Psihologija novca Ivana Ilijašić Mišić

Psihologija novcaIvana Ilijašić Mišić

Ekonomski fakultet-Sveučilište u Zagrebu

22. siječnja 2010.

Mapa predavanja

• Značenje novca

• Psihologija i novac

• Neuroekonomija

• Teorija izgleda (D. Kahneman i A. Tversky)

“Želja za bogatstvom je univerzalna, i tako je bilo od najranijih vremena u povijesti. Novac predstavlja sve što može biti kupljeno.

Biti bogat znači imati udobnu kuću, u zdravom okruženju, sa puno sunca; posjedovati vrijedne knjige koje možemo čitati, zbirku slika koje ćemo gledati, ići u planine zimi, na more ljeti, putovati svijetom, imati vremena za razonodu ili učenje, dobro društvo, korisna poznanstva, sve vrste rekreacija (konji, jedrilica..).

Biti bogat također znači imati mć pomaganja drugima, donirati bolnice, volontirati, financirati fakultete...

Onaj tko posjeduje novac potencijalno posjeduje sve što se novcem može kupiti. Znamo da je znanje moć; novac je također moć. On predstavlja utjecaj, kriterij razlikovanja, a čini se da reprezentira i sva zemaljska dobra.“

James Freeman Clarke (1880.)

ZNAČENJE NOVCA

• Stvarna i simbolična vrijednost• Studije zadovoljstva poslom• Različita značenja se stječu ili uče• Reakcija na novac-uvjetovana biografijom• Različito značenje za različite ljude

Wernimont i Fitzpatrick (1972)Istraživanje značenja novca

• Različite grupe ispitanika• Anonimni upitnik• 40 parova pridjeva

Primjer:

Za mene je novac...

Loš -3... -2... -1... 0... 1... 2... 3 Dobar

Rezultati:

• Faktor 1 „sramotni neuspjeh“(Pridjevi: neuspješan, sramotan, degradirajući, neodgovoran,

kažnjavajući, nemotivirajući, kritizirajući, rizičan, bolestan,nedruštven...)

• Faktor 2 „društvena prihvaćenost“(Pridjevi:povjerljiv, umjetnički, lojalan, religiozan, združen, zdrav,

prijateljski, kontrolabilan, ljubazan, znanstven, nagrađujući...)

• Faktor 3 „kiselo grožđe“ ili „ionako me nije briga“

(Pridjevi: slab, neprofesionalan, nezadovoljavajući, nevažan, neatratktivan, nečastan, razočaravajući...)

• Faktor 4 „moralno zlo“

(Pridjevi: neamerički, nedemokratski, neiskren, nečastan, nepravedan...) • Faktor 5 „ugodna sigurnost“(Pridjevi: opušten, sretan, siguran, oslanjajući, ispunjavajući, ljubazan..)

• Faktor 6 „društvena neprihvaćenost“(Pridjevi: neznanstven, ženski, glup, apatičan...)

• Faktor 7 “konzervativne poslovne vrijednosti“(set naučenih vrijednosti)

• Negativni stavovi prema novcu• Dihotomija zaposlen/nezaposlen• Razvojni stadiji značenja i utjecaji• Novac kao motivator• “Označeni novac” i potrošnja

Spoznaje stare i nove

Novac i prijatelji

Liaw Teresa (2009) istraživanje stavova prema novcu među prijateljima.

- na muškarce i azijske ispitanike djeluje u većoj mjeri nego na žene i bijelce općenito, činjenica da netko od njihovih prijatelja nikad nema dovoljno novaca za izlazak

- ispitanici koji su odrasli u 3-članim kućanstvima će u većoj mjeri, nego oni odrasli u 5-članim kućanstvima, biti voljni raspravljati o budžetu zajedničkog ljetovanja s prijateljima

- za osobe koje su iskusile veliku i trajnu promjenu u primanjima je manje vjerojatno da će pitati prijatelja povrat male sume novca koji im duguje

- manje je vjerojatno da će oni pitati koliko im prijatelj zarađuje

- manje je vjerojatno da će studenti, za razliku od zaposlenih osoba, reći prijatelju da si ne mogu priuštiti obrok u restoranu koji je iznad njihovih mogućnosti.

Novac i vrijeme 1

„Vrijeme je novac“ - postulat zapadnog svijeta

• Prezaposlenost i preopterećenost ljudi• Agency theory• Trgovanje vremenom• Anomalije u odlučivanju o vremenu u odnosu na novac

Novac i vrijeme 2

LeClerc, Schmitt i Dube (1995) - ljudi više izbjegavaju nesigurne situacije s vremenom nego s novcem

Ashwani i Ritesh (2008) – naše odluke ovise o tome što trošimo

De Voe i Pfeffer (2006) - iskustvo plaćanja po satu, mentalno računanje, vaganje

ekonomskog povrata uloženog vremena- volontiranje

Stavovi prema ekonomskom riziku, traženju uzbuđenja i vrijednostima

• studenti ekonomije • stavovi prema preuzimanju (kockanju) u odnosu na traženje

uzbuđenja, emocionalnu inteligenciju, važnost novca i sveobuhvatne vrijednosti

Rezultati:- pozitivan stav prema rizičnom ponašanju s novcem- visoki stupanj traženja uzbuđenja- nizak stupanj brige o novcu- nizak prioritet altruističkim vrijednostima o miru u svijetu i

očuvanju okoliša - podgrupa koja je planirala karijeru u financijama još dublji

interes za ekonomski rizik i kockanje

2

Money Is Material.Burgoyne, Carole; Lea, Stephen

Science. Materials Science: Composites. 314(5802):1091-1092, November 17, 2006.

Figure. Polar opposites. Two-dimensional representation of the relationships between 11 goal domains. Data are derived from a questionnaire about the importance of 57 different goals given to a sample of 1854 undergraduates from 15 different countries. Note the diametrically opposite placement of financial success and community. [Reprinted from Grouzet et al. (21) with permission from the authors and publisher (the American Psychological Association).]

Psihološki faktori u potrošačkom zaduživanju

Lea, Webly, Walker (1999)

• neke psihološke varijable kao mogući uzrok zaduživanja• povijesti zaduživanja; bez duga, blagi dužnici, ozbiljni

dužnici• Promatrane su njihove sposobnosti upravljanja novcem,

mjere dugoročnosti planiranja i nihovo potrošačko ponašanje

Psihološki faktori u potrošačkom zaduživanju 2

Rezultati:

Grupa bez dugova • koristi više servisa za upravljanje novcem (bankovne račune, e-

banking, m-banking)• procjenjuje da ima više vještina upravljanja novcem• dugoročniji planovi, manje kredita, više soc. usporedbe• manje vjerojatno da će pušiti ili kupovati poklone

Grupe s dugovima• kratkoročniji rokove planiranja• Više kredita, više socijalizacije, manje soc. usporedbe

„Sunk cost psychology“ 1

• potopljeni troškovi - troškovi nastali u prošlosti i ne mogu se vratiti

• „ prospect costs“ ili potencijalni - troškovi koji predstavljaju su buduće troškove koje mogu nastati, ali i ne moraju, ovisno o procjeni situacije

- relevantni za investicijske odluke, sunk costs nemaju utjecaja

• Bihevioralna ekonomija

„Sunk cost psychology“ 2

Arkes i Blumer (2004)• veća tendencija da nastavimo s određenim angažmanom

kad je novac, vrijeme ili trud već uložen u tu aktivnost• osobe koje imaju prošle troškove, imaju sklonost

povećati/napuhati izglede za uspjeh nekog projekta od ljudi koji nisu prethodno nešto uložili u projekt

NB: Sunk cost efekt nije smanjen prethodnim slušanjem predavanja iz ekonomije

KAKO SAMO PRISUSTVO NOVCA MIJENJA PONAŠANJE

Efekt obilja: Neetično ponašanje u prisutnosti bogatstva (Gino i Pierce, 2009)

• Varanje putem prenapuhavanja aktivnosti na zadatku• Izloženost jedne grupe vidljivom podražaju novca

Rezultati

• sama prisutnost izdašne količine novca je vodila puno češćem varanju nego izvršavanje zadatka bez stimulacije

• prisutnost novca provocirala osjećaje zavisti prema bogatima

• vodila ka neetičnom ponašanju• nalazi nude objašnjenje da se ljudi češće odlučuju na

varanje kada im je željeni objekt na dohvat ruke i kada postoji način da ga se dočepaju.

KAKO SAMO PRISUTSTVO NOVCA MIJENJA PONAŠANJE

Aktiviranje koncepta novca i promjene u ponašanju

(Vohs, Mead i Goode, 2006)• variran stupanj aktiviranja koncepta novca kroz

minimalno svjesne podsjetnike na novac, i spremnost ispitanika na pomoć drugima

Rezultati

• podsjetnik na novac - manja spremnost na pomoć• preferirali samostalne aktivnosti i manje fizičke intimnosti• podsjetnici na novac - više marljivog rada na zahtjevnim

zadacima• želja da se preuzme više posla u usporedbi s ispitanicima

koje nisu podsjetili na novac

Čak i suptilan podsjetnik na novac dovodi do promjena u ljudiskom

ponašanju.

KAKO SAMO PRISUTSTVO NOVCA MIJENJA PONAŠANJE

Novac ili život? Patologija novca.

(Furnham i Okamura, 1999)

• Emocionalni i ponašajni korelati patologije novca• Individualne razlike najbolji prediktori• 5 mjera “MoneyPathology Scales”:- jadnik- tajkun- lovac na popuste- kockar

Rezultati

• Ekstravagantnije žene su sklone depresiji, ali manje sklone moralnom riziku zbog novca

• Bogatiji, desno orijentirani ljudi više materijalisti• Manje novčano prisebni više vjeruju da sreća i nepoštenje

igraju ulogu u zarađivanju novca; ne prihvaćaju sebe, ekonomski pesimisti, s jakim negativnim emocijama prema novcu poput ljutnje i anksioznosti

• Demografske varijable (spol, dob, stupanj obrazovanja..) i negativne emocije prema novcu su konzistentni prediktori patplogije novca

NOVAC I BOLJITAK

Povećava li novac subjektivni osjećaj boljitka? (Kesser i Ryan, 2002)

1. visoka povezanost između bogatstva nacija i srednjih vrijednosti subjektivnog osjećaja boljitka (SWB) u njima

2. uglavnom male korelacije između prihoda i SWB unutar nacija, iako su te korelacije veće kod siromašnih nacija, kao i rizik osjećaja da nisu sretni, koji je viši kod siromašnih ljudi

3. ekonomski rast posljednjih desetljećau najrazvijenijim društvima je popraćen niskim rastom SWB, a povećanja u individualnim primanjima vode različitim ishodima

4. ljudi koji cijene materijana postignuća više od ostalih vrijednosti, imaju tendenciju biti manje sretni, osim ako nisu doista bogati

NOVAC I BOLJITAK

Psiho-ekonomija novca i socijalne podrške (Kesser, 2008)

• suočeni s fizičkim ili psihičkim bolom: socijalna podrška ili novac

• iskustvo boli i nesigurnosti tipično aktivira motivacijski sustav dizajniran da promovira socijalne veze, ili alternativno motivira motivacijski sustav dizajniran za gomilanje novca

• oba sustava su donekle uspješna u smanjivanju boli i nesigurnosti.

NOVAC I BOLJITAK

Jad nije jad (Cryder, Lerner, Gross, Dahl, 2008)

• tuga povećava količinu novca koju smo spremni potrošiti kako bi si osigurali komoditet

• testirana veza između tuge,usmjerenosti na samog sebe i količine novca

Rezultati:• “Jad nije jad” efekt se pojavljuje samo kad je fokus na

samog sebe visok

NOVAC I BOLJITAK

Cijena života (Clark i Oswald, 2002)• slučajan uzorak• stupanj zadovoljstva u različitim razdobljima života• statističke metode izrade”cijenu” različitih događaja u

životu

Cijene:• brak vrijedi oko $105,000 godišnje• rastava je jednaka -$255,000 godišnje• ekonomisti su pokušali izračunati gubitak sreće kod neopipljivih

događaja poput straha od kriminala

NOVAC I BOLJITAK

Ljubav je u zraku• pozadinska muzika utječe na ponašanje u prodajnom

prostoru• razinu povezanosti između vrste muzike koja svira i vrste

proizvoda koji se prodaju

Istraživanje:cvjećarnica - varirane ljubavne pjesme i romantična muzika (uvjet

slaganja), pop muzika (uobičajeno pušta u cvjećarnicama), i situacija bez muzike (kontrolni uvjet)

Rezultati:• potrošena količina novca bila značajno viša u situaciji puštanja

ljubavnih i romantičnih pjesama• pop muzike nije pokazala nikakav pomak u potrošnji novaca u

odnosu na situaciju bez muzike

BRAK , DJECA I SVE OSTALO (SPOLNE RAZLIKE U FINANCIJSKOM ODLUČIVANJU)

Spolne razlike u rizičnom ponašanju kod financijskog odlučivanja (Powell i Ansic, 1998)

• žene manje sklone riziku u financijskim odlukama od muškaraca

bez obzira na poznatost situacije, okvir ponašanja, cijenu, dvosmislenost • žene i muškarci imaju različite strategije koje koriste u financijskom

odlučivanju, ali da one nemaju značajan utjecaj na sposobnosti• pošto je strategije puno lakše promatrati nego sklonost riziku ili ishode

dnevnih odluka, razlike koje su se pojavile u strategijama mogu jačati stereotipna vjerovanja da su žene slabiji financijski manageri.


Seks, novac i financijske poteškoće (Lim i Thompson, 1998)

• muškarci često koriste novac kao sredstvo evaluacije usporedjeno sa ženskim ispitanicima

• grupa s prethodnim iskustvima s fin. poteškoćama će vjerojatnije:

- koristiti novac kao sredstvo evaluacije- imati financijsku anksioznost- biti velikodušnija prema manje sretnima


Muškarci, financije i uspjeh u zavođenju (Kruger, 2008, Evolutionary Psychology)

• Kros kulturalna istraživanja- muška ekonomska moć direktno povezana s reproduktivnim uspjehom

• prikaz bogatstva i socijalni status su važan dio muških napora u zavođenju

• financijske odluke kod muškaraca ovise o različitosti strategija u osobnoj povijesti

• muškarci koji ulažu više napora u zavođenje mogu:

- maksimizirati svoje ekonomske prikaze (kuća, auto, kreditne kartice, satovi, pokloni..)

- malo štedjeti, a trošiti više no što imaju

- veći broj seksualnih partnerica.

Za žene se ova tvrdnja nije pokazala točnom.


U siromaštvu i bogatstvu: novac kao tema bračnog konflikta (Papp, Cummings, Goeke-Morey,2009)

• uzorak 100 muževa, 100 žena, dnevnički izvještaji o 748 conflikata• Hipoteza: diskusija o novcu bi mogla biti povezana s bračnim

konfliktima

Rezultati:- supružnici nisu označili novac kao najčešći izvor konflikta- bračni konflikti oko novca su bili vrlo stabilni, stalni i ponavljajući- ostajali neriješeni, unatoč pojačanim naporima rješavanja


Dijeljeno ili odvojeno? (Knudsen i Waerness, 2009)

• hraniteljsko/domaćinske obitelji su prošlost kao dominantan i normativan model za kućanstva

• novi ideal - radna obitelj u kojoj je norma spolna jednakost definirana kao ekonomska samostalnost, dijeljenje kućanskih poslova i brige

Rezultati:- dijeljenje ekonomskih resursa i brige - biranje odvojenih i nezavisnih sistema financijske alokacije

- nova nejednakost spolova


Dječje i adolescentske odluke o dijeljenju novca s drugima (Leman, Keller, Takezawa, Gummerum, 2009)

• uzorak od 300-ak djece 7-17 g.

• upitana da podijele novac između sebe i još jedne, imaginarne grupe

Rezultati:• slobodan izbor- dječaci su bili značajno manje darežljivi od djevojčica.

• uvjeti darivanja (kako izbjeći odbijanje druge grupe ili gubitak svog novca) - gotovo da nema spolnih razlika unutar dobnih skupina

• redoslijed prezentiranja igara je predstavljao snažan utjecaj na ponude ispitanika.

NEUROEKONOMIJA

Nova znanost• Razvoj tehnologije=uvid u potpunije funkcioniranje

mozga• Interdisciplinarnost pristupa

Zašto ljudi štede?

Zašto kupuju dionice,

Zašto kradu, previše troše...itd.

NEUROEKONOMIJA

Istraživanja• Camerer i sur. 2003 - rezultati sugeriraju da oštećenja mozga,

naročito frontalnog korteksa, mogu smanjiti, oštetiti ekonomsko odlučivanje

• Spinella i Lester, 2007:- kategorizirali neuralno funkcioniranje na kontrolirane i automatske

procese- razlikovanje kognicija i afekata

2-dimenzionalnu karakterizaciju neuralnih funkcija, dobivena su 4 tipa procesa:

- kontrolirani kognitivni procesi- kontrolirani afektivni procesi- automastki kognitivni procesi- automatski afektivni procesi

Rezultati:

• osobine ličnosti i navike ( povezane s psihološkim poteškoćama uzrokovanih oštećenjem mozga) - značajno povezane sa stavovima i

ponašanjima vezanim uz novac i kreditne kartice • što je bila veća disfunkcija prefrontalnog korteksa, ispitanici

su shvaćali novac kao:- sredstvo kojim impresioniraju i utječu na druge ljude- kao simbol uspjeha (moć-prestiž)- oklijevali su, imali sumnje u transakcije novca- vidjeli novac kao uzrok anksioznosti i brige- manje su se brinuli oko osiguravanja financijske sigurnosti u

budućnosti.

TEORIJA IZGLEDA/PROSPECT THEORY

• Uvod• Povijesni kontekst teorija odlučivanja• Teorija izgleda

Rizičan uvod

• Svakodnevni rizik• Laičko poimanje rizika• Managersko poimanje rizika

Frank H. Knight –rizici i neizvjesnost (1921)

Rizik se razlikuje od situacije nesigurnosti gdje nam nisu u potpunosti poznate vjerojatnosti ishoda, u odnosu na sigurnost gdje su vjerojatnosti poznate i jednake 0 ili 1

Povijesni kontekst teorija odlučivanja

• Porijeklo teorije odlučivanja – 1654.• korespondencija između Pascala i Fermata

(Pierre de Fermat-matematičar) • matematički temelji teorije vjerojatnosti • zaključili da osoba mora izabrati onu opciju koja

nudi najveću očekivanu vrijednost.

EV=p (vjerojatnost) x (iznos novca)$-početak teorije očekivane koristi (expected utility theory)

Teorija očekivane koristi (The utility theory)

• teorija odlučivanja u uvjetima rizika• svaka opcija vodi jednom ili setu mogućih ishoda• vjerojatnost svakog ishoda je poznata• podrazumijeva neutralan stav prema riziku• osoba nastoji max. očekivanu korist pri izboru između

rizičnih opcija• ponderiranje opcija – izabor onekoja nosi najviše koristi

Primjer:

A 50% 100$ B sigurnih 49$.

50% 0$

Očekivana vrijednost kockanja EV=px$:

0.5x100$ = 50$ > sigurnih 49$!

Moralna vrijednost u očekivanoj koristi

• Daniel Bernoulli, švicarski matematičar, 18.st. • ljudi ne vrednuju opcije po njihovoj objektivnoj vrijednosti,

već po koristi ili moralnoj vrijednosti

Primjer: 1000$ ima veću vrijednost kada procjenjuje osoba koja je siromašna, nego kad je procjenitelj bogat.

Psihološka vrijednost novca i većine dobara ne raste proporcionalno s objektivnim rastom, već granična korisnost novca opada kako bogatsvo osobe koja procjenjuje raste.

Osoba koja odlučuje je (terminologija):

• „neutralna prema riziku“ ako je indiferentna prema kockanju i njegovoj očekivanoj vrijednosti

• „izbjegava rizik“ ako preferira siguran dobitak u odnosu na rizičnu opciju iste ili veće očekivane vrijednosti

• „traži rizik“ ako preferira rizičnu opciju dobivanja iste ili veće očekivane vrijednosti u odnosu na siguran manji dobitak

Većina ljudi izbjegava rizik u odlučivanju o novcu i preferira siguran dobitak od 50$ (ili čak 40$) , a ne 50/50% šanse za 0 ili 100$.

The Prospect Theory/ Teorija izgleda

• Daniel Kahneman i Amos Tversky 1979.• Kumulativna teorija izgleda 1992.• 2002. Nobelova nagrada za ekonomiju• Pozitivna psihologija, organizacijska psihologija

1979. serija laboratorijskih eksperimenata

• uzorak su činili studenti• hipotetički problemi izbora• anonimno• uputa je govorila da nema ispravnog odgovora, a da je

cilj istraživanja utvrditi kako ljudi vrše izbore u rizičnim situacijama.

Primjer ponuđenog izbora:

A 50% 1000$ B sigurnih 450$

50% 0$

Temeljne značajke PT:

1) • dobici i gubici, a ne neto vrijednost

bogatstva/posjeda• opcije se procjenjuju u terminima promjena od

referentne točke• “nosioci vrijednosti ili koristi su promjene u

bogatstvu, a ne konačan iznos bogatstva"

2) Ljudi se razlikuju u preuzimanju rizika kod dobitaka ili gubitaka

• izbjegavaju rizik suočeni s opcijom dobitka• traže rizik suočeni s opcijom gubitka

A sigurnih 3000$ B 80% 4000$ 80% ispitanika 20% 0$

A 80% - 4000$ B siguran - 3000 $ 20% 0 92% ispitanika

U oba slučaja ispitanici su birali slučajeve s nižom očekivanom vrijednosti

3)• Refleksijski efekt - osjetljivost na promjene u bogatstvu se smanjuje kako se

osoba pomiče od referentne točke u oba pravca- pronađeno u nizu situacija i kod velikog broja ljudi - može potpuno nestati kod vrlo malih vjerojatnosti ili kod

katastrofalnih gubitaka

• Efekt dara- precjenjivanje postojećeg financijskog stanja- gubici pogađaju više no što raduju dobici- ljudi preferiraju status quo više od 50/50 šanse za poz. ili

neg. alternative iste apsolutne vrijednosti - proces dobavljanja objekta

4)• Ljudi precjenjuju sigurne ishode, u odnosu na one koji su

jedva vjerojatni – efekt sigurnosti • ljudi precjenjuju male vjerojatnosti, a podcjenjuju

umjerene ili velike vjerojatnosti • više se pažnje pridodaje kasnijim efektima, nego onima

koji prethode odluci • Ekstremno vjerojatni, ali nesigurni ishodi se često

tretiraju kao sigurni – efekt pseudosigurnosti

5)• kako bi pojednostavili izbor među opcijama, ljudi često

odbacuju komponente koje su zajedničke opcijama, a fokusiraju se na različite osobine opcija – izolacijski efekt

• može voditi različitim preferencijama jer postoji više načina da se opcija “rastavi” na zajedničke i odvojene elemente.

6)• Enkodiranje ishoda u terminima referentne točke• različiti tretman dobitaka i gubitaka

= formiranje okvira unutar kojeg donosimo odluke (framing)

2 načina borbe protiv bolesti za koju se očekuje da će pobiti 600 ljudi

• "survival frame“ - 200 spašeno (ili 400 umire) 72%

• “mortality frame” – 33% 600 ljudi preživi 78%

66% 600 ljudi umire

Kumulativna teorija izgleda (1992)

• ljudi donose odluke na osnovu subjektivnih procjena vjerojatnosti pojavljivanja nekog ishoda

• događaji male vjerojatnosti , koji se nikad prije nisu pojavili mogu biti procjenjeni kao nulta vjerojatnost pojavljivanja

1 put – vjerojatnost nesreće p=0.0001

2000 putovanja – vjerojatnost sreće p=0.82

vjerojatnost nesreće 0.0002 (zbog načina vožnje) = vjerojatnost sreće p=0.67

vjerojatnost nesreće 0.0003 vjerojatnost sreće=0.55

Male vjerojatnosti se zbrajaju kada se opetovano riskira.

Popis literature:• Ashwani, M; Ritesh, S.: How I Decide Depends on What I Spend: Use of Heuristics is Greater

for Time than for Money. Journal of Consumer Research, Vol.34, April 2008, DOI: 10.1086/525503.

• Clarke, J.F. (1880, reprinted 1882). Self-culture: Physical, intellectual, moral, and spiritual: a course of lectures (8th ed). (pp263-281). 446 pp. Boston, MA, US: James R.Osgood and Company; US.

• DeVoe, S.E.; Pfeffer, J.: When time is money: The effect of hourly payment on the evaluation of time. 2006, Graduate School of Business; Stanford University, USA.

• Diener, E. (Ed.): The science of well-being: The collected work of Ed Diener, 2009, xi, 271 pp, New York, NY, US: Springer Science + Business Media, pp.119-154.

• Furnham, A.; Okamura, R.: Your Money or Your Life: Behavioral and Emotional Predictors of Money Pathology. Human Relations, Vol.52(9), 1999, pp. 1157-1177.

• Jacob, C.; Gueguen, N.; Boulbry, G.; Sami, S.: „Love is in the air“: Congruence between background music and goods in a florist. The International Review of Retail, Distribution and Consumenr Research, Vol.19(1), Feb 2009, pp.75-79.

• Kahneman, D.; Tversky, A.: Prospect Theory: An Analysis of Decision under Risk. Econometrica, Vol.47(2), March 1979, pp.263-291.

• Kesser, T.: Pain and Insecurity, love and money. Psychological Inquiry, Vol.19(3-4), Jul 2008, pp.174-178.

• Kesser, T.; Ryan, R.M.: A dark Side of the American Dream: Correlates of Financial Success as a Central Life Aspiration, 2002, Department of Psychology, University of Rochester, USA.

• Knudsen, K.; Waerness, K.: Shared or separate? Money management and changing norms of gender equality among Norwegian couples. Community, Work and Family, Vol.12(1), Feb 2009, pp.39-55.

• Kruger, D.J.: Male financial consumption is associated with higher mating intentions and mating success. Evolutionary psychology, Vol.6(4), 2008, pp.603-612.

• Levy, J.S.: An Introduction to Prospect Theory. Political Psychology, Vol. 13, No. 2, Special Issue: Prospect Theory and PoliticalPsychology, Jun, 1992), pp. 171-186.

• Levav,J.; McGraw,P.A.: Emotional accounting: How feelings about money influence consumer choice. Journal of marketing research.vol.46(1), Feb 2009, pp.66.80.

• Leman, P.J.; Keller, M.; Takezawa, M.; Gummerum, M.: Children's and adplescents' decisions about sharing money with others. Social development, Vol.18(3), Aug 2009, pp.711-727.

• Liaw, T.: Money and friends: The unspoken topic. Dissertation Abstracts International: Section B: The Science and Engineering. Vol.69(7-B), 2009, pp.4485.

• Mikulincer, M.; Shaver, P.R.: „Can't buy me love: An attachment perspective on social support and money as psychological buffers. Psychological Inquiry, Vol. 19(3-4), Jul 2008, pp.167-173.

• Papp, L.M.; Cummings, E.M.; Goeke-Morey, M.C.: For richer, for poorer: Money as a topic of marital conflict in the home. Family Relations, Vol.58(1), Feb 2009, pp.91-103.

• Pfeffer, J.; DeVoe, S.E.(2008). Economic evaluation: The effect of money and economics on attitudes about volunteering.

• Polister; P.: A guide to the new science of making choices. xii, 219 pp. 2008. New York, NY, US: Oxford University Press.

• Sjoberg, L.; Engelberg, E.: Attitudes to economic risk taking, sensation seeking, and values of business students specializing in finance. Journal of Behavioral Finance, Vol.10(1), Jan 2009, pp.33-43.

• Spinella, M.; Yang, B.; Lester, D.: Prefrontal cortex disfunction and attitudes toward money: A study in neuroeconomics. Behavioral and Brain Sciences, Cambridge University Press. Available online 23 Dec 2007.

• Vohs, K.D.; Mead, N.L., Goode, M.R.:Merely Activating the Concept of Money Changes Personal and Interpersonal Behavior. Current Directions in psychological Science, Vol.17(3), 2008, pp.208-212.

• Wernimont,P.F.; Fitzpatrick, S.: The meaning of money. Journal of Applied Psychology, vol.56., 1972, No.3, 218-226.

Documents

Psihologija novca Ivana Ilijašić Mišić