Psihologija i umjetnost za djecu

5/17/2018 Psihologija i umjetnost za djecu

1/6

917

Psihologijaumjetnostza djecu1

Dzevdet HadziselimovicUkoliko prihvatimo podjelu psihologije umjetnosti na psihologiju umjet-

niokog stvaranja i psihologiju umjetnirakog dozivljavanja, onda psiholoskiproblemi umjetnosti za djecu pripadaju pretezno drugom podrueju. Dakako,ova dva podrueja se u dobroj mjeri prozimaju, pa 0 umjetnasti za djecu ce-sto govorimo i sa stanovista stvaranja, odnosno stvaraoca i njegove slobode iodgovornosti. Mi cemo se u nasem izlaganju 'prije svega bavi'ti umjetniekrmdjelima za djecu u smislu, slreg shvatanja umjetniekih djela, ukljucujuci tuiumjetnost koja se dtstribuira putem masovnih medija.

Jedan ad osnovnih problema, koji stalno izaziva opreena misljenja iras-prave, u kojima psihologija igra znatno manju ulogu nego sto 'bi btlo potreb-.no jest zahtjev ikriterij primjerenosti umjetnickog djela, odnosno umjetnic-kih izrazajnih sredstava djetetu injegovim rnoguenostima prepoznavanja, ra-zumijevanja i shvatan]a, odnosno dozivljavanja. Valia reel da taj zahtjev' josnije, ni u manjoj mjeri, argumentirano osporen, ali se stalno 'i nanovo napada.Navest cemoza primjer neka miSljenja: Nemojte mi, Ijudi, spominjatiumetnieko delo za decu ... Jako mi smeta podela na uzraste.! Ne slazem se..sa zahtjevom da izbor umjetniekih djela mora biti prila:goden stupnju starostidjetetae.s

U prilog ovakvih misljenja navode se cinjenice 0 veliki:m individualnimrazlikama, '0 akceleraciji psihiekog razvoja, zatim se tvrdi da dijete posje-duje sve karakterlsttke pravog shvaeanja svijeta izbivanja u njemu! ilipakda dijete i ne treba razumijeti i shvatiti umjetnieko djelo te da je dovoljnoda se u susretu s njim cudi.

1Antic, M.: Kriteriji vrednovanja umjetnickih djela za djecu, Diskusija, Jugoslavenskifestival djeteta, Sibenik 1983.str. 231 Gobec, D.: Pedagokl krlteriji vrednotenja umetn~kih del, Zbornik: Kriteriji vredno--vanja umjetnickih djela za djecu, Jugoslavenski festival djeteta, Sibenik 1983.str. 76.

IDurbeAic,T.: Izjava u Vjesniku od 6. VII 1982.


2/6

918 Psihologiia i drustvo O z . Hadiiselimov~c\(,~,l':'f:.~: '\"~:':\li\''''Nema sumnje da je vodenje raeuna 0 zahtjevu prirnjerenosti u stvara-

nju ipreientiranju umjetniCkih djela za djecu dodatna kompl1kacija (potreb-no je proucavati specifienosti djeteta 'i uzirnati ih 'kao stalni korektiv u radu),sto ne ide u prilog posebno omm atvaraocima 'koji prave povremene dzlete usvijet umjetnosti za djecu, 'kao i onima koji takvo stvaranjeolako shvataju.

Malo je vjerojatno da je ovaj spor oko primjerenosti umjetnosti i umjet-nine djetetu nastao kao od[ek sltenih rasprava 'koje su se javljale i javljajuu psihologiji kognitivnog razvoja i u kojima su ,ucestvovali i 'ne'ki poznati psi-holozi. Medutim, poucno je i korisno ta dva spora dovesti u vezu. Kad jeBruner u svom Procesu obrazovanja iznio pretpostavku da se svakom de-tetu na svakom stupnju njegovog razvoja maze efrkasno predavati 'brlo ikojipredmet u odgovarajueem intelektualno prihvatljivom oblikus", ta pretpos-tavka je vrlo razIicito interpretirana. Nekima je ona bila razlogom za pretje-rani pedagoski optimizam, jer su u njoj vidjeli prije svega one svakom dje-'tetu, na svakom uzrastu ibilo koji predmet, a za druge je hila najbitnijasintagma u odgovarajucem intelektualno prihvatljivom oblikw


3/6

Psihologiia drustvo. Di. Hadiiselimovic 919

geta primjerenost djetetu postala je nesumnjiva i dokazana i!mjenica. Una-toe tome 0 primjerenosti se uzadanje vrijeme, a posebno poslije umnozava-nja iomasovljavanja raznih vanintencionalnih utjecaja i umjetniekih ko-municiranja s djetetom, vodi vrlo malo raeuna, a sam zahtjev se nastoji do-kinuti ili sasvim relattvizirati. Razumije se da se na taj nacin pojednostav-njuju mnoga praktiena i tehnieka rjeSenja oko izrbora iprezentiranja umjet-nosti, pa pisac, redatelj, izdavae idr. ne moraju razbijati glavu osobitostirnadjeejih godina.

I taka se relativno rnirmo promatra rusenje uzrasnih periodizacija, iakosu uporno istrpljivo gradene. Ako tvrdavu uzrasta trebazaista srusiti (atako je zovu oni koji na nju jurisaju), onda za takvo rusenjetreba znatno ja-ca argumentacija od one koja se trenutno nudi. Medutim, ukoliko su potreb-ne samo korekcije iliodredena Iiberallzacija u tretiranju primjerenosti umjet-nosti djetetu,onda je ipsihologija vrlo Ikompetentna cia toeini. Nairne, onikojise bave umjetnoscu za djecu tesko izlaze na kraj u sintezi Cinjenica 0individualnim razliikama,cinjenica 0 uzrasnim speclfienostima te cinjerrica 0akceleraciji razvoja, pa psihologija, u pribavljanju ifnterpretiranju tih poda-taka, moze znatno pomoci,Jedva da je potrebno dokazivati da potpuno ignoriranje zahtjeva pri-mjerenosti vodi u anarhiju istihijne susrete djece s urnjetnoscu. anima kojiosporavaju ipretjerano relativiziraju primjerenost Ipa'k se mora postaviti pi-tanje granice, odnosno dokle se u tome moze i61.Da It je granica, uzmimo zaprimjer kazaliste za djecu, Artaudovo ikazaliste okrutnosti, krvoloeno i ne-Jjudsko kao i snovi, e da hi djeci pokazalo i neizbr'isivo urezalo... ideju.0 neprekidnom sukobu i grcu gdje se zivot u svakom trenutku raskida.?

avo stvarno okrutno zvuei, pace se i uporni oponentizahtjevu primje--renosti sloziti da takvo nesto ipak "nije za djecu. Dakako da nije, ali ono 8tOsedanas dogada u kinu, na televiziji, u stripu, u glazbenim video-spotovima (apocelo je iu kazalistuza djecu) dobrim je dijelom upravo okrutnost inasi-lje pri cemu se Ijudski zivCYtdoista cesto 'U trenutku raskida.

** *U vezi s cestim dozrvljavanjem nasilja, kojim masovne forme umjetno-

sti preplavljuju djecu, obicno se pretpostavljaju korisni iIi stetni uemci, pase govori npr. 0' tome da se djeca, gledajuei nasilje, mogu bezopasno rastere-titi svojih agresivnih tendencija, a[i se jos vise ukazuje na to da djeca tako, uee obrasce agresivnog ponasanja koje ce kad-tad u zivotu koristiJti.

Ako je vjerovati agencijskim vjestima (a njih je zaista mnogo), sve se vi-se govori 0 stetnim posljedicama cesto dozivljavanog nasilja. Po onom 8tO,poduzimaju drustva koja se 'inaee razme6u velikom tolerancijom 'i dopusta-njem svega i svaeega, izgleda da je situacija prilieno ozbiljna. PoCinju se bra-niti na razne naeine, pa u Svedsko] npr. vrse selekciju na televiziji, a u kinuogranieavaju pristup najcesce mladim od 15 godina. Proizvodaci video-filrno-

7 Arto, A.: Pozorfste surovosti, Zbornik tekstova, Drama, Nolit, Beograd 1975.str. 289.


4/6

920 Psihologiia drustvo. Dx. Hadiiselimovicva u toj situaciji prave dobar posao imjere imaju samo djelomiean uCinaik.U obrazlaganju tih rojera uzeli su U!eeseai Svedski psihclozl. Nadalje, itaroosu istraiivanjiroa ustanovfli i neobiena ]izopcavanja pogleda na svijet koddjece, pa skoro svako drugo dijete vjeruje da je smrt uvijek posljedica nasilja.Djeca u tom sroislu, sve eesee pitaju ,tko je ubio djeda, umjesto od cega jeumro djed."

Druga ilustracija takvih m'jera koje, razurnije se, nisu popularne, jesuupute, u vidu knjizice, koje je BBe napisao za zaposlene na televiziji, kakobi se sto uspjesnije borili protiv TV~asi'lja. Izmedu ostalog, posebno se upu-cuju autori dnformatrvmh emisija 'kako da izbjegavaju Hi neutraliziraju sce-ne Iudila, silovanja, ekscentrienog ponasanja, ubijanja, izlornljenih tje1a, iz-nakasenih lica islieno,?

Cesto se moze eitati 0 omladinskim bandama koje u Evropi SIjU strah ibave se nasiljem vodeni zabrinjavajucirn motivima. Nisu ito vise mladiet idjevojke iz pretezno socijalno ugrozenih slojeva, nego se radi 0omladini kojase strasno dosaduje i nalazi izlaz' u drogama izIocinu 'iz zadovoljstva.c'" Kodnas jos nemacestih i drastienlh posljedica gledanja i dozivljavanja .nasilja, aone delfkatnije posljedice jOisnismo u dovoljnoj mjeri uoem iIi se jos nisumanifestirale. Dogada se, doduse, da zam:jetimoda se djeca spontano ibrane,npr. gase televizor, okreeu glavu, napustaju sobu iIi, u kazalisno] dvorani,pritiskuju usi rukama da se odbrane od agresivnog ritma i/ili intenzivnog zvu-ka. Klmieki i skolskt psiholozi zamjeeuju intenzivne strahove raznih vrstavezane za dozivljavanje filmova u kinu ilina televizi'[i, noena more i 8 1 . Unas nema praktieno nikakvih ozbiljnijih istrazivanja ovih rposljedica. Mi vje-rojatno, kao u slucaju uiivanja droga, oeekujemo da se stvar poene dntenzi-.vnije dogadati pa icemc onda vee nesto einiti. Zasto sprijeeitl, kad se mozelijeeiti?!

... **

Interakcija nase umjetnosti i nase psihologije zaista je oskudna. MogIibismo reci da je taj odnos opterecen uzajamniro nepoznavanjem izaziranjem.Ne trudeci se oko potpunog doka:zivanja izreeenih tvrdnji, pokusateemo toIlustrirati nekim primjerima,

U Bibliografiji publiciranih radova iz psihologije elanova drustva psiho-loga Jugoslavije do 1970. godine od 2199 naslova nalazimo samo sest pod oz-nakom estetika.l1 Istini za voIju, to nije sve. Bibliografija nije potpuna, na-de se i drugdje poneki rad koji bi se mogao podvesti pod psihologiju umjetno-sti (npr. medu radovima iz psihoiogije djetinjstva), ali sve u svemu doistamalo. Neeemo boIje proei ni u pretrazivanju radova s kongresa jugoslaven-SkIDpsihologa. Izgleda da se stanje ni vremenom bitno ne mijenja.

8Agencijske vljest1 u Glasu Istre tokom 1983.g Agencijske vljest1 u Glasu Istre tokom 1983.g.11Agencijske vljest1 u Glasu Istre tokom 1983.g.u stary, D.: Bibliografija publiciranih radova iz psihologije l!lanova Dru!ltva psihologa

Jugoslavije do 1970.godine, Druiltvo psihologa Hrvatske, Zagreb 1973.


5/6

Psihologija drustvo. Di. Hadiiselimovic 921

Pokusamo Ii izdvojiti dogadaj i kontekst u kojem ipak zivahnoteku raz-misljana 0 umjetnosti za djecu te djecjem stvaranju i izrazavanju, onda je tofestival djeteta u Sibenfku istrueni razgovori Ikoji se ria rrjemu i oko njegavode. No i tu je udio psihoiogije mali, a da ne bude potupno odsutna, pobri-nula se tek nekolicma psihologa. Ono sto je medostajalo i na tom mjestu jesuistraaivanja 0 djetetu kao subjektu i konzumentu umjetnosti, 0 djetetu ko- ;, 1/je se raduje i razvija svoju estetsku osjetiljivost, ali i 0djetetu -zrtvi na- i lrseg neznanja i povrsnosti, 0nasem poigravanju s njegovom radoznaloscu te io nespremnosti djeteta da se odbranrod neukusa, nasilja i osrednjosti. 1

U jednoj ad rije1Jkih knjiga koja se pojavila u nas, a 'koja se bavi odno-som psihologije i umjetnosti, R. Supak je 1958. god. napisao: U usporedbi sdrugim podruejima suvremene psihologije radova iz rpsihologije umjetnostiima relativno malo.e= Razloge tom stanju on je vidio u delikatnosti tog pod-rucja proueavanja, Nairne, uz dobru psiholosku naobrazbu neophodno je osjet-Ijivost za urnjetnicki fenomen, poznavanje umjetnosti i njene povijesti,stomnogim psiholozima nedostaje. Slozili se mi sa Supekom iIi ne, ipak zaeu-duje da jedno takvo ogromno podrueje ljudskog ponasanja, odnosno stvar-nosti, u kojoj smo neprekidno lzloaeni djelovanju umjetnosti, nazovi urnjet-nosti i kica, ostalo slijepa mrlja nass rpsihologije. Mozemo trazHi ineke dru-ge uzroke tom stanju, no bitnijeod toga je da se odnos uspostavi, a posebnoistrazivanjem raznih problema umjetnosti za d'[ecu.

Nema sumnje da je psihologija najbolje upoznala i proucila dijete, paje njena etieka obaveza i odgovornost da upozori na ugrozavanje vitalnih in-fteresa djeteta u razvoju. Mogucnost i zloupotrebe radoznalosti djeteta i pro-igravanja njegovih razvojnih sansi, putem masovnih i agresivnih vidova.I.:'prezentacije nazoviumjetnosti i osrednjosti, ali i putem neprimjerenih djela~umjetnleke vrijednosti, praktieno 'SU neograntcene.> T~ebiti t~y_~_j sub~a, a neka,I!.-ie direktno uocljiva i lzlrazita,kao u slueaju nekolikOstOtina djece ~atvorel!ih)u dvoranu iostavljenih namilost inemilost nekoj predstavi. SIij~ava ilustrira takvu moguenost:Predstava me u jednom momentu dstjerala :iz dvorane, izisao sam, pa samse nakon popusene cigarete ponovo vratio. Meni je zao, ali moram reci da jeovo bilo totalno mucenje.34 Ovo je primjer reakcije jednog odraslog gledaocana losu ptea:sf~a je i ne moraju dozivjjeti na takav naein, ali kad jo etako dozivljavaju, ona ostaju, a umjesto napustanja predstave i pusenjamogu da zatvore oei, pritisnu rukama uSi i cekaju kraj.Buduei da od psihologa ne rnozemo oceklvati da preuzmu kritiku umjet-nosti za djecu (jer ona pripada mnogim struenjaeima) i da pisu tekuce recen-zije, ipak je opravdano oeekivati da umjetnost za djecu postane podrueje nji-hovog interesa i proueavanja, predmet i tema dijaloga umjetnosti ipsiholo-gije.

11Supek, R.: Umjetnost 1 psihologija, Matica Hrvatska, Zagreb 1958.str. 195.1S Had!isellmov1c:!,D!.: Dijete lzmedu umjetnosti i zloupotrebe, saopeenje na Festiva)u

djeteta u Sibeniku (u tisku) 1983.l< Miol!, P.: Izjava na press-konferenciji povodom jedne predstave, J'ugoslavenski festival

djeteta, Zbornik, Sibenik 1983.str, 150. '


6/6

922 Psihologiia druitvo. Df. Hadiiselimovic

\ Pitanjima kojacemo postaviti na kraju, umjesto zakljucka, zelimo uka-~\ zati na trenutno otvorene problems wmjetnos'ti za djecu. Ta pitanja rnogu po-" 1 1 : sluziti kao polazne hipoteze nekih ietrazivanja, a erne tek mali uzorak onog

sto bi trebalo istrafivatl.- Koji su pedagosko-psiholoski ikriteriji pozitiv:ne sellekcijewmjetni-

ckih djela za djecu?- Kako u toj selekciji ostvariti zdrav i prihvatljiv 'kompromis pre-ferencija ikriterija djece s kriterijima struenjaka?

- Sto se dobiva, a stolgubi susretom djeteta i pisca, npr. u osnovno] skoli, ostvarenim posredstvom jednogneprimjerenog i djeci neza-nimljivog djela?

-- U kojoj se mjeri uvaeavaju krrteriji primjerenosti pri odabiranjuobavezne ueenieke lektire i 'stiva u citankama?

- Da Ii se prt tom posebno rnisli '0' ,citacu poeetniku iizuzetnom zna-caju njegovog motiviranja zaCitanje putem vrlo iatraktlvnih tek-stova?

- U kojoj su mjeri lose odabrani tekstovt-uzrokovali poremeeaje jri-tanja, averziju prema 'Cita'lljuinapustanje citanja?

- U kojoj su mjeri tekstovi u Iistovima za djecu mladeg uzrastastvamo za djecu i 'kO'jisu nedostaci uredivaokog posla u 'tom PO'-gledu?

- Na Ikoji su naeln predoeeni odnosi spolova u naso] literaturi, iop-cenito u umjetnosti za djecu, te ne reproduciramo Iima taj naeinstavove iodnose koje moramo prevae:ici?

- Da li je suvrerneni rock zaista glazbeni Idiom po mjert djeteta, ka-ko neki tvrde, i kako u tom pogledu stoje glazba, tek:stO'viivideo--komponente T O C i k izvedbi? .

- Da Iije tekuea kritilka roeka uopee korisna pri odabiranju dobrerock glazbe za djecu?

- Koje bi glazbeno-terapeutska zahtjeva trebalo uvazavati pri opre-manju predstava za djecuglazbom?

- Na kojero stupnju intenzltet zvuka, izrafen u deciibelima, poel-nje ometabi doiivljavanje drugih izrazajnih aspekata predstave, ana kojem stupnju ih skoro potpuno ponistava?

- Koje su osnovne pogreske stO' se cine u nastaviumjetnosti u O'S-novno] skO'li i kakve su posljediee tih pogresaka? ewe rezultira-ju nastojanja da npr. svako dijete nauci svirati neki muzlekffn-strument?

- Kako postiei demokraticniji pristup djece umjetnosti i ikako djeciosigurati sistematsko i nemanipulirano tzrazavania reakcija i do-Zivljava u raznim vidovima komuniciranja s umjetnoseu?

Documents

Psihologija i umjetnost za djecu