RAVNOPRAVNASLUŽBENAUPORABAJEZIKAIPISMANACIONALNIHMANJINA:IZVORIDOMAĆEGIMEĐUNARODNOGPRAVA

Pregledniznanstvenirad

UDK323.15(497.5)342.724(497.5)

341.234

Primljeno:26.veljače2013.

Mr.sc.AntonijaPetričušić

U ovom članku predstavljaju se domaći i međunarodni izvori prava koji jamče ravnopravnuslužbenu uporabu jezika i pisma nacionalnihmanjina. Oni,među ostalim, propisuju pravo nauporabumanjinskogjezikapriobraćanjutijelimavlastitenaisticanjejavnihtopografskihoznakanamanjinskom jeziku ipismu.Ostvarenje tihprava,doduše,podliježeodređenimograničenjima:potrebno jeda jemanjina tradicionalno iliu znatnijembrojunastanjenanapodručju,da takavzahtjevodgovarastvarnojpotrebiilidazanjegapostojidostatnozanimanjemanjina.Osimtoga,idomaći imeđunarodni izvoripravamanjinaupućujunatodamanjinske jezike ipismau javnomprostoru treba rabitinanačin kojineće rezultiratidaljnjompodjelommeđu različitim etničkimzajednicama, nego će pridonositi razvijanju razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijalogameđunjima.

Ključneriječi: pravamanjina,jezikipismonacionalnihmanjina,ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina,očuvanjemanjinskihkulturnihidentiteta

1. UVOD

U Republici Hrvatskoj u službenoj su uporabi hrvatski jezik i latinično pismo,1 no, uskladuspozitivnimpropisima,upojedinimjedinicamalokalneiregionalnesamoupraveuzhrvatskijezikilatiničnopismouslužbenuseuporabumožeuvestiijeziknacionalnemanjine te pismo kojim se manjinska zajednica koristi. Nedavno objavljeni rezultatipopisastanovništva2izazvalisusvojevrsnuburunapolitičkojsceni.Nakonštojepostalojasno da Srbi u Vukovaru čine više od jedne trećine stanovništva i da imaju osnoveMr.sc.AntonijaPetričušić,znanstvenanovakinjanaKatedrizasociologijuPravnogfakultetaSveučilištauZagrebu.1Clanak12.UstavaRepublikeHrvatske,Narodnenovine,br.56/90,135/97,8/98,113/00,124/00,28/01,41/01,55/01,76/10,85/10.2 Srbi su prema popisu stanovništva iz 2001. god. činili 32,88% stanovništva u Vukovaru, a premaposljednjempopisustanovništvačine34,87%stanovništva.VidiRezultatipopisastanovništva,kućanstavaistanova u Republici Hrvatskoj 2011. godine. Stanovništvo prema narodnosti po gradovima/općinama,dostupnonahttp://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/h01_01_04_RH.htm(posjećeno22.2.2013.).

12 ZPR2(1)2013;11‐39

zahtijevati ravnopravnu službenu uporabu svojeg jezika i pisma na području grada,braniteljske udruge i političke stranke desne provenijencije unisono su ustale protivuvođenjaćiriliceujavnidiskursgradačijajesvakodnevicavećdvadesetljećaobilježenaratnimrazaranjimairatnimzločinimanadhrvatskimstanovništvom.3Budući da je ostvarenje prava osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama nakorištenje svojim jezikom u privatnoj i javnoj sferi od iznimne važnosti za očuvanjenjihove kulture i identiteta, ne začuđuje što je pitanju jednakog tretmanamanjinskihjezika, i u privatnoj i u javnoj sferi, posvećen znatan dio odredaba o zaštiti pravapripadnika nacionalnihmanjina, kako domaćega tako imeđunarodnog prava. Sljedećimeđunarodni instrumenti zaštite ljudskih prava i prava manjina,4 u većoj ili manjojmjeri,eksplicitnozagovarajuostvarenjepravanaravnopravnuslužbenuuporabujezikai pisma nacionalnihmanjina:Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima5 iDeklaracijaopravimaosobakojepripadajunacionalnimilietničkim,vjerskimijezičnim

3Vidinpr.R.TomašićSaborupredajepeticijuprotivćiriliceuVukovaru:tražeotvaranjesaborskeraspravezaodgoduuvođenjasrpskogjezikaićiriličnogpismana10godina,Večernjilist,30.1.2013.,dostupnonahttp://www.vecernji.hr/vijesti/r‐tomasic‐saboru‐predaje‐peticiju‐protiv‐cirilice‐vukovaru‐clanak‐503915(posjećeno9.3.2013.);Vinković:CirilicauVukovarubilabikaoarapskiuNewYorku!,Večernjilist,30.1.2013., dostupno na http://www.vecernji.hr/vijesti/vinkovic‐cirilica‐vukovaru‐bila‐bi‐kao‐arapski‐new‐yorku‐clanak‐504107 (posjećeno 9. 3. 2013.); Ruža Tomašić: 'Cirilica u Vukovaru znači topovi, tenkovi,razaranja,ubojstvaisilovanja!',Jutarnjilist,4.2.2013.,dostupnonahttp://www.jutarnji.hr/ruza‐tomasic‐‐‐cirilica‐u‐vukovaru‐znaci‐topovi‐‐tenkovi‐‐razaranja‐‐ubojstva‐i‐silovanja‐‐/1083110/ (posjećeno 9. 3.2013.);Karamarko:Vukovar jenaš svetigrad,ne trebabrzati suvođenjemdvojezičnosti,Novi list, 4. 2.2013., dostupno na http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Karamarko‐Vukovar‐je‐nas‐sveti‐grad‐ne‐treba‐brzati‐s‐uvodenjem‐dvojezicnosti (posjećeno 9. 3. 2013.); Ne odustajemo! Spriječit ćemo silompostavljanjećiriličnihploča:BraniteljisuginuliistvaraliovuHrvatskuibraniteljićejeivoditi,Večernjilist,28. 2. 2013., dostupno na http://www.vecernji.hr/vijesti/ne‐odustajemo‐sprijecit‐cemo‐silom‐postavljanje‐cirilicnih‐ploca‐clanak‐517096(posjećeno9.3.2013.).4Općenitoo razvojumeđunarodnihsustavazaštitepravamanjinavidiu:Marko, Joseph,AutonomieundIntegration. Rechtsinstitute des Nationalitätenrechts im funktionalen Vergleich. Wien/Köln/Graz: BöhlauVerlag, 1995; Jackson Preece, Jennifer,MinorityRights, Cambridge andMalden,MA: Polity Press, 2005;Malloy, Tove H., NationalMinority Rights in Europe, Oxford: Oxford University Press, 2005; Palermo,Francesco;Woelk, Jens, FromMinority Protection to a Law ofDiversity? Reflections on the Evolution ofMinorityRights,3EuropeanYearbookofMinorityIssues(2003–2004),str.5‐13;Petričušić,Antonija,TheRightsofMinoritiesinInternationalLaw,38/39(9)CroatianInternationalRelationsReview(2005),str.47‐58. O evoluciji prava manjina na uporabu manjinskih jezika vidi u De Varennes, Fernand, Language,MinoritiesandHumanRights, MartinusNijhoff Publishers, 1996. Henrard, Kristin,The Interrelationshipbetween IndividualHumanRights,MinorityRightsandtheRighttoSelf‐Determinationand Its ImportancefortheAdequateProtectionofLinguisticMinorities,1(1)TheGlobalReviewofEthnopolitics(2001),41‐61.Skutnabb‐Kangas, Tove, Phillipson, Robert, ur., Linguistic Human Rights: Overcoming LinguisticDiscrimination,Berlin,deGruyter,1995.5 Službeni tekstMeđunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima objavljen je u Službenom listuSFRJ,br.7/1971.RepublikaHrvatskastrankajeobaMeđunarodnapaktasukladnoOdlucioobjavljivanjumnogostranih međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacija osukcesiji,Narodnenovine‐Međunarodniugovori,br.12/1993.Prijevodiobjavljeni1971.godinejošuvijeksujedinislužbeniprijevodimeđunarodnihpaktova.

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 13

manjinama,6 nastali u okrilju Ujedinjenih naroda; Okvirna konvencija za zaštitunacionalnihmanjina7 iEuropskapoveljaoregionalnim imanjinskim jezicima,8kojesudonijele države članice Vijeća Europe; te dva instrumenta Organizacije za europskusigurnost i suradnju: Preporuke iz Osla o pravu nacionalnih manjina na upotrebuvlastitogjezika9iLjubljanskesmjerniceointegracijiraznolikihdruštava.10Iakonekiodtih izvorapravanemajupravnoobvezujući karakter (npr.Deklaracijaopravimaosobakoje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnimmanjinama, Preporuke izOsla i Ljubljanske smjernice), i oni služe kao putokaz državama pri donošenjumanjinskihzakona,politikaimjera,anjihoveodredbenosepolitičkutežinu.Nadalje,gorenavedenipravnoobvezujućimeđunarodniinstrumentikojijamčezaštituipromocijupravapripadnikanacionalnihmanjinanasnazisuuRepubliciHrvatskoj.11Tisu međunarodni ugovori, sukladno odredbama Ustava, dio unutarnjega pravnogporetka, a po pravnoj su snazi iznad zakona te ih sudovi mogu i neposrednoprimjenjivati kad odlučuju o pitanjima koja se tiču zaštite ljudskih prava pojedinaca.Načelaiobvezekojiproizlazeiztihmeđunarodnihizvorapravaupogleduostvarivanja6 Tekst Deklaracije UN‐a o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnimmanjinamanaengleskomje jezikudostupannahttp://www.un.org/documents/ga/res/47/a47r135.htm(posjećeno9.3.2013.).7OdlukaoproglašenjuZakonaopotvrđivanjuOkvirnekonvencijezazaštitunacionalnihmanjinaiZakonopotvrđivanjuOkvirnekonvencijezazaštitunacionalnihmanjina,Narodnenovine ‐Međunarodniugovori,14/97.8 Odluka o proglašenju Zakona o potvrđivanju Europske povelje o regionalnim imanjinskim jezicima iZakon o potvrđivanju Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima, Narodne novine ‐Međunarodniugovori,18/97.9 Preporuke iz Osla o pravu nacionalnih manjina na upotrebu vlastitog jezika, dostupno nahttp://www.osce.org/hr/hcnm/67533(posjećeno9.3.2013.).10Ljubljanskesmjerniceointegracijiraznolikihdruštava,dostupnonahttp://www.osce.org/hcnm/96883(posjećeno9.3.2013.).11Uzteinstrumentepostojiinizdrugihmeđunarodnihizvorapravakojijamčezaštitupravanacionalnihmanjina.Osimtoga,Ustavnizakonopravimanacionalnihmanjinapropisujeu članku1.daseRepublikaHrvatskaobvezujenapoštivanjeizaštitupravanacionalnihmanjinasvimsvojimdržavljanimauskladus„načelimaPoveljeUjedinjenihnaroda,Općomdeklaracijomopravima čovjeka,Međunarodnimpaktomograđanskimipolitičkimpravima,Međunarodnimpaktomogospodarskim,socijalnimikulturnimpravima,Završnim aktom Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Pariškom Poveljom za Novu Europu idrugim dokumentima OESS‐a koji se odnose na prava čovjeka, osobito Dokumentom kopenhagenskogsastankaOESS‐a o ljudskoj dimenziji i Dokumentommoskovskog sastankaOESS‐a o ljudskoj dimenziji,KonvencijomVijećaEuropezazaštitupravačovjekaitemeljnihslobodateprotokolimauztuKonvenciju,Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencijom o sprečavanju ikažnjavanju zločina genocida, Konvencijom o pravima djeteta, Deklaracijom o ukidanju svih oblikanesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjere i uvjerenja,Konvencijomoborbi protivdiskriminacijeupodručju prosvjete, Deklaracijom UN‐a o pravima osoba pripadnika nacionalnih ili etničkih, vjerskih ijezičnih manjina, Okvirnom konvencijom o zaštiti nacionalnih manjina Vijeća Europe, Europskompoveljom o regionalnim imanjinskim jezicima, Europskom poveljom o lokalnoj /mjesnoj/ samoupravi,Instrumentima SEI‐ja za zaštitu manjinskih prava, Preporukom iz Lunda o učinkovitom sudjelovanjunacionalnihmanjinaujavnomživotu“.VidiUstavnizakonopravimanacionalnihmanjina,Narodnenovine,br.155/02,47/10,80/10,93/11.

14 ZPR2(1)2013;11‐39

pravanaravnopravnuslužbenuuporabujezikaipismanacionalnihmanjinapreslikanisuuhrvatskezakone:Ustavnizakonopravimanacionalnihmanjina12iZakonouporabijezika i pisma nacionalnih manjina.13 Posljedično, cjelokupni sustav državne vlastiodgovoran je za provedbu domaćeg zakonodavstva i međunarodnih obveza koje jeRepublikaHrvatskapreuzelaupogleduostvarivanjaravnopravnosti službeneuporabejezikaipismanacionalnihmanjina.Manjinskasupravasastavnidiokataloga ljudskihpravakojih je ciljpotpun i slobodnirazvitak ljudskeosobnostipojedincauuvjetima jednakosti inediskriminacije.Okvirnakonvencija navodi da zaštita prava i sloboda osoba koje pripadaju nacionalnimmanjinama čini sastavni dio međunarodne zaštite ljudskih prava.14 No suglasjemeđunarodnezajedniceopotrebinormiranjapravamanjinanastajerelativnokasno,uposljednjem desetljeću dvadesetoga stoljeća, upravo kao pokušaj učinkovitogodgovaranjananizmeđuetničkihratnihsukobanapodručjimanovonastaliheuropskihdržava.15Nijestogaiznenađujućeštonizmeđunarodnihpravnihizvorateinstitucijazazaštitu ljudskih prava i prava nacionalnih manjina ističe prinos očuvanja i zaštitemanjinskih jezika međusobnom razumijevanju i prevenciji međuetničkih napetosti udržavama koje nastanjuju nacionalne manjine. Najprije, tekstom Preambule Okvirnekonvencijenavodisedajezaštitanacionalnihmanjinabitnazastabilnost,demokratskusigurnost i mir na europskom kontinentu. Osim toga, Preambula propisuje da„pluralističkoiistinskidemokratskodruštvotrebanesamopoštivatietničku,kulturnu,jezičnu i vjersku samobitnost svakog pripadnika nacionalnemanjine nego im takođerstvoritiodgovarajućeuvjetezaizražavanje,očuvanjeirazvijanjetesamobitnosti“idaje„stvaranjeozračjasnošljivostiidijaloganužnokakobikulturnaraznolikostbilaizvoromičimbenikomnepodjela,negoobogaćivanjasvakogdruštva“.16ISavjetodavniodborkojinadgledaprimjenuOkvirnekonvencije i koji upravilu činenajveći europski autoritetimanjinske zaštite u relativno nedavnom izvješću o primjeni jezičnih prava manjinaistaknuojesredišnjuvažnostostvarivanja jezičnihpravamanjinazaučinkovituzaštitusvihpravapripadnikanacionalnihmanjinatevažnost jezikakaoizraza individualnogikolektivnog identiteta.17 Sličnom cilju stremi i drugi europski instrument12DetaljnuanalizuodredabaUstavnogzakonavidiu:Petričušić,Antonija,CroatianConstitutionalLawontheRightsofNationalMinorities,2EuropeanYearbookofMinorityIssues(2004),str.607‐629iTatalović,Siniša,NacionalnemanjineuHrvatskoj, Split, STINA, 2005;Horvat,Ana,Autohtonenacionalnemanjine iustavnepromjene2009.‐2010.,60(2)ZbornikPravnogfakultetauZagrebu(2010),str.555‐585.13Zakonouporabijezikaipismanacionalnihmanjina,Narodnenovine,br.51/00,56/00.14Clanak1.Okvirnekonvencijezazaštitunacionalnihmanjina(Okvirnakonvencija).15Vidinpr.Buergenthal,Thomas,TheNormativeandInstitutionalEvolutionofInternationalHumanRights,19(4)HumanRightsQuarterly(1997),str.703‐723.16PreambulaOkvirnekonvencije.17SavjetodavniodborOkvirnekonvencijazazaštitunacionalnihmanjina,Tematskikomentaro jezičnimpravima osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama, (Advisory Committee on the FrameworkConventionfortheProtectionofNationalMinorities,ThematicCommentaryno.3ontheLanguagerightsofPersonsBelongingtoNationalMinoritiesundertheFrameworkConvention),ACFC/44DOC(2012)001rev, 5. 7. 2012, dostupnona http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_fcnmdocs/PDF_CommentaryLanguage_en.pdf(posjećeno22.1.2013).

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 15

međunarodnog prava zaštite manjina, Europska povelja o regionalnim i manjinskimjezicima, koja nastoji zaustaviti izumiranja jezika u regijama u kojima su stoljećimatradicionalno upotrebljavani i u kojima, osim toga, predstavljaju sastavni dioregionalnogidentiteta.18Thomas Hammarberg, bivši povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, izjavio je danegiranje prava nacionalnih manjina na korištenje vlastitim jezikom potkopavaostvarivanje ljudskih prava i izaziva napetosti među etničkim zajednicama.19 Skupinastručnjaka okupljenih u pripremi Preporuka iz Osla o pravu nacionalnih manjina naupotrebu vlastitog jezika smatrala je da je jezik „osobna stvar usko povezana sidentitetom, [ali i] važno oruđe društvene organizacije koje u mnogim situacijamapostaje predmetom javnog interesa“.20 Smatrajući da je uporaba jezika vezana zarazličite vidove funkcioniranjadržave, stručnjaci navodeda je „udemokratskoj državikojanjegujeljudskapravaprilagođivanjepostojećim[etničkim]različitostima[…]važanpredmetpolitikeiprava,apropustdasepostigneodgovarajućaravnotežamožepostatiuzrokommeđuetničkihnapetosti“.21Izazovi priznanja i ostvarenja jezičnih prava manjina u novim europskimdemokracijamavjerojatnosunajsažetijeopisaniriječimaFernandadeVarennesiClaireMurray, koji tvrde da su se„u posthladnoratovskom svjetskom poretku novonastaledržave požurile razviti svoje jezične zakone kako bi preraspodijelile društvenumoć ikontroluinjihugradilesvojenovenacionalneciljeveiideale.Čakiuonimzemljamačijadržavnost nije bila upitna jezični su zakoni propitani i izmijenjeni kako bi projiciralinovunacionalnu sliku svijeta. Taj trendnijeuvijekbiopravedan:umjesto zakonakojiodražavaju stvarni jezični sastav stanovništva zakonodavstvo nekih zemlja katkad jeusvojeno uz potpuno zanemarivanje prisutnosti velikih jezičnih manjina i negiranjemanjinskih zahtjeva da državamora uključiti i njihov jezik, a ne samo jezik većine.”22Doista,neke sunovijeeuropskedemokracijepropisale i izricalekaznenemjere,poputnaplate novčanih kazni ili uskrate diplomadržavljanima koji se nisu služili službenimjezikom,sciljemnametanjakorištenjaslužbenimjezikom.23Suprotnotojpraksi,kojaje18VijećeEurope,Evropskapoveljaoregionalnimilimanjinskimjezicima:Nekase čujeglasregionalnihimanjinskihjezika,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dg4/education/minlang/Brochure/Brochure_hr.pdf(posjećeno24.2.2013.).19 Hammarberg, Thomas, Language rights of national minorities must be respected ‐ their denialundermineshumanrightsandcauses inter‐communal tensions , 25.1.2010,dostupnonahttp://www.coe.int/t/commissioner/Viewpoints/100125_en.asp(posjećeno22.1.2013).20PreporukeizOslaopravunacionalnihmanjinanaupotrebuvlastitogjezika,op.cit.21Ibid.22DeVarennes,Fernand;Murray,Claire,ThematicIntroduction,3(2)InternationalJournalonMulticulturalSocieties(2001),str.56‐60,56‐57.23 Savjetodavni odbor Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina, Treće mišljenje o SlovačkojRepublici;ACFC/OP/III(2011)003,28.10.2011.VidiiSavjetodavniodborzaOkvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina,PrvomišljenjeoEstoniji,ACFC/INF/OP/I(2002)005,14.9.2001.iDrugomišljenjeoEstoniji,ACFC/INF/OP/II(2005)00122.7.2005.SvamišljenjaSavjetodavnogodboradostupnasunahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/Table_en.asp(posjećeno9.3.2013.).

16 ZPR2(1)2013;11‐39

najvećim dijelom bila zastupljena u baltičkim državama,24 suvremeni međunarodnistandardimanjinskezaštitepromičuidejudapoštivanjemanjinskihjezikaipromicanjenjihoveupotrebenesmijebitiusukobusuporabomslužbenihjezikaizahtjevomdaihmanjine također znaju. Upravo suprotno, međunarodni zakonodavni izvori potičuistovremenostpriznanjamanjinskihjezikaiintegriranjamanjinauširedruštvoučenjemi uporabom službenih jezika. Takav pristup rezultira time da kulturna raznolikostpridonosi izostanku međuetničkih napetosti i društvenom obogaćenju jer „poštivanjejezikaipovezivanjekulturaslužiujedinjenju,anepodjelamanekezemlje.Tojenajbolji,ačestoijedininačinintegriranjaljudirazličitihjezičnihikulturnihodlika“.252. HRVATSKI PROPISI KOJI JAMČE PRAVO NA RAVNOPRAVNU UPOTREBU

JEZIKAIPISMANACIONALNIHMANJINA

Pripadnicima svih nacionalnih manjina u Hrvatskoj Ustavom se jamči slobodaizražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje vlastitim jezikom i pismom tekulturnaautonomija.26Modelomkulturneautonomije,koja,interalia,uključujepravonaobrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina i službenu uporabu manjinskihjezika,osigurana je integracija,aspriječenaasimilacijanacionalnihmanjinauhrvatskodruštvo.27 Ravnopravna službena uporaba i jezika i pisma nacionalnih manjina uHrvatskoj se ostvarujeu skladu s odredbamaUstavnog zakonaopravimanacionalnihmanjina, Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe, Europskepoveljeo regionalnim imanjinskim jezicimaVijećaEurope iZakonaouporabi jezika ipisma nacionalnih manjina. Među temeljnim odredbama Ustavnog zakona o pravimanacionalnihmanjinajestionakojapropisujedaseodredbeUstavnogzakonaiodredbeposebnih zakona kojima se uređuju prava i slobode pripadnika nacionalnih manjinamoraju tumačiti iprimjenjivati sasvrhompoštivanjapripadnikanacionalnihmanjina ihrvatskog naroda, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga međunjima.28Upravosenatuodredbupozivajuprotivniciuvođenjaćiriličnogpismau javni24Holzapfel,Marc,Note:TheImplicationsofHumanRightsAbusesCurrentlyOccurring intheBalticStatesagainsttheEthnicRussianNationalMinority,2BuffaloJournalofInternationalLaw(1995‐1996),str.329‐373; Barrington, Lowell W., The Domestic and International Consequences of Citizenship in the SovietSuccessor States, 47 Europe‐Asia Studies (1995), str. 731‐763; Barrington, Lowell W., The Making ofCitizenshipPolicy in theBalticStates, 13 (2)Georgetown ImmigrationLaw Journal (1999), str.159‐199;Kalvaitis,RutaM.,CitizenshipandNationalIdentityintheBalticStates,16BostonUniversityInternationalLawJournal(1998),str.231‐272;Galbreath,DavidJ.,Nation‐BuildingandMinorityPoliticsinPost‐SocialistStates: Interests, Influenceand Identities inEstoniaandLatvia, Stuttgart, IbidemVerlag,2005;Kochenov,Dimitry,TheSummaryofContradictions:OutlineoftheEU’sNumerousApproachestoMinorityProtection,31(1)BostonCollegeInternationalandComparativeLawReview(2008),str.1‐5.25 Vijeće Europe,Evropskapoveljao regionalnim ilimanjinskim jezicima:Neka se čujeglas regionalnih imanjinskihjezika,op.cit.26Clanak15.stavak4.UstavaRepublikeHrvatske.27 Usporedi npr. Tatalović, Siniša, Nacionalne manjine i hrvatska demokracija, 43 (2) Politička misao(2006),str.159‐174;Mesić,Milan,Europskistandardimanjinskezaštite ipoložajmanjinauHrvatskoj,34(3‐4)Revijazasociologiju(2003),str.161‐177.28Clanak8.Ustavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina.

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 17

diskursVukovara, koji zagovarajumoratorij na uvođenje dvojezičnosti u tom gradu,29čestozanemarujućiusvojojpolitičkojargumentacijiostalerelevantneodredbeUstavnogzakona, Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina te relevantnihmeđunarodnopravnihizvora.U skladus još jednomod temeljnihodredabaUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina, koja predviđa da je ostvarivanje određenih prava i sloboda pripadnikanacionalnih manjina moguće utvrditi ovisno o brojčanoj zastupljenosti pripadnikanacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj ili na nekom njezinu području, stečenimpravimaimeđunarodnimugovorima,koji,sukladnoUstavuRepublikeHrvatske,činediounutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske,30 Ustavni zakon propisao je da seravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalnemanjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedinenacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice.31 Ustavnim jezakonom, osim toga, propisano da se ravnopravna službena uporaba jezika i pismamanjine ostvaruje i kada je to predviđeno međunarodnim ugovorima koji, sukladnoUstavuRepublikeHrvatske,činediounutarnjegpravnogporetkaRepublikeHrvatske ikada je to propisano statutom jedinice lokalne samouprave ili statutom jedinicepodručne (regionalne) samouprave u skladu s odredbama Zakona o uporabi jezika ipisma nacionalnih manjina.32 Napokon, radi razrade gornjih odredaba Ustavni zakonpredviđa da će se određeni modaliteti primjene prava na ravnopravnu uporabumanjinskogjezika(npr.upredstavničkimiizvršnimtijelimaiupostupkupredupravnimtijelima jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave; upostupku pred tijelima državne uprave prvog stupnja, u postupku pred sudbenimtijelimaprvogstupnja;upostupcimakojevodeDržavnoodvjetništvoijavnibilježnicitepravne osobe koje imaju javne ovlasti) provoditi u skladu s posebnim zakonom ouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.33Dakle,uzodredbeUstavnogzakona,službenaijavnauporabajezikaipismanacionalnihmanjina razrađena je posebnim zakonom o uporabi jezika i pisma. Prema Zakonu ouporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, jezik i pismo nacionalnih manjina mogupostatislužbeniunekolikoslučajeva:(i)kadapripadnicipojedinenacionalnemanjine

29HDZmože
lakodestabilizirati SDP,ali to
neće raditidoulaskaHrvatskeuEU, intervju sTomislavomKaramarkom,predsjednikomHDZ‐a,Obzor:news‐magazinVečernjeglistabr.490,9.3.2013.,str.6.30Clanak4.stavak6.Ustavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina.31Clanak12.stavak1.Ustavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina.32Clanak12.stavak2.Ustavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina.33Clanak12.stavak3.Ustavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina.

18 ZPR2(1)2013;11‐39

na području općine ili grada čine većinu stanovništva,34 (ii) kada je to predviđenomeđunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka,35 (iii) kada su tostatutom propisale općine i gradovi, u skladu s Ustavnim zakonom o pravimanacionalnih manjina, Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina VijećaEuropeiovimZakonom,te(iv)kadato,uodnosunaradsvojihtijela,usamoupravnomdjelokrugu, statutom propiše županija na čijem je području u pojedinim općinama igradovima u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine.36 Zaostvarivanje ravnopravne službene uporabe jezika i pisma nacionalne manjinemjerodavnisupodacispopisastanovnikakoji jeneposrednoprethodiouređivanju tihpitanjastatutomopćineiligrada.37Napodručjuopćine,gradailižupanijeravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnemanjineostvarujeseuradupredstavničkihiizvršnih tijela općine, grada ili županije, u postupku pred upravnim tijelima općine,grada ili županije, u postupku pred tijelima državne uprave prvog stupnja, predustrojstvenim jedinicama središnjih tijela državne uprave koja postupaju u prvomstupnju, pred sudbenim tijelima prvog stupnja, državnim odvjetništvima i državnimpravobraniteljstvimaprvogstupnja, javnimbilježnicimaipravnimosobamakojeimajujavne ovlasti, a koji su ovlašteni postupati na području općine ili grada koji su uravnopravnu službenu uporabu uveli manjinski jezik i pismo.38 Osim toga, gorenavedenadržavnatijelaprvogstupnjaipravneosobekojeimajujavneovlastiomogućitće korištenje i priznati valjanost privatnih pravnih isprava sastavljenih na području

34 Za razliku od članka 12. stavak 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji kaopretpostavku ravnopravnosti manjinskog jezik i pisma zahtijeva da manjina čini najmanje trećinustanovništvajedinicelokalnesamouprave,članak4.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjinapropisujeda jepretpostavkaslužbene i javneuporaba jezika ipismanacionalnihmanjinatodamanjinačini više od polovine stanovništva općine ili grada. Tu je pravnu neusuglašenost moguće objasnitičinjenicom da je Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnihmanjina donesen 2000. godine, a Ustavnizakon 2002. Iako tekst Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnihmanjina nije naknadno usklađen stekstomUstavnogzakonaupogleduostvarivanjatogprava,primjenomnačelalexposteriorderogatpriorimogućejenedvojbenozaključitidasupravnorelevantneodredbeUstavnogzakona.Osimtoga,Ustavnijezakon po pravnoj snazi organski, budući da Ustav propisuje kako se zakoni kojima se uređuju pravanacionalnihmanjinadonosedvotrećinskomvećinomglasova svih zastupnika.Vidi članke15. st. 2. i 83.UstavaRepublikeHrvatske.35Nasnazisusporazumis Italijom,Mađarskom,Srbijom,CrnomGorom iMakedonijom.Ugovor izmeđuRepublikeHrvatskeiTalijanskeRepublikeopravimamanjina,Narodnenovine‐Međunarodniugovori,br.15/97;SporazumizmeđuRepublikeHrvatskeiRepublikeMađarskeozaštitihrvatskemanjineuRepubliciMađarskoj imađarskemanjine u Republici Hrvatskoj,Narodnenovine ‐Međunarodniugovori, br. 8/95;SporazumizmeđuRepublikeHrvatskeiSrbijeiCrneGoreozaštitipravahrvatskemanjineuSrbijiiCrnojGoriisrpskeicrnogorskemanjineuRepubliciHrvatskoj,Narodnenovine‐Međunarodniugovori,br.3/05;Sporazum između Republike Hrvatske i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Crnoj Gori icrnogorskemanjine u Republici Hrvatskoj,Narodne novine ‐Međunarodni ugovori, br. 9/09; Sporazumizmeđu Republike Hrvatske i Republike Makedonije o zaštiti prava hrvatske manjine u RepubliciMakedonijiimakedonskemanjineuRepubliciHrvatskoj,Narodnenovine‐Međunarodniugovori,br.3/08.36Clanak4.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.37Clanak4.stavak2.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.38Clanak5.stavak1.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 19

Republike Hrvatske i kad su sastavljene na jeziku i pismu nacionalne manjine.39Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnemanjineupraviluseuvodizacijelo područje pojedine općine ili grada. Iznimno se može uvesti i samo na dijelupodručjapojedineopćineiligrada,amožesestatutompredvidjeti iuužemopseguodpravautvrđenihZakonomouporabijezikaipismanacionalnihmanjina,alisenemožeisključiti pravo na služenje svojim jezikom u postupcima pred tijelima javne vlasti.40PremapodacimakojejeVladapripremilazaposljednjedostavljenoizvješćeoprovedbiOkvirnekonvencije izsvibnja2008.godine,manjinski jezik ipismobili suuslužbenojravnopravnoj uporabi u ukupno 55 jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave;odtogasuu27jedinicapripadnicinacionalnemanjinečinilivišeodtrećinestanovništva, dok je u 28 jedinica službena ravnopravna uporabamanjinskog jezika ipismabilauvedenastatutom.41PremapodacimaVladeizlipnja2009.godine,pripadnicinacionalne manjine činili su najmanje trećinu stanovnika u 27 jedinica lokalne ipodručne (regionalne) samouprave. Te su jedinice svojim statutima dužne propisatiostvaruje li se pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma na cijelompodručju ili samo u pojedinimmjestima te koriste li se tradicionalni nazivimjesta ililokalitetaiakosekoriste,zakojamjestailokalitete.Ipak,statutiosamjedinicalokalneipodručne (regionalne) samouprave tadanisubiliupotpunostiusklađeni sodredbamaUstavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o uporabi jezika i pismanacionalnihmanjinaupogleduravnopravneuporabejezikaipismanacionalnemanjine.S druge strane, iste je godine bilo 29 jedinica lokalne i područne (regionalne)samoupraveukojimasumanjinečinilemanjiudioodzakonskipropisanogazastjecanjetogaprava,a ipaksustatutimauredileravnopravnostslužbeneuporabe jezika ipismanacionalnemanjinezacijeliteritorijjediniceilizapojedinanaselja.42Uopćinama,gradovimaižupanijamaukojimajeuravnopravnojslužbenojuporabijeziki pismo nacionalne manjine rad općinskih i gradskih vijeća te općinskih i gradskihpoglavarstava kao i rad županijskih skupština i poglavarstava odvija se na hrvatskomjezikuilatiničnompismuinajezikuipismunacionalnemanjinekojisuuravnopravnojslužbenojuporabi.Uopćinama,gradovima ižupanijamaukojima jestatutomuvedenaravnopravnauporabamanjinskog jezikaipismaosiguravasedvojezičnoilivišejezičnoispisivanje teksta pečata i žigova istom veličinom slova, ispisivanje natpisnih pločapredstavničkih,izvršnihiupravnihtijelaopćina,gradovaižupanija,kaoipravnihosobakoje imaju javne ovlasti istom veličinom slova, ispisivanje zaglavlja akata istom

39Clanak5.stavak2.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.40Clanak6.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.41 Vlada Republike Hrvatske, Treće izvješće Republike Hrvatske o provođenju Okvirne konvencije zazaštitu nacionalnih manjina, ACFC/SR/III(2009)009, 12. 10. 2009, dostupno na http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_3rd_SR_Croatia_hr.pdf(posjećeno24.2.2013.).42VladaRepublikeHrvatske, IzvješćeoprovođenjuUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina ioutrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2009. godinu za potrebenacionalnih manjina (2010), str. 7, dostupno na http://www.uljppnm.vlada.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=23&Itemid=5(posjećeno10.3.2013.).

20 ZPR2(1)2013;11‐39

veličinom slova.43 Osim toga, vijećnik, član poglavarstva ili građanin u općinama,gradovima i županijama u kojima je u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismonacionalnemanjineimapravonatodamuseosiguradvojezičnoilivišejezičnodostavamaterijala za sjednicu općinskoga ili gradskog vijeća i poglavarstva, kao i županijskeskupštineižupanijskogpoglavarstva,izradazapisnikaiobjavazaključaka,objavljivanjeslužbenihobavijestiipozivapredstavničkih,izvršnihiupravnihtijelaopćina,gradovaižupanija,kaoimaterijalezasjednicepredstavničkihiizvršnihtijela.44Općine,gradoviižupanijeukojimajeuravnopravnojslužbenojuporabijezikipismonacionalnemanjineosiguratćepravograđanimada imsedvojezično ilivišejezičnoizdaju javneispravetetiskajuobrascikojisekoristeuslužbenesvrhe.45Osimtoga,utakvimjedinicamalokalnei regionalne samouprave ispisuju se dvojezično ili višejezično, istom veličinom slova,prometniznakoviidrugepisaneoznakeuprometu,naziviulicaitrgova,nazivimjestaigeografskihlokaliteta.46Osimtoga,statutomopćineiligradaukojimajeuravnopravnojslužbenojuporabijezikipismonacionalnemanjinepropisujeseostvarujelisepravonaravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine na pisanimprometnimznakovima,nanatpisimasnazivimaulicaitrgovatenanatpisimasnazivimamjesta i geografskih lokaliteta na cijelom području ili samo u pojedinimmjestima tekoriste li se tradicionalni nazivi mjesta ili lokaliteta i ako se koriste, u kojimslučajevima.47 Pripadnici nacionalnih manjina čiji su jezik i pismo u ravnopravnojslužbenoj uporabi imaju u postupku prvoga i drugog stupnja pred upravnim tijelimaopćina, gradova i županija ista prava kao i u postupku pred tijelima državne upraveprvogstupnja.48Zakonuređujeuvjeteinačinostvarivanjaravnopravneslužbeneuporabajezikaipismanacionalne manjine u postupku pred državnim tijelima prvog stupnja (ustrojstvenejedinicesredišnjihtijeladržavneupravekojipostupajuuprvomstupnju,sudbenatijelaprvog stupnja, državna odvjetništva i državna pravobraniteljstva prvog stupnja, javnibilježnici)ipravnimosobamakojeimajujavneovlastikojeimajusvojeuredeiispostaveuopćinama,gradovima i županijamaukojima jeuslužbenojuporabimanjinski jezik ipismo pored hrvatskog jezika i latiničkog pisma ravnopravno mogu koristiti i jezik ipismonacionalnemanjine.Tasutijeladužnapoučitistrankuspodručjaopćineiligradakojisuuveliuravnopravnuslužbenuuporabujezikipismonacionalnemanjineopravuuporabejezikaipismanacionalnemanjineupostupkuteunijetiuzapisnikizjavuotomekojim će se jezikom i pismom stranka služiti u postupku.49 Jezik i pismo na kojem jepredan,odnosnopriopćenprvipodnesakstrankesmatratćesejezikomipismomkojim

43Clanak8.stavci1.i2.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.44Clanak8.stavak3.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.45Clanak9.stavak1.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.46Clanak10.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.47Clanak10.stavak2.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.48Clanak11.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.49Clanka12.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 21

se stranka želi služiti u postupku, a tijelo koje vodi postupak dužno je osiguratisudjelovanjestrankeupostupkunajezikuipismukojimseslužinacionalnamanjina.50Državna tijela prvog stupnja i pravne osobe koje imaju javne ovlasti koja djeluju uopćinama,gradovimaižupanijamaukojimajestatutomodređenaravnopravnauporabamanjinskog jezika i pisma izdaju javne isprave te tiskaju obrasce koji se koriste uslužbene svrhe na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, dvojezično ili višejezično, tedvojezično ili višejezično ispisuju tekst pečata i žigova u istoj veličini slova, natpisneploče i zaglavlja akata istom veličinom slova.51 Ipak, tijela koja provode postupakdrugogastupnjapostupajunahrvatskomjezikuilatiničnompismu.52Iznimno,akopredtijelom drugog stupnja sudjeluju neposredno stranke koje su se u postupku prvogstupnja služile jezikom ipismomnacionalnemanjinekoji jeu ravnopravnoj službenojuporabi,postupaksevodikaoipostupakprvogstupnja.53Postojanjutogpravaunatoč,evidentan je trend smanjenja korisnika manjinskih jezika u sudskim i upravnimpostupcima.54UakcijskimplanovimazaprovedbuUstavnogzakonaiz2008.i2011.stojidasetimpravomkoristitekmalibrojpripadnikanacionalnihmanjinatedauprimjeniprava katkad dolazi do nejasnoća pa se stoga potrebnim smatralo poduzeti „dodatnemjereradipoticanjapripadnikanacionalnihmanjinanakorištenjeovogprava,kaoiradiafirmacijekorištenjamanjinskih jezikaupojedinimpostupcima iuklanjanjaodređenihproblema pri provedbi zakonskih odredbi“.55 Prema podacima iz Izvješća Vlade oprovođenju Ustavnog zakona za 2011. godinu proizlazi da za ostvarivanje prava nauporabumanjinskogjezikaipismapredupravnimtijelimajedinicasamoupraveinteres

50Clanci14.‐17.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.51Clanak18.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.52Clanak19.stavak1.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.53Clanak19.stavak2.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.54 Budući da je pred hrvatske vlasti stavljan niz pretpristupnih zahtjeva u pogledu ostvarenja pravamanjinatijekomprocesapristupanjaEuropskojuniji,VladaRepublikeHrvatskeusvojilaje25.lipnja2008.prvi,a8.travnja2011.drugiAkcijskiplanzaprovedbuUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjinazarazdoblje 2011.‐2013. Vidi Vlada Republike Hrvatske, Akcijski plan za provedbu Ustavnog zakona opravimanacionalnihmanjina:Poglavlje23.Pravosuđeitemeljnaprava,Zagreb,25.lipanj2008.,dostupnona http://www.vlada.hr/hr/preuzimanja/razno/akcijski_plan_za_provedbu_ustavnog_zakona_o_pravima_nacionalnih_manjina (posjećeno10. 3.2013.) iVladaRepublikeHrvatske, IzvješćeoprovedbiAkcijskogplanazaprovedbuUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjinaza2008.i2009.godinu,Zagreb,rujan2010., dostupnona http://www.uljppnm.vlada.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=23&Itemid=5(posjećeno10.3.2013.).55VladaRepublikeHrvatske,AkcijskiplanzaprovedbuUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina:Poglavlje 23. Pravosuđe i temeljna prava, Zagreb, op. cit., str. 9 i Vlada Republike Hrvatske, Izvješće oprovedbiAkcijskogplanazaprovedbuUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjinaza2008. i2009.godinu,op.cit.,str.8‐9.

22 ZPR2(1)2013;11‐39

iskazujuisključivopripadnicitalijanskenacionalnemanjineunekolikojedinicalokalnesamoupraveuIstarskojžupaniji.56Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina sadrži i nekoliko provedbenihmjera.57 Predviđa da tijela državne uprave prvog stupnja, ustrojstvene jedinicesredišnjih tijeladržavneupravekojapostupajuuprvomstupnju, sudbena tijelaprvogstupnja, državna odvjetništva i državna pravobraniteljstva prvog stupnja, javnibilježnici,pravneosobekojeimajujavneovlastiteopćine,gradoviižupanijenačijemjepodručjuuravnopravnojslužbenojuporabimanjinskijezikipismoosigurajupotrebanbroj službenika kojimogu voditi postupke i poduzimati potrebne radnje i na jeziku ipismunacionalnemanjinekojijeuravnopravnojslužbenojuporabi.58ProvedbuZakonaouporabi jezika ipismanacionalnihmanjinanadzireMinistarstvouprave,kojeprati ianalizira stanje o službenoj i javnoj uporabi jezika i pisma nacionalnihmanjina. Kadaizvršnailiupravnatijelaopćina,gradovaižupanijakojesuuveleravnopravnuslužbenuuporabu jezika i pisma nacionalne manjine postupaju protivno odredbama Zakona,ministarupravezatražitćeodpredstavničkogtijeladaraspravistanjeipoduzmemjereza zakonito postupanje izvršnih i upravnih tijela te poduzeti drugemjere u skladu sazakonom.59 Ako pak općina, grad ili županija statutom ne urede ili urede protivnoZakonu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine, ministar uprave obustavit će odizvršenja statut, odnosno pojedine njegove odredbe, naložiti neposrednu primjenuZakona i podnijeti Vladi prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti izakonitosti statuta ili drugoga općeg akta općine, grada ili županije u skladu sazakonom.60Neprimjenjivanjeravnopravneslužbeneuporabe jezika ipismanacionalnemanjine u općini, gradu ili županiji u kojima je statutom uvedena, odnosno njezinaprimjenaprotivnaodredbamaZakonaupostupcimapredtijelimakojasudužnaprovestiravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalne manjine, predstavlja bitnupovredupostupka.61Kao posljedica pretpristupnog uvjetovanja Europske unije, među ostalim i u pogleduostvarivanja prava pripadnika nacionalnih manjina na uporabu manjinskog jezika ipisma,kaoiradiunaprjeđenjaprovedbepravanaravnopravnuslužbenuuporabujezikai pisma nacionalnih manjina, Vlada je odlučila pojačati provedbu nadzora nadprimjenompropisakojimaseuređujetopitanje,posebiceuonimopćinamaigradovimakoji su pravo na službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina nepotpunoprimjenjivali. Stoga je 1. ožujka 2012. Ministarstvo uprave donijelo Naputak za56VladaRepublikeHrvatske, IzvješćeoprovođenjuUstavnogzakonaopravimanacionalnihmanjina ioutrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2011. godinu za potrebenacionalnih manjina (2012), str. 4, dostupno na http://www.uljppnm.vlada.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=23&Itemid=5(posjećeno10.3.2013.).57Clanci21‐25.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.58Clanak21.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.59Clanak23.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.60Clanak24.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.61Clanak25.Zakonaouporabijezikaipismanacionalnihmanjina.

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 23

dosljednu provedbu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnihmanjina u RepubliciHrvatskoj.62 Njime su propisani način uređivanja prava na ravnopravnu službenuuporabu jezika ipismanacionalnihmanjinaopćimaktima,odnosnostatutima jedinicalokalne i područne (regionalne) samouprave te način ostvarivanja prava naravnopravnuslužbenuuporabujezikaipismanacionalnihmanjinaupostupcimakojisevodepreddržavnimtijelimaprvogstupnjaipravnimosobamakojeimajujavneovlasti.Nemoguće je ne zaključiti da se takva provedbena mjera mogla i morala i prijepredvidjetitedabiMinistarstvoupravetrebaločešćeiučinkovitijenadziratizakonitostradatijelajedinicalokalneipodručne(regionalne)samouprave.3. MEĐUNARODNOPRAVNI IZVORI PRAVA NA UPOTREBU JEZIKA I PISMA

NACIONALNIHMANJINA

Na globalnom nivou ostvarenje prava pripadnika nacionalnih manjina na uporabumanjinskih jezika propisano je ograničenim brojem odredaba sadržanih uinstrumentima zaštite ljudskih prava Ujedinjenih naroda. Tako članak 27.Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima određuje da osobama kojepripadajumanjinamanesmijebitiuskraćenopravoda,uzajednicisdrugimčlanovimasvojeskupine,upotrebljavajusvojvlastitijezik.KomentarOdborazaljudskapravaUN‐apropisuje da se pravo pojedinaca koji pripadaju jezičnoj manjini na to da se koristesvojimjezikomumeđusobnojkomunikaciji,uprivatnomiliujavnomprostoru,razlikujeod drugih jezičnih prava zaštićenih Paktom. Konkretno, treba ga razlikovati od općegprava na slobodu izražavanja zaštićenoga člankom 19. Međunarodnog pakta ograđanskim ipolitičkimpravima tečlanka14. stavka3.Pakta,kojipropisujepravodasvatko protiv koga je podignuta optužba za kazneno djelo ima pravo na to da unajkraćemroku,detaljnoinajezikukojirazumije,budeobaviještenoprirodiirazlozimaoptužbe.63Taj komentar,međutim,ne razrađujedalje sadržaj togprava. Za razlikuodpaktaograđanskimipolitičkimpravima,Međunarodnipaktoekonomskim,socijalnimikulturnimpravima64nepropisujepravamanjina.Ipak,Odborzagospodarska,socijalnaikulturnapravaUN‐adržidapravosvakoganasudjelovanjeukulturnomživotudržave,propisano člankom 15. stavkom 1. točkom (a) Međunarodnog pakta o ekonomskim,socijalnimikulturnimpravima,uključujepravoizražavanjanajezikunečijegizbora,pase takvo tumačenje može odnositi i na pripadnike manjina.65 Članak 2. stavak 1.62 Naputak za dosljednu provedbu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u RepubliciHrvatskoj,Narodnenovine,br.33/12.63OdborzaljudskapravaUN‐a,točka5.3.Općegkomentarabr.23:pravanacionalnihmanjina,članak27.(Human Rights Committee, General Comment No. 23: The rights of minorities, Art. 27),CCPR/C/21/Rev.1/Add.5, (1994), dostupno na http://www.unhchr.ch/tbs/doc.nsf/(Symbol)/fb7fb12c2fb8bb21c12563ed004df111?Opendocument(posjećeno24.2.2013.).64 Službeni tekst Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima objavljen je uSlužbenomlistuSFRJ,br.7/1971.65Odborzagospodarska,socijalnaikulturnapravaUN‐a,Općikomentarbr.21opravunasudjelovanjeukulturnom životudržave(CommitteeonEconomic,SocialandCulturalRights,GeneralcommentNo.21,Rightofeveryonetotakepartinculturallife(Art.15,para.1(a)),E/C.12/GC/21,20.11.2009.,dostupnonahttp://www2.ohchr.org/english/bodies/cescr/comments.htm(posjećeno24.2.2013.).

24 ZPR2(1)2013;11‐39

Deklaracije UN‐a o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim ijezičnimmanjinamautvrđujepravoosobakojepripadajunacionalnimmanjinamanatodaupotrebljavajuvlastitijezikuprivatnomiujavnomživotuslobodnoibezometanjailibilo kakva oblika diskriminacije. Osim što Deklaracija pravima osoba koje pripadajunacionalnim ili etničkim, vjerskim i jezičnim manjinama nije pravno obvezujućiinstrument međunarodnog prava, odluke raznih UN‐ovih tijela imaju ponajprijepolitičku snagu te također nisu nužno pravno obvezujuće. Zbog toga je postojanjeEuropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda66 te Okvirnekonvencije iznimno važno za ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina ueuropskim državama. Europska konvencija predvidjela je pravosudni mehanizamnadgledanjaodredabakrozradEuropskogsudazaljudskapravauStrasbourgu,kojemusegrađaniigrađankesvihdržavačlanicaVijećaEuropemoguobratitinakonštoiscrpepravnemehanizmekoji su imna raspolaganjuu zemlji koju tuže zapovredu ljudskogprava propisanoga Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnihsloboda i Protokolima. Sudska praksa Europskog suda za ljudska prava zahtijevapoštivanje jezičnog pluralizma i prava manjina pa je Sud do sada odlučivao u nizuslučajevaukojimasupodnositeljitužbitvrdilidaimjepovrijeđenonekoodprava,auvezi s ostvarivanjem prava na korištenje vlastitim jezikom u kontaktu s javnimvlastima.67 U nekima od svojih presuda Sud je izrazio uvjerenje da su „pridavanjeiznimne važnosti pluralizmu, toleranciji i širokogrudnosti“68 zaštitni znacidemokratskog društva te da „demokracija ne znači da stavovi većine trebaju uvijekprevladati: [jer u demokratskim društvima] treba postići ravnotežu koja osiguravapravedno i pravilno postupanje prema manjinama i izbjegava bilo kakvu zlouporabuvladajućegpoložaja“.69UonimdržavamaukojimapostojesukobiokopravamanjinaSudsmatrada jeuloga javnihvlasti „ukloniti uzrokenapetostine eliminirajućipluralizam,osiguravajući međusobnu snošljivost sukobljenih skupina“.70 Europski sud za ljudskaprava presudio je u nekoliko slučajeva da je diferencijalni tretman građana temeljemjezikadiskriminatoranakotorazlikovanjenemaobjektivnogairazumnogopravdanja,ato znači da ne teži legitimnom cilju ili da ne postoji razumna razmjernost izmeđuupotrijebljenemjereiciljakojisenjomenastojipostići.71

66OdlukaoproglašenjuZakonaopotvrđivanjuEuropskekonvencijezazaštitu ljudskihpravaitemeljnihsloboda i Zakon o potvrđivanju Europske konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda teProtokoluztukonvenciju,Narodnenovine–Međunarodniugovori,br.18/97,6/99i8/99.67Vidinpr.predmeteIsopv.Austria,KamasinskivAustria,Xv.Austria,Fryskenasjonalepartijandothersv. Netherlands, Inhabitants of Alsemberg and Beersel v. Belgium, Campbell and Cosans v. UK, BelgianLinguistics case, Cyprus v. Turkey. Citirano prema Henrard, Kristin, The Interrelationship betweenIndividualHumanRights,MinorityRightsand theRight to Self‐Determinationand Its Importance for theAdequateProtectionofLinguisticMinorities,1(1)TheGlobalReviewofEthnopolitics(2001),str.41‐61.68ChristianDemocraticPeople'sPartyv.Moldova.VidiiYoung,JamesandWebsterv.theUnitedKingdom,teChassagnouandOthersv.France.69Točka64.PresudeuslučajuChristianDemocraticPeople'sPartyv.Moldova.70Točka60.PresudeuslučajuAggav.Greece.71Vidinpr.BelgianLinguisticscases;CyprusvTurkey;Bulgakovv.Ukraine.

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 25

3.1. Izvori prava na ravnopravnu uporabu jezika nacionalnihmanjina VijećaEurope: Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina i Europskapoveljaoregionalnimimanjinskimjezicima

OkvirnakonvencijazazaštitunacionalnihmanjinaVijećaEuropeiz1998.godinepravnoje obvezujući izvor međunarodnog prava koji sadrži najiscrpniji katalog pravapripadnikanacionalnihmanjina.72StrankeOkvirnekonvencijeratifikacijompreuzimajuobvezu promicati potpunu i djelotvornu jednakost pripadnika manjina u svimpodručjima gospodarskoga, društvenoga, političkoga i kulturnog života te osiguratiuvjetekojićepripadnicimanacionalnihmanjinaomogućitidaizraze,očuvajuirazvijajuvlastitukulturuiidentitet.Okvirnakonvencijezahtijevaoddržavekojajujepotpisaladapripadnicimanacionalnihmanjina jamči pravo jednakosti pred zakonom i jednaku pravnu zaštitu te da zabranibilo kakvu diskriminaciju temeljem pripadnosti nacionalnoj manjini.73 Osim toga,pristupanjemOkvirnoj konvenciji države potpisnice obvezuju se da će prema potrebiusvojiti odgovarajućemjere s ciljem promicanja pune i učinkovite jednakosti izmeđuosobakojepripadajunacionalnimmanjinamaivećinskogpučanstvausvimpodručjimagospodarskoga, društvenoga, političkoga i kulturnog života. Pri tome su dužne naodgovarajućinačinuzetiuobzirspecifičnostipripadnikanacionalnihmanjina.74Okvirnakonvencija propisala je nadalje da se osobe koje pripadaju nacionalnim manjinamaimaju pravo slobodno i bez miješanja vlasti koristiti svojim manjinskim jezikom,privatno i javno, u govoru i u pismu.75 Države bi trebale osigurati uvjete koji ćenacionalnimmanjinamaomogućitikorištenjemanjinskimjezikompredtijelimavlastinapodručjima koje manjine tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjuju ako manjinezahtijevajuosiguranjetogpravateondjegdjetakavzahtjevodgovarastvarnojpotrebi.76Eksplanatorno izvješće uz Okvirnu konvenciju objašnjava da „stvarnu potrebu“manjinskog zahtjeva za korištenje manjinskim jezikom pred tijelima vlasti trebaocjenjivati na „temelju objektivnih kriterija budući da se različiti čimbenici, a osobitofinancijska sredstvapojedine države,moraju uzetiu obzir“.77

72 Općenito o primjeni odredaba Okvirne konvencije vidi u Verstichel, Annelies; Alen, André; DeWitte,Bruno;Lemmens,Paul(ur.),TheFrameworkConventionfortheProtectionofNationalMinorities:aUsefulPan‐European Instrument?, Antwerp: Intersentia, 2008: Malloy,Tove; Medda‐Windischer, Roberta;Lantschner, Emma, Measuring the security of persons belonging to National Minorities: Indicators forassessingtheimpactoftheFCNMinitsStateParties,4SecurityandHumanRights,(2009),str.277‐293.73Clanak4.stavak1.Okvirnekonvencije.74Clanak4.stavak2.Okvirnekonvencije.75Clanak10.stavak1.Okvirnekonvencije.76Clanak10.stavak2.Okvirnekonvencije.77Točka65.EksplanatornogizvješćauzOkvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina(ExplanatoryReporttotheFrameworkConventionfortheProtectionofNationalMinorities),H(1995)010,1.2.1995,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/1_atglance/PDF_H(1995)010_FCNM_ExplanReport_en.pdf(posjećeno24.2.2013.).

26 ZPR2(1)2013;11‐39

Okvirnakonvencijanadaljeutvrđujedaćeupodručjimaukojimatradicionalnoživivelikbroj osoba koje pripadaju nacionalnoj manjini države koje su joj pristupile nastojatiisticatitradicionalnalokalnaimena,imenaulicaiostaletopografskeoznakenamijenjenejavnosti i na manjinskom jeziku ondje gdje postoji dostatno zanimanje za takvoisticanje.78 Okvirna konvencija, za razliku od Europske povelje o regionalnim ilimanjinskim jezicima, ne definira eksplicitno pojam „područja koja su tradicionalno ili uznatnom brojunastanjenaosobamakoje pripadaju nacionalnim manjinama“ jer se smatralo da države potpisnice na taj način mogu fleksibilnije pristupiti realizaciji toga prava uzimajući u obzir povijesne specifičnosti pojedinih regija.79 S druge strane, Povelja normira da„područje na kojem se regionalni ili manjinski jezici rabe“ označava zemljopisnopodručje na kojem je regionalni ilimanjinski jezik način izražavanja određenog brojaljudi, što opravdava usvajanje različitih zaštitnih i poticajnih mjera predviđenihPoveljom.80OkvirnakonvencijapredvidjelajemehanizamnadgledanjaprimjenenjezinihodredabauzemljamačlanicamaputemdjelovanjaSavjetodavnogodbora,kojemujesvakaoddržavačlanicaVijećaEuropekojaseobvezalanaprovedbuizaštitumanjinskihpravaOkvirnomkonvencijomdužna najprije pripremiti početno izvješće o provedbi odredabaOkvirnekonvencije u roku od godinu dana od njezine ratifikacije, a nakon toga „u pravilnimrazmacimaikadgodtozatražiOdborministara”podnositinovaizvješća.81Upraksisetaodredba Okvirne konvencije realizira tako da države potpisnice podnose svakih petgodinaperiodično izvješće. Izvješće je zapravo službenoočitovanjeoprimjeni članakaOkvirne konvencije u praksi, a često sadrži i popis svih politika i mjera koje državepotpisnice provode na svojim teritorijima u cilju zaštitemanjina i očuvanja kulturne,jezične i etničke raznolikosti. U praćenju provedbe Okvirne konvencije sudjelujuSavjetodavniodboriOdborministara.Savjetodavniodborčineneovisnistručnjaci,koji,nakon što prouče periodični izvještaj države članice, pripremajumišljenja o primjeniKonvencije.Kaorelevantančimbenikzaosiguranjeodređenihjezičnihprava,mnogesudržaveodlučileuzetiuobzirbrojpripadnikamanjinskeskupinenaodređenompodručjutesuzatusvrhuuspostavileminimalniprag.Prag,međutim,nebitrebaobitiprevisokdaonemogućujeostvarenjepravamanjinapajeSavjetodavniodborunekimaodsvojihmišljenja smatrao da su zahtjevi odminimalno 20 posto stanovništva kao preduvjetiosiguranjaravnopravnogstatusamanjinskogjezikauSlovačkojili50postostanovništvaza uporabu manjinskog jezika pri obraćanju predstavnicima vlasti u općinama igradovimauBosni iHercegovininerazumni.82Savjetodavniodborkritiziraoje litavske78Članak11.stavak3.Okvirnekonvencije. 79Točka66.EksplanatornogizvješćauzOkvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina,op.cit.80Clanak1.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.81Clanak25.Okvirnekonvencije.82 Vidjeti Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, Treće mišljenje oSlovačkoj Republici, ACFC/OP/III(2010)004, 18. 1. 2011. Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju zazaštitunacionalnihmanjina,DrugomišljenjeoBosni iHerzegovini,ACFC/OP/II(2008)005,27.4.2011.,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/Table_en.asp(posjećeno9.3.2013.).

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 27

vlasti jer su pretpostavljale primjenu odredaba Zakona o službenom jeziku (koji jepropisivaoda jekorištenjemanjinskim jezicima u javnomprostoru dopušteno samo priisticanjuimenai znamenja organizacija koje zastupajunacionalne manjine i koji je predviđao uporabu manjinskih jezika samo na područjima „gusto naseljenim manjinama“)odredbamaZakona o nacionalnimmanjinamau pogledu ostvarenja prava na isticanjejavnihtopografskihoznakanamanjinskomjezikuipismuteutvrdiodatakvapraksanijeu skladu sOkvirnom konvencijom.83Naime, litavski jeZakononacionalnimmanjinamapropisivao da se na područjima „gusto naseljenim manjinama“ osim litavskog jezikamogu u službenoj uporabi rabiti i jezicimanjina.84 Litavske su vlasti u komentaru naprvomišljenjeSavjetodavnogodboraprotumačiletuodredbunanačindazaostvarenjeprava na upravnom području pripadnici pojedine manjine moraju činiti barem 70%ukupnog stanovništva, što očito predstavlja vrlo visok prag ostvarenja prava.85Savjetodavni je odbor u Drugommišljenju o Litvi stoga kritizirao odredbe Zakona onacionalnimmanjinama jer tajzakon„nepredviđadetaljnekriterije temeljemkojihsemože ostvariti pravo na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnihmanjina“.86U sva dosadašnja tri kruga praćenja provedbe Okvirne konvencije u HrvatskojSavjetodavni odbor pozivao je vlasti da osiguraju da se odredbe Ustavnoga zakona opravima nacionalnih manjina koje se odnose na provedbu članka 10. i 11. Okvirnekonvencije provode u svim jedinicama lokalne samouprave u kojima neka nacionalnamanjinačininajmanjetrećinustanovništva.87Ipak,Savjetodavniodbordržidajezahtjevtrećinelokalnogastanovništvazapriznanjepravanaravnopravnuuporabumanjinskogjezikaipismavisok.88StogajeSavjetodavniodboropetovanopoticaohrvatskevlastidaupotrijebe svoje diskrecijsko pravo i uvedumogućnost uporabemanjinskoga jezika u

83Vidi točke109.‐116.SavjetodavniodborzaOkvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina,Drugomišljenje o Litvi, ACFC/OP/II(2008)001, 4. 7. 2011., dostupno na http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_2nd_OP_Lithuania_en.pdf(posjećeno9.3.2013.).Viditakođertočku58. Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, Mišljenje o Litvi,ACFC/SR(2001)007, 31.10.2001., dostupno na http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_1st_OP_Lithuania_en.pdf(posjećeno19.3.2013.).84 Kallonen, Markko, Minority protection and linguistic rights in Lithuania, Noves SL. Revista deSociolingüıśtica (2004), dostupno na http://www6.gencat.cat/llengcat/noves/hm04tardor/docs/kallonen.pdf,str.5.(posjećeno19.3.2013.).85 Vidi Komentar Vlade Litve o Mišljenju Savjetodavnog odbora za Okvirnu konvenciju za zaštitunacionalnihmanjina,GVT/COM/INF/OP/I(2003)008,23.9.2003,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_1st_Com_Lithuania_en.pdf(posjećeno19.3.2013.).86Viditočke.99.‐104.DrugogmišljenjaoLitvi,ibid.87 Točke 133. i 143. Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, Trećemišljenje o Hrvatskoj, ACFC/OP/III(2010)005, 27. 5. 2010. Vidi i Savjetodavni odbor za Okvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina,DrugomišljenjeoHrvatskoj,ACFC/INF/OP/II(2004)002,1.10.2004. Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnihmanjina,Mišljenje o Hrvatskoj,ACFC/INF/OP/I(2002)003, 6. 4. 2001., dostupno na http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/Table_en.asp(posjećeno9.3.2013.).88Točka135.TrećegmišljenjeoHrvatskoj,op.cit.

28 ZPR2(1)2013;11‐39

postupcima pred upravnim tijelima i u drugim područjima u kojima manjine žive uznatnombroju,alimanjemodjednetrećinelokalnogstanovništva.89Savjetodavni odbor kao kvalitetan dokaz navodi promicanje integracije talijanskemanjineputemslužbeneuporabetalijanskogjezikauupravnimtijelimakaoiulokalnimskupštinamaiizvršnimtijelima,no„uistovrijemesažaljenjemprimjećujedaisturazinuzaštiteneuživajudrugimanjinski jezici ipismaupodručjimaukojimaživepripadnicisrpske i mađarske manjine. Savjetodavni odbor podsjetio je da je niz općina uVukovarsko‐srijemskoj i u Osječko‐baranjskoj županiji donio gradske statute kojipropisujupravonauporabusrpskog ilimađarskog jezikaupostupcimapred lokalnimupravnim tijelima, no provedba tih odredaba u praksi jemnogo lošija nego u slučajutalijanskoga jezika u Istarskoj županiji, unatoč zanimanju koje su iskazali pripadnicidotičnih nacionalnih manjina“.90 Savjetodavni je odbor stoga pozvao vlasti da, uzkonzultacijespredstavnicimanacionalnihmanjina,razvijuiobjedinenaprostorucijeledržavedobrupraksukojapostoji u Istarskoj županiji te da je proširena sveopćineukojimaživiznatanbrojpripadnikamanjina.91U trećem,posljednjem,mišljenju Savjetodavni je odbor 2010. godineprimijetioda sestanjeuodnosunauporabumanjinskih jezikana topografskimoznakamauHrvatskojnijeznatnijepromijenilouodnosunanjegovaprijašnjamišljenja,unatočodredbamaizZakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina i Ustavnog zakona o pravimanacionalnih manjina. Savjetodavni odbor smatra da u primjeni dotičnih zakona imaozbiljnihnedostatakajersuzaostvarenjeodredabaoravnopravnojuporabimanjinskogjezikaipismanatopografskimoznakamauglavnomnadležnelokalneiregionalnevlasti,što je posebice problematično u onim područjima u kojima živi velik broj pripadnikasrpskemanjine(dakleuVukovarsko‐srijemskojiOsječko‐baranjskojžupaniji).92StogajeSavjetodavniodborpotaknuovlastiiuTrećemmišljenjudapoduzmuproaktivnemjerekako bi, posebice na regionalnoj i lokalnoj razini, osigurale učinkovitu provedbuodredabaUstavnogzakonakojeseodnosenaprovedbučlanka11.Okvirnekonvencije.93Nakonšto jeproteklovećnekolikokrugovanadgledanjaprimjeneOkvirnekonvencije,SavjetodavnijeodborstekaouvidupraksesvihzemaljapotpisnicaOkvirnekonvencijeupogledu ostvarivanja pojedinih prava nacionalnihmanjina te je do sada pripremio triposebna tematska komentara: o pravu na obrazovanje94 u 2006. godini, o pravu na89Točka134.,ibid.90Točka138.,ibid.91Točka142.,ibid.92Točka144.,ibid.93Točka146.,ibid.94Savjetodavniodbor,Tematskikomentaroučinkovitomsudjelovanjupripadnikanacionalnihmanjinaukulturnom,društvenomiekonomskomživotuijavnimposlovima(AdvisoryCommitteeontheFrameworkConventionfortheProtectionofNationalMinorities,CommentaryontheEffectiveParticipationofPersonsBelonging to National Minorities in Cultural, Social and Economic Life and in Public Affairs) (2008),dostupan na http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_fcnmdocs/PDF_CommentaryParticipation_en.pdf(posjećeno24.2.2013.).

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 29

učinkovitosudjelovanje95u2008.godiniteojezičnimpravimamanjinau2012.godini.96PosljednjitematskikomentarojezičnimpravimazagovarainkluzivnipristupizrcaljenjekulturneijezičneraznolikostiudržavamačlanicamaVijećaEurope.Komentarbitrebaoslužiti kao sveobuhvatno oruđe državama potpisnicama Okvirne konvencije kao ipripadnicimanacionalnihmanjina,civilnogdruštvaiakademskezajedniceiprikazivatirazličiteulogejezikakaoključnekarakteristikemanjinskogidentitetaikaovažnogalataza promicanje pune i učinkovite jednakosti i integracije multikulturnih i jezičnoraznolikih društava. Komentar o jezičnim pravimamanjina sadrži detaljnemodaliteteostvarenjapravanakorištenjejezikommanjinaumedijima,ujavnojiprivatnojuporabi,u obrazovnom procesu te u pogledu korištenja jezikom pri sudjelovanju pripadnikamanjina u ekonomskom, kulturnom i društvenom životu zajednice te u javnimposlovima. Komentar ima snažan integrativni ton te sugerira da bi učinkovite mjerepromidžbeostvarivanjajezičnihpravamanjinatrebaleuključivaticjelokupnodruštvo.97Istovremenosugeriraosmišljavanjespecifičnihrješenjaimjerananačindaodgovarajuposebnimokolnostimasvakenacionalnemanjine.98VažnojeistaknutidaKomentarnuditumačenja pravnih standarda na koje se često pozivaju međunarodni i domaći izvoripravamanjina,akoji supreduvjetostvarenjapravanakorištenjemanjinskim jezikompri obraćanju tijelimavlasti tena isticanje javnih topografskihoznakanamanjinskomjezikuipismu.Podsjećam,sukladnoodredbamaOkvirnekonvencijezaostvarenjepravana korištenje manjinskim jezikom u ophođenju pripadnika manjina s tijelima vlastizahtijevase(1)damanjinanastanjujepodručjetradicionalno iliuznatnijembroju,(2)dapripadnicimanjinazahtijevajuostvarenjetogapravate(3)datakavzahtjevodgovarastvarnojpotrebi.Sdrugestrane,priostvarivanjupravanaisticanjejavnihtopografskihoznakanamanjinskomjezikuipismuuvjetiostvarenjapravastrožisujeristovremeno(1) manjina treba biti tradicionalno nastanjena na području i mora se raditi o (2)znatnijembrojuosobakojepripadajunacionalnojmanjini.Komentarsugeriradamogućnostkorištenjamanjinskimjezicimapriobraćanjutijelimavlastinemožebitiprepuštenaisključivodiskrecijilokalnihvlastiteističevažnostjasnihi transparentnih zakonskih uvjeta pod kojima je moguće ostvariti pravo na uporabumanjinskih jezikaukomunikacijis tijelimavlasti,osiguravajućina tajnačinostvarenjenačela jednakosti.99Kako jepreduvjet za ostvarivanjepravanakorištenjemanjinskimjezicimaukontaktustijelimavlastiispunjenjejednogaodvajukriterija–tradicionalnanastanjenost manjine na nekom području ili nastanjenost u znatnijem broju – to se95 Savjetodavni odbor, Tematski komentar o obrazovanje na osnovi Okvirne konvencije za zaštitunacionalnihmanjina (AdvisoryCommitteeon theFrameworkConvention for theProtectionofNationalMinorities,CommentaryontheEducationundertheFrameworkConventionfortheProtectionofNationalMinorities) (2006), dostupannahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_fcnmdocs/PDF_CoMmentaryEducation_en.pdf(posjećeno24.2.2013.).96 Savjetodavni odbor, Tematski komentar o jezičnim pravima osoba koje pripadaju nacionalnimmanjinama,op.cit.97Točka96.,ibid.98Točka98.,ibid.99Točka55.,ibid.

30 ZPR2(1)2013;11‐39

pravo može ostvarivati i kada na nekom području manjina ne čini znatan diostanovništva,aliobitavadužiperiod,nouistovrijemepotrebnojedapripadnicimanjinezahtijevajuostvarenjetogpravaidatajzahtjevodgovarastvarnojpotrebi.Komentarnedefinirajasnostandarde„zahtijevanjaostvarenjaprava“i„stvarnepotrebe“,nosugerirada bi države trebale „pozorno proučiti zahtjeve i ocijeniti postojeće potrebe uzemljopisnim područjima gdje postoji znatan broj ili tradicionalna naseljenostpripadnika manjina, uzimajući u obzir specifičnost lokalnih okolnosti“. Iz jednoga odranijihmišljenjaSavjetodavnogodboracrpi sezaključakdastandard „stvarnepotrebene znači nemogućnost pripadnika nacionalne manjine služiti se službenim jezikom injihovu dosljednu ovisnost o uslugama na manjinskom jeziku. S druge strane,ugroženost uporabe manjinskog jezika kao komunikacijskog alata u određenoj regijiosnova je koja predstavlja „potrebu“ u smislu članka 10. stavka 2. Okvirnekonvencije“.100Okvirnomkonvencijomnije sugeriranminimalnipragzaostvarenjepravana isticanjetopografskih oznaka na manjinskom jeziku i pismu, nego se od država potpisnicaočekujedaodrede jasnekriterijeosadržajustandarda„znatnijibroj“.Naime,relativnofleksibilan tekst te odredbe omogućuje da se uzmu u obzir specifične okolnosti urazličitim državama potpisnicama. Ipak, iako države imaju slobodu procjene uodređivanje praga, on se ne smije uspostaviti na način da predstavlja nerazmjernuprepreku za korištenje manjinskim jezicima u javnom životu.101 Savjetodavni odborčesto je u svojim mišljenjima zagovarao snižavanje praga za ostvarenje prava nauporabumanjinskog jezikana javnimtopografskimoznakama.Budućida jeostvarenjetog prava uvjetovano „tradicionalnošću nastanjenosti znatnijeg broja osoba kojepripadaju nacionalnojmanjini“, pri ostvarenju prava treba uzeti u obzir demografskustrukturupodručjatijekomdugotrajnijegrazdobljakakobiseosiguralodaserecentnetendencije asimilacije ne provode na štetu očuvanja jezika nacionalnih manjina.Zaključno,Komentarsugeriradabivlastitrebaletumačitiiprimjenjivatizakonodavstvokoje propisuje pravo na uporabu jezika manjina na javnim natpisima na fleksibilannačin,bezstrogoginzistiranjanapragovima.102Itopravo,sukladnoodredbamaOkvirnekonvencije,trebajasnoinedvosmislenopropisatizakonom.103

100 Točka 56., ibid. Vidi i Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina,MišljenjeoBugarskoj,ACFC/OP/I(2006)001,5.4.2006.,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_1st_OP_Bulgaria_en.pdf(posjećeno19.3.2013.).101Točka65.,ibid.VidiiSavjetodavniodborzaOkvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina,DrugomišljenjeoPoljskoj, ACFC/OP/II(2009)002,07.12.2091.,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_2nd_OP_Poland_en.pdf(posjećeno19.3.2013.).102Točka66.,ibid.VidiiSavjetodavniodborzaOkvirnukonvencijuzazaštitunacionalnihmanjina,TrećemišljenjeoAustriji, ACFC/OP/III(2011)005,20.12.2011.,dostupnonahttp://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_3rd_OP_Austria_en.pdf(posjećeno19.3.2013.).103 Točka 67., ibid. Vidi i Savjetodavni odbor za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina,Mišljenje o Gruziji, ACFC/OP/I(2009)001, 10. 10. 2009., dostupno na http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/minorities/3_FCNMdocs/PDF_1st_OP_Georgia_en.pdf(posjećeno19.3.2013.).

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 31

Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima jest međunarodnopravniinstrument manjinske zaštite usvojen u okrilju Vijeća Europe 1992. godine s ciljemzaštite i promidžbe tradicionalnih regionalnih i manjinskih jezika u zemljamačlanicama.104ZemljekojepristupeEuropskojpoveljiobvezujusenazaštituipromicanjeregionalnihilimanjinskihjezikabudućidasuoničestoizloženihrizikumarginaliziranja.Poveljasadržiniznačelaimjerakojištitejezikeštoihnapodručjuodređenogadržavnogteritorija tradicionalno rabi manji broj državljana dane države i koji se razlikuju odnjezinihslužbenihjezika.PodručjaprimjeneodredabaPoveljeuonimdržavamakojesujoj pristupile zemljopisna supodručjanakojima je regionalni ilimanjinski jeziknačinizražavanja određenog broja ljudi. Drugim riječima, teritorijalna koncentriranost i/librojnost govornika regionalnih i manjinskih jezika opravdava usvajanje različitihzaštitnihipoticajnihmjerapredviđenihuPovelji.DrugidioPoveljeodređujeciljeveinačelanačijesepoštivanjepotičudržavepotpisnice,a osobito se ističe osam osnovnih načela zaštite i promicanja uporabe regionalnih ilimanjinskihjezika.105Međuostalim,priznanjeregionalnogailimanjinskogjezikasmatrase u državama koje su pristupile Povelji izrazom kulturnog bogatstva; potrebno jepoštivati integritetzemljopisnogpodručjasvakogaregionalnogailimanjinskogjezikasciljemosiguranjadapostojećeilinoveadministrativnepodjelenepredstavljajuzaprekuzapromicanjeodgovarajućegaregionalnogailimanjinskogjezika;potrebnojeprovoditiodlučneakcijenapromicanjuregionalnihilimanjinskihjezikasciljemnjihovaočuvanja;trebapogodovatiuporabiregionalnihilimanjinskihjezikaugovoruipismu,ujavnomiprivatnomživotuipoticatije;trebaraditinaodržanjuirazvojuvezaizmeđugrupakojerabe regionalne ilimanjinske jezike i drugihgrupaudržavi koje rabe jezikkorištenuistomilisličnomoblikuteuspostavljatikulturnevezesdrugimgrupamaudržavikojerabe druge jezike; nadalje, treba poduzimati odgovarajuće mjere u svrhu nastave iizučavanjaregionalnihilimanjinskihjezikanasvimodgovarajućimstupnjevima;potičese davanje pogodnosti koje će omogućiti da osobe koje se ne služe regionalnim ilimanjinskimjezikom,aživenapodručjugdjeseonrabi,naučetajjezikakotožele;tesepotiče izučavanje i istraživanje regionalnih i manjinskih jezika na sveučilištima iliodgovarajućim institucijama; i napokon, potiču se odgovarajuće vrste međudržavnihrazmjenaupodručjimanakojeseodnosiPoveljazaregionalneilimanjinskejezikekojisu isti ili slični u dvije ili više država.106 Države koje su pristupile Europskoj poveljiobvezuju se eliminirati bilo koje neopravdane razlike, isključenja, ograničenja iliprednosti u odnosu na uporabu regionalnoga ili manjinskog jezika s ciljemobeshrabrivanja ili dovođenja u opasnost održanja ili razvoja regionalnoga ilimanjinskog jezika. Pri tome se usvajanje posebnih mjera u korist regionalnih ili104 Woehrling, Jean‐Marie, The European Charter for Regional Or Minority Languages: A CriticalCommentary,Strasbourg:CouncilofEuropePublishing,2005;ORiagaıń,Dónall,TheEuropeanCharterforRegional Or Minority Languages: Legal Challenges and Opportunities, Strasbourg: Council of EuropePublishing,2008.105Clanak7.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.106Clanak7.stavak1.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.

32 ZPR2(1)2013;11‐39

manjinskih jezika s ciljempromicanja jednakosti između korisnika tih jezika i ostalogdijelapučanstva,odnosnomjerakojepravilnouzimajuuobzirnjihovespecifičneuvjete,nesmatraaktomdiskriminacijeprotivkorisnikajezikakojisuuširojuporabi.107Državese, osim toga, obvezuju promicati svim odgovarajućim sredstvima međusobnorazumijevanje između svih jezičnih grupa u zemlji te osobito uključiti poštivanje,razumijevanje i snošljivost u pogledu regionalnih ili manjinskih jezika među ciljevenastaveiobrazovanjanjihovihzemaljatedavatipotporumasovnimmedijimadaslijedeisteciljeve.108Uodređivanjunjihovepolitikepremaregionalnimilimanjinskimjezicimadržave trebaju uzimati u obzir potrebe i želje izražene od strane grupa koje rabe tejezike.Njihtrebajuohrabritipriuspostavitijelaakojetopotrebnouciljusavjetovanjadržavnihtijelausvimpitanjimakojaseodnosenaregionalneilimanjinskejezike.109TrećidioPoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicimadefiniranizmjerazapromicanjeuporabe regionalnih ili manjinskih jezika u javnom životu, a odnosi se na sljedećapodručja: obrazovanje, sudbena tijela, upravna tijela i javne službe, javne medije,kulturneaktivnosti iustanove, gospodarski i socijalni život teprekograničnukulturnurazmjenu.Upogleduprimjenepravanaravnopravnuuporabumanjinskogjezikaipismapred upravnim tijelima i javnim službama države potpisnice Povelje obvezuju sedopustiti lokalnim i regionalnim tijelima vlasti uporabu regionalnoga ili manjinskogjezikanapodručjunakojemjebrojstalnihstanovnikakojiraberegionalniilimanjinskijeziktakavdaopravdavamjereipoticatiihnato.Međuostalim,mjerekojesesugerirajuuključujukorištenje regionalnim ilimanjinskim jezicimapriobraćanju javnim tijelima,objavljivanje službenih isprava lokalnih tijela na manjinskom ili regionalnom jeziku,uporabu regionalnih ilimanjinskih jezikau raspravamaskupština lokalnih tijela vlastiusporedno sa službenim jezikom, ili, ako se to pokaže nužnim, službenu uporabumanjinskoga ili regionalnog jezikapri javnom isticanju tradicionalnih imenamjesta.110Republika jeHrvatskapri ratifikacijidala izjavudaćeseodredbetrećegdijelaPoveljeprimjenjivati u odnosu na talijanski, srpski, mađarski, češki, slovački, rusinski iukrajinskijezik.111Poveljasadržidvostrukimehanizamnadgledanjaprovedbe:redovitaizvješća država potpisnica o primjeni Povelje te mišljenja Odbora stručnjaka zaEuropsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima.112 Sukladno odredbamaPovelje, države potpisnice dužne su podnositi redovita periodična izvješća o primjeniPovelje.DržavapotpisnicadužnajepodnijetiprvoizvješćeurokuodgodinudananakonpristupanjaPovelje,adrugaizvješćaurazdobljuodtrigodinenakonprvogizvješća.113

107Clanak7.stavak2.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.108Clanak7.stavak3.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.109Clanak7.stavak4.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.110Clanak10.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.111Vidičlanak5.stavak2.ZakonaopotvrđivanjuEuropskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.112Clanci15.i16.Europskepoveljeoregionalnimilimanjinskimjezicima.113Hrvatska jedosadapodnijela četiriperiodična izvješćaoprovedbiEuropskepoveljeo regionalnim imanjinskim jezicima. Tekstovi svih izvješća dostupni su na http://www.coe.int/t/dg4/education/minlang/Report/default_en.asp#Croatia(posjećeno24.2.2013.).

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 33

Kako je u ranijim mišljenjima Odbor stručnjaka o primjeni Europske povelje oregionalnim ili manjinskim jezicima izvješćivao da ne raspolaže cjelovitom slikompodručja na kojima je ravnopravna uporabamanjinskih jezika u Republici Hrvatskoj,četvrtoizvješćesadržiiscrpanpopispoopćinamaukojimajeravnopravnostmanjinskihjezika propisana temeljem jednoga od uvjeta predviđenih zakonom.114 U četvrtommišljenjuOdborastručnjakauvaženjerelativnovelikbrojjedinicasamoupraveukojimaje ravnopravna uporaba manjinskih jezika uvedena statutima jedinica lokalne ilipodručne (regionalne) samouprave. Odbor stručnjaka postojeću činjenicu tumači nanačindabiseupotrebamanjinskihjezikamoglaostvaritiiuonimjedinicamalokalneilipodručne (regionalne) samouprave u kojima manjine ne čine trećinu ukupnogstanovništva jer bi takva praksa korespondirala ciljevima i načelima Europskepovelje.115OdborstručnjakaizraziojestavdauHrvatskojjošpostojepodručjaukojimaprebivadovoljanbrojgovornikaregionalnihilimanjinskihjezika,aliukojimamanjinskijezici nisu u ravnopravnoj i službenoj uporabi. Ranijim mišljenjem Odbor je izraziostajališteda jeodlukaouvođenjudvojezičnostineopravdanoprepuštenadiskrecijskojodluci lokalnih vlasti, što dovodi do određenog stupnja neizvjesnosti.116 Istaknuo jenadaljedaupojedinimjedinicamalokalneilipodručne(regionalne)samoupravetrebaizmijenitiiliuskladitistatutesUstavnimzakonomopravimanacionalnihmanjina.1173.2. IzvoripravaOrganizacijezaeuropsku sigurnost i suradnju:Preporuke iz

OslaopravunacionalnihmanjinanaupotrebumanjinskogjezikaipismateLjubljanskesmjerniceointegracijiraznolikihdruštava

Još su Kopenhagenskim dokumentom Konferencije o ljudskoj dimenziji iz 1990. svedržavetadašnjeKonferencijezaeuropskusigurnostisuradnjupreuzeleobvezekojeseodnose na nacionalnemanjine.118 Unutar te međunarodne organizacije, koja je 1994.godinepreimenovanauOrganizacijuzaeuropskusigurnostisuradnju(OESS),osnovanaje 1992. institucija visokog povjerenika nacionalnih manjina kao instrument zasprečavanje sukoba u najranijoj mogućoj fazi. Visoki povjerenik nacionalnih manjina

114 Vidi Vlada Republike Hrvatske, Cetvrto izvješće Republike Hrvatske o primjeni Europske povelje oregionalnimilimanjinskimjezicima,18.1.2010.115 Točka 21. Izvješća Odbora stručnjaka o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskimjezicimauRepubliciHrvatskoj‐Cetvrtikrugpraćenja,ECRML(2010)9,8.12.2010.116Vidi IzvješćeOdborastručnjakaoprimjeniEuropskepoveljeoregionalnimilimanjinskim jezicimauRepubliciHrvatskoj‐Drugikrugpraćenja,ECRLM(2005)3,7.9.2005.117 Točka 22. Izvješća Odbora stručnjaka o primjeni Europske povelje o regionalnim ili manjinskimjezicimauRepubliciHrvatskoj‐Cetvrtikrugpraćenja,ECRML(2010)9,8.12.2010.118 Kopenhagenski dokument Konferencije o ljudskoj dimenziji KESS‐a (Document of the CopenhagenMeeting of the Conference on the Human Dimension of the CSCE), dostupno nahttp://www.osce.org/odihr/elections/14304(posjećeno9.3.2013.).IscrpnoouloziOESS‐aupromicanjupravamanjinavidiuWright,Jane,TheOSCEandtheProtectionofMinorityRights,18(1)HumanRightsQuarterly (1996), str. 190‐205; Van der Stoel, Max, Peace and Stability through Human and MinorityRights,Baden‐Baden,NomasVerlagsgesellschaft,2001.

34 ZPR2(1)2013;11‐39

tijekom godina nastojao je nizom preporuka i smjernica,119 pridonoseći tako razvojumeđunarodnih pravnih standarda za zaštitu nacionalnih manjina, odgovoriti naproblemeipitanjakojaseopetovanopojavljujuudržavamačlanicamaOESS‐aikojasučesto bila predmetom njegova angažmana u mnogim državama. Ako dođe dointenziviranja sukoba, mandat visokog povjerenika zahtijeva da na vrijeme upozoridržavečlanicekojesuunjegauključenedanaraspolaganju imajuodređenovrijemeukojem će biti dužne poduzeti konkretne korake radi izbjegavanja nasilnog sukoba. Ugotovodvadesetljećadjelovanjatajeinstitucijaumnogobrojnimprilikamaprepoznalaidjelovalazbogpostojanjamogućnostisukobakojibiuključivalinacionalnemanjine.120PreporukeizOslaopravunacionalnihmanjinanaupotrebuvlastitogjezikapokušavajujednostavnimjezikomobjasnitisadržajpravamanjinenatodaupotrebljavasvoj jezik.Glavna je funkcija tog izvora prava nadgradnja već postojećih, no katkad nedovoljnojasno obrazloženih izvora međunarodnog prava. On sadrži precizne preporuke zapriznanje i ostvarivanje jezične manjinske politike. Preporuke su podijeljene napodnaslove koji odgovaraju problemima koji se pojavljuju u pogledu uporabemanjinskog jezika pri davanju imena, u vjerskim obredima, u društvenoj zajednici i ucivilnom društvu, u medijima, u gospodarskom životu, pred tijelima vlasti i javnimslužbama,predpravosudnimtijelima,posebiceprilišenjuslobode.Preporukepropisujudasuupodručjimagdježivivelikbrojosobakojepripadajunacionalnojmanjiniikadaza to postoji dovoljan interes tijela vlasti dužna omogućiti isticanje lokalnih naziva,imena ulica i drugih topografskih znakova namijenjenih javnosti osim na službenomjeziku i na jeziku nacionalne manjine.121 U regijama i u mjestima gdje živi velik brojosobakojepripadajunacionalnojmanjiniigdjezatopostojiiskazaninteresosobekojepripadaju nacionalnojmanjini imaju pravo od regionalnih i/ili mjesnih vlasti i javnihustanova dobivati građanske isprave i svjedodžbe na službenom jeziku ili jezicimadržave, ali i na jezikunacionalnemanjine. Slično tomu, regionalne i/ilimjesne vlasti ijavne institucijemoraju čuvati odgovarajućeevidencijegrađana ina jezikunacionalne119Haškepreporukeopravunacionalnihmanjinanaobrazovanje,PreporukeizOslaopravunacionalnihmanjina na upotrebu vlastitog jezika, Preporuke iz Lunda o djelotvornom sudjelovanju nacionalnihmanjina u javnom životu, Smjernice o upotrebi jezikamanjina u elektroničkimmedijima, Preporuke izBolzana/Bozena o nacionalnim manjinama u međudržavnim odnosim te Ljubljanske smjernice ointegraciji raznolikih društava. Tekstovi OESS‐ovih instrumenata manjinske zaštite dostupni nahttp://www.osce.org/hcnm/66209 (posjećeno 9. 3. 2013.). Sveobuhvatan pregled OESS‐ovihinstrumenata zaštite prava nacionalnih manjina vidi u Petričušić, Antonija, Instrumenti zaštite pravanacionalnihmanjinaOESS‐a injihovaprimjenaudržavama jugoistočneEurope,Pravo ipolitika(2013),utisku.120Cronin,Bruce,CreatingstabilityintheNewEurope:TheOSCEhighcommissioneronnationalminoritiesandthesocializationofriskystates,12(1)SecurityStudies(2002),str.132‐163;Packer,John,TheroleoftheOSCEhighcommissioneronnationalminorities inthe formerYugoslavia,12(2)CambridgeReviewofInternationalAffairs(1999),str.168‐183;Swimelar,Safia,Approachestoethnicconflictandtheprotectionofhumanrightsinpost‐communistEurope:Theneedforpreventivediplomacy,7(3)NationalismandEthnicPolitics(2001),str.98‐126.;Vollebæk,Knut,FifteenYearsofConflictPreventionbytheHighCommissioneronNationalMinorities,OSCEYearbook(2008),str.325‐330.121Preporuka3.PreporukaizOslaopravunacionalnihmanjinanaupotrebuvlastitogjezika.

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 35

manjine.122 Osobe koje pripadaju nacionalnim manjinama imaju odgovarajućemogućnostiupotrebesvojegjezikaukomunikacijistijelimauprave,posebiceuregijamai mjestima gdje je iskazana takva želja i gdje pripadnici nacionalnih manjina žive uvelikombroju.Sličnotomu,tijelaupravemoraju,gdjejegodtomoguće,osiguratidasejavne usluge pružaju i na jeziku nacionalne manjine. U tu svrhu dužne su prihvaćatiodgovarajuću politiku zapošljavanja i/ili obuke i stvaranja programa.123 Napokon, tajpravni izvorpropisujedauregijama imjestimagdjeosobekojepripadajunacionalnojmanjiniživeuvelikubrojudržavatrebapoduzetimjerekojimaćeosiguratidaizabraničlanovi regionalnih i lokalnih državnih tijela mogu upotrebljavati i jezik nacionalnemanjinepriraduutimtijelima.124Posljednji u nizu instrumenta međunarodnog prava nacionalnih manjina, Ljubljanskesmjerniceointegracijiraznolikihdruštava,kojesujavnostipredstavljenekrajem2012.godine, promiče sveobuhvatnu integracijumanjina u društvima u kojima obitavaju.125Navodeći i razrađujućipedeset smjernica, taj instrumentnavodikonkretnemjerekojepromičusuradnjurazličitihdruštvenihdionikaetničkih,jezičnih,religijskihilikulturno‐raznolikihdruštvatesugeriramjereipolitikeputemkojihsemožeosiguratiučinkovitosudjelovanje svih društvenih skupina u gospodarskom, političkom, društvenom ikulturnomživotu.Upogledurazličitostisimbolainjihoveprimjeneujavnomprostoru,Ljubljanske smjernice propisuju da bi države trebale promicati integraciju poštujućizahtjeve i osjećaje i manjinskih i većinskih skupina prilikom isticanja i korištenjasimbola u javnom prostoru.126 Imajući na umu slobodu izražavanja, države bi trebaleizbjećikorištenjesimbolimakojirazdvajajuzajedniceteobeshrabritipostavljanjetakvihsimbolaodstranenedržavnihaktera.Sdrugestrane,gdjejegodprikladno,trebatražitipromicanje inkluzivnih simbola koji povezuju. Tekst komentara te smjernice sadrži iopis prikladne uporabe toponima namanjinskim jezicima i pismima. Upravo zato štojezik i pismonacionalnihmanjina imajuuprvomredu simboličko značenje, države sepotiču da, gdje je god to prikladno, osiguraju pravo isticanja topografskih znakova namanjinskomjezikučak ikadamanjineutimkrajevimaneprebivajutradicionalno iliuznatnombroju.Nadalje,kadasepredviđajuuvjetizaostvarivanjetogaprava,netrebajubiti takvi da predstavljaju neproporcionalnu prepreku u pogledu nekih manjinskihjezika.Komentar Smjernica tvrdi čak i da se ne smije pozivati na argument prometnesigurnosti radi onemogućivanja isticanja prometnih znakova na različitim pismima.Upravo suprotno, takvo isticanje dvojezičnosti treba promicati, budući da ono šaljeporuku kako dotični teritorij harmonično nastanjuju različite skupine stanovništva.TrebaimatinaumudakomentarSmjernicasadrži iuputuotomeda,kadaseimenuju122Preporuka13.,ibid.123Preporuka14.,ibid.124Preporuka15.,ibid.125 Petričušić, Antonija, Ljubljanske smjernice OESS‐a o integraciji raznolikih društava ‐ novi trendmeđunarodnih manjinskih standarda: Promicanje integracije i kohezije u multietničkim društvima, 6Multietničnostirazvoj(2012),str.1‐4.126Smjernica50.Ljubljanskihsmjernicaointegracijiraznolikihdruštava.

36 ZPR2(1)2013;11‐39

ulice, kad se mijenjaju njihova imena ili se izvode slični zahvati u javnom prostoru,uvijek treba pridavati iznimnu pozornost tomu da se odluke te vrste donose nainkluzivan i participatoran način, koji neće rezultirati daljnjom podjelom međuzajednicama.4. ZAKLJUČAK

Osobamakojepripadajunacionalnimmanjinama jamčisenizommeđunarodnih izvorapravonaupotrebuvlastitogjezikaujavnosti,uzajednicisdrugima,itobezometanjailidiskriminacije temeljem korištenja manjinskog jezika. Pored pravno neobvezujućeDeklaracije UN‐a o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etničkim, vjerskim ijezičnim manjinama, instrumenta zaštite prava manjina Ujedinjenih naroda kojipropisuje pravo osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama na upotrebu vlastitogjezikauprivatnomiu javnomživotu,europskiregionalnisustavzaštite ljudskihpravaputem instrumenata zaštite razvijenihunutarVijećaEurope iOESS‐aučinkovito jamčipravomanjinanaravnopravnuuporabumanjinskihjezika.Okvirnakonvencijazazaštitunacionalnih manjina i Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima VijećaEuropetePreporukeizOslaopravunacionalnihmanjinanaupotrebuvlastitogjezikaiLjubljanske smjernice o integraciji raznolikih društava OESS‐a pretpostavljajuuključivanje i osiguranje formalne jednakosti svih građana i građanki, uključujući ipripadnike i pripadnice nacionalnih manjina, što se odnosi i na njihovo pravo da sekoriste svojim jezikomu javnosti i prilikomkomuniciranja s tijelima vlasti, ali i ističuoznakenajezikuipismumanjine.Taprava,doduše,podliježuodređenimograničenjimajer je za njihovo ostvarenje potrebno damanjina čini određen dio stanovništva nekeadministrativne jedinice ili da za njega postoji dostatan interes na strani manjinskezajednice.Uzmeđunarodnopravne izvore, i hrvatski zakoni jamče pravo pripadnika nacionalnihmanjina na ravnopravnu uporabu manjinskog jezika i pisma na područjima jedinicalokalneiregionalnesamouprave.Ipak,činjenicajedaosiguranjepravanaravnopravnuuporabu manjinskih jezika i pisama u Hrvatskoj pretpostavlja relativno visok pragbrojnostiiteritorijalnekoncentriranostimanjinskezajednice.Unatočtomu,nizjeopćinauHrvatskoj,uprvomreduuIstarskojžupaniji,svojimstatutimauveomanjinskijezikuravnopravnuslužbenuuporabu iakopripadnicimanjineunjimačinemanjeod trećinelokalnog stanovništva, štoupućujena todanaodređenimdijelovima teritorijapostojitradicija simboličkog priznanja multietničnosti u javnom prostoru. Takvu praksusavjetujuitijelakojanadgledajuprimjenuOkvirne konvencijeiEuropskepovelje. Naime, i Savjetodavni odbor i Odbor stručnjaka potiču vlade država potpisnica tih dvaju pravno obvezujućih izvora međunarodnog prava nacionalnih manjina da omoguće ravnopravnu uporabu manjinskih jezika i pisama kadagodzanjihovoostvarenjepostojistvarna potreba ilidostatnozanimanje,bezobziranabrojpripadnikamanjina.Preduvjete „tradicionalne nastanjenosti manjinske zajednice“, „znatnijeg brojapripadnika manjina u određenom administrativnom području“ ili pak „dostatnog

Petričušić:Ravnopravnaslužbenauporabajezikaipismanacionalnihmanjina... 37

interesanastranimanjinskezajednice“kaoosnovezaostvarenjeravnopravneslužbeneuporabe manjinskog jezika i pisma propisuju i međunarodni i domaći izvori pravamanjina. Smatram da ih treba tumačiti ponajprije tako da idu u korist ostvarivanjanačelajednakostitemirnogsuživotavećinskeimanjinskihzajednica,aliikaomodalitetepromicanja duha snošljivosti i međukulturnog dijaloga. Hrvatski zakoni ne propisujuuvijek „tradicionalnu nastanjenost“, nego zahtijevaju da pripadnici pojedine manjinečinetrećinuukupnogbrojastanovništvakaopreduvjetostvarenjapravanaravnopravnuslužbenu uporabu jezika i pismanacionalnihmanjina.No čak ni taj zahtjev „znatnijegbrojapripadnikamanjina“nijeobvezujućijersedrugačije,akojetouinteresumanjina,može urediti statutima gradova, općina i županija ili pak međunarodnim ugovorima.StogajeunekimdijelovimaHrvatskeravnopravnostuporabejezikaipismanacionalnihmanjina u javnom prostoru ostvarena usprkos izostanku „znatnijeg broja pripadnikamanjina“ulokalnomstanovništvu.Činjenicajedajeupraviluriječopodručjimasdužimvremenskim razdobljemmira i izostankom sukoba. Smatram stoga da bi u hrvatskimokolnostima pravo na uporabu manjinskih jezika trebalo ostvarivati u svim onimjedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave u kojima predstavnicinacionalnih manjina iskazuju zanimanje i interes za realizaciju tog prava, a postojisuglasnost lokalnog stanovništva za njegovo ostvarenje. S obzirom na narušenemeđuetničke odnose u određenim dijelovimaHrvatske, nije vjerojatno da će se takveintegrativne mjere, koje promiču duh snošljivosti i međukulturni dijal