ULOGA DEFEKTOLOGA U OSNOVNOJ ŠKOLI

Pripremila:Tijana Popović,prof.defektolog-

rehabilitator

EDUKACIJSKO – REHABILITACIJSKI FAKULTET

TRI STUDIJSKA SMJERA:• poremećaji u ponašanju (socijalna pedagogija)• poremećaji govora (logopedija)• mentalna retardacija, autizam, oštećenja vida,

motorički poremećaji i kronične bolesti (rehabilitacija)

POSLOVI SOCIJALNOG PEDAGOGA KAO STRUČNOG SURADNIKA

STRUČNO PEDAGOŠKI RAD I SURADNJA S UČENICIMA

• opservacija učenika u razredu (zbog detekcije poteškoća)• intervencija u razred (disciplinski problemi i problem

nasilja)• otkrivanje i dijagnosticiranje teškoća u razvoju

(Povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta)• individualni rad s djecom koja imaju rješenja o

prilagođenom programu (pomoć u učenju)• individualni savjetodavni rad s djecom sa i bez poremećaja

u ponašanju• grupni rad sa skupinama djece (savjetodavni, radionice,

MKSS)• radionice s cijelim razredom – u dogovoru s razrednicima

SURADNJA S UČITELJIMA• individualni ili grupni savjetodavni rad s

učiteljima – svakodnevno- pomoć u rješavanju disciplinskih problema- savjetovanje u svezi učenika s

poremećajima u ponašanju- savjetovanje u svezi učenika koji imaju

rješenja o prilagođenom programu

• suradnja s razrednicima- radionice na satovima SRO

• Učiteljska i razredna vijeća• Stručni aktivi – stručno predavanje

DJECA S POSEBNIM POTREBAMA – RAD S NJIMA U ŠKOLI

TEŠKOĆE U UČENJU - POREMEĆAJI ČITANJA I PISANJATEŠKOĆE U UČENJU - POREMEĆAJI ČITANJA I PISANJA

SPECIFIČNE TEŠKOĆE U ČITANJU – SPECIFIČNE TEŠKOĆE U ČITANJU – DISLEKSIJADISLEKSIJA

ALEKSIJA – potpuna odsutnost vještine čitanjaDISLEKSIJA- nemogućnost spajanja slova- nemogućnost automatskog čitanja cijelih riječi- nerazumijevanje pročitanog

SPECIFIČNE TEŠKOĆE U PISANJU – SPECIFIČNE TEŠKOĆE U PISANJU – DISGRAFIJADISGRAFIJA

AGRAFIJA – potpuno nesvladavanje vještine pisanjaDISGRAFIJA- nesposobnost djeteta da ovlada vještinom pisanja- monogobrojne trajne i tipične greške na razini

slova i sloga, riječi i rečenice (ispuštanje, zamjenjivanje, dodavanje...)

TRETMAN DISLEKSIJE I DISGRAFIJE

• disgrafičke greške pisanja su mogobrojne i trajne• potreban logopedski tretman

• kod djeteta sa poteškoćama disleksije i disgrafije treba izbjegavati kažnjavanje negativnim ocijenama - dodatno pogoršava emocionalno stanje djeteta i onemogućuje napredovanje u učenju

• prirodne početne poteškoće učenika u čitanju i pisanju ne zahtijevaju logopedske intervencije, već povećanu pažnju učitelja tj. individualni rad s djetetom

MUCANJEMucanje je govorni poremećaj različite etiologije (emocionalna

oštećenja, traume, posljedica pogrešnog modela po kojem se uči govor, brzopletost govora, gutanje riječi i slogova)

KAKO SE NE SMIJE POSTUPATI S DJETETOM?1. Štedjeti dijete od govora – najveća pogreška2. Pomagati mu u govoru, govoriti umjesto njega

KAKO RADITI S DJETETOM?1. Treba mu osigurati relativan mir (izbjegavati ismijavanje)2. Stimulirati društvenu aktivnost

• Tretman je logopedski ili medicinski• Dok traje tretman treba učiti dijete da: govori punim plućima, da

govori polagano i da govori glasno• Vrlo je dobro uključiti dijete u neku vokalnu aktivnost – npr.

pjevanje

POVJERENSTVO ZA UTVRĐIVANJE PSIHOFIZIČKOG STANJA DJETETA

ČLANOVI POVJERENSTVA:1. dr. Narcisa Slugan, spec. školske medicine2. Nada Jelić, pedagog3. Josipa Baumhak, soc. pedagog

(defektolog)4. psiholog – nestalni član

- dijagnosticiranje poteškoća u razvoju (disleksija, disgrafija, laka mentalna retardacija, poremećaji u ponašanju, itd.)

- timski se donosi rješenje o primjerenom obliku školovanja u osnovnoj školi (prilagođeni program ili individualizacija)

- ukoliko je potreban određeni tretman, stručni suradnici, uz suradnju roditelja, šalju dijete potrebnom stručnjaku (logopedu, psihologu, psihijatru, itd.)

POREMEĆAJI U PONAŠANJUKRITERIJI KOJI MORAJU BITI ZADOVOLJENI KAKO BI

PONAŠANJE BILO POREMEĆENO:1. Ponašanje mora biti različito od ponašanja većine2. Ponašanje mora trajati određeno vrijeme 3. Ponašanje mora biti štetno ili opasno za tu osobu

ili okolinu 4. Mora biti prisutno odupiranje takvog ponašanja

promjeni5. Ponašanje iziskuje dodatnu stručnu i / ili

društvenu pomoć

U pozadini poremećaja u ponašanju nalaze se EMOCIONALNE TEŠKOĆE

ORGANSKO UVJETOVANI POREMEĆAJI U PONAŠANJUORGANSKO UVJETOVANI POREMEĆAJI U PONAŠANJU

• posljedica ozlijede mozga• poremećaji percipiranja, mišljenja i emocionalnog

ponašanja• ometaju normalan proces učenja• hiperaktivnost se očituje putem dvaju osnovnih

oblika važnih za učenje: SENZORNA HIPERAKTIVNOST (uzrokuje reagiranje djeteta na nebitne podražaje) MOTORIČKA HIPERAKTIVNOST (nesposobnost djeteta da se suzdrži od reakcije na podražaj koji izaziva motoričku reakciju)

• uz hiperaktivnost značajka ove djece je i DISOCIJACIJA (dijete vidi dijelove stvari, ali ne shvaća cjelinu) i PERSERVACIJA (nesposobnost pojedinca da s lakoćom prelazi iz jedne mentalne aktivnosti u drugu)

• SIROMAŠNA MOTORNA KOORDINACIJA I PROSTORNA ORIJENTACIJA

PODJELA POREMEĆAJA U PONAŠANJU

1. Pasivni - u kojima je subjekt pasivan

2. Aktivni - subjekt je aktivniji negoli većina u toj situaciji

U školi se većinom reagira na aktivne poremećaje u ponašanju zbog toga jer njima djeca štete sebi, ali i napadaju okolinu, dok se pasivni oblici ne mogu tako lako prepoznati pa se na njih toliko ne reagira (oni štete samom djetetu)

RAD S DJECOM S POREMEĆAJIMA U PONAŠANJU

• detekcija, identifikacija, dijagnostika i evidencija djece s poremećajima u ponašanju

• službeni pozivi roditelja u školu • pedagoške mjere• individualni savjetodavni rad • suradnja s Centrom za socijalnu skrb • suradnja s Odjelom za maloljetničku

delinkvenciju i kontakt policajcem

SURADNJA SOCIJALNOG PEDAGOGA S CENTROM ZA SOCIJALNU SKRB

• najčešća suradnja s Odjelom za poremećaje u ponašanju djece i mladeži, kao i Odjelom za zapuštanje i zanemarivanje djece

• kontakt putem dopisa, telefonski ili osobno

• prijavljuju se slučajevi zapuštanja i zlostavljanja djece, nasilničkog ponašanja, disciplinskih problema, neredovitog dolaženja na nastavu, kaznenih djela, itd.

• traži se od CZSS:- psihološka obrada djeteta- nadzor nad roditeljskom skrbi- opservacija u Odgojnom domu za djecu i mladež, Dugave- izdvajanje iz obitelji i smještaj u odgojnu ustanovu- prijedlog daljnjeg tretmana

INTEGRACIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA

• važno voditi brigu o specifičnim potrebama svakog djeteta

• veća suradnja škole sa obitelji • trijada roditelj – dijete – škola trebala bi biti

neraskidiva i koordinirana• ključ uspjeha u radu s takvom djecom je suradnja

profesionalaca i stručnjaka kako unutar institucije, tako i između institucija

• suradnja i pravodobni protok informacija na svim razinama često su ključ u rješavanju problema

Odgovornost za prevenciju, prepoznavanje, intervenciju i tretman djece s posebnim

potrebama je na svima nama!

HVALA NA POZORNOSTI!