PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA Učenje i obrazovanje

PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJAUčenje i obrazovanje

24.04.23 1PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA

http://academic.cuesta.edu/acasupp/AS/600INDEX.HTM

Osnovne informacije

prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub (nositelj) [email protected] Učiteljski fakultet (Savska 77/III), soba 336 konzultacije: ponedjeljak 11-12h i četvrtak 15-16h

24.04.23PSIHOLOGIJA UČENJA I

POUČAVANJA 2

mailto:[email protected]

Do povratka prof. Ljubin Golub Dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić

Prof. Ljubin Golub možete se javljati na mail


POUČAVANJA 3

CILJEVI KOLEGIJA

• Upoznati glavne pojmove i metode istraživanja u području učenja i poučavanja • Upoznati glavne oblike i mehanizme učenja te

njihovu primjenu u poučavanju • Opisati odnos između procesa poučavanja i

ishoda učenja • U radu s učenicima moći primijeniti postupke

za poticanje razvoja strategija i tehnika učenja


POUČAVANJA 4

Organizacija nastave

30 sati predavanja + 15 sati vježbi PREDAVANJA: ponedjeljak, 8- 9.30 h, soba 13* Kozjak Mikić točno od 8 sati VJEŽBE: 4 grupe- naknadno

OBVEZE STUDENATA: redovito pohađanje nastave (i predavanja i vježbi)

i aktivno sudjelovanje 2 kolokvija mogućnost izrade seminara


POUČAVANJA

Izostanci...

dozvoljeno max 5 izostanaka: do 3 izostanka bez posljedica 4-5 izostanaka – obavezan nadoknadni seminar!

redovitost na nastavi (bodovi): 0 izostanaka – 3 boda 1 izostanak – 2 boda 2 izostanka – 1 bod 3 ili više izostanaka – bez bodova


POUČAVANJA 6

Elementi ocjenjivanja

1. kolokvij = 30 bodova max (T/N, negativni bodovi, bez minimalnih uvjeta za prolaz)

2. kolokvij = 30 bodova max ( isto) pohađanje predavanja = 3 boda max aktivnost na vježbama = 6 bodova max izborni seminarski rad = 7 bodova max

(neobvezno) prezentacija izbornog seminarskog rada = 3

boda max (neobvezno)


POUČAVANJA

Potpis i izlazak na ispit


POUČAVANJA 8

• sakupljenih minimalno 33 bodova (oba kolokvija, bodovi za redovitost dolazaka na predavanja i bodovi iz vježbi+ izborno seminar).

Ukoliko student ne sakupi navedene bodove gubi pravo na potpis i pravo izlaska na završni ispit.

student koji ima više izostanaka nego što je dozvoljeno ili ne izvrši svoje obaveze kojima nadoknađuje izostanke gubi pravo na potpis i završnu ocjenu iz kolegija


POUČAVANJA 9

Za studente koji pristupe završnom ispitu, ocjena iz kolegija se formira temeljem bodova završnog pismenog i usmenog ispita, bodova na temelju pohađanja nastave, bodova iz vježbi, te bodova iz izbornog seminara. Uvjet za prolaz na pismenom završnom ispitu je najmanje 30 bodova (mogući rezultat na testu 0-60).


POUČAVANJA 10

Studenti koji udovolje studentskim obvezama i sakupe iz kolokvija/popravaka kolokvija ukupno najmanje 33 boda oslobođeni su pismenog dijela završnog ispita.

Ocjena iz kolegija za studente koji ne pristupe završnom pismenom ispitu formira se temeljem bodova iz prvog kolokvija, bodova iz drugog kolokvija, bodova na temelju pohađanja nastave, bodova iz vježbi, bodova iz izbornog seminara, te znanja iskazanog na usmenom ispitu.


POUČAVANJA 11

Izborni seminarski rad

Tema:s popisa tema za izborne seminare (web)izvan popisa, prema interesima studenta, no

mora biti povezana s predmetom kolegija

Bez obzira da li je tema odabrana s popisa ili izvan njega, temu treba odobriti izvoditelj kolegija. Teme koje nisu odobrene, neće se razmatrati.


POUČAVANJA 12

Izborni seminarski rad

Seminar se piše prema uputama koje su dostupne na web stranici kolegija. Prezentiranje napisanog seminara nije obavezno, međutim studenti koji žele (također u dogovoru s izvoditeljem kolegija) mogu svoj seminar i izlagati.


POUČAVANJA 13

Sadržaj predmeta

1. Definiranje područja 2. Pamćenje i zaboravljanje3. Klasično i instrumentalno uvjetovanje4. Kognitivistički pristupi učenju i pamćenju5. Socijalne teorije učenja6. Metode poučavanja i modeli učenja7. Izravno poučavanje i ostale metode


POUČAVANJA 14

Sadržaj predmeta

7. Inteligencija i kognitivni stilovi u odnosu na učenje i poučavanje8. Učenje učenja9. Daroviti učenici i učenici s posebnim potrebama10. Psihometrijske osnove ispitivanja znanja12. Psihologijske osnove teorije kurikuluma


POUČAVANJA 15

Obvezna literatura Vizek-Vidović, V., Rijavec, M., Vlahović-

Štetić, V., Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja. Zagreb: IEP (str. 1-41; 70-84; 102-201; 325-375; 409-442).

Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (razne godine izdanja). Psihologija učenja i nastave. Zagreb: Školska knjiga (3-88)

Woolfolk, A. (2005). Educational psychology. Boston: Allyn and Bacon.


POUČAVANJA 16

Preporučena literatura Andrilović, V., Čudina-Obradović, M. (razne godine izdanja).

Psihologija učenja i nastave. Zagreb: Školska knjiga (str. 89-225) Andrilović, V. (razne godine izdanja). Metode i tehnike istraživanja u

psihologiji odgoja i obrazovanja. Zagreb: Društvo psihologa Hrvatske, Školska knjiga

Grgin, T. (1997). Edukacijska psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap

Zarevski, P. (razne godine izdanja). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Naklada Slap

Andrilović, V. (2001). Samostalno učenje. Jastrebarsko: Naklada Slap

Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga

Kocijan-Hercigonja, D., Buljan-Flander, G., Vučković, D. (2002). Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap

Cvetković-Lay, J., Sekulić-Majurec, A. (1998). Darovito je, što ću s njim? Zagreb: Alinea


POUČAVANJA 17

PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA

1. DEFINIRANJE PODRUČJA *Thorndike: Educational psychology, 1903.*eksperimenti s mačkama


POUČAVANJA 18

Psihologija učenja i poučavanja

obično se asocijacije može grupirati u: aktere (profesori, učenici, škola) socijalne kompetencije (organizacija vremena,

radne navike, druženje, zabava, disciplina) stjecanje formalnih znanja i obrazovanje

(računanje...)


POUČAVANJA 19

EDUKACIJSKA PSIHOLOGIJA je grana psihologije koja se bavi učenjem i svime što je s time povezano (teorijska i primjenjena grana)

šire shvaćanje: učenje je osnova obrazovanja i odgoja, odnosno edukacije kao osnove socijalizacije


POUČAVANJA 20

Što je učenje?


POUČAVANJA 21

proces u kojem se znanje stvara kroz transformiranje iskustva (interakcija sadržaja i iskustva)

aktivnost kojom organizam mijenja svoje ponašanje, pod utjecajem vanjskih uvjeta, ali i rezultata vlastite aktivnosti, kako bi se uklonilo stanje početne neizvjesnosti (J.Linhart, prema Andrilović, Čudina, 1985)

proces relativno trajnih promjena pojedinca nastalih tijekom obnavljanja novih aktivnosti a koje se očituju u njegovu izmijenjenom načinu ponašanja i uspješnijoj prilagodbi (Grgin, 1997)

učenje je aktivnost koja dovodi do promjena u ponašanju (Spence, 1959, prema Grgin, 1997)


POUČAVANJA 22

Što je učenje?

učenje je relativno trajna promjena u ponašanju (ili ponašajnom potencijalu) izazvana iskustvom (Tarpy i Mayer, 1978)

relativno trajna (ne uključuje promjene koje su privremene- izazvane npr. drogom)

rezultat iskustva (ne uključuje promjene koje su rezultat fizičkog rasta i maturacije)


POUČAVANJA 23

Učenje i informacije

učenje uključuje: Primanje (percepcijski procesi i

mišljenje) Obradu (mišljenje i pamćenje) upotrebu informacija (pamćenje,

mišljenje, percepcija zahtjeva situacije) Regulaciju ponašanja na osnovi

povratnih informacija


POUČAVANJA 24

Što se stječe učenjem? Što čovjek uči? čovjek uči različite repertoare ponašanja (verbalne i

motorne) i kriterijske obrasce (Andrilović, 1985)

kriterijski obrasci: =unutarnje reprezentacije zahtjeva situacije(npr. pri učenju za koju ocjenu je učenik savladao

gradivo, koliko mu vremena treba za određenu količinu gradiva i sl.)

=kontrolni mehanizmi, služe za samoregulaciju ponašanja


POUČAVANJA 25

Što se stječe učenjem? Što čovjek uči? čovjek neposredno uči vještine (navike), informacije,

a posredno se učenjem mijenjaju stavovi, interesi, vrijednosti, usvaja govor, socijalne norme, razvijaju sposobnosti, razvija društveno prihvatljiva ekspresija emocija, itd. (Grgin, 1997)

uče se i socijalne kompetencije i vještine (radne navike, organizacija vremena, druženje, zabava, disciplina)


POUČAVANJA 26

Što čovjek uči?

informacije stavove (interesi, vrijednosti, socijalne

norme, radne navike) vještine


POUČAVANJA 27

Oblici učenja


POUČAVANJA

Oblici ranog učenja

utiskivanje: reakcija kojom tek rođeni organizam slijedi prvi opaženi objekt koji se kreće primjer u životinjskom svijetu: Lorenz (1965) kod djece: utiskivanje na otkucaje majčina srca (djeca

izložena imitaciji zvuka majčina srca brže dobivaju na težini, brže zaspu)

nehotična imitacija: zasniva se na identificiranju s nekime (zbog privlačnosti ili straha i sl.)

npr. mala djeca ponavljaju riječi koje ne razumiju, slično oblačenje, nasilno ponašanje…


POUČAVANJA 29

Oblici ranog učenja

ekspozicijsko učenje: organizam je izložen podražaju i uči bez povoda, npr. štakor živi u kavezu u obliku labirinta i nauči ga bez poticaja

habituacija: organizam uči da ne reagira na podražaj koji se ponavlja, a nije relevantan za njega, navikavanje (npr. nastavnik je sklon vikanju i prijetnjama koje nikad ne realizira, učenici nakon nekog vremena prestaju reagirati)


POUČAVANJA 30

Oblici jednostavnijeg učenja

asocijacijsko učenje: pamćenje i učenje po zakonu asocijacija (npr. po zakonu vremenske ili prostorne bliskosti, ili kontrasta) Npr. mehaničko ili asocijacijsko učenje ( dijete uči pjesmicu

na pamet, bez da je razumije, na pokazane dijelove lica govori riječi u nizu i prije no što mu sec pokaže slijedeći dio)

„bubanje”, npr. koji odgovor ide s kojim pitanjem; no ipak može biti površno i uz pomoć mnemotehnika


POUČAVANJA 31

Oblici jednostavnijeg učenja

učenje uvjetovanjem: učenje u kojem organizam odgovara određenom reakcijom na neki podražaj na koji prije nije imao tu reakciju

npr. učenje psovki kod kod djece- ovisno o reakciji okline, ponašanje učenika prilikom dolaska nastavnika u razred

postoji klasično i instrumentalno uvjetovanje


POUČAVANJA 32

Oblici složenijeg učenja

iskustveno učenje: oblik učenja u kojem se naglašava vlastito iskustvo kao polaznica/refleksna točka za učenje ( „putem vlastite kože”)

učenje uvidom: karakteristično za učenje odraslih, uključuje procese reorganizacije sadržaja i struktura koje se usvajajaju uključuje otkrivanje bitnog u materijalu, utvrđivanje fiksnih

točaka gradiva, grupiranje dijelova gradiva, logičko povezivanje tih dijelova, zaključivanje


POUČAVANJA 33

Posebni oblici učenjaUčenje bez namjere

•subperceptivno učenje: postoji promjena u ponašanju i na podražaje koji su ispod granice opažanja i svijesti (npr. zbog tromosti oka)

* Navodne subliminalne reklamne poruke- zabranjeno

latentno učenje: vs. manifestno učenje – čovjek nije svjestan da je nešto naučio, ne postoji namjera učenja, ali će se pokazati u situaciji potrebe24.04.23

PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA 34

Posebni oblici učenja(na granici namjernog i nenamjernog učenja)

sugestopedija: učenje u stanju opuštenosti

hipnopedija: učenje u snu


POUČAVANJA 35

Učenje i uloga nastavnika 2 dimenzije potreba za pomoć u učenju

usmjeravanje podrška

u kojoj mjeri učenik/ student očekuje od nastavnika usmjeravanja ili podršku ovisi o sljedećim osobinama studenta:

osjećaj kompetentnosti za područje učenja (samoefikasnost) potreba da se pouzdaje u nastavnika posvećenost učenju uvjerenje u vlastite sposobnosti


POUČAVANJA 36

Documents

PSIHOLOGIJA UČENJA I POUČAVANJA Učenje i obrazovanje