raunovodstvo skripta1. Pojam raunovodstvaRaunovodstvo je osnovni izvor informacija koje slue korisnicima pri donoenju poslovnih odluka i stavova o poslovanju poduzea. Postoji niz definicija raunovodstva, a neke od njih su sljedee:Raunovodstvo je vjetina biljeenja, razvrstavanja i skraenog prikazivanja u novanim iznosima izraenih poslova i dogaaja koji su barem djelomino financijske naravi i interpretiranje iz toga proizalih rezultata.Raunovodstvo je sredstvo analiziranja i kontroliranja poslovanja poduzea i planiranje buduih akcija.Raunovodstvo je djelatnost praenja i prouavanja poslovnog procesa.Raunovodstvo je znanstvena metoda registriranja i kvantitativnog iskazivanja ekonomskih transakcija u cilju izvlaenja novih ekonomskih zakljuaka, kontrole i djelovanja na ekonomske aktivnosti.Raunovodstvo je djelatnost iji su proizvod raunovodstvene informacije.Prema navedenom moe se izvesti definicija:Raunovodstvo je zaokrueni sustav znanstvenih metoda i tehnika evidentiranja i koliinskog iskazivanja ekonomskih transakcija, svojevrsnog planiranja, nadziranja i analiziranja stanja i kretanja imovine, dugova (obveza), kapitala, prihoda i rashoda, kao i utvrivanje financijskog rezultata poduzea i sastavljanje financijskih izvjetaja.1. Raunovodstvo s gledita poslovanjaS GLEDITA POSLOVANJA raunovodstvo poduzea dijelimo prema kriteriju obuhvaa li svu imovinu i procese poduzea ili samo njihov dio, ili obuhvaa pojedine dijelove poduzea. Stoga se raunovodstvo danas najee dijeli na:financijsko raunovodstvo,raunovodstvo trokova iupravljako raunovodstvo.FINANCIJSKO RAUNOVODSTVO (Financial Accounting) odnosi se na cjelinu poduzea, tj. na cjelinu ekonomskih transakcija, ukljuujui i njihove rezultate izraene u novanim pokazateljima. Ono obuhvaa svu imovinu, dugove (obveze) i kapital, financijske rezultate sveukupnog poslovnog procesa poduzea i financijske odnose s drugim poduzeima.Financijsko raunovodstvo daje sintetizirane podatke u obliku sloenih informacija iskazanih u financijskim izvjetajima, a prema Zakonu o raunovodstvu ( l.14) temeljni financijski izvjetaji su:Bilanca - sustavni pregled imovine u aktivi, te dugova (obveza) i kapitala u pasivi, na odreeni datum;Raun dobitka i gubitka financijski izvjetaj koji prikazuje prihode i rashode, te financijski rezultat ostvaren u odreenom vremenskom razdoblju;Izvjee o novanim tijekovima (Statement of Cash Flows) prua informacije o promjenama financijskog poloaja tijekom obraunskog razdoblja, pa prikazuje samo one transakcije koje rezultiraju priljevom i odljevom novca (gotovine) ;Izvjee o svim promjenama glavnice prema MRS-u 1 ovo se izvjee moe izraivati kao izvjee o svim promjenama glavnice ili kao izvjee o promjeni glavnice, osim promjena nastalih iz kapitalnih transakcija s vlasnicima i raspodjele vlasnicima;Raunovodstvene politike i biljeke uz financijska izvjea razrada i dopuna podataka iz bilance, rauna dobiti i gubitka i izvjetaja o novanim tokovima.RAUNOVODSTVO TROKOVA (Cost accounting) naziva se i interno raunovodstvo, jer je svojim informacijama uglavnom okrenuto internim korisnicima poduzea. Obuhvaa trokove po vrstama, mjestima i nositeljima, po elementima strukture cijene i po reagiranju na stupanj zaposlenosti.UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO (Management Accounting) je suvremeni oblik raunovodstva koje se neprestano mijenja i razvija, a usmjereno je poslovnom odluivanju i upravljanju. Njegova je zadaa obraditi i prezentirati raunovodstvene informacije na nain i u obliku prikladnom da pomogne menaderima u donoenju poslovnih odluka. Ono spaja dijelove financijskog raunovodstva i raunovodstva trokova, prezentirajui one podatke koji su znaajni za upravljanje poduzeem.1. Raunovodstveni informacijski sustav (s gledita djelatnosti)S GLEDITA DJELATNOSTI raunovodstveni sustav dijeli se na: raunovodstveno planiranje, knjigovodstvo, raunovodstvenu kontrolu, raunovodstvenu analizu i raunovodstveno informiranje. Slikovito to izgleda ovako: Raunovodstveni sustavRaunovodstveno Knjigovodstvo Raunovodstvena Raunovodstvena Raunovodstvenoplaniranje kontrola analiza informiranjeRaunovodstveno planiranje je prikupljanje, sreivanje, poetno obraivanje i prikazivanje podataka o buduem poslovanju. Rezultat raunovodstvenog planiranja su raunovodstveni predrauni koji se mogu odnositi na poduzee kao cjelinu i na pojedine dijelove poduzea.Knjigovodstvo predstavlja posebnu vrstu skraenog biljeenja ve nastalih ekonomskih promjena koje se mogu iskazati novanim iznosima, a koje su ostavile trag u dokumentima. Knjigovodstvo poduzea obuhvaa (po vrijednosti, koliini i vrstama) svu imovinu, bila ona u materijalnom, novanom obliku ili pravima, kao i obveze koje iz nje proizlaze za poduzee kao gospodarski subjekt. Ono prati njihove promjene i tijek poslovnog procesa, utvrujui za svako obraunsko razdoblje stanje imovine, dugova (obveza) i kapitala, te nastale rashode i ostvarene prihode poslovnih procesa.Knjigovodstvo je djelatnost koja se bavi skupljanjem, ureivanjem, poetnom obradom i prikazivanjem podataka o poslovnim procesima i stanjima. Ono je posebna i najpouzdanija evidencija poslovanja.Raunovodstvena kontrola predstavlja prouavanje i ocjenjivanje samog tijeka izrade knjigovodstvenih podataka i njihovih dokumenata, a ujedno je to i tekua kontrola poslovanja u svim dijelovima raunovodstva. Njezin predmet je kontrola ulazne dokumentacije, raunska kontrola obavljenih knjienja i obrauna, izlaznih raunovodstvenih dokumenata, izvjetaja i informacija o visini trokova i prihoda, priljevu i odljevu novca itd.Raunovodstvena analiza prouava podatke iz raunovodstvenih obrauna i predrauna, ocjenjuje odnosno utvruje bonitet, otkriva uzroke odstupanja ostvarenog od planiranog i daje prijedloge za poboljanje poslovnih procesa i stanja.Raunovodstveno informiranje tj. raunovodstvene informacije su kompleksan skup izvjetaja za razne korisnike, a nastale su kao rezultat ostalih dijelova raunovodstvenog sustava.1. Temeljna financijska izvjea (l. 15. ZOR-a) i korisnici financijskih izvjea1. Raunovodstvena naela i naela raunovodstvenih politika (naelo nastanka dogaaja, naelo kontinuiteta, naelo subjekta ili tvrtke, naelo opreznosti, naelo prevage sutine nad formomRazvoj drutva i svjetskog gospodarstva u cjelini doveo je do sloenih razmjena i tijekova roba, kapitala, rada, znanja i drugoga, to je nametnulo potrebu meusobnog informiranja, komuniciranja, usporeivanja i ocjenjivanja, a da bi se to postiglo trebalo je postii odreenu razinu ujednaenosti pri iskazivanju bitnih pokazatelja stanja i poslovnog rezultata. Upravo s tom namjerom nastala su raunovodstvena naela, koja odreuju koncepciju raunovodstva i razrauju njegova osnovna obiljeja, te stvaraju temelj za raunovodstvenu politiku. Prema meunarodnim odreenjima, raunovodstvena naela dijele se na: temeljna raunovodstvena naela, naela raunovodstvenih politika i ostala raunovodstvena naela.Temeljna raunovodstvena naela su: Naelo kontinuiranosti podrazumijeva se da poslovanje poduzea nije vremenski ogranieno, to znai da postoji pretpostvka uspjenosti; Naelo dosljednosti - nalae dosljedno primjenjivanje raunovodstvenih politika na prijelazu iz jednog u drugo obraunsko razdoblje, ime se izbjegava razliitost u iskazivanju poslovnog rezultata; Naelo razgranienja ili priznanja ekonomskih promjena u trenutku nastanka zahtijeva da se prihodi i rashodi utvruju i priznaju u trenutku njihova nastajanja, a ne naplate.Naela raunovodstvenih politika su: Naelo opreznosti nalae iskazivanje poslovnog rezultata tek kada su prihodi razumno sigurni, a rashodi razumno mogui ( prihodi se ne smiju priznati unaprijed, a rashodi mogu ako je vjerojatno da su mogui ) Naelo prevage sutine nad formom to je naelo logina posljedica injenice da je forma samo vanjski izraz, pa se stoga poslovne promjene i dogaaji moraju obuhvatiti i prezentirati u skladu s njihovim stvarnim sadrajem, a ne samo u skladu sa zakonskim normama; Materijalnost raunovodstveni izvjetaji moraju pruati obrazloenja svih znaajnih materijalnih stavki koje utjeu na odluivanje.1. Meunarodni raunovodstvni standardiMeunarodni raunovodstveni standardi (MRS) nastali su kao izraz potrebe za relevantnim, usuglaenim, meunarodno usporedivim raunovodstvenim izvjetajima, to se postie koritenjem onih raunovodstvenih naela koja su meunarodno priznata i stoga su dobila status Meunarodnih raunovodstvenih standarda. Oni nisu shvaeni kao statike ve dinamike tvorevine, koje su predmet stalnog istraivanja i usavravanja.1. Raunovodstvene politikeRaunovodstvene politike odnose se na raunovodstveni sadraj ekonomskih kategorija i na njihovo iskazivanje i interpretiranje. Raunovodstvene politike predstavljaju posebna naela, osnove, dogovore (konvencije) i praksu, koje je usvojio menadment poduzea u sastavljanju i prezentiranju financijskih izvjetaja. Postoji mnogo razliitih raunovodstvenih politika u primjeni, ak i kada se odnose na isti predmet. Potrebna je prosudba pri izboru i primjeni onih politika koje uvjetima poduzea najbolje odgovaraju, u smislu pravilnog iskazivanja financijskog poloaja i rezultata poslovanja.Raunovodstvene politike moraju se provoditi, primjenjivati i objavljivati u preambuli u predgovoru financijskih izvjea. One su najee dugorone i ne smiju se mijenjati iz razdoblja u razdoblje. Eventualne izmjene u raunovodstvenim politikama poduzea mogu nastati zbog:a) izmjene zakonskih propisa,b) izmjene nacionalnih ili meunarodnih raunovodstvenih standarda ic) ako bi promjena raunovodstvenih politika znaajnije djelovala na kvalitetu financijskih izvjetaja.1. Dvojno knjigovodstvoDvojno knjigovodstvo predstavlja potpuni i cjeloviti sustav evidentiranja poslovnih promjena, jer se u ovom sustavu biljei sva imovina, dugovi i kapital, rashodi, prihodi i konani uspjeh poslovanja promatranog razdoblja. Osnovno je obiljeje dvojnog knjigovodstva da se svaka poslovna promjena knjii usporedno na dva razliita konta, na kojima uzrokuje promjene suprotne prirode na jednom je kontu pozitivna, a na drugom negativna. Usporedno knjienje jedne ekonomske transakcije na dva ili vie konta uvjetovano je injenicom da se svako kretanje imovine odvija u dva pravca poveanjem jedne, a smanjenjem druge pozicije( npr. proizvodnjom proizvoda smanjuje se zaliha metrijala, a poveava vrijednost proizvedenih proizvoda). Ovakav nain knjienja omoguava automatsku kontrolu kojom se utvruje je li ukupni iznos, koji je u odreenom vremenskom razdoblju proknjien na lijevoj strani konta, jednak iznosu proknjienom na desnoj strani konta za isto razdoblje.Knjige koje se obvezno vode u sustavu dvojnog knjigovodstva su: dnevnik u kojem se kronoloki evidentiraju sve nastale poslovne promjene i glavna knjiga u kojoj se sve nastale promjene evidentiraju sustavno poredane po predmetu knjienja. Osim navedenih, vode se i pomone knjige poput analitikih evidencija imovine i obveza, te druge pomone knjige koje nadopunjuju podatke u glavnoj knjizi.Metode dvojnog knjigovodstva Metode knjienja u dvojnom knjigovodstvu razlikuju se po tehnici knjienja pojedinanih transakcija, po poslovnim knjigama koje se koriste, po nainu na koji se koriste i po nainu povezivanja poslovnih knjiga. Osnovne metode su: runa metoda moe biti prijepisna ili kopirna, strojna metoda i elektronska metoda.Metode dvojnog knjigovodstvaRune metode Strojne metode Elektronska metodaa) Prijepisne metode a) Uporaba mehanikih- starotalijanska strojeva- novotalijanska- njemaka b) Metoda buenih kartica- francuska- engleska- amerika (tablina)b) Kopirne metode- Hintzova metoda- Ruffova metodaNaela dvojnog knjigovodstvaDvojno knjigovodstvo temelji se na sljedeim naelima:1. 1. Naelo bilanne ravnotee i permanentnog bilanciranja2. 2. Naelo ralanjivanja ili individualiziranja promjena3. 3. Naelo grupiranja ili sistemetiziranja promjena4. 4. Naelo kronoloke i sustavne evidencije5. 5. Naelo dokumentiranosti6. 6. Naelo formalnosti i urednosti.Naelo bilanne ravnotee nalae da ukupni iznos prikazane imovine po vrsti mora u svakom trenutku odgovarati iznosu obveza i vlasnikog kapitala, odnosno da aktiva mora biti jednaka pasivi. Uz to se naelo vee naelo permanentnog bilanciranja koje nalae da svi iznosi proknjieni na dugovnoj strani konta moraju biti proknjieni i na potranoj strani odgovarajueg konta (jednadba knjigovodstvenog stava promjena jedne ekonomske kategorije neminovno se odraava na promjenu druge).Naelo ralanjivanja ili individualiziranja odnosi se na ralanjivanje ukupnog poslovnog procesa na faze njegova odvijanja ili na vremensko ralanjivanje, odnosno vremensko razgraniavanje rashoda i prihoda sueljavanje rashoda i prihoda odreenog vremenskog razdoblja i vremensko ograniavanje razdoblja za koje se rashodi i prihodi obraunavaju i za koje se sastavljaju raunovodstvena izvjea ( najdue godina dana, najkrae tromjeseje).Naelo grupiranja ili sistematiziranja promjena vezano je uz prethodno naelo. Naime, ralanjivanjem poslovnih promjena dobivaju se kvalitetne informacije o uspjenosti poslovanja pojedinih faza odvijanja procesa reprodukcije, pojedinih organizacijskih dijelova ili razliitih vremenskih razdoblja, a grupiranjem odnosno sistematiziranjem promjena dobiva se informacija o poslovanju cjeline. Naelo kronoloke i sustavne evidencije nalae voenje sustavne evidencije poslovnih promjena na kontima glavne knjige i usporedo s tim kronoloku evidenciju promjena u dnevniku, ija osnovna funkcija i jest kontrola ispravnosti obavljenih knjienja u glavnoj knjizi.Naelo dokumentiranosti predstavlja zahtjev da se knjigovodstvene biljeke ine samo na temelju uredno sastavljenih dokumenata s potpisima nadlenih osoba (knjigovodstvene isprave), koji objanjavaju i opravdavaju knjienje. Time se osigurava tonost knjigovodstvenih obrauna, jer se uvidom u dokumentaciju moe provjeriti vjerodostojnost svake prikazane poslovne promjene.Naelo formalnosti i urednosti zahtijeva da se sve poslovne promjene prikau na zakonom odreeni nain, bez prebijanja, nepravilnog ispravljanja i slino1. Knjigovodstvene ispraveKnjigovodstvene ispraveKnjigovodstvene isprave treba razlikovati od poslovnih isprava, iako su one njihov sastavni dio. Poslovne isprave, odnosno dokumentacija u irem smislu obuhvaaju sve pisane isprave o iniciranju, pripremi, obavljanju i kontroli pojedinih poslovnih zahvata koji se ostvaruju zateenom imovinom i voenjem poslovne politike poduzea. Knjigovodstvene isprave su one poslovne isprave pomou kojih raunovodstvo poduzetnika prikuplja podatke. Knjigovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni, a slui kao podloga za unoenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad obavljanjem poslovnih zahvata. Knjigovodstvena isprava ima sljedee zadae: temelj je za nadziranje ispravnosti nastalog poslovnog dogaaja; temelj je za unos podataka u poslovne knjige; jedan je od temelja revizije financijskih izvjea.Zakljuak koji proizlazi iz navedenog je taj, da su isprave temelji interne kontrole, a osobito kontrole u funkciji menadmenta. Bez knjigovodstvenih isprava nije mogue provjeriti jesu li radni postupci u obavljanju poduzetnikih zahvata usklaeni s poslovnom politikom, sa zahtjevima trita, propisima i dobrom gospodarskom praksom, uputama za rad itd.Obzirom da je danas dvojno knjigovodstvo dominantan sustav knjigovodstva u svijetu, a jedno od njegovih temeljnih polazita jest dokazanost svakog unosa podataka u poslovne knjige, niti jedan se podatak ne unosi bez uredne i vjerodostojne isprave, neovisno o tome je li podatak proizaao iz poslovnih ili knjigovodstvenih transakcija.Sastavljanje knjigovodstvenih isprava Prema Zakonu o raunovodstvu, knjigovodstvena isprava sastavlja se na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog dogaaja, osim onih isprava koje se sastavljaju u raunovodstvu. Dakle, izvorne knjigovodstvene isprave sastavljaju se na onim mjestima u poduzeu gdje se zbiva poslovni dogaaj ( skladita, blagajne, pogoni, sektori, odjeli itd.). Samo iznimno isprave nastaju u uredu raunovodstva i takve se isprave nazivaju interne knjigovodstvene temeljnice.Prema mjestu nastanka, odnosno mjestu sastavljanja isprave se dijele na: unutranje (interne) i vanjske (eksterne).Mjesto sastavljanja knjigovodstvene ispraveKod poduzetnika (drutva) Kod poslovnih partneraU ustrojstvenim dijelovima U raunovodstvupoduzeaIspunjavanje izvornih knjigovodstvenih isprava moe se obavljati uz primjenu elektronikog raunala, poluautomata, pisaih strojeva i runo.Bitni sastojci knjigovodstvene isprave prema ZoR-u jesu: - naziv i adresa tvrtke koja je izdala ispravu;- naziv isprave (npr. izdatnica, uplatnica i sl.);- raun kao isprava mora udovoljavati propisanom sadraju Zakona o porezu na dodanu vrijednost;- datum, mjesto, broj izdane isprave i ifre;- imena osoba koje sudjeluju u izvrenju poslovnog dogaaja;- koliina treba biti izraena na nain koji odgovara prirodi posla, a cijene u hrvatskoj valuti;- potpisi osoba koje su ovlatene za izdavanje i potpisivanje konkretne isprave.Nalog za knjienje pismeni je zahtjev voditelja raunovodstva ili od njega ovlatene osobe da se knjienje podataka iz odreene kontrolirane knjigovodstvene isprave mora obaviti u odgovarajue raunovodstvene knjige. Nalog moe biti izdan u obliku upisivanja (kontiranja) rauna iz raunskog plana:a) na samoj knjigovodstvenoj ispravi ilib) na posebnom obrascu koji sadri pismeni zahtjev za knjienje nastalih poslovnih promjena na odreene raune.Najvaniji dio naloga za knjienje je oznaavanje rauna kontiranje, iz raunskog plana poduzea na koje trebe knjiiti podatke iz knjigovodstvenih isprava.uvanje knjigovodstvenih isprava lanak 6. Zakona o raunovodstvu nalae uvanje isprava, u obliku izvornika, nositelja raunalne obrade i nositelja mikrografske obrade.Obveza je uvanja isprava u sljedeim rokovima:- trajno se uvaju isplatne liste ili analitika evidencija plaa i nadnica ako osiguravaju bitne podatke o zaposlenima;- sedam godina se uvaju isprave na temelju kojih su podaci uneseni u poslovne knjige;- sedam godina uvaju se isprave platnog prometa u ovlatenim financijskim institucijama;- sedam godina uvaju se prodajni blokovi i kontrolni blokovi, pomoni obrauni i sline isprave.1. Raunovodstvene knjige poela evidencije pomou kojih se kronoloki i sustavno obuhvaaju nastale poslovne promjene utemeljene na vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, a koji se odnose na promjene imovine, glavnice, dugova, rashoda i prihoda;imaju obiljeje javne isprave i slue kao dokazno sredstvo u sudskim postupcima - u njih se nita ne smije proknjiiti bez vjerodostojne knjigovodstvene isprave.mogu biti razliitog oblika i sadraja- podjela raunovodstvenih (poslovnih) knjiga obzirom na sadraj i nain knjienja nastalih poslovnih promjena:TEMELJNE KNJIGE Dnevnik Glavna knjigaPOMONE KNJIGE Analitike evidencije Druge pomone knjigeprema ZOR-u (l.12.st.3) dnevnik i glavnu knjigu treba uvati najmanje 11 godina, a pomone knjige najmanje 7godinadnevnikraunovodstvena (poslovna knjiga) u koju se poslovne promjene unose slijedom tijeka vremenskog nastanka kronoloki;moe se voditi kao jedinstvena raunovodstvena knjiga ili kao vie specijaliziranih knjiga za biljeenje promjena (jedan opi dnevnik - sve poslovne promjene poduzea, i vie analitikih za odreene vrste poslovnih promjena - npr.: dnevnici knjigovodstva dugotrajne imovine, materijalnog knjigovodstva, knjigovodstva kupaca, knjigovodstva dobavljaa, knjigovodstva gotovih proizvoda, blagajniki dnevnik, itd.);Analitiki dnevnici olakavaju usklaivanje analitikih evidencija sa sintetikom evidencijom (glavnom knjigom) jer promet dnevnika odgovarajue analitike evidencije mora biti jednak prometu odgovarajueg sintetikog rauna;Uobiajeno se upisuju sljedei podaci: datum, opis poslovne promjene, poziv na temeljnicu, dugovna i potrana svota, raun i eventualno tekui broj knjigovodstvene stavke - mora biti usuglaen s glavnom knjigom, to znai da dnevnik i glavna knjiga najee imaju iste stupce.kontrolna ulogaglavna knjigasustavna knjigovodstvena evidencija u koju se unose iste knjigovodstvene promjene koje su zabiljeene u dnevniku, razvrstane po odreenim segmentima grupiranim s aspekta: bilance: imovina, glavnica, dugovi rauna dobiti i gubitka: rashodi, prihodi, rezultat poslovanja.sadri konta (raune) i to onoliko ralanjenih konta koliko je potrebno da se udovolji zahtjevima iz propisane sheme bilance i rauna dobiti i gubitka, kao i vlasnika glavnice za raunovodstvenim informacijama;poetno stanje se upisuje temeljem poetne bilance i svih knjigovodstvenih promjena nastalih tijekom bilannog, tj. obraunskog razdoblja;najvanija raunovodstvena knjiga dvojnog sustava knjigovodstvabudui da sve poslovne promjene moraju kronoloki biti zabiljeene u dnevniku i sustavno na raunima glavne knjige, mora postojati suglasnost proknjienih svota u dnevniku i u glavnoj knjiziZbroj dugovnih i potranih strana dnevnika mora biti jednak zbroju svih svota zabiljeenih na dugovnim i potranim stranama rauna glavne knjige - temelj za formalnu kontrolu ispravnosti provedenih knjienja u glavnoj knjizi1. Konta (pojam)KONTA - ralanjeni dijelovi bilance, te rauna dobitka i gubitka, koji slue za skraeno biljeenje i sustavno obuhvaanje stanovitih ekonomskih promjena u poslovnim procesima, a mogu se vrijednosno izrazitiKnjigovodstveni raun koji se koristi za prikazivanje stanja i promjena odreene stavke imovine, izvora imovine, trokova, rashoda, prihoda i rezultata poslovanjaopenito, podjela na: Konta po sadraju Konta po oblikumora sadravati: toan naziv pozicije (stavke)- imovine, obveza ili procesa koji se na kontu evidentira broj konta sukladno prihvaenoj klasifikaciji u kontnom okviru datum nastanka poslovne promjene naznaku isprave temeljem koje se poslovna promjena evidentira kratki opis poslovne promjene vrijednosni izraz poslovne promjene iskazan u vaeoj novanoj jedinici nacionalne valute stupce duguje i potraujeStanje (saldo)shematski se najee prikazuje u obliku T konta - omoguava pojednostavljeni nain interpretiranja sadraja i svrhe, polazei od naela dvojnog knjigovodstva i osobitosti knjienja na lijevoj strani, koja nosi oznaku DUGUJE, odnosno na desnoj strani, koja nosi oznaku POTRAUJE1. Vrste konta prema sadraju (prema karakteru i funkciji salda, prema samostalnosti, prema poloaju u bilanci, prema sloenosti poslovnih promjena)Konta prema karakteru i funkciji salda koji iskazuju Konta stanja Konta uspjeha Mjeovita kontaKONTA STANJA - statiki definirane ekonomske kategorije (imovina, kapital i obveze); konta aktive - sva imovina kojom poduzee raspolae, bez obzira u kojem obliku, odnosno kojoj funkcionalnoj skupini pripada; poetni saldo iz bilance i sva uveanja imovine biljee se na dugovnu stranu, dok se smanjenja biljee na potranu stranu; konta pasive - sve poslovne promjene na kapitalu i obvezama, bez obzira na njihov pojavni oblik i funkcionalnu skupinu; poetni saldo iz bilance i sva poveanja biljee se na potranu stranu, sva smanjenja na dugovnu stranu; dio konta stanja, koja po svom karakteru pripadaju kontima aktive ili pasive, a mogu mijenjati karakter salda svrstavaju se u aktivno-pasivna (potraivanja), odnosno pasivno-aktivna (obveze) konta.KONTA USPJEHA obuhvaaju dinamiki odreene poslovne promjene; na dugovnu stranu biljei se ulaz (input), a na potranu izlaz (output); nastala ralanjivanjem kapitala, pa se i promjene na ovim kontima tumae kroz utjecaj pojedine poslovne promjene na smanjenje ili poveanje konta kapitala; konta rashoda - poveavaju se knjienjem na dugovnoj strani (rashodi dovode do smanjenja kapitala); konta prihoda - poveavaju se knjienjem na potranoj strani (prihodi dovode do poveanja kapitala); salda ovih konta ulaze u raun dobitka i gubitka i razlika izmeu njih predstavlja dobitak ili gubitakMJEOVITA KONTA - omoguuju istodobno obuhvaanje i stanja i uspjeha - znai da salda ovih konta obuhvaaju elemente vrijednosti imovine i potencijalni rezultat;ne osiguravaju elemente kontrole i ne zadovoljavaju kriterij statikog naela dvojnog knjigovodstva, pa su iskljuena iz uporabe, a prema propisima o raunovodstvu njihova se uporaba zabranjuje;Konta prema stupnju samostalnosti Samostalna ili potpuna konta Konta korekcije (ispravka vrijednosti i konta odstupanja) Ostali oblici vezanih konta polukonta (prijelazna konta, konta vremenskih razgranienja)SAMOSTALNA KONTA konta koja daju potpunu informaciju o pojedinoj stavci aktive, pasive, rashoda ili prihoda - ne ovise o drugim kontima; saldo se ne mora povezivati s drugim kontima, da bi se dobila slika o odreenoj ekonomskoj kategoriji(npr. konta blagajne, ekova, mjenica, kredita, kapitala itd.);KONTA KOREKCIJE nesamostalna konta ija je zadaa ispraviti vrijednost obuhvaenu nekim drugim kontom; potpuna informacija o odreenom stanju ili uspjehu moe se dobiti samo sagledavanjem osnovnog konta zajedno s njegovim kontom korekcije; dvije grupe: konta ispravka vrijednosti (konto ispravka vrijednosti materijalnih oblika stalne imovine, spornih potraivanja, sitnog inventara u uporabi i sl.; imaju u pravilu potrani saldo - omoguuju indirektno smanjenje aktive, jer se aktiva smanjuje na potranoj strani) konta odstupanja (razlike izmeu stvarnih i planskih nabavnih cijena stvarna nabavna vrijednost manja od planske - pozitivno odstupanje - ekonominost u nabavi; ako je stvarna nabavna cijena vea od planske -odstupanje negativno neekonominost u nabavi). VEZANA KONTA (tzv. polukonta) su skupine konta koja se meusobno upotpunjuju i mogu dati potpunu informaciju o nekoj ekonomskoj kategoriji samo ako se promatraju kao cjelina. Tu se ubrajaju konta aktivnih vremenskih razgranienja (plaeni trokovi budueg razdoblja, nedospjela naplata prihoda skupina 19) i pasivnih vremenskih razgranienja (odgoeno plaanje trokova, prihod budueg razdoblja skupina 29) i prijelazna konta.Konta prema sloenosti poslovnih promjenaSINTETIKA KONTA zbirni podaci vezani za stanje i kretanje imovine, kapitala, rashoda i prihoda; moe se sagledati opa situacija u poduzeu, ali nisu dovoljni za upravljanje pojedinim podrujima poslovanja ili pojedinim radnim procesima - potreba ralanjivanja;sva sintetika konta kao sintetika evidencija ine glavnu knjigu; salda im se iskazuju u bilanci i raunu dobitka i gubitka;ANALITIKA KONTA ralanjeni dijelovi sintetikih konta; pojedinana evidencija o pojedinim vrstama i oblicima stanja ili uspjeha; vode se i po koliini i po vrijednosti to osigurava pruanje to veeg broja podatakaKonta prema poloaju u bilanciKONTA BILANNE EVIDENCIJE - biljee se poslovne promjene to imaju izravan utjecaj na stanje i uspjeh poslovanja; predstavljaju bilanne pozicije;KONTA IZVANBILANNE EVIDENCIJE - obuhvaaju one poslovne dogaaje koji u trenutku nastanka nemaju izravan utjecaj promjene na bilo kojoj poziciji iskazanoj u bilanci; unose se u poslovne knjige jer pruaju informacije potrebne za kontrolu nekih poslovnih procesa, ostvarivanja sigurnosti ulaganja u druga poduzea, kao i za ocjenjivanje poslovne sposobnosti; predstavljaju izvanbilanne pozicije (aktivna 990-994, pasivna 995-999);1. Raunski plan (pojam, razredi), desetina razradaKontni (raunski plan) je instrument putem kojega se ostvaruje red u raunovodstvu i u poslovanju. Prema tome, on je prvenstveno interni problem obveznika voenja raunovodstva, ali i drava ima interes da za svoje potrebe osigura odreene informacije o imovinskom stanju, poslovanju i rezultatu poslovanja svakog poduzea (drutva). U tom je smislu dovoljno da se propie raunski okvir, a raunski plan slobodno razrauje poduzee.Kod izrade raunskog plana prvo se moraju odabrati naela koja e biti temelj razrade pozicija u bilanci i raunu dobitka i gubitka. Drugo, potrebno je odrediti kriterije razvrstavanja pozicija, pri emu se uvaava osnovno razvrstavanje pozicija: imovina (aktiva), glavnica i obveze (pasiva), rashodi, prihodi, rezultat tekueg razdoblja.Naela razvrstavanja rauna u raunskom planu ine temelj toga sustava, odnosno slijeda unosa osnovnih skupina pozicija. Suvremena praksa primjenjuje sljedea naela rasporeda pozicija: funkcijsko, bilanno i kombinirana naela.Funkcijsko naelo podrazumijeva redoslijed razreda u raunskom planu na nain da kretanje knjigovodstvenih stavki prati proizvodni i poslovni proces. Ovo naelo ima kod nas dugu tradiciju, pa se i danas primjenjuje u veini naih raunskih planova, iako vie nema zakonskog propisa koji bi na to obvezivao.Primjer rasporeda razreda prema funkcijskom naelu razraen u RRiF-ovom raunskom (kontnom) planu izgleda ovako:RAZRED 0 - Potraivanja za upisani kapital i dugotrajna imovinaRAZRED 1 - Novac, kratkotrajna financijska imovina, kratkorona potraivanja, gubitak iznad kapitala, te plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda RAZRED 2 - Kratkorone i dugorone obveze, dugorona rezerviranja za trokove i rizike, te odgoena plaanja i prihodi budueg razdobljaRAZRED 3 - Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova i sitnog inventaraRAZRED 4 - Trokovi po prirodnim vrstama i rashodi iz drugih aktivnostiRAZRED 5 - Mjesta i nositelji trokovaRAZRED 6 - Proizvodnja, gotovi proizvodi i robaRAZRED 7 - Ostvareni prihodi i pokrie rashodaRAZRED 8 - Financijski rezultat poslovanjaRAZRED 9 - Kapital, priuve, dobitak/gubitak i izvanbilanni zapisi Bilanno naelo rasporeda raunskih razreda obiljeava slijed uvoenja pozicija u raunski plan sukladno sadraju u bilanci i raunu dobitka/gubitka. U pravilu prvo se unose i niim brojevima ifriraju pozicije koje pripadaju aktivi, a zatim pasivi. Nadalje slijede pozicije pripadajue rashodima, prihodima i obraunskim raunima.Kombinirano naelo redoslijeda raunskih razreda podrazumijeva razliite kombinacije bilannog i funkcijskog naela. Mogue kombinacije su razliite i stupanj prihvaanja pojedinog naela ovisi o prilikama u konkretnom poduzeu (drutvu).Desetina razrada i ifriranje pozicijaU suvremenom dvojnom knjigovodstvu razvijanje rauna polazi od definiranja raunskih razreda ili klasa. Raunski razredi se dalje dijele na skupine rauna (konta). Skupine se dijele na osnovne raune, a osnovni rauni na analitike raune (konta).ifriranje razreda, skupine rauna, osnovnih rauna i analitikih rauna izvodi se desetinom razradom, tj oznaavanjem brojevima od 0-9. Definiranje raunskog plana i ifriranje stavki izvodi se prema sljedeoj shemi: Razred od 0 do 9 Skupina rauna od 00 do 99 Osnovni rauni od 000 do 999 Analitiki rauni od 0000 do 9999 1. Pojam imovineImovina se definira kao resursi ili prava kojima poduzee raspolae ili su pod njegovom nepobitnom kontrolom kao rezultat prethodnih transakcija ili dogaaja, a s kojima e ostvariti predvieni poslovni poduhvat od kojeg se oekuje da e u budunosti poduzeu priskrbiti ekonomsku korist.1. Pojavni oblici imovinePrema pojavnom obliku u kojem se pojavljuje imovina se moe razvrstati u sljedee osnovne skupine: novac, materijalne stvari, potraivanja i ostala prava i plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgranienja).Novac se u raunovodstvenoj terminologiji koristi u vrlo irokom smislu, ukljuujui gotovinu kao to su metalni i papirnati novac, ekove, gotovinske naloge, i novac deponiran na depozitnim raunima u banci kao to su: devizni rauni, tedni depoziti, akreditivi i slino. Novac i depoziti na raunima banaka ukljuuju se u ovu grupu imovine ako ogranienje uporabe ne prelazi rok dulji od godine dana.Zbog poveanja efikasnosti poslovanja, poduzea mogu viak raspoloive gotovine uloiti u tzv. novane ekvivalente, s vrlo visokim stupnjem likvidnosti. Novani ekvivalenti su ulozi novca koji moraju ispunjavati dva kriterija: - da je ulog mogue lako i brzo pretvoriti u utvreni iznos novca i - da je rok dospijea dovoljno kratak kako na vrijednost ne bi utjecala eventualna promjena kamatne stope.Materijalne stvari uvijek imaju neki opipljivi, fiziki oblik. Ovaj pojavni oblik imovine obuhvaa zemljita, graevinske objekte, opremu, postrojenja i inventar, te zalihe materijala, sitnog inventara, rezervnih dijelova, poluproizvoda, gotovih proizvoda, trgovake robe i ostale materijalne stvari.Potraivanja i ostala prava su pravno priznata mogunost postupanja u odnosu na druge. Dio su imovine poduzea ako ih je mogue iskazati u novcu, ako se moe oekivati da e u stanovitom vremenu prijei u novac ili ako poduzee ostvaruje ekonomsku korist njihovom uporabom. Mogu se podijeliti na: eksterno (vanjski) usmjerena prava, koja povezuju poduzee s drugim poslovnim subjektima u okruenju, a pojavljuju se kao potraivanja iz poslovnih odnosa i interno (unutarnje) usmjerena prava, podrazumijevaju koritenje dostignua drugih subjekata; to su prava koritenja pateneta, licenci, imena, peata, pravo koritenja tue imovine i ostala prava.Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgranienja) obuhvaaju nefakturirane prihode, neukalkulirane trokove ili novane isplate koje jo ne predstavljaju trokove. Predstavljaju novane isplate i novane uplate koje su se dogodile, ali u razdoblju kada su se dogodile raunovodstveno se ne prikazuju kao rashodi ili prihodi, ve e to biti uinjeno u sljedeem razdoblju ili u nekoliko uzastopnih sljedeih razdoblja.1. Imovina s gledita funkcioniranjaIMOVINA S GLEDITA FUNKCIONIRANJA U POSLOVNOM PROCESU (prema nainu ukljuivanja):stalna (dugotrajna) imovinatekua (kratkotrajna) imovinaKriterij za razgranienje stalne i tekue imovine: Vremenski prema vremenu u kojem se imovina zadrava u odreenom pojavnom obliku Funkcionalni ovisno o tome da li je imovina utroena u jednom proizvodnom ciklusu ili ne1. Stalna imovina (sastavni dijelovi), tekua imovina (sastavni dijelovi)Stalna imovinadio imovine koji e ostati nepromijenjen, tj. zadrati isti pojavni oblik, u vremenskom roku duljem od godinu dana i koji nee biti utroen u jednom normalnom proizvodnom ciklusu;nabavlja se s namjerom da bude koritena u vlastitom poslovnom poduhvatu, a ne za daljnju preprodaju;Struktura stalne imovine: Nematerijalna imovina u nefizikom, neopipljivom obliku; Materijalna imovina za uporabu u proizvodnji ili za uporabu u pribavljanju roba i usluga, za iznajmljivanje ili uporabu u administrativne svrhe; za trajnu uporabu, a ne prodaju; Financijska imovina svi oblici angairanja novca izvan vlastitog poduzea s ciljem ostvarivanja ekonomske koristi; Dugorona potraivanja Tekua imovinadio imovine za koji se oekuje da e biti prodan u roku do godine dana ili biti utroen u normalnom proizvodnom procesuStruktura tekue imovine: Zalihe materijalna imovina u vlasnitvu poduzea, koja se troi u poslovnom procesu ili je namijenjena prodaji; potraivanja financijska imovina novac u banci i blagajni aktivna vremenska razgranienja1. to ini nabavnu vrijednost imovine? Kako raunamo sadanju vrijednost dugotrajne imovine?Sve pojedinane vrste nematerijalnih i materijalnih ulaganja (osim zemljita i ostalih obnovljivih resursa), imaju ogranieni vijek trajanja, te se njihova knjigovodstvena vrijednost s vremenom postupno smanjuje.Knjigovodstvena vrijednost utvruje se zbrajanjem svih trokova nastalih pribavljanjem ove imovine. To su svi opravdani i nuni trokovi nastali pribavljanjem imovine i njezina osposobljavanja za uporabu u poslovnom procesu. To su najprije fakturna vrijednost imovine po obraunu dobavljaa, te ovisni trokovi nabave koji ukljuuju trokove dopreme, instaliranja, probne proizvodnje i eventualno carine, pedicije i ostalih uvoznih pristojbi za imovinu kupljenu u inozemstvu, te ostale trokove vezane uz nabavu. 1. Kapital (pojam). Kako raunamo neto knjigovodstvenu vrijednost poduzea?1. Obveze (dugovi) - dugorone, kratkoroneDugovi i vlasniki kapital koji su obuhvaeni zajednikim raunovodstvenim pojmom pasiva, oznaavaju podrijetlo imovine kojom poduzee raspolae, odnosno vlasniku pripadnost imovine pravnoj ili fizikoj osobi.Dugovi se klasificiraju na: dugorone obveze, tekue obveze i odgoeno plaanje trokova i naplaeni prihodi buduih razdoblja, kao i ostale obveze.Dugorone obveze ukljuuju sve obveze koje dospijevaju na naplatu u vremenskom roku koji prelazi razdoblje od godinu dana.Tekue obveze(kratkorone) su obveze za koje se oekuje da e biti podmirene (isplaene) u odreenom kratkom roku koji ne prelazi razdoblje od godinu dana.Odgoeno plaanje trokova, naplaeni prihodi buduih razdoblja i ostale obveze obuhvaaju odgoena plaanja dospjelih obveza i naplaene prihode buduih razdoblja koji su u ekonomskoj teoriji obuhvaeni zajednikim pojmom pasivna vremenska razgranienja. Vlasniki kapital ili vlasnika glavnica poduzea oznaava vrijednost kapitala koji pripada vlasnicima poduzea, neovisno o obliku vlasnitva, raunski je jednaka ukupnoj vrijednosti imovine umanjenoj za sve dugove poduzea.1. Osnovna pravila knjienja imovine, kapitala, dugova, rashoda i prihoda2. Pojam bilance. to ini aktivu, a to pasivu?Rije bilanca koristi se i izvan raunovodstva (devizna bilanca, platna bilanca, turistika bilanca, energetska bilanca itd.), ali bilanca je jedan od temeljnih raunovodstvenih, odnosno financijskih izvjetaja.U teoriji raunovodstva prisutna su razliita miljenja o porijeklu rijei bilanca, ali je najvie zastupljeno miljenje da potjee od talijanske rijei "BILANCIA", jer i prva sauvana bilanca koja datira iz 1389. godine potjee iz Italije, od tvrtke DATINI iz Firence.Bilanca (engl. "Balance sheet", njem. "Bilanz", franc. "Bilan", tal. "Bilancio") je statiki raunovodstveni. odnosno financijski izvjetaj, jer prikazuje vrijednosno stanje imovine, dugova (obveza) i kapitala na odreeni dan, odnosno dan bilanciranja. Sastoji se od aktivnog i pasivnog dijela. U aktivnom se dijelu prikazuje vrijednosno stanje imovine, a u pasivnom dijelu stanje dugova (obveza) i vlasnikog kapitala (vlasnike glavnice).U bilanci se iskzuje samo vrijednost imovine poduzea, i to jedanput po pojavnom obliku i funkciji koju ima u poslovnom procesu (aktiva), a drugi put prema "vlasnosti" i ronosti (pasiva).Dvostruko prikazivanje imovine poduzea u bilanci, to je osnovno obiljeje dvojnog knjigovodstva, uvjetuje jednakost izmeu aktive (A) i pasive (P), odnosno bilannu ravnoteu. Ta se jednakost izraava ovako:A = PU upravljako-raunovodstvenom i ekonomsko- financijslom smislu, pojam AKTIVA oznaava vrijednost ukupne imovine poduzea. S gledita funkcije koju imovina ima u poslovnom procesu, imovina se sastoji od stalne (SI) i tekue imovine (TI), odnosno:A = SI + TIAktiva = Stalna imovina +Tekua imovinaU knjigovodstvenom i bilanno-tehnikom smislu, aktiva je dio bilance u koji se, osim ukupne imovine poduzea, moe ukljuiti i izgubljena imovinska vrijednost (npr. gubitak) iskazan iznad visine kapitala (GK). U tom sluaju vrijedi sljedea relacija:A = I + GKAktiva = Imovina + GubitakPojam pasiva obuhvaa dugove (D) i vlasniki kapital (K), pa vrijedi relacija:P = D + KPasiva = Dugovi + Kapital1. Struktura bilance (kriteriji za aktivu i pasivu)Struktura (shema) bilance ovisi o prihvaenom kriteriju razvrstavanja pozicija aktive i pasive. Kriteriji su sljedei: AKTIVA PASIVA Funkcionalnost Namjena Likvidnost i sigurnost Dospjelost (ronost)Kriterij funkcionalnosti za aktivu nalae da se posebno iskae sva imovina iste funkcionalne skupine (npr. najprije sva stalna materijalna i nematerijalna imovina, zatim tekua), a kriterij namjene za pasivu da funkcija imovine odgovara karakteru dugova i kapitala.Pri tome ne treba gubiti iz vida i dvostruku ulogu pasive, koja: odreuje veliinu i namjenu aktive i utvruje "vlasnost" aktive.Prema kriteriju likvidnosti, pozicije aktive mogu se grupirati prema naelima:a) opadajue likvidnosti (od najlikvidnijih oblika imovine do najmanje likvidne imovine) ilib) rastue likvidnosti imovine (od najmanje likvidne imovine do najlikvidnijih oblika imovine).Pojam likvidnosti (lat. liquidus tekui) podrazumijeva sposobnost i mogunost, odnosno brzinu transformacije nelikvidnih oblika imovine u likvidne. Najlikvidniji oblik imovine jest gotovina.Prema kriteriju ronosti (dospjelosti) pozicije pasive mogu se rasporediti prema naelima:a) opadajue ronosti (od vlasnikog kapitala prema kratkoronim obvezama) ilib) rastue ronosti (od kratkoronih obveza prema vlasnikom kapitalu)Razvrstavanja pozicija aktive i pasive moraju biti sukladna. Kombinacije ovih naela grupiranja nisu poeljne. Prema tome, ako se za razvrstavanje pozicija u aktivi koristi naelo opadajue likvidnosti, za razvrstavanje pozicija pasive mora se koristiti naelo rastue ronosti.Ako se za razvrstavanje pozicija u aktivi koristi naelo rastue likvidnosti, za razvrstavanje pozicija u pasivi mora se koristiti naelo opadajue ronosti. To znai da se u aktivu najprije unose pozicije nematerijalne stalne imovine, zatim materijalne stalne imovine, dugoronih ulaganja i tako redom, to je istovjetno s principom sigurnosti. U pasivu se najprije unose stavke vlasnikog kapitala, zatim rezervi i tako sve do kratkoronih obveza, kao stavki koje najprije dospijevaju. Ovaj je nain klasifikacije imovine i obveza najee zastupljen u bilancama zemalja zapadne Europe. Prema l.9 IV. smjernice Europske unije, shema bilance je sljedea:Shema bilance prema l.9. IV. smjernice Europske unijeA K T I V AA. Upisani a neuplaeni kapitalB. Trokovi osnivanjaC. Stalna imovina I. Nematerijalna imovina (koncesije, patenti, licence i dr.) II. Materijalna imovina (zemljita, zgrade, oprema i dr.) III. Financijska imovina (dugoroni plasmani)D. Tekua imovina I. Zalihe II. Potraivanja III. Plasmani IV. GotovinaE. Aktivna vremenska razgranienjaF. Gubitak poslovne godineP A S I V AA. Kapital i rezerve I. Upisani kapital II. Premije iz emisije dionica III. Rezerve revalorizacije IV. Rezerve V. Dobici ili gubici ranijih godinaB. Dugorona rezerviranja za rizike i trokove C. Dugorone obvezeD. Kratkorone obvezeE. Pasivna vremenska razgranienjaF. Dobitak poslovne godine 1. Vrste bilanci prema vremenu sastavljanja, te prema razlogu i cilju sastavljanjaBilance se razlikuju po: formi, sadraju, vremenu, te razlogu i cilju sastavljanja.Vrste bilance po formi (dvostrani raun i stupnjeviti oblik) i sadraju (pozicije aktive i pasive) razraene su ranije.Prema vremenu sastavljanja, bilance se mogu podijeliti na: proraunske (planske ili prethodne) unose se vrijednosti stanja imovine, dugova (obveza) i kapitala s kojima poduzee planira raspolagati na dan bilanciranja; obraunske (stvarne ili naknadne) unose se vrijednosti s kojima poduzee doista raspolae na dan bilanciranja.Prema razlogu i cilju sastavljanja najznaajnije su sljedee vrste bilance: poetna bilanca sastavlja se na poetku poslovanja, ali poetna bilanca je i svaka zakljuna bilanca poduzea koje nastavlja poslovnu aktivnost; zakljuna (konana ili zavrna) bilanca - sastavlja se na kraju poslovne, odnosno financijske godine, kao i na zavretku rada poduzea; probna bilanca sastavlja se potkraj svakog mjeseca zbog provjere formalne tonosti provedenih knjienja; podbilanca - dobije se vodoravnom podjelom aktive i pasive na vie dijelova; skraena bilanca sadri manji broj pozicija od propisanih; mogu je koristiti poduzea za informativna objavljivanja u dnevnom tisku, strunim publikacijama, internim glasilima i slino, a takoer moe biti i slubeni dokument za mala poduzea; inventurna bilanca sastavlja se nakon knjienja svih razlika koje se utvrde popisom imovine, dugova (obveza) i kapitala, pa je tada knjino stanje jednako inventurnom, a bilanca (koja moe biti zakljuna, poetna itd.) smatra se inventurnom; primopredajna sastavlja se u sluajevima promjene menaderske ekipe, konstituiranja poduzea, likvidacije poduzea itd; likvidacijska bilanca - sastavlja se na kraju likvidacijskog postupka poduzea, a temeljem te bilance utvruje se likvidacijska imovina kojom se podmiruju dugovi (obveze); fuzijska bilanca sastavlja se na dan spajanja (fuzije, integracije) jednog ili vie poduzea u novo poduzee, a sastoji se od zbroja primopredajnih ili zakljunih bilanci spojenih poduzea; diobena bilanca sastavlja se na dan razdvajanja (dezintegracije) poduzea, kad se bez postupka likvidacije ili steaja provodi njegovo razdvajanje na dva ili vie odvojenih poduzea; sanacijska bilanca sastavlja se zbog sanacije (ozdravljenja) poduzea, stoga to u postupku sanacije poduzee otklanja uzroke gubitka; steajna bilanca sastavlja se kad poduzee ne ostvari mjere sanacije i kada vjerovnici kod nadlenog suda pokrenu postupak steaja; konsolidirana bilanca sastavlja se na razini sloenog poslovnog sustava tako da se prikae njegova realna imovinska slika, financijski tokovi i financijski poloaj, ali se iskljuuju unutarnji financijski tokovi; zbrojna bilanca sastavlja se, kao i konsolidirana, na razini sloenog poslovnog sustava, tako da se zbroje sve stavke bilanci poduzea koja su integrirana u sustav, ali se u njoj ne iskljuuju interni financijski tokovi. 1. Bruto bilancaBruto bilanca je iskaz knjienja svih rauna glavne knjige. Sastavlja se potkraj svakog mjeseca zbog utvrivanja formalne raunske tonosti obavljenih knjienja. Ona moe biti: analitikasintetika.U sintetikoj bruto bilanci unose se samo sintetika konta, a u analitikoj bruto bilanci i analitika i sintetika konta glavne knjige.Bruto bilanca sastoji se od : prometne bilance i saldo bilance.U prometnu bilancu unose se analitiki i /ili sintetiki rauni glavne knjige koji na dan njezina sastavljanja iskazuju promet, a u saldo bilancu samo oni rauni koji iskazuju saldo.Formalni oblik bruto bilance nije standardiziran, ali ipak treba sadravati sljedee osnovne elemente: broj konta, naziv konta, dugovni i potrani promet konta od poetka do kraja razdoblja i saldo konta na kraju razdoblja.Saldo bilanca moe se i proireno iskazati okomitom raspodjelom konta stanja (imovina, dugovi i kapital) i konta uspjeha (rashodi i prihodi) u posebne kolone, a tako se mogu dobiti podaci za sastavljanje bilance i rauna dobitka i gubitka.1. Bilanne promjene na imovini, kapitalu i dugovima, promjene zbog rashoda i prihodacjelokupno poslovanje temelji se na kretanju imovine sukladno tome njemaki teoretiar Pape razvrstao sve poslovne promjene u etiri skupine: CENTRIPETALNE PROMJENE CENTRIFUGALNE PROMJENE KONCENTRINE PROMJENE PERIFERIJSKE PROMJENECENTRIPETALNE PROMJENE - ulaz imovine iz okruenja u poduzee, poveanje aktive i poveanje pasive; poduzee je pribavilo i povealo raspoloivu imovinu (bruto aktivu) iz okruenja; dolazi do poveanja neke od pozicija aktive, uz istodobno poveanje neke od pozicija pasive, a ukupno stanje bilance se poveava;CENTRIFUGALNE PROMJENE - izlaz imovine iz poduzea u okruenje, smanjenje aktive i smanjenje pasive; dolazi do odljeva imovine iz poduzea u okruenje - smanjenje ukupno raspoloive imovine (bruto aktive); dolazi do smanjenja neke od pozicija aktive, uz istodobno smanjenje neke od pozicija pasive, a ukupno stanje bilance se smanjuje;KONCENTRINE PROMJENE - kretanja unutar poduzea, promjena pojavnog oblika samo u aktivi - prijelaz jednog pojavnog oblika u drugi, a stanje bilance ostaje nepromijenjeno;PERIFERIJSKE PROMJENE - kretanja izvan poduzea, promjena pojavnog oblika samo u pasivi - prijelaz jedne vrste obveza u neku drugu vrstu ili vlasnitvo; poslovne promjene koje mijenjaju imovinsko-pravne odnose poduzea prema izvorima sredstava; promjene koje se zbivaju u okruenju, a odraavaju se na poduzee; stanje bilance ostaje nepromijenjeno;Bilanne promjene na rashodima i prihodima CENTRIPETALNA (u vezi s prihodima) poveanje imovine i kapitala (aktive i pasive); (npr. viak materijala na zalihi izv.prihod); CENTRIFUGALNA (u vezi s rashodima) smanjenje imovine i kapitala (aktive i pasive); (unitena oprema uslijed vie sile izv.rashod); PERIFERIJSKA zbog RASHODA poveanje obveza i smanjenje kapitala u PASIVI; (zatezne kamate na dug); PERIFERIJSKA zbog PRIHODA smanjenje obveza i poveanje kapitala u PASIVI; (banka otpisala potraivanje prema drutvu s osnove kredita); kada se radi o rashodima i prihodima, nema koncentrine bilanne promjene jer se ona odvija iskljuivo u aktivi, a rashodi i prihodi se vezuju uz kapital koji se nalazi u pasivi svaka promjena istodobno se odraava na najmanje dvije pozicije, a zbroj aktivnih i pasivnih pozicija uvijek je isti, jer niti jedna promjena nije poremetila bilannu ravnoteu! 1. to su prihodi i koje su vrste prihoda?Prihod je poveanje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku priljeva ili poveanja imovine, odnosno smanjenja obveza, to ima za posljedicu poveanje glavnice, ali ne onoga u svezi s uplatama od strane sudionika u glavnici;Pojam prihoda podrazumijeva poveanje dobara u poduzeu tako dugo dok to predstavlja i ostvarenje primitaka. Prihodi utjeu na ostvareni poslovni rezultat poduzea neovisno o uzroku njihova nastanka. Naime, prihodi mogu, ali i ne moraju nastati u skladu sa svrhom i ciljem poslovanja. Najvei dio prihoda nastaje iz osnovnog poslovnog procesa, odnosno iz procesa stvaranja uinaka, pa se taj dio prihoda moe smatrati ciljnim prihodima. Uz ciljne prihode mogu se javiti tzv. neutralni prihodi, koji nisu rezultat obavljanja temeljnih zadataka u poslovnim procesima.Ovisno o obiljeju prihoda i njihovu pojavnom obliku u poslovnom procesu, oni se mogu podijeliti na tri vrste: prihodi iz osnovne djelatnosti, prihodi iz drugih aktivnosti i izvanredni prihodi.Prihodi iz osnovne djelatnosti nastaju kao rezultat aktivnosti na stvaranju odreene strukture i obujma uinaka i njihova plasmana na tritu, a sukladno svrsi i cilju poslovanja. To su prihodi od prodaje proizvoda i usluga: prihodi od prodaje robe, materijala i otpadaka, prihodi od dotacija, subvencija, kompenzacija, premija, prihodi procijenjene vrijednosti proizvoda, robe i usluga utroenih za vlastite potrebe (unutarnji uinci) itd.Prihodi iz drugih aktivnosti ostvaruju se temeljem plasmana slobodnih financijskih imovina na tritu, a javljaju se u obliku pozitivnih kamata, pozitivnih teajnih razlika, te prihoda ostvarenih od financijskih ulaganja u povezana poduzea. Prihodi financiranja odraavaju uspjenost voenja financijske politike i mogu znaajno utjecati na visinu ostvarenog rezultata poslovanja.Izvanredni prihodi nastaju temeljem neplaniranog smanjenja obveza ili neplaniranog poveanja imovine, to znaajno moe utjecati na visinu ostvarenog poslovnog rezultata. To su najee stavke koje poveavaju rezultat tekueg razdoblja, a javljaju se zbog pozitivnih korekcija otpisanih potraivanja proteklih razdoblja. Oni ne nastaju u svezi sa svrhom i ciljem poslovanja, niti na njihovu visinu utjeu aktivnosti tekueg obraunskog razdoblja.1. Razluivanje promjena: prihod, uinak, primitakPrimici predstavljaju ulaske novca u poslovne procese, a analogno izdacima, mogu se prema karakteru naplate pojaviti kao primici u gotovini i obraunski primici. Najveim dijelom nastaju zbog prodaje uinaka, ali mogu nastati i neovisno o tome.Primici su, dakle, samo jednim dijelom povezani s uincima, kad se materijalni ili nematerijalni oblik uinaka valorizira na tritui pretvara u oblik novanih primitaka. Uinci koji nisu prodani na tritu, ve odloeni u zalihe, ne poprimaju karakter primitaka u tom obraunskom razdoblju.Javljaju se i primici koji ne nastaju prilikom stvaranja uinaka (npr. primljene akontacije na ime budueg plasmana uinaka, naplaene zakupnine, kamate i privizije koje nisu u svezi stvaranja uinaka).Primici se mogu sagledavati i ovisno o njihovu karakteru, odnosno aktivnosti u novanom toku koja dovodi do stvaranja primitaka. Primici nastaju: iz aktivnosti investiranja (od prodaje stalne imovine, prodaje obveznica i od prodaje dionica drugih poslovnih sustava), iz financijske aktivnosti (od izdavanja jamstava, hipoteka, od prodaje vlastitih dionica, od prodaje obveznicate od kratkoronog ili dugoronog posuivanja imovine) i iz poslovne aktivnosti vezane za stvaranje uinaka (od prodaje za gotovinu, naplatu od kupaca s temelja prodaje, od primljenih dividendi, te drugih novanih primanja iz osnovne djelatnosti). Uinci su u odnosu prema prihodima ono to su trokovi u odnosu prema rashodima. Uinak je, dakle, pojam koji se prije svega vezuje uz interni obraun rezultata, dok se prihod vezuje uz obraun rezultata u financijskom knjigovodstvu.S gledita poduzea kao cjeline, uinak se sagledava kao aktivnost na ostvarenju ciljeva poduzea koji rezultiraju prodajom odreenih proizvoda na tritu.Razlike izmeu prihoda i uinaka javljaju se najprije zbog razliite dinamike stvaranja uinaka i njihove valorizacije na tritu. Tako se ciljni prihodi mogu poistovjetiti s vrijednou prodanih uinaka proizvedenih u prethodnim obraunskim razdobljima (smanjenje zaliha uinaka), uveano za vrijednost uinaka proizvedenih i prodanih unutar istog obraunskog razdoblja.Meutim, razlika se javlja u visini iskazanih prihoda i uinaka i zbog nastanka neutralnih prihoda, koji nisu nastali u skladu sa svrhom i ciljem proizvodnje i prodaje tih uinaka. Tu ponajprije spadaju vikovi pojedinih pozicija tekuih sredstava, neki prihodi financiranja, te naknadno naplaena potraivanja iz ranijih razdoblja. U tom dijelu prihodi su vei od uinaka, to dokazuje da je prihod iri pojam od pojma uinka, iako se pod odreenim okolnostima moe javiti i kao iri pojam.1. to su rashodi i koje su vrste rashoda?Rashod je smanjenje ekonomskih koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja imovine, odnosno stvaranja obveza, to za posljedicu ima smanjenje glavnice, ali ne one u svezi s raspodjelom glavnice sudionicima.Osnovne grupe rashoda su:1. 1. rashodi poslovanja - iz osnovne djelatnosti,2. 2. rashodi financiranja - iz drugih aktivnosti i3. 3. izvanredni rashodi.Rashodi poslovanja nastaju uslijed osnovne djelatnosti poduzea, a njihova visina i struktura ovise o vrsti uinaka i obujmu djelatnosti. Tako se u okvirima rashoda poslovanja (poslovni rashodi) najprije javljaju trokovi proizvodnje nastali zbog stvaranja uinaka, rashodi nabave trgovake robe, administrativni rashodi i drugi rashodi nuni za odvijanje osnovnih radnih procesa.Rashodi financiranja nastaju prilikom pribavljanja, koritenja i vraanja financijskih sredstava. Tim rashodima pripadaju negativne kamate, negativne teajne razlike, te smanjenje vrijednosti dugoronih i kratkoronih financijskih ulaganja. Rashodi financiranja odraavaju uspjenost voenja financijske politike poduzea u trinim uvjetima.Izvanredni rashodi nastaju temeljem neplaniranog smanjenja poslovne imovine ili neplaniranog poveanja obveza. Nastaju kao stavka tekue imovine, ija je svrha pokrie gubitka prethodne godine na teret rezultata tekue godine. Oni ne nastaju prilikom stvaranja uinaka, pa se stoga ne mogu ukalkulirati u proizvodne trokove.Rashodi poslovanja najzastupljeniji su u normalnim uvjetima privreivanja. U uvjetima visoke inflacije i nedostatka vlasnikog kapitala, znaajno su prisutni rashodi financiranja. Izvanredni rashodi ne mogu se predvidjeti, javljaju se neredovito i to najvie u uvjetima nestabilnog trita i kod znaajnijih promjena u uvjetima privreivanja.1. Razluivanje pojmova: rashod, troak, utoak, izdatakUtroci se usko vezuju uz pojam rashoda i predstavljaju fiziko ulaganje materijalnih vrijednosti i dobara u stvaranju uinaka. Utroci se mogu definirati kao utroene koliine ili pretpostavljani utroeni dijelovi sredstava za rad, predmeta rada, usluga i rada u poslovnom procesu koji dovodi do proizvoda i obavljenih usluga. Utroci se najee izraavaju fizikim jedinicama mjere. Podaci o utrocima znaajni su i u raunovodstvenom nadzoru i u raunovodstvenoj analizi, kad se ocjenjuju koliinski i vrijednosni utjecaji na visinu ostvarenog rezultata poslovanja.Pojam izdataka vezuje se uz izdavanje, odnosno smanjenje gotovine ili novanih vrijednosti u obraunu. Oni predstavljaju izlaz novca iz poduzea, a dijele se na gotovinske i obraunske izdatke, koji proizlaze iz gotovinskog i obraunskog plaanja. Izdaci mogu nastati prilikom stvaranja uinaka, ali i neovisno o tome. To znai da izdaci mogu, ali i ne moraju imati karakter troka. Dok su trokovi sadrajno povezani s nastajanjem utroka resursa uloenih u poslovni proces, izdaci se uvijek vezuju uz smanjenje novanih sredstava, neovisno o svrsi i cilju njihova nastanka.Trokovi su najznaajniji dio rashoda koji nastaju u skladu s ciljem, svrhom i zadacima poslovanja. Predstavljaju vrijednosno izraene utroke rada, stalne i tekue imovine, te tuih usluga u poslovnom procesu, iskljuivo radi stvaranja uinaka. Rashodi, utroci i izdatci koji nisu nastali radi stvaranja uinaka, ne predstavljaju trokove. Trokovi poslovanja dijele se na trokove proizvoda i trokove razdoblja. Trokove proizvoda ine oni trokovi koji se obraunavaju u vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda. . Trokovi proizvoda postaju rashodi u razdoblju kada su proizvodi prodani. Svi nastali trokovi koji se ne ukljuuju u trokove proizvoda, smatraju se trokovima razdoblja i nadoknauju se u ukupno nastalim iznosima iz prihoda obraunskog razdoblja u kojem su nastali.Odnos rashoda i trokova moe se promatrati i s gledita razine obuhvaanja, tako da se rashodi promatraju kao kategorija financijskog raunovodstva, tj. vanjskog obrauna, a trokovi kao kategorija raunovodstva trokova, tj. internog obrauna.Izmeu rashoda i trokova moe nastati nesklad i to:a) vremenski nesklad rashoda i trokova;b) rashodi koji nemaju karakter troka;c) trokovi koji nemaju karakter rashoda;d) vrijednosno nepodudaranje pojedinih vrsta rashoda i trokova.a) Vremenski nesklad izmeu rashoda i trokova javlja se zbog razliitih zahtjeva koji se postavljaju u pogledu vremenske dinamike iskazivanja rezultata. Za upravljanje unutarnjim poslovanjem (raunovodstvo trokova) potrebno je trokove sueliti uincima u kraim vremenskim razmacima, jer visina pojedinih trokova u tekuem obraunu nee biti jednaka visini srodnih rashoda obuhvaenih u financijskom knjigovodstvu za due razdoblje i sueljenih odgovarajuim prihodima (npr. premije osiguranja se kao rashod pojavljuju jednom godinje, a mjeseno se u interni obraun mora ukalkulirati predvieni dio godinjeg iznosa).b) Rashodi koji nemaju karakter troka javljaju se samo u financijskom raunovodstvu, jer se tu biljee i rashodi, odnosno ulaganja koja nemaju karakter troka (za razliku od raunovodstva trokova gdje se biljee samo ulaganja povezana sa stvaranjem uinaka trokovi). U rashode koji nemaju karakter troka ubrajaju se pokloni, donacije, gubici na vrijednosnim papirima itd. Dio rashoda koji nemaju karakter troka nazivaju se "neutralni rashodi".c) Trokovi koji nemaju karakter rashoda suprotni su rashodima koji nemaju karakter troka. To su pojedine vrste trokova koji nepredstavljaju rashode. Tako se u raunovodstvu trokova (internom obraunu) mogu javiti pojedini trokovi, koji se obuhvaaju kao proizvodni trokovi, a ne rezultiraju rashodima iskazanim u financijskom knjigovodstvu. Oni se nazivaju "dodatnim trokovima", a tu spadaju npr. plae vlasnika kapitala u privatnom poduzeu, ako se vlasnik javlja i kao menader. Njegova se plaa tada prikazuje kao kalkulativna stavka u strukturi proizvodnih trokova, ali se realno ne isplauje. Budui da nije istodobno dolo i do izdatka gotovine, ovaj se troak ne moe obuhvatiti kao rashod u financijskom knjigovodstvu.d) Vrijednosno nepodudaranje pojedinih vrsta rashoda i trokova proizlazi iz ciljeva internog i eksternog obrauna. Cilj je internog obrauna (raunovodstvo trokova) da to realnije obuhvati nastale trokove po pojedinim uincima. Suprotno tome, cilj je eksternog obrauna (financijsko raunovodstvo) da zadovolji pravna, porezna i poslovno-politika gledita. Stoga se pojedine vrste trokova u internom obraunu obuhvaaju razliito od visine rashoda iste vrste knjiene u financijskom raunovodstvu. To se najee javlja kod odreenih vrsta materijalnih rashoda, kamata, otpisa i drugo.1. Pojavni oblici rashoda1. Temeljni rashod stalne imovine amortizacija (pojam, metode obrauna)Pojam amortizacije (deprecijacije) - ukupnost tehnikog i ekonomskog rabaenja elemenata stalne imovine u odreenom poslovnom procesu, kvantificiranih odgovarajuim sustavom vrijednosti;Svrha - zaraunavanje vrijednosti rabaenja stalne imovine u cijenu uinaka, kako bi se od prihoda ostvarenih prodajom tih uinaka osigurala pravodobna zamjena pojedinih dijelova stalne imovine, kad se postojea zbog dotrajalosti vie ne bude mogla koristiti;stalna imovina u poslovnim procesima ne mijenja svoj kvantitativni izraaj, pa izborom najpogodnije metode amortizacije osigurava se to realnije iskazivanje trokova, te stvara osnovica za ponovne nabavke po isteku amortizacijskog vijeka trajanjaNabavna vrijednost - zbroj fakturne vrijednosti i zavisnih trokova nabave stalne imovine; vrijednost po kojoj se vodi stalna imovina u funkciji;Zavisni trokovi nabave - sva ulaganja koja prema ugovoru snosi kupac oko preuzimanja i dopremestalne imovine od ugovorenog mjesta i vremena preuzimanja do vlastitog skladita (trokovi utovara,istovara, manipulacije,prijevoza, pedicije, osiguranja, trokovi kvantitativne i kvalitativne kontrole, trokovi uskladitenja, carinjenja i dr.);Troenje stalne imovine uporabom prikazuje se na kontu ispravka vrijednosti; to je vrijednost utroka stalne imovine utvrene odabranom metodom otpisa;trokovi amortizacije nastaju, sukladno odredbama MRS-a, koritenjem dijela stalne imovine:za koju se oekuje da e se koristiti dulje od jednog obraunskog razdoblja,koja ima ogranien koristan vijek trajanja,koju poduzee dri za uporabu u proizvodnji ili prodaji robe i pruanju usluga, za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe,od obrauna amortizacije izuzimaju se ume i sl. obnovljivi prirodni resursi, izdaci za istraivanje i ekstrakciju minerala, nafte, prirodnog plina i slinih neobnovljivih generativnih resursa, izdaci za istraivanje i razvoj, te umjetnika djela trajne vrijednosti;metode amortizacije - ovisno o tome, moe li se uinak stalne imovine u poslovnim procesima mjeriti: vremenske metode amortizacije, funkcionalne metode amortizacije ostale najvie se primjenjuje vremenska metoda amortizacije OVISNE O VREMENU PRAVOCRTNE DEGRESIVNE aritmetike geometrijske PROGRESIVNE aritmetike geometrijskeOVISNE O BROJU UINAKAOSTALE UBRZANE opadajueg salda cjelobrojnog zbroja godinaVREMENSKE METODE OBRAUNA AMORTIZACIJE polazi od utvrivanja prosjenog vijeka trajanja elemenata stalne imovine, uvaavajui i normalni intenzitet njihova koritenja; utvruje se pretpostavljeno troenje u jedinici vremena, tako da se utvrdi apsolutni i relativni udio trokova amortizacije u nabavnoj ili revaloriziranoj vrijednosti stalne imovine; relativni udio - izraava se stopom amortizacije apsolutni udio - godinji iznos amortizacije u amortizacijskom vijeku trajanjaFUNKCIONALNA METODA AMORTIZACIJE polazi od koliine proizvoda i usluga (uinaka) koju stalna imovina moe proizvesti, tj. pruiti pri normalnom rukovanju i odravanju, pri emu se zanemaruje vremenska komponenta njezina koritenja; visina funkcionalne amortizacije u jedinici vremena ovisit e o intenzitetu koritenja stalne imovine; moe se primijeniti samo na stalnu imovinu iji se uinak moe mjeriti (motori, transportna sredstva, mjerni instrumenti itd.) OSTALE METODE AMORTIZACIJE uvode se u obraun kako bi se otklonili nedostaci istih vremenskih i funkcionalnih metoda; metoda opadajueg salda i metoda cjelobrojnog zbroja godina METODA OPADAJUEG SALDA polazi od unaprijed utvrene godinje stope amortizacije koja predstavlja dvostruku vrijednost amortizacijske stope utvrene po pravocrtnoj metodi, stoga se naziva i 200%-tna metoda opadajueg salda; ovako utvrena stopa primjenjuje se na SADANJU VRIJEDNOST stalne imovine (za razliku od pravocrtne metode pri kojoj se stopa primjenjuje na nabavnu vrijednost)METODA CJELOBROJNOG ZBROJA GODINA obraunava se primjenom stope na NABAVNU VRIJEDNOST; posebnost - u nainu odreivanja stope - u obliku razlomka; ima degresivni karakter; brojnik uvijek sadri preostali korisni vijek trajanja stalne imovine, a nazivnik zbroj godina korisnog vijeka trajanja stalne imovine (cjelobrojni zbroj godina)1. Temeljni rashod tekue imovine trokovi sirovina i materijala (ciljni rashodi)posebno mjesto u strukturi rashoda tekue imovineto su ciljni rashodi nastali utrokom toga dijela tekue imovine, a ine znaajnu komponentu u strukturi cijene uinakavisina ovisi o vrsti djelatnosti, ali i o nainu voenja materijala na zalihamaMRS 2 - zalihe sirovina i materijala sagledavaju se kao dio ukupnih zaliha, sa svrhom da se utroe u proizvodnom procesu ili djelatnosti pruanja usluga, a mogu se vrednovati:po ukupnim trokovima nabavepo neto vrijednosti koja se moe realizirati, tako da e se, sukladno naelu opreznosti, u izvjeima iskazati ona vrijednost koja je u vremenu izvjetavanja bila nia1. Metode obrauna utroka zaliha sirovina i materijala(MRS 2)tehnike mjerenja troka i metode obrauna troka koje se primjenjuju pri obraunu utroka zaliha (MRS-2): Metoda standardnog troka, FIFO metoda, Metoda specifine identifikacije, Metoda prosjenog ponderiranog troka, LIFO metoda (revidirani MRS 2 ukida ovu metodu)Metoda standardnog troka, vrednovanje zaliha po standardnim trokovima prihvatljivo samo ako nema velike razlike izmeu standardnih i stvarnih trokova;. ukoliko kroz due razdoblje znaajnija odstupanja, potrebno preispitati standarde; razliito knjienje zaliha osnovnog materijala u sustavu standardnih trokova od knjienja u sustavu stvarnih trokova: zalihe se zaduuju i razduuju po standardnim, a ne po stvarnim trokovima, a razlika izmeu stvarnih i standardnih trokova knjii se na poseban raun (npr. 318 - Odstupanje od stvarne cijene zaliha materijala) Metoda specifine identifikacije, moe se koristiti samo ako predmeti zaliha nisu meusobno razmjenjivi i ako se specifini trokovi mogu nedvojbeno pridodati identificiranim predmetima zaliha; specifina identifikacija troka znai da se specifini trokovi pridodaju identificiranim predmetima zaliha (npr. trokovi posebno odvojenih projekata). specifinim jedinicama predmeta zaliha pridruuju se njihovi stvarni povijesni trokovi; rezultati metode se lako percipiraju i ne izazivaju dvojbe u tehnikom smislu Metoda prosjenog ponderiranog troka, metoda prosjene ponderirane cijene temelji se na pretpostavci da e obraun utroka ili prodaje zaliha biti izveden po prosjenoj ponderiranoj cijeni zaliha raspoloivih za potroak; prosjena ponderirana cijena utvruje se tako da se ukupna vrijednost zaliha podijeli s koliinom na zalihama; prednost: jednostavnost; nedostatak: moe se pojaviti u situacijama rasta cijena, jer e prosjene cijene biti nie od zamjenskih trokova nabave zaliha;LIFO metoda (revidirani MRS 2 ukida ovu metodu) pretpostavlja da se prvi daju u proizvodnju, tj. prodaju predmeti kupljeni posljednji, pa preostale predmete zaliha na kraju razdoblja ine oni predmeti koji su prvi kupljeni ili proizvedeni; prednost: u uvjetima umjerene inflacije - tekuem prihodu suprotstavlja trokove koji su najpribliniji trokovima zamjene zaliha; u takvim situacijama nerealni profit koji se dobiva primjenom ostalih metoda znatno se smanjuje; nedostatak: na kraju prikazuje zalihe nerealno niskima u odnosu na tekuu vrijednost zaliha, to stvara i druge nerealnosti u bilanci; FIFO metoda, zaliha koja je u fizikom tijeku prva nabavljena biti e prva tereena na trokove ili rashode; temelji se na fizikom tijeku ulaza, tj. nabave zaliha bez obzira na visinu cijena tih zaliha i hoe li one stvarno biti utroene po tom redoslijedu; visina trokova ili rashoda i zaliha na kraju razdoblja primjenom FIFO metode ovisit e o tome da li trokovi nabave zaliha rastu ili padaju;efekti FIFO metode na visinu trokova i vrijednost zaliha na kraju razdoblja, pod pretpostavkom da se radi o utroku zaliha sirovina i materijala - pretpostavka da se obraun odvija u uvjetima umjerene inflacije - na rashode e biti tereene jeftinije zalihe nabavljene prve, dok e u zalihama pri kraju ostati zalihe po najveim cijenama 1. Manjak materijala neoporezivi, oporezivi - oporezivost u smislu PDV-a i poreza na dobitak (tereenje odgovorne osobe, na teret poduzea)2. Trokovi sitnog inventara (metoda jednokratnog otpisa i kalkulativnog otpisa)onaj dio inventara poduzea iji je vijek uporabe krai od jedne godine, bez obzira na troak nabave, ali i onaj ija je pojedinana nabavna vrijednost manja od 2.000,00 kn;ovisno o znaenju sitnog inventara u poslovnom procesu i utvrenom vijeku trajanja, mogu se primijeniti dvije metode otpisa: metoda jednokratnog otpisa (troka) metoda kalkulativnog otpisa (troka) metoda jednokratnog otpisa (troka) najee se primjenjuje za otpis onoga dijela sitnog inventara koji ima manju pojedinanu vrijednost i krai vijek uporabe, pa ne postoji opravdanje za njegovo postupno otpisivanje; o tome prosudbu donosi menadment. u bilannom smislu, po ovoj se metodi ne iskazuje stanje sitnog inventara u uporabi; u trenutku stavljanja sitnog inventara u uporabu, kompletna nabavna vrijednost prenosi se na trokove razdoblja;metoda kalkulativnog otpisa (troka) najee se primjenjuje za otpis onoga dijela sitnog inventara koji ima dui vijek uporabe ili veu pojedinanu vrijednost;. kriteriji za kalkulativno izraunavanje utroka sitnog inventara ovise o vrsti imovinskih dijelova, ali i o intenzitetu njihova koritenja; ista polazita koja se primjenjuju i kod utvrivanja kriterija otpisa stalne imovine; sitni inventar se sa zaliha predaje u uporabu, a zatim postupno otpisuje primjenom odgovarajue stope otpisa, ovisno o procijenjenom vijeku trajanja;1. Uskladitivi trokovi (trokovi zaliha), neuskladitivi trokovi (trokovi razdoblja)Putem rauna 490 Raspored trokova za obraun proizvoda i usluga - uskladitivi trokovi na raune 60, 62 i 63 prenose se: - izravni trokovi materijala - izravni trokovi rada - opi trokovi proizvodnje - amortizacija (dio).Putem rauna 491 Raspored trokova za pokrie upravnih, administrativnih, prodajnih i drugih trokova na teret prihoda razdoblja na raune 70 i 71 prenose se: - opi trokovi uprave i prodaje - plae uprave i prodaje - amortizacija uprave i prodaje.Uskladitivi trokovi postaju rashodi u raunu dobitka/gubitka kad se dobra prodaju.Neuskladitivi trokovi postaju rashodi razdoblja u kojem su nastali neovisno o priznavanju prihoda.1. Predujmovi (pojam, za to se mogu dati, to znae za primatelja, a to za davatelja, to je s PDV-om u smislu predujmova)Dani i primljeni predujmovi su isplate ili naplate unaprijed za odreenu svrhu. To nisu trokovi ni prihodi, nego novani tijekovi. Meutim, u sustavu PDV-a predujmovi su oporezivi porezom na dodanu vrijednost:PREDUJMOVI SU OPOREZIVI IAKO ISPORUKE JO NISU OBAVLJENE Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje oporezivanje predujmova iako isporuke jo nisu obavljene.ZA PRIMLJENE PREDUJMOVE POREZNA OBVEZA NASTAJE ISTEKOM OBRAUNSKOG RAZDOBLJA U KOJEM SU NAPLAENI Za nastanak porezne obveze kod primatelja predujma dovoljno je da je primio predujam i da je proteklo obraunsko razdoblje. On svoju obvezu ne moe odgoditi neizdavanjem rauna.DAVATELJ PREDUJMA MOE KORISTITI PRAVO NA PRETPOREZ SAMO AKO JE OD PRIMATELJA PREDUJMA PRIMIO RAUN ZA PREDUJAM Obveza primatelja predujma da izda raun za primljeni predujam izuzetno je znaajna za davatelja predujma, stoga to on moe koristiti pravo na odbitak pretporeza samo ako su ispunjeni sljedei uvjeti:da je uplatio predujam,da je primio raun za predujam ida je raun ispravan (prema l.15.st.3. Zakona o PDV-u).Svrha davanja predujma za davatelja predujma moe biti osiguranje isporuke i/ili dogovorene cijene. Za primatelja predujma , predujam najee ima svrhu potpunog osiguranja plaanja budue isporuke.Predujam se moe dati za nabavu dugotrajne ili kratkotrajne imovine ili naruene usluge. Budui da predujam postaje specifina vrsta imovine za koju se predujam daje, knjii se na poziciji te imovine. Meutim, u ukupno isplaenoj svoti za predujam, sadran je i dio koji se odnosi na PDV.PDV se od ukupno isplaene svote izraunava po preraunanoj stopi od 22% koja iznosi 18,0328% ( (22:122) x 100 ).1. Raun dobiti i gubitka (pojam, to je bruto, a to neto financijski rezultat, to je osnovica za obraun poreza na dobitak)Raun dobitka i gubitka (engl. "Profit and Loss Account" ili "Income Statement" ili "Financial Statement"; njem. "Gewin und Verlustrechnung"; franc. "Comte de resultat"; tal. "Conto economico ili Perdite e Profitti)" zbirni je raunovodstveni izvjetaj prihoda i rashoda poduzea u izvjetajnom razdoblju. Tu se usporeuju suprotne ekonomske kategorije (prihodi i rashodi) kako bi se utvrdila njihova razlika, odnosno rezultat poslovanja. Ako su sveukupno iskazani prihodi vei od rashoda, rezultat poslovanja je pozitivan DOBITAK, a ako su sveukupno iskazani rashodi vei od prihoda, rezultat poslovanja je negativan GUBITAK.Iako je bilanca statiki raunovodstveni izvjetaj, a raun dobitka i gubitka dinamiki, izmeu njih postoji povezanost. Pojednostavljeno prikazano, kvantitativne i kvalitativne promjene na imovini, dugovima i kapitalu mogu se uoiti usporedbom bilance na poetku s bilancom na kraju toga razdoblja. Promjene koje su se u tom vremenskom razmaku odvijale na vrijednosti i strukturi imovine, dugova i kapitala imaju za posljedicu pojavu rashoda i prihoda. Pri tome vrijede sljedea pravila: a) nastanak ili obraun rashoda javlja se kao posljedica smanjenja vrijednosti nekih oblika imovine ili kao poveanje vrijednosti nekih oblika dugova; b) nastanak ili obraun prihoda javlja se kao posljedica poveanja vrijednosti nekih oblika imovine ili kao smanjenje vrijednosti nekih oblika dugova.Bruto financijski rezultat (dobitak ili gubitak prije oporezivanja), kao razlika izmeu prihoda i rashoda, utvruje se na kontu 790 Razlika izmeu prihoda i rashoda iz redovitih aktivnosti.Za utvrivanje razlike izmeu prihoda i rashoda iz izvanrednih neuobiajenih poslovnih dogaaja za srednje velike i velike poduzetnike, predvien je poseban konto 791.Na kraju obraunskog razdoblja sve svote rashoda knjiene na razredu 7 prenose se na DUGOVNU stranu konta 790. Sve svote prihoda knjiene ma razredu 7 prenose se na POTRANU stranu konta 790.Ako je potrana strana konta 790 vea od dugovne, saldo je potrani i ostvaren je DOBITAK prije oporezivanja, jer to znai da su prihodi vei od rashoda. Dobitak s konta 790 prenosi se na razred 8 i to na konto 800 Dobitak prije oporezivanja. Ako je obratno, ostvaren je GUBITAK, koji se s konta 790 prenosi na konto 801 Gubitak prije oporezivanja. Nakon prijenosa dobitka ili gubitka na razred 8, razred 7 ne smije imati saldo niti na jednom kontu.Na dobitak prije oporezivanja treba obraunati porez na dobitak prema Zakonu i Pravilniku i porezu na dobit, to znai da treba utvrditi porezni dobitak. Porezni dobitak utvrdit e se tako to e raunovodstveni dobitak biti uvean i umanjen za Zakonom utvrene stavke.Da bi se dobila porezna osnovica za oporezivanje, porezni dobitak treba umanjiti za Zakonom propisana osloboenja.Porez na dobit knjii se na kontu 803 Porez na dobitak ili gubitak, a protustavka je konto 243 Obveze za porez na dobitak.Nakon oporezivanja, na kontu 804 Dobitak ili gubitak poslije oporezivanja, utvren je neto financijski rezultat. Kod malih poduzetnika, on se izravno prenosi na konto 950 ili na konto 951. Kod srednje velikih i velikih poduzetnika , neto financijski rezultat se prvo prenosi na skupinu konta 83 i konano iskazuje na kontu 833 Dobitak financijske godine poslije svih oporezivanja ili 834 Gubitak financijske godine poslije svih oporezivanja. Nakon toga se neto financijski rezultat s konta 833 ili 834 prenosi na konto 950 Dobitak tekue financijske godine ili na konto 951 Gubitak tekue financijske godine. Svi ti prijenosi provode se temeljnicom za knjienje.1. to je PDV (stope, osoboenje, na to se plaa), to je s PDV-om pri nabavi imovine kod poduzetnika koji je u sustavu PDV-a, a to kod onoga koji nije u sustavu PDV-a?POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)Sustav oporezivanja porezom na dodanu vrijednost ureen je od 01. sijenja 1998. godine Zakonom o porezu na dodanu vrijednost i Pravilnikom o porezu na dodanu vrijednost.Tko su obveznici PDVa?Obveznik je svaki poduzetnik ija godinja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga navedenih Zakonom, poslije odbitka vrijednosti isporuka koje su osloboene od poreza, u prethodnoj kalendarskoj godini prelazi svotu (bez PDV-a) od 85.000,00 kn. Meutim, obveznik moe biti i poduzetnik koji ne ostvaruje visinu navedenog prometa. Tada dragovoljno ulazi u sustav, to ga obvezuje sljedeih pet godina.Razlikuju se tzv. "mjeseni i tromjeseni" porezni obveznici, a kriterij je visina ostvarenog prometa u prethodnoj kalendarskoj godini. Tako e tromjeseni obveznici PDV-a biti poduzetnici koji su ostvarili vrijednost isporuenih dobara i usluga (zajedno s PDV-om) manju od 300.000,00 kn. Svi ostali obvezu utvruju mjeseno.Predmet oporezivanja i nastanak porezne obvezePredmet oporezivanja je svaka isporuka dobara ili usluga obavljena u tuzemstvu uz naknadu, vlastita potronja, uvoz dobara u tuzemstvo, te isporuka dobara i usluga to se obave bez naknade ili uz povoljnije uvjete vlasnicima udjela i lanovima njihove ue obitelji, kao i drugim primateljima, ako su ispunjeni ostali Zakonom propisani uvjeti.Porezna stpaPDV se plaa po stopi od 22% i 0% na poreznu osnovicu (naknadu), odnosno na sve promete treba obraunati PDV u visini od 22%, osim na dobra koja su Zakonom oporeziva "nultom" stopom, kao i na promete koji su osloboeni plaanja PDV-a. Nulta stopa primjenjuje se od 01. studenoga 1999. godine.Kada se, meutim, iz naknade u koju je porez uraunan treba izraunati iznos PDV-a, tada se primjenjuje preraunana porezna stopa od 18,0328% ((22:122)x100).1. to su potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital?00 - Potraivanja za upisani a neuplaeni kapital stavka aktive koja se nalazi na prvoj poziciji u raunskom planu. U l.9. IV. smjernice EU, definira se kao neuplaeni kapital koji je pozvan za uplatu. Naime, kod osnivanja drutva ugovorom se definira kapital koji se unosi kao osnivaki ulog u drutvo (u dioniarskim drutvima to je upisana svota dionica). Priroda dogaaja u praksi upuuje osnivae ili naknadne ulagae da temeljni kapital ne uplate odjednom u cijelosti, nego postupno. Trgovaki sud (u skladu s ugovorom) upisuje temeljni kapital u punoj visini, iako nije u cijelosti uplaen, a stoga nastaje potreba evidentiranja protustavke kapitalu koji je upisan, ali koji tek treba uplatiti.1. to su izvanbilanni zapisi?Ovo je slobodna skupina, bez propisanih osnovnih rauna, pa ih stoga drutva otvaraju prema vlastitim potrebama. Meutim, treba napomenuti da se i ovdje kontiranja provode prema naelima dvojnog knjigovodstva. Izvanbilanni zapisi obuhvaaju takve poslovne dogaaje koji u trenutku nastanka nemaju izravan utjecaj na promjene na bilo kojoj poziciji iskazanoj u bilanci.Prilikom sastavljanja bilance, po unosu redovnih pozicija aktive i pasive, te utvrenog njihova zbroja unosimo pozicije aktivnih i pasivnih izvanbilannih zapisa kao zaseban dio. Dakle, dopisuju se bilannim pozicijama, ali se zajedno ne zbrajaju.1. Tko mora izdvajati za zakonske priuve i koliko?Prema zakonu o trgovakim drutvima, drutvo je duno u zakonske priuve unositidvadeseti dio tekue dobiti tekue godine umanjene za iznos gubitka iz prethodne godinesve dok te rezerve zajedno s kapitalnom dobiti ne dosegnu visinu od 5% temeljnogkapitala drutva ili statutom odreen vei dio tog kapitala. Slue za pokrie gubitakatekue ili prethodne godine,ako se oni ne mogu pokriti iz dobitka ili koritenjem drugihrezervi.1. to su aktivna, a to pasivna vremenska razgranienja?Vremenska razgranienja koristimo zbog pravilnog iskazivanja prihoda i rashoda to ukonanici znai pravilnog iskazivanja financijskog rezultata vezano uz naelo opreznostikoje nalae priznavanje poslovnog dogaaja trenutkom nastanka a ne trenutkom plaanja.U poslovanju poduzea mogue je uiniti izdatke koji imaju kao posljedicu trokove kojise djelomino mogu odnositi na tekue razdoblje a djelomino na budua razdoblja. Utakvim sluajevima je neophodno razgraniiti trokove tekueg i budueg razdoblja. Diotrokova koji se odnosi na tekue razdoblje treba priznati u tom razdoblju a dio trokovakoji se odnose na budue razdoblje ostaje u bilanci kao imovinska stavka u skupini konta19 (unaprijed plaeni trokovi) u statusu aktivnih vremenskih razgranienja.Pasivna vremenska razgranienja predstavljaju stavke tranzitorne prijenosne pasive. To suone stavke trokova koje se odnose na tekue razdoblje, ali nemaju pokria izvornomdokumentacijom. Zbog toga se privremeno knjie po obraunu i procjeni, a naknadno sepovezuju s izvornim dokumentom. Drugu skupinu pasivnih vremenskih razgranienjapredstavljaju obraunani prihodi budueg razdoblja i odgoeno priznavanje prihoda. To suzapravo prihodi koji pripadaju sljedeim obraunskim razdobljima a ne tekuemrazdoblju. Konta vremenskih razgranienja se obvezatno koriste za razgraniavanjetrokova i prihoda izmeu dva ili vie obraunskih razdoblja, ali se mogu koristiti i zarazgraniavanje trokova i prihoda unutar jednog godinjeg obraunskog razdoblja.Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgranienja) obuhvaaju nefakturirane prihode, neukalkulirane trokove ili novane isplate koje jo ne predstavljaju trokove. Predstavljaju novane isplate i novane uplate koje su se dogodile, ali u razdoblju kada su se dogodile raunovodstveno se ne prikazuju kao rashodi ili prihodi, ve e to biti uinjeno u sljedeem razdoblju ili u nekoliko uzastopnih sljedeih razdoblja.Odgoeno plaanje trokova, naplaeni prihodi buduih razdoblja i ostale obveze obuhvaaju odgoena plaanja dospjelih obveza i naplaene prihode buduih razdoblja koji su u ekonomskoj teoriji obuhvaeni zajednikim pojmom pasivna vremenska razgranienja.1. to je gubitak iznad visine kapitala?Gubitak iznad visine kapitala jest bilanna stavka ali nije imovinska stavka. Gubitak kojise iskazuje u aktivi pokazuje nedostatak imovine tj. koliko bi jo imovine trebalo da sepodmire obveze prema vjerovnicima (dugovi). Budui da su dugovi vei od imovine takavse gubitak stavlja na stranu aktive da se uspostavi bilanna ravnotea. U takvoj situacijiimovina nije jednaka aktivi nego je aktiva vea od imovine.Za trgovako drutvo kaemoda je prezadueno.