24
12 Računovodstvo troškova pruža informacije o visini troška po poslovnoj aktivnosti i omogućava utvrđivanje profitabilnosti po proizvodu, po sektoru, pogonu, vremenu... Forenzičko računovodstvo predstavlja primjenu računovodstvenih znanja i vještina u razrješavanju finansijskih odnosa, činjenica i transakcija koje mogu da budu ili već jesu, predmet sudskog postupka. Imovina predstavlja sredstva koja su vlasništvo preduzeća i od kojih se očekuju buduće ekonomske koristi. Javlja se u obliku stvari, prava i novca. Može da bude poslovna i neposlovna, stalna i obrtna imovina. Računovodstvena načela su pravila razvijena od strane računovodstvene teorije i prakse s ciljem da se jasno definišu računovodstvene kategorije, prikupljaju i obrađuju podaci i prezentuju informacije. Osnovna računovodstvena načela su: Načelo dvostranog obuhvatanja poslovne promjene polazi od toga da svaka ekonomska promjena utiče na dva imovinska dijela preduzeća zbog čega se i dva puta bilježi. Načelo poslovne jedinice zahtijeva da se imovina uložena u poslovanje obuhvata odvojeno od ostale imovine vlasnika i povjerilaca. U okviru jednog preduzeća mogu se formirati i uže računovodstvene cjeline, kao što su mjesto troška, profitni ili investicioni centri. Načelo kontinuiteta poslovanja, odnosno neodređenog trajanja djelatnosti znači da trajanje djelatnosti koja je predmet obuhvatanja nije po pravilu unaprijed utvrđeno. Načelo novčanog mjerila podrazumijeva izražavanje poslovnih promjena u novčanim jedinicama. Načelo istorijskog (stvarnog) troška znači da se imovina vodi i iskazuje u visini stvarnog izdatka učinjenog radi njenog sticanja. Načelo uzročnosti zahtijeva da u obračunskom periodu za koji se utvrđuje rezultat budu uključeni svi prihodi i rashodi koji su u njemu nastali, nezavisno od toga kada su prihodi naplaćeni, a rashodi plaćeni. Načelo opreznosti zahtijeva da se imovina preduzeća i rezultat precizno odmjere, bez precjenjivanja ili potcjenjivanja. Načelo zaokružene cjeline znači da je jedinica računovodstvenog obuhvatanja uvijek posebna zaokružena cjelina. Načelo cjelokupnosti znači da računovodstvo obuhvata cjelinu sredstava i obaveza prema izvorima sredstava, prihoda i rashoda, kao i iz njih

Računovodstvo Lat

  • Upload
    amde71

  • View
    239

  • Download
    8

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Rašunovodstvo

Citation preview

Raunovodstvo trokova prua informacije o visini troka po poslovnoj aktivnosti i omoguava utvrivanje profitabilnosti po proizvodu, po sektoru, pogonu, vremenu...Forenziko raunovodstvo predstavlja primjenu raunovodstvenih znanja i vjetina u razrjeavanju finansijskih odnosa, injenica i transakcija koje mogu da budu ili ve jesu, predmet sudskog postupka.Imovina predstavlja sredstva koja su vlasnitvo preduzea i od kojih se oekuju budue ekonomske koristi. Javlja se u obliku stvari, prava i novca. Moe da bude poslovna i neposlovna, stalna i obrtna imovina.Raunovodstvena naela su pravila razvijena od strane raunovodstvene teorije i prakse s ciljem da se jasno definiu raunovodstvene kategorije, prikupljaju i obrauju podaci i prezentuju informacije.Osnovna raunovodstvena naela su:Naelo dvostranog obuhvatanja poslovne promjene polazi od toga da svaka ekonomska promjena utie na dva imovinska dijela preduzea zbog ega se i dva puta biljei.Naelo poslovne jedinice zahtijeva da se imovina uloena u poslovanje obuhvata odvojeno od ostale imovine vlasnika i povjerilaca. U okviru jednog preduzea mogu se formirati i ue raunovodstvene cjeline, kao to su mjesto troka, profitni ili investicioni centri.Naelo kontinuiteta poslovanja, odnosno neodreenog trajanja djelatnosti znai da trajanje djelatnosti koja je predmet obuhvatanja nije po pravilu unaprijed utvreno.Naelo novanog mjerila podrazumijeva izraavanje poslovnih promjena u novanim jedinicama.Naelo istorijskog (stvarnog) troka znai da se imovina vodi i iskazuje u visini stvarnog izdatka uinjenog radi njenog sticanja.Naelo uzronosti zahtijeva da u obraunskom periodu za koji se utvruje rezultat budu ukljueni svi prihodi i rashodi koji su u njemu nastali, nezavisno od toga kada su prihodi naplaeni, a rashodi plaeni.Naelo opreznosti zahtijeva da se imovina preduzea i rezultat precizno odmjere, bez precjenjivanja ili potcjenjivanja.Naelo zaokruene cjeline znai da je jedinica raunovodstvenog obuhvatanja uvijek posebna zaokruena cjelina.Naelo cjelokupnosti znai da raunovodstvo obuhvata cjelinu sredstava i obaveza prema izvorima sredstava, prihoda i rashoda, kao i iz njih izvedenih kategorija u skladu sa njihovom materijalnom sadrinom.Naelo jedinstvenosti i svodnosti zahtijeva iskazivanje ekonomskih kategorija na njihovom jednoobraznom sadraju, to olakava uporedivost.Naelo dokumentarnosti zahtijeva da se ekonomske promjene obuhvataju na osnovu pravovaljanog i na propisani nain sastavljenog i provjerenog dokumenta.Naelo bruto iskazivanja ekonomskih kategorija zahtijeva iskazivanje poslovnih promjena u bruto iznosima (bez kompenzacija).Naelo objektivnosti zahtijeva da podaci i informacije budu objektivni, tj zasnovani na mjerilima, na injenicama, sa to manje subjektivnosti.Naelo preglednosti zahtijeva da podaci i informacije treba da su na shodan nain sistematizovani, saeti i usklaeni sa namjenom korienja i da su to razumljiviji korisnicima.Naelo blagovremenosti zahtijeva da se podaci obrauju aurno, a informacije podnose u roku koji omoguava blagovremeno donoenje poslovnih odluka.

Naelo ekonominosti zahtijeva da prikupljanje podataka i njihovo pretvaranje u informacije treba da bude obavljeno sa to manje trokova za traeni kvalitet.Osnovne raunovodstvene katetornje: imovina, sredstva, aktiva, izvori, pasiva, obaveze, kapital, prihodi i rashodi.

Raupovodstvena jednaina: sredstva = obaveze + kapitalAktiva - je imovina po obliku - skup stvari prava i novca preduzea. To su sredstva preduzea. Moe da bude stalna ili fiksna (zemljite, graevinski objekt, oprema, i obrtna (sirovine, materijal, gotovi proizvodi) u funkciji i van funkcije.Pasiva - je imovina po vlasnitvu - imovina preduzea posmatrana sa stanovita izvora finansiranja. Izvori sredstava mogu da budu sopstveni i pozajmljeni (kapital i obaveze, vlastit i tui)Izvori sredstava - pasiva - (sopstveni ili tui) su subjekti od kojih se pribavljaju sredstva.Osnovna sredstva - stvari, prava i novac kao sredstva koja uestvujui u poslovnim procesima postepeno prenose svoju vrijednost na poslovne uinke i vraaju se u prvobitno pojavni oblik, po pravilu u periodu duem od jedne godine.Obrtna sredstva - stvari, prava i novac kao sredstva koja se jednokratnom upotrebom troe u poslovnim procesima, prenosei odjednom svoju cjelokupnu vrijednost na poslovni uinak (proizvod ili uslugu)Prihodi su svako poveanje sredstava proistekli iz realizovanih uinaka, finansijskih plasmana i sluajnih okolnosti za koje ne postoji obaveza vraanja.Rashodi su u novcu izraeni utroci prodatih uinaka, ukljuujui iznose svih oblika datih nekalkulativnih naknada, kao i iznosi svakog smanjenja sredstava i poveanja obaveza prema izvorima sredstava kojima se terete prihodi u odreenom periodu.Trokovn su cjenovni izraz utroaka resursa i nisu identini rashodima.

Osnovna sredstva po oblicima:

U obliku stvari - zemljite, graevine, oprema, ume, zasadi i osnovno stado. Mogu biti: u pripremi, u upotrebi, i van upotrebe.U obliku prava - materijalna prava (pravo na patent, licencu, model, uzorak..), osnivaka ulaganja (patenti, licence, franize, softveri, gudvil), potraivanja u vezi sa izgradnjom osnovnih sredstava.U obliku novca - izdvojena novana sredstva za investicije.Nabavna vrijednost osnovnog sredstva - ulaganje potrebno za njegovo pribavljanje i uvoenje u upotrebu.

Vrijednost osnoanih sredstava:Ispravka vrijednosti osnovnih sredstava je onaj dio nabavne vrijednosti koji je ve napustio prvobitan oblik i prenesen na uinak.Likvidaciona vrijednost osnovnog sredstva je trina vrijednost rashodovanog sredstva umanjena za eventualne trokove njegovog rashodovanja.Revalorizacija osnovnih sredstava je usklaivanje originalne vrijednosti sa kretanjem cijena u periodu korienja.Obrtna sredstva po oblicima:U obliku stvari - materijal, sitan inventar, nedovrena proizvodnja i poluproizvodi, gotovi proizvodi i roba. Mogu biti: na zalihi, pripremi, u upotrebi, doradi ili na putu.U obliku prava - kratkorone hartije od vrijednosti, tekua potraivanja od kupaca, neukalkulisani trokovi i nedospjeli rashodi.Razlika izmeu eka, mjenice i obveznice: ek je instrument plaanja, mjenica je instrument obezbjeenja plaanja, a obveznica je instrument prikupljanja (obezbjeenja) kapitala.Sumnjiva potraivanja su ona potraivanja za koja ne postoji vjerovatnoa naplate u odgovarajuem roku. Poseban vid sumnjivih potraivanja su sporna potraivanja za koja je ve zapoeo sudski postupak.Sredstva u obliku novca (novana sredstva) su; novac na tekuem, deviznom ili prolaznom raunu, otvoreni akreditivi, novac u blagajni.Gudvil preduzea je ugled preduzea, tj. njegova unutranja vrijednost. U bilansu stanja pojavljuje se kao nematerijalna imovina. To je razlika izmeu cijene koja je plaena za kupljenu kompaniju i neto vrijednosti imovine koju kupac zapravo dobija.Trajni kapital (sopstveni izvori) predstavlja obaveze prema izvorima sredstava koje se ne vraaju dok preduzee posluje, kao i osnivaki ulozi na neodreeni rok. Trajni kapital ine: nominirani kapital (dravni, dioniki, inokosni kapital i trajni ulozi) i nenominirani kanital - rezerve (zakonske, statutarne, slobodne, nerasporeena dobit).Bruto dobit - razlika izmeu ukupnog prihoda i ukupnog rashoda.Neto dobit - razlika izmeu brugo dobiti i poreza.

Raspodjela neto dobiti se vri na poveanje uloga, dividende, rezerve i plateGubitak - nastaje ako je ukupan prihod nedovoljan da pokrije ukupne rashode.Pokrie gubitka - se vri dotacijom, otpisom potraivanja povjerilaca, smanjenjem rezervi i smanjenjem sopstvenog kapitala.Nepokriveni gubitak predstavlja ispravku vrednosti trajnog kapitala.Inventar je sistematski pregled cjelokupne imovine preduzea na odreeni dan. Treba razlikovati inventar od inventarisanja - inventar je popis cjelokupne imovine ili njenih dijelova, dok je inventarisanje prebrojavanje, premjeravanje odgovarajuih imovinskih dijelova preduzea.Bilans stanja je sumaran prikaz cjelokupnog imovinskog stanja preduzea na odreen dan. Ima dva dijela - aktivu i pasivu koje moraju biti u ravnotei (A=P). On je vrsta krae i preglednije slike inventara. Razlika: Inventar je detaljan pregled svih pojedinanih imovinskih dijelova (detaljan i po vrijednostima i po koliinama) i prikazuje se tabelarno u vidu jednostranog rauna (imovinski dijelovi se niu jedan ispod drugog po odreenom redu). Bilans je sumaran pregled stanja pojedinih sredstava preduzea, kao i sumaran pregled njihovih izvora (prikaz imovinskog stanja preduzea je sumaran po vrijednostima) i tabelarno se prikazuje u obliku dvostranog rauna, tj. rauna sa dvije strane (aktivnom i pasivnom)Razvrstavanje sredstava po principu likvidnosti znai da se sredstva svrstavaju u aktivi zavisno od stepena mogunosti njihovog pretvaranja u novac Postoji princip rastue i princip opadajue likvidnosti sredstava.Bilans uspjeha je zbirni prikaz prihoda i rashoda iz poslovanja preduzea u odreenom periodu. On je usmjeren na provjeru rezultata poslovanja - profitabilnosti. To je sumarni izvjetaj koji pokazuje poslovni uspjeh preduzeaVrste bilansa: osnivaki ili poetni - sastavlja se pri osnivanju preduzea; zavrni ili zakljuni - pri redovnom godinjem zakljuenju knjiga; likvidacioni - prilikom dobrovoljne ili prinudne likvidacije preduzea; fuzioni bilans - prilikom spajanja jednog preduzea sa drugim i poreski bilans - sastavlja se na zahtjev poreskih organa

etiri osnovne bilansne promjene:Promjene koje izazivaju poveanje aktive i pasive za isti iznos npr. nabavka materijala na kredit, primanje osnovnog sredstva bez nadoknade itd.Promjene koje izazivaju smanjenje aktive i pasive za isti iznos - npr. dobavljau je isplaen dut u gotovu, ustupljeno je osnovno sredstvo bez nadoknade, itd.Promjene koje izazivaju izmjene u strukturi aktive - poveavaju jednu poziciju aktive, a smanjuju drugu, npr: predaja materijala u proizvodnju, kupovina materijala za gotovinu, itd.Promjene koje izazivaju izmjeneu strukturi pasive npr. isplata obaveza prema dobavljaima iz odobrenog kredita, pretvaranje kratkoronog u dugoroni kredit, itd.Promjene u vezi sa prihodima i rashodima: poveanje aktive i pasive usljed prihoda; izmjene u strukturi aktive usljed prihoda; smanjenje aktive i pasive usljed rashoda; izmjene u strukturi pasive usljed rashoda.Izvjetaj o tokovima gotovine je prikaz gotovinskih novanih tokova u preduzeu u odreenom periodu, odnosno gotovine ostvarene iz poslovanja preduzea. To je provjera ostvarivanja cilja likvidnosti preduzea. Ovaj izvjetaj je vezan za ostale izvjetaje.Izvjetaj o promjenama na kapitalu je prikaz promjena na kapitalu preduzea u odreenom periodu. On pokazuje ukupna poveanja i smanjenja neto imovine preduzea.Raun ili konto je grafiki prikaz mjesta za biljeenje poetnog stanja odreenog imovinskog dijela i svih promjena na tom imovinskom dijelu.Pojam duguje znai knjienje na lijevu (zaduujemo, teretimo), a potrauje na desnu stranu rauna (priznajemo, odobravamo). Obino se koriste termini dugovna i potrana strana.Saldo je ostatak stanja jednog imovinskog dijela, cifarski izraenog na njegovom raunu, poslije evidentiranja svih nastalih promjena na tom imovinskom dijelu.Vrste rauna:Rauni stanja (stalni ili realni rauni)a)Aktivni - pokazuju stanje i kretanje sredstava. Na lijevoj strani knjii se poetno stanje i sva poveanja, a na desnoj smanjenja (npr. osnovna i obrtna sredstva).

b)Pasivni - stanje i kretanje izvora sredstava. Na desnoj strani knjii se poetno stanje izvora sredstava i sva poveanja, a na lijevoj smanjenja (npr. dioniarski kapital, rezervni fond, krediti...).v)Aktivno-pasivni rauni - mogu imati kako aktivan tako i pasivan saldo (npr. dobavljai dunici i kupci povjerioci).Rauni ispravki vrijednosti (korektivni) njihova funkcija se ne manifestuje u iskazivanju stanja i kretanja sredstava i njihovih izvora, ve u ispravljanju njihovih vrijednosti prikazanih na odgovarajuim raunima (npr. Ispravka vrijednosti postrojenja i opreme).Rauni uspjeha (obraunski ili nominalni rauni)a)Rauni rashoda - gdje se na lijevu stranu biljee promjene koje predstavljaju smanjenje aktive, odnosno obrnuto.b)Rauni prihoda - gdje se na desnu stranu biljee promjene koje predstavljaju poveanje aktive, odnosno obrnuto.Mjeoviti rauni - na kojima se iskazuje kako stanje odreenog aktivnog ili pasivnog imovinskog dijela, tako isto i ostvaren uspjeh na njima (npr. hartije od vrijednosti, valuta, devize, gotovi proizvodi. .).Sintetiki rauni - zbirni ili kolektivni rauni, oni koji u svom saldu predstavljaju bilansnu poziciju.Analitiki rauni - pojedinani rauni do kojih se dolazi ralanjivanjemBilansii rauni - oni na kojima se evidentiraju sredstva i njihovi izvoriVanbilansni rauni - oni na kojima se evidentiraju sredstva drugih preduzea koja su data u vidu garancija, ili na uvanje i kao takva nemaju neposredan uticaj na veinu sredstava i izvora sredstava preduzea.Kontni okvir - sistematizovani popis konta (rauna) sa nazivima i brojevima (iframa) koji omoguava lako i jednostavno snalaenje u poslovnim knjigama,Opti kontni okvir - odnosi se na itavu zemlju i prema njemu sva preduzea vode svoje knjigovodstvo.Posebni kontni okvir - odnosi se na pojedine djelatnosti (banke, osiguranje.. ).Klase u kontnom okviru - ukupno ima 10 klasa: klasa 0 - upisani neuplaeni kapital i stalna sredstva, klasa 1 - zalihe, klasa 2 - kratkorona potraivanja, kratkoroni plasmani i gotovina, klasa 3 - kapital, klasa 4 - dugorona rezervisanja i obaveze, klasa 5 - rashodi, klasa 6 - prihodi, klasa 7 - otvaranje i zakljuak rauna stanja i uspjeha, klasa 8 - vanbilansna evidencija, klasa 9 -

obraun trokova i uinaka. Klase su razvrstane na grupe, grupe na sintetika konta koja se prema potrebama razvrstavaju na analitika konta.Osnovne knjigovodstvene evidencije:Dnevnik - hronoloka evidencija - biljeenje poslovnih promjena prema redu nastanaka-sadri sve informacije o transakciji na jednom mjestu.Glavna knjiga - je knjiga povezanih rauna na koja se unosi evidencija kao u dnevniku, samo je ovdje razvrstana po pozicijama, za svaku stavku u bilansu.Pomone knjngovodstvene evidencije:Knjiga blagajne - u kojoj se vode promjene u kretanju i stanju gotovine.Knjige materijala - evidentiranje materijala u knjigovodstvu i u magacinima. Knjiga kupaca - evidencija odnosa sa kupcima po svakom kupcu.Knjiga dobavljaa - evidencija odnosa sa dobavljaima po svakom dobavljau. Knjige osnovnih sredstava - evidencija osnovnih sredstava po svakom sredstvu, mjestu, vrijednosno i naturalno.

Dugoronn kreditn - krediti (obaveze), prema finansijskim institucijama, iji je rok otplate dui od jedne godineKratkoroni krediti - krediti (obaveze) sa rokom vraanja do jedne godine.Sredstva od emisije obveznica - obaveze preduzea po osnovu emitovanih obveznica nakon uplate za prodate obveznice.Ulaganja u druga preduzea predstavljaju ulaganja koja su izvrena u cilju ostvarenja dugoronog uticaja na poslovnu politiku drugih preduzea, a radi poboljanja sopstvenog poslovanja ulagaa.Dugoroni plasmani predstavljaju ugovorne novane pozajmice date na rok dui od jedne godine.Knjigovodstveno obuhvatanje osnovnih sredstava:Osnovna sredstva se dijele na: osnovna sredstva u pripremi, osnovna sredstva u funkciji; osnovna sredstva van funkcije.Ulaganja u osnovna sredstva:Kupovina osnovnih sredstva - novih ili upotrebljivanihIzgradnja osnovnih sredstava - izgradnja od strane izvoaa radova; izgradnjau sopstvenoj reiji i izgradnja zajedinkih osnovnih sredstavaKnjngovodstveno obuhvatanje materijala:Materijal - predmeti rada, pomoni, neproizvodni materijal, goriva (tehnoloka, energetska i goriva za ogrev), mazivo, sitan inventar, ambalaa, auto-gume i otpaci.

Evidentiranje materijala se vri u:finansijskom knjigovodstvu sintetiko evidentiranje materijala kao dijela obrtnih sredstava po vrijednosti;materijalnom knjigovodstvu - analitiko evidentiranje materijala po vrsti, koliini i vrijednosti;magacinskom knjigovodstvu - analitiko evidentiranje - naturalnoNabavka materijala - poveanje zaliha s jedne, a smanjenje novanih sredstava ili poveanje obaveza sa druge strane.Nabavka materijala po stvarnoj nabavnoj vrijednosti - stvarna nabavna vrijednost predstavlja zbir fakturne vrijednosti i stvarnih zavisnih trokova nabavke.Nabavka materijala po kombinovanoj nabavnoj vrijednosti - nabavna cijena se sastoji od fakturne cijene i planiranih zavisnih trokova nabavke.Nabavka materijala po planskoj nabavnoj vrijednosti - planska nabavna cijena se sastoji od planske fakturne cijene i planskih zavisnih trokova nabavke.Razlika izmeu planske i stvarne nabavne vrijednosti se obuhvata na raunuodstupanja od planskih nabavnih cijena materijala.Materijal moe da se javi u oblicima:Nefakturisani materijal - kada je materijal stigao u magacin, a faktura oddobavljaa jo nije stigla.Materijal na putu- kada je faktura stigla prije materijala koji je poslat.Materijal na obradi i doradi - kada se isti nalazi na doradiPojam i podjela trokova i rashoda:Trokovi su novani izraz utroenog rada, sredstava i dobara u ciljuproizvodnje novih proizvoda ili pruanja odreenih usluga.Sa aspekta knjigovodstva znaajna je podjela trokova prema: Njihovoj prirodi trokovi materijala, otpisa osnovnih sredstava, proizvodnih usluga, neproizvodnih usluga i plate (lini dohoci) Nainu kalkulisanja u cijenu kotanja gotovih proizvoda i usluga; Direktni - oni koji se neposredno kalkuliu u cijenu kotanja, Indirektni - koji se ne kalkuliu direktno u cijenu kotanja, jer su uslovljeni proizvodnjom veet broja proizvoda, kapacitetom, prodajnom funkcijom, itd Zbog toga se oni kalkuliu preko kljua za raspodjelu; Funkcionalnom podruju; trokovi nabavke, proizvodnje, prodaje, upravljanja i trokovi finansiranja;

Stepenu reagovanja na promjene obima proizvodnje:Varijabilni - mijenjaju se sa promjenom obima proizvodnje,Fiksni- ne mijenjaju se sa promjenom obima proizvodnje, ostaju stalni nezavisno od proizvodnje.Trokovi amortizacije predstavljaju vrijednost otpisa osnovnih sredstava. Osnovica za obraun visine otpisa je nabavna vrijednost osnovnih sredstava. Za utvrivanje visine otpisa koristi se: metod vremenskog otpisivanja i metod funkcionalnog otpisivanja.Metod vremenskog otpisivanja sredstava - nabavna vrijednost osnovnog sredstva se raspodjeljuje na ekonomski vijek njegove upotrebe Kod ovog metoda visina otpisa osnovnog sredstva se moe obraunati na osnovu:a)Linearnog (konstantnog) otpisa - pretpostavlja da se osnovna sredstva troe ravnomjerno u toku itavog procijenjenog vijeka trajanja, a visina otpisa se utvruje kao odnos nabavne vrijednosti osnovnog sredstva i procijenjenog vijeka njihovog trajanja.b)Progresivnog otpisa - visina otpisa se poveava iz godine u godinu, jer to odgovara prirodi osnovnih sredstava koja se u poetku neznatno troe.v)Degresivnog otpisa - najvei dio nabavne vrijednosti osnovnog sredstva otpisuje se u prvim godinama korienja, odnosno, visina otpisa se vremenom smanjuje.Funkcionalni metod otpisa - visina otpisa se utvruje zavisno od oekivanih efekata koje osnovno sredstvo moe da prui.Sadanja vrijednost osnovnog sredstva je razlika izmeu nabavne i otpisane vrijednosti, a utvruje se kada se od salda rauna Osnovna sredstva odbije saldo rauna Ispravka vrijednosti osnovnih sredstava.Trokovi materijala predstavljaju novani izraz utroka materijala u proizvodnji uinaka. Zavisno od naina organizacije magacinske i analitike evidencije materijala, utroak se moe obraunavati po partijama (nabavkama) i po vrstama materijala.Metodi obrauna trokova materijala: metod prosjene nabavne cijene metod prva ulazna = prvoj izlaznoj cijeni (FIFO metod) metod posljednja ulazna = prvoj izlaznoj cijeni (LIFO metod)Planski trokovi materijala se dobijaju kada se utroene koliine materijala pomnoe sa planskim nabavnim jedininim cijenama.Nabavna vrijednost realizovanog materijala predstavlja ukupnu vrijednost nabavljenog materijala za proizvodnju koju ine fakturna vrijednost i zavisni trokovi nabavke. Knjigovodstveno se moe voditi po stvarnoj nabavnoj

vrijednosti i planskoj nabavnoj vrijednosti. Ako se vodi po planskoj nabavnoj vrijednosti javljaju se odstupanja od planskih vrijednosti.Nabavna vrijednost realizovane robe predstavlja redovan rashod trgovinskog preduzea Knjigovodstveno obuhvatanje nabavne vrijednosti realizovane robe moe se vriti po nabavnoj cijeni, po prodajnoj cijeni i po prodajnoj cijeni sa porezom na dodatu vrijednost.Trokovi sitnog inventaraSitan inventar i ambalaa su sredstva koja ine veliki broj razliitih predmeta sa kratkim vijekom trajanja. U zavisnosti od vijeka trajanja i vrijednosti, trokovi sitnog inventara i ambalae se obuhvataju na sljedee naine: optisivanje u potpunosti prilikom stavljanja u upotrebu (troe se jednokratno) otpisivanje 50% prilikom stavljanja u upotrebu (stvari za koje se vijek trajanja moe pouzdano utvrditi) otpisivanje kalkulativnim otpisom (stvari koje imaju dui vijek trajanja)Trokove proizvodnih usluga obino ine trokovi: usluga na doradi robe, transportnih usluga, telefona, taksi usluga, prevoza robe, potanskih usluga, zakupnina, sajmova, reklame i propagande.Trokovi neproizvodnih usluga podrazumijevaju dnevnice za slubena putovanja, kirije, zakupnine, bankarske usluge, advokatske usluge, premije osiguranja, komunalne usluge, reprezentacija i sl.Trokovi zarada (plata, linih dohodaka) ine trokovi neto zarada uveani za poreze, doprinose i naknade po osnovu zarada.Rashod je dio trokova koji treba da bude pokriven iz prihoda (utroeni materijal u prodatim proizvodima je rashod, a materijal u proizvodima na zalihi nije). Pojam rashoda je iri od pojma troka, jer pored troka obuhvata i troenja koja nisu nuna za poslovanje preduzea.Podjela rashoda prema redovnosti njihovog nastanka:Redovni rashodi - nastaju u vezi sa poslovanjem preduzea i mogu biti: poslovni (nastali u vezi sa obavljanjem osnovne djelatnosti preduzea) i finansijski - nastaju po osnovu koritenja finansijskih izvora.Ostali rashodi - nastaju usljed sluajnih, nepredvienih okolnosti i predstavljaju sva smanjenja sredstava ili poveanja obaveza, po osnovu kojih se ne oekuje nastanak bilo kakve protivvrijednosti.Finansijski rashodi su rashodi na osnovu korienja tuih izvora (kamate, kursne razlike, zatezne kamate, isplate prije roka dospjea obaveze).

Prihodi predstavljaju svako poveanje sredstava proistekle iz realizovanih uinaka, finansijskih plasmana i sluajnih okolnosti za koje ne postoji obaveza vraanja.Prihodi i rashodi nisu prilivi i odlivi. Za obraun rezultata je bitno da je prihod nastao u datom obraunskom periodu, a ne da li je u tom periodu i naplaen.Vrednovanje prihoda je iskazivanje i vremenska alokacija prihoda u bilansu uspjeha. Dva su bitna pitanja: kada je prihod ostvaren i kako se utvruje visina prihoda: Vrednovanja prihoda na bazi proizvedenih uinaka - pretpostavlja da su u trenutku proizvodnje poznati prihodi; Vrednovanja prihoda na bazi naplate prodatih uinaka - podrazumijeva da se u prihode uzima samo naplaena realizacija. Fakturisanje i isporuka proizvoda nisu dovoljni za priznavanje prihoda, Vrednovanja prihoda na bazi prodatih uinaka - polazi od toga da je za vrednovanje i alociranje prihoda na obraunske periode dovoljno da su uinci fakturisani i isporueniKlasifikacija prihoda: redovni (nastaju iz osnova redovne djelatnosti preduzea), finansijski (dividende, kamate, pozitivne kursne razlike) i ostali prihodi (nastaju usljed specifinih uzroka).Poslovni prihodi su: prihodi od prodaje robe, proizvoda i usluga; prihodi od aktiviranja uinaka, prihodi od subvencija, dotacija, kompenzacija i povraaja dabina; promjena vrijednosti zaliha uinaka; ostali poslovni prihodi koji su obraunati nezavisno od vremena naplate.Prodaja uinaka (proizvoda, usluga i sl.) se knjigovodstveno obuhvata zaduivanjem rauna kupca, poslovnog rauna ili blagajne, za prodajnu vrijednost i poveanjem prihoda na raunu realizacija proizvoda, usluga, materijala ili robeFinansijski i vanredni prihodi se obuhvataju zaduivanjem tekueg rauna ili blagajne i odobravanjem odgovarajueg rauna prihoda.Kalkulacija predstavlja skup postupaka pomou kojih se dolazi do cijene po jedinici proizvoda ili artikla u skladu sa ciljevima za koje se koristi, a moe da bude: stvarna (naknadna), planska (prethodna), pojedinana i zbirna.Radni nalog je dokument kojim se prate radovi koje obavlja pojedino lice ili organizaciona jedinica poslovnog subjekta u izradi odreenog proizvoda.

Porezi su obavezna davanja za koje nema direktne protivusluge. Najee se dijele na direktne (poreze na dohodak, porez na dobit, porez na imovinu, takse) i indirektne (carine, akcize, porez na dodatu vrijednost, porezi vezani za uvoz).Indirektni porezi su: uvozne i izvozne dabine, akcize, porez na dodatu vrijednost, porez na promet, putarine kao i drugi porezi koji se zaraunavaju na proizvode i usluge.Administriranje poreza u Srpskoj vre: Poreska uprava Republike Srpske za direktne poreze i Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine za indirektne poreze.Poreska evidencija sadri sve podatke potrebne za utvrivanje i plaanje poreza, zatim podatke o obveznicima, vrijeme nastanka obaveze, te iznos osnovice i poreza. Ona je obavezna i mora da se organizuje tako da omogui laku kontrolu. Vodi se po naelima: stalnosti, dosljednosti, razumljivosti, relevantnosti, pouzdanosti, vjerodostojnosti, neutralnosti, kompletnosti, opreznosti.Posebne evidencije su duni da vode obveznici poreza na dodatu vrijednost kroz knjige ulaznih i knjige izlaznih faktura, te raune na kojima se obavezno iskazuje: izlazni i ulazni porez na dodatu vrijednost, uplate poreza, uvozni porez na dodatu vrijednost i izvoz, porez na avanse i porez isplaen poljoprivrednim proizvoaima.Porez na dodatu vrijednost je svefazni porez u prometu robe i usluga To je porez na potronju. Preduzea su obavezna da ustroje posebnu evidenciju poreza na dodatu vrijednost.Poreski obveznikza PDV je lice kojeje prema odredbama zakona dunoda plati porez.Poreska osnovica za obraun PDV je oporezivi iznos naknade koju obveznik primi ili treba da primi za isporuena dobra ili pruene usluge, ukljuujui subvencije koje su neposredno povezane s cijenom tih dobara. Ona ukljuuje i akcize, carinske dabine, kao i pratee trokove (provizije, trokovi pakovanja, prevoza, osiguranja, trokovi povratne ambalae).Stopa PDV-a u BiH je 17%, jedinstvena stopa Obraunava se na cijenu koja ne sadri PDV. Preraunata stopa PDV-a je 14,53%.

100 x stopa PDV 100 x 17

== 14 53%100 + stopa PDV 100 + 17Period obrauna PDV je jedan kalendarski mjesec. Obveznici PDV-a su duni da podnesu prijavu i plate PDV od 01 do 10 u mjesecu po isteku poreskog perioda. Iznos obaveze za uplatu PDV-a ili iznos povrata PDV-a koji potrauje

poreski obveznik za obraunski period predstavlja razliku izmeu ukupnog izlaznog i ulaznog PDV-a obraunatog u toku poreskog perioda.Faktura je dokument koji obavezno ispostavlja prodavac prilikom isporuke robe. To je prvi nosivi stub poreza na dodatu vrijednost i osnov za utvrivanje poreske obaveze Osnovni elementi su: naziv, adresa, identifikacioni broj poreskog obveznika - isporuioca, broj, mjesto i datum izdavanja, datum isporuke dobra ili usluge, naziv, adresa, identifikacioni broj poreskog obveznika - kupca, trgovaki naziv, vrstu, koliiiu i cijenu isporuenih dobara ili usluga, pojedinanu vrijednost bez poreza, ukupan iznos bez poreza i sa porezom, stopu i iznos poreza na dodatu vrijednost.Potraivanja mogu da budu: likvidna - naplativa u punom iznosu i u ugovorenom roku; nenaplativa - zbog zastarjelosti i smatraju se vanrednim rashodom; ugroena, sporna, sumnjiva - nesigurna sredstva, mogunost njihove naplate zavisi od odluke suda ili od visine likvidacione mase dunika.Dekomponovanje salda aktivno-pasivnih rauna znai podvajanje (razvijanje) ranije kompenzovanih salda na sintetikim aktivno-pasivnim raunima i to na aktivnu i pasivnu komponentu, tj. na dugovni i potrani saldo odnosnih rauna.Vremensko razgranienje (periodizovanje) rashoda i prihoda znai utvrivanje rashoda i prihoda koji se odnose na odreeni obraunski period. Do vremenskog razgranienja moe doi ako neki od nastalih rashoda ili prihoda u obraunskom periodu nisu knjigovodstveno obuhvaeni zbog nedostatka dokumenata, kao i kada postoje unaprijed isplaeni trokovi ili rashodi i unaprijed naplaeni prihodi.Revalorizacija osnovnih sredstava i zaliha (realne aktive) je postupak utvrivanja realne (tekue, trine) vrijednosti sredstava u bilansu stanja. Revalorizacija ima za posljedicu pojavu revalorizacione razlike ili rezultata revalorizacije.Vanknjigovodstveni postupci neutralisanja uticaja inflacije imaju za cilj eliminisanje uticaja inflacije na pozicije bilansa stanja i bilansa uspjeha kroz konvertovanje pozicija u novane jedinice iste kupovne snage. Radi se o postupku aktuelizacije ili revalorizacije elemenata realne aktive u bilansu stanja i rashoda u bilansu uspjeha u realne vrijednosti.Koeficijent revalorizacije je indeks koji pokazuje odnos nabavne vrijednosti sredstva i njegove vrijednosti na dan bilansiranja. Kao koeficijenti revalorizacije obino se koriste:Opti indeks cijena - pokazuje prosjean rast ili snienje cijena svih dobara i usluga u jednoj ekonomiji u posmatranom periodu,

- Grupni indeksi cijena pokazuju prosjean rast ili snienje cijena pojedinih grupa dobara u ekonomiji u odreenom periodu,- Pojedinani indeksi cijena pokazuju rast ili snienje cijena pojedinih vrsta dobara u ekonomiji u posmatranom periodu.

Revalorizacija rashoda se odnosi na aktuelizaciju trokova amortizacije i utroenih i prodatih zaliha na tekue trokove ili trokove zamjene utroenih ili prodatih zaliha na osnovu indeksa cijena.Rashodovanje (likvidacija) osnovnih sredstava predstavlja postupak eliminisanja osnovnih sredstava iz upotrebe. Ovo se vri kada su osnovna sredstva u stanju u kome se vie ne mogu ni koristiti, ni prodati. Do rashodovanja osnovnih sredstava koja su potpuno amortizovana dolazi kada istekne vijek njihovog trajanja. Do rashodovanja osnovnih sredstava koja nisu potpuno amortizovana dolazi kada su ona neispravna, zastarjela, nepodobna ili je njihovo korienje neracionalno.Predzakljuna knjienja predstavljaju postupak svoenja knjigovodstvenog na stvarno stanje (do koga se dolazi popisom ili inventurom) da bi se dobili tani i istiniti podaci za sastavljanje bilansa stanja i bilansa uspjeha.Korekcija salda rauna stanja podrazumijeva knjienja kojima se usklauje knjigovodstveno sa stvarnim stanjem na raunima blagajne, materijala, sitnog inventara, nedovrene proizvodnje, gotovih proizvoda, robe i potraivanja (npr. ako je stvarno stanje manje od knjigovodstvenog, radi se o manjku novca u blagajni; usklaivanje se vri zaduivanjem rauna potraivanja i odobravanjem rauna blagajna za iznos razlike).Zakljuak knjiga je razdvajanje poslovanja izmeu sukcesivnih obraunsknh perioda, i vri se nakon to se zavre predzakljuna knienja. Preduzee sastavlja zakljuni list, vri formalno zakljuivanje rauna rezultata i rauna stanja, te sastavlja krajnji bilans uspjeha i bilans stanja.Zakljuni list je spisak svih rauna glavne knjige sa prometom i saldom To je Probni list plus bilans stanja i bilans uspjeha i predstavlja pripremu za izradu bilansa stanja, bilansa usjeha i zakljuivanje knjiga.Godinji obraun je kompletan izvjetaj o poslovanju preduzea za obraunsku godinu i obino sadri: Bilans stanja, Bilans uspjeha, Izvjetaj o novanim tokovima, Izvjetaj o promjenama na kapitalu i Napomene - biljeke uz finansijske izvjetaje.Metodi obrauna periodinog rezultata- Metod ukupnih trokova - prema kome se periodini rezultat obraunava na osnovu podataka o ukupnim prihodima, tekuim trokovima i zalihama datog obraunskog perioda i pretpostavlja da

postoji evidencija o poetnim zalihama i trokovima po vrstama na raunima glavne knjige; Metod prodatih uinaka (bilans prodatih uinaka) prema kome se periodini rezultat utvruje sueljavanjem ukupnih prihoda i rashoda datog perioda.Periodini rezultat je razlika izmeu prihoda ostvarenih u datom obraunskom periodu i njima odgovarajuih (korespondentnih) rashoda. Oblici periodinog rezultata: Finansijski rezultat - utvruje se kao razlika ostvarenih prihoda i trokova dobara i usluga koji su upotrijebljeni ili utroeni u vezi sa ostvarenim prihodima Dohodak - zasniva se na konceptu da obavljanje djelatnosti i ostvarivanje prihoda po tom osnovu pretpostavlja troenje prenesene vrijednosti, dok utroeni tekui rad stvara novu vrijednost. Dohodak je razlika izmeu ukupnih prihoda i rashoda koji ine materijalni trokovi i amortizacija. Moe se rasporediti samo onaj dio dohotka koji preostane nakon isplate linih dohodaka kao nadoknada za utroen tekui rad.Raspodjela periodinog rezultata U inokosnom preduzeu se rezultat utvruje kao razlika ukupnih prihoda i rashoda i on predstavlja dohodak vlasnika, a ne preduzea i uveava sopstveni kapital. Kod drutva lica raspodjela je ista kao kod inokosnog, ali se prije raspodjele mora obraunati podjela dobiti ortacima prema kriterijumima utvrenim ugovorom. Kod akcionarskog drutva prvo se podmiruju porezi, a potom se vri raspodjela na rezerve i dividende.Upravljanje raunovodstvom u preduzeu je dio ukupnog upravljanja preduzeem. To je kontinuirani proces koji se svodi na usmjeravanje, regulaciju i praenje poslovnih promjena, posmatranih sa finansijskog aspekta.Knjigovodstveni dokumentje pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni, on je podloga za unoenje podataka u poslovne knjige i osnova za nadziranje ispravnosti poslovnog dogaaja. Sastavlja se u mjestu i vremenu nastanka poslovnog dogaaja i treba da je uredno ispostavljen, potpisan i kontrolisan.Organizacija raunovodstvene funkcije predstavlja komponentu upravljanja raunovodstvom. Njen zadatak je da obezbijedi to racionalnije obavljanje svih raunovodstvenih procesa, a u okviru njih i svih raunovodstvenih poslova i zadataka, kao i da prui adekvatne raunovodstvene informacije. Nain organizovanja raunovodstvene funkcije zavisi od veliine preduzea, vrste djelatnosti, tehnike opremljenosti, kvalifikacione strukture zaposlenih, tehnologije i sl.Raunovodstveno planiranje je jasna i razumljiva projekcija poslovnih aktivnosti i rezultata za odreeni period i slui kao osnovna poluga za konrolu svih aktivnosti i poslovanja preduzea. Ono predstavlja skupljanje, sreivanje, obraivanje i prikazivanje podataka o buduem poslovanju.Osnovni dijelovi raunovodstvenog planiranja su: plan rezultata (bilans uspjeha) plan likvidnosti plan kapitalnih ulaganja i plan finansijske strukture (bilans stanja) plan materijalnih trokova plan amortizacije plan zarada.Raunovodstveni nadzor je sistematski niz aktivnosti (skup mjera i postupaka) sraunatih na uporeivanje unaprijed utvrenih normi ili standarda sa ostvarenjem. Njime se utvruju uzorci i posljedice odstupanja, te predlau mjere za prevazilaenje negativnih i podsticanje pozitivnih tendencija u preduzeu.Eksterni nadzor - obavlja se povremeno, od strane organa ili lica van preduzea, to je provjera usklaenosti poslovanja sa zakonskim propisima.Interni nadzor - obavlja se kontinuirano, od strane organa ili lica iz preduzea koje je predmet nadzora, to je provjera potovanja internih optih akata (interna kontrola, interna revizija).Revizija je ispitivanje izvjetaja, knjiga ili dokumenata, pojedinaca ili preduzea u skladu sa opteprihvaenim profesionalnim standardima sa ciljem utvrivanja ispravnosti i prikladnosti raunovodstva i pouzdanosti raunovodstvenih izvjetaja. Ona moe da bude: revizija poslovanja preduzea- ocjena postupaka i metoda upravljanja preduzeem, revizija potovanja normativne regulative - ispitivanje usaglaenosti postupaka u poslovanju sa internim i eksternim propisima, i revizija raunovodstvenih iskaza i izvjetaja - ispitivanje istinitosti i zakonitosti sastavljanja raunovodstvenih izvjetaja (raunovodstvena revizija).Raunovodstvena revizija je najiri i najobuhvatniji oblik ispitivanja materijalnog i finansijskog poslovanja preduzea, to je metod ispitivanja raunovodstvenih izvjetaja ili iskaza, podataka o poslovanju preduzea, poslovnih knjiga i drugih dokumenata u cilju dobijanja pouzdanog miljenja o ekonomskom i finansijskom poloaju preduzea. Ona znai: jo jednom vidjeti, ponovno gledanje ili pogledati unazad, oznaava ili predstavlja ekspertizu zavrnog rauna ili cjelokupnog poslovanja preduzeaForenzika revizija kao aktivnost novijeg datuma, predstavlja primjenu raunovodstvenih metoda u prikupljanju, verifikovanju, obradi, analizi i

izvjetavanju o podacima i informacijama sa ciljem prikupljanja dokaza koji se koriste u sudsko finansijskim sporovima nastalim u kriminalnim radnjama.Raunovodstvena analiza je ispitivanje kvaliteta i formiranje podloga za poboljanje poslovnih procesa i stanja koja se temelji na poreenju podataka u raunovodstvenim obraunima i predraunima. Ona upotpunjuje informacionu podlogu za donoenje poslovnih odluka kako sa podruja kontrole, kao upravljake funkcije, tako i sa podruja planiranja, kao upravljake funkcije. Raunovodstvenom analizom se objanjava odstupanje ostvarenih veliina od planiranih i ostvarenih od standardnih, a odnosi sa na ostvareni obim i strukturu djelatnosti. Najee se vre analize: prihoda, trokova, linih zarada, bruto i neto dobiti, kalkulacije cijena, investicija, sredstava i obaveza.Upravljake informacije:Informacije za potrebe stratekog planiranja - omoguavaju odreivanje naina i nivoa korienja pojedinih eksternih ogranienja i njihov uticaj na budue poslovanjeInformacije za potrebe kontrole upravljanja - pomau pri sagledavanju ostvarenih poslovnih rezultata i efekata u odnosu na planirane i preduzimanje akcija koje su od interesa za preduzeeInformacije za potrebe tekueg poslovanja - prate poslovanje dan po dan, kontinuirano i pomau da zadaci i ciljevi budu ostvareni to potpunije i kvalitetnijeGrupe informacija: informacije za strateko odluivanje informacije za taktiko odluivanje informacije za operativno odluivanjeKorisnici raunovodstvenih informacija:

interni (menadment i zaposleni), eksterni (dravni organi, javnost, povjerioci, kupci, investitori).

Sedam smrtnih grijehova u raunovodstvu

U postupku analize posebnu panju treba obratiti na sljedee dvije osnovne strategije manipulisanja raunovodstvom: strategija hipertrofirane dobiti u tekuem periodu (precjenjivanjem prihoda i podcjenjivanjem trokova), strategija iskazivanja nieg iznosa dobiti u tekuem periodu (podcjenjivanjem prihoda i precjenjivanjem trokova).Hauard ilit, jedan od najveih autoriteta u otkrivanju raunovodstvenih trikova istie sedam najeih smicalica koje se koriste za uljepavanje finansijskih izvjetaja: Ranije knjigovodstveno obuhvatanje prihoda ili knjigovodstveno obuhvatanje prihoda sumnjivog kvaliteta (prihod proknjien, a usluga jo nije izvrena; prihod proknjien, a kupac nije potvrdio prijem robe; prihod proknjien mada kupac nema obavezu plaanja; prodaja i fakturisanje robe podrunici; kompenzacija neke vrijednosti sa kupcem i knjienje kompenzacije kao prihoda). Knjienje lanog prihoda (gotovina primljena iz kredita proknjiena kao prihod; prinos na investiciju proknjien kao prihod; rabat dobavljaa vezan za budue kupovine proknjien kao prihod), Poveanje prinosa jednokratnim zaradama (poveanje profita prodajom potcijenjene imovine; ukljuivanje prinosa ili zarade od investicije kao dijela prihoda; prikazivanje prinosa ili zarade od investicije smanjenjem sopstvenih trokova). Prikazivanje tekuih trokova u narednim ili u prethodnom poslovnom periodu (razgranienje normalnih operativnih trokova; promjena raunovodstvenih politika i iskaznvanje tekuih trokova u prethodnom poslovnom periodu; veoma sporo amortizovanje trokova; izbjegavanje da se smanji vrijednost ili da se otpie oteena imovina ili imovina van upotrebe). Izbjegavanje knjienja obaveza ili njihovog adekvatnog smanjenja (proputanje knjienja trokova i obaveza koji se moraju pokriti odnosno izmiriti; smanjenje obaveza promjenom raunovodstvenih politika; prikazivanje sumnjivih rezervi kao prinosa; kreiranje lanih rabata; prihod proknjien kada je primljena gotovina iako budue obaveze ostaju). Prikazivanje tekueg prihoda u narednom poslovnom periodu (stvaranje rezervi i njihovo prikazivanje kao prinosa u narednom poslovnom periodu; nepravilno dranje prihoda pred zakljuivanjem preuzimanja). Prikazivanje buduih trokova u tekui poslovni period (ubrzano prebacivanje direktnih trokova u sadanji period, pripisivanje amortizacije budueg perioda u sadanji period).