Program ukupnog razvoja Općine Gola za razdoblje 2017 ... · aluvijalnom pojasu, a čine ga naplavne ravni i terasne nizine. Klima Na prostoru općine Gola prevladava umjerena kontinentalna

Program ukupnog razvoja Općine Gola za razdoblje

2017. - 2020. godine

siječanj, 2018.

Program ukupnog razvoja Općine Gola za razdoblje 2017.-2020.

2

BIOquanta

Program ukupnog razvoja Općine Gola 2017. – 2020. je usvojilo Općinsko vijeće na sjednici održanoj

dana 22. siječnja 2017. godine.

(Odluka o usvajanju Klasa: 302-01/17-01/01, Urbroj: 2137/06-18-29)

Program ukupnog razvoja izradila:

Bioquanta d.o.o.

Dravska ulica 17

Koprivnica

BIOquanta


3

BIOquanta

SADRŽAJ

1. UVOD .....................................................................................................................................4

1.1. Program ukupnog razvoja ........................................................................................................... 4

2. ANALIZA STANJA ..................................................................................................................5

2.1. Geografski položaj, lokacija i opći podatci Općine Gola ............................................................. 5

2.3. Stanovništvo ............................................................................................................................. 12

2.4. Infrastruktura ............................................................................................................................. 14

2.5. Gospodarstvo ........................................................................................................................... 19

2.6. Društvene djelatnosti ................................................................................................................ 27

2.7. Institucije razvojnog upravljanja ................................................................................................ 46

3. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE GOLA ............................................................................. 62

3.1. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere ..................................................................................... 62

3.1.1. Vizija .................................................................................................................................. 62

3.1.2. Utvrđivanje ciljeva i prioriteta ............................................................................................. 62

3.1.3. Mjere razvoja ..................................................................................................................... 64

3.2. Provedba programa ukupnog razvoja ...................................................................................... 66

3.2.1. Provedba ........................................................................................................................... 66

3.2.2. Provedbeni poslovi ............................................................................................................ 66

4. FINANCIJSKI OKVIR .......................................................................................................... 117

4.1. Domaći izvori financiranja ....................................................................................................... 117

4.2. Alternativni izvori financiranja ................................................................................................. 119

4.3. Strani izvori financiranja ......................................................................................................... 120


4

BIOquanta

1. UVOD

1.1. Program ukupnog razvoja

Program ukupnog razvoja (PUR) je temeljni strateški dokument razvoja lokalne zajednice koji

se izrađuje u svrhu planiranja, organizacije, provedbe i kontrole ukupnog razvitka općina ili

grada. Služi kao vodič jedinici lokalne samouprave u procesu razvoja lokalne zajednice, a

struktura PUR-a sastoji se od četiri cjeline:

Analize stanja,

Ciljeva, prioriteta i mjera,

Projekata,

Izvora financiranja.

PUR omogućuje potencijalnim investitorima uvid u strategiju razvoja zajednice u koju žele

ulagati, a za donatore predstavlja osnovni dokument temeljem kojeg odlučuju o raspodjeli

bespovratnih sredstava. Glavna namjena ovog dokumenta je sveobuhvatni i održivi razvoj

zajednice, optimalno korištenje resursa, postizanje zadanih ciljeva razvoja i zadovoljstvo

stanovništva.

U izradu PUR-a Općine Gola bili su uključeni predstavnici svih struktura lokalne zajednice kako

bi se postigli željeni efekti i sveobuhvatni program razvoja te se kroz razgovor ili mogući

konstruktivnu razmjenu mišljenja dobio uvid u realno stanje lokalne zajednice. PUR, kao

strateški razvojni dokument Općine Gola će omogućiti razvoj općine, odgovoriti na pitanja u

kojem smjeru razvoj treba ići, kako i na koji način ostvariti razvoj te dati realnu sliku svih

subjekata i društvenih skupina.

Planiranjem razvoja lokalne zajednice postavljaju se jasne smjernice razvoja općine, a analiza

stanja osnovni je preduvjet za utvrđivanje prioriteta i ciljeva kao budućih smjernica razvoja.

Onog trenutka kada zajednica stagnira, ona nazaduje, što znači da utvrđene ciljeve i prioritete

treba stalno prilagođavati novim okolnostima.

Kako bi razvoj bio potpun i ostvariv, država na najvišim razinama određuje „okvire“ razvoja i

smjernice koje se moraju poštivati. Nakon toga se utvrđene smjernice uvode na nižim

regionalnim i lokalnim razinama te iz tog razloga svi lokalni planovi razvoja zapravo zajednički

čine plan regionalnog razvoja i svojom strukturom usklađeni su s njime.

Na nacionalnoj razini, u provođenju politike regionalnog razvoja, krovna institucija je

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.


5

BIOquanta

2. ANALIZA STANJA

2.1. Geografski položaj, lokacija i opći podatci Općine Gola

Općina Gola nalazi se u sastavu Koprivničko-križevačke županije i čini je 5 naselja: općinsko

središte Gola, naselja Gotalovo, Novačka, Otočka i Ždala. Prostorno zauzima sjevero-istočno

područje središnje Hrvatske. Granica Općine Gola određena je sa sjevera i istoka državnom

granicom s Republikom Mađarskom, a s južne i zapadne strane s općinama Drnje, Peteranec,

Hlebine, Molve i Novo Virje. Općina je geografski omeđena na sjeveru sa željezničkom prugom

Koprivnica – Republika Mađarska te na jugu i zapadu sa rijekom Dravom.

Prema Popisu iz 2011. godine općina Gola ima 2.431 stanovnika smještenih na prostoru od

76,33 km2 sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 31,84 st/km2 te je šesta je po veličini

općina od ukupno 22 općine u Koprivničko-križevačkoj županiji. Najgušće naseljeni prostor je

središnje naselje Gola sa 116 st/km2, a sva ostala naselja imaju manje od 50 st/km2. Naselja

u pograničnom području imaju negativan trend opadanja broja stanovnika. Od ukupne površine

općine Gola, poljoprivredne površine zauzimaju 47,46% odnosno 36,23 km2, dok šume

zauzimaju 43% površine ili 32,61 km2.

Slika 1. Položaj Općine Gola

Izvor: www.kckzz.hr

http://www.kckzz.hr/


6

BIOquanta

Tablica 1. Osnovni podatci Općine Gola

Općina Gola km2, km Udio površine i dužine u

odnosu na KC-KŽŽ (%)

Ukupna površina Općine 76,33 4,37

Dužina državne granice (Republika Mađarska) 30,90 31,82

Dužina općinske granice 65,85 21,99

Udaljenost krajnjih točaka zapad - istok 18,39 24,59

Udaljenost krajnjih točaka sjever - jug 14,03 26,22

Izvor: Prostorni plan Općine Gola

2.2. Prostorno uređenje

U strukturnoj analizi prostornog uređenja općine Gola, korišteni su podatci iz Prostornog plana

općine Gola, temeljem kojega će se provoditi sve intervencije u prostoru. Prostorni plan je

usklađen sa Prostornim planom Koprivničko-križevačke županije te su njemu detaljno

razrađene sve odredbe koje proizlaze kao obveza iz plana šireg područja i određuje druge

elemente od važnosti za uređenje, korištenje i zaštitu područja općine. Prostorni plan utvrđuje

organizaciju, osnovnu namjenu i korištenje prostora, građevinska područja, prikaz

gospodarskih i društvenih djelatnosti, korištenje, uređenje i zaštitu prostora, razvoj

infrastrukture te zaštitu okoliša i zbrinjavanje otpada. Prostorni plan sadrži osnove razvitka u

prostoru, ciljeve prostornog uređenja, namjenu prostora, mjerila, smjernice, mjere i uvjete za

korištenje, zaštitu i uređivanje prostora te druge elemente od važnosti za područje Općine.

U skladu sa Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine” broj 153/13. i 65/17) Općina

Gola je izradila Prostorni plan i njegove izmjene i dopune ( I i II. izmjene i dopune) („Službeni

glasnik Koprivničko-križevačke županije“ broj 4/08, 9/14, 7/17. i 12/17. – pročišćeni tekst).

Općina Gola se teritorijalno nalazi u sastavu Koprivničko-križevačke županije koja graniči sa

Međimurskom, Varaždinskom, Zagrebačkom, Bjelovarsko-bilogorskom i Virovitičko-

podravskom županijom i površinom od 1.748 km2 sedamnaesta je po veličini županija u

Hrvatskoj. Sukladno prirodno-geografskoj regionalizaciji Republike Hrvatske, Koprivničko-

križevačka županija pripada Panonskoj megaregiji, a unutar nje zavali sjeverozapadne

Hrvatske. Prostor Koprivničko-križevačke županije izrazito je raznolik te uključuje nekoliko

prostornih cjelina koje se međusobno razlikuju ne samo po prirodno-zemljopisnim već i po

gospodarskim, demografskim, prometnim i ostalim karakteristikama.

Sjeveroistočni dio Županije čini dolina rijeke Drave. Na tom dijelu Županije, prevladava

poljoprivredna djelatnost sa značajnim nalazištima nafte i zemnog plina. Brdski dio Županije


7

BIOquanta

čini prostor Kalničkog gorja i Bilogore, područje brežuljkastog reljefa. Čitavo pobrđe odijeljeno

je dolinom Koprivničke rijeke u dva dijela. Bilogorski dio (najveća visina 307 m nadmorske

visine) smješten je na sjeverozapadnom dijelu, dok drugi dio čini područje Kalničkog gorja, sa

najvišim vrhom Kalnikom (642 m nadmorske visine).

Prema indeksu razvijenosti sukladno Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne

samouprave prema stupnju razvijenosti, općina Gola pripada u II. skupinu JLS čija je vrijednost

indeksa razvijenosti od 50% do manje od 75% prosjeka RH.

Slika 2. Položaj Koprivničko-križevačke županije

Izvor: www.enciklopedija.hr

Prirodne značajke prostora - reljef

Na prostoru općine Gola reljef čine nizine koje čine i najveću površinu županije. Za reljef i

geomorfološke osobine pograničnog područja značajan utjecaj je imala rijeka Drava. Riječni

tokovi i nanosi obilježili su nastanak i sastav tla na području općine te se ona nalazi u riječnom

aluvijalnom pojasu, a čine ga naplavne ravni i terasne nizine.

Klima

Na prostoru općine Gola prevladava umjerena kontinentalna klima. Temperaturne i padalinske

prilike pokazuju prijelazne osobine prema zapadnom, vlažnijem i hladnijem dijelu središnje

Hrvatske. Homogenost makroklimatskih osobina bitna je odlika prirodno-geografske sredine,

što je i razumljivo s obzirom na pretežito ravničarske karakteristike područja općine. Kako na

području općine ne postoji postaja koja mjeri sve meteorološke pojave, temperaturu,

oblačnost, vjetrove i padaline, relevantni pokazatelji su podatci meteorološke postaje

Koprivnica i Virovitica. Prosječna ljetna temperatura zraka je 22oC, zimska 0oC, a količina

padalina kreće se godišnje od 850 – 900mm padalina.


8

BIOquanta

Rijeke, tekućice i stajaće vode

Hidrografska mreža općine Gola pripada dravskom slivu te kroz općinu prolaze međudržavni

vodotoci i to rijeka Drava (4 km rijeke cijelom svojom širinom pripada općini, a preostali dio

zahvaća samo priobalje), potoci Ždalica (pritok rijeke Drave) i Dombo.

Od stajačica na području općine postoji nekoliko jezera i bara koja su nastala uslijed

eksploatacije pijeska i šljunka (Čambina i Ješkovo) i koja Općina Gola namjerava dodatno

urediti u sportsko-rekreacijska područja namijenjena za ribolov i sportske aktivnosti.

Površine pod vodom (vodotoci, jezera, bare, mrtvaje i sl.) zauzimaju 4,21 km2, odnosno 5,52

% ukupne površine općine.

Šume

Prostor općine Gola obilježavaju velika šumska područja koja se najvećim dijelom nalaze u

jugoistočnom dijelu općine (3261,86 ha) i pod državnom su upravom, a uz lijevu obalu rijeke

Drave, na sjeverozapadnom rubu se protežu šumske površine u privatnom vlasništvu, površine

oko 200 ha.

Najznačajnije šumske zajednice su:

šuma hrasta lužnjaka i običnog graba,

šuma hrasta lužnjaka i velike žutilovke,

šuma poljskog jasena s kasnim drijemovcem,

šuma crne johe s trušljikom,

šuma bijele vrbe i crne topole,

umjetno podignute sastojine.

Od šuma s posebnom namjenom postoji jedino priznata sjemenska sastojina hrasta lužnjaka

u šumskom predjelu Telek, gospodarske jedinice Repaš- Gabajeva Greda (odsjeci 34h i 35a)

s površinom 72,83ha.


9

BIOquanta

Slika 3. Šumske površine

Izvor: www.gola.hr

Poljoprivredne površine

Na području općine Gola najznačajniji prirodni resurs je poljoprivreda i poljoprivredne površine

zauzimaju 36,23 km2, odnosno 47,46 % teritorija općine. Općina Gola proteže se na nizinskom,

pridravskom području te pripada prekodoravskoj, mikroreginalnoj cjelini s intenzivnom

poljoprivrednom proizvodnjom. Pod poljoprivrednim zemljištem podrazumijevaju se obradive

površine, pašnjaci, ribnjaci, trstici i bare. Obradive površine su: oranice i vrtovi, voćnjaci,

vinogradi i livade. Na području općine Gola dosada nisu provođene hidromelioracije i

komasacije. Na 100 ha poljoprivrednih površina dolazi 76 stanovnika, što je znatno manje od

Županijskog broja, gdje na 100 ha poljoprivrednog dolazi 126 stanovnika.

Slika 4. Poljoprivredne površine

Izvor: www.gola.hr

http://www.gola.hr/

http://www.gola.hr/


10

BIOquanta

Građevinska područja

Građevinska područja općine Gola definirana su Prostornim planom općine i županijskim

Prostornim planom. Općina ima četiri katastarske općine (k.o.)i to kako slijedi:

k.o. Gola,

k.o. Ždala,

k.o. Gotalovo,

k.o. Novačka.

Kako su na području općine prisutna stalna demografska kretanja i gospodarski razvoj,

dosadašnja građevinska područja će se revidirati sukladno županijskom Prostornom planu i II

izmjenama Prostornog plana općine Gola. Odvojit će se izgrađena građevinska područja od

neizgrađenih, područja namijenjena za razvoj naselja i poduzetničke zone.

Slika 5. Građevinska područja

Izvor: www.gola.hr

Zemljišta na kojima se vrši eksploatacija plina i nafte pripadaju poljoprivrednim površinama jer

bušotine i prateći uređaji nisu trajna namjena prostora. Pod Ininim postrojenjem na području

općine Gola nalazi se 8,88 ha (u te površine uključena su sva postrojenja, prateći objekti i

industrijski krugovi). U svrhu njihove dostupnosti izgrađeni su pristupi odnosno nove

prometnice, a postojeće su poboljšane. Površine na kojima se vrši eksploatacija pijeska i

šljunka u konačnici su namijenjene za ribarstvo ili u sportsko-rekreacijske svrhe što znači da

se na njima više ne vrši eksploatacija.

Šume na području općine zauzimaju površinu od 32,61km2 (43% površine Općine) i čine 5,7%

šuma u Koprivničko-križevačkoj županiji te su to najvećim dijelom gospodarske šume.

Površine pod vodom (vodotoci, jezera, bare, mrtvaje) zauzimaju 4,21 km2 (5,52% ukupne

površine općine), a najveći dio zauzima korito rijeke Drave.

http://www.gola.hr/


11

BIOquanta

Kako bi se što više koristilo zemljište i ostale građevinske površine na području općine

potrebno je riješiti problem usitnjenih parcela i posjeda.

SWOT ANALIZA

Svrha sadržaja SWOT analize je identificirati vlastite snage općine koje je potrebno jačati i

razvijati u budućnosti, vlastite slabosti koje je potrebno smanjivati i na kraju u potpunosti

ukloniti, vanjske prilike koje se nude i bilo bi ih poželjno iskoristiti te vanjske prijetnje na koje je

gotovo nemoguće utjecati te ih je potrebno izbjegavati. Temeljem SWOT analize dobiva se

sadašnje cjelokupno stanje općine Gola, a na temelju čega će se raditi daljnje smjernice, ciljevi

i mjere za gospodarski rast i razvoj.

SWOT Analiza stanja

Snage Slabosti

Tradicija i izvrsnost poljoprivredne proizvodnje,

Dobra prometna povezanost,

Izgrađena vodoopskrbna mreža,

Izrađen Prostorni plan Općine.

Pad broja stanovnika,

Nepovoljna starosna struktura,

Usitnjenost zemljišnih posjeda.

Prilike Prijetnje

Bogatstvo prirodnih resursa,

Nalazišta plina,

Potencijal rijeke Drave,

Povoljan geoprometni položaj,

ESIF fondovi.

Negativan demografski trend,

Odljev mladog stanovništva,

Neiskorištenost poljoprivrednih površina,

Zapuštenost kulturnih objekata,

Nedostatna financijska sredstva.


12

BIOquanta

2.3. Stanovništvo

Općina Gola prema Popisu iz 2011. godine ima 2.431 stanovnika smještenih na prostoru od

76.33 km2 sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 31.84 st/km2. Najgušće naseljeni prostor

je središnje naselje Gola sa 116 st/km2, dok ostala naselja imaju manje od 50 st/km2. Prosječna

gustoća naseljenosti u Koprivničko-križevačkoj županiji je 71 st/km2 . Na prostoru općine Gola

dominira naselje Gola, koje je općinsko središte. Na socijalnoj razini sve je više mješovitih

domaćinstava na kritičnoj starosnoj granici. Prisutne su i dalje migracije stanovništva i to u dva

osnovna pravca: na lokalnoj razini prema općinskom središtu, a na regionalnoj razini to su

obližnji gradski centri i županijski centar Koprivnica. Prostor općine bilježi kontinuirani pad

broja stanovnika od 20-ih godina 20. stoljeća. Najveći pad broja stanovnika (-13,4%) zabilježen

je u međupopisnom razdoblju 1971.- 1981. godine, a taj negativan tren nastavio se i u

posljednjem međupopisnom razdoblju. To je prije svega posljedica nepovoljne dobne strukture

stanovništva (prirodni pad).

Tablica 2. Promjene broja stanovnika u općini Gola 1991. - 2011. godina

Godine Broj stanovnika Porast/pad u %

1991. 3.165 /

2001. 2.760 -13

2011. 2.431 -12

Izvor: DZS, Popis stanovništva

Tablica 2. prikazuje razdoblje popisa od 1991. -2011. godine kada se bilježi pad broja

stanovnika te se ukupni broj stanovnika u tom razdoblju smanjio za 734 osobe.

Tablica 3. Kretanje broja stanovnika u razdoblju 1948. – 2011. godine

Naziv naselja

Broj stanovnika

1991. 2001. 2011.

Gola 1.102 995 885

Gotalovo 478 404 344

Novačka 428 396 381

Otočka 310 247 238

Ždala 847 718 583

Izvor: www.dzs.hr, Popis 2011.

http://www.dzs.hr/


13

BIOquanta

Usporedbom podataka navedenih u Tablici 3. vidljivo je kako se broj stanovnika u razdobljima

Popisa 1991. i 2011. godine smanjio na razini svih naselja na području općine.

U općini Gola živi pretežito hrvatsko stanovništvo s udjelom od 99% u ukupnom broju

stanovnika, što je više i od prosjeka županije u kojem živi 96% hrvatskog stanovništva.

Tablica 4. Narodnosna struktura stanovništva Koprivničko-križevačke županije i Općine Gola

Narodnost Koprivničko-

križevačka županija % Općina Gola %

Hrvati 111.188 96,2 2.414 99.30

Srbi 2.196 1,9 4 0,16

Albanci 249 0,2 / /

Bošnjaci 64 0,05 / /

Ostali 485 0,41 2 0,08

Ostale narodnosti 1.383 1,24 11 0,46

Ukupno 115.565 100,00 2.431 100,00

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine

Struktura stanovništva prema dobi i spolu na području općine Gola je posljedica općeg kretanja

stanovništva i prikazuje kako u općini prevladava pretežito muško stanovništvo, starije od 35

godina. Od ukupnog broja stanovnika općine, koji je prema posljednjem Popisu stanovništva

2011. godine bio 2.431 stanovnika, 827 stanovnika pripada dobnoj skupini od 35-59 godina, a

najniži je udio mladog stanovništva, dobne strukture 0-19 godina i to 408 stanovnika.

Tablica 5. Stanovništvo općine Gola prema dobnim skupinama

Spol Ukupno Dobne skupine

0-19 20-34 35-59 >60

Muškarci 1.223 215 290 466 252

Žene 1.208 193 268 361 386

Ukupno 2.431 408 558 827 638

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine

Prostor općine Gola pripada u skupinu slabije naseljenih prostora što je posljedica

gospodarskih i društvenih procesa, odnosno deagrarizacije i deruralizacije (napuštanje

ruralnih sredina i porast broja gradskog stanovništva). Najgušće je naseljeni središnji dio


14

BIOquanta

općine, naselje Gola (116st/km2), a sva ostala naselja imaju manje od 50 st/km2 (najvećim

dijelom prevladavaju šumske i poljoprivredne površine). Najveći dio stanovništva smješten je

u naseljima uz samu granicu sa Republikom Mađarskom i glavnu državnu prometnicu, dok je

u ostalim, izoliranijim naseljima stanovništvo dosta raštrkano zbog usitnjenosti posjeda.

Tablica 6. Gustoća naseljenosti stanovništva RH, Koprivničko-križevačke županije i općine Gola

Teritorij (stanovnici / km2)

Republika Hrvatska 75,9

Koprivničko-križevačka županija 71

Općina Gola 31.8

Izvor: DZS, Popis stanovništva iz 2011. godine

2.4. Infrastruktura

Prometni sustav

Prometni položaj općine Gola je značaja kao tranzitno područje koje povezuje podravsku regiju

i Republiku Hrvatsku sa susjednom Republikom Mađarskom. Najveći dio prometnica na

području općine se odnosi na cestovni promet, a značajni su još poštanski i telekomunikacijski.

Prometnice

Prometni tokovi na prostoru općine Gola sastoje se od unutar županijskog prometa, a koji se

odvija između općine Gola i ostalih dijelova županije.

Prometni sustav obilježava prometna ponuda (prometne površine, objekti i tehnološke cjeline

izgrađene za pružanje prometnih usluga) i prometna potražnja, odnosno tokovi putnika i roba.

Primarna cestovna mreža nastala je na matrici koja je formirana kroz povijesna razdoblja te je

oblikovana prema tadašnjim potrebama i interesima,

Uz prometnu mrežu su nastala naselja koja znatno otežavaju odvijanje prometa,

Razvijanje naselja na križanjima cesta koje čine primarnu mrežu ne prati adekvatno

rješavanje cestovnog sustava, što također u primarnoj mreži negativno utječe na

prometni tok,

Veliki broj cesta zbog svog lošeg stanja i svojih neadekvatnih građevinsko-tehničkih

elemenata ne zadovoljavaju tražene uvjete. Poboljšanje cestovne prometne

infrastrukture spada u glavne prioritete na razini Županije.


15

BIOquanta

Područjem općine Gola prolazi nekoliko značajnih prometnica i to:

1. državne u nadležnosti Hrvatski cesta:

• DC 41GP Gola- Koprivnica – Križevci – Sesvete (ulice Stjepana Radića i Dravska ulica

u naselju Gola i Dravska ulica u naselju Gotalovo);

• DC 210 Gola (D41) - Virje (D2) (Dravska ulica u naselju Gola i Ulica Vladimira Nazora

u naselju Ždala),

2. županijske i lokalne u nadležnosti Županijske uprave za ceste:

• ŽC2116 Gola (D41) - Novačka - Repaš (D210);

• LC 26039 (Ulica Vladimira Nazora u naselju Ždala);

i nerazvrstane ceste u nadležnosti jedinice lokalne samouprave.

Na području općine Gola nalazi se i cestovni granični prijelaz prema Republici Mađarskoj

(prema Uredbi o graničnim prijelazima Republike Hrvatske „Narodne novine” broj 79/13) pod

nazivom:

stalni međunarodni granični cestovni prijelaz II.kategorije Gola- Berzence.

Slika 6. Prometnice

Izvor: www.gola.hr


16

BIOquanta

Telekomunikacijski i poštanski sustav

Poštanski sustav

Na području općine Gola poštanske usluge se korisnicima pružaju putem mreže poštanskih

ureda sa sjedištem u središtu Koprivnica. Poštanski promet u općini Gola odvija se putem dva

poštanska ureda:

48331 u Goli,

48332 u Ždali.

iz kojih se pošta prosljeđuje u sva ostala naselja općine.

U poštanskom uredu u Goli rade voditelj i jedan dostavljač (poštar), a dostava poštanskih

pošiljaka organizirana je u dva dostavna rajona mješovite dostave:

prvi dan dostave Gola – Gotalovo,

drugi dan dostave Gola – Otočka – Novačka.

Telekomunikacije

Posljednjih godina na području općine Gola telekomunikacijski promet bilježi rast zbog

povećane potražnje za uslugama interneta i mobilne telefonije. Najzastupljeniji pružatelj

usluga i infrastrukture je Hrvatski Telekom d.d. čiji je glavni operator fiksne mreže T-Com.

Fiksnom telefonijom pokrivena su sva mjesta na području općine, a broj telekomunikacijskih

priključaka na 100 stanovnika iznosi 30,4.

Slika 7. Poštanska i telekomunikacijska infrastruktura

Izvor: www.gola.hr

http://www.gola.hr/


17

BIOquanta

Energetski sustav

Napajanje elektro – energetskog sustava na području općine vrši se 10 (20) kV dalekovodima

koji dolaze iz trafostanica te je razvijena 10 kV mreža koja povezuje postojeće distributivne

trafo-postaje. Elektrifikacija je provedena u svim naseljima i priključena na 10 kV mrežu. U

planu je rekonstrukcija električne mreže i rekonstrukcija dalekovoda 10 kV. Potrebno je

povećati broj trafostanica.

Plinofikacija

Općina Gola opskrbljuje se plinom iz CPS Molve. Do danas je na području općine plinskom

distributivnom mrežom pokriveno 3 od 5 naselja i to naselja: Gola, Gotalovo i Otočka. Ona se

napajaju iz MRS Gola koja se nalazi unutar plinskog polja Gola, južno od samog naselja Gola.

Javni sustav opskrbe plinom na području općine je uspostavljen izgradnjom srednjetlačne i

niskotlačne opskrbne mreže.

Slika 8. Plinoopskrba

Izvor: www.gola.hr

Vodoopskrba i odvodnja

Vodnogospodarski sustav čine sustavi za vodoopskrbu, odvodnju i zbrinjavanje otpadnih i

oborinskih voda. Na području općine Gola izgrađen je vodoopskrbni sustav naselja koji čine

magistralna i opskrbna mreža te se planira širenje na područjima naselja i izdvojenim

građevinskim područjima izvan naselja. Za sad se sva domaćinstva opskrbljuju vodom iz

privatnih izvora, tj. kopanih zdenaca.

Odvodnja otpadnih voda

Problem odvodnje otpadnih voda na području općine djelomično je riješen izgradnjom sustava

odvodnje za naselje Gola gdje je izvedena kanalizacijska mreža odvodnje otpadnih voda i

uređaja za pročišćavanje kapaciteta 1.200 ES s ispustom u vodotok Ždalica.

http://www.gola.hr/


18

BIOquanta

Odvodnja oborinske vode vrši se otvorenim kanalima u vodotoke, dok je odvodnja fekalnih

voda riješena izgradnjom septičkih jama.

Gospodarenje otpadom

Na cjelokupnom području općine vrši se organizirano zbrinjavanje komunalnog otpada koji

sakuplja, odvozi i odlaže „Piškornica – sanacijsko odlagalište“ d.o.o. Otpad se sakuplja i odvozi

jednom tjedno, odvojeni otpad se prikuplja na zelenim otocima koji su postavljeni u svim

općinskim naseljima, a prazne se prema potrebi. Do lipnja 2016. godine sav otpad sa područja

općine se odlagao na odlagalištu „Hintov“, Gola koje je nakon toga zatvoreno i do kraja 2017.

godine planira se njegova potpuna sanacija.

SWOT analiza infrastrukture

Snage Slabosti

Osnovnoškolsko obrazovanje,

Predškolsko obrazovanje,

Povoljan prometni položaj,

Bogata prirodna baština uz rijeku

Dravu.

Nedovoljno razvijen sustav

odvodnje,

Nedostatak vodoopskrbe,

Nedostatak odlagališta otpada,

Neuređenost lokalnih prometnih

putova,

Nedostatno iskorištavanje

obnovljivih izvora energije.

Prilike Prijetnje

Razvoj cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom,

Veća ulaganja u sport.

Nedostatak financijskih sredstava.


19

BIOquanta

2.5. Gospodarstvo

Gospodarski razvitak mora biti u skladu s održivim razvojem i policentričnom prostornom

strukturom koja se želi postići. Gospodarstvo u prostoru ovisi o prirodnim i izgrađenim

potencijalima. Najzastupljeniji prirodni potencijali su poljoprivredno zemljište i šume. Prirodnim

resursima raspolaže cjelokupni prostor općine Gola.

Izgrađeni potencijali: društveni, gospodarski i infrastrukturni kapaciteti neravnomjerno su

raspoređeni u prostoru jer su gotovo svi koncentrirani na općinsko središte Gola i njihov

potencijal nije u skladu s policentričnim razvojem. Strategijom gospodarskog razvoja želi se u

planiranom razdoblju zaustaviti trend nazadovanja i pada poljodjelske i industrijske

proizvodnje na području općine te uspostaviti određene smjernice i prioritete za revitalizaciju

gospodarstva. Sagledavanjem uloge i mogućnosti daljnjeg razvoja područja općine može se

zaključiti da će razvoj u idućim godinama biti selektivniji i racionalniji. Proces razvoja

poljoprivredne djelatnosti se nastavlja te je u cilju zadržavanja stanovnika na području općine.

Za postizanje tog cilja potrebno je osigurati neke preduvjete koji će to omogućiti, a jedan od

načina je i očuvanje postojećih poljoprivrednih površina i obrada novih neobradivih površina.

Unutar prostora Koprivničko-križevačke županije općina Gola organizirana je kao jedna od 25

jedinica lokalne samouprave. Za većinu administrativnih, gospodarskih i društvenih usluga,

stanovništvo općine gravitira prema gradu Koprivnici.

Zaposlenost i nezaposlenost

Općina Gola sa 101 nezaposlene radno sposobne osobe čini 2,4% od sveukupnog broja

nezaposlenih stanovnika Koprivničko-križevačke županije. Prema podatcima HZZ-a moguće

je ustanoviti kako je broj nezaposlenih tokom posljednjih godina kontinuirano rastao u cijeloj

RH, pa tako i u Koprivničko-križevačkoj županiji i općini Gola. Isto tako, upozoravajuća je

dinamika porasta nezaposlenosti, koja upućuje na još veću nezaposlenost u godinama koje

slijede, osim ako ne dođe do značajnijih promjena.

Tablica 7. Registrirana nezaposlenost po godinama

Godina 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Republika

Hrvatska 343.112 328.187 285.906 241.860 210.229

Koprivničko-

križevačka

županija

9.083 8.155 6.463 4.944 4.065

Općina Gola 166 165 133 114 101

Izvor: HZZ, statistički bilten


20

BIOquanta

Rezultati poslovanja

Najvažniji gospodarski pokazatelji, odnosno rezultati poslovanja, upućuju na informaciju kako

gospodarstvo općine Gola prati trendove usporavanja gospodarske aktivnosti, prisutne na

razini Koprivničko-križevačke županije, ali i cijele RH. Posljednji objavljeni rezultati iz 2014.

godine svjedoče o padu prihoda na području cijele županije (za 2% manji u odnosu na

prethodnu godinu). Rashodi premašuju prihode. Gotovo svi financijski pokazatelji ukazuju na

krizno razdoblje gospodarstva cijele županije.

Tablica 8. Robna razmjena RH sa inozemstvom, po županijama, gradovima i općinama (izvoz)

IZVOZ 2011. 2012. Indeks 12/11

Republika Hrvatska 71.234.060 72.333.613 101,4

Koprivničko-križevačka

županija 1.849.173 1.859.543 100,6

Koprivnica 1.368.928 1.388.193 101,4

Gola 9.048 6.316 69,8

Izvor: DZS, Statističko priopćenje 2012. godina

Tablica 9. Robna razmjena RH s inozemstvom, po županijama, gradovima i općinama (uvoz)

UVOZ 2011. 2012. Indeks 12/11

Republika Hrvatska 121.036.155 121.304.191 100,4


županija 1.388.924 1.301.171 93,7

Koprivnica 885.655 880.414 99,4

Općina Gola 10.951 7.183 65,6

Izvor: DZS, Statističko priopćenje 2012. godina

Općina Gola je na desetom mjestu prema uvozu u Koprivničko-križevačkoj županiji. U 2012.

godini u ukupnoj strukturi uvoza u Koprivničko-križevačkoj županije općina Gola sudjeluje sa

0, 5%.

Usporedbom dviju tablica je vidljivo kako uvoz značajno nadmašuje izvoz.


21

BIOquanta

Poljoprivreda

Područje općine Gola u gospodarskom smislu je izrazito agrarno područje s intenzivnom

poljoprivrednom proizvodnjom te se 88% stanovništva bavi poljoprivrednom djelatnošću.

Razvoj poljoprivrede obuhvaća čitav niz procesa od koji je najznačajniji organiziran i racionalni

sustav ekološke proizvodnje, plasman, prerada, distribucija i naplata poljoprivrednih proizvoda

uz maksimalno iskorištenje domaćih resursa. Najzastupljenija je ratarska proizvodnja (uzgoj

žitarica, industrijskog i krmnog bilja), uzgoj povrća, cvijeća, ukrasnog bilja, sjemenja i sadnog

materijala, uzgoj voća.

Budući da je poljoprivreda trenutačno u nepovoljnom položaju u cijeloj državi to se osjeća i na

ovom području. Veća gospodarstva registrirana su kao poljoprivredna gospodarstva koja ulaze

u sustav PDV-a koji im omogućava lakšu i jeftiniju nabavu repromaterijala, manja

gospodarstva nastoje kroz poticajne mjere koje daje država osigurati sredstva za

repromaterijal. Stoga se može očekivati ekspanzija pojedinih gospodarstva, te stagnacija

drugih. Poljoprivredna domaćinstva najviše se bave uzgojem žitarica, industrijskog i krmnog

bilja (59%), povrća, cvijeća i sjemenja (24%) te voća i grožđa (22%). Kućanstva koja se bave

uzgojem povrća, cvijeća i sjemenja najveći udio imaju u skupini posjednika zemljišta od 0,5 do

8,00 ha. Uzgajivači žitarica, industrijskog i krmnog bilja imaju najveći udio među kućanstvima

s poljoprivrednom površinom od 3,00 do 5,00 ha.

Jedan od problema koje treba rješavati je okrupnjavanje disperziranih posjeda, a kod toga

treba voditi računa da male parcele, koje prevladavaju, imaju i prednosti: zbog ekološke

ravnoteže preporučljivo je saditi na malim površinama više vrsta kultura (naročito povrće).

Potrebno je poticati razvoj malih obiteljskih prerađivačkih postrojenja kako bi se dobiveni

poljoprivredni proizvodi finalizirali. Potrebno je poticati uzgoj starih autohtonih poljoprivrednih

kultura i izbjegavati uporabu genetski modificiranih organizama. Cilj planiranja je racionalno

korištenje poljoprivrednog zemljišta te smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za

nepoljodjelske svrhe. Poljoprivredno zemljište se stalno smanjuje i potrebno je zaustaviti taj

proces te povećavati obradive površine. Agrotehničke aktivnosti treba usuglasiti s vodnim

gospodarstvom jer velike štete nastaju zadržavanjem vode na poljima nakon obilnih oborina.

Prema podatcima dobivenim od strane Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i

ruralnom razvoju, Podružnica u Koprivničko-križevačkoj županiji, na području općine Gola u

2017. godini ima ukupno 387 aktivnih poljoprivrednih gospodarstva i to prema sljedećim

naseljima:

Gola – 142,

Gotalovo – 62,

Novačka – 65

Otočka – 46,


22

BIOquanta

Ždala – 72.

Tablica 10. Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta na području općine Gola

Korištenje zemljišta

Broj kućanstava

Ukupno korišteno

poljoprivredno zemljište

(ha)

Oranice ha

Voćnjaci

(ha)

Vinogradi

(ha)

Ostalo poljoprivredno

zemljište

(ha)

Bez zemlje 206 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

do 0,09 ha 4 0,15 0,04 0,02 0,00 0,09

0,10 do 0,49 ha 40 11,29 7,44 0,91 0,10 2,84

0,50 do 0,99 ha 28 18,97 12,75 0,00 0,00 6,22

1,00 do 2,99 ha 127 217,25 190,94 1,66 0,66 23,99

3,00 do 4,99 ha 88 326,84 297,78 0,58 0,00 34,48

5,00 do 7,99 ha 109 670,83 615,73 0,64 0,05 54,41

8,00 do 9,99 ha 44 374,92 356,80 0,17 1,00 16,95

10,00 do 19,99 ha 74 971,64 882,31 0,60 0,57 88,16

20,00 ha i više 21 610,23 559,45 2,00 0,00 48,78

UKUPNO 741 3.202,12 2.917.24 6,58 2,38 275,92

Izvor: www.dzs.hr. Popis 2011. godine

Tablica 11. Usporedba kućanstava 2001. - 2011. godine prema korištenju zemljišta

Korištenje zemljišta Broj kućanstava 2001 Broj kućanstava 2011 Indeks

Bez zemlje 108 206 190,74

Do 0,09ha 12 4 33,33

0,10 – 0,49ha 105 40 38,09

0,50 – 0,99ha 39 28 71,79

1 – 2,99ha 169 127 75,14

3 – 4,99ha 169 88 52,07

5 – 7,99ha 152 109 71,71

8 – 9,99ha 62 44 70,96

10ha i više 63 95 150,79

Ukupno 879 741 84,30

Izvor: www.dzs.hr

http://www.dzs.hr/


23

BIOquanta

Šumarstvo

Općina Gola kao drugi najznačajniji prirodni resurs posjeduje velika područja bogata šumom.

Ovo je područje bogato šumom oduvijek imalo vrlo značajnu gospodarsku vrijednost i tradiciju.

Područje općine pokriveno je šumskim površinama koje protekom vremena znatno ne

mijenjaju svoju veličinu. Većina šuma u općini nalazi se pod državnom upravom, posebice

šume u jugoistočnom dijelu općine (3261,86 ha), dok se uz lijevu obalu rijeke Drave, na

sjeverozapadnom rubu prostora općine nalazi pojas privatnih šuma (200 ha). Blizina rijeke

Drave i visina podzemne vode glavni su čimbenik određene šumske zajednice.

Tako najniže terene uz vodotoke nastanjuju vrbe i topole, dok više terene (grede) zauzimaju

hrastove šume s grabom. Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem regulirano je Zakonom

o šumama. Šumskim prostorom u Republici Hrvatskoj gospodari trgovačko društvo „Hrvatske

šume” d.o.o., kroz Uprave šuma i Šumarije. Državnim šumama na prostoru općine gospodari

šumarija Repaš, gospodarske jedinice Repaš – Gabajeva Greda, a kao sastavni dio Uprave

šuma Koprivnica. Šume predstavljaju važan obnovljivi prirodni resurs o kojem treba posebno

voditi računa, u gospodarenju je nužno u ovisnosti od obujma sječe, obavljati obnovu šuma:

prirodnom obnovom (oplodnim sječama) ili putem umjetnog pošumljavanja neobrasla šumska

zemljišta), kvalitetnim sadnim materijalom prema preporukama dobivenim istraživanjima

šumarske struke. Aktivnosti koje definiraju pojam gospodarenja šumama i koje se obvezno

moraju provoditi su mjere uzgoja i zaštite.

Poduzetništvo

Pokretač gospodarstva su poduzetničke aktivnosti od globalne, nacionalne i regionalne razine

do županijske i općinske. U općini Gola prevladava poljoprivredna proizvodnja, s većim brojem

obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, dok je poduzetništvo manje zastupljeno. Potencijal

općine je u daljnjem razvoju poljoprivredne proizvodnje, seoskog turizma i korištenju prirodnih

resursa.

Prema podatcima dostupnim od strane Hrvatske gospodarske komore Koprivnica koji se

odnose na 2015. godinu, zabilježeno je 3.568 aktivno poslovnih subjekata na području

Koprivničko-križevačke županije, od kojih su 41 registrirana na području općine Gola. Svi

poslovni subjekti na području općine su mala poduzeća, njih ukupno 12 registriranih i

zapošljavaju 99 osoba.

Od spomenutih tvrtki najviše ih je registrirano u području proizvodnje, zatim slijedi trgovina na

veliko i malo te druge uslužne djelatnosti.

EKO PAPIR d.o.o. tvrtka je koja ima 80-ak zaposlenih što ju čini poslovnim subjektom s

najvećim brojem zaposlenih u općini Gola. Prema broju zaposlenika slijedi ju tvrtka


24

BIOquanta

FUGAPLAST d.o.o. koja zapošljava 50-ak zaposlenika te LOLLIPOP j.d.o.o. sa 30-ak

zaposlenika.

Popis obrta i tvrtki na području općine Gola prema naseljima:

Gola:

1. Trgovina na malo – MARKET A, vl.Josip Arač, na adresi Stjepana Radića 14; Trg

kardinala Alojzija Stepinca 1 i Dravska 12,

2. FUGAPLAST d.o.o. – proizvodnja proizvoda od plastike, Augusta Šenoe 15,

3. EKO-PAPIR d.o.o., Stjepana Radića bb,

4. POBI-KOMERC d.o.o. – Stjepana Radića 90,

5. Ljekarna Salaj Dragica, Dravska 12,

6. PETI PRIJEVOZ j.d.o.o. – cestovni prijevoz robe, Dravska 19,

7. Frizerski salon CENTAR j.d.o.o. – Ulica Stjepana Radića 1,

8. Frizerski salon „MIJA“, Stjepana Radića 11,

9. LOLLIPOP j.d.o.o. – proizvodnja ostale odjeće i pribora za djecu, Augusta Šenoe 6A,

10. Ugostiteljski obrt „PILAJEVO“ – Stjepana Radića 183,

11. Poljoprivredna zadruga „PRVČA“ – poljoapoteka, Stjepana Radića 2,

12. Poljoapoteka „AGRONOM“, Stjepana Radića 4,

13. Uslužni obrt „PILA“, Stjepana Radića 133,

14. „SLOGA“ – podravska trgovina, Stjepana Radića 7,

15. Caffe bar „KUGLANA“, Stjepana Radića 7,

16. PISTACIA j.d.o.o., Alojzija Stepinca 6B,

17. Obiteljski dom Marije Čorc, Dravska 70.

Gotalovo:

1. PREMEC j.d.o.o. – održavanje i popravak motornih vozila, Stjepana Radića 17,

2. GOTALPRODUKT d.o.o., Stjepana Radića 31,

3. Trgovina PODRAVINA d.o.o. – agencija za promidžbu, Dravska 6,

4. TINA d.o.o. – frizerski salon, Stjepana Radića 87.

Novačka:

1. PEPELARA MARONIĆ d.o.o. - piljenje i blanjanje drva, Novačka 162,

2. ART CENTAR JEŠKOVO j.d.o.o. organizacija putovanja, Novačka 100.


25

BIOquanta

Otočka:

1. LASA j.d.o.o. – cestovni prijevoz robe, Otočka 59.

Ždala:

1. „SLOGA“ - podravska trgovina, Vladimira Nazora 72,

2. JELENA TRADE – Nikolino 21, Vladimira Nazora 68,

3. FLAMINGO M&S, Vladimira Nazora 68.

Sa područja općine Gola samo je 3,9% aktivnog stanovništva zaposleno u industriji, dio

stanovništva vezan je u ekonomskom smislu na industriju koja se nalazi u gradovima Đurđevcu

i Koprivnici te naselju Gola, a stanovništva naselja Gotalovo i Novačka pretežito gravitira gradu

Koprivnici jer su geografski naselja bliže gradu. Izuzmemo li poljoprivredu kojom se bavi 63%

aktivnog stanovništva, najviše ih je zaposleno u trgovačkoj djelatnosti 20,9%, dok su ostale

djelatnosti zastupljene u malim postocima. U cijeloj općini zaposleno je više od 150 radnika u

industriji, dok su ostali zaposleni uglavnom u neprivredi (školstvo, zdravstvo, tijela uprave i

samouprave).

Turizam

Razvoj turizma na području općine Gola jedan je od načina revitalizacije ruralnog područja i

doprinosi poboljšanju životnog standarda stanovništva. Kroz razvoj turizma nastoje se

iskoristiti svi prirodni i kulturno – povijesni potencijali prostora te revitalizirati i usmjeriti

potencijale prema kvaliteti i pravilnom korištenju prirodne i kulturne baštine.

Osnovne pravce i mogućnosti razvoja turizma određuju prirodno-zemljopisni i kulturno

povijesni uvjeti, dosadašnji razvoj ugostiteljsko-turističke djelatnosti, dostignuta razina

turističkog prometa i stanje turističke ponude. Motivi dolaska turista su uglavnom uvjetovani

poslovnim razlozima te ponudom lova i ribolova, ugostiteljskom ponudom, izletničkim

ponudama i obilaskom prirodnih ljepota i kulturnih znamenitosti. Na području općine

mogućnosti noćenja postoje u apartmanima koji su u vlasništvu Hrvatskih šuma te Lovačkom

domu. Seoski turizam još uvijek u ovom kraju nije razvijen i ako za njega ima dosta prirodnog

potencijala. S obzirom na prirodne potencijale uvjeti za razvoj turizam na ovom području su

šumski predjeli i velike i mnogobrojne vodene površine (rijeka Drava i jezera Ješkovo i

Čambina) te prometno-zemljopisni (tranzitni) položaj općine Gola. Prirodni uvjeti pružaju

mogućnost razvoja turističkih segmenata, u prvom redu izletničkog turizma, rekreacije, lova i

ribolova na cijelom području općine. Također je značajno i bogato kulturno-povijesno nasljeđe

općine sa mnoštvom sakralnih i drugih objekata koji dosada nisu turistički valorizirani. Općina

Gola nadaleko je poznata i po umjetnosti, posebice naivnom slikarstvu gdje se istiću svjetski

poznati umjetnici poput Stjepana, Ivana i Mladena Večenaja, Franje Vujčeca, Biserke Zlatar,


26

BIOquanta

Dade Cvetka, Martina Mehkeka, Nevenke Rehorović, Nade Švegović Budaj i ostalih od koji

neki i danas marljivo rade u Golskoj likovnoj udruzi i osnivaju likovne kolonije. Iz toga proizlazi

i potreba za osnivanjem Muzeja Drave, koji bi pružao mogućnost pohrane i daljnje nadopune

etnografske zbirke, fotografske i pismene baštine te umjetničkih djela nadahnutih rijekom

Dravom, njenom poviješću i sadašnjosti.

SWOT analiza gospodarstva

Snage Slabosti

Velike površine plodnog poljoprivrednog

zemljišta,

Poljoprivredna tradicija,

Šumsko bogatstvo,

Potencijal razvoja lovnog, ribolovnog i

sportsko-rekreacijskog turizma,

Čista i netaknuta priroda,

Potencijal korištenja rijeke Drave.

Slabo razvijeno obrtništvo i malo poduzetništvo,

Neizgrađena kanalizacijska mreža,

Nepostojanje magistralne vodovodne mreže,

Niska razina ulaganja u gospodarstvo,

Nedovoljna iskorištenost potencijala u

poljoprivredi,

Usitnjenost posjeda,

Nedovoljan razvoj ekološke i organske

poljoprivredne proizvodnje,

Manjak turističkih programa i nedostatna

promocija turizma,

Nedovoljno razvijen izvoz roba i usluga,

Iseljavanje mladog, radno sposobnog

stanovništva.

Prilike Prijetnje

Bogatstvo šuma, faune i rijeke Drave –

razvoj lovnog i ribolovnog turizma,

Poticanje razvoja malog poduzetništva,

Edukacije poljoprivrednika,

Jačanje konkurentnosti.

Ukidanje Jedinica lokalne samouprave,

Ugrožavanje okoliša nekontroliranim

iskorištavanjem šuma,

Nedostatna financijska sredstva,

Velika konkurencija proizvođača iz EU u

poljoprivredi,

Nedovoljna informiranost o poticajima u

poljoprivredi.


27

BIOquanta

2.6. Društvene djelatnosti

U razmatranju Plana razvoja općine Gola potrebno je posebnu pažnju posvetiti institucijama

društvenih djelatnosti pod kojima se podrazumijeva status i razvoj:

Predškolskog odgoja i školstva,

Funkcioniranje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi,

Uprave i administracije,

Sustav zaštite i spašavanja,

Kulturna i prirodna baština,

Sport i rekreacija,

Zaštita okoliša.

Obrazovanje

Predškolski odgoj

Od predškolskih ustanova na području općine Gola djeluju dva dječja vrtića koji su podružnica

Dječjeg vrtića "Vrapčić" iz Drnja.

Dječji vrtić „Zvončić“ nalazi se u naselju Gola i njega polazi jedna mješovita vrtićka skupina

koja broji 25 djece dobi od 3-6 godina, a u njegovom sastavu djeluje i jaslička skupina

„Zvončica“ koju pohađa 13 djece jasličke dobi.

Drugi dječji vrtić „Bambi“ nalazi se u naselju Ždala i njega pohađa 15 djece mješovite dobi od

3-6 godina. Troškove vrtića i jaslica subvencionira općina Gola u iznosu od 100 % sukladno

Odluci općinskog vijeća.

Osnovnoškolsko obrazovanje

U općini Gola djeluje jedna osnovna škola s polaznicima od 1. do 8. razreda te četiri područne

škole u naseljima Gotalovo, Otočka, Novačka i Ždala koje polaze djeca od 1.– 4. razreda. Prva

škola je osnovana 1828. godine u naselju Gola, 1979. godine je otvorena nova školska zgrada,

a 1998. godine škola Gola postaje samostalna (do tada je pripadala OŠ Drnje). U školi je

trenutačno zaposleno 47 djelatnika koji svakodnevno brinu i rade s učenicima. Osnovnu školu

Gola polazi 189 učenika u 16 razrednih odjela, a samu matičnu školu u Goli polazi 132 učenika

u 8 razrednih odjela. Općina Gola u punom iznosu financira kupnju školskih udžbenika za svu

školsku djecu od 1. do 8. razreda te troškove prehrane u školskoj kuhinji. Sredstva za tu

namjenu su osigurana u Proračunu Općine Gola za svaku školsku godinu.

Studenti

Općina Gola stipendira studente (redovne i izvanredne) i srednjoškolske polaznike prema

Pravilniku o kreditiranju i stipendiranju učenika i studenata Općine Gola i Odluci Općinskog


28

BIOquanta

vijeća Općine Gola u svakoj učeničkoj, odnosno akademskoj godini, a sukladno propisanim

uvjetima i načinu ostvarivanja prava za područje općine. Stipendije se dodjeljuju u iznosu od

400,00 kuna mjesečno za učenike srednjih škola i 500,00 kuna za redovne i izvanredne

studente.

Zdravstvo i socijalna skrb

Općina Gola, kao jedinica lokalne samouprave sa svim utvrđenim pravima i obvezama dužna

je osiguravati uvjete osiguranja zdravstvene zaštite svojih stanovnika.

Za potrebe pružanja primarne zdravstvene zaštite na području općine djeluju dvije ambulante

u okviru Doma zdravlja Koprivnica. Glavna ambulanta se nalazi u naselju Gola, a područna u

naselju Ždala, gdje radi jedan liječnik primarne zdravstvene zaštite, a usluge koriste svi

stanovnici općine. Uz to, u općinskom središtu Gola djeluje jedna stomatološka ambulanta te

jedna privatna ljekarna. Na području općine registrirano je ukupno 2.238 zdravstveno

osiguranih osoba.

Socijalna skrb

Socijalna skrb se ostvaruje kroz pružanje pomoći za podmirenje životnih potreba djece i drugih

osoba koje iz raznih razloga ne mogu brinuti o sebi. Sredstva za javne potrebe na području

općine Gola osigurana su u Proračunu Općine za 2017. godinu u iznosu od 740.000,00 kuna i

namijenjena su za sljedeće:

pomoć za Uskrs i Božić osobama – umirovljenicima koji primaju mirovinu manju od

1.500,00 kuna u iznosu od 100,00 kuna godišnje sukladno Odluci općinskog vijeća,

nagrada rodiljama za svako novorođeno dijete u jednokratnom novčanom iznosu od

5.000,00 kuna,

naknadu troškova stanovanja korisnicima zajamčene minimalne naknade iz Zakona o

socijalnoj skrbi (što uključuje kupnju ogrjeva, jednokratno namirenje računa i sl.),

pomoć kod provedbe postupka legalizacije do 5.000,00 kuna i dodatno 3.000,00 kuna

za usluge geodetske izmjere u naseljima gdje nije provedena katastarska izmjera.

Uprava i administracija

Središte općine Gola je naselje Gola u kojemu se nalazi i sjedište Općine te Jedinstveni upravni

odjel. Poslove lokalne samouprave na području općine obavljaju: Jedinstveni upravni odjel,

Općinsko vijeće općine Gola, općinski načelnik i zamjenik načelnika. Unutar Jedinstvenog

upravnog odijela zaposleno je 6 djelatnika koji obavljaju opće, pravne i kadrovske poslove, a

Općinsko vijeće čini ukupno 11 vijećnika.


29

BIOquanta

Sustav zaštite i spašavanja

Sustav zaštite i spašavanja na području općine Gola u skladu je sa Zakonom o vatrogastvu i

Zakonom o zaštiti i spašavanju. Na području općine djeluje pet Dobrovoljnih vatrogasnih

društava s dugom tradicijom, od kojih je prvo DVD Gola osnovano 1891. godine, a 1892. su

osnovana DVD Gotalovo i Ždala. Svih pet društava funkcionira u sastavu Vatrogasne

zajednice općine Gola te imaju međusobnu dobru suradnju i koordinaciju tako da su sve

potrebne intervencije pravovremene i učinkovite.

Kulturna i prirodna baština

Kultura

Kultura predstavlja suvremene principe vrednovanja i zaštite kulturne baštine te se temelji na

činjenici da je kulturno dobro bilo koje vrste i značenja nedjeljivo povezano s neposrednom

okolinom, a samim time i širim prostorom i krajolikom. Kulturno i prirodno nasljeđe predstavljaju

jednu harmoničnu cjelinu te je razvijen integralni pristup analizi i vrednovanju prostora s ciljem

zaštite bitnih elemenata koji sam prostor čine prepoznatljivim. Potrebno je očuvati krajolik sa

svim elementima identiteta kako bi se omogućio razvitak naselja te istovremena zaštita

kulturne baštine, tradicijskog graditeljstva, ruralnih cjelina i krajobraznog okruženja.

Inventarizacija i klasifikacija kulturne baštine na području općine Gola, obavlja se sukladno

Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Područje općine ima bogato povijesno nasljeđe iz kojeg proizlaze brojne kulturne znamenitosti

te bogata tradiciju, a o čemu svjedoče sakralni objekti, kulturni spomenici, narodni običaji koji

se prenose generacijama s koljena na koljeno te bogata slikarska baština, posebice naivnog

slikarstva. Velik broj narodnih običaja sačuvan je i njeguje se te promovira i danas kroz rad

kulturno - umjetničkih društava te djelima izvornih slikara kao što su Ivan Večenaj Tišlarov,

Martin Mehkek, Franjo Vujčec i Biserka Zlatar Milinković. Udruga koja se bavi promicanjem i

očuvanjem tradicijskog slikarstva je “Golska likovna udruga” koja okuplja izvorne slikare i

kipare, a 2004. godine osnovana je likovna udruga „Motacilla Allba“ koja je poznata po mnogim

likovnim kolonijama te Međunarodnom simpoziju umjetničke keramike.

Popis udruga na području Općine Gola:

Kulturno – umjetničke udruge:

Likovna udruga Motacilla Alba – Novačka,

Prekodravski zvon - Gola,

Golska likovna udruga - Gola,

Hrvatsko srce - Gotalovo,


30

BIOquanta

Kulturno umjetničko društvo – Ždala,

Gotalovečko srce – Gotalovo.

Razne druge udruge i društva:

Hrvatsko srce - Ždala

Društvo žena Gola,

Društvo žena Gotalovo,

Udruga žena Otočka,

Udruga umirovljenika,

Udruga mladeži,

Dobrovoljna vatrogasna društva,

HSU – Hrvatske stočarske udruge – Gola,

Konjogojska udruga.

Kulturna, odnosno graditeljska spomenička baština na području općine Gola odnosi se na

spomenike kulturne baštine, i to:

Crkva sv. Tri kralja,

Župna crkva Presvetog Trojstva,

Kapela sv. Florijana,

Kapela sv. Ivana Krstitelja,

Kapela – poklonac sv. Josipa,

Julijanska škola.

Slika 9. Župna crkva sveta Tri kralja, Gola

Izvor: www.google.hr

http://www.google.hr/


31

BIOquanta

Manifestacije

Dani Općine - Kulturna, gastro, vjerska i sportska manifestacija u kojoj sudjeluju sve

udruge sa područja općine te se održavaju brojni folklorni susreti i nogometna te

vatrogasna natjecanja.

Folklorna večer – Kulturna manifestacija koja uključuje susrete folklornih skupina.

Fašnička povorka konjskih zaprega i jahača – Manifestacija u organizaciji „Konjske

udruge Prekodravlje“ iz Gole

Međunarodni simpozij umjetničke keramike u organizaciji Likovne udruge Motacilla

Alba Ješkovo.

Slika 10. Dani Općine Gola

Izvor: www.gola.hr

Popis kulturnih dobara

I. SPOMENIČKA PODRUČJA I CJELINE:

POVIJESNA NASELJA I DIJELOVI NASELJA SEOSKIH OBILJEŽJA

ARHEOLOŠKI LOKALITETI I ZONE

POVIJESNO –MEMORIJALNA PODRUČJA I CJELINE

KRAJOLICI

http://www.gola.hr/


32

BIOquanta

Povijesna naselja i dijelovi naselja

Identifikacijski broj

Spomenik/element baštine

Lokalitet Spomenički

status Prijedlog kategorije

1. Gola, proširenje

zone zaštite Gola R779 III

2. Gotalovo, dijelovi

naselja Gotalovo PR III

3. Novačka, dio

naselja Novačka PR III


Arheološki lokaliteti i zone

Identifikacijski broj

Spomenik/element baštine

Lokalitet Spomenički

status Prijedlog kategorije

1. Lokalitet Gola,

antičko razdoblje

Gola,k.č.2476/1, 2476/2, 2477/2, 2478/1, 2477/3,

2477/4, 2478/2, k.o. Gola P 02-13/1-1971 II

2. Dravska cesta,

ostaci antičke ceste Gola, staro korito Drave E

3. Lokalitet Tišljarovi

bregi, neolitik, antika , sr. vijek

Gola, Vlaško polje PR II

4. Lokalitet Gradina, antičko razdoblje

Novačka E

5. Šuma Fužetić,

slučajno nalazište, antičko razdoblje

Novačka, na mjestu stare ciglane

E

6. Lokalitet Pepelara, oko starog grada,

zona zaštite Novačka PR II

7. Lokalitet Gešće polje, sr. vijek

Ždala, uz stari tok Drave E

8. Lokalitet Donja

peta, Donje polje Ždala, jugoistočno od

naselja,šumskirevir51E E

9.

Lokalitet Velika Rakitna,

srednjovječna keramika

Ždala, jugoistočno od naselja, pogranične oznake B396 i B397, B389 i B393

E

10.

Lokalitet Velika Višnja,

srednjovječna Keramika i peći

Ždala, jugoistočno od naselja, pogranične oznake

B402 i B405 E



33

BIOquanta

Povijesno – memorijalna područja i cjeline

Identifikacijski broj Spomenik/element

baštine Lokalitet Spomenički status Prijedlog kategorije

1. Groblje Gola E IV

2. Groblje Gotalovo E IV

3. Groblje Ždala E IV


Krajolici



1. Kulturni krajolik Cijelo područje

Općine PR I

2. Vrijedne prostorne

vizure


II. POJEDINAČNA NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA I NJIHOVI SKLOPOVI:

SAKRALNE GRAĐEVINE

KAPELE I POKLONCI

PARKOVNA ARHITEKTURA

Župne crkve



1. Crkva sv. Tri kralja Gola Z-2928 III

2. Crkva Presvetog

Trojstva Ždala Z-2499 III



34

BIOquanta

Kapele i poklonci


baštine Naselje Spomenički status Prijedlog kategorije

1. Kapela sv. Florijana

na groblju Gola E IV

2. Kapela-poklonac

sveti Gola E IV

3. Kapela-poklonac

sv. Josipa Otočka E IV

4. Kapela-sv. Ivana

Krstitelja Gotalovo E IV

Izvor: Prostorni plan općine Gola

Parkovna arhitektura


baštine Adresa/lokalitet Spomenički status Prijedlog kategorije

1. Parkovi Gola, središte

naselja PR III

2. Drvored oraha Otočka, prilaz

kapeli pokloncu sv. Josipa

PR III


Prirodna baština

Područje općine Gola ulazi u zaštićeni dio prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode i to

posebice značajnih krajobraza i spomenika prirode. Zaštićenim dijelovima upravlja Javna

ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Koprivničko-

križevačke županije te obuhvaća zaštitu, održavanje i promicanje zaštićenih dijelova prirode

na prostoru Županije (posebnih rezervata, park-šuma, zaštićenih krajolika, spomenika prirode,

spomenika parkovne arhitekture te specifičnih geomorfoloških fenomena, životnih zajednica i

značajnih biljnih i životinjskih vrsta). Klimatske i prirodne osobine područja odgovaraju

šumama te stanišnoj i biološkoj raznolikosti. Od ukupne površine općine, zaštićeno je oko 1,9

km2 površine što iznosi 2,5% ukupne površine. Zaštićena i evidentira područja su:

Značajni krajobraz barskog ekosustava Čambina (površine oko 50 ha);

Spomenik prirode – skupina stabala hrasta lužnjaka u parku šumarije Repaš (starost

hrastova je oko 350 godina, visine su oko 20 metara i promjera 4-4,5 metara),

Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske istaknuto je šire

područje šume Repaš planirano kao zaštićeni krajolik;

Hidrološko - vodeni bazen – Ješkovo – Prostornim planom Koprivničko-križevačke

županije predviđen je Spomenik prirode – hidrološki – Ješkovo.


35

BIOquanta

Ekološki su posebno značajni dijelovi prirode uz rijeku Dravu, dravski rukavci, bare i močvare.

Sukladno području obuhvata Prostornog plana uređenja Općine Gola, pojedini dijelovi općine

se preklapaju ili su u neposrednoj blizini područja ekološke mreže i to:

Područja važna za divlje svojte osim ptica i stanišne tipove (Drava, Repaš, Čambina i

Ješkovo),

Područja važna za ptice (Gornji tok rijeke Drave od Donje Dubrave do Terezinog polja).

Slika 11. Područje ekološke mreže na području općine Gola

Izvor: www.gola.hr

http://www.gola.hr/

Tablica 12. Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR1000014 Gornji tok rijeke Drave

Red Porodica Znanstveno ime Hrvatsko ime Kategorija

ugroženosti u RH

Stupanj zaštite u

RH Status

Accipitriformes Accipitridae Circus cyaneus eja strnjarica LC SZ Z

Circus aeruginosus eja močvarica EN SZ G

Haliaeetus albicilla štekavac VU SZ G

Pernis apivorus škanjac osaš NT SZ G

Anseriformes Anatidae Anas strepera patka kreketaljka EN SZ G

Charadriiformes Scolopacidae Actitis hypoleucos mala prutka VU SZ G

Laridae Sterna albifrons mala čigra EN SZ G

Sterna hirundo crvenokljuna čigra NT SZ G

Coraciiformes Alcedinidae Alcedo atthis vodomar NT SZ G

Ciconiiformes Ardeidae Ardea purpurea čaplja danguba SZ P

Botaurus stellaris bukavac EN(G) SZ G P Z

Casmerodius albus velika bijela čaplja SZ P Z

Egretta garzetta mala bijela čaplja SZ P

Ixobrychus minutus čapljica voljak LC(G) SZ G P

Nycticorax nycticora gak NT(G) SZ G P

Ciconiidae Ciconia ciconia bijela roda LC SZ G

Ciconia nigra crna roda VU SZ G

Falconiformes Falconidae Falco columbarius mali sokol VU SZ Z

Passeriformes Muscicapidae Ficedula albicollis bjelovrata muharica LC SZ G

Luscinia svecica modrovoljka EN(G) SZ G P

Hirundinidae Riparia riparia bregunica VU SZ G

Sylviidae Sylvia nisoria pjegava grmuša LC SZ G

Pelecaniformes Phalacrocoracidae Phalacrocorax

pygmaeus mali vranac SZ Z

Piciformes Picidae Dendrocopos medius crvenoglavi djetlić LC SZ G

Dryocopus martius crna žuna LC SZ G


37

BIOquanta

Tumač oznaka:

EN – ugrožena vrsta

NT – gotovo ugrožena vrsta

VU – osjetljiva vrsta

LC – najmanje zabrinjavajuća vrsta

SZ – strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ broj 144/13 i 73/16)

G – gnjezdarica

Z – zimovalica

P - preletnica

Picus canus siva žuna LC SZ G

Značajne negnijezdeće (selidbene) populacije ptica (patka lastarka Anas acuta, kržulja Anas crecca, zviždara Anas penelope, divlja patka Anas plathyrhynchos, patka pupčanica Anas querquedula, patka kreketaljka Anas strepera, glavata patka Aythya ferina, krunata patka Aythya fuligula, patka batoglavica Bucephala clangula, crvenokljuni labud Cygnus olor, liska Fulica atra, patka gogoljica Netta rufina, kokošica Rallus aquaticus, vivak Vanellus vanellus)


38

BIOquanta

Tablica 13. Ciljevi očuvanja i ciljni stanišni tipovi područja ekološke mreže HR5000014 Gornji tok Drave

Red Porodica Latinski naziv vrste Hrvatski naziv vrste Ugroženost

(Crvena knjiga)

Zakono-

davstvo RH

Međunarodni sporazumi/EU zakonodavstvo

Endem

SISAVCI

Carnivora Mustelidae Lutra lutra vidra DD SZ BE2, DS4

Chiroptera Vespertilionidae Barbastella barbastellus širokouhi mračnjak DD SZ BE2, DS4

Myotis bechsteinii velikouhi šišmiš VU SZ BE2, DS4

Rodentia Castoridae Castor fiber dabar NT SZ DS4

KUKCI

Coleoptera Cerambycidae Cerambyx cerdo hrastova strizibuba SZ BE2, DS4

Lucanidae Lucanus cervus jelenak

Odonata Coenagrinidae Coenagrion ornatum istočna vodendjevojčica NT

Gomphidae Ophiogomphus cecilia rogati regoč VU SZ BE2, DS4

Libellulidae Leucorrhinia pectoralis veliki tresetar EN SZ BE2, DS4

Lepidoptera Arctiidae Euplagia quadripunctaria* danja medonjica

Lycaenidae Lycaena dispar kiseličin vatreni plavac NT SZ BE2, DS4

Nymphalidae Hypodryas maturna mala svibanjska riđa BE2, DS4

RIBE

Cypriniformes Cobitidae Misgurnus fossilis piškur VU SZ

Sabanejewia balcanica zlatni vijun VU SZ

Cyprinidae Aspius aspius bolen VU

Pelecus cultratus sabljarka DD

Rhodeus amarus gavčica

Romanogobio vladykovi bjeloperajna krkuša DD, načelo predostrožnosti

SZ

Rutilus virgo plotica

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Castoridae&action=edit&redlink=1

https://en.wikipedia.org/wiki/Longhorn_beetle

https://en.wikipedia.org/wiki/Libellulidae

https://en.wikipedia.org/wiki/Arctiidae

https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0aranke

https://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0arani


39

BIOquanta

Perciformes Percidae Gymnocephalus schraetser

prugasti balavac CR SZ

Gymnocephalus baloni Balonijev balavac VU SZ

Zingel zingel veliki vretenac VU SZ

Zingel streber mali vretenac VU SZ

Esociformes Umbridae Umbra krameri crnka EN SZ BE2

VODOZEMCI

Anura Bombinatoridae Bombina bombina crveni mukač NT SZ BE2, DS4

Caudata Salamandridae Triturus dobrogicus veliki dunavski vodenjak NT SZ BE2, DS4 DA

GMAZOVI

Testudines Emydidae Emys orbicularis barska kornjača NT SZ BE2, DS4

STANIŠTA

Hrvatski naziv staništa Šifra stanišnog tipa

Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli 9160

Obale planinskih rijeka s Myricaria germanica 3230

Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p. 3270

Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion 3150

Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae) 91E0*

Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis) 6510

Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ul-mus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia 91F0

Tumač oznaka:

CR – kritično ugrožena vrsta

EN - ugrožena vrsta

NT – gotovo ugrožena vrsta

VU – osjetljiva vrsta

DD – nedovoljno poznata vrsta

https://en.wikipedia.org/wiki/Percidae

https://en.wikipedia.org/wiki/Umbridae

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Da%C5%BEdevnjaci&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Testudines

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Emydidae&action=edit&redlink=1


40

BIOquanta

SZ – strogo zaštićena vrsta prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama („Narodne novine“ broj 144/13 i 73/16)

BE2 – označava da je vrsta navedena u Prilogu II. Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija)

DS4 – označava da je vrsta navedena u Prilogu IV. Direktive 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta

* - prioritetna divlja vrsta

Sport i rekreacija

Kao važan činitelj života stanovništva i svakog pojedinca sport i rekreacija zauzimaju značajnu

ulogu te doprinose unaprjeđenu socio-kulturnog, odgojno-obrazovnog i gospodarskog razvoja

društva.

Na području općine Gola postoji niz različitih sportskih udruga, klubova i društava koje

obuhvaćaju različita područja sportskih aktivnosti kao što su sljedeće:

Sportsko – ribolovne udruge:

KK – DHP Drnje,

RK Gola,

NK “Fugaplast” Gola,

NK “Prekodravac” Ždala,

NK “GOŠK” Gotalovo,

ŠRK “Šaran” Gotalovo,

ŠRK „Graničar“ Ždala,

ŠRK „Smuđ“ Novačka,

ŠRK Otočka,

ŠRK Ješkovo.

Lovačka udruga:

„Zec“ Gola – Gotalovo.

Općina Gola organizira mnogobrojne sportske susrete, natjecanja, turnire i kupove te na taj

način okuplja stanovništvo svih dobnih skupina i promiče sport i rekreaciju te doprinosi

poboljšanju kvalitete življenja. Nogometne udruge svoje postojojanje na prostoru općine bilježe

od 1973. godine kada je i osnovan NK „Prekodravac“. Nekoliko ribolovnih udruga koje djeluju

na području općine svojim radom doprinose očuvanju i zaštiti ribljeg fonda i voda te su važan

čimbenik u ekološkom životu. Lovačka udruga vodi brigu i skrb o životinjskom svijetu, posebice

tijekom zime te su izgrađena brojna hranilišta za divljač kako bi se očuvao i povećao fond

divljači.

Zaštita okoliša

Kada se govori o zaštiti okoliša temeljem Strategije gospodarenja otpadom Republike

Hrvatske („Narodne novine“ broj 130/05) i Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

za razdoblje 2017.-2022. godine („Narodne novine“ broj 3/17), 2008. godine je donesen Plan

gospodarenja otpadom Koprivničko-križevačke županije za razdoblje 2008.-2015. godine

(„Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije“ broj 5/08). Glavni zadatak Županijskog

plana gospodarenja otpadom je planiranje i uspostava centralnog sustava gospodarenja

http://gola.hr/drustveni-zivot/sport/nk-fugaplast/

http://gola.hr/drustveni-zivot/sport/nk-prekodravac/

http://gola.hr/drustveni-zivot/sport/nk-gosk/

http://gola.hr/drustveni-zivot/sport/srk-saran-gotalovo/

http://gola.hr/drustveni-zivot/sport/srk-otocka/

http://gola.hr/drustveni-zivot/sport/srk-jeskovo/


42

BIOquanta

otpadom (CSGO), odnosno uspostava Regionalnog centra gospodarenja otpadom

sjeverozapadne Hrvatske.

Planom je također predviđeno pokrivanje cijelog područja Županije organiziranim odvozom

otpada te sanacija i zatvaranje svih nekontroliranih i kontroliranih odlagališta otpada. Broj

saniranih odlagališta koja su u upotrebi također je potrebno svesti na minimum ili ih

prenamijeniti prema potrebama CSGO-a. Isto tako, na području Koprivničko-križevačke

županije je potrebno povećati stupanj reciklaže otpada kroz formiranje reciklažnih dvorišta i

omogućavanja odvojenog skupljanja otpada u svim jedinicama lokalne samouprave Županije.

Općina Gola nema službeno odlagalište otpada te komunalni otpad, Odlukom lokalne

samouprave, odlaže na odlagalište „Piškornica-sanacijsko odlagalište" d.o.o. Koprivnički

Ivanec. Otpad se na području čitave općine sakuplja i odvozi jednom tjedno, a odlaže se u

kontejnere, kante i vreće. Posebno su postavljeni kontejneri za metalni otpad, sandučići za

baterije te zeleni otoci za sakupljanje izdvojenih vrsta otpada u svim naseljima. Glomazni otpad

posebno se sakuplja i odvozi jednom, godišnje. Do 2016. godine otpad se odlagao na

privremeno općinsko odlagalište „Hintov“, a nakon toga je odlagalište zatvoreno te se planira

njegova potpuna sanacija i zatvaranje. Do sada je odrađen Plan zatvaranja s idejnim

rješenjem, Studija utjecaja na okoliš i Plan sanacije i zatvaranja uz neposredno sudjelovanje

Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Tijekom 2016. godine je proveden

inspekcijski nadzor izrade i provođenja Plana gospodarenja otpadom i nadzor službenog

odlagališta otpada „Hintov“ od inspektorice Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Trenutačno

je u tijeku izrada projektne dokumentacije za potrebe izgradnje reciklažnog dvorišta na

području naselja Gola.

Na temelju članka 64. Zakona o zaštiti okoliša („Narodne novine" broj 80/13, 153/13. i 78/15),

članka 23. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš („Narodne novine"

broj 64/08) i članka 46. Statuta Općine Gola („Službeni glasnik Koprivničko-križevačke

županije" broj 9/09), a nakon provedenog postupka ocjene o potrebi strateške procjene

utjecaja na okoliš Programa ukupnog razvoja Općine Gola za razdoblje od 2017. do 2020.

godine, uz Prethodno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i enegetike (KLASA: 612-07/17-

58/399, URBROJ: 517-07-2-2-18-4 od 2. siječnja 2018. godine), općinski načelnik Općine Gola

dana 17. siječnja 2018. godine donosi Odluku kojom se utvrđuje da nije potrebno provesti

stratešku procjenu utjecaja na okoliš Programa ukupnog razvoja Općine Gola za razdoblje od

2017. do 2020. godine.

U postupku Ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš Općina je zatražila mišljenja

tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima navedenih u Tablici 14. i ove Odluke kojom se


43

BIOquanta

utvrđuje da nije potrebno provesti stratešku procjenu utjecaja na okoliš za Program ukupnog

razvoja.

Tablica 14. Tijela kojima je upućena upit o potrebi provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš

R.BR. JAVNOPRAVNO TIJELO KLASA / URBROJ / DATUM MIŠLJENJE

1.

Ministarstvo zaštite okoliša i

energetike, Uprava za

zaštitu prirode

KLASA: 612-07/17-58/399

URBROJ: 517-07-2-2-18-4 od

2. siječnja 2018.

Nije potrebno izraditi

stratešku procjenu

utjecaja na okoliš

2.

Ministarstvo kulture, Uprava

za zaštitu kulturne baštine,

Konzervatorski odjel u

Bjelovaru

Nisu se očitovali

3.


županija, Upravni odjel za

gospodarstvo, komunalne

djelatnosti i poljoprivredu

KLASA: 351-01/17-01/75

URBROJ: 2137/1-04/04-17-02

od 23. studenog 2017.


stratešku procjenu

utjecaja na okoliš

4.


županija, Upravni odjel za

obrazovanje, kulturu,

znanost, sport i nacionalne

manjine

Nisu se očitovali

5.

Javna ustanova za

upravljanje zaštićenim

prirodnim vrijednostima na

području Koprivničko-

križevačke županije

KLASA: 302-02/17-01/02

URBROJ: 2137-23-17-2



stratešku procjenu

utjecaja na okoliš

6.

Hrvatske vode,

Vodnogospodarski odjel za

Muru i Gornju Dravu

KLASA: 351-03/17-01/0000586

URBROJ: 374-26-1-17-2



stratešku procjenu

utjecaja na okoliš

7. Koprivničke vode d.o.o. Nisu se očitovali

8.

HEP, Hrvatska

elektroprivreda, ODS

Elektra Koprivnica

Nisu se očitovali

9.

Hrvatske šume, Uprava

šuma, Podružnica

Koprivnica

Nisu se očitovali


44

BIOquanta

10. „Komunalije“ d.o.o.

Đurđevac Broj: I2-788/17


stratešku procjenu

utjecaja na okoliš

11. Koprivnica plin d.o.o.

Koprivnica Nisu se očitovali

12.

Županijska uprava za

upravljanje županijskim i

lokalnim cestama

Koprivničko-križevačke

županije, Križevci

KLASA: 304-09/17-01/1494

URBROJ: 2141-06-376-06-

1494/2017.



stratešku procjenu

utjecaja na okoliš

13.

Regionalni centar za

gospodarenje otpadom

sjeverozapadne Hrvatske

Piškornica

Nisu se očitovali

14. Općina Drnje

KLASA: 302-01/17-01/04

URBROJ: 2137/04-17-2

od 21.studenog 2017.


stratešku procjenu

utjecaja na okoliš

15. Općina Peteranec

KLASA: 302-01/17-01/02

URBROJ: 2137/12-17-2



stratešku procjenu

utjecaja na okoliš

16. Općina Hlebine

KLASA: 302-01/17-01/02

URBROJ: 2137/07-17-2



stratešku procjenu

utjecaja na okoliš

17. Općina Molve

KLASA: 351-01/17-01/14

URBROJ: 2137/17-17-2

od 6. prosinca 2017.


stratešku procjenu

utjecaja na okoliš

18. Općina Novo Virje

KLASA: 351-01/17-01/04

URBROJ: 2137/22-17-2

od 4. prosinca 2017


stratešku procjenu

utjecaja na okoliš


45

BIOquanta

SWOT analiza društvenih djelatnosti

Snage Slabosti

Pokrivenost cijelog područja općine

osnovnoškolskim ustanovama,

Postojanje dječjih vrtića,

Primarna zdravstvena zaštita,

Bogata kulturno – umjetnička baština,

Veliki broj udruga,

Spomenička baština,

Značajni prirodni resursi,

Ekološki čisto prirodno okruženje.

Slaba informiranost mještana o radu i

razvoju općine,

Nedostatak sportskih objekata,

Nedostatak prostora za starije i nemoćne,

Odlazak visokoobrazovanih ljudi iz općine u

razvijenije općine i gradove,

Nedovoljna uključenost stanovništva u

akcije zaštite okoliša.

Prilike Prijetnje

Unaprjeđenje školstva,

Kandidiranje razvojnih projekata na

financijske izvore u RH i fondove EU,

Mogućnost korištenja prirodnih potencijala,

Uređenje parkova, šetnica i dječjih igrališta,

Razvoj sportsko-rekreacijskih sadržaja,

Povezivanje kulture i turizma,

Podizanje svijesti stanovništva o važnosti

očuvanja okoliša,

Donacije.

Manjak financijskih sredstava,

Nizak životni standard,

Neizvjesna politička situacija u državi,

Veći broj ilegalnih odlagališta,

Narušavanje ekologije i neuravnotežen

razvoj,

Bespravna gradnja.


46

BIOquanta

2.7. Institucije razvojnog upravljanja

Struktura državne administracije

Temeljem odredbi Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“

broj 33/01, 60/01. – vjerodostojno tumačenje, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12,

19/13. – pročišćeni tekst i 137/15. – ispravak), kojim se uređuju jedinice lokalne samouprave i

jedinice područne (regionalne) samouprave, i Zakona o područjima županija, gradova i općina

u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ broj 86/06, 125/06. – ispravak, 16/07. – ispravak,

95/08. – Odluka USHR, 46/10. – ispravak, 145/10, 37/13, 44/13, 45/13. i 110/15), na području

Republike Hrvatske nalazi se 20 županija, 127 gradova, 429 općina i Grad Zagreb kao glavni

grad Republike Hrvatske, koji je posebna i jedinstvena, teritorijalna i upravna cjelina, čije se

ustrojstvo uređuje Zakonom o Gradu Zagrebu.

Utjecaj na upravljanje razvitkom općine Gola imaju mnoge državne, županijske i općinske

institucije koje obavljaju djelatnosti u oblasti zdravstva, obrazovanja, socijalne skrbi, kulture i

sporta. Za općinu Gola je donesen iznimno važan dokument za planiranje u prostoru – Odluka

o donošenju II. Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Gola, 18.4.2017. godine,

objavljeno u „Službenom glasniku Koprivničko-križevačke županije“ broj 7/17. U dokumentu

su propisani oblici i načini iskorištavanja prostora poštujući karakteristike „održivog razvoja“ te

on predstavlja dugoročnu osnovu uređenja prostora.

Na upravljanje razvitkom općine Gola utječu mnoge državne, županijske i općinske institucije,

te javna poduzeća koja upravljaju prometnim i infrastrukturnim sustavima, institucije koje

obavljaju komunalne djelatnosti i ustanove koje obavljaju djelatnosti u oblasti zdravstva,

obrazovanja, socijalne skrbi, kulture i športa.

Temeljem Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj 150/11, 12/13, 93/16. i

104/16) i Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave

(„Narodne novine“ broj 93/16. i 104/16), kojim se uređuje ustrojstvo i poslovi državne uprave i

način njihova obavljanja, osnovna su i tijela državne uprave; ministarstva, središnji državni

uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama koje nadzire i

usklađuje Vlada Republike Hrvatske.

Ministarstva su, uz središnje državne urede i državne upravne organizacije, jedno od središnjih

tijela državne uprave. Predstavnik i upravitelj radom ministarstva je ministar, koji je ujedno i

član Vlade. Vlada Republike Hrvatske koordinira radom cjelokupne državne administracije i 20

ministarstava:1

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

1 www.gov.hr


47

BIOquanta

Ministarstvo unutarnjih poslova

Ministarstvo obrane

Ministarstvo financija

Ministarstvo pravosuđa

Ministarstvo uprave

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Ministarstvo kulture

Ministarstvo turizma

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo znanosti i obrazovanja

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

Ministarstvo hrvatskih branitelja

Ministarstvo zdravstva

Ministarstvo državne imovine

Među državnim institucijama koje su nadležne za razvitak općina, uključujući i Općinu Gola,

razlikuju se institucije vlasti i ostale institucije iz širokog kruga javnog sektora, koje imaju javne

ovlasti i obavljaju javne poslove. Osim navedenih (Vlada RH, ministarstva), institucije vlasti

predstavljaju i ostala politička i političko-izvršna tijela kao i upravna tijela: Hrvatski sabor, uredi

Vlade, središnji državni uredi, državne upravne organizacije te uredi državne uprave u

županijama.

Prema Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave

(„Narodne novine“ broj 93/16. i 104/16) ustrojavaju se ministarstva, središnji državni uredi i

državne upravne organizacije te se određuje njihov djelokrug.2 i to kako slijedi:

Središnji državni uredi:

Središnji državni ured za šport

Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

Središnji državni ured za središnju javnu nabavu

Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje

2 www.zakon.hr


48

BIOquanta

Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Državne upravne organizacije:

Državna geodetska uprava,

Državni hidrometeorološki zavod,

Državni zavod za intelektualno vlasništvo,

Državni zavod za mjeriteljstvo,

Državni zavod za statistiku,

Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost,

Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Svaka od navedenih državnih institucija osniva vlastite područne urede, ako za to postoji

potreba, a njihove funkcije su da provode Zakon, donose provedbene propise, obavljaju nadzor

i slične stručne poslove.

U širem smislu poslove državne uprave i poslove vezane uz iste obavljaju i sljedeće državne

upravne jedinice:

Uredi Vlade Republike Hrvatske,

Državne agencije,

Komisije Vlade Republike Hrvatske,

Pravne osobe pri Vladi Republike Hrvatske,

Građanski servis Vlade Republike Hrvatske,

HITRO.hr – servis za ubrzanu komunikaciju građana i poslovnih subjekata s državnom

upravom.

Svaka državna institucija osniva vlastite područne urede, ako za to postoji potreba, a njihove

funkcije su da provode Zakon, donose provedbene propise, obavljaju nadzor i slične stručne

poslove. Upravni sustav na državnoj razini u okviru političkog sustava uređen je sljedećim

propisima:

Ustav Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00,

28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10. i 05/14)

Poslovnik Hrvatskog Sabora („Narodne novine“ broj 81/13. i 113/16)

Zakon o Vladi Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 150/11, 119/14. i 93/16)

Zakon o sustavu državne uprave („Narodne novine“ broj 150/11, 12/13, 93/16. i 104/16)

Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih organa državne uprave („Narodne

novine“ broj 93/16. i 104/16)


49

BIOquanta

Ured državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji

Ured državne uprave o u Koprivničko-križevačkoj županiji obavlja poslove državne uprave na

području Koprivničko-križevačke županije, koji se odnose na:

gospodarstvo (industrija, brodogradnja, energetika, rudarstvo, trgovina, obrtništvo,

promet i veze, turizam),

društvene djelatnosti (prosvjeta, kultura, informiranje, šport i tehnička kultura, briga o

djeci i tjelesna kultura, radni odnosi, zdravstvena zaštita, zdravstveno osiguranje,

socijalna skrb, zaštita prava i rješavanja statusa žrtava i sudionika domovinskog rata,

članova obitelji poginulog, zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog

rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji,

sudionicima i žrtvama NOR-a i JNA),

imovinsko pravne poslove (poslovi u svezi izvlaštenja i drugih ograničenja vlasništva,

uređivanje vlasničko-pravnih odnosa i denacionalizacija)

opću upravu (osobna stanja građana i poslovi matičarstva, udruge, popisi birača,

evidencije o hrvatskom državljanstvu),

nadzor nad zakonitošću općih akata predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne

(regionalne)samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave.

U Uredu se obavljaju i opći, kadrovski, informatički, planski, materijalno-financijski,

računovodstveni, administrativni i pomoćno-tehnički poslovi za potrebe Ureda državne uprave.

Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz djelokruga i nadležnosti rada, u Uredu su ustrojene

slijedeće unutarnje jedinice:

SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE

Ured državne uprave u Koprivničko-križevačkoj županiji obavljaj stručne poslove za potrebe

predstojnice, zamjenika predstojnice, opće, kadrovske, informatičke, planske, materijalno-

financijske, računovodstvene, administrativne i pomoćno-tehničke poslove, poslove koji se

odnose na antikorupcijsku politiku i suradnju s Odjelom za etiku Ministarstva uprave, poslove

planiranja i upravljanja kadrovima za potrebe Ureda i poslove nadzora nad zakonitošću općih

akata predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Ostali upravni i drugi stručni poslovi iz nadležnosti Službe za zajedničke poslove kao osnovne

ustrojstvene jedinice Ureda, obavlja u svojim unutarnjim ustrojstvenim jedinicama i to u:

1. Odjel za upravljanje i razvoj ljudskih potencijala, pravne i opće poslove,

2. Odjel za materijalno-financijske i informatičke poslove.

SLUŽBA ZA GOSPODARSTVO I IMOVINSKO-PRAVNE POSLOVE

Unutar Službe se obavljaju stručni i upravni poslovi koji se odnose na gospodarstvo i

imovinsko-pravne poslove.


50

BIOquanta

SLUŽBA ZA DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Unutarnja ustrojstvena jedinica Ureda državne uprave koja obavlja upravne i druge stručne

poslove iz područja društvenih djelatnosti sukladno Uredbi o unutarnjem ustrojstvu ureda

državne uprave u županijama i Pravilniku o unutarnjem redu Ureda državne uprave u

Koprivničko-križevačkoj županiji. Unutar Službe su dva odjela i to:

1. Odjel za hrvatske branitelje i zdravstvo,

2. Odjel za obrazovanje, kulturu i tehničku kulturu, humanitarnu pomoć, sport i socijalnu

skrb.

SLUŽBA ZA OPĆU UPRAVU

Obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na poslove opće uprave, odobravanja

korištenja besplatne pravne pomoći te druge upravne i stručne poslove koji nisu u djelokrugu

druge unutarnje ustrojstvene jedinice.

Za obavljanje poslova iz djelokruga i nadležnosti Ureda osnovane su ispostave Ureda državne

uprave izvan sjedišta i to Ispostava u Đurđevcu i Ispostava u Križevcima.3

Županijske institucije i odjeli

Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga Koprivničko-križevačke

županije, prenesenih poslova državne uprave i lokalne samouprave osnovana su sljedeća

upravna tijela:

1. Služba ureda župana,

2. Upravni odjel za poslove Županijske skupštine i pravne poslove,

3. Upravni odjel za financije, proračun i javnu nabavu,

4. Upravni odjel za gospodarstvo, komunalne djelatnosti i poljoprivredu,

5. Upravni odjel za prostorno uređenje, gradnju, zaštitu okoliša i zaštitu prirode,

6. Upravni odjel za zdravstveno-socijalne djelatnosti,

7. Upravni odjel za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine,

8. Služba za unutarnju reviziju.

Upravna tijela u okviru svojeg djelokruga obavljaju upravne i stručne poslove iz samoupravnog

djelokruga Županije i to:

izrađuju nacrte općih akata i pojedinačnih akata koje donosi Županijska skupština

Koprivničko-križevačke županije (u daljnjem tekstu: Županijska skupština),

izrađuju nacrte pojedinačnih akata koje donosi župan Koprivničko-križevačke županije,

3 www.udu-kckz.hr

http://kckzz.hr/uprava/upravna-tijela/sluzba-ureda-zupana/

http://kckzz.hr/uprava/upravna-tijela/upravni-odjel-za-poslove-zupanijske-skupstine-i-pravne-poslove/

http://kckzz.hr/uprava/upravni-odjeli/upravni-odjel-za-finacije-i-proracun/

http://kckzz.hr/uprava/upravni-odjeli/upravni-odjel-za-gospodarstvo-i-komunalne-djelatnosti/

http://kckzz.hr/uprava/upravni-odjeli/upravni-odjel-za-prostorno-uredenje-gradnju-i-zastitu-okolisa/

http://kckzz.hr/uprava/upravni-odjeli/upravni-odjel-za-zdravstvo-i-socijalnu-skrb/

http://kckzz.hr/uprava/upravni-odjeli/upravni-odjel-za-prosvjetu-kulturu-znanost-i-sport/

http://kckzz.hr/uprava/upravni-odjeli/sluzba-za-unutarnju-reviziju/

http://www.udu-kckz.hr/


51

BIOquanta

provode i primjenjuju opće i pojedinačne akte tijela Županije,

organiziraju i neposredno provode, te nadziru izvršavanje općih i pojedinačnih akata

Županijske skupštine u skladu s nadležnostima upravnih tijela Županije donošenjem

pojedinačnih akata kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih

i pravnih osoba, a u skladu s posebnim propisima,

prate stanje u područjima za koja su osnovana i predlažu mjere za poboljšanje stanja,

sudjeluju u uspostavljanju, provođenju i razvijanju financijskog upravljanja i kontrole,

sudjeluju u izradi strateških, taktičkih, operativnih, odnosno drugih planskih

dokumenata, te u praćenju njihove provedbe, kao i u izvješćivanju o provedbi istih,

izrađuju programe razvoja, analize i druge stručne podloge za poticanje razvitka

Županije,

rješavaju o pravima i obvezama građana i drugih osoba, u skladu s odredbama zakona,

poduzimaju mjere za dobro gospodarenje imovinom i pravima Županije, u skladu s

propisima,

pružaju stručnu pomoć predsjedniku i članovima Županijske skupštine, kao i

zastupnicima u Hrvatskom saboru koji su s područja Županije, u obavljanju poslova iz

njihova djelokruga,

surađuju s općinama i gradovima na području Županije u usklađivanju njihovih interesa

i stajališta o zajedničkim pitanjima značajnima za ravnomjerni razvitak, kako općina i

gradova, tako i Županije u cjelini,

izrađuju prijedloge i poduzimaju potrebne mjere za djelovanje javnih ustanova kojima

je osnivač Županija, kao i trgovačkih društava u kojima Županija ima poslovne udjele

ili dionice,

unaprjeđuju suradnju upravnih tijela Županije s građanima i institucijama civilnog

društva u cilju što boljeg ostvarivanja njihovih prava, preuzimanja obveza i djelovanja

u cjelini,

vode brigu o organizaciji rada tijela Županije,

obavljaju i druge poslove i zadaće u cilju ostvarivanja funkcija Županije, a u skladu s

propisima.

Upravna tijela obavljaju i poslove državne uprave prenijete na Županiju u skladu s posebnim

propisima. Upravna tijela mogu obavljati i poslove koji po posebnim propisima spadaju u

samoupravni djelokrug općine ili grada, ukoliko o tome postoji međusobni sporazum i odluka

predstavničkog tijela općine ili grada o prenošenju tih poslova na Županiju, a sukladno

statutima Županije i općine ili grada. Upravna tijela odgovorna su županu i Županijskoj


52

BIOquanta

skupštini za zakonitu i stručnu utemeljenost podnijetih prijedloga i provedenih radnji, te za

pravodobno izvršavanje poslova iz svojeg područja.4

Razvojna agencija Podravine i Prigorja – PORA

PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja pravni je sljednik Centra za poduzetništvo

Koprivničko-križevačke županije.

Osnovana je temeljem Zakona o ustanovama, Odluke Županijske skupštine Koprivničko-

križevačke županije. Upisana je u Sudski registar Trgovačkog suda u Bjelovaru i od 19. siječnja

2007. godine u pravnom prometu posluje kao PORA Razvojna agencija Podravine i Prigorja

za promicanje i provedbu razvojnih aktivnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji.

U skladu s Odlukom o osnivanju PORE Razvojne agencije Podravine i Prigorja za promicanje

i provedbu razvojnih aktivnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji Statutom PORE Razvojne

agencije Podravine i Prigorja za promicanje i provedbu razvojnih aktivnosti u Koprivničko-

križevačkoj županiji određuje se djelokrug i način rada PORE Razvojne agencije Podravine i

Prigorja za promicanje i provedbu razvojnih aktivnosti u Koprivničko-križevačkoj županiji.

Temeljem Pravilnika o upisniku regionalnih upravnih tijela jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite

koordinacije i poticanja regionalnog razvoja („Narodne novine“ broj 53/10) PORA postaje

regionalni koordinator za područje Koprivničko-križevačke županije zadužen za poslove

koordinacije regionalnog razvoja.

Ostale institucije, odjeli i organizacije lokalne razine, važni za razvoj Općine Gola

Od važnijih institucija koje djeluju na području županije, a važne su za stanovništvo Općine

Gola, izdvojene su:

Hrvatska poljoprivredna komora,

Zavod za prostorno uređenje,

Hrvatska obrtnička komora,

Hrvatska gospodarska komora,

Hrvatske šume,

Hrvatske vode,

Turistička zajednica Koprivničko-križevačke županije,

Hrvatski zavod za zapošljavanje.

4 Izvor: www.kckzz.hr


53

BIOquanta

Općina Gola i njezin djelokrug

Općina Gola jedinica je lokalne samouprave sa sjedištem u naselju Gola. Općinu kao pravnu

osobu zastupa općinski načelnik Općine Gola na području koje je određeno Zakonom. Pravni

okvir za funkcioniranje Općine Gola kao jedinicu lokalne samouprave čine:

Statut Općine Gola,

Poslovnik Općinskog vijeća Općine Gola.

Slika 12. Općina Gola, grb

Izvor: www.gola.hr

Sukladno Zakonu, prema Statutu Općine Gola uređuje se samoupravni djelokrug Općine Gola,

njezina službena obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, način

obavljanja poslova, oblici neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju, provođenje

referenduma u pitanjima iz samoupravnog djelokruga, mjesna samouprava, ustrojstvo i rad

javnih službi, suradnja s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te

druga pitanja važna za ostvarivanje prava i obveza Općine.

Općina u svojem samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se

neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim

tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

uređenje naselja i stanovanje,

prostorno i urbanističko planiranje,

komunalno gospodarstvo,

brigu o djeci,

socijalnu skrb,

primarnu zdravstvenu zaštitu,

odgoj i osnovno obrazovanje

kulturu, tjelesnu kulturu i sport,

zaštitu potrošača,

zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

protupožarnu i civilnu zaštitu,

http://www.gola.hr/


54

BIOquanta

promet na svom području,

ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Tijela Općine su:

Općinsko vijeće i

općinski načelnik.

Ako zakonom ili drugim propisom nije utvrđeno tijelo nadležno za obavljanje poslova iz

samoupravnog djelokruga, poslovi i zadaće koje se odnose na uređivanje odnosa iz

samoupravnog djelokruga u nadležnosti su Općinskog vijeća, a izvršni poslovi i zadaće u

nadležnosti su općinskog načelnika. Ukoliko se ne može utvrditi nadležno tijelo, poslove i

zadaće obavlja Općinsko vijeće.

Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana Općine i tijelo lokalne samouprave, koje donosi

odluke i druge opće akte u okviru djelokruga Općine te obavlja i druge poslove u skladu sa

Ustavom, zakonom i Statutom.

Općinsko vijeće se sastoji od 11 članova, čiji se izbori, trajanje mandata te ostala prava i

obveze utvrđuju Zakonom.

Općinsko vijeće u okviru samoupravnog djelokruga:

donosi Statut Općine Gola,

donosi Poslovnik o radu,

donosi odluku o uvjetima, načinu i postupku gospodarenja nekretninama u vlasništvu

Općine,

donosi proračun i odluku o izvršenju proračuna, te nadzire izvršenje proračuna i

namjensko trošenje sredstava proračuna,

donosi polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna,

donosi odluku o privremenom financiranju,

donosi programe javnih potreba u predškolskom odgoju, osnovnom i srednjem

školstvu, sportu, socijalnoj skrbi, kulturi i tehničkoj kulturi,

donosi plan gradnje vodnih građevina,

donosi program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture, program

održavanja komunalne infrastrukture te razmatra i odlučuje o izvješću o izvršenju

programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i izvješću o izvršenju

programa održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture,

razmatra i odlučuje o programima rada i izvještajima o radu udruga i drugih pravnih

osoba čiji se rad sufinancira iz proračuna Općine,


55

BIOquanta

razmatra izvještaje o stanju kriminaliteta, javnog reda i mira i druge prekršajne

problematike,

odlučuje o stjecanju i otuđenju pokretnina i nekretnina te raspolaganju ostalom

imovinom Općine čija pojedinačna vrijednost prelazi 0,5% iznosa prihoda bez primitaka

ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđenju

pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom, a ako je taj iznos

manji od 70.000,00 kuna, tada odlučuje o iznosima koji prelaze 70.000,00 kuna.

Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina odnosno raspolaganje ostalom imovinom

mora biti planirano u proračunu Općine i provedeno u skladu sa zakonom,

donosi odluku o promjeni granice Općine i imenovanju ulica i trgova,

uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih odjela i službi,

donosi odluku o kriterijima za ocjenjivanje službenika i načinu provođenja ocjenjivanja,

donosi odluku o kriterijima za utvrđivanje plaća i naknada i drugim pravima koja

proizlaze iz radnog odnosa općinskog načelnika i zamjenika općinskog načelnika,

donosi odluku o određivanju koeficijenata za obračun plaća službenika i namještenika

Jedinstvenog upravnog odjela,

osniva vlastiti pogon za obavljanje komunalnih djelatnosti,

osniva javne ustanove, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe za obavljanje

gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za Općinu,

odlučuje o davanju suglasnosti za zaduživanje pravnim osobama koje je osnovala

Općina ili koje su u većinskom vlasništvu Općine,

daje prethodne suglasnosti na statute ustanova kojima je Općina osnivač, ukoliko

zakonom ili odlukom o osnivanju nije drugačije propisano,

donosi odluke o potpisivanju sporazuma o suradnji s drugim jedinicama lokalne

samouprave, u skladu sa općim aktom i zakonom,

raspisuje lokalni referendum,

bira i razrješava predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća,

osniva radna tijela, bira i razrješuje predsjednike i članove tih tijela te bira, imenuje i

razrješuje i druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom,

imenuje i razrješava i druge osobe određene zakonom, ovim Statutom i posebnim

odlukama Općinskog vijeća,

donosi odluku o kriterijima, načinu i postupku za dodjelu javnih priznanja i dodjeljuje

javna priznanja,

donosi odluke i druge opće akte koji su mu stavljeni u djelokrug zakonom i

podzakonskim aktima,

obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i Statutom.


56

BIOquanta

Poslovnikom Općinskog vijeća Općine Gola je uređen način rada Općinskog vijeća. Odluke

Općinskog vijeća važeće su ukoliko pri donošenju istih sudjeluje većina od ukupnog broja

članova Općinskog vijeća. Većinom glasova svih članova, Općinsko vijeće donosi slijedeće

akte: Statut, Poslovnik, proračun, odluku o izvršavanju Proračuna, godišnji izvještaj o izvršenju

proračuna, odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća,

odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih

Statutom. Predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća bira i razrješava Općinsko vijeće

na način i u postupku propisanim Statutom i Poslovnikom. Predsjednik Općinskog vijeća

zastupa Općinsko vijeće, predsjedava njenom sjednicom i ima ostala prava i obveze utvrđene

poslovnikom. Nadalje, predsjednik Općinskog vijeća saziva i sjednice po potrebi, najmanje

jednu u tri mjeseca. Općinsko vijeće može uz radna tijela osnovana ovim Statutom, osnivati

druga stalna i povremena radna tijela radi proučavanja i razmatranja pitanja iz djelokruga

Općinskog vijeća, pripreme prijedloga odluka i drugih akata, davanja mišljenja i prijedloga u

svezi pitanja koja su na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća. Sastav, broj članova,

djelokrug i način rada radnih tijela utvrđuje Općinsko vijeće posebnim odlukama.

Općinski načelnik zastupa općinu Gola i nositelj je izvršne vlasti Općine.

U obavljaju izvršne vlasti općinski načelnik:

priprema prijedloge općih akata,

izvršava i osigurava izvršavanje općih akata Općinskog vijeća,

predlaže Općinskom vijeću donošenje proračuna i odluke o izvršavanju Proračuna, s

time da podneseni prijedlog proračuna može povući i nakon glasanja o amandmanima,

a prije glasanja o proračunu u cjelini,

dostavlja proračun i projekcije, odluku o izvršavanju Proračuna te izmjene i dopune

Proračuna Ministarstvu financija,

izvještava Općinsko vijeće o preraspodjelama proračunskih sredstava,

donosi Odluku o korištenju proračunske zalihe,

podnosi Općinskom vijeću na donošenje godišnji izvještaj o izvršenju proračuna do 1.

lipnja tekuće godine za prethodnu godinu, te polugodišnji izvještaj o izvršenju

proračuna do 15. rujna tekuće godine,

podnosi Općinskom vijeću polugodišnje izvješće o svom radu i to do 31. ožujka tekuće

godine za razdoblje srpanj-prosinac prethodne godine i do 15. rujna za razdoblje

siječanj-lipanj tekuće godine,

do kraja ožujka tekuće godine podnosi Općinskom vijeću izvješće o izvršenju Programa

održavanja komunalne infrastrukture i Programu gradnje objekata i uređaja komunalne

infrastrukture za prethodnu godinu,


57

BIOquanta

upravlja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Općine u skladu sa zakonom, ovim

Statutom i općim aktima Općinskog vijeća kao i o njezinim prihodima i rashodima,

odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekretnina i pokretnina te raspolaganju ostalom

imovinom Općine čija pojedinačna vrijednost ne prelazi 0,5% iznosa prihoda bez

primitaka ostvarenih u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i

otuđivanju pokretnina i nekretnina, odnosno raspolaganju ostalom imovinom, a ako je

taj iznos manji od 70.000,00 kuna, tada može odlučivati najviše do 70.000,00 kuna.

Stjecanje i otuđivanje nekretnina i pokretnina te raspolaganje ostalom imovinom mora

biti planirano u proračunu Općine i provedeno u skladu sa zakonom,

provodi postupak natječaja i donosi odluku o najpovoljnijoj ponudi za davanje u zakup

poslovnog prostora u vlasništvu Općine u skladu s posebnom odlukom Općinskog

vijeća o poslovnim prostorima,

odlučuje o izboru banke za polaganje novčanih sredstava,

upravlja raspoloživim novčanim sredstvima na računu proračuna Općine,

predlaže Općinskom vijeću kupnju dionica ili udjela u trgovačkom društvu, kao i prodaju

dionica,

sklapa ugovor o zaduživanju,

donosi pravilnik o unutarnjem redu Jedinstvenog upravnog odjela,

imenuje i razrješava pročelnika Jedinstvenog upravnog odjela,

imenuje i razrješava unutarnjeg revizora i upravitelja vlastitog pogona,

utvrđuje plan prijma u službu u Jedinstveni upravni odjel,

usmjerava djelovanje Jedinstvenog upravnog odjela Općine u obavljanju poslova iz

samoupravnog djelokruga Općine, odnosno poslova državne uprave, ako su preneseni

na Općinu,

nadzire rad Jedinstvenog upravnog odjela Općine u samoupravnom djelokrugu i

poslovima državne uprave,

imenuje i razrješuje predstavnike Općine u tijelima javnih ustanova, trgovačkih

društava i drugih pravnih osoba kojima je osnivač Općina, osim ako posebnim zakonom

nije drugačije određeno. Odluku o imenovanju i razrješenju općinski načelnik je dužan

dostaviti Općinskom vijeću u roku od 8 dana od dana donošenja i objaviti u „Službenom

glasniku Koprivničko-križevačke županije“,

predlaže izradu prostornog plana kao i njegove izmjene i dopune na temelju

obrazloženih prijedloga fizičkih i pravnih osoba te razmatra i utvrđuje konačni prijedlog

prostornog plana,

predlaže program razvoja Općine,

daje mišljenje o prijedlozima koje podnose drugi ovlašteni predlagatelji,

obavlja nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnih odbora,


58

BIOquanta

rješava zamolbe fizičkih i pravnih osoba za pomoć i druge zamolbe u skladu s

odlukama i drugim općim aktima Općinskog vijeća,

sklapa pravne poslove,

donosi plan javne nabave i daje inicijativu za pokretanje postupka javne nabave,

donosi odluku o objavi prikupljanja ponuda ili raspisivanja natječaja za obavljanje

komunalnih djelatnosti,

pokreće postupak davanja koncesije,

daje prethodnu suglasnost na izmjenu cijena komunalnih usluga,

donosi godišnji program mjera za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti za područje

Općine, na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko-križevačke županije,

donosi odluku o isplati naknade štete od elementarnih nepogoda na temelju

provedenog postupka za utvrđivanje naknade štete,

organizira zaštitu od požara na području Općine i vodi brigu o uspješnom provođenju i

poduzimanju mjera za unapređenje zaštite od požara,

organizira civilnu zaštitu, određuje operativne snaga i pravne osobe od interesa za

zaštitu i spašavanje na području Općine i predlaže Općinskom vijeću akte iz područja

zaštite i spašavanja,

obavlja i druge poslove predviđene Statutom i drugim propisima.

Općinski načelnik donosi odluke iz svojih nadležnosti te utvrđuje prijedloge odluka za Vijeće

na prijedlog upravnih tijela, ustanova i ostalih ovlaštenih predlagača ili na vlastitu inicijativu.

Kao izvršno tijelo, općinski načelnik ima pravo obustaviti od primjene opći akt Općinskog

vijeća, ako utvrdi da je njime povrijeđen zakon ili drugi propis.

Jedinstveni upravni odjel neposredno izvršava i nadzire provođenje općih i pojedinačnih akata

tijela Općine te u slučaju neprovođenja općeg akta poduzima propisane mjere. Jedinstveni

upravni odjel samostalan je u okviru svog djelokruga, a za zakonito i pravovremeno obavljanje

poslova iz svoje nadležnosti odgovoran je općinskom načelniku. Sredstva za rad Jedinstvenog

upravnog odjela osiguravaju se u proračunu Općine i iz drugih prihoda u skladu sa zakonom.


59

BIOquanta

Imovina i financiranje Općine Gola

Imovina Općine Gola sastoji se od pokretnih i nepokretnih stvari koje pripadaju Općini i prava.

Općinski proračun sadrži plan prihoda i primitaka te rashoda i izdataka. Po isteku godine za

koju je proračun usvojen, Općinsko vijeće donosi Godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za

prethodnu godinu.

Tablica 15. Struktura prihoda u 2017. i projekcija prihoda za 2018. i 2019. godinu

OPIS PRORAČUN

2017. PROJEKCIJA

2018. PROJEKCIJA

2019.

6 PRIHODI 12.132.000 10.780.000 11.430.000

61 Prihodi od poreza 721.000 700.000 750.000

63 Pomoći 3.340.000 2.000.000 2.000.000

64 Prihodi od imovine 7.471.000 7.500.000 8.000.000

65 Prihodi od upravnih i administrativnih

pristojbi

520.000 500.000 500.000

68 Prihodi od kazni, upravne mjere i ostali

prihodi 80.000 80.000 80.000

7 PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE

IMOVINE 0 0 0

71 Prihodi od prodaje neproizvedene imovine

8 PRIMICI OD ZADUŽIVANJA 100.000 100.000 100.000

VIŠAK PRIHODA IZ PRETHODNIH

GODINA 0 0 0

MANJAK PRIHODA IZ PRETHODNIH

GODINA 0 0 0

UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 12.232.000 10.880.000 11.530.000

Izvor: Proračun, www.gola.hr

http://www.gola.hr/


60

BIOquanta

Tablica 16. Struktura rashoda u 2017. i projekcija rashoda za 2018. i 2019. godinu

OPIS PRORAČUN

2017. PROJEKCIJA

2018. PROJEKCIJA

2019.

3 Rashodi 12.232.000 10.860.000 11.530.000

31 Rashodi za zaposlene 775.000 725.000 750.000

32 Materijalni rashodi 2.119.000 2.200.000 2.370.000

34 Financijski rashodi 11.000 10.000 10.000

35 Subvencije 350.000 300.000 300.000

36 Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće

države 2.230.000 2.300.000 2.400.000

37 Naknade građanima iz proračuna 1.230.000 1.000.000 800.000

38 Ostali rashodi 2.312.000 2.200.000 2.000.000

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.175.000 2.125.000 2.890.000

41 Rashodi za nabavu neproizvedene

dugotrajne imovine 50.000 0.00 0.00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne

imovine 2.845.000 1.925.000 2.790.000

5 IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I

OTPLATE ZAJMOVA 30.000 20.000 10.000

51 Izdaci za dane zajmove 30.000 20.000 10.000

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih

zajmova

984.000 980.000 960.000

UKUPNO RASHODI I IZDACI 12.232.000 10.880.000 11.530.000

Izvor: Proračun, www.gola.hr

http://www.gola.hr/


61

BIOquanta

SWOT analiza institucija razvojnog upravljanja

Snage Slabosti

Proračunska ulaganja u razvojne projekte

općine,

Kvalitetna suradnja sa Županijom,

Usklađen i uređen Prostorni plan.

Nedovoljno korištenje novih tehnologija,

Česte izmjene zakonodavnog okvira,

Sporost državne administracije,

Neusklađenost pojedinih akata.

Prilike Prijetnje

Korištenje EU fondova namijenjenih

ruralnom razvoju,

Izrada Programa ukupnog razvoja općine

Gola.

Nedovoljan angažman oko projekta za

sufinanciranje od strane EU te

nekorištenje alternativnih modela

financiranja jedinice lokalne samouprave.


62

BIOquanta

3. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE GOLA

3.1. Vizija, strateški ciljevi, prioriteti i mjere

3.1.1. Vizija

Vizija je slika moguće i poželjne budućnosti koja opisuje priželjkivano stanje i proizlazi iz

rasprave svih sudionika uključenih u izradu Programa ukupnog razvoja Općine Gola i glasi:

Postati suvremena općina sa razvijenim i održivim gospodarstvom, očuvanim identitetom

i prirodnim bogatstvima stalno unaprjeđujući kvalitetu života svojih stanovnika. Ostvarenju

vizije pridonose strateški ciljevi općine razrađeni kroz slijedeće poglavlje.

3.1.2. Utvrđivanje ciljeva i prioriteta

Strategija razvoja Općine Gola kojom se planira ostvariti navedena vizija za slijedeće

programsko razdoblje od 2017. – 2020. godine prikazana je kroz slijedeće strateške ciljeve i

prioritete:

Cilj 1: Povećati konkurentnost gospodarstva,

Cilj 2: Unaprijediti komunalnu i prometnu infrastrukturu,

Cilj 3: Poboljšati životni i društveni standard stanovnika Općine,

Cilj 4: Doprinijeti zaštiti okoliša.

STRATEŠKI CILJEVI PRIORITETI MJERE

Cilj 1: Povećati konkurentnost gospodarstva

1.1. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede

1.1.1. Izgradnja sustava za navodnjavanje

1.1.2. Razvoj prerađivačkih kapaciteta

1.2. Razvoj turizma

1.2.1. Iskorištenje turističkog potencijala rijeke Drave

1.2.2. Razvoj dodatnih turističkih sadržaja

1.3. Istraživanje i razvoj gospodarskih potencijala

1.3.1. Istraživanje izvora termalnih voda


63

BIOquanta


Cilj 2: Unaprijediti komunalnu i prometnu

infrastrukturu

2.1. Poboljšanje komunalne infrastrukture

2.1.1. Izgradnja kanalizacijske mreže

2.2. Unaprjeđenje prometne infrastrukture

2.2.1. Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta

2.2.2. Izgradnja nogostupa

2.2.3. Izgradnja biciklističkih staza


Cilj 3: Poboljšati životni i društveni standard stanovnika Općine

3.1. Izgradnja društvene infrastrukture

3.1.1. Rekonstrukcija društvenih domova

3.1.2. Uređenje parkova i zelenih površina

3.2. Izgradnja sportsko – rekreacijske infrastrukture

3.2.1. Uređenje i opremanje dječjih igrališta

3.3. Rekonstrukcija obrazovne infrastrukture

3.3.1. Rekonstrukcija škole

3.3.2. Dogradnja dječjeg vrtića

3.4. Obnova groblja i pripadajuće infrastrukture

3.4.1. Rekonstrukcija groblja

3.5. Katastarska izmjera 3.5.1. Katastarska izmjera u

naseljima


64

BIOquanta


Cilj 4: Doprinijeti zaštiti okoliša

4.1. Sanacija odlagališta otpada

4.1.1. Sanacija odlagališta neopasnog otpada

4.2. Izgradnja reciklažnog dvorišta

4.2.1. Priprema dokumentacije

4.2.2. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta

4.3. Izmuljivanje jezera 4.3.1. Izmuljivanje jezera na

području općine

3.1.3. Mjere razvoja

Program ukupnog razvoja osmišljen je s namjerom da obuhvati što je moguće širi skup potreba

općine, na što realniji i objektivniji način. Mjere i prioriteti formirani su na način da služe

ostvarenju prepoznatih ciljeva te da se njihovim provođenjem rješavaju definirani problemi

općine u realnim okvirima. Kroz raspravu radne skupine grupirani su specifični i strateški ciljevi

kako bi se obuhvatila sva strateški bitna područja razvoja. Navedene grupe prioriteta i mjera u

svojim karakteristikama zadovoljavaju sljedeće komponente neophodne za razvoj društva:

Ekonomija i gospodarski razvoj,

Zdravstvo i socijalna kohezija,

Zaštita okoliša,

Kultura, tradicija i običaji.

U planiranju razvoja, kreiranjem strategije i Programa ukupnog razvoja Općine usmjerili smo

se na održivi razvoj kao temelj na kojem se gradi vizija životne sredine dok su Prioriteti razvoja

usmjereni na ravnotežu buduće kvalitete životnog prostora s jedne te gospodarskog i

industrijskog razvoja s druge strane.

Tijekom planiranja izrade Programa ukupnog razvoja obuhvaćene su svi potrebni aspekti

društva kakvo Općina želi izgraditi. Sa svojim prirodnim bogatstvima i još uvijek očuvanim

okolišem Hrvatska ima jedinstvene preduvjete da ostvari ono čemu cijeli svijet danas teži.

Sklad između prirode i čovjeka predstavlja se kao vizija globalnog razvoja, a zaštita i očuvanje

čovjekovog prirodnog okruženja kao jedan od najvažnijih prioriteta. Održivi razvoj definiran je

kao oblik razvoja koji zadovoljava sadašnje potrebe, a da ne ugrožava sposobnost budućih

generacija da zadovolje vlastite zahtjeve. Usmjeren je na poboljšanje životnog standarda

pojedinaca, uz kratkoročno, srednjoročno i dugoročno očuvanje okoliša. Cilj mu je višestruk:


65

BIOquanta

razvoj koji počiva na gospodarskoj učinkovitosti, socijalnoj pravdi i održivoj zaštiti okoliša.

Postavljene ciljeve potrebno je ostvariti sa razine općina prema višim razinama – gradovima,

županijama i dalje. Važno je istaknuti kako je kroz provedbu svih mjera i prioriteta vrlo bitno

uključiti horizontalna pitanja i mjere. Bez obzira o kojim vrstama projekata se radi te da li su

sredstva namijenjena za provedbu odobrena iz proračuna ili iz nekih drugih izvora, nekoliko je

glavnih horizontalnih razvojnih pitanja, koja moraju biti na odgovarajući način riješena kroz

cijelo vrijeme provedbe. Glavna horizontalna pitanja su sljedeća:

Dobro upravljanje i ljudska prava – transparentno i odgovorno upravljanje ljudskim,

prirodnim i ekonomskim i financijskim resursima u svrhu ujednačenog i održivog

razvoja, u kontekstu političkog i institucionalnog okruženja koje podupire ljudska prava,

demokratska prava i vladavinu prava.

Ravnopravnost spolova – četvrta svjetska konferencija Ujedinjenih naroda o ženama

održana u Pekingu 1995. godine, uspostavila je ravnopravnost spolova kao osnovno

načelo u razvojnoj suradnji. Ravnopravnost spolova odnosi se na jednakost

mogućnosti, prava, raspodjelu resursa i koristi, odgovornosti za žene i muškarce u

privatnom i javnom životu i na vrijednosti koje se pripisuju muškim i ženskim

osobinama.

Održivost okoliša – Okoliš i prirodni resursi su kapital koji se mora čuvati kako bi podržao

održivu gospodarsku aktivnost. Zaštita okoliša tako čuva samu osnovu za razvoj.

Održivost okoliša odnosi se na potrebu zaštite bioloških i fizičkih sustava koji

podržavaju život (npr. ekosustava, hidrološkog ciklusa i klimatskih sustava). Održivost

okoliša je horizontalno pitanje koje treba uključiti u sva područja odlučivanja.

Uključivanjem ovih mjera i planiranjem održivog razvoja u Programu ukupnog razvoja

Općine Gola postavljen je okvir za razvoj, unutar kojega će se odvijati prioriteti i mjere

koji su definirani ranije.


66

BIOquanta

3.2. Provedba programa ukupnog razvoja

3.2.1. Provedba

Provedbu programa ukupnog razvoja provoditi će u većinskome dijelu Općina Gola prema

formiranim mjerama. Mjerama su definirani nositelji pojedinih aktivnosti i ostale komponente

bitne za provedbu programa. U procesu izrade PUR-a formirala su se tijela i radne skupine koji

su doprinijeli kreiranju ciljeva, prioriteta i mjera razvoja. Ta tijela trebaju imati glavnu ulogu i u

provedbi programa. Općinski načelnik je zadužen za donošenje odluka koje Općinsko vijeće

usvaja, dok je za koordinaciju provedbe programa zadužen radni tim, koji u fazi provedbe

postaje implementacijsko tijelo za provedbu programa. Ovisno o vrsti posla, Implementacijsko

tijelo raspoređuje aktivnosti prema dužnostima zaposlenika Općine. Vrlo je važno osigurati što

veći krug dionika koji sudjeluju u implementaciji PUR-a jer se na taj način stvara osjećaj

vlasništva i osigurava podrška u provedbi projekata od strane šireg kruga dionika. To su prije

svega ljudi s radnih skupina te predstavnici različitih institucija, organizacija i gospodarskog

sektora. Provedbu projekata treba shvatiti odgovorno kako bi se projektima pristupilo na

vrijeme i planiranom dinamikom.

Za dinamiku provedbe važno je voditi računa o sljedećem:

Apsorpcijski kapaciteti – za izvršavanje složenijih projekata koji se vremenski

preklapaju potrebno je angažirati dovoljno ljudi sa potrebnim znanjima o pojedinom

području, koji su sposobni provesti poslove u zadanom vremenu.

Koordinacija projekata – bitno je odrediti odjele ili osobe koje će biti zadužene za

efikasno provođenje projekata, tj. za odlučivanje, motiviranje, komunikaciju, upravljanje

i organizaciju.

Monitoring – cilj monitoringa je provjeriti uspješnost provedbe projekata, pri čemu je

potrebno osigurati sustav kvalitetnog prikupljanja informacija.

Institucionalna analiza pokazala je da je uprava Općine Gola dorasla izvršavanju i provedbi

projekata, premda je iskazana potreba za daljnjom specijalizacijom i obukom osoblja za

provedbu složenijih projekata, posebice projekata financiranih iz sredstava EU, koji zahtijevaju

posebnu proceduru.

3.2.2. Provedbeni poslovi

Mjera / Projekt

Projekt je niz aktivnosti čiji je cilj ostvarenje jasno određenih ciljeva unutar određenog

vremenskog roka i s određenim proračunom. Uspješnom provedbom projekta Općina je bliže

ostvarivanju planiranih prioriteta i ciljeva.


67

BIOquanta

Odgovorna institucija

Određivanje institucije provedbe bitno je kako bi se utvrdile odgovornosti te koordinator

projekta. Ukupna odgovornost mora se povjeriti bilo izravnoj lokalnoj vlasti, kao političkoj

instituciji, razvojnom vijeću ili pak nekoj drugoj instituciji s političkim mandatom za djelovanje

u ime lokalne vlasti. Institucija koja će provoditi projekt te će biti zadužena i za učinkovito

provođenje projekta.

Razdoblje provedbe / rok

Svrstavanje projekta unutar vremenskog okvira provedbe temeljna je pretpostavka planiranja.

Vremensko određenje potrebno je precizno definirati kako bi se aktivnosti iz više projekata

mogle izvoditi u isto vrijeme, ali i zbog apsorpcijskih kapaciteta institucija te izvora financiranja.

Očekivani troškovi za razdoblje provedbe povezani su sa proračunom Općine, ali i sa

potencijalnim izvorima financiranja. Prilikom procjene izdataka u razdoblju provedbe valja

razmotriti sve nužne troškove te navesti povećanje troškova kako bi se izbjeglo navođenje

iznosa koji možda neće biti dostatni.

Napomena

Ukoliko je potrebno provedbeni posao dodatno objasniti, a da se pri tom objašnjenje ne odnosi

na navedene stavke, smjestiti ćemo ga u stupac napomena. Osim navedenih stavki opisno za

svaki provedbeni posao naznačeno je što je do sada učinjeno, ali i što je potrebno učiniti kako

bi se provedbeni posao ostvario te objašnjenje potrebnih sredstava. Definiran je prioritet i cilj

kojemu provedbeni posao pripada.


68

BIOquanta

Strateški cilj 1. Povećati konkurentnost gospodarstva

Prioritet 1.1. Povećanje konkurentnosti poljoprivrede

Mjera 1.1.1. Izgradnja sustava za navodnjavanje

Projekt Izgradnja sustava za navodnjavanje u svrhu

poboljšanja poljoprivredne proizvodnje

Nositelj Općina Gola

Kratki opis

Projekt se odnosi na izgradnju sustava za navodnjavanje kako bi se unaprijedila

poljoprivredna proizvodnja na području općine Gola.

Provedene aktivnosti -

Potrebne aktivnosti Izrada projektne dokumentacije i izgradnja

sustava za navodnjavanje

Status U pripremi

Razdoblje provedbe 2017. – 2020.

Potrebna sredstva za realizaciju, HRK 15.000.000,00

Očekivani izvori financiranja

Proračun Općine 2017. – 2020.

Proračun Koprivničko-križevačka županija

Proračun RH, javna poduzeća, institucije

EU 15.000.000,00

Privatni kapital

EU-fond/mjera/operativni program Program Ruralnog razvoja


69

BIOquanta

Mjera 1.1.2. Razvoj prerađivačkih kapaciteta

Projekt Izgradnja mini mljekare

Nositelj Zadruga

Kratki opis Projekt se odnosi na izgradnju mini mljekare u

kojoj će se prerađivati i proizvoditi svježe i pasterizirano mlijeko i drugi mliječni proizvodi


Potrebne aktivnosti Izrada projektne dokumentacije, izgradnja i

opremanje mljekare

Status U pripremi




Proračun Općine 2017. - 2020.



EU 9.800.000,00

Privatni kapital 4.200.000,00



70

BIOquanta

Prioritet 1.2. Razvoj turizma

Mjera 1.2.1. Iskorištenje turističkog potencijala rijeke Drave

Projekt Izgradnja marine na rijeci Dravi


Kratki opis Projekt predviđa izgradnju marine na rijeci Dravi za 12 vezova u suradnji s Lučkom kapetanijom Osijek i Hrvatskim vodama



opremanje marine

Status U pripremi






Proračun RH, javna poduzeća, institucije 500.000,00

EU 500.000,00

Privatni kapital

EU-fond/mjera/operativni program Program Ruralnog razvoja, Operativni program

konkurentnost i kohezija


71

BIOquanta

Mjera 1.2.2. Razvoj dodatnih turističkih sadržaja

Projekt 1 Prenamjena starog Župnog dvora u

posjetiteljsko ekološki centar


Kratki opis Projektom će se prenamijeniti stari Župni dvor u

posjetiteljsko ekološki centar u naselju Gola

Provedene aktivnosti Izrađen Idejni projekt


rekonstrukcija posjetiteljsko ekološkog centra

Status U pripremi







EU 2.000.000,00

Privatni kapital

EU-fond/mjera/operativni program Program prekogranične suradnje HR. HU


72

BIOquanta

Projekt 2 Izgradnja učeničko – turističkog kampa u Ždali


Kratki opis Projektom će se prenamijeniti bivša karaula

(Ciganfiz) u učeničko-turistički kamp u kojem će se moći održavati škola u prirodi


Potrebne aktivnosti Izrada projektne dokumentacije, rekonstrukcija i

opremanje učeničko-turističkog kampa

Status U pripremi







EU 2.000.000,00

Privatni kapital

EU-fond/mjera/operativni program Program Ruralnog razvoja, Operativni program

učinkoviti ljudski potencijali


73

BIOquanta

Projekt 3 Izgradnja kušaonice tradicionalne hrane i pića


Kratki opis Projektom će se prenamjeniti postojeći

skladišni prostor u kušaonicu tradicionalne hrane i pića



opremanje kušaonice

Status U pripremi


Potrebna sredstva za realizaciju, HRK 500.000,00





EU

Privatni kapital

EU-fond/mjera/operativni program


74

BIOquanta

Prioritet 1.3. Istraživanje i razvoj gospodarskih potencijala

Mjera 1.3.1. Istraživanje izvora termalnih voda

Projekt Istraživanje izvora termalnih voda na području

Općine Gola


Kratki opis Projekt predviđa istraživanje izvora tople vode u

velikim dubinama na području cijele općine Gola


Potrebne aktivnosti Provedba istraživačkih aktivnosti, izrada studije

ili elaborata o potencijalu termalnih izvora na području općine Gola

Status U pripremi




Proračun Općine 2017. - 2020. 50.000,00

Proračun Koprivničko-križevačka županija 100.000,00


EU

Privatni kapital



75

BIOquanta

Strateški cilj 2. Unaprijediti komunalnu i prometnu infrastrukturu

Prioritet 2.1. Poboljšanje komunalne infrastrukture

Mjera 2.1.1. Izgradnja kanalizacijske mreže

Projekt 1 Izgradnja kanalizacijske mreže u Dravskoj ulici i

Ulici Petra Preradovića u Goli


Kratki opis

Projektom će se izgraditi kanalizacijska mreža u Dravskoj ulici i Ulici Petra Preradovića u

naselju Gola kako bi se osigurala funkcionalnost cjelokupne kanalizacijske mreže

na području naselja Gola

Provedene aktivnosti Izrađen Glavni projekt

Potrebne aktivnosti Izgraditi kanalizacijsku mrežu

Status U pripremi





Proračun Koprivničko-križevačka županija 1.000.000,00

Proračun RH, javna poduzeća, institucije 5.000.00.,00

EU

Privatni kapital



76

BIOquanta

Projekt 2 Izgradnja kanalizacijskog sustava u naselju

Gotalovo


Kratki opis Projektom će se izgraditi kanalizacijski sustav

u naselju Gotalovo.


Potrebne aktivnosti Izraditi projektnu dokumentaciju i izgraditi

kanalizacijski sustav

Status U pripremi







EU

Privatni kapital



77

BIOquanta


Novačka



u naselju Novačka.




Status U pripremi







EU

Privatni kapital



78

BIOquanta


Otočka



u naselju Otočka.




Status U pripremi







EU

Privatni kapital



79

BIOquanta


Ždala



u naselju Ždala.




Status U pripremi







EU

Privatni kapital



80

BIOquanta

Prioritet 2.2. Unaprjeđenje prometne infrastrukture

Mjera 2.2.1. Rekonstrukcija nerazvrstanih cesta

Projekt 1 Nerazvrstane ceste Gola


Kratki opis Rekonstrukcija i uređenje dionica nerazvrstanih

cesta na području naselja Gola


Potrebne aktivnosti Izrada projektne dokumentacije i rekonstrukcija

i uređenje nerazvrstane ceste

Status U pripremi





Proračun Koprivničko-križevačka županija 1.000.000,00


EU 2.000.000,00

Privatni kapital

EU-fond/mjera/operativni program Program Ruralnog razvoja, Mjera 7.


81

BIOquanta

Projekt 2 Nerazvrstane ceste Ždala


Kratki opis Rekonstrukcija i uređenje dionica nerazvrstanih

cesta na području naselja Ždala



uređenje nerazvrstane ceste

Status U pripremi







EU 1.000.000,00

Privatni kapital



82

BIOquanta

Projekt 3 Nerazvrstane ceste Novačka


Kratki opis

Rekonstrukcija i uređenje asfaltiranog dijela ceste naselja Novačka s nasipom uz jezero

Ješkovo (k.č. br. 1052/3, 1062/17, 1062/30, 232 i 233/1 k.o. Novačka)




Status U pripremi







EU 1.000.000,00

Privatni kapital



83

BIOquanta

Projekt 4 Nerazvrstane ceste Otočka


Kratki opis Rekonstrukcija i uređenje dionica nerazvrstanih cesta na području naselja Otočka (k.č br. 3313,

k.o. Gola)




Status U pripremi







EU 1.000.000,00

Privatni kapital



84

BIOquanta

Projekt 5 Nerazvrstane ceste Gotalovo


Kratki opis Rekonstrukcija i uređenje ulice Stjepana Radića

– novi sloj asfalta (k.č. br. 329/4, 329/2, 329/, 329/1 k.o. Gotalovo)



uređenje ceste

Status U pripremi







EU 450.000,00

Privatni kapital



85

BIOquanta

Mjera 2.2.2. Izgradnja nogostupa

Projekt 1 Izgradnja nogostupa u naselju Gola


Kratki opis Projektom Izgradnja nogostupa će se omogućiti

povećanje kvalitete i sigurnosti života stanovništva naselja Gola



osnovne infrastrukture

Status







EU 400.000,00

Privatni kapital



86

BIOquanta

Projekt 2 Izgradnja nogostupa u naselju Gotalovo



povećanje kvalitete i sigurnosti života stanovništva naselja Gotalovo




Status







EU

Privatni kapital



87

BIOquanta

Projekt 3 Izgradnja nogostupa u naselju Ždala



povećanje kvalitete i sigurnosti života stanovništva naselja Ždala




Status







EU 1.000.000,00

Privatni kapital



88

BIOquanta

Mjera 2.2.3. Izgradnja biciklističkih staza

Projekt Izgradnja biciklističkih staza na području općine

Gola


Kratki opis

Projektom će se izgraditi biciklističke staze na području općine Gola, a koje će povezati sva naselja unutar općine kao i područje općine s Mađarskom i susjednim općinama u Republici Hrvatskoj. Biciklističke staze će biti izgrađene s odmorištem i stanicom za zamjenu bicikala u

naselju Gola



biciklističkih staza

Status U pripremi




Proračun Općine 2017. – 2020. 50.000,00



EU 450.000,00

Privatni kapital

EU-fond/mjera/operativni program Program prekogranične suradnje HR - HU


89

BIOquanta

Strateški cilj 3. Poboljšati životni i društveni standard stanovnika Općine

Prioritet 3.1. Izgradnja društvene infrastrukture

Mjera 3.1.1. Rekonstrukcija društvenih domova

Projekt 1 Rekonstrukcija društvenog doma u naselju

Gola


Kratki opis

Projektom će se rekonstruirati i opremiti Društveni dom, odnosno zamijenit će se

krovište i stolarija te poduzeti druge mjere vezane uz energetsku učinkovitost


Potrebne aktivnosti Izrada projektne dokumentacije i radovi na

rekonstrukciji doma

Status U pripremi







EU 500.000,00

Privatni kapital



90

BIOquanta


Gotalovo


Kratki opis





rekonstrukciji doma

Status U pripremi







EU 500.000,00

Privatni kapital



91

BIOquanta


Otočka


Kratki opis





rekonstrukciji doma

Status U pripremi







EU 500.000,00

Privatni kapital



92

BIOquanta


Ždala


Kratki opis





rekonstrukciji doma

Status U pripremi







EU 500.000,00

Privatni kapital



93

BIOquanta

Mjera 3.1.2. Uređenje parkova i zelenih površina

Projekt 1 Uređenje parka u naselju Gola


Kratki opis Projektom će se urediti i opremiti park u naselju

Gola čime će se poboljšati vizualni identitet naselja


Potrebne aktivnosti Izrada projektne dokumentacije i provedba

radova na uređenju parka

Status U pripremi







EU

Privatni kapital



94

BIOquanta

Projekt 2 Uređenje parka u naselju Ždala


Kratki opis Projektom će se urediti i opremiti park u naselju

Ždala čime će se poboljšati vizualni identitet naselja


Potrebne aktivnosti Izrada projektne dokumentacije i provedba

radova na uređenju parka

Status U pripremi




Proračun Općine 2017. – 2020. 100.000,00



EU

Privatni kapital



95

BIOquanta

Projekt 3 Uređenje javne zelene površine u Ulici

Stjepana Radića u naselju Gola


Kratki opis

Projektom će se urediti glavna Ulica Stjepana Radića u naselju Gola tako što će se posaditi drvored stabala u dužini od 770 m sa sjeverne strane ulice i dužini od 473 m sa južne strane

ulice

Provedene aktivnosti Izrađen Glavni projekt

Potrebne aktivnosti Provedba radova na uređenju Ulice

Status U pripremi




Proračun Općine 2017. – 2020. 50.000,00



EU 300.000,00

Privatni kapital

EU-fond/mjera/operativni program Program Ruralnog razvoja/Mjera 7


96

BIOquanta

Prioritet 3.2. Izgradnja sportsko – rekreacijske infrastrukture

Mjera 3.2.1. Uređenje i opremanje dječjih igrališta

Projekt 1 Uređenje i opremanje dječjeg igrališta u naselju

Gola


Kratki opis

Projektom će se izgraditi, opremiti i urediti dječje igralište u naselju Gola s ciljem

povećanja životnog i društvenog standarda stanovnika općine, posebice djece



opremanje dječjeg igrališta

Status U pripremi







EU 200.000,00

Privatni kapital

EU-fond/mjera/operativni program Program Ruralnog razvoja RH


97

BIOquanta


Gotalovo


Kratki opis

Projektom će se izgraditi, opremiti i urediti dječje igralište u naselju Gotalovo s ciljem povećanja životnog i društvenog standarda

stanovnika općine, posebice djece




Status U pripremi







EU 200.000,00

Privatni kapital



98

BIOquanta


Novačka


Kratki opis

Projektom će se izgraditi, opremiti i urediti dječje igralište u naselju Novačka s ciljem





Status U pripremi







EU 200.000,00

Privatni kapital



99

BIOquanta


Otočka


Kratki opis

Projektom će se izgraditi, opremiti i urediti dječje igralište u naselju Otočka s ciljem





Status U pripremi







EU 200.000,00

Privatni kapital



100

BIOquanta


Ždala


Kratki opis

Projektom će se izgraditi, opremiti i urediti dječje igralište u naselju Ždala s ciljem





Status U pripremi







EU 200.000,00

Privatni kapital



101

BIOquanta

Prioritet 3.3. Rekonstrukcija obrazovne infrastrukture

Mjera 3.3.1. Rekonstrukcija škole

Projekt Energetska obnova škole u Goli


Kratki opis

Projektom će se energetski obnoviti škola kako bi se smanjila potrošnja energije. Obnova

obuhvaća zamjenu krovišta, izmjenu stolarije i postavljenje vanjske fasade i druge aktivnosti.


Potrebne aktivnosti Izrada projektne dokumentacije i provedba radova rekonstrukcije i energetske obnove

Status U pripremi







EU

Privatni kapital



102

BIOquanta

Mjera 3.3.2. Dogradnja dječjeg vrtića

Projekt Dogradnja dječjeg vrtića u naselju Gola


Kratki opis Projektom će se proširiti kapaciteti postojećeg

dječjeg vrtića u naslju Gola.


Potrebne aktivnosti Izrada projektne dokumentacije, dogradnja i

opremanje dječjeg vrtića

Status U pripremi






Proračun RH, javna poduzeća, institucije 1.000.000,00

EU

Privatni kapital



103

BIOquanta

Prioritet 3.4. Obnova groblja i pripadajuće infrastrukture

Mjera 3.4.1. Rekonstrukcija groblja

Projekt 1 Rekonstrukcija groblja u naselju Gola


Kratki opis Projektom će se urediti pješačke staze na

groblju, izgraditi parkiralište i obnoviti ograda


Potrebne aktivnosti Izrada projektne dokumentacije i izvođenje

radova

Status U pripremi




Proračun Općine 2017. – 2020. 50.000,00



EU

Privatni kapital



104

BIOquanta

Projekt 2 Rekonstrukcija groblja u naselju Gotalovo






radova

Status U pripremi




Proračun Općine 2017. – 2020. 50.000,00



EU

Privatni kapital



105

BIOquanta

Projekt 3 Rekonstrukcija groblja u naselju Ždala






radova

Status U pripremi




Proračun Općine 2017. – 2020. 50.000,00



EU

Privatni kapital



106

BIOquanta

Prioritet 3.5. Katastarska izmjera

Mjera 3.5.1. Katastarska izmjera u naseljima

Projekt Katastarska izmjera na području k.o. Gotalovo


Kratki opis

Projektom će se izraditi katastar nekretnina na području naselja Gotalovo što predstavlja jedan od važnijih preduvjeta za prostorno planiranje i

daljnji razvoj naselja


Potrebne aktivnosti Provedba katastarske izmjere

Status U pripremi




Proračun Općine 2017. – 2020. 750.000,00



EU

Privatni kapital



107

BIOquanta

Projekt Katastarska izmjera na području k.o. Novačka


Kratki opis

Projektom će se izraditi katastar nekretnina na području naselja Novačka što predstavlja jedan od važnijih preduvjeta za prostorno planiranje i

daljnji razvoj naselja



Status U pripremi




Proračun Općine 2017. – 2020. 750.000,00



EU

Privatni kapital



108

BIOquanta

Projekt Katastarska izmjera na području k.o. Ždala


Kratki opis

Projektom će se izraditi katastar nekretnina na području naselja Ždala što predstavlja jedan od

važnijih preduvjeta za prostorno planiranje i daljnji razvoj naselja



Status U pripremi




Proračun Općine 2017. – 2020. 750.000,00



EU

Privatni kapital



109

BIOquanta

Strateški cilj 4. Doprinijeti zaštiti okoliša

Prioritet 4.1. Sanacija odlagališta otpada

Mjera 4.1.1. Sanacija odlagališta neopasnog otpada

Projekt Sanacija odlagališta otpada „Hintov“


Kratki opis Projektom će se sanirati postojeće odlagalište neopasnog otpada „Hintov“ koje se nalazi u

naselju Gola

Provedene aktivnosti Izrađen Idejni projekt

Potrebne aktivnosti Izrada preostale projektne dokumentacije i

izvođenje radova sanacije

Status U pripremi




Proračun Općine 2017. – 2020. 450.000,00



EU 5.000.000,00

Privatni kapital

EU-fond/mjera/operativni program Operativni Program konkurentnost i kohezija


110

BIOquanta

Prioritet 4.2. Izgradnja reciklažnog dvorišta

Mjera 4.2.1. Priprema dokumentacije

Projekt Priprema projektne dokumentacije za izgradnju reciklažnog dvorišta na području općine Gola


Kratki opis Projektom će se izraditi cjelovita projektna

dokumentacija potrebna za izgradnju reciklažnog dvorišta u naselju Gola


Potrebne aktivnosti Izrada projektne dokumentacije

Status U pripremi




Proračun Općine 2017. – 2020. 45.000,00



EU

Privatni kapital



111

BIOquanta

Mjera 4.2.2. Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta

Projekt Izgradnja reciklažnog dvorišta u općini Gola


Kratki opis

Projektom će se izgraditi i opremiti reciklažno dvorište koje čini jednu od važnih sastavnica u

lancu odvojenog prikupljanja otpada (papir, metal, staklo, plastika, tekstil i krupni komunalni

otpad)


Potrebne aktivnosti Izgradnja i opremanje reciklažnog dvorišta

Status U pripremi




Proračun Općine 2017. – 2020. 300.000,00



EU 1.700.000,00

Privatni kapital

EU-fond/mjera/operativni program Operativni Program konkurentnost i kohezija,

Kohezijski fond


112

BIOquanta

Prioritet 4.3. Izmuljivanje jezera

Mjera 4.3.1. Izmuljivanje jezera na području općine

Projekt 1 Izmuljivanje jezera Ješkovo


Kratki opis Projektom će se izvršiti izmuljivanje jezera

Ješkovo kako bi se omogućilo korištenje punog turističko – ribolovnog potencijala


Potrebne aktivnosti Rješavanje imovinsko – pravnih odnosa, izrada

projektne dokumentacije, izvođenje radova

Status U pripremi







EU 35.000.000,00

Privatni kapital



113

BIOquanta

Projekt 2 Izmuljivanje jezera Čambina


Kratki opis Projektom će se izvršiti izmuljivanje jezera Čambina kako bi se omogućilo korištenje punog turističko – ribolovnog potencijala




Status U pripremi







EU 35.000.000,00

Privatni kapital



114

BIOquanta

Projekt 3 Izmuljivanje jezera Hintov



Hintov kako bi se omogućilo korištenje punog ribolovnog potencijala




Status U pripremi







EU 3.000.000,00

Privatni kapital



115

BIOquanta

Projekt 4 Izmuljivanje jezera Pruđana - Novačka



Novačka kako bi se omogućilo korištenje punog turističko – ribolovnog potencijala




Status U pripremi







EU 3.000.000,00

Privatni kapital



116

BIOquanta

Projekt 5 Izmuljivanje jezera Trnovo polje



Trnovo polje kako bi se omogućilo korištenje punog turističko – ribolovnog potencijala




Status U pripremi







EU 3.000.000,00

Privatni kapital



117

BIOquanta

4. FINANCIJSKI OKVIR

Europa 2020 je temeljni dokument koji određuje usmjeravanje financijskih sredstava

raspoloživih u proračunu Unije za financijsko razdoblje 2014.-2020. Europski fondovi i

instrumenti financiranja pomagat će realizaciju samo onih projekata kod kojih se može pokazati

jasna povezanost s ciljevima i prioritetima strategije Europa 2020. Dugoročni vremenski

horizont važan je za potencijalne korisnike fondova, planiranje sufinanciranja isto kao i za

nacionalne riznice. Kao i države članice, Unija donosi godišnji proračun koji mora uvažavati

limite po glavama isto kao i ukupne godišnje limite (zadane financijskom perspektivom).

Nakon definiranja strateških ciljeva, prioriteta, mjera i projekata, potrebno je predvidjeti i

moguće izvore financiranja. Kako bi PUR postao operativan potrebno se kretati u pravcu ciljeva

i ostvarenju zacrtanih projekata. Osiguranje, pribavljanje i upravljanje financijskim sredstvima

jedan je od najbitnijih segmenata provedbe Programa ukupnog razvoja.

Potrebno je istaknuti da su neki razvojni projekti u bazi projekata Programa ukupnog razvoja

Općine Gola na razini ideje te će se tek u narednom programskom razdoblju isti razrađivati;

planirati potrebne aktivnosti, mogući izvori financiranja, struktura proračuna itd.

U nastavku će se prikazati samo oni izvori financiranja koje bi Općina Gola mogla koristiti za

svoje projekte.

4.1. Domaći izvori financiranja

Proračun Općine Gola – Sredstva iz općinskog proračuna mogu se iskoristiti u provedbi

projekata, međutim iznos sredstva je nedostatan za provedbu svih potrebnih projekata.

Proračun Koprivničko-križevačke županije – Sredstva iz županijskog proračuna mogu se

iskoristiti u provedbi nekih od projekata ovisno o proračunu Županije da sredstva uloži u

financiranje ili sufinanciranje projekata u Općini.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) –(u daljnjem tekstu: Fond) je

nacionalni izvanproračunski fond osnovan s ciljem financijskog podupiranja projekata iz

područja zaštite okoliša i energetike. Sredstva za financiranje aktivnosti Fonda osiguravaju se

iz namjenskih prihoda od onečišćivača okoliša. Dodjela sredstava vrši se na temelju

provedenog javnog natječaja. Korisnici sredstava Fonda mogu biti jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave te pravne i fizičke osobe.

Djelatnost Fonda obuhvaća poslove u svezi s financiranjem pripreme, provedbe

i razvoja programa i projekata i sličnih aktivnosti u području očuvanja, održivog

korištenja, zaštite i unapređivanja okoliša i u području energetske učinkovitosti

i korištenju obnovljivih izvora energije, a osobito:


118

BIOquanta

stručne i druge poslove u svezi s pribavljanjem, upravljanjem i korištenjem

sredstava Fonda,

posredovanje u svezi s financiranjem zaštite okoliša i energetske učinkovitosti

iz sredstava stranih država, međunarodnih organizacija, financijskih institucija i

tijela, te domaćih i stranih pravnih i fizičkih osoba,

vođenje baze podataka o programima, projektima i sličnim aktivnostima u

području zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, te potrebnim i raspoloživim

financijskim sredstvima za njihovo ostvarivanje,

poticanje, uspostavljanje i ostvarivanje suradnje s međunarodnim i domaćim

financijskim institucijama i drugim pravnim i fizičkim osobama radi financiranja

zaštite okoliša i energetske učinkovitosti u skladu s Nacionalnom strategijom

zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš, Strategijom

energetskog razvitka i Programom provedbe Strategije energetskog razvitka,

nacionalnim energetskim programima, drugim programima i aktima u području

zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, te međunarodnim ugovorima čija je

stranka Republika Hrvatska za namjene utvrđene odredbama Zakona o Fondu

za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te

obavljanje i drugih poslova u svezi s poticanjem i financiranjem zaštite okoliša i

energetske učinkovitosti utvrđenih Statutom Fonda.

Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) – HBOR je razvojna i izvozna banka osnovane

sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva.

Djelatnosti kojima se HBOR bavi su:

financiranje obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva,

financiranje infrastrukture,

poticanje izvoza,

potpora razvitku malog i srednjeg poduzetništva,

poticanje zaštite okoliša,

osiguranje izvoza hrvatskih roba i usluga od netržišnih rizika.

Program energetske obnove stambenih zgrada – Program energetske obnove stambenih

zgrada temelji se na 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti. U njemu se

analizira stanje postojećeg stambenog fonda i potrošnje energije u njemu, te se daje prijedlog

i razrada mjera za unaprjeđenje energetske učinkovitosti postojećih zgrada koje će se provoditi

u razdoblju 2014. – 2020. godine. Program se ne odnosi na izgradnju novih zgrada.


119

BIOquanta

S obzirom na karakteristike stambenog fonda, postavljeni su prioriteti Programa – zgrade

izgrađene do 1980. godine te mjere usmjerene na smanjenje toplinskih potreba zgrada,

poboljšanja učinkovitosti sustava grijanja i zamjene energenata (dominantno električne

energije i loživog ulja) okolišno, ekonomski i energetski povoljnijima, a poglavito OIE.

Program energetske obnove obiteljskih kuća – Program energetske obnove obiteljskih kuća

temelji se na 2. Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti. U njemu se analizira

stanje postojećeg stambenog fonda i potrošnje energije u njemu, te se daje prijedlog i razrada

mjera za unaprjeđenje energetske učinkovitosti postojećih zgrada koje će se provoditi u

razdoblju 2014. – 2020. godine.

Ovaj Program je dio Trećeg nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje

2014. - 2016. godine koji je usvojen 30. srpnja 2014. godine u skladu s Direktivom 2012/27/EU

Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o energetskoj učinkovitosti. Valja

istaknuti da krajem 2016. godine, a najkasnije do kraja travnja 2017. godine treba napraviti

reviziju ovog Programa, kako bi se utvrdili ostvareni učinci i Program po potrebi unaprijedio te

ponovno postao sastavni dio akcijskog plana za razdoblje 2017. – 2019.

4.2. Alternativni izvori financiranja

Javno-privatno partnerstvo (JPP) – JPP je kooperacija između javnog i privatnog sektora na

području planiranja, proizvodnje, pružanja usluga, financiranja, poslovanja ili naplate javnih

poslova. Javni sektor se tom prilikom javlja kao proizvođač i ponuđač takve suradnje, a privatni

sektor kao partner koji potražuje takvu suradnju ukoliko može ostvariti poslovni interes i koji je

dužan kvalitetno izvršavati ugovorno dobivene i definirane poslove.

Revolving fond – To je financijski mehanizam specijaliziran za financiranje jasno definiranih

vrsta projekata koji se osniva multilateralnim sporazumom između državnih/međunarodnih

ustanova i financijskih institucija. Nekoliko je različitih modela, odnosno načina na koji se fond

može osnovati i financirati. Prvi model uključuje sporazum između države i komercijalnih

banaka o osnivanju revolving fonda, pri čemu se sredstva prikupljaju iz državnog proračuna ili

putem namjenskog poreza. Inicijalna, obično bespovratna sredstva fonda mogu osigurati

međunarodne institucije poput Globalnog fonda za okoliš (GEF) ili Svjetske banke.

Komercijalnim bankama se za financiranje projekata energetske učinkovitosti odobravaju

beskamatni krediti iz samog fonda što rezultira kamatnim stopama znatno povoljnijim od

tržišnih. Međutim, banke imaju pravo traženja kreditnog osiguranja u obliku financijske ili

materijalne imovine zajmoprimca. Krajnji korisnici mogu biti javna poduzeća, ustanove i

jedinice lokalne samouprave, mali i srednji poduzetnici te ESCO kompanije. Drugi model

razlikuje se od prvog prvenstveno načinom financiranja i smanjenom ulogom države. Umjesto


120

BIOquanta

beskamatnih sredstava, komercijalnim bankama se omogućava korištenje garancije koju

obično izdaju međunarodne institucije poput GEF-a. Na temelju garancije za koju plaćaju

određenu kamatu banke plasiraju komercijalne kredite po kamatnim stopama nižim od tržišnih.

Usprkos tome što je većina dosadašnjih iskustava korištenja revolving fond financijskog

mehanizma ograničena na fondove na nacionalnom nivou, ovaj se mehanizam može uspješno

primijeniti i za financiranje projekata na lokalnoj razini.

Ugovaranje energetske usluge (ESCO/EPC) – ESCO je skraćenica od Energy Service

Company, a EPC od Energy Performance Contracting. ESCO predstavlja generičko ime

koncepta na tržištu usluga na području energetike koje obuhvaća razvoj, izvedbu i financiranje

projekata s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti i smanjenja troškova za pogon i

održavanje. Cilj svakog projekta je smanjenje troškova za energiju i održavanje ugradnjom

nove učinkovitije opreme i optimiziranjem energetskih sustava, čime se osigurava otplata

investicije kroz ostvarene uštede u razdoblju od nekoliko godina ovisno o klijentu i projektu.

Korisnici ESCO usluge mogu biti privatna i javna poduzeća, ustanove i jedinice lokalne

samouprave.

4.3. Strani izvori financiranja

Strukturni i kohezijski fondovi - europski strukturni i investicijski fondovi (ESI) je termin uveden

za financijsko razdoblje 2014.-2020. i označava jedinstven naziv koji obuhvaća slijedeće

fondove:

• Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)

• Europski socijalni fond (ESF)

• Kohezijski fond (CF)

• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF)

• Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) – ne obrađuje se u ovoj Strategiji

Zajednička je osobina ovih fondova da na različite načine osiguravaju provedbu kohezijske

politike. Europski strukturni i investicijski fondovi se od Programa Zajednice razliku po visini

financijskih sredstava kojima raspolažu i sustavu upravljanja. Dominantan dio sredstava kojim

raspolaže Unija (više od 40%) se usmjerava kroz Europske strukturne i investicijske fondove

dok se na programe Zajednice troši nešto više od 10% ukupno raspoloživih sredstava.

Dodatno, sustav upravljanja sredstvima iz Europskih investicijskih i strukturnih fondova je

podijeljen između Europske komisije i država članica. U cilju harmonizacije i koordinacije

korištenja sredstava, u ovoj je financijskoj perspektivi uređen skup zajedničkih pravila o

tematskim ciljevima, planiranju (programiranju), financijskom upravljanju, nadzoru,

izvještavanju te pravima i obvezama država članica i regija koji se odnosi na sve fondove


121

BIOquanta

uključene u Europske investicijske i strukturne fondove. Jedan od važnih razloga zbog kojih se

u ovoj financijskoj perspektivi nastoje, u što je mogućoj mjeri više, ujednačiti pravila korištenja

Europskih i strukturnih fondova je pojednostavljivanje i ujednačavanje procedura i

administrativnih zahtijeva koje se postavljaju pred države članice. U sljedećoj tablici prikazuje

se Institucionalni okvir RH za korištenje strukturnih instrumenata.

Tablica 17. Institucionalni okviri RH za korištenje strukturnih instrumenata

FOND

Operativni

program/

Prioritetna os

Upravljačko tijelo Posredničko tijelo

razine I

Posredničko tijelo

razine II

EPFRR Program ruralnog

razvoja

Ministarstvo

poljoprivrede

Agencija za plaćanja u

poljoprivredi i ruralnom

razvoju

-

EFRR Konkurentnost i

kohezija

Ministarstvo

regionalnog razvoja

i fondova EU

Ministarstvo

gospodarstva,

poduzetništva i obrta;

Ministarstvo znanosti i

obrazovanja; i dr.

HAMAG-BICRO;

Središnja agencija

financiranje i

ugovaranje

(SAFU); i dr.

Kohezijski

fond Konkurentnost i

kohezija

Ministarstvo

regionalnog razvoja

i fondova EU

Ministarstvo zaštite

okoliša i energetike

Fonda za zaštitu

okoliša i

energetsku

učinkovitost

ESF Učinkoviti ljudski

potencijali

Ministarstvo rada i

mirovinskog

sustava

Ministarstvo rada i

mirovinskog sustava

Ministarstvo znanosti

i obrazovanja

Ministarstvo za

demografiju, obitelj,

mlade i socijalnu politiku

Hrvatski zavod za

zapošljavanje;

Agencija za

strukovno

obrazovanje;

Nacionalna zaklada

za razvoj civilnog

društva

Izvor: Pravila i propisi za provođenje EU projekata u Gradu Zagrebu, Grad Zagreb, 2014.

Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund - ERDF) podupire

jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji kroz smanjenje

ekonomskih razlika među regijama (NUTS2 regije). U ostvarivanju ove zadaće ERDF ima dva

cilja:

• Potpora investicijama za rast i zapošljavanje

• Potpora europskoj teritorijalnoj suradnji.


122

BIOquanta

U ostvarivanju cilja „Potpora investicijama za rast i zapošljavanje“ sredstva ERDFa mogu

koristiti sve europske regije: manje razvijene, tranzicijske i razvijene regije. S porastom stupnja

razvijenosti smanjuje se stopa sufinanciranja. Kao što je već rečeno, s obzirom da obje

hrvatske NUTS2 regije ulaze u kategoriju manje razvijenih regija stopa sufinanciranje iz ERDF-

a može biti maksimalno 85% prihvatljivih troškova. U ostvarivanju cilja „Potpora europskoj

teritorijalnoj suradnji“ sredstva koriste NUTS3 regije koje se nalaze na vanjskim granicama

Unije i unutarnjim granicama pojedine države članice. U razdoblju 2014.–2020. ERDF na

raspolaganju ima 185 milijardi eura. ERDF pomaže regionalni i lokalni razvoj te, s obzirom na

financijski kapacitet i mogući raspon ulaganja ovog fonda, najznačajnije treba doprinijeti svim

prioritetima Europe 2020 za pametan održiv i uključiv rast. U programskom razdoblju 2014.-

2020. ERDF je jedini fond koji financira aktivnosti i projekte u okviru svih jedanaest tematskih

cjelina koje predviđa Zajednička uredba. Investicijski prioriteti na koje se, u okviru svake od

jedanaest tematskih cjelina, mogu usmjeriti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj

su:

• Jačanje istraživanja i tehnološkog razvoja i inovacija:

• Jačanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije, razvoj izvrsnosti u

istraživanju i inovacijama i promoviranje centara kompetencija, posebice onih

od europskog interesa,

• Promicanje poslovnog ulaganja u istraživanje i inovacije (R&I), razvoj veza i

sinergija između poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta kroz razvoj

proizvoda i usluga, transfer tehnologije, inovacije, primijenjena istraživanja, pilot

projekte, prvu proizvodnju i sl.

• Jačanje pristupa informacijsko komunikacijskoj tehnologiji (ICT) njezinom korištenju i kvaliteti:

• Razvijanje širokopojasnog pristupa te uvođenje super brzih mreža,

• Razvoj ICT proizvoda i usluga, e-trgovine i jačanje potražnje za ICT-om,

• Jačanje korištenja ICT za e-upravljanje, e-učenje, e-zdravstvo, e-uključenost.

• Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika (MSP):

• Promocija poduzetništva osobito kroz olakšavanje ekonomske eksploatacije i

olakšavanje pokretanja novih tvrtki uključujući i poslovne inkubatore,

• Razvoj novih poslovnih modela za MSP, posebice internacionalizacija,

• Potpora MSP za rast na regionalnom nacionalnom i međunarodnom tržištu.

• Potpora prelasku na zeleno gospodarstvo koje manje zagađuje:

Promicanje proizvodnje i distribucije obnovljive energije, o Promicanje

energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u poduzećima,


123

BIOquanta

Potpora energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u javnoj

infrastrukturi uključujući javne zgrade i domaćinstva,

Promocija ‘niskougljičnih’ strategija za urbana područja uključujući i

multimodalnu urbanu pokretljivost,

Promocija korištenja visokoučinkovite ko-generacije topline i energije.

• Promocija prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika i upravljanje:

Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama

Poticanje ulaganja namijenjenih upravljanju specifičnim rizicima, osiguravanje

otpornosti na nepogode i razvoj sustava za upravljanje prirodnim i drugim

nepogodama.

• Zaštita okoliša i jačanje efikasnosti korištenja resursa:

Investiranje u sektor zbrinjavanja otpada,

Investiranje u vodni sektor,

Zaštita, promocija i razvoj kulturne i prirodne baštine,

Zaštita biološke raznolikosti, zaštita tla i promicanje usluga ekosustava

uključujući NATURA 2000 i zelene infrastrukture,

Aktivnosti za poboljšanje urbanog okoliša, uključujući sanaciju zagađenih

područja i smanjenje zagađenja zraka.

• Promocija održivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na ključnoj prometnoj infrastrukturi:

Ulaganja u osnovnu prometnu mrežu Europe – TEN-T mrežu, o Poboljšanje

regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih prometnih čvorova

i infrastrukture (regionalna i lokalna prometna mreža) na TEN- infrastrukturu

(mrežu),

Razvoj prometnog sustava koji emitira niske razine CO2 i koji ne zagađuje

okoliš te promocija održive gradske mobilnosti,

Razvoj sveobuhvatnog, visokokvalitetnog i inter-operabilnog željezničkog

sustava.

• Poticanje zaposlenosti i potpora radne mobilnosti:

Razvoj poslovnih inkubatora i potpore samozapošljavanju i pokretanju

poslovanja,

Inicijative lokalnog razvoja i pomoć objektima i uslugama koje pomažu stvaranju

novih radnih mjesta,

Ulaganja u javnu infrastrukturu koja služi jačanju zapošljavanja.

• Poticanje socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva:


124

BIOquanta

Ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu koja doprinosi nacionalnom,

regionalnom i lokalnom razvoju, smanjenju nejednakosti u području

zdravstvenog statusa i poboljšanom pristupu društvenim, kulturnim i

rekreacijskim centrima,

Potpora fizičkoj, ekonomskoj i socijalnoj obnovi zakinutih (eng. deprived)

zajednica unutar urbanih i ruralnih područja infrastrukturnom i gospodarskom

jačanju urbanih i ruralnih zajednica.

• Ulaganja u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje kroz razvoj obrazovne infrastrukture.

• Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije i javnih službi koje

sudjeluju u provedbi ERDF-a.

Europski socijalni fond (European Social Fund – ESF) je najvažniji europski financijski

instrument za ulaganje u ljudski potencijal. Fond povećava mogućnost zapošljavanja

europskih građana, pomaže bolje obrazovanje i poboljšava položaj najranjivijih društvenih

skupina izloženih riziku siromaštva. ESF promovira visoku razinu zaposlenosti i kvalitete

radnih mjesta, pomaže geografsku i profesionalnu mobilnost radnika, brine o njihovoj

prilagodbi promjenama, potiče i pomaže dostizanje visoke razine obrazovanja i obuke,

promovira jednakost spolova, jednake mogućnosti i nediskriminaciju, jača društvenu

uključenost i pomaže borbu protiv siromaštva čime doprinosi prioritetima Europske unije u

smjeru jačanja ekonomske, socijalne i prostorne kohezije.

ESF posebnu pozornost pridaje ugroženim skupinama kao što su dugotrajno nezaposleni,

osobe s invaliditetom, migranti, etničke manjine, marginalizirane zajednice i ljudi koji se

suočavaju s rizikom socijalne isključenosti. Sredstva ESFa namijenjena su također

poduzećima i drugim sustavima s ciljem olakšavanja njihove prilagodbe (restrukturiranja),

promicanja dobrog upravljanja i provedbe reformi, posebno u području zapošljavanja,

obrazovanja i socijalne politike.

U odnosu na jedanaest tematskih cjelina koje se općenito mogu financirati iz Europskih

strukturnih i investicijskih fondova, Europski socijalni Fond financira prioritete u okviru sljedećih

tematskih cjelina:

• Poticanje zapošljavanja i potpora mobilnosti radne snage

• Poticanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i diskriminacije

• Razvojne strategije predvođene zajednicom

• Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje

• Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije kroz:


125

BIOquanta

Specifična je osobina inicijative za zapošljavanje mladih da je usmjerena na pojedince, a ne

na institucionalne strukture i zato je ova inicijativa komplementarna drugim aktivnostima koje

se financiraju iz ESFa (uključujući i garanciju za mlade koja zahtijeva da mladi ljudi u roku od

4 mjeseca od kada su postali nezaposleni odnosno završili školovanje trebaju primiti ponudu

ili za zapošljavanje ili za nastavak obrazovanja ili za naukovanje).

Sredstva iz Kohezijskog fonda (Cohesion Fund) namijenjena su državama članicama čiji je

bruto nacionalni dohodak po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) u razdoblju 2008.-

2010. bio niži od 90% prosjeka EU 27. Kohezijski fond raspolaže ukupnim iznosom od 66,4

mlrd eura.

• Potpora prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom CO2 u svim sektorima

Poticanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije,

Promoviranje energetske učinkovitosti i obnovljive energije u poduzećima,

Potpora projektima energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja energijom, i

korištenja obnovljive energije u javnoj infrastrukturi,

Razvoj pametnih distribucijskih sustava na niskim razinama napona,

Promoviranje strategija niske emisije CO2 u urbanim područjima,

Promoviranje upotrebe visoko efikasne kogeneracije topline i energije.

• Promoviranje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika i upravljanje:

Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama,

Poticanje ulaganja namijenjenih upravljanju specifičnim rizicima, osiguravanje

otpornosti na nepogode i razvoj sustava za upravljanje prirodnim i drugim

nepogodama.

• Zaštita okoliša i promoviranje učinkovitog korištenja resursa

Investiranje u sektor zbrinjavanja otpada,

Investiranje u vodni sektor,

Zaštita biološke raznolikosti, zaštita tla i promicanje usluga ekosustava

uključujući NATURA 2000 i zelene infrastrukture,

Aktivnosti za poboljšanje urbanog okoliša, uključujući sanaciju zagađenih

područja i smanjenje zagađenja zraka,

• Razvoj održivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na ključnoj infrastrukturi kroz:

Ulaganja u TEN-T mrežu,

Razvoj ekološki prihvatljivog i niskougljičnog prijevoznog sustava uključujući

promoviranje održivog urbanog prijevoza,


126

BIOquanta

Razvoj sveobuhvatnog, kvalitetnog i interoperabilnog željezničkog sustava.

• Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije povezane s

provedbom projekata iz Kohezijskog fonda.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural

Development – EAFRD) instrument je koji podupire europsku politiku ruralnog razvoja, a koja

čini drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike. Slijedom toga, dugoročni cilj politike ruralnog

razvoja je povećanje konkurentnosti poljoprivrede, održivo upravljanje prirodnim resursima i

klimatske promjene te uravnotežen razvoj ruralnih krajeva. Politika ruralnog razvoja treba

značajno doprinijeti i ciljevima strategije Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast. Da bi

to postigla europska politika ruralnog razvoja za iduće je razdoblje odredila šest prioriteta

ruralnog razvoja:

• Transfer znanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim prostorima s naglaskom na:

• Poticanje inovacija i jačanje baze znanja u ruralnim područjima

• Jačanje povezanosti između poljoprivrede i šumarstva te istraživanja i inovacija

• Jačanje cjeloživotnog obrazovanja i strukovnih obuka u poljoprivrednom i

šumarskom sektoru.

• Konkurentnost svih oblika poljoprivrede i održivosti farmi

• Poticanje restrukturiranja farmi suočenih sa strukturnim problemima, posebice

farmi sa slabom tržišnom pozicijom, tržišno orijentiranih farmi s potrebom za

poljoprivrednom diversifikacijom

• Briga o generacijskom pomlađivanju poljoprivrednog sektora

• Organizacija proizvodnog lanca i upravljanje rizicima

• Bolje integriranje primarnih poljoprivrednih proizvođača u proizvodni lanac u

proizvodnji hrane kroz valoriziranje kvalitete i promidžbu na lokalnom tržištu

• Potpora upravljanju rizicima na farmama

• Zaštita, obnova i unapređenje ekosustava

• Zaštita i obnova bioraznolikosti, uključujući područja Natura 2000 i HNV

proizvodnju (High Nature Value Farming), i stanje europskih krajobraza

• Poboljšanje upravljanja vodama

• Poboljšanje upravljanja tlom

• Učinkovito korištenje resursa te kretanje prema smanjenju emisije CO2 i climate resilient

economy gospodarstvu osjetljivom na klimu o Povećanje učinkovitosti korištenja vode u

poljoprivredi

• Povećanje učinkovitosti korištenja energije u poljoprivredi i proizvodnji hrane


127

BIOquanta

• Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora, nusproizvoda,

otpada, ostataka i drugih sirovina u svrhu bio ekonomije

• Smanjenje emisije nitratnih oksida i metana iz poljoprivrede

• Socijalna uključenost, smanjenje siromaštva i ekonomski razvoj ruralnih prostora

• Poticanje gospodarske raznolikosti, osnivanja novih malih poduzeća i

povećanje zaposlenosti

• Jačanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima

• Jačanje dostupnosti, kvalitete i korištenja informacijskih i komunikacijskih

tehnologija u ruralnim područjima.

Središnja Europa 2014. – 2020. – Transnacionalni program Središnja Europa jedan je od

najuspješnijih transnacionalnih programa u kojem sudjeluje 8 država članica Europske unije te

u razdoblju od 2014.-2020. i Republika Hrvatska kao 9. članica. Program će biti usmjeren na

istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša te povezivanje.

INTERREG VC 2014. – 2020. – Program je namijenjen razmjeni iskustava upravljačkih i

provedbenih tijela nacionalnih operativnih programa te razmjeni dobre prakse u području

zaštite okoliša, prometa i energetskog sektora.

HORIZON 2020 – Novi program Europske unije za istraživanje i inovacije odnosi se na

razdoblje 2014. – 2020., a predstavlja jednu od akcija razvoja i stvaranja novih radnih mjesta.

Horizon 2020 predstavlja veliko pojednostavljenje putem jedinstvenog skupa pravila, a

objedinit će sve trenutačne programe za financiranje istraživanja i inovacija. Horizon 2020 će

objediniti sve fondove koji se tiču istraživanja i inovacija, a trenutno su pruženi u sklopu

Okvirnih programa za istraživanje i tehnički razvoj, aktivnostima povezanim s inovacijom

Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije i Europskog instituta za inovacije i tehnologiju

(EIP).

The European Local Energy Assistance facility (ELENA) – ELENA je inicijativa bespovratne

pomoći koju su zajednički uspostavile Europska komisija i Europska investicijska banka. Cilj

inicijative je pomoći jedinicama lokalne i regionalne samouprave da investiraju u energetsku

učinkovitost i obnovljivu energiju na način da im se pruži tehnička pomoć u strukturiranju i

implementaciji programa s ciljem privlačenja vanjskog financiranja.

Joint European Support for Sustainable Investment in City Areas (JESSICA) – JESSICA je oblik

revolving fonda koji se uspostavlja na regionalnoj ili nacionalnoj razini za obnovu gradskih

sredina. Zemlje članice EU imaju mogućnost preusmjeriti vlastita sredstva iz Strukturnih

fondova za formiranje JESSICA fonda. Niski troškovi financiranja projekata rezultat su

kombiniranja bespovratnih sredstava iz Strukturnih fondova (ERDF) i kreditnih sredstava


128

BIOquanta

banaka s visokim kreditnim rejtingom (EIB, CEB). Podržavaju se projekti OIE i EE za javni i

privatni sektor.

Joint Assistance in Supporting Projects in European Regions (JASPERS) – JASPERS je

inicijativa Europske komisije u suradnji s Europskom investicijskom bankom i Europskom

bankom za obnovu i razvoj za podršku infrastrukturnim projektima. Objedinjuje ekspertizu i

resurse relevantne za kohezijsku politiku, a cilj mu je pružiti tehničku pomoć državama

članicama u pripremi velikih infrastrukturnih projekata te tako poboljšati kvalitetu, kvantitetu i

brzinu provedbe projekata koji se natječu za sredstva fondova EU. JASPERS konkretno pruža

pomoć u sljedećim slučajevima:

priprema projekata;

pregled dokumentacije;

savjeti o usklađivanju s pravom EU.

Connecting Europe Facility (CEF) – CEF je novi fond EU za ciljana infrastrukturna ulaganja na

europskoj razini, namijenjen višedržavnim projektima. Tri su glavna područja:

promet – izgradnja međudržavnih prometnih koridora i povećanje energetske učinkovitosti

prometa;

energetika – unapređenje energetske infrastrukture, povećanje sigurnosti opskrbe

energijom;

telekomunikacije i ICT – izgradnja i razvoj brze širokopojasne infrastrukture i usluga.

European Energy Efficiency Fund (EEE-F) – Fond je namijenjen projektima EE i OIE u

gradskim sredinama. Fond kombinira financiranje pripreme projekata bespovratnim

sredstvima i izdavanje dugoročnih kredita. Korisnici su primarno iz javnog sektora.

European Bank for Reconstruction and Development TurnAround Management/Business

Advisory Services Programme (EBRD TAM/BAS Programme) – To je program Europske banke

za obnovu i razvoj (EBRD) osnovan s ciljem podupiranja malih i srednjih hrvatskih poduzeća.

Ciljevi ovog programa su:

pomaganje malim i srednjim hrvatskim poduzećima u korištenju najboljih hrvatskih i

inozemnih konzultanata te financijska potpora takvim savjetodavnim i konzultantskim

aktivnostima;

potpora razvitka hrvatskih konzultanata i onih hrvatskih ustanova koje podupiru razvoj

malih i srednjih poduzeća.

Globalni fond za okoliš (GEF) – GEF ujedinjuje 182 vlade članice u suradnji s međunarodnim

institucijama, organizacijama civilnog društva (OCD) te privatnim sektorom oko rješavanja

pitanja okoliša na globalnoj razini. Kao neovisna financijska agencija, GEF osigurava novčanu

potporu državama u razvoju i tranzicijskim državama, za projekte vezane uz biološku


129

BIOquanta

raznolikost, klimatske promjene, međunarodne vode, propadanje tla, ozonski omotač i uporne

organske onečišćivače. Ovi su projekti korisni okolišu na globalnoj razini te su također korisni

za povezivanje lokalnih, nacionalnih i globalnih izazova. Vlada Republike Hrvatske dobila je

darovnicu Zaklade Globalnog fonda za okoliš za financiranje provedbe Projekata obnovljivih

izvora energije. GEF daje najveću financijsku potporu projektima za poboljšanje kvalitete

okoliša na globalnoj razini.

Europska investicijska banka (EIB) – EIB je financijska institucija specijalizirana za dugoročno

financiranje projekata koji podupiru razvojnu politiku EU. Postoji mogućnost kombiniranja

sredstava EIB-a s poticajima dobivenim iz pretpristupnih fondova. EIB pruža usluge izdavanja

dugoročnih zajmova, pružanja tehničke pomoći putem specijaliziranih instrumenata (ELENA,

JASPERS, JESSICA) te financiranja rizičnog kapitala putem institucija i instrumenata (EIF,

JEREMIE, JASMINE).

Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) – CEB je najstarija međunarodna financijska institucija u

Europi. Ona posluje kao multilateralna razvojna banka pod kontrolom 40 zemalja članica. CEB

je specifična i jedina međunarodna financijska institucija kojoj je glavno područje djelovanja

financiranje socijalnih i razvojnih projekata/programa u područjima jačanja socijalnih

integracija, upravljanja okolišem i podrške javnoj infrastrukturi sa socijalnom namjenom.

Europski investicijski fond (EIF) – Ovaj fond je specijaliziran za pružanje potpore malim i

srednjim poduzećima i jedina je europska financijska ustanova čiji su dioničari Europska

investicijska banka, Europska komisija te ostale ugledne razvojne financijske ustanove među

kojima je i HBOR.

Joint European Resources for Micro to medium Enterprises (JEREMIE) – JEREMIE je

inicijativa Europske komisije u suradnji s EIB-om i EIF-om u svrhu promicanja boljeg pristupa

financijama za razvoj mikro, malih i srednjih poduzeća (MSP-a) u regijama EU. Za razliku od

bespovratnih sredstava iz Strukturnih fondova, koji se jednokratno isplaćuju na temelju

predloženih i odobrenih projekata, inicijativa JEREMIE nudi nove mogućnosti investiranja i

reinvestiranja tako da se dio sredstava Strukturnih fondova transformira u različite financijske

instrumente za financiranje MSP-a.

Joint Action to Support Microfinance Institutions in Europe (JASMINE) – JASMINE je inicijativa

Europske komisije koja nadopunjava inicijativu JEREMIE te omogućava državama članicama

i regijama da dio sredstava Strukturnih fondova usmjeri u financijske proizvode namijenjene

isključivo malim i srednjim poduzetnicima.

Njemačka razvojna banka (KfW) – KfW financira investicije i konzultantske usluge u zemljama

u razvoju i tranziciji. Daje potporu gospodarstvu širom svijeta kroz programe poticanja malog i


130

BIOquanta

srednjeg poduzetništva, infrastrukturnih i ekoloških projekata, financiranja izvoza i projektnog

financiranja.

Program LIFE + (LIFE +) – Program LIFE+ je financijski instrument Europske unije za okoliš.

Glavni cilj programa LIFE + je doprinijeti implementaciji, unapređenju i razvoju politike i

zakonodavstva Europske unije o okolišu sufinanciranjem pilot projekata i demonstracijskih

projekata s europskom dodanom vrijednošću. Program će biti usredotočen na tri glavna

područja:

učinkovitost zaštite okoliša i resursa;

priroda i biološka raznolikost;

upravljanje okolišem i informiranje.


131

BIOquanta

POPIS TABLICA

Tablica 1. Osnovni podatci Općine Gola ................................................................................................. 6

Tablica 2. Promjene broja stanovnika u općini Gola 1991. - 2011. godina ........................................... 12

Tablica 3. Kretanje broja stanovnika u razdoblju 1948. – 2011. godine ................................................. 12

Tablica 4. Narodnosna struktura stanovništva Koprivničko-križevačke županije i Općine Gola ........... 13

Tablica 5. Stanovništvo općine Gola prema dobnim skupinama .......................................................... 13

Tablica 6. Gustoća naseljenosti stanovništva RH, Koprivničko-križevačke županije i općine Gola...... 14

Tablica 7. Registrirana nezaposlenost po godinama ............................................................................ 19

Tablica 8. Robna razmjena RH sa inozemstvom, po županijama, gradovima i općinama (izvoz) ........ 20

Tablica 9. Robna razmjena RH s inozemstvom, po županijama, gradovima i općinama (uvoz) .......... 20

Tablica 10. Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta na području općine Gola ........................... 22

Tablica 11. Usporedba kućanstava 2001. - 2011. godine prema korištenju zemljišta .......................... 22

Tablica 12. Ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR1000014 Gornji tok rijeke Drave................. 36

Tablica 13. Ciljevi očuvanja i ciljni stanišni tipovi područja ekološke mreže HR5000014 Gornji tok

Drave ........................................................................................................................... 38

Tablica 14. Tijela kojima je upućena upit o potrebi provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš ... 43

Tablica 15. Struktura prihoda u 2017. i projekcija prihoda za 2018. i 2019. godinu .............................. 59

Tablica 16. Struktura rashoda u 2017. i projekcija rashoda za 2018. i 2019. godinu ............................ 60

Tablica 17. Institucionalni okviri RH za korištenje strukturnih instrumenata ....................................... 121


132

BIOquanta

POPIS SLIKA

Slika 1. Položaj Općine Gola ................................................................................................................... 5

Slika 2. Položaj Koprivničko-križevačke županije ................................................................................... 7

Slika 3. Šumske površine ........................................................................................................................ 9

Slika 4. Poljoprivredne površine .............................................................................................................. 9

Slika 5. Građevinska područja ............................................................................................................... 10

Slika 6. Prometnice ................................................................................................................................ 15

Slika 7. Poštanska i telekomunikacijska infrastruktura .......................................................................... 16

Slika 8. Plinoopskrba ............................................................................................................................. 17

Slika 9. Župna crkva sveta Tri kralja, Gola ............................................................................................ 30

Slika 10. Dani Općine Gola ................................................................................................................... 31

Slika 11. Područje ekološke mreže na području općine Gola ............................................................... 35

Slika 12. Općina Gola, grb ..................................................................................................................... 53

Documents

Program ukupnog razvoja Općine Gola za razdoblje 2017 ... · aluvijalnom pojasu, a čine ga naplavne ravni i terasne nizine. Klima Na prostoru općine Gola prevladava umjerena kontinentalna