26
Biotehnički fakultet Biotehnički fakultet Hemija Hemija Svrstavanje elemenata Svrstavanje elemenata periodni sistem elemenata (PSE) periodni sistem elemenata (PSE)

PSE Elemenata

Embed Size (px)

DESCRIPTION

PSE Elemenata

Citation preview

  • Biotehniki fakultetHemija

    Svrstavanje elemenataperiodni sistem elemenata (PSE)

  • Periodni sistem elemenata (PSE)Hemijska svojstva elemenata

  • Otkriem sve veeg broja hemijskih elemenata u prvoj polovini 19. stoljea nastojalo se da se oni svrstaju prema osobinama njihovih istih tvari.Prvi pokuaj je uinio njemaki hemiar Deberajner 1817.g.Daljnji pokuaj svrstavanja elemenata prema njihovim relativnim atomskim masama uinio je 1862.g. francuski hemiar (de ankurtoa).U isto vrijeme na svrstavanju elemenata po rastuoj relativnoj atomskoj masi radio je Njulends i ustanovio da se esto ponavljaju hemijska svojstva istih tvari kod svakog osmog elementa. On je poredao do tada poznate elemente u sedam grupa. Zbog slinosti sa sistemom sedam intervala u glazbenoj ljestvici, nazvao je taj sistem zakonom oktava i objavio taj rad 1864.g.

  • U martu 1869. g. Dimitrij Ivanovi Mendeljejev, ruski hemiar najavio je na sastanku Ruskog hemijskog drutva, tablicu elemenata svrstanih po relativnim atomskim masama i hemijskim osobinama istih tvari u est vertikalnih grupa. Za razliku od svih prijanjih autora analognih tablica Mendeljejev je tablicu saeto obrazloio:

  • 1. Veliina relativne atomske mase odreuje osobine elemenata a time i osobine njihovih istih tvari.2. Elementi poredani po veliini njihovih relativnih atomskih masa, pokazuju periodinost osobina, tj, nakon odreenog broja elemenata dolaze ponovo elementi koji grade iste tvari slinih osobina.3. Elementi koji nedostaju u PSE, moraju se naknadno jo pronai u prirodi.4. Relativne atomske mase elemenata moraju odgovarati poloaju elemenata u sistemu.

  • Nekako u isto vrijeme njemaki hemiar Lotar Mejer objavio je slinu tablicu u decembru 1869.g.Zbog toga se i on smatra suosnivaem periodnog zakona elemenata, iako prioritet nedvojbeno pripada Mendeljejevu.Dvije godine kasnije Mendeljejev je dao novu tablicu PSE. Na temelju toga predvidio je postojanje est elemenata koji onda nisu bili otkriveni, ali su imali svoja prazna mjesta u PSE. To su elementi:eka(prvi)-bor,eka-aluminij,eka-silicij,eka-mangan,dvi(drugi)-mangan i tantal.U narednih 14 god. Pronaeni su ovi elementi i to:skandij,galij,germanij,thenecij,renij i protaktinij.Otkriem novih elemenata popunjavao se Mendeljejev periodni sistem tj, dalje se razvijao.

  • Mendeljejeva postavka da osobine hemijskih elemenata zavise o njihovim atomskim masama i da su njihove periodine funkcije, nije se slagala sa etiri para elemenata koji nisu poredani po rastuim relativnim atomskim masama, ve obratno, a to su: argon(39,948) i kalij (39,098);kobalt(58,933) i nikl(58,690);telur(127,60) i jod (126,904); torij(232,038) i protaktinij(231,035)

  • Zbog toga je ve 1911.g. nizozemski fiziar Van Den Broek zakljuio na osnovu Rutherfordove teorije atomske jezgra da su elementi u periodnom sistemu poredani po rastuem naboju jezgra, a ne po rastuoj relativnoj atoskoj masi.

    Dvije godine kasnije je to potvrdio i Moseley, odredivi atomske brojeve mnogih elemenata.

    Takoer, otkriem izotopa rijeilo je i pitanje zato u navedena etiri para elemenata prethodni element ima veu relativnu atomsku masu od idueg elementa. Ispitivnjima je, naime, naeno da je u prethodnom elementu, s veom relativnom atomskom masom u izotopskoj smjesi, vei udio teeg izotopa, dok je kod idueg elementa, s manjom relativnom atomskom masom u izotopskoj smjesi, vei udio lakeg izotopa.

  • Ovim je potpuno dokazano da relativna atomska masa nije ona veliina prema kojoj su rasporeeni elementi u periodnom sistemu, ve da je to atomski broj, odnosno naboj atomske jezgre.Prema tome; periodni zakon glasi: elektronska struktura atoma a time i osobine i sastav istih tvari periodiki zavise o naboju jezgre atoma elemenata.