Senata Sveučilišta za dodjelu počasnog doktorata (Ludwig Adamovicz); predsjednik povjerenstva za emeritusa (Vladimir Ljubanović); član Povjerenstva (Branko Babac i Dražen Barković). Bio je član i predsjednik mnogih povjerenstava za izbor u znanstvena i nastavna zvanja. Kao dekan fakulteta bio je član Senata sveučilišta i član radnih tijela Sveučilišta. JAVNI RAD Obavljao je i danas obavlja niz drugih javnih poslova. Bio je član Općinske skupštine Osijek (1982-1986), potpredsjednik Izvršnog odbora Zajednice općina Osijek (1986/1990), te je bio članom različitih povjerenstava za izradu statuta grada, zajednice općina, županije. Bio je član Provedbenog odbora za civilnu upravu UNTAES, 1995. Bio je član Prinudne uprave Studentskog centra u Osijeku, 1989.. Bio je član Odbora za dodjelu državnih nagrada za znanost. Bio je član Ekspertne grupe Državne komisije za granice Vlade RH za proučavanje i preciziranje državne granice između RH i Republike Mađarske, 1993. Bio je član Upravnog vijeća Veleučilišta u Požegi. Bio je član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Sabora RH (tzv. vanjski član iz reda znanstvenih i stručnih djelatnika), te član radnih skupina za izradu zakona (Ustavni zakon o Ustavnom sudu; Zakon o političkim strankama i dr.). Bio je Ispitivač na pravosudnim ispitima, 2005. i 2006. Bio je član Državnog sudbenog vijeća, 2010-2012. Bio je član Radne skupine Predsjednika Republike Hrvatske za izradu stručne podloge mogućeg prijedloga ustavnih promjena, 2000. Bio je član Radne skupine za izradu prijedloga promjena Ustava RH, Vlade RH, 2009. Član je Radne skupine za izradu novog Ustava RH Predsjednika Republike, 2014. Bio je Član Etičkog povjerenstva za izbore Europskog parlamenta, 2014. Stalni je vanjski znanstveni savjetnik Ustavnog suda Republike Hrvatske. Redoviti je član – utemeljitelj Akademije pravnih znanosti Hrvatske, 07.11. 2001. god. Kao član Udruženja ustavnih pravnika Hrvatske, član je International Association of Constitutional Law i aktivni sudionik Kongresa (Beograd, Paris, Atena, Oslo). Član je European Institute of Law. Bio je zamjenik predstojnika Hrvatskog instituta za ljudska prava Novi Vinodolski. Predsjednik je Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu (HILS) Osijek, od 1998. Član je skupštine ENTO (European Network and Training Organization).

Page 17: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

Od travnja 2001. član je Skupine nezavisnih stručnjaka za Europsku povelju o lokalnoj samoupravi Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe (po jedan predstavnik iz država čalnica).

Član je Savjeta za razvoj Gradskog društva Crvenog križa Osijek Odlikovan je ordenom Republika Hrvatska "Bljesak" i Redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića,1999. Osječko-baranjska županija dodijelila mu je Povelju lokalne samouprave. Priznanje Branitelja Hrvatske za počasnog člana UBH "Slavonija" Osijek Povelja o počasnom članstvu Hrvatski crveni križ, Gradsko društvo Crvenog križa Osijek, 2010.

OCJENA IZNIMNOG DOPRINOSA ZNANSTVENI DOPRINOS Svojim radovima od prvih početaka, tj. od magistarskog rada, istraživački je usmjeren na oblikovanje (dizajniranje) pravila igre kojima se oblikuju optimalne institucije (optimum je mjera!), holističkim pristupom utvrđuje kriterije i mjerila za ostvarivanje ciljeva društvenog razvoja. Naročito to dolazi do izražaja u disertaciji (1982), a kasnije u knjizi "Društveni razvoj i ustavne promjene.(1988), gdje među prvima prepoznaje i apostrofira važnost teleološke metode, općenito, a osobito u pravu. Samo ako je jasno definirana strategija (cilj, namjera, svrha), moguće je kvalitetno vrednovati ponuđena rješenja oko odabira načina, oblika, sredstava. Među prvima u društvene znanosti, osobito u pravu, kvantificira relevantna događanja pomoću statističkih metoda korelacije korelacija. Kako to piše prof. dr. Zdravko Tomac u Predgovoru te knjige: ""Profesor Lauc za razliku od mnogih koji traže afirmaciju bez mukotrpnog i sistematskog znanstvenog i istraživačkog rada proveo je stotine i stotine sati proučavajući i iščitavajući ne samo bitne dokumente i tekstove relevantne za sagledavanje koncepcije i razvoj ustavnog sistema, nego i čitajući stenografske zabilješke iz rasprava koje su vođene prilikom izrade spomenutih dokumenata, odnosno prilikom njihova usvajanja. Time je prof. Lauc znanstveno analizirao ustavni razvoj u čvrstoj povezanosti s odnosima snaga, pokazujući kako su i zašto pojedina rješenja usvajana ili odbacivana. Njegov rad, koji se ovom knjigom daje na uvid javnosti ima pionirsku ulogu u društvenim znanostima u Jugoslaviji, jer vrlo argumentirano pokazuje međuzavisnost ustavnih i u cjelini pravnih rješenja u sistemu s postojanjem proturječnih interesa i njihovom borbom..... Posebnu novinu u znanstvenom proučavanju koncepcije i razvoja ustavnog poretka Jugoslavije čini vrlo sistematsko i dokumentirano istraživanje povezanosti ustavnog sistema i njegovih promjena s društvenim razvitkom. Profesor Lauc dao je posebno veliki doprinos izučavanju povezanosti ustavnih dokumenata i društvenog razvitka izradom i primjenom nove znanstvene metodologije." Prof. Lauc posebno naglašava da je znanstveni pristup uočavanja i i rješavanja problema u pravnoj znanosti primarno metodološki problem – kako?. Valja pomoću metotoda uzročno-funkcionalne analize utvrditi razvojno smjerodavne pravilnosti u ustrojavanju države i društva. U svojim radovima prof. Lauc kreće od svjetskih aktualnosti (globalizacija; tranzicija; diferenciranje i integriranje; europeizacija), te ističe kako pravo (kao law) dolazi na kraju, kada sankcionira (potvrđuje) pozitivnu teoriju i empiriju, žigoše negativnosti i svodi ih na najmanju moguću mjeru, te istovremeno artikulira da je pravo negacija negacije morala, koje definira poželjnosti kroz vrijednosti, načela, institucije i procedure. Za njega je važna trijada: moralitet –

Page 18: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

legitimitet – legalitet. Stoga i naglašava važnost visoko stručnog i etičkog obrazovanja pravnika, kao tehnologa društvenih znanosti. U dugotrajnom bavljenju pravom bavi se svim najvažnijim temama, a kao ustavni pravnik preferira načela vladavine prava, diobe vlasti, efikasnosti, demokratičnosti, osobito ljudska prava i temeljne slobode, kao i najviše vrednote ustavnog poretka Hrvatske. Ne zanima ga samo država, nego i društvo, a to znači, istraživanje kreiranja cjelovitog društvenog razvoja (individualni, ekonomski, organizacijski, kulturalni) "odozgo" kao državotvornog, nego i "odozdo" ukazujući na važnost lokalnih i regionalnih vlasti, gdje cijela konstrukcija se zasniva na promicanju i ozbiljenju načela supsidijarnosti, kao i drugih načela (bliskosti, proporcionalnosti, ekvilizacije i dr.). Zanima ga pravo kao komunikacija, kao mreža mrēža (network). U traganju za pravim pitanjima, a onda i odgovorima, svjestan da je sve međusobno povezano i zavisno, zdušno prihvaća i proučava teoriju autopoieis. Za pravo to znači da je svaki dio i dio, dio i cjelina, cjelina i cjelina istovremeno jedinstveni entitet, koji je prema spoznajnom otvoren, a normativno zatvoren prema kontaminacijama. Drugim riječima, kreće od samodefiniranja svih i svakog u okruženju, od samoorganiziranja, otvoren za integriranja (uključivanja), s namjerom da rezultati budu sinergijski, da se sačuva identitet i subjektnost (autonomija), proizvodeći samoga sebe, uvijek imajući u vidu Istinu, Dobro, Lijepo, kao kategorije izazova i odgovornosti. Za usvajanje, učenje i treniranje navedenog vidi šansu u europskom pravnom okruženju, uvijek imajući u vidu potrebu sačuvanja nacionalnog identiteta (suvereniteta) u poštenoj i pametnoj preraspodjeli ovlasti i nadležnosti. NASTAVNI DOPRINOS Nastavnoj aktivnosti posvećivao je osobitu pozornost, svjestan da prenošenje znanja mlađim generacijama je sveta misija, kao privilegija, koju valja gajiti i zdušno upražnjavati. Stoga i je "odrađivao" nastavu od dodiplomske, preko diplomske, do poslijediplomske i poslije doktorske. Uz to prepoznao je važnost cjeloživotnog učenja i osposobljavanja, jer pravo nije samo znanost, nego je i zanat, ali i umjetnost. Jednostavnim i jasnim izrazom približavao je i razjašnjavao je svojim slušateljima složene društvene probleme, koji uvijek imaju svoj eho u teoriji konstitucionalizma. Upravo zahvaljujući odabiru da pripada konstitucionalistima, tragao je za temama koje su istovremeno teorijske, ali i praktične. Drugim riječima, nije dogmatski pristupao materiji, nego je ostavljao dovoljno prostora za sve napredno, uljuđeno, što je primjereno vremenu i prostoru. Gajio je spomen na tradiciju, ali i na najaktualnije spoznaje, ne samo usko pravno rezoniranje, akcentirajući na važnosti ovladavanju načelima, koja su rezultat dobre prakse (presedana) i dostignutih teorijskih spoznaja, ali koja se vrednuje isključivo u svakodnevnici. Drugim riječima pravno obrazovanje je nudio kao duboko umno, znači profesionalno – lege artis, i visoko etično (moralno). Smatra da bi pravnici trebali biti elita društva, koja će svojim umijećima i ponašanjima, nuditi visoke kriterije i standarde utjelovljene u regulaciju, a onda i u primjenu. Isticao je da su studenti (slušatelji) medij koji zahtjeva puni angažman i poštovanje, jer kao predavač (i profesor) znao je da je svaki put pred ispitom, te se odgovorno ponašao. Na određeni način edukativni proces zahtjeva i odgoj kroz vlastiti pristup. Inzistirao je na razumijevanju gradiva i osposobljavanju za kreativno tumačenje prava.

Page 19: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

Bio je kreator i sudionik nastavnih planova i programa, poznavao je komparativno prednosti i nedostatke tzv. Američke i Europske škole prava. Kritički je pristupao bolonjskom procesu, ne apologetski, nego kao šansu za postizanje izvrsnosti. Jedan je od pobornika oko integriranog studiranja prava. OSTALI JAVNI DOPRINOS Znanstveni i nastavni rad profesora prava, osobito onih koji se bave ustavnim pravom, zahtjeva naglašenu angažiranost u drugim oblicima javnog djelovanja. Evidentno je da je prof. Lauc istu upražnjavao u širokom spektru kroz uključivanje u rad donošenja Ustava, u radu u Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav, kroz djelovanje u Državnom sudbenom vijeću, kao član ispitivač kandidata kod polaganja pravosudnog ispita, kao savjetnik Ustavnog suda. Posebno je bio aktivan kao osnivač i predsjednik HILS-a, te udruženja ENTO. Aktivno je uključen u kreiranje i monitoring Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe kao član Skupine nezavisnih stručnjaka za Europsku povelju o lokalnoj samoupravi. U tom svojstvu organizirao je i sudjelovao u zemlji i inozemstvu (Ancona, Coimbra, Krakow, Paris, Brussels, Hag, Sarajevo, Mostar i dr.), u mnogim konferencijama, kongresima, savjetovanjima, okruglim stolovima, tribinama, radionicama, seminarima i sl. Bio je nositelj odgovarajućih projekata, edukativnih i praktičnih kao trener trenera za lokalnu i regionalnu samoupravu. Osječko-baranjska županija dodjlila mu je "Povelja lokalne samouprave", javno priznanje za doprinos promicanju ideje i prakse lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije,koja se dodjeljuje za znanstvenu i znanstveno-istraživačku djelatnost i publicistiku kojom se pridonosi spoznavanju i produbljivanju spoznaja o lokalnoj samoupravi, te iznalaženju znanstveno zasnovanih praktičkih rješenja čime se pridonosi jačanju teorijske osnove lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj. U Obrazloženju, između ostalog navedeno je : Dr. Lauc se ne zadovoljava samo ispunjavanjem svojih zadaća znanstvenog radnika. Svjestan svoje misije kao stručnjaka koji može dati kvalitetan doprinos razvoju sustava lokalne samouprave, potiče, sudjeluje u organiziranju i izvođenju niza aktivnosti kojima se stručna znanja pretaču u uporabnu vrijednost. Riječ je prije svega o edukativnim aktivnostima i to ne samo putem publicističke djelatnosti. Osiguravajući trajnost tim aktivnostima, sudjeluje u oblikovanju i organiziranju Hrvatskog instituta za lokalnu samoupravu 1998. godine od kada je njegov predsjednik. U tom okviru sudjeluje u organiziranju stručnih i znanstvenih skupova, publicističkoj djelatnosti i edukativnim aktivnostima usmjerenim osposobljavanju nositelja lokalne samouprave za upravljanje razvojem." Može se konstatirati da je prof. Lauc u tijeku svog znanstveno-nastavnog i javnog djelovanja obnašao značajan broj najvažnijih dužnosti koje su primjerene za profesora pravnih znanosti. Za ukupni doprinos nagrađen je primjerenim odličjima. Izvadak iz Obrazloženja prijedloga za dodjeljivanja odlikovanja Orden Reda Danice hrvatske sa likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge za znanost: "Tijekom domovinskog rata i za najžešćih ratnih zbivanja, Fakultet nije bio zatvoren za svoje studente i nastavnike niti jedan dan. Gotovo svako zatišje u granatiranju, korišteno je za konsultacije sa studentima i ispite. Najveće zasluge za sve to pripadaju, nedvojben dr. sc. Zvonimiru Laucu, ratnom dekanu (dva mandata uzastopno), redovitom profesoru Ustavnog prava, hrabrom čovjeku goleme intelektualne snage i domoljubu".

Page 20: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

Klasa: 003-07/14-1 Urbroj:2158-18-01/14-64-2 Osijek, 21. studenoga 2014. Na temelju čl. 7. st. 2. podstavak 6. Pravilnika o načinu dodjele počasnog zvanje professor emeritus i pravima professora emeritusa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od travnja 2009. godine, Fakultetsko vijeće Pravnog fakulteta Osijek na sjednici 403. održanoj 21. studenoga 2014. godine pod točkom 2. dnevnoga reda donijelo je

O D L U K U o osiguranju sredstava za rad professora emeritusa

I. Pravi fakultet u Osijeku preuzima obvezu da će, nakon izbora u počasno zvanje professor emeritus predloženika prof. dr. sc. Zvonimira Lauc, umirovljenog redovitog profesora Pravnog fakulteta u Osijeku, osigurati za njega primjeren prostor, opremu, kao i doživotnu novčanu naknadu u visini 20% bruto plaće zaposlenika mjesečno, na radnom mjestu redovitog profesora u trajnom zvanju, sukladno čl. 11. Pravilnika o načinu dodjele počasnog zvanja professor emeritus i pravima professora emeritusa.

II. Ova Odluka dostavlja se Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao sastavni dio prijedloga za izbor u počasno zvanje professora emeritusa.

v. d. d e k a n a:

izv. prof. dr. sc. Boris Bakota

Page 21: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

Prof. dr. sc. Zvonimir Lauc Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Pravni fakultet Osijek Osijek, 21. studenoga 2014.

IZJAVA O PRIHVAĆANJU KANDIDATURE ZA IMENOVANJE U POČASNO ZNANSTENO--NASTAVNO ZVANJE PROFESSORA EMERITUSA

SVEUČILIŠTA JOSIPA JURJA STROSSSMAYERA U OSIJEKU Na temelju članka 96. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ("Narodne novine” br. („Narodne novine“ br. 123/03., 198/03., 105/04., 2/07.-Oduka USRH 174/04., 46/07., 45/09., 63/11., 94/13. i Odluka USRH 101714.) i članku 203. Statuta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te sukladno članku 7. stavka 3. Pravilnika o dodjeli počasnog znanstvenog zvanja znanstvenik emeritus i znanstveno-nastavnog ili umjetničko-nastavnog zvanja professora emeritusa na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku izjavljujem da sam suglasan da me Senat Sveučilišta imenuje u počasno znanstveno-nastavno zvanje professora emeritusa.

Prof. dr. sc. Zvonimir Lauc

Page 22: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001

Klasa: 003-07/14-1 Urbroj:2158-18-01/14-64 Osijek, 21. studenoga 2014. Fakultetsko vijeće Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Pravnog fakulteta Osijek na 403. sjednici u akademskoj 2014./2015. godini, održanoj dana 21. studenoga 2014. godine pod točkom 2. dnevnoga reda donijelo je

O D L U K U

Predlaže se Senatu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku da prof. dr. sc. Zvonimira Lauca dodijeli počasno znanstveno zvanje professor emeritus zbog njegovog iznimnog doprinosa u znanstvenom i nastavnom radu.

Obrazloženje: Prof. dr. sc. Zvonimir Lauc otišao je u mirovini 30. rujna 2014. godine pa zbog iznimnog doprinosa u znanstvenom i nastavnom procesu na Pravnom fakultetu u Osijeku, te obavljanje dužnosti dekana u tri mandata Fakultetsko vijeće je donijelo Odluku kao u izreci. v. d. d e k a n a: ivz. prof. dr. sc. Boris Bakota

Page 23: Prof.dr.sc. Zvonimir LAUCrektorat.unios.hr/sjednice/prilozi/1704_3.pdf · Regija - autopoietična zajednica. // Regionalizacija Hrvatske. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2001