Program Pomoćnici za djecu s TUR i osobe s invaliditetom

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

FAKULTET ZA ODGOJNE I OBRAZOVNE ZNANOSTI 31000 Osijek, Ulica cara Hadrijana 10

Telefon: 031 321-700, faks: 031 321-899

OIB 28082679513, MB 1404881; IBAN: HR1825000091102044575

_________________________________________________________________

PLAN I PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA

POMONIKA ZA DJECU S TEKOAMA U

RAZVOJU I OSOBE S INVALIDITETOM

Osijek, sijeanj 2015.

2

Sadraj

broj stranice

Uvod.4

I Opi dio.7

1. Naziv programa8

2. Nositelj i izvoditelj programa...8

3. Ciljevi programa i ishodi uenja...8

3.1. Ope kompetencije8

3.2. Specifine kompetencije8

4. Uvjeti za upis i pohaanje programa9

5. Napredovanje i uvjeti za zavretak programa...9

6. Trajanje programa...10

II Opis programa..11

1. Razlikovni ispiti..11

1.1. Programi razlikovnih kolegija12

2. Opis modula17

2.1. Modul A: Pomonici u nastavi...17

2.2. Modul B: Pomonici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti.18

2.3. Modul C: Pomonici u djejim vrtiima19

3. Plan osposobljavanja pomonika za djecu s tekoama u razvoju i

pomonika za osobe s invaliditetom/sobnih asistenata..21

3.1. Omjer nastavnih sadraja i sati ...21

3.2. Nositelji kolegija..22

4. Popis planiranih kolegija s brojem nastavnih sati i ECTS bodovima.23

5. Struktura programa i obveze polaznika..25

5.1. Modul A: Pomonici u nastavi....26

5.2. Modul B: Pomonici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti..40

5.3. Modul C: Pomonici u djejim vrtiima.52

3

broj stranice

III Studija izvodljivosti i odrivost programa...65

1. Organizacijski uvjeti izvoenja programa.65

1.1. Mjesto izvoenja programa.65

1.2. Podatci o prostoru i opremi.65

1.3. Podatci o voditeljici programa66

1.4. Podatci o nastavnicima i suradnicima koji sudjeluju u izvedbi programa..66

1.5. Optimalan broj polaznika66

2. Procjena trokova programa po polazniku.67

2.1. Upisna cijena programa po polazniku.67

3. Naini praenja i evaluacije uinkovitosti programa i uspjenosti polaznika67

IV Popis konzulturane literature i internet izvora68

PRILOZI...70

Prilog 1

ivotopisi nastavnika s popisom javno objavljenih radova

kojima dokazuju kompetentnost za izvoenje nastave..71

Prilog 2

Kriteriji upisa polaznika.96

Prilog 3

Popis mentora za zavrne radove po modulima.98

4

Uvod

Prema statistikim pokazateljima (Dravni zavod za statistiku, 2013) broj djece s tekoama u

razvoju i osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj u stalnom je porastu. Razlozi tomu su

viestruki: (1) znanstvene spoznaje i napredak na podruju medicine (ukljuujui zdravstvenu

zatitu i njegu) omoguuju preivljavanje vitalno ugroenih pacijenata, to se danas smatra

jednim od vodeih imbenika pojave odreenih tekoa u razvoju i invaliditeta, primjerice

oteenja motorike, oteenja govora, kognitivnog funkcioniranja itd.; (2) istraivanja na

podruju sociologije, psihologije i rehabilitacije ukazuju na promijenjene drutvene i obiteljske

uvjete ivljenja te je meu djecom u porastu razvojna psihopatologija iz koje (ukoliko se ne

poduzmu primjerene prevencijske i terapijske mjere) proizlaze maloljetnika delikvencija i

poremeaji u ponaanju i sl., dok je kod odraslih zamijeen trend vee uporabe antidepresiva i

anksiolitika; (3) ratna stradanja na podruju istone Slavonije takoer su pridonijela poveanju

ukupnog broja osoba s invaliditetom itd. Treba istaknuti kako su uzroci esto isprepleteni i

meusobno povezani, primjerice, poveanje postotka preivljavanja vitalno ugroene

novoroenadi povezana je s poveanjem broja odraslih osoba s invaliditetom. Zbog toga ova

tematika zahtijeva sveobuhvatni pristup i zajednike akcije razliitih socijalnih skupina,

ukljuujui suradnju znanstvene zajednice s lokalnom samoupravom, nevladinim organizacijama

i udrugama te pojedincima koji mogu pridonijeti destigmatizaciji navedene populacije i njihovom

punom socijalnom angamanu. Stoga se u ovome programu naglasak stavlja na inkluzivne

vrijednosti i principe ime Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku postaje znaajan

partner lokalnoj samoupravi jer svojim resursima moe aktivno pridonijeti podizanju kvalitete

ivota djece s tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom. Ovakav, koncept aktivne znanstvene

zajednice u skladu je s preporukama i smjernicama Europske komisije (1992), UN-a (2006),

UNESCO-a (2001; 2003; 2005) i UNICEF-a (2007) koje se odnose na poveanje socijalne

ukljuenosti djece s tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom.

U praksi je, kroz kontinuiranu suradnju s odgojno-obrazovnim ustanovama i nevladinim

organizacijama uoeno sljedee: (1) u institucijama odgoja i obrazovanja na svim razinama

postoji nepovoljan omjer djece i odraslih (koji je jedan od aspekata strukturalne kvalitete) to se u

zemljama Europske Unije nastoji kompenzirati zapoljavanjem pomonika u nastavi; (2)

nepostojanje formalnog i sustavnog obrazovanja pomonika za rad s djecom s tekoama u

razvoju i osoba s invaliditetom, odnosno njihova nedostatna edukacija s podruja psihologije i

5

inkluzivne pedagogije; (3) nevladine organizacije koje se bave izvaninstitucijskim oblicima skrbi

za osobe s invaliditetom najee ovise o volonterima koji se esto izmjenjuju ili koji, poput

pomonika u nastavi, nisu dostatno educirani za ovo podruje itd.

to se tie pomonika u nastavi, nacionalna i lokalna strategija njihova zapoljavanja nije u

potpunosti razraena zbog ega se provodi nesustavno, sporadino i selektivno, ovisno o

financijama i dostupnosti zainteresiranih kandidata. Nerijetko su to osobe tzv. nepedagokog

obrazovnog profila koji posjeduju osobnu osjetljivost za djecu s tekoama u razvoju. Za sada,

zapoljavanje pomonika za rad s djecom s tekoama u razvoju mahom ovisi o angairanosti

roditelja i njihovim socijalnim resursima, tj. mrei prijatelja i poznanika putem kojih dolaze do

pomonika, pritom ne propitujui njihovu kompetentnost. Takva, neprimjerena praksa esto

rezultira osipanjem pomonika, odnosno brzim sagorijevanjem angairanih pojedinaca jer ne

posjeduju kompetencije kojima bi odgovorili na zahtjeve koje pred njih stavlja postojea

odgojno-obrazovna praksa i pojedino dijete. S obzirom na to da do sada nije postojala edukacija

temeljena na suvremenim znanstvenim spoznajama o razvoju i uenju djece s tekoama u

razvoju, nuno je koncepcijski rijeiti pitanje izobrazbe pomonika za rad s djecom s tekoama u

razvoju. U tome segmentu Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku moe pruiti

primjerenu podrku lokalnoj zajednici pri rjeavanju problema educiranosti pomonika te

podizanja kvalitete inkluzivnog odgoja i obrazovanja. Pokazalo se kako praksa angairanja

pomonika u nastavi ima viestruke povoljne uinke za djecu s tekoama u razvoju poput breg

napredovanja u spektru svojih tekoa te savladavanja vjetina potrebnih za budui, samostalni

ivot (Halliwell, 2003). Procjenjuje se kako u Republici Hrvatskoj 10% do 20% djece ima neki

oblik tekoa u razvoju. Ipak, samo 3% djece s tekoama u razvoju biva ukljueno u redovne

odgojno-obrazovne ustanove. To znai da se od 40000 do 80000 djece ne moe uspjeno ukljuiti

u redovni sustav odgoja i obrazovanja bez aktivnog angamana njihovih obitelji i podrke kola.

Iz navedenoga proizlazi pretpostavka da e praksa angairanja pomonika za rad s djecom s

tekoama u razvoju u sljedeih desetak godina postati jedan od glavnih mehanizama facilitiranja

inkluzivnog odgoja i obrazovanja koji ima zakonsko utemeljenje te koji je razvojno primjeren i

moralno opravdan. Svrha i djelokrug poslova pomonika u nastavi do sada je reguliran Zakonom

o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08) i Dravnim pedagokim

standardom osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja (NN 63/08). Program

osposobljavanja pomonika u nastavi Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku u

6

skladu je s postojeom zakonskom regulativom te suvremenim znanstvenim spoznajama s

podruja inkluzivnog odgoja i obrazovanja.

U odnosu na pomonike za osobe s invaliditetom, tj. osobne asistente, ne postoje sustavna

praenja ove problematike, ve se u javnost iznose pojedinani sluajevi dobre ili loe prakse

(ee loe). S obzirom na to da je Republika Hrvatska duboko zala u proces

deinstitucionalizacije, pretpostavka je da e se u sljedeem razdoblju pojaviti vea potreba za

pomonicima za odrasle osobe s invaliditetom. Zbog toga program njihovog osposobljavanja

predstavlja pravovremeni i primjereni odgovor znanstvene zajednice na potrebe lokalne

samouprave. Republika Hrvatska u Nacionalnoj strategiji izjednaavanja mogunosti za osobe s

invaliditetom od 2007. do 2015. godine, istie zatitnu ulogu drutva i navodi kako je potrebno

skrbiti o zatiti ranjivih drutvenih skupina, kao to su osobe s invaliditetom te djeca s tekoama

u razvoju (Vlada Republike Hrvatske, 2007, 1). Zakonsko ureivanje prava na zatitu osobnog

integriteta ukazuje na nisku socijalnu osjetljivost to zahtijeva provoenje pravovremenih i

primjerenih akcija u smjeru poboljanja ope ukljuivosti osoba s invaliditetom u svakodnevni

ivot lokalne zajednice. Ta opa ukljuenost se odnosi na koritenje usluga razliitih institucija,

od zdravstvenih (poliklinike, domovi zdravlja, bolnice) preko kulturnih i obrazovnih (muzeji,

kazalita, knjinice, kina) do gospodarskih (trgovine, trnice). Unato jaanju ideje inkluzije,

osobe s invaliditetom i dalje ovise o pomoi lanova obitelji i ponekog volontera, tj. izostaje

sustavna socijalna podrka ovoj populaciji. Prepoznajui vanost pomonika za osobe s

invalidtetom tj. osobnih asistenata, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske

solidarnosti u suradnji s UNDP Hrvatska 2003. je provelo Pilot projekt osobnog asistenta za

osobe s najteom vrstom i stupnjem invaliditeta. Kao najveu vrijednost pomonika, odnosno

osobnih asistenata u navedenom dokumentu se navodi samostalnost osoba s invaliditetom.

Takoer, u istome dokumentu stoji kako bi osobni asistenti trebali biti dodatno educirani na

podruju njege i zatite osoba s invaliditetom, te da postoji mogunost da se programi edukacije

ostvare kroz projektna partnerstva nevladinih udruga, lokalne zajednice i obrazovnih institucija

(UNDP, 2003). Stoga, program osposobljavanja pomonika za osobe s invaliditetom/osobnih

asistenata predstavlja aspekt drutvene odgovornosti prema lokalnoj zajednici. Odnosno, svojim

aktivnim djelovanjem u neposrednom okruenju Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u

Osijeku promie ope humane i inkluzivne vrijednosti koje su temelji suvremenog drutva.

7

I Opi dio

U dravama Europske Unije programi osposobljavanja pomonika za djecu s tekoama u

razvoju sastavni su dio obrazovnog prostora. Primjerice, engleski model istie kako pomonik u

nastavi podrava i potie sudjelovanje uenika s tekoama u razvoju u socijalnim i odgojno-

obrazovnim procesima u koli, nastoji omoguiti ueniku da postane neovisan u uenju te

pomae podii uenikova postignua u najveoj moguoj mjeri, u skladu s njegovim potrebama

(Halliwell, 2003). Vano je rei kako su na meunarodnoj razini pomonici za djecu s tekoama

u razvoju na svima razinama obrazovanja (od predkolskih institucija, preko osnovnih do srednjih

kola) prepoznati kao kljuni imbenici kvalitete odgojno-obrazovnog procesa. Angairanjem

pomonika za djecu s tekoama u razvoju izravno se mijenja omjer djece i odraslih u odgojno-

obrazovnoj instituciji te se poboljava interakcija u odgojnoj skupini ili razrednom odjelu.

Pomonici za djecu s tekoama u razvoju, osim vane odgojno-obrazovne dimenzije,

poboljavaju djetetove odnose s vrnjacima koji su vaan dio svakodnevnog ivota.

Slino je i s pomonicima za osobe s invaliditetom/osobnim asistentima za koje se tvrdi da imaju

vrijednost podizanja kvalitete ivota odraslih osoba ovisnih o tuoj pomoi (MOBMS i UNDP,

2003). Vano je rei kako se u Republici Hrvatskoj o kvaliteti ivota odraslih osoba s

invaliditetom vodi vrlo malo rauna ta tema je rezervirana za pojedince koji su, kako se

pokazalo u stvarnosti, osobno pogoeni ovom problematikom, tj. ili imaju u svojoj obitelji

osobu s invaliditetom ili su to oni sami. S obzirom na to da Republika Hrvatska tei Europskim

praksama, znanstvena zajednica u ovome segmentu ima vanu ulogu. Naime, u posljednjih

desetak godina u Velikoj Britaniji, Njemakoj, vedskoj, vicarskoj, Norvekoj itd. jaa koncept

nazvan disability culture kojega (jednim dijelom) ine znanstvenici s invaliditetom koji su

osobno motivirani za poboljanje drutvenih odnosa (Vehmas, 2004; Corker i Shakespeare,

2006). Jasno je kako e se, praenjem europskih trendova, i u Republici Hrvatskoj neizbjeno

dogaati promjene drutvene paradigme i socijalnih odnosa zbog kojih e osobe s invaliditetom

biti prepoznate kao aktivni lanovi drutva. Zbog toga program osposobljavanja pomonika za

osobe s invaliditetom predstavlja pravovremeni odgovor znanstvene zajednice na drutvene

promjene i potrebe, te je, kao takav drutveno odgovoran i ima ire, egzistencijalne (pragmatine)

ali i simbolike implikacije (promicanje opih humanih vrijednosti i povezanosti lanova

drutva).

8

Kako bi osposobljavanje pomonika za djecu s tekoama u razvoju i osobe s invaliditetom bilo u

skladu s potrebama krajnjih korisnika i socijalnim oekivanjima, program je konstruiran na

suvremenim spoznajama s podruja psihologije, pedagogije, i rehabilitacije (ukljuujui disability

studies), uz uvaavanje kulturalnih, socio-ekonomskih, zakonodavnih i organizacijskih

specifinosti Republike Hrvatske.

1. Naziv programa

Program osposobljavanja pomonika za djecu s tekoama u razvoju i osobe s invaliditetom.

2. Nositelj i izvoditelj programa

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku.

3. Ciljevi programa i ishodi uenja

S obzirom na sloenost zadaa s kojima e se pomonici za rad s djecom s tekoama u razvoju i

osobe s invaliditetom susretati, polaznici e imati priliku stei razliita znanja, vjetine i

sposobnosti. Ovakvo, iroko postavljena oekivanja temeljena su na praenju odgojno-obrazovne

i ivotne stvarnosti koja je karakterizirana oteanom socijalnom participacijom navedene

populacije.

3.1. Ope kompetencije

Poznavanje temeljnih prava djece s tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom, poznavanje

opeg funkcioniranja u odnosu na pojedine tekoe u razvoju i invaliditet.

3.2. Specifine kompetencije

Pomonicima za djecu s tekoama u razvoju bit e omogueno stjecanje znanja, vjetina i

sposobnosti na podruju nastavnih procesa i organizacije odgojno-obrazovnih ustanova:

9

poznavanje temeljnih didaktikih principa pouavanja djece s tekoama u razvoju,

razumijevanje metodike izvedbe i primjene specifinih metoda pouavanja u odnosu na pojedine

tekoe u razvoju.

Pomonicima za osobe s invaliditetom bit e omogueno stjecanje znanja, vjetina i sposobnosti

na podruju samostalnog ivljenja (osobna higijena, hranjenje/prehrana, pozicioniranje,

zdravstvena zatita, orijentacija i mobilitet/peripatologija), pruanju podrke u procesu

zapoljavanja i rada, slobodnog vremena te ostvarivanju interakcije s neposrednim okruenjem

(obitelji, susjedstvom, radnom kolektivu itd.).

4. Uvjeti za upis i pohaanje programa

Za upis u program osposobljavanja pomonika za djecu s tekoama u razvoju i osoba s

invaliditetom potrebno je da polaznici imaju zavrenu najmanje srednju kolu (etverogodinju

strukovnu ili gimnaziju). Za polaznike sa zavrenom srednjom kolom, kao i za one s tzv.

nepedagokim obrazovanjem, bit e osigurana nastava i polaganje razlikovnih kolegija kako bi

stekli temeljne kompetencije potrebne za daljnje pohaanje programa te praenje i razumijevanje

nastavnih sadraja. Povjerenstvo za upis u program osposobljavanja pomonika za djecu s

tekoama u razvoju i pomonika za osobe s invaliditetom ponaosob e razmotriti dokumentaciju

kandidata, u odnosu na kriterije upisa koji se nalaze u Prilogu 2 ovoga dokumenta (str. 96)

Polaznici e po prijavi na natjeaj za upis u program osposobljavanja navesti odabrani modul za

kojega e im biti osigurana nastava i podrka.

Ukoliko se prijavi nedovoljan broj polaznika za organiziranje nastave po pojedinom modulu,

Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku kontaktirat e zainteresiranog kandidata i

ponuditi mu ostale opcije (module). Optimalan broj polaznika po pojedinome modulu je 20 do 25

(ukupno 60 do 75 za sva tri modula).

5. Napredovanje i uvjeti za zavretak programa

Kako bi polaznicima bilo omogueno pravovremeno i primjereno savladavanje programskih

sadraja, napredovanje je temeljeno na spiralno-uzlaznom modelu u kojemu se kompetencije

nadograuju iz opih prema specifinima. To znai da e polaznicima biti omogueno stjecanje

10

opih znanja, vjetina i sposobnosti nakon kojih e uslijediti stjecanje specifinih kompetencija

temeljnih na primjernima iz prakse i konkretnom, praktinom radu.

Polaznici koji e imati razlikovne kolegije, polaganje istih bit e preduvjet za daljnji nastavak

programa osposobljavanja.

Uvjeti za zavretak programa koje polaznici trebaju ispuniti su poloeni razlikovni ispiti

(kandidati za koje povjerenstvo za upis donese odluku), kontinuirana nazonost na predavanjima

i vjebama, aktivno sudjelovanje u praktinom dijelu i praksi u institucijama partnerima,

izlazak na ispit te izrada zavrnog rada pod vodstvom mentora u sklopu odgovarajueg modula.

Popis mentora za zavrne radove nalazi se u Prilogu 3 (str. 98) ovog dokumenta.

6. Trajanje programa

Program e se izvoditi tijekom jedne akademske godine (dva semestra, zimski i ljetni).

11

II Opis programa

Osnovni cilj programa osposobljavanja pomonika za rad s djecom s tekoama u razvoju i

osobe s invaliditetom je pruanje primjerenih informacija o specifinostima navedene populacije

i nainima zadovoljavanja njihovih potreba. Glavne zadae programa osposobljavanja

pomonika za rad s djecom s tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom jesu upoznavanje

polaznika s klinikom i socijalnom manifestacijom pojedinih tekoa/invaliditeta, pojanjavanju

funkcioniranja odgoja i obrazovanja temeljenog na inkluzivnim vrijednostima uz predoavanje

razvojno primjerene prakse te savladavanje tehnika facilitacije ope socijalne ukljuenosti.

Program je koncipiran kao teorijski i praktini. Okosnica teorijskog dijela programa su

karakteristike djece s tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom. Teorijski dio programa

obuhvaa i suradnju pomonika sa strunim timom, uiteljima, roditeljima, vrnjacima i

neposrednim okruenjem (susjedstvom). Praktini dio programa se oslanja na teorijski te

obuhvaa temeljne didaktiko-metodike principe pouavanja djece u odnosu na pojedine

tekoe u razvoju i savladavanje tehnika pomoi u podruju samostalnog ivota. Takoer u

praktinome dijelu, polaznici e biti upoznati sa specifinostima interpersonalnih (vrnjakih)

odnosa, bit e upueni u postojanje kritinih komunikacijskih toki i nainima pruanja podrke

tijekom interakcije s neposrednim okruenjem.

S obzirom na postojanje razliitosti u potrebama djece s tekoama u razvoju i odraslih osoba s

invaliditetom, program e biti podijeljen u tri modula:

1) Modul A: Pomonici u nastavi

2) Modul B: Pomonici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti

3) Modul C: Pomonici u djejim vrtiima

Svaki modul e se sastojati od teorijskog i praktinog dijela, ovisno o kronolokoj dobi

populacije s kojom polaznici namjeravaju raditi.

1. Razlikovni ispiti

Polaznicima koji nisu zavrili nastavnike smjerove, razrednu nastavu ili predkolski odgoj bit e

omogueno pohaanje nastave iz razlikovnih kolegija. Polaganjem razlikovnih ispita polaznici

stjeu pravo nastavka osposobljavanja na odabranom modulu. Razlikovni ispiti su preduvjet za

Modul A: Pomonici u nastavi i Modul C: Pomonici u djejim vrtiima, zbog institucijskih

12

specifinosti odgoja i obrazovanja djece i uenika s tekoama u razvoju. Za Modul B:

Pomonici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti razlikovni ispiti nisu uvjet. Razlikovni ispiti

su izuzeti iz sustava ECTS bodova jer su preduvjet daljnjem osposobljavanju. Nastava iz

razlikovnih kolegija bit e organizirana u dogovoru s polaznicima.

Tablica 1. Popis razlikovnih kolegija prema odabranim modulima

Naziv kolegija ifra

kolegija

Preduvjet za modul nastava LDL

Psihologija srednjeg djetinjstva i

adolescencije

R1 Modul A:

Pomonici u nastavi

20 10

Psihologija odgoja i obrazovanja R2 Modul A: Pomonici

u nastavi

20 10

Psihologija ranog djetinjstva R3 Modul C: Pomonici

u djejim vrtiima

20 10

Psiholoke osnove uenja i pouavanja R4 Modul C: Pomonici

u djejim vrtiima

20 10

Ukupno 80 40

1.1. Programi razlikovnih kolegija

U nastavku se podastiru programi razlikovnih kolegija namijenjenih polaznicima ije prethodno

obrazovanje nije s pedagoko-psiholokog podruja, a upisali su Modul A: Pomonici u nastavi

ili Modul C: Pomonici u djejim vrtiima.

13

ifra

kolegija

R1 Naziv

kolegija

PSIHOLOGIJA SREDNJEG

DJETINJSTVA I

ADOLESCENCIJE

Modul A: Pomonici

u nastavi

Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki

Bodovna vrijednost i nain izvoenja nastave:

Zimski

semestar

Ljetni

semestar

ECTS bodovi (koeficijent optereenja polaznika) - -

Broj sati po semestru 20 -

Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa razvojnim karakteristikama srednjeg djetinjstva i adolescencije.

Oekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih karakteristika razvojnih razdoblja, a posebno djetinjstva i adolescencije.

Poznavanje optimalnih uvjeta razvoja tijekom djetinjstva kao i razumijevanje normativnih

aspekata i individualnih razlika u razvoju.

Sadraji kolegija:

Teorije djejeg razvoja

Kognitivni razvoj

Socijalni i emocionalni razvoj

Razvoj pojma o sebi

Moralni razvoj

Razvoj spolnih uloga

Odnosi s vrnjacima

Nain izvoenja nastave i usvajanje znanja:

Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA

Studenti su obvezni pohaati predavanja i poloiti ispit.

Praenje i ocjenjivanje polaznika u udjelima ECTS bodova:

Pohaanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Berk, L. (2005). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A.,(2000). Djeja psihologija: moderna znanost.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

14

ifra

kolegija

R2 Naziv

kolegija

PSIHOLOGIJA ODGOJA I

OBRAZOVANJA

Modul A: Pomonici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa osnovnim metodama uenja i pouavanja uenika, kao i nainima

poveanja njihove motivacije.

Oekivani ishodi:

Poznavanje teorija uenja i metoda pouavanja te njihova primjena u radu s uenicima.

Razumijevanje posebnih kategorija uenika i naina rada s njima. Poznavanje i primjena

strategija za poticanje motivacije u uenju.

Sadraji kolegija:

Uvod u psihologiju obrazovanja

Metode istraivanja psihologije obrazovanja

Teorije uenja

Pamenje i zaboravljanje

Teorije i vrste motivacije

Kako poveati motivaciju i kako motivacija utjee na uenje

Metode pouavanja

Posebne kategorije uenika


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohaanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Howe, M.J. (2002). Psihologija uenja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Vizek-Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-teti, V. i Miljkovi, D. (2014). Psihologija

obrazovanja. Zagreb: IEP-Vern.

15

ifra

kolegija

R3 Naziv

kolegija

PSIHOLOGIJA RANOG

DJETINJSTVA

Modul C: Pomonici

u djejim vrtiima

Nositeljica kolegija: dr. sc. Lara Caki, poslijedoktorandica


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa razvojnim karakteristikama ranog djetinjstva.

Oekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih karakteristika razvojnih razdoblja, a posebno ranog djetinjstva.

Poznavanje optimalnih uvjeta razvoja tijekom djetinjstva kao i razumijevanje normativnih

aspekata i individualnih razlika u razvoju.

Sadraji kolegija:

Teorije djejeg razvoja

Rani tjelesni i motoriki razvoj

Razvoj govora

Kognitivni razvoj

Rani socijalni i emocionalni razvoj

Razvoj pojma o sebi

Moralni razvoj

Razvoj spolnih uloga

Odnosi s vrnjacima


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohaanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Berk, L. (2005). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana

poglavlja)

Duran, M. (2003). Dijete i igra. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Starc, B. i sur. (2004). Osobine i psiholoki uvjeti razvoja djeteta predkolske dobi. Zagreb:

Golden marketing Tehnika knjiga.

Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2000). Djeja psihologija: moderna znanost.

Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

16

ifra

kolegija

R4 Naziv

kolegija

PSIHOLOKE OSNOVE

UENJA I POUAVANJA

Modul C: Pomonici

u djejim vrtiima

Nositeljica kolegija: dr. sc. Lara Caki, poslijedoktorandica


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa karakteristikama uenja i pouavanja djece u predkolskim

ustavnovama.

Oekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih karakteristika uenja i pouavanja tijekom ranog djetinjstva.

Organizacija uenja i razvoja u predkolskim ustanovama.

Sadraji kolegija:

Vrste uenja

Kognitivni stilovi

Uenje kroz igru

Pamenje i zaboravljanje

Djeji vrti i drugi oblici skrbi o predkolskoj djeci i kognitivni razvoj

Utjecaj motivacije na uenje

Zrelost djece za polazak u kolu

kolske sposobnosti


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohaanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Berk, L. (2005). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana

poglavlja)

udina-Obradovi. M. (2002). Igrom do itanja. Zagreb: kolska knjiga.

Vasta, R., Haith, M.M. i Miller, S.A. (2000). Djeja psihologija: moderna znanost.


Zarevski, P. (1995). Psihologija uenja i pamenja. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana

poglavlja)

Wood. D. (1995). Kako djeca misle i ue. Zagreb: Educa (odabrana poglavlja)

17

2. Opis modula

Kao to je ve ranije navedeno svaki modul e imati teorijski i praktini dio, to je u skladu s

njegovom spiralno-uzlaznom konstrukcijom. Svaki modul nosi 60 ECTS bodova.

2.1. Modul A: Pomonici u nastavi

Odabirom Modula A: Pomonici u nastavi polaznici stjeu kompetencije na podruju uenja i

pouavanja djece s tekoama u razvoju u kontekstu inkluzivnog odgoja i obrazovanja.

Opi kolegiji u ovome modulu su:

Psiholoke osnove poremeaja u ponaanju,

Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s djecom,

Preventivni programi u sklopu kolskog sustava,

Osnove teorije rehabilitacije i

Suradnja s obiteljima.

Specifine kompetencije polaznici e usvojiti kroz vjebe i praktini rad u kolegijima:

Pouavanje uenika s tekoama u razvoju,

Uenici s tekoama motorike, senzorike i senzorike integracije,

Uenici s intelektualnim i viestrukim tekoama u razvoju,

*Praksa (volonterski rad u trajanju 20 sati u osnovnim kolama koje imaju djecu s tekoama u

razvoju ukljuene u redovnu nastavu) i

Izrada zavrnog rada.

* Praksa (volonterski rad) u trajanju od 20 sati u skladu je s postojeom zakonskom regulativom i

praksom odgoja i obrazovanja gdje se nastava organizira u vremenu od 8 do 14 sati ili od 14 do

19 sati. Odnosno, 20 sati volonterskoga rada jednaka je tjednom angamanu, bilo u

prijepodnevnoj ili poslijepodnevnoj smjeni. Takoer, u praksi je primijeeno da djeca s

tekoama u razvoju ee bivaju bolesna ili odsutna s nastave zbog rehabilitacije u

specijaliziranim institucijama pa je mogue da e se praktina nastava morati prilagoditi

nazonosti pojedinog djeteta. Planiranih 20 sati omoguuje kontinuirani rad s djetetom, ovisno o

18

djetetovim potrebama. Tijekom prakse (volonterskoga rada) polaznici e voditi dnevnik prakse

kojega e dati na uvid nositelju kolegija, ime e potvrditi izvravanje svojih obveza.

Tablica 2. Popis kolegija, nastavnog optereenja i ECTS bodova za Modul A: Pomonici u

nastavi (zimski i ljetni semestar)

Naziv kolegija ifra

kolegija

Semestar nastava LDL ECTS

Psiholoke osnove poremeaja u ponaanju AC1 zimski 20 10 6

Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s

djecom

AC2 zimski 20 10 6

Preventivni programi u sklopu kolskog

sustava

A4 ljetni 20 10 6

Osnove teorije rehabilitacije ABC1 zimski 20 10 6

Suradnja s obiteljima ABC2 ljetni 20 10 6

Pouavanje uenika s tekoama u razvoju A1 zimski 20 10 6

Uenici s tekoama motorike, senzorike i

senzorike integracije

A2 zimski 20 10 6

Uenici s intelektualnim i viestrukim

tekoama u razvoju

A3 ljetni 20 10 6

Praksa (volonterski rad) ABC3 ljetni 20 10 6

Izrada zavrnog rada ABC4 ljetni 20 10 6

Ukupno 200 100 60

2.2. Modul B: Pomonici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti

Odabirom Modula B: Pomonici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti polaznici stjeu

kompetencije na podruju socijalnog modela rehabilitacije i samostalnog ivljenja.

Opi kolegiji unutar ovog modula su:

Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s odraslima,

Psihologija odrasle dobi,

Psihologija inteligencije,



19

Specifine kompetencije polaznici e stei kroz vjebe i praktini rad u kolegijima:

Osobna njega i zdravstvena zatita,

Aktivnosti samostalnog ivljenja,

Ukljuivanje u lokalnu zajednicu,

Praksa (volonterski rad u trajanju 20 sati u stambenim zajednicama i udrugama koje skrbe za

odrasle osobe s invaliditetom) i


Tablica 3. Popis kolegija, nastavnog optereenja i ECTS bodova za Modul B: Pomonici za

osobe s invaliditetom/osobni asistenti (zimski i ljetni semestar)

Naziv kolegija ifra

kolegija

semestar nastava LDL ECTS


odraslima

B1 zimski 20 10 6

Psihologija odrasle dobi B2 zimski 20 10 6

Psihologija inteligencije B6 zimski 20 10 6



Osobna njega i zdravstvena zatita B3 zimski 20 10 6

Aktivnosti samostalnog ivljenja B4 ljetni 20 10 6

Ukljuivanje u lokalnu zajednicu B5 ljetni 20 10 6



Ukupno 200 100 60

2.3. Modul C: Pomonici u djejim vrtiima

Odabirom Modula C: Pomonici u djejim vrtiima polaznici stjeu kompetencije na podruju

ranog odgoja i obrazovanja, ukljuujui specifinosti inkluzije u institucijskom predkolskom

odgoju te metode uenja i pouavanja u skladu s razvojno primjerenom praksom.

Opi kolegiji unutar ovog modula su:

20

Psiholoke osnove poremeaja u ponaanju,

Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s djecom,

Preventivni programi u kontekstu djejih vrtia,



Specifine kompetencije polaznici e stei kroz vjebe i praktini rad u kolegijima:

Poticanje igre i vrnjake interakcije,

Zdravstvena zatita i njega djeteta,

Kreativni rad s djecom predkolske dobi,

**Praksa (volonterski rad u trajanju 20 sati u djejim vrtiima koji imaju ukljuenu djecu s

tekoama u razvoju u redovne programe predkolskog odgoja) i


**Za realizaciju prakse (volonterskog rada) polaznici e morati imati valjanu sanitarnu knjiicu.

Trokove sanitarnog pregleda snose sami. Sanitarna knjiica je potrebna zbog specifinosti njege

djece predkolske dobi (hranjenje, presvlaenje) te ju moraju imati kod sebe tijekom boravka u

instituciji.

Tablica 4. Popis kolegija, nastavnog optereenja i ECTS bodova za Modul C: Pomonici u

djejim vrtiima (zimski i ljetni semestar)

Naziv kolegija ifra

kolegija

semestar nastava LDL ECTS

Psiholoke osnove poremeaja u ponaanju AC1 zimski 20 10 6


djecom

AC2 zimski 20 10 6

Preventivni programi u kontekstu djejih vrtia C1 ljetni 20 10 6



Poticanje igre i vrnjake interakcije C2 zimski 20 10 6

Zdravstvena zatita i njega djeteta C3 zimski 20 10 6

Kreativni rad s djecom predkolske dobi C4 ljetni 20 10 6

21



Ukupno 200 100 60

3. Plan osposobljavanja pomonika za djecu s tekoama u razvoju i pomonika za osobe s

invaliditetom/sobnih asistenata

Nastavni sadraji programa osposobljavanja za djecu s tekoama u razvoju i pomonika za

osobe s invaliditetom podijeljeni su u dvije cjeline, teorijsku i praktinu. Time e polaznicima biti

omogueno primjereno stjecanje opih i specifinih kompetencija.

3.1. Omjer nastavnih sadraja i sati

Unutar svakog modula, omjer planiranih sati nastavnih sadraja je 50:50, gdje 50% nastave

predstavlja stjecanje teorijskih znanja o djeci s tekoama u razvoju i osobama s invaliditetom, a

drugih 50% nastave jesu praktine aktivnosti u odnosu na pojedinu populaciju. Na taj je nain

voeno rauna o podjednakoj zastupljenosti opih i specifinih kolegija. Unutar pojedinog

modula, od planiranih 200 sat nastave, 100 sati e biti posveeno sadrajima teorijske naravi, a

100 sati e initi praktine vjebe, ukljuujui praksu (volonterski rad) i izradu zavrnog rada.

praktini

sadraji

teorijski

sadraji

Grafiki prikaz 1. Omjer nastavnih sadraja

22

3.2. Nositelji kolegija

U nastavku se podastire tablica kolegija s nositeljima kolegija. U izvedbu programa ukljueno je

est nastavnika zaposlenih na Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, od kojih je

dvoje u znanstveno-nastavnom zvanju (doc. dr. sc. Tena Velki i mr. sc. eljko Popovi, prof. v.

k.), troje u suradnikom (dr. sc. Ksenija Romstein, via asistentica, dr. sc. Lara Caki, via

asistentica i dr. sc. Tijana Borovac, via asistentica), dok je jedna nastavnica trenutano vanjska

suradnica fakulteta u naslovnom zvanju (Ivana Duvnjak, prof.).

Tablica 5. Popis kolegija i nositelja kolegija

Naziv kolegija Ime i prezime nositelja kolegija

Psihologija srednjeg djetinjstva i

adolescencije (razlikovni kolegij)

doc. dr. sc. Tena Velki

Psihologija ranog djetinjstva

(razlikovni kolegij)

dr. sc. Lara Caki, via asistentica

Psiholoke osnove uenja i pouavanja



Psihologija odgoja i obrazovanja



Osnove teorije rehabilitacije dr. sc. Ksenija Romstein, via asistentica

Suradnja s obiteljima dr. sc. Ksenija Romstein, via asistentica

Psiholoke osnove poremeaja u

ponaanju


Osnovne metode i tehnike terapijskog

rada s djecom


Pouavanje uenika s tekoama u

razvoju

dr. sc. Ksenija Romstein, via asistentica

Uenici s tekoama motorike, senzorike

i senzorike integracije


Uenici s viestrukim tekoama u

razvoju


Preventivni programi u sklopu kolskog

sustava

doc. dr. sc. Tena Velki/ Ivana Duvnjak, prof.

Osnove metode i tehnike terapijskog rada

s odraslima


Psihologija odrasle dobi


Psihologija inteligencije


23

Osobna njega i zdravstvena zatita mr. sc. eljko Popovi, prof. v. k.

Aktivnosti samostalnog ivljenja dr. sc. Tijana Borovac, via asistentica

Ukljuivanje u lokalnu zajednicu dr. sc. Tijana Borovac, via asistentica

Preventivni programi u kontekstu djejih

vrtia


Poticanje igre i vrnjake interakcije dr. sc. Tijana Borovac, via asistentica

Zdravstvena zatita i njega djeteta mr. sc. eljko Popovi, prof. v. k.

Kreativni rad s djecom predkolske dobi dr. sc. Tijana Borovac, via asistentica

Praksa

Ivana Duvnjak (Modul A: Pomonici u nastavi)

dr. sc. Ksenija Romstein, via asistentica (Modul B:

Pomonici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti)

dr. sc. Tijana Borovac, via asistentica (Modul C:

Pomonici u djejim vrtiima)

Izrada zavrnog rada***



mr. sc. eljko Popovi, prof. v. k.


dr. sc. Tijana Borovac, via asistentica

***Polaznici imaju mogunost odabrati podruje i temu zavrnog rada prema osobnim afinitetima

u sklopu modula kojega pohaaju. Polaznicima e biti dodijeljeni mentori za izradu zavrnoga

rada, u skladu s kolegijima kojega su predavali i odabranom temom zavrnoga rada.

Kolegiji Praksa i Izrada zavrnoga rada sastavni su dio ovoga programa i nalaze se u poglavlju 5.

Programi kolegija (str. 21).

4. Popis planiranih kolegija s brojem nastavnih sati i ECTS bodovima

U nastavku se podastire zbirna tablica s popisom kolegija u pojedinom modulu, brojem nastavnih

sati i optereenjem polaznika iskazano ECTS bodovima.

24

Tablica 6. Zbirna tablica kolegija po modulima s brojem nastavnih sati i ECTS bodovima

Modul A

Pomonici u nastavi Modul B

Pomonici za osobe s

invaliditetom/osobni

asistenti

Modul C

Pomonici u djejim

vrtiima

nastava LDL ECTS nastava LDL ECTS nastava LDL ECTS

Osnove teorije

rehabilitacije 20 10 6 20 10 6 20 10 6

Suradnja s obiteljima

20 10 6 20 10 6 20 10 6

Praksa (volonterski rad)

20 10 6 20 10 6 20 10 6

Izrada zavrnog rada

20 10 6 20 10 6 20 10 6

Psiholoke osnove

poremeaja u ponaanju 20 10 6 - - - 20 10 6

Osnovne metode i tehnike

terapijskog rada s djecom 20 10 6 - - - 20 10 6

Pouavanje uenika s

tekoama u razvoju 20 10 6 - - - - - -

Uenici s tekoama

motorike, senzorike i

senzorike integracije

20

10

6

-

-

-

-

-

-

Uenici s viestrukim

tekoama u razvoju 20 10 6 - - - - - -

Preventivni programi u

sklopu kolskog sustava 20 10 6 - - - - - -

Osnove metode i tehnike

terapijskog rada s

odraslima

-

-

-

20

10

6

-

-

-

Psihologija odrasle dobi

- - - 20 10 6 - - -

Psihologija inteligencije

- - - 20 10 6 - - -

Osobna njega i

zdravstvena zatita - - - 20 10 6 - - -

Aktivnosti samostalnog

ivljenja - - - 20 10 6 - - -

Ukljuivanje u lokalnu

zajednicu - - - 20 10 6 - - -

Preventivni programi u

kontekstu djejih vrtia - - - - - - 20 10 6

Poticanje igre i vrnjake

interakcije - - - - - - 20 10 6

Zdravstvena zatita i njega

djeteta - - - - - - 20 10 6

Kreativni rad s djecom

predkolske dobi - - - - - - 20 10 6

Ukupno 200 100 60 200 100 60 200 100 60

25

5. Struktura programa i obveze polaznika

Za sva tri modula osmiljeno je ravnomjerno optereenje polaznika u smislu semestralne

raspodjele kolegija i obveza. Na taj nain se prevenira odabir modula po kriterijima redukcije,

odnosno sprjeava se odabir modula u odnosu na koliinu obveza. Takoer, ravnomjerno

optereenje u obvezama u odnosu na strukturu programa, tonije modula, u skladu je s temeljnim

naelima inkluzije (nediskriminacija i ravnopravani uvjeti gdje se krajnji korisnici, tj. svaka

interesna skupina (djeca s tekoama u razvoju i osobe s invaliditetom) jednako uvaava.

Tablica 7. Kolegiji po modulima za pojedini semestar

zimski (I) ljetni (II)

Modul A

Pomonici u nastavi


ponaanju

Preventivni programi u sklopu

kolskog sustava


terapijskog rada s djecom

Uenici s viestrukim tekoama u

razvoju

Osnove teorije rehabilitacije Suradnja s obiteljima

Pouavanje uenika s tekoama u

razvoju

Praksa (volonterski rad)

Uenici s tekoama motorike,

senzorike i senzorike integracije

Izrada zavrnog rada

Modul B

Pomonici za osobe s


asistenti

Osnove metode i tehnike

terapijskog rada s odraslima

Aktivnosti samostalnog ivljenja

Psihologija odrasle dobi Ukljuivanje u lokalnu zajednicu

Psihologija inteligencije Suradnja s obiteljima

Osnove teorije rehabilitacije Praksa (volonterski rad)

Osobna njega i zdravstvena zatita Izrada zavrnog rada

Modul C

Pomonici u djejim

vrtiima


ponaanju

Suradnja s obiteljima


terapijskog rada s djecom

Preventivni programi u kontekstu

djejih vrtia

Osnove teorije rehabilitacije Kreativni rad s djecom

predkolske dobi

Zdravstvena zatita i njega djeteta Praksa (volonterski rad)

Poticanje igre i vrnjake

interakcije

Izrada zavrnog rada

26

U odnosu na strukturu programa i planirane aktivnosti, obveze polaznika unutar sva tri modula

su kontinuirana nazonost na predavanjima, aktivno sudjelovanje na vjebama i praksi, te izrada

zavrnoga rada.

Shematski prikaz 1 Obveze polaznika i prohodnost programa

5. Syllabusi kolegij

5. Programi kolegija

Kako bi se primjereno organizirao i proveo program osposobljavanja pomonika za djecu s

tekoama u razvoju i osobe s invaliditetom posebna pozornost dana je sadrajima pojedinih

kolegija koji se podastiru u nastavku.

5.1. Modul A: Pomonici u nastavi

Polaznici koji odaberu Modul A: Pomonici u nastavi, imat e sljedee kolegije: Psiholoke

osnove poremeaja u ponaanju; Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s djecom;

Preventivni programi u sklopu kolskog sustava; Osnove teorije rehabilitacije; Suradnja s

obiteljima; Pouavanje uenika s tekoama u razvoju; Uenici s tekoama motorike, senzorike i

senzorike integracije; Uenici s intelektualnim i viestrukim tekoama u razvoju; Praksa

(volonterski rad) i Izrada zavrnog rada.

Teorijski dio programa

(predavanja)

Opi kolegiji

Praktini dio programa

(vjebe i praksa)

Specifini kolegiji

Ispunjavanje anketnog upitnika i

pisanje zavrnog rada

Nazonost na nastavi

Sudjelovanje na vjebama i praksi

Evaluacija programa i zavretak

osposobljavanja

27

ifra

kolegija

AC1 Naziv

kolegija

PSIHOLOKE OSNOVE

POREMEAJA U

PONAANJU

Modul A: Pomonici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar

ECTS bodovi (koeficijent optereenja polaznika) 6 -


Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polaznika s najeim poremeajima u ponaanju djece kolske dobi

te ulogom uitelja i asistenata u nastavi u pomoi djeci i obiteljima.

Oekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih karakteristika djeteta s razliitim poremeajem, prepoznavanje

simptoma poremeaja u ponaanju u djetinjstvu i adolescenciji. Razumijevanje problematike

rada s uenicama s tekoama u razvoju u kolskom okruenju.

Sadraji kolegija:

Razlikovanje normalnog od psihopatolokog razvoja

Upoznavanje s najeim poremeajima u djetinjstvu i adolescenciji: o deficit panje/hiperaktivni poremeaj o poremeaji ophoenja o anksiozni poremeaji o depresivnost o poremeaji hranjenja o autizam

Intelektualne tekoe i specifine tekoe uenja

Uzroci poremeaja (etiologija).

Prepoznavanje simptoma svakog navedenog poremeaja (klinika slika)

Specifina problematina ponaanja svakog poremeaja u kolskom okruenju

Savjeti za rad s djecom s poremeajima u ponaanju


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohaanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Amerika psihijatrijska udruga (2014). DSM-V dijagnostiki i statistiki prirunik za duevne

poremeaje. Jastrebarsko: Naklada Slap.

28

AZOO (2014). Pouavanje uenika s autizmom kolski prirunik. Agencija za odgoj i

obrazovanje.

Attwood, T. (2010). Aspergerov sindrom. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Davison, G.C. i Neale, J.M. (1996). Psihologija abnormalnog doivljavanja i ponaanja.


Essau, C.A. i Conradt, J. (2009). Agresivnost u djece i mladei. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Gardner, H., Kornhaber, M.L. i Wake, W.K. (1999). Inteligencija: razliita gledita.


Hughes, L. i Cooper, P. (2009). Razumijevanje djece s ADHD sindromom i pruanje potpore.


Lebedina Manzoni, M. (2006). Psiholoke osnove poremeaja u ponaanju. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

Remschmidt, H. (2009). Autizam: pojavni oblici, uzroci, pomo. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Velki, T. (2012). Prirunik za rad s hiperaktivnom djecom u koli. Jastrebarsko: Naklada

Slap.

Vuli-Protori, A. (2002). Strahovi u djetinjstvu i adolescenciji. Suvremena psihologija, 5(2),

271-293.

Vuli-Prtori, A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Wenar, C. (2003). Razvojna psihopatologija i psihijatrija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

29

ifra

kolegija

AC2 Naziv

kolegija

OSNOVNE METODE I

TEHNIKE TERAPIJSKOG

RADA S DJECOM

Modul A: Pomonici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polaznika s osnovnim metodama i tehnikama rada s djecom s razvojnim

tekoama.

Oekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih metoda i tehnika rada s djetetom s razliitim poremeajem te primjena

nauenih metoda u radu s djecom. Poznavanje specifinosti metoda rada ovisno o razvojnoj

tekoi djeteta. Razumijevanje problematike rada s djecom s tekoama u razvoju.

Sadraji kolegija:

Osnove kognitivno-bihevioralne terapije u radu s djecom i mladima

Metode terapijskog rada za sljedee poremeaje: o deficit panje/hiperaktivni poremeaj o poremeaji ophoenja o anksiozni poremeaji o depresivnost o poremeaji hranjenja o autizam

Osnovne tehnike psihoterapijskog rada s djecom s tekoama u razvoju


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA

Studenti su obvezni pohaati predavanja, napisati semniar o primjeni specifinih tehnika i

metoda rada za odabrani poremeaj i poloiti ispit.


Pohaanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

1

Seminar / Radionica

2

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

AZOO (2014). Pouavanje uenika s autizmom kolski prirunik. Agencija za odgoj i

obrazovanje. (odabrana poglavlja)

Bloomquist, M.L. (1996). Skills training for children with behavior disorders. New York:

The Guilford press. (odabrana poglavlja)


30


Essau, C.A. i Conradt, J. (2009). Agresivnost u djece i mladei. Jastrebarsko: Naklada Slap.

(odabrana poglavlja)

Hackney, H.L. (2012). Savjetovatelj-strunjak: procesni vodi kroz pomaganje. Jastrebarsko:

Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Hawton, K., Salkovskis, P.M., Kirk, J. i Clark, D.M. (2008). Kognitivno-bihevioralna terapija

za psihijatrijske probleme. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Hughes, L. i Cooper, P. (2009). Razumijevanje djece s ADHD sindromom i pruanje potpore.


Kendall, P.C. (2000). Child and adolescent therapy: cognitive-behavioral procedures. New

York: The Guilford press. (odabrana poglavlja)

Lebedina Manzoni, M. (2006). Psiholoke osnove poremeaja u ponaanju. Jastrebarsko:


Remschmidt, H. (2009). Autizam: pojavni oblici, uzroci, pomo. Jastrebarsko: Naklada Slap

Stallard, P. (2010). Misli dobro, osjeaj se dobro: kognitivno-bihevioralna terpija u radu s

djecom i mladim ljudima. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Velki, T. (2012). Prirunik za rad s hiperaktivnom djecom u koli. Jastrebarsko: Naklada

Slap. (odabrana poglavlja)

Vuli-Prtori, A. (2004). Depresivnost u djece i adolescenata. Jastrebarsko: Naklada Slap.

(odabrana poglavlja)

31

ifra

kolegija

A4 Naziv

kolegija

PPREVENTIVNI PROGRAMI

U SKLOPU KOLSKOG

SUSTAVA

Modul A: Pomonici

u nastavi

Nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Tena Velki / Ivana Duvnjak, prof.


Zimski

semestar

Ljetni

semestar

ECTS bodovi (koeficijent optereenja polaznika) - 6

Broj sati po semestru - 20

Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polaznika s preventivnim programima koji se provode u sklopu kolskog

sustava.

Oekivani ishodi:

Poznavanje i razumijevanje teorijskih okvira i razliitih oblika preventivnih programa u

sklopu kolskog sustava. Poznavanje zadaa kolskog preventivnog programa. Definirati i

identificirati rizine i zatitne imbenike u kolskom okruenju. Razlikovati i razumjeti

razliite razine rizika kod uenika. Opisati i razumjeti principe razliitih vrsta prevencija i

intervencija usmjerenih na kolsko okruenje. Izrada i primjena ciljanog preventivnog

programa. Osposobljavanje za pruanje strune pomoi uenicima s poremeajima u

ponaanju i onima koji ive u rizinim obiteljskim uvjetima. Prepoznati vanost ostvarivanja

suradnje izmeu kole, obitelji i zajednice.

Sadraji kolegija:

Teorijske osnove prevencije

Razlikovanje prevencije od intervencije

Primarna i sekundarna prevencija, razine prevencije

Metodologija preventivnih aktivnosti

Koncept rizinih i zatitnih imbenika

Pozitivan razvoj

Preventivne strategije u kolskom okruenju

Postojei preventivni programi usmjereni na kolsko okruenje

Ciljani preventivni programi usmjereni na kolsko okruenje

Razvoj i unaprijeivanje socijalnih i kognitivnih vjetina rjeavanja problema i regulacije emocija uenika na razini razreda

Razvijanje pozitivne slike o sebi

Prihvaanje odgovornosti uenika i motiviranje za odabir zdravih stilova ivljenja

Smanjenje interesa mladih za uzimanje sredstava ovisnosti

Planiranje i implementacija preventivnih programa

Evaluacija preventivnih programa


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA

Studenti su obvezni pohaati predavanja, izraditi seminar na temu jednog specifinog

preventivnog programa i poloiti ispit.

32


Pohaanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

1

Seminar / Radionica

2

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Bai, J. (2009). Teorije prevencije Prevencija poremeaja u ponaanju i rizinih ponaanja

djece i mladih. Zagreb: kolska knjiga.

Bai, J. (2005). Prevencijska istraivanja i prevencijska praksa. Hrvatska revija za

rehabilitacijska istraivanja, 41(1), 81-88.

Bai, J., Feri, M. i Kraneli, V. (2001). Od primarne prevencije do ranih intervencija.

Edukacijsko rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb.

Bai, J., Grozi-ivoli, S. (ur.) (2010). Zajednice koje brinu Model prevencije poremeaj

u ponaanju djece i mladih: Razvoj, implementacija i evaluacija prevencije u zajednici. Pula-

Zagreb: Eduakcijsko rehabilitacijski fakultet i Istarska upanija.

Bai, J., Jankovi, J. (ur.) (2000). Rizini i zatitni imbenici u razvoju poremeaja u

ponaanju djece i mladei. Zagreb: Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za prevenciju

poremeaja u ponaanju djece i mladei i zatitu djece s poremeajima u ponaanju.

Biani, J. (2004). Vjebanje ivotnih vjetina. Zagreb: Alinea.

Katz, L.G., McClellan D.E. (2003). Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije. Zagreb:

Educa.

Kraneli Tavra, V. (2002). Rizini i zatitni imbenici u kolskom okruenju kao temelji

uspjenije prevencije poremeaja u ponaanju. Hrvatska revija za rehabilitacijska

istraivanja, 38(1), 1-13.

Olweus, D. (2004). Nasilje meu djecom u koli: to znamo i to moemo uiniti. Zagreb:

kolska knjiga.

Pregrad, J. (2010). Knjiica za roditelje: program prevencije vrnjakog zlostavljanja Za

sigurno i poticajno okruenje u kolama. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku.

Velki, T. i Ozdanovac, K. (2014). Preventivni programi usmjereni na smanjenje vrnjakog

nasilja u osnovnim kolama na podruju Osjeko-baranjske upanije. kolski vjesnik: asopis

za pedagoka i kolska pitanja, 63(3), 327-352.

Vladovi, S. (ur.) (2012). Zatita prava i interesa djece s problemima u ponaanju. Zbornik

priopenja sa strunih skupova pravobraniteljice za djecu. Zagreb: Pravobranitelj za djecu.

33

ifra

kolegija

ABC1 Naziv

kolegija

OSNOVE TEORIJE

REHABILITACIJE

Modul A: Pomonici

u nastavi

Nositeljica kolegija: dr. sc. Ksenija Romstein, via asistentica


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa suvremenim pristupima u rehabilitaciji tekoa u razvoju i invaliditeta.

Oekivani ishodi:

Usvojena temeljna znanja o manifestiranju tekoe u razvoju te mogunostima provoenja

individualne podrke u odnosu na djetetovo stanje.

Sadraji kolegija:

Medicinski i socijalni model tekoe u razvoju

Ontologija tekoe u razvoju

Intelektualne tekoe i demencije

Oteenja vida

Oteenja sluha, tekoe komunikacije, gluhosljepoa

Motorike i kronine bolesti, neuroloke bolesti i sindromi

Viestruke tekoe u razvoju


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohaanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Daniels, E.R., Stafford, K. (2003). Kurikulum za inkluziju. Zagreb: Korak po korak.

Duli, A., Kondi, Lj. (2002). Djeca oteena sluha. Zagreb: Alinea.

Stani, V. (1991). Oteenja vida biopsihosocijalni aspekti. Zagreb: kolska knjiga.

Romstein, K. (2010). Epistemoloki pristup inkluziji. Pedagogijska istraivanja, 7 (1), 85-94.

34

ifra

kolegija

A1 Naziv

kolegija

POUAVANJE UENIKA S

TEKOAMA U RAZVOJU

Modul A: Pomonici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa suvremenim spoznajama o uenju djece s tekoama u razvoju te

metodama pouavanja u kontekstu inkluzivnog odgoja i obrazovanja.

Oekivani ishodi:

Usvojena temeljna znanja o mogunostima provoenja individualne podrke u institucijskom

kontekstu. Svladane temeljne tehnike direktivnog pouavanja.

Sadraji kolegija:

Normativni vs. idiografski razvoj.

Razvojno primjerena praksa teorijska polazita i temeljni principi; razine podrke u odnosu na narav i opseg tekoe u razvoju.

Razine podrke u odnosu na program - individualizirani pristup, individualni program, posebni program.

Specifine metode pouavanja rad na tekstu, izrada i primjena konkreta, demonstracija, verbalno i izravno voenje.


Predavanja i vjebe

OBVEZE POLAZNIKA

Studenti su obvezni pohaati predavanja i vjebe.


Pohaanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

2

Literatura:

Ki Glava, L., Fulgosi Masnjak, R. (2003). Do prihvaanja zajedno: integracija djece s

posebnim potrebama: prirunik za uitelje. Zagreb: Hrvatska udruga za strunu pomo djeci s

posebnim potrebama IDEM.

Ki-Glava, L., Teodorovi, B., Levandovski, D. (1997). Program bazine perceptivno-

motorike stimulacije. Zagreb: Fakultet za defektologiju.

Levandovski, D., Teodorovi, B. (1989). Program rada s djecom s tekoama u razvoju.

Zagreb: Fakultet za defektologiju.

35

ifra

kolegija

A2 Naziv

kolegija

UENICI S TEKOAMA

MOTORIKE, SENZORIKE I

SENZORIKE INTEGRACIJE

Modul A: Pomonici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa suvremenim spoznajama o mogunostima odgoja i obrazovanja

uenika s oteenjima na podruju motorike (cerebralna paraliza, distonije), senozorike

(oteenja sluha, oteenja vida) i senzorike integracije.

Oekivani ishodi:

Posjedovanje temeljnih znanja o naravi motorikih i senzorikih tekoa te poznavanje

osnovnih kompenzacijskih postupaka s ciljem facilitacije interakcije i uenja.

Sadraji kolegija:

Oteenja vida (Brailleovo pismo - matematika i hrvatski: metodiko-didaktiki aspekti).

Oteenja sluha (osnovna znakovna abeceda; mogunost konstruiranja internih komunikacijskih gesti). Alternativni oblici komunikacije.

Cerebralna paraliza i motorike tekoe (pareza, distoni sy.).

Peripatoloke vjebe videi vodi, bijeli tap.

Pozicioniranje i handling uenika s cerebralnom paralizom i motorikim tekoama.


Predavanja i vjebe

OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su obvezni pohaati predavanja i vjebe.


Pohaanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

2

Literatura:

Ki-Glava, L., Teodorovi, B., Levandovski, D. (1997). Program bazine perceptivno-

motorike stimulacije. Zagreb: Fakultet za defektologiju.


Ljubei, M. (2001). Rana komunikacija i njezina uloga u uenju i razvoju djeteta. Dijete i

drutvo. 3, 261278.

36

ifra

kolegija

A3 Naziv

kolegija

UENICI S INTELEKTUALNIM I

VIESTRUKIM TEKOAMA U

RAZVOJU

Modul A: Pomonici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati kandidate sa suvremenim spoznajama o naravi intelektualnih i viestrukih tekoa u

razvoju.

Oekivani ishodi:

Posjedovanje temeljnih znanja o intelektualnim i viestrukim tekoama u razvoju.

Dizajniranje plana podrke u suradnji s odgojiteljem ili uiteljem (u odnosu na djetetov IQ i

adaptivne vjetine).

Sadraji kolegija:

Definiranje intelektualnih i viestrukih tekoa u razvoju.

Specifinosti uenja djece s intelektualnim i viestrukim tekoama.

Strategije pouavanja djece s intelektualnim i viestrukim tekoama u odnosu na specifinosti uenja.

Prilagodba nastavnih sadraja i metoda ueniku s intelektualnim i viestrukim tekoama u razvoju.

Izrada primjerenih didaktikih pomagala u odnosu na uenikovo funkcioniranje i odgojno-obrazovne potrebe.


Predavanja i vjebe.

OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su obvezni pohaati predavanja i vjebe te izraditi jedno didaktiko pomagalo (u

paru s kolegom/kolegicom).


Pohaanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

2

Literatura:

Kocijan-Hercigonja, D. i sur. (2000). Mentalna retardacija: biologijske osnove, klasifikacija i

mentalno-zdravstveni problemi. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Kanaya, T., Ceci, S.J. (2007). Mental Retardation Diagnosis and the Flynn Effect: General

Intelligence, Adaptive Behavior and Context. Child Development Perspectives. 1 (1), 62-63.

37

ifra

kolegija

ABC2 Naziv

kolegija

SURADNJA S OBITELJIMA Modul A: Pomonici

u nastavi



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa specifinostima dinamike obiteljskih odnosa djece s tekoama u

razvoju i osoba s invaliditetom.

Oekivani ishodi:

Usvojenost primjerenih komunikacijskih stilova u odnosima s lanovima obitelji djeteta s

tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom.

Sadraji kolegija:

Roditeljski stilovi odgoja

Faze suoavanja s djetetovim stanjem

Specifinosti odnosa roditelja prema djetetu s tekoama u razvoju (promijenjene uloge/roditelji-terapeuti)

irenje mree socijalne podrke uloge pomonika


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA

Nazonost na predavanjima i poloen ispit.

Praenje i ocjenjivanje poleznika u udjelima ECTS bodova:

Pohaanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

2

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Ljubei, M. (2003). Biti roditelj. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i

mladei.

udina-Obradovi, M., Obradovi, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden

marketing.

38

ifra

kolegija

ABC3 Naziv

kolegija

PRAKSA

(VOLONTERSKI RAD)

Modul A: Pomonici

u nastavi

Nositeljica kolegija: Ivana Duvnjak, prof.


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Praktino osposobljavanje polaznika za izravan rad s djecom i uenicima s tekoama u

razvoju te odraslim osobama s invaliditetom.

Oekivani ishodi:

Sposobnost regulacije vlastita ponaanja u odnosu na kontekst. Primjereno osmiljavanje i

pruanje podrke djeci i odraslima tijekom iznoenja obveza. Primjerena komunikacija s

obitelji, uiteljima, strunim timom i susjedima.

Sadraji kolegija:

Definirano ritmom i rasporedom odgojno-obrazovne institucije i obiteljskog ivota

OBVEZE POLAZNIKA

Pruanje podrke u svakodnevnim aktivnostima djece s tekoama u razvoju.


Pohaanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

6

Dodatna pojanjenja:

Praksa e se provoditi ovisno o modulu. Tako e za Modul A: Pomonici u nastavi, praksa biti

organizirana u redovnim osnovnim kolama koje imaju ukljuenu djecu s tekoama u

razvoju. Za Modul B: Pomonici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti praksa e se odrati

u udrugama koje imaju organizirane stambene zajednice ili zatitne radionice u koje su

ukljuene odrasle osobe s invaliditetom. Za Modul C: Pomonici u djejim vrtiima, praksa

e se odrati u redovnim djejim vrtiima gdje su ukljuena djeca s tekoama u razvoju (ona

koja imaju rjeenje nadlenih tijela vjetaenja ili su suspektni na postojanje odreene

tekoe). Polaznici e tijekom 20 sati prakse voditi dnevnik prakse koji e dati na uvid

nositelju kolegija nakon odrane prakse. Potvrdu o polaznikovoj nazonosti u osnovnoj koli,

stambenoj zajednici ili udruzi i djejem vrtiu dat e u pismenom obliku razrednik/uitelj,

odgojitelj ili koordinator/voditelj stambene zajednice.

39

ifra

kolegija

ABC4 Naziv

kolegija

IZRADA ZAVRNOG RADA Modul A: Pomonici

u nastavi


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Cilj kolegija:

Izraen zavrni rad (teorijski ili empirijski) na podruju inkluzivnog odgoja i obrazovanja i

socijalne ukljuenosti.

Sadraji kolegija:

Temeljna metodoloka pismenost (potovanje autorskih prava citiranje i parafraziranje)

Etika istraivanja osjetljivih socijalnih skupina


Konzultativni i individualni rad s polaznikom.

OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su duni izraditi zavrni rad kojim dokazuju kompetentnost u pruanju podrke

djeci s tekoama u razvoju i odraslim osobama s invaliditetom u skladu sa socijalnom

paradigmom salutogeneze.


Pohaanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije

6

Vjebe

Literatura:

Mui, V. (2004). Uvod u metodologiju istraivanja odgoja i obrazovanja. Zagreb: Alinea.

XXX (2003). Etiki kodeks istraivanja s djecom

http://www.dijete.hr/hr/izvjemainmenu-93/doc_details/232-etiki-kodeks-istraivanja-s-

djecom.html

Napomena:

Mentori se dodjeljuju u skladu s podrujem i odabranom temom zavrnoga rada. Popis

mentora i podruja zavrnih radova nalazi se u Prilogu 3 (str. 98) ovoga dokumenta.

http://www.dijete.hr/hr/izvjemainmenu-93/doc_details/232-etiki-kodeks-istraivanja-s-djecom.htmlhttp://www.dijete.hr/hr/izvjemainmenu-93/doc_details/232-etiki-kodeks-istraivanja-s-djecom.html

40

5.2. Modul B: Pomonici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti

Ovim modulom polaznicima je omogueno stjecanje kompetencija na podrujima samostalnog

ivota i socijalnog ukljuivanja odraslih osoba s invaliditetom. Kolegiji unutar ovoga modula su

sljedei: Osnovne metode i tehnike terapijskog rada s odraslima; Psihologija odrasle dobi;

Psihologija inteligencije; Osnove teorije rehabilitacije; Suradnja s obiteljima; Osobna njega i

zdravstvena zatita; Aktivnosti samostalnog ivljenja; Ukljuivanje u lokalnu zajednicu; Praksa

(volonterski rad) i Izrada zavrnog rada.

U nastavku se podastiru kolegiji Modula B: Pomonici za osobe s invaliditetom/osobni asistenti.

41

ifra

kolegija

B1 Naziv

kolegija

OSNOVNE METODE I

TEHNIKE TERAPIJSKOG

RADA S ODRASLIMA

Modul B: Pomonici

za osobe s


asistenti



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polaznika s osnovnim metodama i tehnikama rada s osobama s intelektualnim

tekoama.

Oekivani ishodi:

Poznavanje i primjena osnovnih metoda i tehnika u s osobama s intelektualnim oteenjima.

Poznavanje specifinosti metoda rada ovisno o stupnju intelektualnog oteenja.

Razumijevanje problematike rada s osobama s intelektualnim oteenjima.

Sadraji kolegija:

Osnove kognitivno-bihevioralne terpije u radu s osobama oteenog intelektualnog funkcioniranja

Metode terapijskog rada za osobe s intelektualnim oteenjima i osobe s Downovim sindromom

Osnovne tehnike psihoterapijskog rada s osobama oteenog intelektualnog funkcioniranja


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohaanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:


poremeaje. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

uli, V. i uli, S. (2008). Sindrom Down. Split: Slobodna Dalmacija.



Hackney, H.L. (2012). Savjetovatelj-strunjak: procesni vodi kroz pomaganje. Jastrebarsko:


Hawton, K., Salkovskis, P.M., Kirk, J. i Clark, D.M. (2008). Kognitivno-bihevioralna terapija

42

za psihijatrijske probleme. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Mentalna retardacija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana

poglavlja)

Vukovi, D., Tomi Vrbi, I., Pucko, S. i Marciu, A. (2008). Downov sindrom: vodi za

roditelje i strunjake. Zagreb: Kerschoffset d.o.o. (odabrana poglavlja)

43

ifra

kolegija

B2 Naziv

kolegija

PSIHOLOGIJA ODRASLE

DOBI

Modul B: Pomonici

za osobe s


asistenti

Nositeljica kolegija: dr. sc. Lara Caki, posijedoktorandica


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa razvojnim karakteristikama odrasle dobi, promjenama i adaptaciji na

razliite socijalne uloge i ivotne dogaaje.

Oekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih karakteristika razvojnih razdoblja odrasle dobi. Poznavanje specifinih

promjena. Poznavanje osnovnih mentalnih poremeaja i oblika pruanja pomoi odraslim

osobama.

Sadraji kolegija:

Razvoj u odrasloj dobi i starenje

Karakteristike razvojnih perioda odrasle dobi (mlaa odrasla dob, srednje godine, starost)

Psiholoke teorije razvoja u odrasloj dobi

Intelektualni razvoj u odrasloj dobi

Moralni razvoj

Motivacija, uenje i pamenje u odrasloj dobi

Razvoj linosti

Mentalni poremeaji i psihoterapija starijih osoba


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohaanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Berk, L. (2005). Psihologija cjeloivotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Lackovi-Grgin, K. i ubela Adori, V. (2006). Odabrane teme iz psihologije odraslih.


Warner Shaie, K. i Willis, S.L. (2001). Psihologija odrasle dobi i starenja. Jastrebarsko:

Naklada Slap.

44

ifra

kolegija

B6 Naziv

kolegija

PSIHOLOGIJA

INETLIGENCIJE

Modul B: Pomonici

za osobe s


asistenti



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznavanje polaznika s osnovnim teorijama inteligencije i karakteristikama osoba s

razliitim stupnjem intelektualnog funkcioniranja..

Oekivani ishodi:

Poznavanje osnovnih teorija intelgenicije. Poznavanje specifinosti osobama s razliitim

stupnju intelektualnog oteenja. Razumijevanje problematike rada s osobama s

intelektualnim oteenjima.

Sadraji kolegija:

Teorije inteligencije (psihomterijsko, razvojno, bioloko i kognitivno gledite)

Intelgencija i akademski uspjeh

Intelektualna oteenja (mentalna retardacija) o Uzroci o Karakteristina ponanja o Skrb


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohaanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:


poremeaje. Jastrebarsko: Naklada Slap. (odabrana poglavlja)

Kocijan-Hercigonja, D. (2000). Mentalna retardacija. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Gardner, H., Kornhaber, M.L. i Wake, W.K. (1999). Inteligencija: razliita gledita.


45

ifra

kolegija

ABC1 Naziv

kolegija

OSNOVE TEORIJE

REHABILITACIJE

Modul B: Pomonici

za osobe s


asistenti



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa suvremenim pristupima u rehabilitaciji tekoa u razvoju i invaliditeta.

Oekivani ishodi:

Usvojena temeljna znanja o manifestiranju tekoe u razvoju te mogunostima provoenja

individualne podrke u odnosu na djetetovo stanje.

Sadraji kolegija:

Medicinski i socijalni model tekoe u razvoju

Ontologija tekoe u razvoju

Intelektualne tekoe i demencije

Oteenja vida

Oteenja sluha, tekoe komunikacije, gluhosljepoa

Motorike i kronine bolesti, neuroloke bolesti i sindromi

Viestruke tekoe u razvoju


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA



Pohaanje nastave

3

Aktivnost u nastavi

3

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Daniels, E.R., Stafford, K. (2003). Kurikulum za inkluziju. Zagreb: Korak po korak.

Duli, A., Kondi, Lj. (2002). Djeca oteena sluha. Zagreb: Alinea.


Romstein, K. (2010). Epistemoloki pristup inkluziji. Pedagogijska istraivanja, 7 (1), 85-94.

46

ifra

kolegija

ABC2 Naziv

kolegija

SURADNJA S OBITELJIMA Modul B: Pomonici

za osobe s

invaliditetom/

osobni asistenti



Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Ciljevi kolegija:

Upoznati polaznike sa specifinostima dinamike obiteljskih odnosa djece s tekoama u

razvoju i osoba s invaliditetom.

Oekivani ishodi:

Usvojenost primjerenih komunikacijskih stilova u odnosima s lanovima obitelji djeteta s

tekoama u razvoju i osoba s invaliditetom.

Sadraji kolegija:

Roditeljski stilovi odgoja

Faze suoavanja s djetetovim stanjem

Specifinosti odnosa roditelja prema djetetu s tekoama u razvoju (promijenjene uloge/roditelji-terapeuti)

irenje mree socijalne podrke uloge pomonika


Predavanja

OBVEZE POLAZNIKA

Nazonost na predavanjima i poloen ispit.


Pohaanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

2

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Ljubei, M. (2003). Biti roditelj. Zagreb: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i

mladei.

udina-Obradovi, M., Obradovi, J. (2006). Psihologija braka i obitelji. Zagreb: Golden

marketing.

47

ifra

kolegija

B3 Naziv

kolegija

OSOBNA NJEGA I ZDRAVSTVENA

ZATITA

Modul B: Pomonici

za osobe s


asistenti

Nositelj kolegija: mr. sc. eljko Popovi, prof. v. k.


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Cilj kolegija:

Samostalnost u provoenju osobne njege i temeljne zdravstvene zatite odraslih osoba s

invaliditetom.

Oekivani ishodi:

Sposobnost organiziranja i provoenja osobne njege odraslih osoba s invaliditetom.

Sposobnost organiziranja i provoenja temeljne zdravstvene zatite odraslih osoba s

invaliditetom.

Sadraji kolegija:

Osobna njega (previjanje, kupanje i pranje kose nepokretne i polupokretne osobe; njega usne upljine; njega koe i sluznice prevencija dekubitusa)

Pruanje prve pomoi kod epi napada

Primjena medikamentozne terapije

Kronine bolesti u odrasloj dobi

Odrasle osobe s intelektualnim tekoama

Primarna, sekundarna i tercijalna zdravstvena zatita odraslih i zdravstveni zavodi


Predavanja i vjebe

OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su duni nazoiti na predavanjima i aktivno sudjelovati u nastavi.


Pohaanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

2

Kontinuirana

provjera znanja

Usmeni ispit

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Prli, N. (2008). Zdravstvena njega. Zagreb: kolska knjiga.

Teodorovi, B., Bratkovi, D. (2005). Znaajke odraslih osoba s intelektualnim tekoama. U:

Bratkovi, D. (ur.), Zapoljavanje uz podrku. Zagreb: Udruga za promicanje inkluzije, str 19-

22.

48

ifra

kolegija

B4 Naziv

kolegija

AKTIVNOSTI SAMOSTALNOG

IVLJENJA

Modul B: Pomonici

za osobe s


asistenti

Nositeljica kolegija: dr. sc. Tijana Borovac, via asistentica


Zimski

semestar

Ljetni

semestar



Cilj kolegija:

Samostalnost u pruanju podrke odraslim osobama s invaliditetom u svakodnevnim

aktivnostima.

Oekivani ishodi:

Sposobnost planiranja i organiziranja dnevne rutine u odnosu na funkcionalne sposobnosti

odraslih osoba s invaliditetom.

Sadraji kolegija:

Planiranje aktivnosti svakodnevnog ivota

Funkcionalna uporaba brojeva (raspolaganje novcem, telefoniranje)


Predavanja i vjebe.

OBVEZE POLAZNIKA

Polaznici su obvezni nazoiti i aktivno sudjelovati na nastavi te poloiti ispit.


Pohaanje nastave

2

Aktivnost u nastavi

2

Seminar / Radionica

Pismeni ispit

Kontinuirana

provjera znanja Usmeni ispit

2

Konzultacije Vjebe

Literatura:

Teodorovi, B., Levandovski, D., Mii, D. (1994). Kompetentnost odraslih osoba s

mentalnom retardacijom. Defektologija, 30 (1), 67-82.

Teodorovi, B. (1995). Ishodita u suvremenom oblikovanju stambenih i ivotnih uvjeta za

odrasle osobe s teom mentalnom retardacijom. Defektologija, 31 (1-2), 143-150.

49

ifra

kolegija

B5 Naziv

kolegija

UKLJUIVANJE U LOKALNU

ZAJEDNICU

Modul B: Pomonici

za osobe s


asistenti

Nositeljica kolegija: dr. sc. Tijana Borovac, via asistentica


Zimski

semestar

Ljetni

semestar


B

Program Pomoćnici za djecu s TUR i osobe s invaliditetom

Text of Program Pomoćnici za djecu s TUR i osobe s invaliditetom

Fizičke igre za djecu

Suveniri osoba s invaliditetom

Vodič za udruge osoba s invaliditetom

Odiseja Za Djecu

Književnost Za Djecu

Arhitektonsko Gradjevinski Pr...Invaliditetom

Bhs Poezija Za Djecu

Muhammed a.s. - (za djecu)

Bambi - za djecu

UČILICA ZA DJECU

VODIČ ZA FIRME O PRAVIMA OSOBA SA INVALIDITETOM · na osobe sa invaliditetom, Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom (KPOSI)2 predstavlja glavni međunarodni sporazum koji

Matematika Za Djecu

pripravci za djecu

zajedno za djecu

Price za djecu

STRATEGIJU I. UVOD...STRATEGIJU izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju u razdoblju od 2012. do 2015. godine za područje Grada Svetog

Makronova - Za Djecu

Sport osoba s invaliditetom - skripta

KONVENCIJA O PRAVIMA OSOBA S · PDF fileKONVENCIJA O PRAVIMA OSOBA S INVALIDITETOM 6 to aktivno uklju i ti osobe s invaliditetom, kao i djecu s teakoama u razvoju, putem organizacija

Osmosmjerke Za Djecu

Izvješće Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom¡će Ureda... · invaliditetom, njihovih obitelji i udruga kao i institucija koje rade u interesu osoba s invaliditetom

Sigurniji internet za djecu

Zločin iz mržnje prema osobama s invaliditetom - · PDF fileZločin iz mržnje prema osobama s invaliditetom Vodičza udruge osoba s invaliditetom, agencije za provedbu zakona, nacionalne

Informator o pravima osoba sa invaliditetom

Polozaj Osoba Sa Invaliditetom

Tomislava Rogošić - Spasiti djecu

CYBATHLON - NATJECANJE OSOBA S INVALIDITETOM UZ …

Pjesme Za Djecu

invaliditetom, novi strateški dokument Grada …...- 2 - invaliditetom, novi strateški dokument Grada Zagreba slijedi sadržaj, ciljeve i svrhu Konvencije. Predstavnici osoba s invaliditetom

Zapošljavanje osoba s invaliditetom priručnik za poslodavce · nju osoba s invaliditetom (Narodne novine157/13.), osoba s invaliditetom je oso-ba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna,

Documents

Program Pomoćnici za djecu s TUR i osobe s invaliditetom

Text of Program Pomoćnici za djecu s TUR i osobe s invaliditetom