1. 1. TEORIJSKA OSNOVA PROMETA1.1. PROMET, PRIJEVOZ, TRANSPORTPojam promet javlja se ak u 3 razliita znaenja:- najiri smisao vee se uz odnose meu ljudima- neto ui smisao se odnosi na razliite oblike meuodnosa ekonomske prirode robni promet, devizni promet, meudravni promet- najui smisao obuhvaa PRIJEVOZ ILI TRANSPORT, ali i operacije u vezi s prijevozom robe i putnika, te KOMUNIKACIJE.Pojam prijevoz ueg je smisla od pojma promet transport iz ega slijedi: Prijevoz ili transport je aktivnost premjetanja ljudi, dobara i energije od poetne do zavrne toke.Promet je aktivnost prijevoza i komunikacija od poetne do zavrne toke. Promet je iri pojam od prijevoza. Promet je gospodarska djelatnost ukoliko je prijevoz( prijenos ) ljudi, dobara, energije i vijesti organiziran na komercijalnim osnovama. U svladavanju prostorne udaljenosti promet se koristi s 3 konstitutivna imbenika:- ovjek ( njegovo znanje, iskustvo )- Prijevozna sredstva i ureaji- Prometna infrastruktura.1.2. POJAM PROMETNIH SUSTAVAPrometni sustav je skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekonomske i pravne naravi iji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti, te reguliranje njihova toka na odreenom podruju.Njegova se struktura moe prikazati u obliku sheme, na vertikalnu strukturu, gdje se elementi nalaze u odnosima hijerarhijske ovisnosti, a elementi u odnosima jednakopravne ovisnosti ine njegovu horizontalnu strukturu.Vertikalna struktura obuhvaa elemente tehnike, tehnoloke, organizacijske i ekonomske prirode, te elemente pravne prirode.Horizontalni elementi obuhvaaju prometne grane: kopneni promet ( cestovni i eljezniki ), vodni ( pomorski i R J K promet), zrani, cjevovodni, promet prijevoznog traka, prijevoz potanskih poiljki, telekomunikacijski promet i prijenos energije.Ako je sustav sastavljen od manjih cjelina, tada se moe smatrati da je prometni sustav sastavljen od prometnih grana koji predstavljaju odreene cjeline podsustave,npr. podsustav cestovnog prometaPrometni sustav ima znaajke vrlo sloenog sustava, koja je uvjetovana slijedeim odreditima:- veliki broj bitno razliitih elemenata ( od tehnoloko pravnih )- veliki broj elemenata koji i sami imaju sve znaajke ( npr. prometne grane )- meunarodni karakter prometa koji prerasta u najvaniji znaaj razvitka- organizirani zahtjevni prometni procesi koji pod pritiskom trinih potreba poprimaju znaajke prometnog lanca- velik broj ne samo glavnih prometnih, ve i sporednih procesa koji se odvijaju u skladu sa sve sloenijim kriterijima.Izmeu svih elemenata sustava, te unutar svakog elementa odvijaju se brojni procesi:- glavni svladavanje udaljenosti u vremenu- sporedni - funkciji glavnihUpravljanje sustavom je opi cilj kojem se tei i zbog kojeg se sustavi izuavaju.1.3.1 PROMETNO SREDSTVOPrometno sredstvo je tehniki ureaj namijenjen prijevozu ljudi i dobara, te prijenosu energije i vijesti od polazne do odredine toke.U procesu reprodukcije predstavljaju sredstva za rad.Razlikuju se od ostalih sredstava:- tijekom procesa mijenjanja mjesta i time omoguavaju odvijanje samog procesa reprodukcije- izrazito su podlona tehniko tehnolokom progresu- nabavne cijene novih sredstava su vrlo visoke- elastinost u zadovoljavanju trinih potrebaPrometna sredstva i prometna infrastruktura predstavljaju tehniku razinu prometnog sustava, odnosno podsustave svake prometne grane.1.3.2 PREDMET PROMETAPrema ope prihvaenoj definiciji prometa predmet prometa su: ljudi, dobra, energija i vijesti.Ljudi su putnici, a u turistikim tokovima turisti.Teretni promet predmet prijevoza dobara.Energija uvjetuje uporabu vrlo specifinih tehnolokih sredstava,a vijesti poprimaju najrazliitije oblike.1.3.3 PROMETNI PROCESDinamikim povezivanjem prometnih sredstava, predmeta prometa i zaposlenika ostvaruje se prometni proces, koji obuhvaa 3 osnovne faze:- pripremna faza- faza prijevoza prometni lanac- zavrna fazaPrometni proces je proces proizvodnje prometne usluge, pa je njegova kvaliteta ujedno i kvaliteta prometne usluge. 1.3.4 PROMETNI PUTPrometni put je medij za prijevoz putnika i tereta, te prijenos energije i vijesti od polazine do odredine toke.Za svoje kretanje prometna sredstva koriste prometni put koji odreuje njegove znaajke.Voda 70,8%, ekonomian prometni put, mali otpor. Najvei prometni uinak uporabom jedinice pogonske snage ( 1 km ) postie se u vodnom prometu ( 27 puta vei nego u cestovnom prometu ).Zrak zrani promet, povezuje dvije toke najkraim putem ( 3 dimenzije ), sila gravitacije, vrlo neekonomian. Prometni put je besplatan prijevoz od poetne do zavrne toke.1.3.5 PROMETNA INFRASTRUKTURAPrometna infrastruktura je cjelokupnost graevinskih objekata i ostalih tehnikih ureaja koji sudjeluju u prijevozu putnika i tereta, te prijenosu energije i vijesti.U nekim se prometnim granama izgrauje samo poetne i zavrne toke, dok u drugim cijeli pravci kretanja.- visoke investicije ( nedjeljivost prometne infrastrukture ) - veliina kapaciteta prometne infrastrukture - dimenzioniranje prometne infrastrukture ( sukladno oekivanoj potrebi ).1.3.6 PROMETNA POTRANJAPotreba za prometom proizala je iz potreba za organiziranjem svakodnevnih aktivnosti, za snabdijevanje gradova i naseljaPrometna potranja je potreba za prijevozom u odreeno vrijeme i na odreenoj relaciji.Prometna usluga ne moe koristiti pogodnosti skladinog poslovanja. Veliinu i strukturu ( prometnu infrastrukturu ) svake prometne potrebe odreuje stanovnitvo ( standard, navike itd).Visina ivotnog standarda je dominantan imbenik koji utjee na potranju ( turistiku ), a ovisi i o: sklonosti potronji, cijeni i kvaliteti prometne usluge, cijeni supstituirane usluge, te komplementarnim uslugama.1.3.7 KAPACITET PRIJEVOZNIH SREDSTAVAKapacitet prometnih sredstava je sposobnost prihvata putnika i tereta. Statiki kapacitet prometnih sredstava je sposobnost jednokratnog prihvata putnika ili tereta ( ta injenica odreuje njegovu nepromjenjivost ). Dinamiki kapacitet prometnih sredstava je ukupan broj putnika ili masa tereta prevezena u odreenom razdoblju. Iskazuje se kao teorijska i ostvarena veliina. On ovisi o broju dana koritenja u prometnom razdoblju, broju sati koritenja prometnih sredstava u danu, veliini statikog kapaciteta te vremenu trajanja obrta ( vrijeme koje protekne od jednog do drugog uzastopnog koritenja kapaciteta prometnih sredstava ).1.3.8 KAPACITET PROMETNE INFRASTRUKTUREMogunost prihvata odreene koliine tereta ili putnika naziva se PROPUSNOM MOI.Prilikom odreivanja kapaciteta prometne infrastrukture treba razlikovati:- prometnice- terminale.Kapacitet prometnice je propusna mo, a to je veliina koja izraava broj prometnih sredstava, broj putnika ili koliinu tereta koja se kretala prometnicom u odreenom razdoblju.Prihvatni kapacitet ( terminala ) je veliina koja izraava sposobnost istodobnog prihvata odreenog broja prometnih sredstava, broja putnika ili koliine tereta.Prometni kapacitet odgovara propusnoj moi kod prometnica, te predstavlja veliinu koja izraava broj prometnih sredstava, broj putnika ili koliinu tereta koja se prekrca na lokaciji terminala u prometnom razdoblju.Optimalni kapacitet predstavlja onu veliinu kapaciteta koja je u mogunosti prihvatiti planirani broj prometnih sredstava, broj putnika ili koliinu tereta, a da pri tome ostane odreena rezerva kapaciteta za sluaj pojave veih neravnomjernosti prometnih tokova.1.3.9 PROMETNI UINAKPrometne djelatnosti, neovisno o prometnoj grani uvijek imaju za cilj svladavanje udaljenosti u odreenom vremenu.Prometnim aktivnostima se istovremeno ostvaruju 2 uinka:- prevaljuje se udaljenost- prenose se ljudi i teret, vijesti ili energija ( stoga se oni istodobno i iskazuju ).Budui da se radi o uincima koji su meusobno bitno razliiti i nije ih mogue jednoznano odrediti jednom mjernom jedinicom pribjegava se iskazivanju prometnog uinka. U tu se svrhu koristi mjerna jedinica koja objedinjuje oba rezultata i to:putniki kilometar ( pkm ), putnika milja ( pm ), tonski kilometar ( tkm ), tonska milja( tm ), brutotonski kilometar i slinoOvi pokazatelji omoguuju usporeivanje veliina koje bi u protivnom bilo nemogue usporediti.1.3.10 PROMETNA POLITIKAZbog uloge koju promet ima u drutvenom i gospodarskom razvitku postoji potreba da drutvo prema prometu definira stav.Prometna politika je ukupnost gospodarskih i politikih akcija drutva radi razvoja prometa kao samostalne ekonomske djelatnosti i odreene drave.Odrednice prometne politike odreuju mogunosti razvitka prometnog sustava, a to su :- zemljopisno prometni poloaj ( objektivni parametar )- prometna potranja ( ponuda ) harmonizirani odnos- gospodarski sustav protekcionistika politika velesile- ciljevi razvitka prometnih sustava realni, ostvarivi ( opi i dugoroni, posebni i detaljni )- tehnoloki napredak neprekidno prilagoavanje1.4 PROMET KAO GOSPODARSKA AKTIVNOSTPromet ostvaruje specifinu drutvenu, politiku, socijalnu, vojnu ulogu, ali je ekonomska uloga najnaglaenija:- promet je gospodarska djelatnost pa treba funkcionirati prema ekonomskim naelima- uloga prometa u tijeku svih gospodarskih procesa je nezamjenjiva- logistika uloga prometa podlijee naelima odrivosti.O kvaliteti prometa ovisi i kvaliteta finalnog proizvoda, a o cijeni prometne usluge cijena proizvoda na tritu.Povijest razvitka ljudskog drutva istodobno je i povijest gospodarstvenog razvitka, a povijest gospodarstvenog razvitka je povijest razvitka prometa!!!1. 2. MEUOVISNOST PROMETA I TURIZMA2.2 POZITIVNI ASPEKT MEUOVISNOSTI PROMETA I TURIZMAPovijesni razvitak prometa i turizma pratila je uzajamna povezanost.Turizam utjee na promet na vie razina:- intenziviranje izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture- porast i modernizacija kapaciteta prometnih sredstava- uvoenje novih oblika organizacije prometa- porast prometnih putnika i tereta.Promet utjee na turizam savladavanjem udaljenosti ( omoguavanjem putovanja u turistike svrhe ). to su prometni kapaciteti vei i suvremeniji, a relacije s organiziranim prometnim vezama brojnije, to su mogunosti razvitka turizma vee. Tijekom povijesnog razvitka eljezniki promet je utjecao na masovnost putovanja pa tako i na putovanja s turistikim motivima, cestovni promet je utjecao na elastinost u dostupnosti brojnih destinacija, te na individualnost u oblikovanju prijevozne komponente putovanja, a zrani je promet utjecao na brzinu i porast udaljenosti turistikih putovanja.Udio prometnih grana u ukupnim svjetskim turistikim tokovima ( 1998.g. ):- 43,7 % - zrani promet- 41,4 % - cestovni- 7,8 % - pomorski- 7,0 % - eljezniki.Uoljiva je dominantna uloga upravo onih prometnih modaliteta koje prate najnepovoljniji uinci u sigurnosti i zatiti okolia, ali i najvee prednosti glede kvalitete prometne usluge i brzine i udobnosti.2.3 SINERGIJSKI UINAK PROMETA I TURIZMAOdnos uzajamne povezanosti izmeu prometa i turizma najbolje se ogleda u vertificiranoj injenici da vremenski i sadrajno usklaeno investiranje u prometni i turistiki kapacitet daje vee financijske uinke od uinaka koji bi se ostvarili zasebnim ulaganjem jednakog ukupnog iznosa u jednu i drugu djelatnost.2.4 MEUSOBNA OGRANIENJA PROMETA I TURIZMAOgraniavajui utjecaj prometa na turizam obuhvaa prometnu infrastrukturu i prometna sredstva. Prometna infrastruktura koja zbog sve jaih prometnih tokova, signalno sigurnosnih ureaja i ostalih sigurnosnih ureaja i ostalih sigurnosnih konstrukcijskih elemenata postaje sve veih dimenzija i sve vee gustoe po jedinici povrine, vizualno degradira prostor i oduzima od prirode podruja koja bi se mogla koristiti na druge drutveno prihvatljivije naine.Ograniavajui utjecaj turizma na promet odreuje razmjere razvitka prometa na turistikom podruju. Prvi korak jest planski razvitak prometne infrastrukture prema turistikim destinacijama jer time se determiniraju mogui prometni pravci i odreuje gustoa prometne infrastrukture. Istodobno, to znai i izbor podruja na kojima e se manifestirati i svi negativni uinci prometa ( tako da se na tim podrujima turistika ponuda moe ogranieno razvijati ).2.5 PROMET I TURIZAM SLOENI SUSTAVI U ODNOSIMA MEUOVISNOSTIPromet i turizam vrlo su sloene pojave, a takvi su i njihovi meusobni odnosi.2.5.1 TURIZAM KAO SUSTAVTurizam kao sustav je skup elemenata tehnike, tehnoloke, organizacijske, ekonomske i pravne prirode kojem je svrha pruanje usluga smjetaja, ugostiteljstva, prometa, posredovanja i ostalih usluga vezanih za motiv putovanja. Elemente turizma kao sustava mogue je definirati u horizontalnom ( jednakovrijedni odnosi ) i vertikalnom smislu ( hijerarhijska povezanost ).U vertikalnom smislu elementi turizma kao sustava jesu:- tehniki- tehnoloki- organizacijski- ekonomski- pravni.Horizontalnu strukturu turizma kao sustava ine:- djelatnost posredovanja ( informiranje emitivnog trita o turistikoj ponudi destinacije, prodaju turistikih putovanja, usluge smjetaja, prehrane)- prometna djelatnost ( prijevoz turista od mjesta boravka do turistike destinacije )- djelatnost smjetaja ( okosnica turistike ponude u turistikoj destinaciji, a nositelji u organizacijskom smislu su: hoteli, moteli, pansioni i drugi objekti )- djelatnost ugostiteljstva ( djelatnou ugostiteljstva bave se specijalizirani objekti kao to su restorani, kafe, i sl.)- ostale djelatnosti (aktivnosti najrazliitijih karaktera kulturne, umjetnike, sportske, zabavne, rekreacijske, zdravstvene, povijesne i dr)Za optimalne uinke turizma neophodna je usklaenost elemenata u HORIZONTALNOM i VERTIKALNOM smislu i to na slijedei nain:- Na TEHNIKOJ RAZINI usklaenost komunikacijskih sredstva i sredstava za prijenos informacija, prometnih sredstava, ugostiteljskih i hotelskih objekata- Na TEHNOLOKOJ RAZINI usklaenost procesa prijenosa informacija, procesa prijevoza i prekrcaja turista, procesa ugostiteljskih i smjetajnih usluga, te ostalih usluga koji su vezane za posebne motive dolaska turista.- Na ORGANIZACIJSKOJ RAZINI optimalizacija organizacije pravnih subjekata nositelja pojedinih djelatnosti, te usklaivanje dijelova tehnolokog procesa.- Na EKONOMSKOJ RAZINI usklaenost naina vrednovanja usluga, utvrivanja trokova, utvrivanja prodajne cijene, investiranja i slino- Na PRAVNOJ RAZINI usklaenost zakona i propisa nacionalnog karaktera, meudravnih sporazuma, meunarodnih konvencija i sl2.5.2 PROMET KAO PODSUSTAV TURIZMAU ostvarenju ciljeva turizma svi elementi prometnog sustava nemaju jednaku ulogu, a utjecaj nekih od njih je samo posredan ili ak zanemariv.Od sekundarne su vanosti cjevovodni promet, prijenos elektrine energije, te potanski i telekomunikacijski promet, iako je uloga posljednje dvije grane, posebice telekomunikacijskog prometa sve vee.U turizmu telekomunikacijski promet sudjeluje u:- poslovanju turistikih agencija i- prijenosu informacija kojima se zadovoljavaju potrebe svakog turista.Ukoliko se izuzme telekomunikacijski promet koji koristi specifino tehnika sredstva, tehnologijske procese i organizaciju u prijenosu vijesti i informacija, tradicionalne prometne grane jesu oni prometni modaliteti koji omoguavaju prijenos turista od emitivnog do receptivnog trita, te ostale funkcije u vezi s turizmom.Predmet prometovanja presudno utjee na znaajke prometnih sredstava i potrebu za strunom naobrazbom menadera i strunjaka koji radom sudjeluju u procesu reprodukcije.Promet putnika obuhvaa prijevoz svih putnikih tokova bez obzira na motiv.Osim poslovnih putovanja, prijevoza do mjesta zaposlenja ili kolovanja, prijevoza radi kupovine prehrambenih proizvoda ili robe iroke potronje, putovanje, naravno, moe biti iz turistikih motiva.Za turizam je od posebne vanosti prijevoz putnika, jer se upravo tim dijelom prometnog sustava omoguava svladavanje udaljenosti u odreenom vremenu. Budui da se gotovo polovina prijevoza u turistike svrhe u svijetu realizira cestovnim prometom, a posebice automobilom, mnoga sredstva za prijevoz putnika raspolau i sposobnou prihvata automobila ( trajekti, vagoni za automobile i slino )Predmet prometovanja jesu: informacije, vijesti, grafiki prikazi, slike, pisma i sl., pa je strukturom prometnog sustava potrebno obuhvatiti i njihov promet.Podsustav putnikog prometa mogue je detaljnije strukturirati prema prometnim granama i znaajkama prometnih sredstava.injenica da je kriterij za definiranje strukture u ovom smislu, prometno sredstvo i njegove karakteristike, osim 5 osnovnih prometnih grana ( pomorski promet, cestovni promet, zrani promet, eljezniki promet, rijeno - kanalski jezerski promet ( R K J ) ),treba obuhvatiti i promet :- iarama i uspinjaama ( promet na elektrini pogon, koje se koriste za svladavanje velikih visinskih razlika na kratkoj udaljenosti )- svemirski promet ( putovanje u svemir na komercijalnim osnovama, samo za nekolicinu putnika )- promet lebdjelicama ( lebdi iznad ravne podloge, tla ili vode zahvaljujui zranom jastuku, eng. HOVERCRAFT )- telekomunikacijski promet i potanski promet ( zasnivaju se na prijenosu informacija, a ne ljudi. Pa se moe smatrati da je veza ova dva vida prometa s putnicima indirektna, ali vrlo znaajna ).Prometni proces je mogue segmentirati u 3 osnovne faze:- poetna faza ulazak i smjetaj putnika u prometno sredstvo- prijevozna faza sam prijevoz putnika ( svladavanje udaljenosti u odreenom vremenu )- zavrna faza izlazak putnika ( te prema potrebi prihvat prtljage i iskrcaj ).Osnovna uloga prometa u turizmu sastoji se u svladavanju udaljenosti izmeu emitivnog i receptivnog trita ( odvija se tradicionalnim prometnim granama ).Boravak velikog broja ljudi na ogranienom prostoru koji ele nesmetano uivati u turistikim sadrajima, i pri tom najee imati na raspolaganju osobni automobil, trai: odvajanje pjeakog prometa od prometa vozila, osiguranje dostatnih parkiralinih kapaciteta, bitno je za boravak velikog broja ljudi.2.5.3 UPRAVLJANJE SUSTAVIMA TURIZMA I PROMETAPlanirano usmjeravanje pojave prema definiranom cilju, akcijama koje su pomno odabrane temeljem spoznaja o djelovanju pojave, oznaava se kao upravljanje sustava.Glavni procesi su oni koji presudno utjeu na funkciju sustava, a u sustavu turizma to su:- prijevoz turista od mjesta boravka do turistike desinacije- prijevoz po turistikoj destinaciji radi koritenja turistikih sadraja- prijevoz od turistike destinacije do mjesta boravka turista- prijevoz tereta od mjesta proizvodnje do turistike destinacije radi snabdijevanja- posredovanje u informiranje o turistikoj ponudi- posredovanje u koritenju turistike ponude- priprema i pruanje usluga smjetaja u turistikoj destinaciji- priprema i pruanje usluga prehrane u turistikoj destinaciji- priprema i pruanje usluga ( zabavnih, kulturnih, sportskih i sl ) koje su motiv dolaska turista u destinaciju.Svaki od ovih glavnih procesa sloen je i sainjen od brojnih procesa izmeu kojih postoji razliita povezanost.Primjerice, prijevoz od mjesta boravka turista do turistike destinacije sloen je od vie procesa ovisno o vrsti prometnog sredstva:Prva varijanta prijevoz uz sudjelovanje cestovnoga i zranoga prometa:zrani promet:- prijevoz turista od mjesta stanovanja do zrane luke taxi vozilom ili autobusom- prijava putnika i predaja prtljage u zranoj luci- ukrcaj putnika u zrakoplov- prijevoz avionom od poetne do odredine zrane luke- iskrcaj putnika sa zrakoplova- preuzimanje prtljage- prijevoz taxi vozilom ili autobusom do hotela ili drugog smjetajnog objekta.Druga varijanta prijevoz uz sudjelovanje cestovnog prometa,cestovni promet:- ukrcaj prtljage i putnika u osobni automobil- prijevoz osobnim automobilom do usputne destinacije- parkiranje osobnog automobila radi koritenja turistikih usluga- nastavljanje prijevoza automobilom do motela radi noenja- mirovanje osobnog automobila- nastavljanje prijevoza osobnim automobilom do turistike destinacije- prijevoz po samoj turistikoj destinaciji do hotela ili drugog smjetajnog objekta.Proces prijevoza turista od mjesta boravka do turistike destinacije vrlo je sloen i sastavljen od brojnih procesa. odabir prometnog sredstva i relacije bitno odreuju organizaciju prometnog procesa, ujedno sloenost prijevoznog procesa dodatno pridonosi isprepletenosti s procesima proizvodnje tipinih turistikih usluga. proces prijevoza turista od mjesta boravka do turistike destinacije mogu je i drugim prometnim modalitetima osim ovih u primjeru. to je prijevozni proces organizacijski sloeniji ( prva varijanta ), turist ga tee moe sam organizirati pa je vea vjerojatnost da e koristiti usluge posredovanja turistike agencije.2.6 PROMETNA POLITIKA I TURISTIKA POLITIKAUsklaivanje prometne politike i politike u podruju turizma ima za cilj maksimalno valoriziranje sinergijskog uinka, kako bi se angairanjem kapitala koji je u dravnom budetu planiran za promet i turizam ostvarili najvei uinci.Ova najvia razina usklaivanja prometa i turizma, predstavlja pretpostavku za upravljanje sustavima na mikro razini koji djeluju u jednoj i drugoj djelatnosti.Naime, svaka drava prema prirodno zemljopisnim uvjetima raspolae drugaijim uvjetima i mogunostima za razvitak turizma i prometa, pa je potrebno najprije definirati ciljeve tog razvitka, da bi se nakon toga pristupilo njihovom usklaivanju i eventualnoj korekciji.2.7 PROMET I TURIZAM U GLOBALIZACIJSKIM PROCESIMAJedno od najosporavanijih pitanja aktualnog ekonomskog trenutka u svijetu je pitanje globalizacije. Odnos prema globalizaciji kree se u rasponu od zagovaranja i podupiranje, do negiranja i zalaganja za opstrukciju.Ako se globalizacija shvati u najirem smislu kao sveobuhvatnost svijeta u politikom, kulturnom, znanstvenom, zdravstvenom, ekonomskom, socijalnom, obrazovnom i pravnom smislu, ona se ne moe zaustaviti. Jedino je mogue definirati mehanizme ravnomjernijeg razvitka pojedinih dijelova svijeta.Promet i turizam zbog meunarodnoga karaktera bitno pridonose globalizaciji.Turizam omoguava upoznavanje sa ivotnim navikama, kulturolokim i sociolokim specifinostima ljudi koji ive u vrlo udaljenim dijelovima svijeta.Promet svladavanjem udaljenosti stvara uvjete za neposredan kontakt ljudi radi razmjene znanstvenih spoznaja i sklapanja poslova, za dislokaciju mjesta nabave, proizvodnje i potronje, te za razmjenu vijesti i informacija.Da bi globalizacija u ekonomskom smislu postala ope prihvaenom, potrebno je definirati zatitne mehanizme koji e osigurati da se procesi nee odvijati nekontrolirano i na tetu manje razvijenih podruja. Kada svaka drava u svijetu bude u ekonomskim globalizacijskim procesima vidjela pogodnosti za svoj ekonomski razvitak, bit e spremna odustati od svojih parcijalnih ciljeva da bi i druge drave mogle koristiti prednosti globalizacije, a globalizacija e postati svjetski proces u punom smislu.1. 3. PROMET U POVEZIVANJU EMITIVNOG I RECEPTIVNOG PODRUJAU povezivanju emitivnog i receptivnog podruja sudjeluju prometne grane.Zbog razliite uloge, koju svaka prometna grana ostvaruje u putnikom prometu i, posebice, u prometu turista u nastavku e biti elaborirane znaajke cestovnog, eljeznikog, zranog, pomorskoga, rijeno jezersko kanalskoga, telekomunikacijskoga i potanskog prometa.3.1 CESTOVNI PROMET I TURIZAMZahvaljujui izuzetnoj elastinosti odnosno slobodnom izboru vremena poetka i zavretka putovanja, rute kojom e se putovati od polazine do odredine toke, vremenu i lokaciji usputnih postaja, dostupnosti svakog mjesta do koje vodi put, te prijevozu od vrata do vrata ( od mjesta stanovanja turista do mjesta smjetaja u turistikoj destinaciji ) cestovni je promet vrlo znaajna grana u razvitku turizma.U turistikim tokovima cestovna vozila su nositelji povezivanja emitivnog i receptivnog podruja, sastavni su dio turistikog proizvoda, koji predstavlja samo putovanje te imaju nezamjenjivu ulogu u snabdjevanju turistike destinacije.U organizacijskom smislu cestovni promet ima karakter:- VLASTITOG PRIJEVOZA sve one fizike osobe koje poduzimaju odreenu aktivnom u nekomercijalne svrhe primjerice prijevozi vlastitim ili unajmljenim automobilom- LINIJSKOG ( JAVNOG ) PRIJEVOZA organiziraju specijalizirana prometna poduzea koja objavljuju vozni red, posredstvom kojeg potencijalni korisnici stjeu informacije o: vremenu i mjestu poetka i zavretka putovanja, cijeni prijevozne usluge i eventualno znaajkama prometnog sredstva. Vozni red je uvijek javnog karaktera i njegova je zadaa upoznavanje trita s prometnom ponudom ( 6 mjeseci, 1 godina) - PRIJEVOZA POSEBNE NAMJENE organiziraju pravne osobe koje ne moraju biti prometna poduzea, radi osiguranja uvjeta za nesmetano odvijanje osnovne djelatnosti primjerice dostava rublja u smjetajne objekte, dostava hrane u ugostiteljske objekte i slino.3.1.1 AUTOMOBILSKI PROMETAutomobil je najbrojnije cestovno vozilo, nositelj je individualnog prometa u turizmu. Masovnost cestovnog prometa je posljedica uporabe vlastitih automobila.Osnovna konstrukcija koncepcija automobila nije se promijenila od njegove pojave krajem 19.st. pa su osnovni dijelovi konstrukcije i dalje:asija, karoserija, motor i oprema.Sve do pojave naftnih kriza 70 ih godina 20.st. teilo se veoj udobnosti i brzini u cestovnom prometu, dok danas ekonominosti i sigurnosti ( ona se nastojala postii aerodinaminom linijom karoserije, uporabom laganijih materijala, te motorima s manjom specifinom potronjom goriva ).Trend porasta brzine od kojeg se nije odustalo, te laganija konstrukcija automobila negativno se odrazila na sigurnost u cestovnom prometu. To je rezultiralo novom tendencijom u konstrukciji cestovnih vozila i posebice automobila, a to je sigurnost.Pasivnu sigurnost automobila poveava: vea vrstoa konstrukcije putnike kabine (sigurnosni kavez), specifina konstrukcija prednjeg i stranjeg dijela (zone guvanja) koja preuzima energiju nastalu prilikom sudara, sigurnosni pojasevi, nasloni za glavu na svim sjedalima te zrani jastuci.Aktivna sigurnost jest ABS koji dozira intenzitet koenja kod brze reakcije vozaa i nepovoljnih uvjeta na cesti. Uz sigurnost sve se vie brine i o zatiti okolia pa se u automobile ve 10 ak godina ugrauju katalizatori.Vozila za kampiranje kamp prikolice i kamperi, iskljuivo vezani za turizam.Motocikli i bicikli:- Motocikli izraz odreenog svjetonazora i naina ivota- Bicikl je vrlo specifino prometno sredstvo i ima sve veu ulogu u turistikoj ponudi.3.1.2 AUTOBUSNI PROMETTuristiki autobusi igraju ulogu masovnih nositelja prometa turista ali sudjeluju i u linijskom putnikom prometu. Na tritu prevladavaju 2 osnovne kategorije koje se razlikuju prema kapacitetu, brzini, opremi i uslugama, te nabavnoj cijeni i to:- visoko podni autobusi ( 48 55 sjedeih mjesta )- autobusi na kat ( 80 sjedeih mjesta ).Suvremena konstrukcija autobusa uglavnom obiljeavaju trendovi koji su karakteristini za konstrukciju automobila aerodinamini oblik i ekonominiji pogonski strojevi, ojaana konstrukcija kabine, elementi pasivne i aktivne sigurnosti.Specifinost turistikih autobusa, uz velike staklene povrine predstavlja oprema namijenjena udobnosti prijevoza kao to je: klima ureaj, video ureaj, priruna kuhinja, sanitarni vor, a kod autobusa na kat stolovi pa ak i leajevi.Dakle, turistiki autobusi se mogu koristiti u reimu prigodnih prijevoza ( turistikih putovanja) i linijskih prijevoza ( meugradskih prijevoza putnika ).3.1.3 INFRASTRUKTURA CESTOVNOG PROMETAPojmom cestovne infrastrukture obuhvaeni su svi graevinski objekti koji sudjeluju u prometnim tokovima: poetno zavrne toke, veze izmeu njih, te objekti na podruju gradova i naselja za odvijanje cestovnog prometa.Radi se o slijedeim graevinskim objektima:v prometnice ( ceste, ulice ),v mostovi,v tuneli,v podvonjaci i nadvonjaci,v terminali za putniki i teretni promet,v prostori za mirovanje cestovnih vozila ( garae i parkiralita ),v ureaji za signalizaciju, praenje i upravljanje prometom ( semafori, prometni znakovi, upravljaki sustavi).ITS upravljakih sustava, koji omoguavaju bolje iskoritene propusne moi ceste, veu protonost prometa i veu razinu sigurnosti zbog pravodobnog informiranja sudionika u prometu o izvanrednim dogaanjima na cesti.Najvanije znaajke cestovne infrastrukture su:- Investiranje velikih financijskih sredstava ona ovise o karakteristikama terena i duljini prometnice.- Dugi vijek trajanja ekonomski i tehniki- Gradnja traje godinama to je uvjetovano tehnikim mogunostima gradnje i dinamikom financiranja- Potreba za to tonijim dimenzioniranjem kapaciteta budui da je infrastruktura statinog karaktera i dugog vijeka trajanja u tom razdoblju bi trebala zadovoljavati veliinu propusne moi.- Predvianje rezerve kapaciteta zbog prethodnog, a na temelju prognoze porasta prometa potrebno je uvijek predvidjeti odreenu rezervu kapaciteta.- Dostupnost cestovna infrastruktura je dostupna svima pod jednakim uvjetima- Utjecaj na potranju za infrastrukturom drugih prometnih grana nakon izgradnje uvijek slijedi odljev dijela potranje s ostalih prometnih grana na cestu- Jednokratna naknada za koritenje ceste u pravilu ne pokriva stvarne trokove cestarina, participacija prilikom plaanja goriva, participacija za infrastrukturu u uslugama u prateim objektima i sl.Financiranje cestovne infrastrukture u domeni je drave i predstavlja jedan od najznaajnijih instrumenata realizacije prometne politike, zbog uloge koji ova prometna grana ima ukupnim prometnim tokovima.Pratei objekti bitno pridonose kvaliteti cestovne prometnice.Utvreni su kriteriji - na kojoj meusobnoj udaljenosti se ti objekti moraju nalaziti i koje sadraje nuditi ( opskrba gorivom, informativna sluba, usluga popravka vozila, javne telefonske govornice, ugostiteljski sadraji, trgovinski sadraji, usluge smjetaja i sl.).Za turizam su vrlo bitne i uloge putnikog terminala ( poetno zavrne toke autobusnog linijskog prometa).Autobusni terminal je iri pojam od autobusnog kolodvora.Terminali moraju raspolagati: povrinom za prihvat autobusa prostorima za pranje i ienje autobusa radionicama za manje popravke autobusa zatvorenim prostorima za boravak putnika dok ekaju na poetak putovanja ugostiteljskim i trgovinskim uslugama informativnom slubom slubom prodaje karata prostorima za prihvat gradskih autobusa, taxi vozila i sl. 3.2 ELJEZNIKI PROMET I TURIZAMOsnovne znaajke eljeznice je najjednostavnije predoiti suprotnou izmeu njezinih prednosti i nedostataka, to dovodi do kontradiktornih stavova o mogunostima ove prometne grane.Prednosti: eljeznica se odlikuje mnogostruko veim kapacitetom jednokratnog prihvata putnika u usporedbi s cestovnim i zranim prometom, niskim trokovima eksploatacije te vrlo povoljnim pokazateljima sigurnosti i utjecaja na okolinu. Njeni su najvei nedostaci: neelastinost budui da svi prijevozi imaju linijski karakter, a poetnozavrne toke su iskljuivo eljeznike postaje, nemogunost prijevoza od vrata do vrata i mala komercijalna brzina.Komercijalna brzina od 30 40 km/h u teretnom prijevoz predstavlja manji problem, dok u putnikom predstavlja znaajni problem.Komercijalna brzina putnikih vlakova u H Oko 50 km/h. Glavni nedostatak je kanjenje to proizlazi iz neuinkovite organizacije eljeznice.U HR., ali i u europskim zemljama eljezniki je promet organiziran posredstvom jednoga poduzea koje je u dravnom vlasnitvu.Organiziranje prijevoza eljeznicom obuhvaa: izrada voznih redova ( usklaivanje na meunarodnoj i dravnoj razini) planiranje i nabavu prometnih sredstava raniranje vlakova praenje meunarodnih prijevoza istraivanje trita prodaje kako bi se moglo konkurirati cestovnom prometu prodaja putnih karata fizika prisutnost putnog ureda u svakom kolodvoru, usputnom kolodvoru i terminalu uvoenje izvanrednih vlakova u sluajevima poveane potranje uvoenje novih oblika prijevoza i slino.Odravanje prometnih sredstava predstavlja vrlo opsean zadatak zbog velikog broja prometnih sredstava lokomotiva i vagonaOdravanje infrastrukture i signalnih ureaja je opsean zadatak zbog ukupne duljine pruga na teritoriju jedne drave, velikog broja krianja s cestama te sustava signalizacije, koji treba biti apsolutno pouzdan radi sigurnosti odvijanja prometa.EU stimulira razvitak eljeznica zbog vee razine sigurnosti i manje devastacije na okoli od cestovnog prometa, pa u Europi (u dosta zemalja) poinje proces privatizacije eljeznica.Vlakovi velikih brzina predstavljaju jedan od najznaajnijih razvojnih pomaka u posljednjim desetljeima ( 200 300 km/h ).Svi prijevozi eljeznicom imaju linijski i javni karakter.U uvjetima dobro organizirane eljeznice, linijski prijevoz znai tonost i preciznost pa su mogunosti planiranja putovanja, posebice ukoliko je prijevoz eljeznicom samo jedna dionica u cjelokupnom putovanju, vrlo velike.Prigodni su prijevozi izuzetak (jer je vozni red proao proces usklaivanja na meunarodnoj i nacionalnoj razini, pa je vrlo teko uklopiti dodatne prijevoze).U vrijeme turistike sezone uvode se turistiki vlakovi koji su odabirom poetne i zavrne toke, te vremenima polaska i dolaska prilagoeni turistikim tokovima.3.2.1 PRIJEVOZ PUTNIKA ELJEZNICOMKod eljeznice slobodno se kombiniraju:- lokomotive pogonska vozila- vagoni vozila s kapacitetom za putnike ili teret.Konstrukcija vagona obuhvaa postolje s ureajima za kretanje i koenje te nadgrae s kapacitetom za prihvat putnika ili tereta.Konstrukcija postolja prenosi masu vagona na eljezniku prugu pa o njoj ovisi brzina vagona, prolaz vagona kroz zavoje i nagibe tzv. miran hod vagona. Ova znaajka vagona posebno je znaajna kod putnikih, jer o tome ovisi brzina, osjeaj ugode prilikom vonje, i sigurnost.Nadgrae vagona je od laganih metala i plastike jer prua sigurnost kod velikih brzina i velikoj duljini vlaka. Vagoni se razlikuju po udobnosti, namjeni, opremi i brzini. Razina udobnosti je proporcionalna udaljenosti.Prema namjeni putniki vagoni su lokalni, magistralni i meunarodni.Za lokalne vagone koji sainjavaju lokalne vlakove za putovanja od udaljenosti od 50 km, karakteristina je manja udobnost, veliki broj sjedeih mjesta, skromna oprema i manja brzina.Magistralni vagoni su vee udobnosti i brzine te bogatije opremljeni, zbog upotrebe na vei udaljenostima.Meunarodni vagoni se odlikuju najveom udobnou, brzinom, i opremom te brojnim dodatnim uslugama.Turistiki vlakovi povezuju mjesta velikih udaljenosti s jakim i u vrijeme sezone, konstantnim turistikim tokovima, u pravilu se prikljuuju vagoni za automobile, kako bi turisti na odreditu mogli koristiti sve prednosti raspolaganja vlastitim automobilom.3.2.2 INFRASTRUKTURA ELJEZNIOG PROMETAJednom izgraena i putena u eksploataciju eljeznika infrastruktura iziskuje redovito odravanja.Infrastruktura eljeznikog prometa obuhvaa: pruge (koje se razlikuju prema dozvoljenim osovinskom pritisku, tehnikim i tehnolokim znaajkama) pratee objekte donji i gornji ustroj pruge mostove, tunele i vijadukte signalno sigurnosne ureaje, telekomunikacijske veze, informacijski sustav, ureaje za jednostavnu razmjenu podataka zgrade, kolodvore, postaje, perone ranirane kolodvore s prateim ureajima putnike terminale sa svim objektima za udoban boravak putnika pristupne prometnice i parkiralita za automobile i taxi vozila, te autobusne postaje.Za razliku od cestovne infrastrukture, koja se najee gradi po fazama, eljeznike pruge nije mogue graditi po fazama ( dionicama ).Investitor je s obzirom na karakter vlasnitva, u pravilu drava iz sredstava prorauna, a prema planu kojeg utvruje nadleno ministarstvo.Plan izgradnje eljeznikih pruga proizlazi iz strategije prometnoga razvitka drave, a treba biti usklaen s mreom meunarodnih prometnih koridora.3.3 ZRANI PROMET I TURIZAMIako najmlaa prometna grana po svojoj ulozi u prometnom sustavu i opsluivanju putnikih, a posebice turistikih tokova, zrani promet, ne samo da ne zaostaje za ostalim prometnim granama, ve na pojedinim trinim segmentima ima vodeu ulogu.Zrani promet ne iziskuje gradnju infrastrukture na prijevoznim pravcima.Potrebno je jedino izgraditi poetno zavrne TOKE ZRANE LUKE (aerodrome ).One su meusobno povezane zamiljenim rutama koridorima, koje se razlikuju po visini i smjeru, a garantiraju sigurnost leta rastuem broju komercijalnih, vojnih, izviakih, i ostalih tipova zrakoplova ( aviona ).Prednosti zranog prometa:- Najvea prednost zranog prometa je brzina prijevoza ( 900 km/h ).- Zahvaljujui zrakoplovima lako dostupnima postali su i najudaljeniji dijelovi kopna.Ta injenica pridonijela je globalizaciji u svim njenim aspektima, a turizam uinila svjetskim fenomenom.Potrebni su snani pogonski strojevi zbog savladavanja gravitacije (velika potronja goriva).Konstrukcija zrakoplova je od aluminija, i njegovih legura, te plastinih masa.Nedostaci zranog prometa:- Najvei nedostatak je visoka nabavna cijena i trokovi eksploatacije.- Zrakoplovi imaju relativno skroman kapacitet 500 putnika.- Neelastinost zbog ovisnosti o poetno zavrnim tokama,- Neophodnost upotrebe neke druge prometne grane - najvei nedostatak.COMET 1958.g. prvi zrakoplov na mlazni pogon ( 850 km/h )CONCORD do 2300 km/h vrlo neekonomian.Zrani promet ne odnosi se iskljuivo na zrakoplovni promet, ve pored njih postoje i druga prometna sredstva:BALONI su u 20.st. bili nositelji putnikog prometa, ak prekooceanskog, no nakon brojnih nezgoda su naputeni. Danas se koriste samo u teretnom prometu, telekomunikacijama i u reklamne svrhe.Sigurnost zrakoplovnog prometa sadri:- sigurnost koja proizlazi iz elemenata podsustava zranog prometa- sigurnost u sluajevima nastupa nepredvienih okolnosti.-Prva komponenta sigurnosti je zahvaljujui napretku znanosti i tehnike u konstrukciji upravljakih ureaja kontrole letenja i zrakoplova dostigla visoku razinu.-No, ilavost zrakoplovnog prijevoza da reagira na nepredvidive okolnosti vrlo mala ( npr. teroristiki napad).Zrakoplovni je promet uglavnom vezan za putnike tokove, manje za teretne tokove. Povijest putnikoga zranog prometa, povijest je i turistikoga prometa.Charter promet - iskljuivo je prilagoen potrebama prijenosa turistikih tokova.3.3.1 LINIJSKI PROMETOsnovne znaajke linijskog prometa zrakom identine su linijskom prometu u ostalim prometnim granama.Znai prijevoznici koji sudjeluju u linijskom prometu objavljivanjem reda letenja obvezuju se odravati odreeni broj linija utvrenom dinamikom i frekvencijom.U tu svrhu treba raspolagati letakim parkom i radnim kolektivom, ija su struktura i broj prilagoeni REDU LETENJA.Kako bi zrani prijevoznici bili u mogunosti ekonomino eksploatirati zrakoplove, u osnovi se nude zrakoplovi za kratke, srednje i najvee udaljenosti. Srednje udaljenosti ( 3000 5000 km) su unutar kontinenta, dok su najvee udaljenosti (1100012000 km) prekomorski i meukontinentalni prijevozi.Najvei zrakoplov u komercijalnoj uporabi je BOEING B 747 poznatiji kao Jumbo jet jedan je od najuspjelijih tipova zrakoplova u povijesti zranog prometa.AIRBUS A 310 jedan je od verzija zrakoplova namijenjenog prijevozu na srednjim udaljenostima, smatra se izuzetno uspjelim tipovima zrakoplova (nastao u Europi).Linijski prijevoznici su u pravilu velike organizacije.Sloenosti organizacije pridonose jo neke specifinosti ove prometne grane: potreba periodine provjere psihofizikih sposobnosti pilota, nemogunost odstupanja stvarne od formalne strukture prijevozne funkcije te potreba usklaivanja planova odravanja letakog parka s dinamikom reda letenja.Poto ne mogu utjecati na veliinu ni fiksnih ni varijabilnih trokova, prijevoznici u linijskom prometu nastoje osigurati maksimalnu popunjenost kapaciteta, te nastoji potranju usmjeriti prema vlastitoj ponudi.Budui da se potencijalnim putnicima daje mogunost rezervacije, prijevoznik se susree s rizikom nepopunjenja kapaciteta (tako da nude na prodaju vei kapacitet zrakoplova od stvarnog).3.3.2 CHARTER PROMETPojava charter prometa vezana je za 50 te godine 20.st., kada turistiki tokovi biljee skokoviti porast.Bazira se na viem stupnju popunjenja zrakoplova ( 80 90 % ) u usporedbi s linijskim prometom, te na nioj razini kvalitete prometne usluge, koja se posebice ogleda u:- manjoj udobnosti- manje zabave- skromnijoj ponudi jela i pia- nioj cijeni prometne usluge- nepovoljnijem odnosu broja posade aviona i broja putnika- nepovoljnijim vremenima polaska- nepovoljnijim aerodromima- manje frekventnim polascimaZa charter promet neophodna je suradnja zranog prijevoznika i turistike agencije.Ugovorom o charter prijevozu prijevoznik se obvezuje na prijevozniku funkciju, a agencija na prodajnu funkciju.Mogui su razni oblici charter prijevoza:- Ugovorom je obuhvaen cjelokupni kapacitet zrakoplova ( WHOLE CHARTER )- Ugovorom je obuhvaen dio kapaciteta zrakoplova ( SPLIT CHARTER )- Ugovorom je obuhvaen samo jedan prijevoz ( AD HOC CHARTER )- Ugovorom je obuhvaeno vie uzastopnih prijevoza ( SERIES CHARTER )- Ugovorom je obuhvaeno koritenje zrakoplova za itavu sezonu ( TIME CHARTER )Organizacijski najracionalniji i najekonominiji je charter na vrijeme, jer je omoguen uzastopni prijevoz turista izmeu polazine i odredine zrakoplovne luke, na nain da zrakoplov nikad ne leti prazan, s izuzetkom prvog i posljednjeg leta u seriji.Nositelji charter prometa su specijalizirane zrakoplovne kompanije, koje svoje poslovanje lociraju na sjevernoj ili junoj polutki ovisno o turistikoj sezoni, ili su to linijski prijevoznici koji e u razdoblje manje frekvencije linijskog servisa, avione uposliti posredstvom ugovora o charter prijevozu.3.3.3 PROMET OSOBNIM ZRAKOPLOVIMAU ukupnom obimu zranog prometa glavninu obuhvaa linijski prijevoz, oko 10 % charter promet, dok je udio prijevoza vlastitim avionom simbolian.To su manji zrakoplovi u vlasnitvu poduzea, u poslovne svrhe, a mogu biti i vlasnitvo pojedinca.FOKER F 27 jedan od najuspjelijih malih zrakoplova ( oko 50 mjesta ), namijenjen putnikom prijevozu i nadgledanju. 3.3.4 INFRASTRUKTURA ZRANOG PROMETAInfrastruktura je neophodna u poetno zavrnim tokama putovanja, a to su zrane luke, koje se najee veu uz gradove.Transfer do zrane luke moe trajati dulje od leta zrakoplova na kraoj ili srednjoj udaljenosti zbog udaljenosti i gustoe prometa u gradovima.Zrana luka je vrlo sloeni infrastrukturni objekt koji obuhvaa:- poletno sletne staze- manevarske povrine- povrine za mirovanje zrakoplova- objekte, ureaje i postrojenja sigurnosti leta- servisne ureaje za zrakoplove- objekte i opremu za prihvat putnika- objekte i opremu za prihvat tereta- povrine za prihvat sredstava ostalih prometnih grana- pristupne prometnice. Najvea zrana luka je u Frankfurtu (u Europi i na svijetu).S obzirom na namjenu, zrane luke su opremljene za:- lokalni promet- nacionalni promet- meunarodni promet.3.4 POMORSKI PROMET I TURIZAMNekad znaajna prometna grana, danas ima u putnikim tokovima vrlo skroman udio.Nezamjenjiva je njegova uloga u svjetskim robnim tokovima , kao nositelja robne razmjene i gospodarskog razvitka, no u putnikim tokovima ona je ograniena na linijski servis na kraim udaljenostima, kruna putovanja i izlete.Period izmeu dva svjetska rata smatra se zlatno doba za pomorski putniki promet (kombinirani teretni brodovi sa odreenim brojem putnikih kabina). BROD raspolae velikim kapacitetom, malom brzinom, niskim prijevoznim trokovima i elastinou u odabiru rute izmeu poetne i zavrne luke. Uz vlak, broj je najsigurnije prometno sredstvo.Pomorski promet se u opsluivanju putnikih tokova koristi jedino kada sredstvo druge prometne grane nije prisutno na tom trinom segmentu.Na putnikom tritu se nude prijevozi sredstvima velikih brzina i udobnosti, neke prometne grane odlikuju se drugim trinim pogodnostima, no jedino se pomorski promet nije u dostatnoj mjeri i na vrijeme prilagodio potrebama putnika. Lebdjelice one se uvode u drugoj polovici 20.st. U putnikom prometu izmeu Francuske i V.Britanije ( kapacitet do 400 putnika i 60 automobila, brzina preko 60 vorova ). Hidrogliseri nisu rezultirali oekivanim uincima, posebice sigurnou i pouzdanou.Brodovi velikih brzina po unutarnjem ureenju i kvaliteti usluge podsjeaju na zrakoplove. Konstruirani su od laganih materijala, pogon na plinsku turbinu i jet propulziju. Iskljuivo su namijenjeni prijevozu putnika. Brodovi velikih brzina ekonomino se mogu koristiti jedino na linijama s velikom i konstantnom potranjom, uz manji kapacitet jednokratnog prihvata putnika, kako bi brod uestalo vie puta dnevno plovio na planiranoj ruti. Trajekt prevoze putnike i automobile. Kapacitet 900 putnika i 240 automobila, a pri punom optereenju plovi brzinom od 43 vora. Stajanje u luci ne bi trebalo biti dulje od pola sata, pa je i prihvat broda, ali i ukrcaj i iskrcaj putnika te snabdijevanje broda organizirano po uzoru na radne postupke u zranim lukama.Podsustav pomorskoga prometa osim brodova obuhvaa i infrastrukturu: luke, signalno sigurnosne ureaje i plovne kanale.Prometni put je besplatan, a gradnja luka u pravilu je u nadlenosti drave.Najznaajniji graevinsko prometni element terminala je pristan namijenjen prihvatu broda te ukrcaju i iskrcaju putnika ( i vozila ).Pomorski promet se organizira kao linijski i promet po posebnim potrebama (djeluju kao potpuno nezavisni podsustav).3.4.1 LINIJSKI PUTNIKI PROMETOrganizira se na ogranienim regionalnim tritima, na kojima postoji kontinuirana potreba za prijevozom putnika i vozila na relacijama koje se kreu u rasponu od svega nekoliko Nm, do nekoliko stotina Nm. Prije nekoliko desetaka godina, a to je razdoblje intenzivne ekspanzije automobila, klasini putniki brodovi se supstituiraju trajektima.Trajekti su namijenjen kratkim, srednjim i najveim udaljenostima, te o udaljenostima ovise i znaajke broda.Trajekti za najvee udaljenosti su i najveeg kapaciteta: 3000 putnika, i gotovo 1300 automobila, a odgovarajuim brojem kabina, velikim zatvorenim prostorima namijenjenim ugostiteljskim, zabavnim, sportskim, trgovinskim i ostalim sadrajima, nastoji se putnicima pruiti kvalitetna prometna usluga.Specifinost konstrukcije trajekta je brodska rampa, najee smjetena na krmi, a ponekad na pramcu ili boku broda, posredstvom koje se obavlja prekrcaj vozila, te unutranjost trupa bez poprenih pregrada, eventualno u okomitom smislu podijeljena palubama radi prihvata vozila.Brodovi za prijevoz vlakova ( FERRY) koriste se na podruju nekih zatvorenih mora, u gotovo jednakoj mjeri kao i trajekti. Pretpostavka za razvitak ove vrste linijskog servisa je razvijena eljeznika mrea u gravitacijskom podruju poetne i zavrne luke, kako bi se brodom premostila udaljenost koja se isprijeila izmeu dva eljeznika podsustava.Pretpostavka je veliki obim eljeznikoga prometa, a kod FERRY brodova u jo veoj mjeri izraeni nedostaci trajekta: nepovoljan odnos nosivosti i bruto mase broda. Zbog velike nabavne cijene i visokih trokova eksploatacije profitabilnost je ostvariva jedino pod pretpostavkom dinamine eksploataije s kratkim stajanjem u lukama i velikim brojem obrta broda ( raspolae kapacitetom od oko 900 putnika i 50 vagona, prometuje na podruju Baltikog mora i predstavlja najvei brod ove vrste u svijetu ).Brodovi velikih brzina (katamarani, trimarani, hidrogliseri i ostali brodovi hidrodinaminog i aerodinaminog oblika trupa), raspolau kapacitetom do 400 putnika i vrlo rijetko imaju mogunost prihvata vozila.Organizacija linijskog prometa zasniva se na redu plovidbe, koji se kao i u ostalim prometnim granama odnosi na dulje razdoblje i uzima u obzir sezonske oscilacije u veliini prometne potranje.Nositelj linijskog putnikog servisa je linijsko brodarsko poduzee, koje u pravilu raspolae veim brojem zaposlenika sukladno veliini i strukturi flote.Oekuje se i znatna financijska snaga jer su linijski putniki brodovi trajekti, a posebice brodovi velikih brzina vrlo skupi ( poduzea u dravnom vlasnitvu ili kao privatna poduzea ).Dravna poduzea posluju na linijama s visokom potranjom, ali i na linijama s ekstremno niskom potranjom, za koje privatno poduzee ne moe biti zainteresirano budui da veliina ostvarenog prihoda ne omoguava pokrie trokova.U pomorskom linijskom putnikom prijevozu uobiajena je dravna intervencija, primjenom verificiranih mjera pomorske politike ( primjerice subvencioniranje, kojima se stvaraju uvjeti ne samo za odravanje ivota na otocima, ve i za razvitak turizma tamo gdje to, bez prometne povezanosti, ne bi bilo mogue ).3.4.2 KRUNA PUTOVANJA I IZLETIKruna putovanja mogu imati meunarodni karakter ili se mogu odvijati unutar teritorijalnih voda nekih drava.Meunarodna kruna putovanja se smatraju industrijom, ne zbog toga to su posebice brojna, nego zbog toga to su najveim dijelom koncentrirana u vrlo uskom zemljopisnom podruju.Turistiki proizvod sastoji se od turistike ponude u lukama i njihovoj neposrednoj blizini, te od prometno turistike ponude na brodu tijekom plovidbe.Brodovi namijenjeni meunarodnim krunim putovanjima su velikog kapaciteta ( do 3000 putnika ) velike brzine ( do 30 vorova ), izrazite finoe linije brodskog trupa kako bi se velika brzina u plovidbi ostvarila uz relativno mali otpor. Brodovi za kruna putovanja raspolau visokim nadgraem, s 10 15 paluba, u kojem su smjeteni prostori za boravak putnika: ugostiteljski sadraji, zabavni, sportsko rekreacijski prostori, prostori za djecu, bazeni i slino, te dio kabina i to onih luksuznijih.Nabavna cijena najveih i najluksuznijih brodova iznosi do 500 milijuna USD pa stoga ulaze u kategoriju najskupljih plovnih jedinica na svijetu.Meunarodna kruna putovanja realiziraju se na temelju ugovora izmeu brodskoga poduzea i turistike agencije. Brodsko poduzee osigurava prijevoznu funkciju, dok turistika agencija organizira komercijalnu funkciju.Osim uobiajenog broja nautikog i strojarskog osoblja na brodu se upoljava veliki broj tzv. Bijelog osoblja koje putnicima prua tipino turistike usluge : ugostiteljske, smjetajne i sl. Na najveim brodovima taj broj iznosi 800 1000, dakle, oko 1/3 broja putnika.Iako vrlo luksuznih i raskonih interijera, brodove za meunarodna kruna putovanja sve vei broj korisnika doivljava nositeljima masovnog turizma, zbog veliine kapaciteta i uniformiranosti ponude. Zbog toga se potranja vee platene moi usmjerava prema manjim plovnim jedinicama, kapaciteta 50 100 putnika, s ekskluzivnom ponudom na brodu i nestandardnim interijerima ( cijena jednog dana na takvom brodu 10 puta je vea od cijene na velikom brodu ).DISNEY BRODOVI na kopnu i na moru nude vrlo slian Disney oblik ponude.BROD ADRIANA ( poslijednji brod kojim je raspolagalo hrvatsko brodarstvo za kruna putovanja, prodan je 1996.g. ); raspolae kapacitetom za 310 putnika i brzinom od 18 vorova.IZLETNIKI BRODOVI predstavljaju vrlo znaajan dio ponude u primorskim destinacijama jer izleti ine dostupnima obalne destinacije, koje su teko pristupane morem ili drugim prometnim putem. Kapacitet plovila najee ne prelazi 100 putnika, brzina nije vea od 15 vorova, a na brodu je svega nekoliko zaposlenika koji obavljaju nautiku, strojarsku, prodajnu i ugostiteljsku funkciju. 3.4.3 INFRASTRUKTURA POMORSKOGA PROMETA Putnika luka profilira se u specijalizirani terminal, ija se funkcija ne iscrpljuje u prihvatu broda, ve se proiruje na kvalitetan prihvat putnika, udobnost za vrijeme boravka putnika na terminalu te efikasan prihvat sredstava drugih prometnih grana.Na terminalima za linijski putniki promet posebno su znaajne povrine za mirovanje cestovnih vozila, pristupne ceste i rampe posredstvom kojih se obavlja ukrcaj i iskrcaj broda te, naravno, kontakt sa sredstvima drugih prometnih grana. Stoga su u prednosti lokacije u blizini grada ili one u blizini terminala ostalih prometnih grana ( najznaajnija je prisutnost cestovnog prometa ).Zbog ekspanzije meunarodnih krunih putovanja razvijaju se specijalizirani terminali za tu vrstu prometa. Budui da putnici dolaze s udaljenih emitivnih trita, najee zrakoplovom neophodno je da terminal bude lociran u blizini zrane luke.Drava financira izgradnju pomorske infrastrukture, a djelatnost prekrcaja putnika i vozila moe prepustiti dravnom poduzeu ili specijaliziranom poduzeu u privatnom vlasnitvu.3.5 RIJENO JEZERSKO KANALSKI PROMET I TURIZAMUnutarnji vodni promet obuhvaa: rijeni, kanalski jezerski promet.Bitne odrednice ove prometne grane su: neelastinost u odabiru rute, mala brzina, mali udio ljudskoga rada, visoki stupanj ovisnosti o vremenskim prilikama, nejednaka obiljeja pojedinih rijenih tokova pravodobno i redovito odravanje kao pretpostavka za odvijanje prometa.Unutarnjim plovnim putevima plove ova prometna sredstva:- Samohodna teretni i putniki brodovi, tegljai i potiskivai, tehnika sredstva za odravanje rijenog toka- Nesamohodna teglenice i potisniciSvi brodovi za prijevoz putnika su samohodnog tipa te po svojoj koncepciji podsjeaju na morske brodove iste namjene.Uloga ove prometne grane u turizmu je vrlo mala (svjetska statistika uope ne prati udio rijenoga prometa u turistikim tokovima).Ova prometna grana odlikuje se identinim prednostima kao i pomorski promet, a to su: veliki kapacitet, ekonominost koja je uvjetovana malom brzinom i malim otporom.Da bi se prometna usluga, s aspekta turista kao korisnika, bila kvalitetna, ona se prije svega treba odlikovati brzinom , a to je jedan od najveih nedostataka ove prometne grane. Zato su se u rijenom putnikom prometu razvili oni vidovi prometa za koje brzina prijevoza nije presudna: izostao je linijski promet, a razvijaju se specifini oblici prometa po posebnim potrebama kruna putovanja i izleti ( rijeni promet sudjeluje u turistikim tokovima i to posredstvom specifine ponude, koja je namijenjena iskljuivo turistima ).3.5.1 KRUNA PUTOVANJA I IZLETIUdio krunih putovanja rijekama u ukupnim krunim putovanjima iznosio je 1997.g. svega 7,6 %, a to znai da je 586 000 putnika krstarilo rijekama svijeta.Zbog dimenzije plovnog puta i kapacitet broda je manji (najvei brodovi imaju kapacitet oko 400 putnika).U koncepciji broda mnogo je manje pozornosti posveeno luksuznim interijerima, a zatvoreni prostori su manji.Koncepcija pristanita je mnogo jednostavnija jer je promet putnika relativno mali pa se potrebe za turistikim i ostalim uslugama, dok se eka na polazak broda, mogu zadovoljiti u gradu, u kojem se pristanite nalazi.U rijenom prometu u funkciji obogaivanja turistikog proizvoda destinacije posebice su znaajne: izletnike vonje, koje traju po nekoliko sati do itavog dana. Njima se obuhvaa razgledavanje grada, luke, ua rijeke kao zemljopisno interesantnog lokaliteta, flore i faune, i slino.3.5.2 INFRASTRUKTURA RIJENO JEZERSKO KANALSKOGA PROMETAU sluaju ove prometne grane, ne stoji tvrdnja da je prometni put besplatan.Velika su financijska sredstva potrebna da bi se osigurao kontinuitet u odravanju obala, dubine rijeke, regulacije toka, signalizacije; financirao rad slubi za praenje vodostaja i uvjeta plovidbe, jedinica za hitne intervencije i po potrebi za razbijanje leda tijekom zimskoga i proljetnoga perioda.U pravilu su bolje ureene plovne rijeke meunarodnoga znaaja poput Rajne, Dunava i Labe.Osim injenice da ureenje rijenoga toka iziskuje graevinske radove i stalno odravanje, infrastrukturu rijenoga prometa ine: i zimovnici i pristanita.- ZIMOVNICI infrastrukturni objekti zatieni pristani za dulji boravak brodova ( zimi ili u drugim situacijama neophodnog mirovanja, a mogu biti javni ili za vlastite potrebe ).- PRISTANITA su infrastrukturni objekti na obalama rijeka namijenjeni prihvatu brodova, te prekrcaju tereta i putnika.Putniki terminali su dijelovi pristanita namijenjeni prihvatu putnikih brodova i prekrcaju putnika ( njihov broj je razmjerno manji od broja u pomorskom prometu ).Budui da rijeni promet ne osigurava Door to door nain prometa, logistiki organizirani tokovi putnika mogui su zahvaljujui dobroj prometnoj povezanosti terminala s cestovnim prometom, ukljuujui taxi slubu, gradski i prigradski promet i sl. I dok pomorski promet ima ulogu globalnog krvotoka, unutarnji vodni promet ima istu takvu ulogu unutar kontinenta.3.6 TELEKOMUNIKACIJSKI PROMET I TURIZAMFunkcija telekomunikacijskog prometa je prijenos vijesti i informacija, za razliku od ostalih tradicionalnih prometnih grana ( iji proces reprodukcije rezultira uslugom prijevoza ljudi ili tereta ).Prvi poeci datiraju iz 19.st., kad su zahvaljujui pronalascima omogueni prijenosi vijesti: telefonom, teleprinterom, telefaxom i sl. Do poetka informacijske revolucije koja uz industrijsku revoluciju smatra kljunim kvalitativnim pomakom, koji je omoguio nesluene kvantitativne razmjere gospodarstvenog razvitka, prijenos vijesti obuhvaao je i prijenos pisama.Telekomunikacije se dijele na:- kablovske metalni vodii, optika vlakna i sl.- beine javna mobilna telefonija, pomorske komunikacije, telekomunikacije u zranom prometu, telekomunikacije u cestovnom prometu, u eljeznikom prometu, vojne telekomunikacije i dr.Informacije, koje se prenose mogu imati oblik: govorne poruke ( razgovor ), pisanog teksta, drugih oblika grafike komunikacije, raunalnoga sadraja, a vrijeme trajanja prijenosa je kratko i predstavlja zanemarivu kategoriju, neovisno o prostornoj udaljenosti izmeu poiljatelja i primatelja.Telekomunikacijski promet se odlikuje infrastrukturom i suvremenom opremom, koju i dalje obiljeava upravo fascinantna dinamika tehniko tehnolokog progresa. Kablovske telekomunikacije su u manjoj mjeri podlone promjenama, a njihovu infrastrukturu sainjavaju telefonske centrale ( zgrade i ureaji ) kablovska mrea, telefonske govornice i satelitski ureaji. Mobilne telekomunikacije iziskuju stanice s ureajima za rasprostranjivanje signala, satelitske ureaje i sl.U oba sluajeva infrastruktura pretpostavlja: ulaganje velikih sredstava, nedjeljivost investicijskih ulaganja, koordinaciju svih zainteresiranih, uvaavanje prometnog i gospodarskog sustava, kao potencijalnih korisnika i poticatelja razvitka.Telekomunikacijski sustav u zranom prometu ima ulogu regulatora prometa, pretpostavka je sigurnosti i ima irok zemljopisni obuhvat. Tendencija je u uspostavljanju jedinstvenoga globalnoga telekomunikacijskoga sustava, koji bi omoguio kvalitetnu i jeftinu uslugu. Ve je sada izvjesno da e postizanje toga cilja biti potrebno motivirati brojne posebice velike subjekte koji su uloili veliki kapital u razvitak vlastitih telekomunikacijskih sustava i trinu promociju.Telekomunikacije imaju veliku ulogu u turizmu. Istraivanja pokazuju da se ve u fazi planiranja i pripreme turistikih putovanja sve vie koristi INTERNET za prikupljanje informacija ( u SAD oko 1/3 turista kupuje svoje putovanje putem Interneta ).Poslovanje turistikih agencija i tour operatora, hotelskih objekata i drugih subjekata u turizmu, nemogue je bez telekomunikacija.3.7 POTANSKI PROMET I TURIZAMPotanski promet je najstariji nain prijenosa pisanih poruka.Potanski promet je prijenos robe u malim (paketnim) poiljkama, ljudi, novca i prvenstveno pisama tj. pisanih vijesti u prvobitnom obliku.U prijenosu najee pisama i paketa, potanski promet koristi prometna sredstva svih grana rukovodei se kriterijima brzine i pouzdanosti, kako bi se poiljke dostavile brzo i u predvienom roku.U obavljanju ovih zadataka potanski promet se koristi odreenim organizacijskim jedinicama, a to su: jedinice potanske mree pote, alterske pote, pokretne pote jedinice za obavljanje poslova opreme, prijevoza te prispijea potanskih poiljaka ( potanski centri, pokretni potanski centri, izmjenine pote ) jedinice za organizaciju i obraunavanje novanog prometa (centri za novarsko poslovanje).Organizacija potanskoga prometa temelji se na jednom dravnom poduzeu, s razgranatom mreom organizacijskih jedinica na podruju drave, ime se postie uinkovita organizacija prihvata, prijenosa i isporuke na podruju kojeg obuhvaa.Sustav potanskog prometa raspolae odgovarajuom mreom infrastrukture, zaposlenika i ostalih sredstava, koje se neprekidno unapreuje kako bi se poveala razina kvalitete usluge potanskoga prometa.Od prvih poetaka turistikoga razvitka potanski promet imao je vrlo znaajnu ulogu u povezivanju turistike potranje i ponude (prijenos pisanih informacija od organizatora putovanja do potencijalnog korisnika i obrnuto, ujedno i komunikacija izmeu lanova obitelji ili prijatelja koji se nalaze na fiziki udaljenim mjestima).Potanski promet, svakako nije u mogunosti pruiti onu razinu protoka informacija koju omoguavaju suvremeni telekomunikacijski sustavi, meutim, u osnovi poslovanja jo uvijek je prevladavajue pravilo da se prilikom zakljuivanja ugovora o zajednikom poslu, pored usmenog dogovora, poprate i pisanim dokumentom.1. 4. PROMET KAO SAMOSTALNI I DOMINANTNI DIO TURISTIKOG PROIZVODA4.1 CESTOVNI PROMETUz zrani promet, cestovni promet se najvie koristi u prijevozu turista.4.1.1 AUTOBUSNI IZLETTuristiki proizvod, ija ponuda je rairena u cijelom svijetu, a razlikuje se u turistikim sadrajima, su autobusni izleti.Njihova popularnost proizlazi iz niske cijene, koja je uvjetovana kratkim trajanjem pa su stoga dostupni i korisnicima niih platenih mogunosti.Odlikuje se izuzetnom elastinou u odabiru motiva poput: posjeta tematskim sajmovima, sportskim manifestacijama, kazalinim predstavama, koncertima moderne glazbe, uivanja u gastronomskim sadrajima, shopping-uAutobusni izleti mogu biti: namijenjeni turistikom tritu namijenjeni zatvorenim skupinama.Izleti namijenjeni turistikom tritu su povremeni prijevozi, u kojima se ravnopravno pojavljuje turistika i prijevoznika funkcija.Organiziraju se kada postoji dostatna potranja. U organizaciji putovanja, agencija moe koristiti vlastiti autobus ili unajmljene od druge agencije.Autobusni izleti za zatvorene grupe korisnika svode se najveim djelom na prijevozniku funkciju, a tek sekundarno na turistiku funkciju.Organizator nije subjekt koji se bavi turistikom djelatnou, ve subjekt koji korisnike okuplja po drugoj osnovi djeji vrti, kola, poduzee, crkva4.1.2 VIEDNEVNA PUTOVANJA AUTOBUSIMAVrlo su popularna. Privlani su zbog bogatog i raznolikog turistikog sadraja koji se nudi i tijekom samog prijevoza, relativno povoljnim cijenama, te obima turistikih sadraja.1928.g. Earl Wickman osnovao autobusnu kompaniju Greyhound za putovanja po SAD. Masovnosti je svakako pridonijela i viestruko nia cijena putovanja u usporedbi s cijenom putovanja drugim sredstvom na istoj relaciji, te mogunost razgledavanja okoline za trajanja putovanjaViednevna putovanja autobusima organiziraju turistike agencije.Turistiki sadraj obuhvaa: organiziranje ugostiteljskih usluga i usluga noenja, razgledavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti, usluge strunog vodia i ostalo.Prijevozniku funkciju agencija e realizirati vlastitim ili unajmljenim autobusom, a na odabir e utjecati veliina i zahtjevi potranje te raspoloivost voznog parka.4.1.3 PANORAMSKI I DRUGI PRIJEVOZI AUTOBUSIMA I SPECIJALNIM CESTOVNIM VOZILIMA U TURISTIKOJ DESTINACIJIPrvo razgledavanje grada autobusom ( tzv. sightseeing tour ) obavljeno je 1990.g. u New Yorku. Ti prijevozi imaju karakter krunih vonji s ciljem da se, za vrijeme prijevoza, razgledava okolina: gradska jezgra, prirodni ambijent, zrana luka, nacionalni parkNositelji prijevoza su: autobusi razliitih karakteristika i kapaciteta, cestovna vozila specijalne konstrukcije.Takva vozila se obino koriste na prostorima posebne turistike atraktivnosti i ponude i odlikuju se velikom pokretljivou, dobrim manevarskim sposobnostima, sigurnou, velikim staklenim povrinama, manjom udobnou i brzinom te kapacitetom, koji je prilagoen veliini turistikog prometa.Organizatori prijevoza takvih vozila su poduzea koja se bave odravanjem i organiziranjem specifine turistike ponude, dijelovi gradskih uprava koji organiziraju posjete kulturnim znamenitostima i sl.Cijena prijevoza je najee ukljuena u cijenu ulaznice za posjet turistikom lokalitetu.Prijevozi izmeu mjesta boravita turista i destinacije i smjetaj u destinaciji predstavljaju jedinstveni turistiki proizvod. Uobiajeno je da se smjene turista organiziraju uvijek u istim vremenskim razmacima, kako bi autobus putovao prazan samo na poetku i zavretku turistike sezone.Kombinirana putovanja prijevoz sredstvima barem dvije prometne grane: autobus i brod, avion ili vlak.4.1.4 LOKALNE TURISTIKE LINIJE= Linijski prijevoz u turistikim mjestima koji se koristi radi izbjegavanja uporabe vlastitog automobila, pa ovakvi prijevozi predstavljaju ekonomino i efikasno rjeenje.Najraireniji oblici su:- u zimskim turistikim destinacijama SKI BUS koji povezuje naselja u kojima borave turisti s podnojem skijalita i time rastereuje nedostatnu cestovnu infrastrukturu, ulice i parkiralita- u primorskim turistikim destinacijama PLANI AUTOBUSI uloga je ista, jedino su zbog klimatskih uvjeta autobusi manje pogodni od nekih drugih prometnih sredstava.4.1.5 IZNAJMLJIVANJE CESTOVNIH VOZILA U TURISTIKOJ DESTINACIJIUz tradicionalnu ponudu najma osobnih automobila, sve popularnije je iznajmljivanje: malih motocikla ( Skooter ) i bicikla ( rekreacija i svladavanje udaljenosti ). osobnih automobila (rentacar) omoguava turistima koji dolaze avionom, vlakom ili brodom, da i na odreditu koriste pogodnosti automobilskog prijevoza.Ugovorom o najmu automobila utvruju se:- visina naknade- trajanje najma- vrsta vozila- ostali uvjeti.Nositelji djelatnosti su agencije koje se iskljuivo bave tim poslom, ili turistike agencije, kojima je to samo jedan od elemenata kojim upotpunjuju turistiku ponudu.Plaanje usluge najma cestovnog vozila najee se obavlja:- prema prijeenoj udaljenosti ( ugovorom je predvien broj km za koje se najamnina ne plaa, a nakon toga se plaa prema ugovorenom iznosu )- prema vremenskom trajanju najma.4.2 ELJEZNIKI PROMET4.2.1 TURISTIKI PRIJEVOZI ELJEZNICOM NA VEIM UDALJENOSTIMAeljeznika poduzea nastoje podizati kvalitetu prometne usluge elementima koji pridonose udobnosti i dodatnim sadrajima tijekom putovanja. Ta nastojanja usmjerena su prema putnicima koji putuju radi posla, ali i u turistike svrhe.Osim specijalnih tipova vagona koji se dodaju kompoziciji ( ugostiteljske usluge, usluga noenja, prijevoza osobnih automobila ) u pojedinim svjetskim regijama prometuju vlakovi, koji su izgledom kopija vlakova s poetka 20.st.Na udaljenostima koje prelaze tisue kilometara, putnici mogu uivati u luksuzu, komforu, ugostiteljskoj i ostaloj ponudi, koja doarava atmosferu putovanja iz zlatnog doba eljeznice.4.2.2 PANORAMSKI PRIJEVOZI ELJEZNICOMNa podruju nacionalnih parkova, safari parkova, zabavnih parkovai drugih destinacija u kojima se nastoji sauvati visoki ekoloki standardi koristi se eljezniki promet.Tehniko tehnoloki koncept je vrlo slian javnoj eljeznici, no postoje i odreene razlike kao to su:- zatvoreni sustavi tranica manje duljine- vlakovi su nestandardnih dimenzija- brzina je manje- kapacitetom i vanjskim izgledom prilagoeni su turistikoj potranji.Osim turistike atraktivnosti, zbog sve manjeg udjela u turistikim tokovima, eljeznica je zbog vrste pogona ekoloki prometni sustav te je u svim podrujima, koje treba poslovno zatiti, ali i uiniti dostupnima turistima, njena uloga vrlo visoka.4.2.3 SKIJAKI VLAKOVISkijaki vlakovi = zatvoreni eljezniki sustavi, koji se po tehniko tehnolokim znaajkama razlikuju od javnih eljeznica, a koriste se za prijevoz turista, u podrujima zimskoga turizma.Skijaki vlakovi imaju karakter linijskoga prijevoza i povezuju podnoje skijalita sa skijakim terenima.Odlikuju se velikim kapacitetom, a ne zagauju prirodu i minimalni degradiraju prostor.No, razvitkom iara njihova uporaba je opala. 4.3 PROMET IARAMA, USPINJAAMA I PRIJENOSNICIMAJavlja se jo prije 1000.g., no u obliku koji je danas rairen, javlja se u prvoj polovici 19.st, ali tek poetkom 20.st. postaje sastavnicom skijakog turizma.iarski promet = specijalizirana djelatnost koja pomou iarske infrastrukture i iarske suprastrukture proizvodi transportnu uslugu, odnosno koja prenosi, premjeta, vue, transportira predmet prometovanja ( putnike, ivotinje, teret) s jednoga na drugo mjesto.Vertikalni promet podrazumijeva fiziko povezivanje dviju toaka razliite nadmorske visine u gorskom podruju.Danas je skijaki turizam nezamisliv bez iara, a uspinjae i drugi srodni oblici prometa u upotrebi su i izvan centara zimskog turizma te bitno pridonose turistikoj aktivnosti destinacije.4.3.1 SKIJAKE I PLANINARSKE IAREiare su prijevozna sredstva za krae udaljenosti, strme reljefne konfiguracije ( na kojima se ne mogu koristiti druga prijevozna sredstva ) te za velike prometne tokove.Najee se koriste u skijakim centrima, pa su tamo i najbrojnije.iara se sastoji od:- nosivih stupova- strojarnice s vitlima u poetnoj i zavrnoj postaji- kablova prevuenih od poetne do zavrne postaje posredstvom ureaja za miran hod na nosivim stupovima- sredstva za prihvat putnikaVrste iara su:- vunice- iare sa sjeditima ( udobnije od vunica, imaju sjedita za 2 do 6 osoba )- iare s kabinama ( staklene povrine omoguavaju panoramski pregled planinskog ambijenta- zrani tramvaj.Na vrlo razvijenom tritu skijakih iara, poetne i zavrne postaje poinju poprimati oblik terminala na kojima se korisnicima nude usluge: ugostiteljske usluge, sanitarni vorovi, informacijeiare s kabinama nude se u 2 varijante:- kabine su fiksirane za kabel- kabine se u poetnoj i zavrnoj postaji odvajaju od kabela.S ekonomskog aspekta profitabilnije su dulje iare, jer s poveanjem udaljenosti raste kapacitet, a opadaju fiksni trokovi po jedinici udaljenosti, dok su trokovi radne snage uvijek isti. 4.3.2 GRADSKE IARE I USPINJAEU gradskim jezgrama koji nalae svladavanje znatne visinske razlike na malom prostoru , u uporabi su sredstva iarskog prometa i uspinjaa. iare su relativno rijetko u uporabi zvan skijakih centara, za razliku od uspinjaa koje mnogo ee preuzimaju ulogu nositelja javnog gradskog prijevoza.Uspinjae su prijevozna sredstva za svladavanje kratkih i strmih relacija.Za razliku od iara, kod kojih je kabina objeena za kabel, kod uspinjaa se kabina kree po ureenoj podlozi, po metalnom kolosjeku ili leitima uz pomo eline uadi u podlozi.Poetna i zavrna postaja su mjesta gdje je smjeten pogonski stroj i sve vie poprimaju oblik terminala.Za velike strmine ( 60 % ) koriste se izvedbe kod kojih podloga kabine prati nagib tla, a pod kabine je uvijek u vodoravnom poloaju i ugodan za boravak putnika.4.3.3 PRIJENOSNICI PANORAMSKE ELJEZNICE U TURISTIKIM DESTINACIJAMANajsuvremeniji oblici prometnih sustava na elektrini pogon su prijenosnici ili panoramske eljeznice, koje mogu biti sastavljene od jedne ili nekoliko kabina povezanih u kompoziciju.Ovakve izvedbe primjerene su manjim nagibima, ali je brzina vonje vea. postie da se i na veoj udaljenosti moe osigurati odreena frekvencija prometa.U poetnoj i zavrnoj toki vlak se moe odvojiti od kabela i time postii nezavisnost od ostalog dijela sustava u kretanju.Ova tehnika rjeenja mogu koristiti infrastrukturu ispod zemlje, u razini zemlje te na odreenoj visini iznad tla, a mogue su i kombinacije ovih izvedbi ovisno o konfiguraciji terena.# Panoramska eljeznica je posebno pogodna za gradove kao nositelj gradskog prometa.U izvedbi na stupovima zaista ostvaruje funkciju panoramske eljeznice, omoguavajui i razgledavanje podruja kojim prolazi pa se sve ee koristi kao sastavnica turistikoga proizvoda destinacije.4.4 ZRANI PROMET Globalizacijski procesi u turizmu posljedica su intenzivnog razvitka zranog prometa, koji je omoguio brz i udoban prijevoz i na najveim udaljenostima.4.4.1 ZRANI PROMET U POVEZIVANJU IZVORA I ODREDITA TURISTIE POTRANJEZrani promet igra najznaajniju ulogu u povezivanju emitivnog i receptivnog trita.Pri tome je prijevoz avionom usmjeren iskljuivo na svladavanje velike udaljenosti u kratkom vremenu da bi se na odreditu koristio odreeni oblik turistike ponude.To moe biti samo smjetajni i ugostiteljski sadraj, pa je u tom sluaju zrani prijevoz sastavnica turistikoga aranmana.Zrani promet moe predstavljati modalitet za svladavanje udaljenosti do destinacije u kojoj poinje meunarodno kruno putovanje morem, viednevno putovanje autobusom ili kombinirano putovanje uporabom sredstava drugim prometnih grana.Takvi turistiki aranmani mogu obuhvaati i zrakoplovni prijevoz do ishodita putovanja, ili se usluga zrakoplovnog prometa moe zasebno ugovoriti preko iste turistike agencije.4.4.2 PANORAMSKI LETOVI= U zranom prometu djeluje promet po posebnim potrebama zasnovan na malim zrakoplovima, a koji je najveim dijelom u funkciji obogaivanja turistike ponude destinacije.Organizacijski segment zranog prometa je mnogo jednostavniji, jer su dostatne male zrane luke s poletno sletnom stazom, koja duljinom odgovara dimenzijama i prometnim znaajkama zrakoplova.Ovisno o veliini potranje i nositelju prometne funkcije, a to moe biti lokalni avioprijevoznik ili sportski avioklub, zrakoplovi mogu biti kapaciteta od nekoliko putnika do nekoliko desetaka putnika.U ulozi posrednika, izmeu nositelja prometne funkcije i potencijalnih korisnika, javlja se turistika agencija koja preuzima marketinki i komercijalni dio.Turistima se u pravilu nudi nekoliko vrsta letova koji se razlikuju prema udaljenosti i remenskom trajanju, a radi razgledavanja destinacije ili zraka.4.4.3 USLUGE ZRANOG PROMETA TURISTIMA S POSEBNIM ZAHTJEVIMAU turistikim destinacijama se esto nude letovi koji imaju tono odreen cilj: fotografiranje, snimanje, istraivanje prirode, padobranski skokovi i dr.Organizatori letova su lokalni avio prijevoznici ili sportski avio klubovi, u dogovoru s turistima, koji iskau posebne zahtjeve.Pored zrakoplova u uporabi su i helikopteri koji se odlikuju boljim manevarskim svojstvima i manjim povrinama potrebe za poetno zavrne operacije polijetanja i slijetanja.4.5 POMORSKI PROMETRazvitak pomorskog turizma ovisan je o pomorskom prometu, koji moe biti elementom poveanja turistike atraktivnosti destinacije ili jedinim modalitetom u povezivanju destinacije s izvorom potranje.4.5.1 TURISTIKA KRUNA PUTOVANJAKruna putovanja mogu obuhvaati receptivno trite vie drava ili samo jedne.Sukladno veliini i karakteru receptivnog trita mogu biti:- meunarodna- unutar teritorijalnih voda.Prometnu funkciju obavlja brodarsko poduzee. Ono stavlja na raspolaganje brod i posadu, u manjoj mjeri moe obavljati i prodajnu funkciju, ali je najee preputa turistikoj agenciji.Postoje multinacionalne kompanije iji je predmet poslovanja industrija zabave (Disney company).Turistike agencije raspolau razgranatom mreom poslovnica koja omoguava kvalitetnu pokrivenost emitivnog trita jedne svjetske regije ili ak nekoliko svjetskih regija.Najznaajnija receptivna podruja su: Karibi, Mediteran, Sjeverna Europa, Daleki Istok i Aljaska, a najznaajnija emitivna trita SAD, Njemaka, V.Britanija, Francuska i Italija.Meunarodna kruna putovanja razlikuju se u: vremenu trajanja ( 3 4 dana do 15 dana ), kvaliteti usluge, to ima posljedicu znatnu razliku u cijeni ( 60 USD/dan/osoba ) turistikoj ponudi ( razgledavanje kulturno povijesnih znamenitosti, ivotinjskog i biljnog svijeta, uivanje u zabavi...).Istraivanje trita pokazuje blago opadanje interesa za putovanja velikim brodovima za kruna putovanja, koji profitabilnost zasnivaju na ekonomiji veliine. Zbog toga se ponuda obogauje razliitim vrstama putovanja.U receptivnim dravama koja raspolau atraktivnom i razvedenom obalom znaajan segment turistike ponude su kruna putovanja unutar teritorijalnih voda.Trajanje putovanja je 7 14 dana, a turistika ponuda je jednostavna: uivanje u moru i suncu, posjet kulturno povijesnim znamenitostima te uivanje u lokalnim gastronomskim specijalitetima.4.5.2 IZLETI BRODOVIMAKraa putovanja koja traju od nekoliko sati da najvie jednog dana su izleti.Izuzetno su popularni i bitno pridonose atraktivnosti primorske destinacije, jer turistima omoguavaju bitno drugaiju percepciju prirode od one koja se nudi ostalim prometnim sredstvima.Njihovoj rairenosti pridonosi i niska cijena, koja je uvjetovana jednostavnou ponude i kratkoom trajanja.Nositelji ovog oblika turistike ponude su mala brodarska poduzea ili samostalni privrednici. Prodaju obavljaju najee sama brodarska poduzea.4.5.3 PANORAMSKI PRIJEVOZI= Ovaj oblik turistike ponude organiziraju manja brodarska poduzea ili samostalni gospodarstvenici koji sami i prodaju turistiki atraktivnu uslugu: razgledavanje morskog dna, arheolokih nalaza, nacionalnih parkova, gradova i luka.Brodovi su skromnog kapaciteta i posebne konstrukcije koja je prilagoena vrsti usluge: dijelovi brodskog trupa od prozirne plastike ili vei dio nadgraa od prozirne plastike, kako bi se omoguilo razgledavanje.4.5.4 NAUTIKI TURIZAM= Specifian oblik turizma koji se poinje razvijati prije 100 g. u SAD, a osnova kojeg je prometna komponenta pomorskoga prometa naziva se nautiki turizam.Nautiki turizam se zasniva na plovidbi i boravku u specijalnim plovilima brodicama ili jahtama, koje mogu biti unajmljene ili u vlasnitvu korisnika.Pretpostavka za razvitak ove djelatnosti su marine - objekti infrastrukture na obali mora s odgovarajuom opremom radi prihvata plovila i nautiara.Marine su namijenjene:- prihvatu i uvanju plovila- pruanju ugostiteljskih usluga- trgovinskih usluga- sportsko rekreacijskih usluga- uloga opskrbe i sl.- Prometna funkcija nautikog turizma se realizira posredstvom dviju djelatnosti:- lukonautike i ostalih djelatnosti u marinama ( njima se bave specijalizirana poduzea, koja posredstvom koncesije ostvaruju pravo koritenja obalnog pojasa i odgovarajue infrastrukture kroz dulje razdoblje ).- najma plovila ( bave se specijalizirane turistike agencije ili dijelovi agencija opeg tipa).Marine se razlikuju prema konstrukciji, namjeni i nainu koritenja. S obzirom na konstrukciju razlikuje se:- ameriki tip- europski tip- mediteranski tip S obzirom na namjenu marine su:- komercijalne javne i zatvorene- sportske S obzirom na nain koritenja marine su:- stacionirane- tranzitne- kombinirane.4.6 RIJENO JEZERSKO KANALSKI PROMETZbog ogranienja brzine ima vrlo malo znaenje.4.6.1 TURISTIKA KRUNA PUTOVANJA= Ona nemaju ni priblino onu komercijalnu ulogu koju imaju u pomorskom prometu, meutim trina potranja vrlo dinamino raste, a to potie ponudu novih i atraktivnijih aranmana.Prijevoznu funkciju obavlja brodarsko poduzee.Za organizaciju poslovnog poduhvata brodarsko poduzee stavlja na raspolaganje brod i posadu, dok prodajnu funkciju preuzima turistika agencija ili tour operator.Njihov je zadatak vrlo slian onom kod organizacije prodaje kruna putovanja morem jer je raspored emitivnog i receptivnog trita takav da obuhvaa cijeli svijet.Najatraktivnija, pa stoga i najzastupljenija su putovanja rijekama: Nil, Rajna, ruske rijeke, Dunav, Yangtze, Rona, Laba, Missisipi, te jezera u Kanadi i Rusiji.Najznaajnija emitivna trita su: V.Britanija, Njemaka, SAD.Putovanja se razlikuju s obzirom na duljinu trajanja, a cijena po osobi na dan je usporediva s cijenom kod krunih putovanja morem.4.6.2 IZLETI I PANORAMSKI PRIJEVOZI= Izleti u rijeno jezersko kanalskom prometu predstavljaju jednostavan i vrlo popularan oblik turistike ponude.Jednostavnost proizlazi iz: kratkoe trajanja i duljine putovanja, velikog kapaciteta i skromne opreme broda i turistikog sadraja ( posjet destinaciji na obali unutarnjeg plovnog puta, ugostiteljski sadraji ).Izleti se mogu kombinirati s panoramskim vonjamaOrganizatori su brodska poduzea ili privatni poduzetnici, a promocija i prodaja se organizira posredstvom turistikih agencija ili samostalno.1. 5. PROMET U SNABDIJEVANJU TURISTIKE DESTINACIJE LOGISTIKA U TURIZMU5.1 POJAM I CILJ LOGISTIKEPotranja za velikim koliinama brojnih materijala i roba na ogranienome prostoru turistike destinacije, ne bi trebala biti preputena stihijskom konceptu, u kojem bi svaki trgovinski, ugostiteljski i ostali poslovni subjekt u turizmu teio zadovoljenju tek onog dijela potranje, koji je dostatan za najveu profitabilnost u poslovanju njegovog poduzea.Cjelokupni promet na podruju destinacije trebao bi se unaprijed planirati te organizirati prema oekivanim veliinama i pravcima kretanja." Logistika kao znanstvena disciplina koja se bavi iznalaenjem metoda optimalizacije tokova materijala, roba, informacija, energije s ciljem da se ostvari najvei ekonomski efekt. U ostvarenju svoje zadae logistika koristi znanstveni instrumentarij i znanstvene spoznaje brojnih znanstvenih disciplina, pa je treba poimati kao interdisciplinirano i multidisciplinirano podruje." Logistika kao poslovna funkcija se bavi upravljanjem robnim tokovima, kretanjem materijala i finalnih proizvoda od nabave sirovina do prerade i dalje do konanog potroaa ( s ciljem optimalizacije radi maksimalne profitabilnosti )." Logistika kao aktivnost predstavlja skup planiranih koordiniranih, reguliranih i kontroliranih aktivnosti (tj. funkcija, procesa, mjera, poslova, operacija, radnji), kojima se funkcionalno i djelotvorno povezuju svi djelomini procesi svladavanja prostornih i vremenskih transformacija materijala, dobara, stvari i tvari polu/proizvoda, repromaterijala, ivih ivotinja, kapitala, znanja, ljudi, informacija u sigurne, brze i racionalne (tj. optimalne), jedinstvene logistike procese, tokove i protoke materijala, kapitala, znanja, informacija, od poiljatelja do primatelja.Pojava logistike se vee za novije vrijeme drugu polovicu 20.st. i to nakon to su se logistiki koncepti pokazali uspjenima, u organiziranju snabdijevanja vojske, ( ak postaje presudna u realizaciji ciljeva vojne doktrine ).Boljim povezivanjem logistikih funkcija u poduzeu te boljim povezivanjem poslovnih subjekata, na odreenom zemljopisnom podruju, nastoji se postii smanjenje trokova.U turizmu bi logistika trebalo promiljati u najirem smislu.Logistika bi trebala planirati i organizirati tokove materijala, roba, informacija, energije i ljudi, kako bi svi poslovni subjekti, koji u tome sudjeluju, profitabilno poslovali, a korisnici u turistikoj destinaciji uivali u kvalitetnom turistikom proizvodu.Logistika se ostvaruje uz posredovanje elemenata logistikih funkcija, a to su:- vanjski prijevoz (promet)- unutarnji prijevoz- rukovanje materijalom i robom- upravljanje zalihama.Logistika je svladavanje prostora i vremena uz najmanje trokove.Makrologistika je optimizacija tokova materijala, robe, informacija, energije i ljudi na irem zemljopisnom podruju ( grad, regija, drava )Mikrologistika je optimizacija tokova materijala, robe, informacija, energije i ljudi u poduzeu. Logistika primijenjena na poduzee naziva se i poslovna logistika.Poslovna logistika se ostvaruje posredstvom logistikih funkcija i to:- nabave logistika nabave bavi se optimalizacijom tokova materijala, robe, informacija, energije od skladita nabave, s ciljem da se ostvare optimalni uvjeti nabave- proizvodnje logistika proizvodnje se bavi optimalizacijom tokova materijala, poluproizvoda i gotovih proizvoda, informacija i energije, od skladita nabave do skladita gotovih proizvoda, radi ostvarenja optimalnih efekata proizvodnje- logistika prodaje se bavi optimalizacijom tokova robe, informacija i energije od skladita gotovih proizvoda do skladita kupaca, radi ostvarenja optimalnih uvjeta prodajeTemeljni ciljevi logistike su:- svladavanje prostora ovisi o rasporedu elemenata izmeu kojih se organiziraju materijalni i nematerijalni tokovi te o mogunostima prijevoza, skladitenja, prekrcaja i uvanja zaliha- svladavanje vremena u logistici obiljeava suprotnost smanjenje vremena donosi smanjenje trokova, ali samo do odreene granice nakon koje porast trokova goriva, zbog poveanja brzine, postaje vei od uteda zbog skraenja vremena. Svladavanje prostora i vremena u logistici ostvaruje se: upravljanjem tokovima materijala, poluproizvoda, roba, kapitala, znanja, informacija, energije od poiljatelja do primatelja.Za optimalizaciju tokova, u funkciji turistike destinacije, znaajni su i tokovi otpada, energije i vode. Tokovi otpada, i njihovo organiziranje postaju sve znaajniji s porastom ekoloke svijesti.5.1 PRETPOSTAVKE LOGISTIKOGA KONCEPTA TURISTIKE DESTINACIJEU turistikoj destinaciji se, u pojedinim razdobljima za trajanje turistike sezone, mnogostruko poveava broj ljudi, to uvjetuje kvantitativne i kvalitativne promjene u potranji za materijalnim proizvodima i uslugama.Funkcionalno povezivanje, svih subjekata turistike ponude, u optimalan sustav turistike destinacije, mogue je jedino logistikim pristupom organiziranja teretnih i informacijskih tokova te tokova ljudi.Prometna potranja, na podruju turistike destinacije, tijekom turistike sezone je u osnovi izvedena iz turistike potranje pa ovisi o sklonostima potronje stanovnika emitivnog podruja, cijeni i kvaliteti usluge, cijeni eventualne supstitutivne usluge i cijenama komplementarnih usluga.Prometna potranja se moe zadovoljiti iskljuivo u odreeno vrijeme i na odgovarajuoj relaciji, iz ega proizlazi jedan od kljunih problema prometnih poduzea koja sudjeluju u prijevozu turista, a to je usklaenost veliine prometnih kapaciteta s veliinom potranje.Prometna potranja, tijekom turistike sezone, moe biti mnogostruko vea, u usporedbi s njenom veliinom tijekom ostalog djela godine.5.2 KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE PROMJENE U POTRONJI DOBARA U TURISTIKOJ DESTINACIJI U RAZDOBLJU TURISTIKE SEZONEU razdoblju turistike sezone na podruju turistike destinacije nalazi se mnogostruko vei broj stanovnika u odnosu na domicilno stanovnitvo. Zbog toga, proporcionalno broju stanovnika poveavaju se potrebe za proizvodima iroke potronje prehrambenim proizvodima, kozmetikim proizvodima, odjeom i obuomOsim za materijalnim proizvodima poveana je potranja za uslugama i to: ugostiteljskim, smjetajnim, sportsko rekreativnim, prijevoznim i sl., ija proizvodnja, nije mogua bez da se osiguraju brojni materijalni proizvodi, iji prijevoz dodatno optereuje prometne kapacitete.Za zadovoljavanje poveane potranje za prijevozom tereta, prijevozna poduzea trebala bi osigurati veliinom primjerene prijevozne kapacitete, a njihova bi struktura trebala odgovarati promijenjenoj strukturi tereta.Prometna poduzea mogu pristupiti dimenzioniranju kapaciteta prema principima: vrnog optereenja ( najvee potranje ) prosjenog optereenja ( prosjene potranje ) najveeg profita ili stalnog popunjenja kapaciteta.Prilikom izgradnje prometne infrastrukture treba voditi rauna o injenici poveanja broja prometnih sredstava koje ima ta posljedicu vee optereenje prometne infrastrukture prema i u samoj turistikoj destinaciji (stoga treba prilikom izgradnje prometne infrastrukture dimenzionirati propusne moi).Velika veina turistikih destinacija je dostupna posredstvom nekoliko prometnih grana.U turistikoj destinaciji prometne mogunosti su najee ograniene, i determinirane prometnom infrastrukturom nedovoljne propusne moi, s minimalnim ili nikakvim mogunostima poveanja.U svijetu su verificirani brojni naini rjeavanja tog problema, kao to su: posebna regulacija prometa tijekom turistike sezone, zatvaranje najue gradske jezgre za promet vozilima i ponuda alternativnih naina prijevoza, od klasinog gradskog, osiguranje dostatnih parkiralinih kapaciteta, koji su brzo i jednostavno povezani s gradskom jezgrom.Za kvalitetno snabdjevanje turistike destinacije preporuljiva je izgradnja skladino distribucijskog centra na periferiji naselja, koji ovisno o udaljenosti turistikih destinacija i njihovom potencijalu izraenom potrebama, moe opsluivati jednu ili vie destinacija. Najee se snabdjevanje trgovina, hotelskih i ugostitelsjuh objekata organizira u nonim satima.5.3 LOGISTIKI KONCEPT TURISTIKE DESTINACIJEDa bi turisti kvalitetno mogli troiti turistike usluge, potrebno je osigurati: snabdjevanje hotela, ugostiteljskih i ostalih turistikih objekata snabdjevanje trgovina fiziku dostupnost smjetajnih, ugostiteljskih kapaciteta i trgovina fiziku dostupnost kulturno - povijesnih objekata, sportskih i rekreacijskih sadraja fiziku dostupnost putnikih agencija, potanskih ureda, zdravstvenih i stomatolokih stanica dostupnost putnikih terminala razliitih prometnih grana.Promet omoguava fiziku dostupnost ( povezanost ) svih ovih elemenata, a za to je potrebna logistika ( koja je organizacijski koncept ireg obuhvata ).Logistika turistike destinacije obuhvaa optimalizaciju tokova materijala, ljudi, informacija i energije na unaprijed definiranom podruju.5.3.1 MAKROLOGISTIKI KONCEPT TURISTIKE DESTINACIJEMakrologistiki koncept turistike destinacije obuhvaa optimalizaciju tokova materijala, ljudi, informacija i energije prema i u turistikoj destinaciji na odreenom zemljopisnom podruju.Tu spadaju npr. tokovi poljoprivrednih i industrijskih proizvoda.Granice zemljopisnog podruja obuhvaena makrologistikim konceptom mogue je razliito definirati ( prostor od emitivnog trita do destinacije ili iskljuivo destinacije).Najnia razina optimalizacije slijedi ideju objedinjavanja skladine funkcije za iste grupacije proizvoda uz izdvojena veletrgovinska skladita, koja za potrebe turistike destinacije nabavljaju i uvaju najiri raspon razliitih proizvoda,5.3.2 MIKROLOGISTIKI KONCEPT TURISTIKIH PODUZEAMikrologistiki koncept turistike destinacije obuhvaa logistiki organizirana turistika poduzea i ostala poduzea, koja su poslovanjem vezana za turizam, na podruju turistike destinacije.Ta poduzea mogu ponuditi visoko kvalitetnu uslugu po prihvatljivoj cijeni, jer su, zahvaljujui optimalizaciji tokova roba, ljudi, informacija i energije, trokovi bitno umanjeni.Uloga mikrologistike, odn. logistike pojedinih turistikih poduzea i ostalih poduzea vezanih za turizam je uvijek identina u ostvarenju osnovnoga cilja poduzea , dok se u ostvarenju posebnog cilja javljaju znatne razlike.Za hotelsko poduzee najznaajnija je logistiki organizirani nabava.Za turistiku agenciju su najbitniji kvalitetni tokovi informacija, ( bavi se organiziranjem putovanja )Za trgovaka poduzea primarni je cilj opskrba prehrambenim proizvodima, proizvodima iroke potronje i ostalo ( za postizanje toga cilja, neophodno je dimenzionirati zalihe ).Kako je jedna od bitnih komponenti logistike promet, u uvjetima kad promet kvalitetno obavlja svoju funkciju, poduzea na podruju turistike destinacije mogu efikasno poslovati.Optimalizacija tokova ljudi i tereta na podruju turistike destinacije pretpostavka je za smanjenje trokova poslovanja svakog pojedinog poduzea na tom podruju.5.4 SKLADITA I SKLADINO POSLOVANJE U FUNKCIJI TURISTIKE POTRANJESkladita su izgraeni graevinski objekti ili pripremljeni prostori za smjetaj i uvanje materijala i robe od trenutka preuzimanja do opreme.Skladinim poslovanjem upravlja skladina sluba, a ono treba biti u skladu s: tehnikim pravilnim skladitenjem materijala i tereta, dobrom organizacijom rada, suvremenom tehnologijom i planiranim ekonomskim efektima.5.5.1 SKLADITA U UGOSTITELJSKOJ DJELATNOSTIUgostiteljska djelatnost treba skladita smjetena u neposrednoj blizini ugostiteljskog objekta sa zalihama specifinih proizvoda koje ni u kojem trenutku ne dovode u pitanje redovitost proizvodnje ugostiteljskih usluga ( n