REGULACIONI PLAN CENTRALNOG GRADSKOG GROBLJA …cms.optimus.ba/Avanti_ApplicationFiles/66/Pages/Tekstualni_dio_Dreznik.pdf · REGULACIONI PLAN CENTRALNOG GRADSKOG GROBLJA „DREŽNIK“

REGULACIONI PLAN CENTRALNOG GRADSKOG GROBLJA „DREŽNIK“ U TUZLI

Nacrt

OU ZAVOD ZA URBANIZAM OPĆINE TUZLA

UVOD

Izradi I faze ovog Plana, pristupilo se na osnovu Odluke o izradi Regulacionog plana

gradskog groblja na lokalitetu „Drežnik“ u općini Tuzla, koju je donijelo Općinsko vijeće

Tuzla, na sjednici održanoj 24.12.2010. godine.

Naime, zbog činjenice da postojeća, aktivna, groblja u okviru obuhvata urbanog

područja Tuzla-grad, nemaju gotovo nikakve prostorne mogućnosti za nove ukope, niti

mogućnosti proširenja postojećih aktivnih grobalja, u proteklom periodu razmatran je i

analiziran lokalitet ''Drežnik'' za potrebe ove namjene, kako sa prostornog aspekta tako i ranije

urađenom Studijom. Zaključeno je da se na ovom lokalitetu može dugoročno riješiti potreba

za ovom namjenom te se prioritetno pristupilo izradi ovog detaljnog planskog dokumenta,

koji će poslužiti kao podloge za izradu Glavnog projekta.

Imajući u vidu raspoloživu površinu lokaliteta utvrđenu Odlukom o izradi,

Regulacionim planom se daje mogućnost fazne realizacije Gradskog groblja, te je kompletan

lokalitet tretiran u razmjeri 1:2500, dok je I etapa realizacije urađena u razmjeri 1:1000.

Prema proračunima predviđena I etapa realizacije, zadovoljavala bi potrebe za ovom

namjenom narednih 22 godine.

Prva faza – Analitičko dokumentaciona osnova sa Koncepcijom izgradnje i uređenja

prostorne cjeline prezentirana je na Kolegiju Općinskog načelnika 19.04.2013. godine. Kao

jedan od zaključaka izneseno je da se predmetni dokument pripremi u formi Nacrta, te kao

takav razmatra na narednoj sjednici Općinskog vijeća.


Nacrt


1. Izvod iz planske dokumentacije

1.1. Izvod iz Prostornog plana općine Tuzla za period 1986-2000/2005 godina

Lokalitet „Drežnik - Jezero I i II'' je Prostornim planom općine Tuzla za period 1986-

2000/2005 („Službeni glasnik općine Tuzla“,br. 6/89 i 2/06) i Odlukom o njegovom

provođenju utvrđeno kao područje rekultivacije jer se u prethodnom periodu koristilo kao

odlagalište šljake i pepela. Radovi na rekultivaciji odvijali su se prema prethodno utvrđenoj

dinamici zapunjavanja. Za ovu prostornu cjelinu utvrđen je režim građenja I stepena.

Istočno i sjeveroistočno lokalitet se naslanja na zonu individualnog stanovanja

Pašabunar - Moluhe - Drežnik, sa utvrđenim režimom građenja I stepena od koje ga

djelimično odvaja predviđena zona za pošumljavanje, južni dio čine poljoprivredne i šumske

površine, dok je sa zapadne strane u kontaktnoj zoni sa aaktivnim odlagalištem šljake i

pepela. U južnom dijelu, između objekta brane i puta Tuzla-Bukinje, nalazi se prostor starog

eksploatacionog polja rudnika Kreka, odnosno, površine predviđene za pošumljavanje.

1.2. Izvod iz novog Prostornog plana općine Tuzla-nacrt

Novim Prostornim planom općine Tuzla i Odlukom o njegovom provođenju predmetni

lokalitet je planiran sa namjenom gradsko groblje i za ovu prostornu cjelinu utvrđen je režim

građenja I stepena. I faza Prostornog plana općine Tuzla je usvojena u jula 2012.godine, dok

su nacrt Prostornog plana i Odluka o njegovom provođenju usvojeni na sjednici Općinskog

vijeća Tuzla 27.02.2013.godine i u toku je procedura javne rasprave.

Predmetni lokalitet je sa prostornog aspekta procijenjen kao povoljan za ovu namjenu

imajući u vidu raspoloživu površinu, položaj u okruženju, mogućnost ostvarivanja

saobraćajnih veza, kao i mogućnost fazne realizacije.

U odnosu na ranije urađeni Prostorni plan granica obuhvata je nešto izmijenjena i

identična je sa granicom obuhvata ovog Regulacionog plana. Ukupna površina obuhvata

prostorne cjeline Drežnik iznosi 75.33 ha.

Sa istočne i jugoistočne strane, graniči se sa prostornom cjelinom ''Moluhe-Drežnik''

sa utvrđenim režimom građenja I stepena i namjenom individualno stanovanje, sa južne strane

svojim najužim dijelom se graniči sa lokalnom cestom Tuzla- Bukinje, te sa poljoprivrednim i

šumskim zemljištem nepovoljnim za gradnju zbog velike površine zahvaćene klizištima, dok

mu zapadnu granicu čini aktivna Deponija šljake i pepela ''Jezero II'', od koje je odvaja

planirani zaštitni zeleni pojas te poljoprivredno i šumsko zemljište. Predmetni lokalitet

djelimično, u svom južnom dijelu, ulazi u granicu eksploatacionog polja rudnika Kreka.

S obzirom na utvrđenu namjenu ''Gradsko groblje'' Prostornim planom, a u obuhvatu

ove prostorne cjeline, predviđena je i lokalana prilazna cesta koja vodi do postojeće krune

brane, te dalje do zaravnjenog platoa na kome je predviđena izgradnja groblja.


Nacrt


2. Postojeće stanje prostornog uređenja

2.1. Odnos prostorne cjeline sa širim područjem

Prostorna cjelina Drežnik nalazi se u neposrednoj blizini urbanog područja, za zapadne

strane. Sa istoka se graniči zonom individualnog stanovanja Pašabunar - Moluhe – Drežnik.

Jugoistočnu granicu čini poljoprivredno i šumsko zemljište, te manjim dijelom saobraćajnica

Tuzla – Bukinje. Na zapadnoj strani se graniči sa aktivnom deponijom šljake i pepela „Jezero

II“. Na sjevernoj strani je poljoprivredno i šumsko zemljište. Površina predmetnog obuhvata

je P=75,33 ha.

2.2 Prirodni uslovi

2.2.1 Opšti podaci o prirodnoj sredini

Teren predmetnog lokaliteta je praktično ravan i nastao je procesom odlaganja šljake i

pepela iz Termoelektrane Tuzla, sa dostignutim nivoom na koti + 280,00. Prostor je

neizgrađen i trenutno je zatravljena neuređena površina, koju lokalno stanovništvo djelimično

koristi u poljoprivredne svrhe.

2.2.2 Inženjerskogeološke karakteristike terena

Za potrebe utvrđivanja osnovnih inženjerskogeoloških karakteritika postojećeg odlagališta

šljake i pepela na lokalitetu Drežnik, kao i definisanje uslova za formiranje gradskog groblja

i izgradnju pratećih objekata na navedenom odlagalištu, izvršeno je inženjerskogeološko

kartiranje terena i detaljna analiza postojeće geološko-geomehaničke dokumentacije sa tog i

nešto šireg područja. Za utvrdjivanje egzaktnih inženjerskogeoloških, geoloških i

geomehaničkih svojstava predmetnog područja, od postojeće geološke dokumentacije

korišteni su podaci iz 3 različita elaborata i to:

1) Geološke podloge za glavni projekat izgradnje brane i deponije ( Zavod za vodoprivredu Sarajevo, 1979.godine).

2) Elaborat o inženjerskogeološkim ispitivanjima lokacije odlagališta šljake i pepela “Drežnik” ( Rudarski institut Tuzla, 1998.godine).

3) Elaborat o analizi lokacije šljačišta “Drežnik” radi utvrdjivanja mogućnosti izgradnje

kompleksa malih i srednjih proizvodno-preradjivačkih pogona ( GIT- Tuzla,1999.godine).

2.2.2.1 Tehnologija formiranja odlagališta pepela i šljake “Drežnik”

U vremenskom periodu od 1981-1985.godine izvršeno je odlaganje šljake i pepela iz

Termoelektrane Tuzla, hidrauličkim putem u uzanoj prirodnoj dolini Lazinog potoka

(Drežnik). Pregradno mjesto, tj. zemljana brana odlagališta, nalazi se na udaljenosti oko

650 m vazdušne linije od magistralnog puta Tuzla-Doboj.

Brana pripada grupi nasutih zemljanih brana čije je tijelo izgradjeno od pjeskovitog

materijala obloženog glinenim ekranom i sa kamenom nožicom na nizvodnoj kosini (radovi

na glavnom dijelu zemljane brane završeni 1965. god.).

Prije odlaganja pepela izvršeno je zacjevljenje Lazinog potoka sa čeličnom cijevi

800 mm na dužini oko 290 m.


Nacrt


Odlaganje pepela izvedeno je u 5 faza (nadvišenja) i to sa tri šljakovada na krunu

brane koji su imali niz ispusta za ravnomjerno zasipavanje deponije. Kada se u prvoj fazi

pepelom zapunila formirana depresija, šljakovod se premještao naviše na sljedeće nadvišenje

brane čime je započela druga faza deponovanja. Taj posupak se ponavljao sve do pete faze,

kada je dobijena konačna kota odlaganja pepela 280,25 m, čime je formiran prostrani plato

površine oko 43 ha.

Poslije djelimične konsolidacije šljake i pepela izvršena je i rekultivacija deponije

tako što je ona prekrivena glinovitim materijalom prosječne debljine od 0,3 - 0,5 m. Na

odredjenim mikrolokacijama taj sloj gline je veoma tanak ili ga uopšte nema. Lokalno

stanovništvo je iskoristilo rekultivisani dio za povrtlarstvo.

2.2.2.2. Geološka građa podloge odlagališta

Prema OGK list Tuzla 1 : 100000 (1990.godine) predmetna lokacija izgradjena je od

pliocenskih tvorevina (gornji pont – Pl 2

1), koji su predstavljeni ugljenim slojevima

Sjevernog krekanskog sinklinorijuma i njihovim pratećim sedimentima (kvarcni pijesak i

lapor).

Gornji Pont (Pl 21)

Kod ovog podkata razlikuju se 4 horizonta od čega su tri zastupljena na predmetnom

području - lokaciji i to prvi, drugi i treći horizont (1 Pl

21 ;

2 Pl

21 ;

3 Pl

21). Prvi horizont

gornjeg ponta (1 Pl

21) predstavljen je kvarcnim pijeskovima koji strukturno čine podinu

Prvom krovnom ugljenom sloju, dok drugom horizontu (2 Pl

21) pripada trasa Prvog krovnog

ugljenog sloja, povlatne gline i kvarcni pijesak koji prestavlja podinu Drugom ugljenom

sloju i treći horizont (3 Pl 1

2) predstavljen je trasom Drugog krovnog ugljenog sloja i

njegovim povlatnim glinama.

Generalno posmatrano slojevi uglja i njegovi prateći sedimenti orjentisani su prema

sjeveroistoku pod nagibom od 23°.

Kompletno odlagalište sa tijelom brane leži na povlatnim glinama drugog krovnog

ugljenog sloja (3Pl1

2) čija je moćnost na tom dijelu oko 135 m (prema podacima rudarskih

istražnih bušotina BU-1, G-69).

Analizom karata zatvorenog rudnika “Moluhe” utvrdjeno je da istočni dio tijela brane i

dio deponije uz krunu brane leži na starim napuštenim podzemnim rudarskim prostorijama

(vidjeti IG kartu) koji su pripadali eksploatacionom polju Moluhe, odnosno reviru “Dubine”,

kao i eksploatcionom polju rudnika Bukinje. Eksploatacija uglja na ovom dijelu završena je u

različitim periodima, a najdalje do 1963.godine. Ovdje je veoma bitno napomenuti način

likvidacije jamskih prostorija, koji se ogledao u tome da se nakon eksplotacije uglja iz komora

pristupilo miniranju tj. zarušavanju neposredne krovine otkopnih radilišta što na kraju ima za

posljedicu nešto bržu konsolidaciju tla.

2.2.2.3. Inženjerskogeološke i hidrogeološke karakteristike odlagališta i

nešto šire okoline

Inženjerskogeološka klasifikacija zastupljenog materijala izvršena je prema uputstvu

IEAG-a (internacionalna asocijacija za inženjersku geologiju). Na osnovu prezentirane

litostratigrafske gradje terena i utvrdjenih opštih fizičko-mehaničkih svojstava na predmetnoj

lokaciji mogu se izdvojiti sljedeće inženjerskogeološke jedinice:


Nacrt


a) Odlagani - deponovani materijal (pepeo i šljaka) b) Eluvijalno-deluvijalni pokrivač (van granica deponije) c) Klizišni nanos ( k ) d) Geološki substrat - kvarcni pijesak (simbol – I) i povlatna laporovita glina i

goretina ( simbol II ) Prvog i Drugog krovnog ugljenog sloja

Rudarski institut iz Tuzle je 1998.godine izvršio detaljna geomehanička ispitivanja

lokacije sa ciljem utvrdjivanja mogućnosti izgradnje objekata na deponiji. Tada su izveli 12

plitkih bušotina (oznaka B) sa penetracionim ispitivanjima, 3 duboke bušotine (oznaka MB-

dubine od 15-25 m), 10 raskopa, a takodje su uzimali i uzorke tla za laboratorijska ispitivanja,

kako bi se odredila njihova tačna fizičko - mehanička svojstva.

Gradjevinski institut iz Tuzle (GIT) je 1999.godine za svoje potrebe izveo 6 dopunskih

bušotina (oznaka DB) čime su potvrdjeni dobijeni rezultati od strane Rudarskog instituta o

svojstvima odlaganog materijala. U ovom poglavlju bit će prikazani rezultati geomehaničkih

ispitivanja Rudarskog instituta jer su oni detaljniji i obimniji, a na te rezultate pri svojim

analizama oslanjao se i GIT.

a) Odlagani materijal (pepeo i šljaka)

Pepeo i šljaka, kako je već ranije rečeno, odlagani su hidrauličkim putem tako da

njihova fizičko-mehanička svojstva, kao i stepen konsolidacije zavise od nivoa njihove

dreniranosti.

U tijelu odlagališta kao i u tijelu brane postavljena je razgranata drenažna mreža koja

je i sada u funkciji.

Prilikom bušenja dubljih bušotina (1998 i 1999.god,) podzemna voda nije registrovana

do 25 m od površine terena, što nam ukazuje da drenažni sistem dobro funkcioniše.

Laboratorijskim ispitivanjem uzoraka pepela i šljake iz odlagališta utvrdjena su njihova

sljedeća prosječna fizičko - mehanička svojstva:

PARAMETAR ŠLJAKA PEPEO

W (%) 71,63 66,75

w (KN/m3) 14,463 14,55

d (KN/m3) 8,2 8,49

s (KN/m3) 17,41 18,52

n (%) 50,30 52,30

e 1,126 1,20

C (KN/m2) 9,48 10,80

(o) 30 31,20

Analizom ovih parametara može se uočiti ekstremno velika vrijednost prirodne vlažnosti koja

se kreće do 71,63 %.

Ako tu vlažnost uporedimo sa efektivnom poroznošću (e) dobijemo:

W s 0,718 17,41

Rw= ----------- = --------------------- = 10,41

e 1,20

Prema ovoj vrijednosti pepeo i šljaka pripadaju grupi materijala koji su veoma zasićeni

vodom.


Nacrt


Ovako velika vlažnost hidraulički odlaganog materijala je tehnička nemogućnost

potpunog dreniranja pepela i šljake (iako drenažni sistem dobro funkcioniše), tako da u tim

materijalima postoje zone koje u sebi sadrže tzv. “zarobljene vode” u vidu vodenog filma oko

čestice pepela (poluvezana voda) ili u vidu slobodne vode (vodna sočiva):

Veoma velika vrijednost vlažnosti deponovanog materijala direktno utiče na njihova

lošija geotehničkih svojstava. Ovu konstataciju potvrdjuju nam rezultati ispitivanja “in situ”,

laboratoriji i odgovarajući proračuni čime su odredjena sljedeća geotehnička svojstva:

Zbijenost odlaganog materijala

U toku bušenja plitkih bušotina izvedeni su i SPP opiti (B-1, B-2, B-3, B-4, B-7,

B-8, B-9) u deponovanom materijalu, najčešće vrijednosti kretale su se N = 10-30 udaraca,

što pepeo i šljaku svrstava u rastresite do srednje zbijene materijale.

Opšta karakteristika ovih materijala je da se sa dubinom nepovećava zbijenost nego se

po dubini naizmjenično smjenjuju zone srednje zbijenog i zone rastresitog pepela, što nam

ukazuje da proces konsolidacije odlaganog materijala nije u potpunosti završen.

Modul stišljivosti (Ms)

Modul stišljivosti odredjen je na bazi rezultata penetracionih opita i utvrdjeno je da

postoji veoma široka varijacija dobijene vrijednosti ovog parametra kako u vertikalnom tako i

u horizontalnom pravcu.

Prema vrijednosti modula stišljivosti deponovani materijal svrstava se u 4 kategorije:

- vanredno stišljivi materijali (1740-2000 KN/m2) - vrlo stišljivi materijali (2100-5000 KN/m2) - srednje stišljiv materijal (5600-10000 KN/m2) - manje stišljiv materijal ( 12000 – 16400 KN/m2)

Najveći stepen zastupljenosti ima kategorija vrlo stišljivih materijala.

Dozvoljeno opterećenje odlaganog materijala (qa)- za potrebe definisanja uslova izgradnje

pratećih objekata gradskog groblja

Na osnovu rezultata terenskih i laboratorijskih ispitivanja iz navedenih geološko-

geomehanički elaborata (1998 i 1999.god.), izvršen je proračun dozvoljenog opterećenja

pepela i šljake za dvije pretpostavljene varijante fundiranja pratećih objekata.

Dobijene vrijednosti dozvoljenog opterećenja tla kreću se:

- za tip objekata fundiran na temeljnim trakama (B = 0,8 m, Df = 1,0 m)

qa = 69,63 – 125,70 KN/m2

- za tip objekta fundiran na temeljnim stopama (B = 1,0 , x L = 1,0, x Df = 1,5 m)

qa = 94,65 – 171,22 KN/m2

Prema dobijenim vrijednostima možemo utvrditi da deponovan materijal ima malu

nosivost ( 0-100 KN/m2, kategorija tla sa veoma malom nosivošću).


Nacrt


Na inženjerskogeološkoj karti izvršena je reonizacija dijela terena u zoni odlagališta

prema vrijednosti dozvoljenog opterećenja za obje varijante temeljenja objekata, tako da se

pri izboru tipa pratećih objekata, koji će se postavljati na odredjenim mikrolokacijama, treba

specifično opterećenje objekta prilagoditi vrijednostima dozvoljenog opterećenja tla.

Slijeganje tla pod opterećenjem objekata

Proračun mogućeg slijeganja deponovanog tla uradjen je za 6 mikrolokacija

( B-2,3,7,8,9 i 10 ) i to na bazi rezultata “in situ” i laboratorijskih ispitivanja. Pri tome je

rasprostiranje napona u tlu analizirano metodom Steinbrenner-a, te je usvojeno specifično

opterećenje objekata od P= 100 KN/m2 ( lagani objekti).

Dobijene vrijednosti slijeganja kreću se od 3,93 - 5,98 cm što je u granicama

dozvoljenog ( dozvoljeno 5 cm ).

Medjutim, ako bi se usvojilo veće specifično opterećenje objekata slijeganja

deponovanog materijala bilo bi znatno veće (do 15 cm), tako da bi se morale koristiti

masivnije temeljne konstrukcije ili ojačavanje podtla jer bi u protivnom došlo do oštećenja

objekata.

Proctor-ov opit

U cilju određivanja kvaliteta materijala iz šljačišta za eventualno ugradjivanje

materijala u saobraćajnice i praking prostore izvršen je Proctorov opit u raskopu R –10,

čime je odredjena optimalna vlažnost materijala tj. vlažnosti pri kojoj se zbijanjem tla dobije

maksimalna suha zapreminska težina za datu energiju i utvrdjeno je sljedeće:

- vlažnost materijala u prirodnom stanju W = 63,40 % - optimalna vlažnost Wopt = 49,00 %

- maksimalna suha zapreminska težina max = 7,95 KN/m3

U ovom slučaju prirodna vlažnost je znatno veća od optimalne vlažnosti, što znači da

se mora izvršiti prosušivanje materijala prije ugradnje.

Kalifornijski indeks nosivosti (CBR)

Ovaj parametar koji služi za odredjivanje čvrstoće donjeg sloja kolovozne

konstrukcije odredjen je na 5 lokacija, i to za razne varijante maksimalnog opterećenja po

točku. Vrijednost parametra kreće se od 5,66-6,17 %, što svrstava pepeo i šljaku kao loš

materijal za izradu posteljice puteva.

Odlagani materijal u hidrogeološkom smislu predstavlja kolektor u kojem se može

formirati izdan sa slobodnim nivoom. Prihranjivanje izdana vrši se infiltracijom sa površine

terena. Pepeo i šljaka predstavlja srednje vodopropusne materijale sa koeficijentom

filtracije Ksr = 4,48 x 10-3

cm/sek. Na osnovu nalaza laboratorije Zavoda za zdravstvenu zaštitu iz Tuzle

(17.05.1995.godine) koji se odnosi na ispitivanje agresivnosti vode iz šljake i pepela na beton


Nacrt


utvrdjena je da postoji sulfatna agresivnost (SO4-2

), čiji stvarni sadržaj iznosi 326 mg/l

(normirani sadržaj 250 mg/l).

Na odlaganom materijalu izvršeno je i ispitivanje radioaktivnosti prirodnih i

vještačkih radionuklida i utvrdjeno je:

- jačina ekvivalentne doze gama zračenja na 1m iznad tla mjereno “in situ” je u granicama prirodnog fona za ovaj region.

- specifična aktivnost radionuklida u uzorku deponovanog materijala je u okviru prosječnih vrijednosti (mjereno u laboratoriji)

- prema GN-200 deponovana materija pripada prvoj kategoriji.

b) Eluvijalno-deluvijalni pokrivač (ed)

Ovaj prirodni pokrivač nalazi se van granica deponije šljake i pepela i predstavlja koru

raspadanja geološkog substrata (povlatne gline II krovnog ugljenog sloja). U sastavu ed -

pokrivača ulaze sivo-smeđe gline sa konkrecijama čija je moćnost od 5-6 m, što je utvrđeno u

bušotinama B-5 i B-6.

Laboratorijskim ispitivanjima uzoraka tla iz ed - pokrivača utvrdjena su njihova sljedeća

fizičko-mehanička svojstva:

z = - 17,80 - 18,80 KN/m3,

d = 12,9 - 14,2 KN/m3

s = 22,7 - 25,0 KN/m3

W = 28,10 - 38,20 %

Ic = 0,586 - 0,878

C = 38 - 51 KN/m2

= 19-29o

n = 37,4 - 45,0 %

e = 0,59 - 0,82

Ms = 7142 KN/m2

qa = 112,15 - 247,87 KN/m2 (temeljna traka B= 0,8 Df = 1,0)

qa = 149,43 - 308,84 KN/m2 (temeljna stopa B= 1,0 x L =1,0 x Df = 1,5 m)

U hidrogeološkom smislu ove gline imaju preovladavajuću ulogu izolatora, a prema

GN-200 pripadaju II kategoriji.

c) Klizišni nanos ( k )

Klizišni nanos predstavlja gravitaciono i naglo pokrenuti dio eluvijalno - deluvijalnog

( prirodnog ) pokrivača i njegovo akumuliranje u donjem dijelu padine. U litološkom sastavu

ovog pokrivača pojavljuju se isti materijali kao u eluvijalno-deluvijalnom pokrivaču, smo što

je više zastupljena prašinasto-glinovita komponenta koja je vlažna i ima lošija geotehnička

svojstva. Prognozna moćnost kliznog nanosa kreće se od 3,0 do 6,0 u zavisnosti od

mikrolokacije. Najdublja klizna ravan nalazi se na kontaktu sa geološkim substratom.

U klizišnom nanosu se obično formira izdan podzemne vode sa tzv. raskidanom vodnom

strukturom, tako da se može pojaviti više manjih nepovezanih ili povezanih izdani na

različitim nivoima, kao i dijelovi gdje nema podzemne vode. O postojanju raskidane izdani

podzemne vode ukazuje nam činjenica postojanja više raskvašenih zona, pištalina, baruština

haotično raspoređenih po površini klizišta. Nešto veće količine podzemne vode obično su


Nacrt


vezane za kontaktnu zonu pokrivač – geološki substrat. Ovi materijali imaju loša geotehnička

svojstva, naročito u dubljim dijelovima, a prema GN-200 pripadaju III kategoriji.

d) Geološki substrat ( osnovna podloga)

Kroz predmetnu lokaciju prolaze trase dva ugljena sloja i to: Prvog i Drugog krovnog

ugljenog sloja koji pripadaju Sjevernom krekanskom sinklinorijumu, sa svojim pratećim

sedimentima, tako da se pored ugljenih slojeva mogu izdvojiti sljedeći litološki tipovi ( LT ):

Litološki tip: Pijesak ( I )

Pijesak u superpozicionom smislu predstavlja neposrednu podinu ugljenim

slojevima, a s obzirom da kroz lokaciju prolaze dva ugljena sloja, tako postoje i 2

pijeskovita sloja. Ovi pijeskovi pripadaju grupi kvarcnih sitnozrnih pijeskova čija je boja siva

do žuta. Kod pijeskova Krekanskog ugljenog basena postoji određena zakonomjernost u

pogledu granulometrijskog sastava, tako da dio pijeska koji se nalazi u blizini tj. u kontaktu

sa ugljenim slojem, taj pijesak je obično krupnozrn, a što se više udaljavamo od ugljenog sloja

pijesak je sve sitnozrniji i sve je veći sadržaj prašinaste i glinovite komponenete, dok pijesak

postepeno ne pređe u čistu glinu.

Pijesak je prirodno dobro konsolidovan, tako da imaju dobra geotehnička svojstva i

predstavljaju dobru radnu sredinu.

U hidrogeološkom smislu pijeskovi imaju kolektorska svojstva, tako da se u njima formira

izdan tzv. duboke podzemne vode koje zbog specifičnih struktutno-tektonskih karakteristika

na ovoj lokaciji imaju slobodni nivo za razliku od ostalih dijelova krekanskog basena gdje

imaju arterski karakter.

Litološki tip : Laporovita glina-Lapor ( II )

Laporovite gline koje su izdvojene kao geološki substrat, nalaze se u povlati

( krovini ) ugljenih slojeva i to su obično tamnosive do sive laporovite gline.

U dubljim dijelovima pojavljuju se klasični lapori. Laporovite gline koje su vezane za ugljene

slojeve predstavljaju prirodno dobro konsolidovane materijale, tako da su kompaktne i

imaju tvrdu konsistenciju i zadovoljavajuće opšte geotehničke karakteristike.

Uz samu trasu ugljenih slojeva na pojedinim lokacijama može se pojaviti i tamno crvena

goretina, koja je na nastala u geološkoj prošlosti usljed samozapaljenja ugljenih slojeva kada

se dio lapora neposredno uz ugljeni sloj zbog uticaja visoke temperature pretvorio u goretinu

( brand ).

U hidrogeološkom smislu lapori imaju izolatorska svojstva, a prema GN-200 pripadaju III i

dijelom IV kategoriji.

U zoni formiranog kompletnog odlagališta kao geološki substrat izdvajaju se

sivozelenkaste laporovite gline znatne moćnosti i koje strukturno pripadaju povlati II

krovnog ugljenog sloja.

2.2.2.4 Analiza stabilnosti zemljane brane Drežnik

Rudarski institut iz Tuzle izvršio je i analizu stabilnosti zemljane brane pri čemu su

vodili računa o položaju potencijalnih kliznih ravni po kojima je provjerena opšta stabilnost.

Na osnovu tih rezultata usvojili su za faktor sigurnosti Fs = 1,5, da sigurnosno odstojanje od

krune brane iznosi 25 m, što znači da u tom pojasu minimalne širine od krune brane ne smiju

se izvoditi nikakve građevinske intervencije sa nanošenjem dodatnog opterećenja.


Nacrt


2.2.2.5 Analiza pomaka stajališnih tačaka na tijelu brane

geodetskom metodom

Kako se radi o zemljanoj brani, već duži vremenski period vrši se praćenje

horizontalnih i vertikalnih pomaka postavljene mreže tačaka na kruni brane geodetskom

metodom. Analiza pomaka veoma je bitna i zbog toga što se istočni dio brane nalazi iznad

starih napuštenih rudarskih prostorija tako da bi se mogao utvrditi stepen konsolidacije tla

iznad rudarskih radova.

Horizontalni pomaci

Pomaci su centimetarskog reda i najveći su u sredini brane (2-5 cm) i manji na

bokovima, a u prosjeku se smanjuje idući od krune prema podnožju brane.

Vertikalni pomaci

Najveći vertikalni pomaci su na sredini krune brane i iznose 10 mm, dok su na bočnim

dijelovima ti pomaci manji. Na kraju se može zaključiti da su vrijednosti horizontalnih i

vertikalnih pomaka uobičajne za objekte ove vrste tj. za zemljane brane.

U zaključnim razmatranjima iznesenim u urađenom osnovnom “Elaboratu o

inženjersko geološkim ispitivanjima tla na lokaciji odlagališta šljake Drežnik“

(Rudarski institut d.o.o. Tuzla, septembar 1998.god.), konstatovano je da odlagalište

šljake i pepela Drežnik čije je odlaganje i rekultivacija završena 1985 godine, pored

predloženih različitih namjena, u budućnosti može imati i namjenu gradskog groblja,

uz ispunjavanje određenih geoloških i geomehaničkih uslova pri izradi detaljnije

projektne dokumentacije neophodne za realizaciju navedene namjene.

2.2.2.6 Stepen razvoja kliznih procesa na prirodnom dijelu terena

ispred brane odlagališta Drežnik

Proces klizanja zastupljen je na dijelu prirodnog terena koji se nalazi južno od tijela

brane, odnosno na dijelu prilazne padine prema budućem gradskom groblju. Pomenuta

prirodna padina ima južnu i istočnu ekspoziciju, a odlikuju se promjenljivim nagibom sa

formiranim zonama debljeg glinovitog pokrivača, kao i užim prodolinama u kojima je

razvijen klizni procesi. Na ovom dijelu terena izdvojena su 3 klizišta, koji imaju različite

morfometrijske karakteristike, mahanizam i stepen aktivnosti. Konture navedenih klizišta

nanesene su na inženjerskogeološkoj karti.

Izdvojeno Klizište 1 pripada grupi trenutno umirenih konsekventnih klizišta koji ima sljedeće

morfometrijske karakteristike:

- dužina klizišta 171,0 m,

- širina klizišta u nožičnom dijelu 115,0 m,

- širina klizišta u čeonom dijelu 175,0 m,

- površina klizišta 21.565,0 m2,

- prognozna dubina klizanja 3,0 do 5,0 m

- zapremina klizišta 64.700,0 – 107.800,0 m3,

- kota čela klizišta 239 mnv

- kota nožice klizišta 217 mnv,

- nagib klizišta 7 °


Nacrt


Klizište 2, predstavlja višefazno klizište koje je sklono čestom reaktiviranju. Ovo klizište je

zavodnjeno naročito u njegovom nožičnom dijelu, a ima sljedeće morfometrijske

karakteristike:





- prognozna dubina klizanja 4,0 do 6,0 m





Izdvojeno Klizište 3, predstavlja višefazno klizište sklono čestom reaktiviranju, čije je tijelo

veoma zavodnjeno. U čeonoj zoni ovo klizište ugrožava postojeći pristupni put prema

odlagalištu, a ima sljedeće morfometrijske karakteristike:





- prognozma dubina klizanja 4,0 do 6,0 m





U krajnjem sjevernom dijelu odlagališta (ulazni dio zacjevljenog Lazinog potoka)

nalazi se veća raskvašena i zabarena zona koja egzistira čitav vremenski period od kada su

okončani radovi na odlaganju pepela i šljake tako da ovaj dio treba izbjeći za urbanističko

planiranje. Na inženjerskogeološkoj karti izdvojene su i 4 labilne padine ( LP-1 –LP-4 ),

odnosno potencijalne lokacije za formiranje klasičnih klizišta u slučaju promjene trenutnih

naponskih stanja, međutim dijelovi terena gdje su izdvojene labilne padine su tako

pozicionirane da neće uticati na koncepciju uređenja gradskog groblja. Dvije izdvojene

labilne padine ( LP-1 i LP-2) nalaze na suprotnoj strani od padine gdje će se graditi pristupni

put, odnosno na prirodnoj padini zapadne ekspozicije, dok se izvan granice obuhvata nalaze

LP-3 i LP-4 .

2.2.3. Seizmičke karakteristike terena

Prema aktuelnoj karti mikroseizmičke reonizacije gradskog područja Tuzla, koja je

1990.godine uradio “Institut za zemljotresno inženjerstvo i inženjersku seizmologiju” iz

Skoplja, cijelo urbano područje Tuzle (a to znači i predmetno područje) nalazi se u zoni VIII

stepena MCS ( Mercali-Cancini-Sierbbergove) skale. Pri izradi ove karte korisšteni su bitni

podaci do sada registrovanih zemljotresa koji su se dogodili na području Tuzlanske regije kao

i podaci regionalnih i lokalnih geoloških karakteristika terena na osnovu kojih je izvršeno

izdvajanje odgovarajućih podzona u okviru VIII stepena. Prema lokalnim karakteristikama

predmetna lokacija nalazi se u okviru VIIIan, a podzone, a ova podzona obuhvata potencijalno


Nacrt


nestabilne padine, zatim terene izgrađene od prašinasto-pjeskovitih materijala loših

geotehničkih svojstava, kao i formirane deponije pepela i šljake za potrebe termoelektrane,

gdje se usljed potresa mogu očekivati moguća slijeganja tla i pojava likvifakcije. Podzona

VIIIan ima slijedeće seizmičke parametre za projektovanje:

- maksimalno ubrzanje a (max)= 0,150 – 0,215 (g)

- koeficijent seizmičkog intenziteta ks = 0,055

- brzina longitudinalnih talasa VP= 300 – 1700 m/s

- brzina transferzalnih talasa Vs= 100 – 500 m/s

Uređenje terena i izgradnju pratećih objekata treba prilagoditi VIII stepenu MCS skale

vodeći računa o seizmičkim parametrima VIIIan podzone.

2.2.4 Klimatske karakterstike terena

Na području općine Tuzle, a samim tim i na predmetnoj lokaciji klima je umjereno-

kontinentalnog tipa. Opšta odlika ove klime je ta da su sva 4 godišnja doba jasno

izražena.Vrijednost važnijih klimatoloških elemenata (koji mogu imati znatni uticaj na

promjene u zemljinoj kori), mjerenih u posljednjih 35 godina su sljedeći:

1. Temperatura

Prosječna godišnja temperatura je 10,1 C. Najhladniji mjesec je januar sa prosječnom

mjesečnom temperaturom od (-0,6C), a najtopliji je juli sa srednjom mjesečnom

temperaturom od 19,4 C. Godišnje prosječno ima 91 dan sa mrazom koji se javlja u periodu

od oktobra do aprila.

2. Vlažnost

Proječna godišnja relativna vlažnost je 79 %. Najveća vlažnost je u decembru 85 %, a

najniža u martu 72 %.

3. Vazdušni pritisak

Srednji vazdušni pritisak iznosi 980,2 hPa. Najviši je u oktobru 983,2 hPa, a najniži u

februaru 976,4 hPa.

4. Padavine

Kiša

Godišnje se u prosjeku javlja 135 dana sa kišom. Najviše kišnih dana ima mjesec maj

(16), a najmanje januar i februar (7 dana). Za ovo područje su karakteristične pljuskovite

padavine u ljetnim mjesecima.

Snijeg

U prosjeku godišnje ima 39 dana pod snijegom od toga je 27 dana sa snijegom većim

od 10 cm, a 5 dana sa snijegom većim od 30 cm.


Nacrt


Grad

Godišnje se prosječno javljaju 3 dana sa gradom i to u periodu od maja do jula.

5. Insolacija i magla

Godišnje u prosjeku javlja se 1797,3 “sunčanih” sati. Najsunčaniji mjesec je juli sa

250,4 sata, a mjesec sa najmanje sunca je decembar (53,5 sati).

6. Vjetar

Najčešći pravci djelovanja vjetra su iz NNE pravca (29,2%), a potom iz WSW pravca

(17%). Srednja brzina vjetra na ovom području je 0,8-1,6 m/s. Maksimalno registrovani udar

vjetra na stanici Tuzla je 20 m/s.

2.2.5. Opšti inženjersko geološki uslovi uređenja terena za formiranje

gradskog groblja i izgradnju pratećih objekata

Koncepciju i realizaciju uređenja terena za potrebe formiranja gradskog groblja sa izgradnjom

neophodnih pratećih objekata na odlagalištu šljake i pepela Drežnik, treba prilagoditi

sljedećim inženjerskogeološkim uslovima:

1) Realizacija formiranja gradskog groblja na odlagalištu šljake i pepela, odvijat će se fazno uz predhodno izvođenje odgovarajućih pripremnih radova na uređenju terena, koji će se

ogledati u nanošenju odgovarajućeg završnog sloja zemljanog materijala debljine od 1,8

do 2,2 m, preko pepela i šljake na cijeloj predviđenoj površini za ukop, kao i izgradnja

prilazne saobraćajnice i pratećih objekata.

2) Za potrebe definisanje tipa i načina ugradnje navedenog zemljanog sloja, treba da se predhodno uradi odgovarajući „Geotehnički elaborat i projekat deponovanja završnog

zemljanog sloja u kojem će se vršiti ukop umrlih osoba“. U navedenom elaboratu treba

definisati egzaktnu litološku i granulometrijsku recepturu kao i način deponovanja

odabranog materijala u navedenom sloju moćnosti od 1,8 do 2,2 m, kako bi ovaj završni

sloj ispunio sve tehničke uslove da se u njemu nesmetano obavljaju ukopi. U

zahtjevanom elaboratu veoma je bitno odrediti recepturu miješanja odgovarajućeg

zemljanog materijala sa definisanjem optimalnog granulometrijskog i litološkog sastava.

Tretman i pripremu formiranja završnog zemljanog sloja koji će se realizovati fazno, treba

kontrolisati kroz konstantni geotehnički nadzor i istovremeni nadzor sa priručnom

terenskom laboratorijom pri čemu bi se kontrolisao litološki i granulometrijski sastav

materijala koji se ugrađuje u završni sloj prema predhodno definisanoj recepturi. Na

predmetnom području ne može se bez kontrole i proizvoljno nasipati svaka vrsta

materijala (bez predhodnog tehničkog tretmana) koja se dobije iz različitih iskopa sa

teritorije općine i šire. Navedenom kontrolisanom obradom i ugradnjom zemljanog sloja

spriječilo bi se mogućnost da se ukopi umrlih osoba izvode u materijalu različitog

kvaliteta i mekane konzistencije, odnosno spriječila bi se pojava da se u pojednim

dijelovima terena ukopavanje izvede u tzv. blatu. Takođe receptura ugradnje zemljanog

sloja je bitna da se omogući izvođenje stabilnog iskopa potrebne dubine u geobnim

poljima i nakraćim međusobnim rastojanjima.

Prilikom odabira optimalne recepture za predviđeni završni zemljani sloj, treba dodatno


Nacrt


voditi računa i da koeficijent vodopropusnosti zemljanog sloja bude manji od utvrđenog

koificijenta vodopropusnosti pepela i šljake (Ksr = 4,48 x 10-3

cm/sek), jer će u

suprotnom biti potrebna izrada posebnog drenažnog sistema ispod nanešenog zemljanog

sloja (ugrađen drenažni filterski sloj u nagibu na kontaktu sa pepelom i šljakom ili sistem

izrade klasičnih drenaža sa ugradnjom drenažnih cijevi ). Samo u slučaju da završni sloj

od zemljanog materijala ima manji koeficijent vodopropusnosti od pepela i šljake, tada

odlagani pepeo i šljaka dobit će ulogu drenažnog sloja, te će se sve procjedene vode

infiltrirati kroz pepeo i šljaku i upojiti u postojeći drenažni sistem u tijelu odlagališta.

Ispod nožice tijela brane treba predvidjeti izgradnju postrojenja za odgovarajući

tretman procjednih voda iz završnog zemljanog sloja u kojem će se vršiti ukopavanje

umrlih osoba, kao i drenažnih voda iz tijela odlagališta, te njihovo dalje kontrolisano

odvođenje izvan predmetnog područja. Prije donošenja konačne odluke o potrebi izrade

odgovarajućeg postrojenja za tretman procjednih i drenažnih voda te njegovo

dimenzionisane, neophodno je prethodno izvršiti studijsku analizu porijekla i grubi

kapacitete svih voda koje se trenutno pojavljuju ispod pregradnog mjesta odlagališta,

odnosno da se “Studijom stanja površinskih i podzemnih voda na odlagalištu“, definišu

i razdvoje potočne vode (zacjevljen potok), zatim vode iz drenažnog sistema kao i

eventualne povremene površinske vode sa postojećih obodnih kanala. Treba istaći da su

trenutno svi postojeći otvoreni betonski kanali u zoni tijela brane začepljeni glinovitim

materijalom, otpadom i vegetacijskim pokrivačom, tako da ih treba očistiti, te ih u

budućnodti redovno održavati u funkciji.

3) Na dijelovima odlagališta gdje već postoji humusni sloj i određena vegetacija, koji su formirani u toku rekultivacije, treba ukloniti prije nanošenja novog sloja zemljanog

materijala u kojem će se vršiti ukop.

4) U pojasu minimalne širine 25 m od krune brane ne postavljati nikakve prateće objekte kao ni pristupnu saobraćajnicu, parking prostor, kako bi se prema geotehničkim

istraživanjima u potpunosti obezbjedjenja stabilnosti tijela zemljane brane u budućnosti.

Ovaj dio se može iskoristiti za formiranje zaštitnog zelenog pojasa.

5) Odlagani materijal (pepeo i šljaka) generalno se odlikuje slabom nosivošću koja se ne povećava sa dubinom (zbog velike vlažnosti i slabe zbijenosti), tako da se na njima

mogu postavljati i temeljiti samo lagani prateći objekti sa malim opterećenjima.

6) Na inženjerskogeološkoj karti prikazana je reonizacija cijelog platoa odlagališta vrijednostima dozvoljenog opterećenja pepela i šljake i to za dva načina temeljenja na

različitim dubinama (1,0 i 1,5 m), tako da je potrebno koncepcijski i konstruktivno

prilagoditi izgradnju pratećih objekat prezentiranim vrijednostima dozvoljnog

opterećenja.

7) Nabijanjem šljake i pepela ne može se znatno poboljšati nosivost deponovanog materijala, jer taj materijal ima izrazito veliku vlažnost (71,63 %), što je znatno veća

vrijednost od odredjene optimalne vlažnosti Proctor-ovim opitom (49 %) pri kojoj se

zbijanjem dobije maksimalna suha zapreminska težina materijala.

8) Prije izrade glavnog projekta izvodjenja konkretnih pratećih stalnih objekata, potrebno je izvesti geomehanička ispitivanja kako bi se izvršio pravilan izbor konstrukcije i način

temeljenja objekta. Ne preporučuje se temeljenje većih pratećih objekata na predhodno

nanešenom zemljanom sloju. Ako tzv. “nula“ pratećih objekta bude uslovljena

nivelacionim karakteristikama nanešenog novog zemljanog sloja, tada se ispod objekta

umjesto zemljanog materijala treba ugraditi kvalitetni nabijeni kameni materijal

povoljnih geotehničkih karakteristika terena uz mogućnost korištenja savremenih

materijala za ojačavanje nosivosti podtemeljnog podtla. U elaboratu koji je 1999. god.

uradio GIT iz Tuzle, dat je prijedlog varijantnih rješenja načina poboljšanja nosivosti


Nacrt


pepela i šljake, a što je sve propraćeno odgovarjućim geotehničkima analizama i

proračunima.

9) Prateće objekte treba locirati izvan kontura starih podzemnih rudarskih radova, a takođe u slučaju izgradnje određenih pratećih objekata u zoni prirodnih padina, njihovu

lociranje izvesti izvan kontura izdvojenih klizišta i labilnih padina.

10) Kako odlagani materijal (pepeo i šljaka) sadrži visok procenat vlažnosti koji se kreće i do 71 % (materijal veoma zasićen vodom), postoji utvrdjena sulfatna (SO4

-2)

agresivnost sredina o čemu treba voditi računa pri izgradnji pratećih objekata.

11) Dobijena niska vrijednost CBR = 5,66 – 6,17 % uslovljava laki do srednji saobraćaj na deponovanom materijalu.

12) Na krajnjem sjevernom dijelu deponije postoji vodna akumulacija (cca 2000 m2), koja je formirana na mjestu gdje se Lazin potok upušta u tijelo odlagališta. Navedenu

zonu i nešto šire ne treba planirati za potrebe formiranja grobnih polja. Eventualno dio

terena u blizini vodne akumulacije može se iskoristiti za postavljanje

staklenika/plastenika za uzgoj cvijeća i sl. , tako da bi se dio vode mogao koristiti za

potrebe staklenika.

13) Neophodno je i dalje nastaviti praćenje i kontrolu drenažnog sistema u tijelu brane, zatim održavanje površinskih kanala i praćenje nivoa podzemnih voda u piezometrima,

kao i periodičnu geodetsku kontrolu pomaka tačaka na kruni brane.

14) Za kompletnu trasu novog planiranog pristupnog puta do budućeg gradskog groblja, potrebno je izvršiti detaljna inženjerskogeološka i geomehanička ispitivanja terena kako

bi se utvrdili uslovi i način izvođenja radova. Prilikom trasiranja novog pristupnog puta

treba voditi računa o položaju izdvojenih klizišta, kako bi se izbjegao njihov uticaj.

Na dijelovima trase gdje pristupni put zahvata izdvojena klizišta treba uraditi i

odgovarajući projekat građevinske sanacije uticajnog dijela ili kompletnog klizišta u

cilju obezbjeđenja stabilnosti budućeg puta.

15) Od nadležne institucije neophodno je pribaviti odgovarajuću vodnu saglasnost za eventualnu izgradnju postrojenja za tretman procjednih voda u uslovima formiranja

gradskog groblja kao i definisanje uslova za dalje kontrolisano odvođenje voda sa

ovog područja s obzirom na činjenicu da se u neposrednoj blizini ispod tijela brane

nalazi naselje.

16) Uređenje terena i izrgradnju pratećih objekata treba prilagoditi VIII stepenu MCS skale

vodeći računa o seizmičkim parametrima za projektovanje VIIIan podzone.

17) Prilikom realizacije planiranog uređenja terena za predviđenu namjenu, odnosno pri

izvođenja značajnih zemljanih radova na nasipanju završenog zemljanog sloja i radova na

izgradnji pristupnog puta obavezan je geotehnički nadzor.

2.3 Namjena površina prostorne cjeline

Lokalitet Drežnik na kojem je predviđeno gradsko groblje se nalazi neposredno uz urbano

područje grada, sa njegove zapadne strane. U neposrednoj blizini, a na udaljenosti od cca 700

m je lokalna cesta Tuzla-Bukinje, sa koje je moguće ostavariti direktan saobraćajni prilaz

lokalitetu.

Zaravnjeni plato nastao zapunjavanjem šljake i pepela i na kome je izvršena djelimična

rekultivacija je okvirne površine 44,46 ha. U sadašnjem trenutku plato je zatravljena

neuređena zelena površina koju lokalno stanovništvo koristi za poljoprivrednu djelatnost.

Osim nekoliko pomoćnih objekata (šupe), na predmetnom lokalitetu nisu evidentirani objekti,

te se može konstatovati da je u cjelosti neizgrađen.


Nacrt


Objekat brane se nalazi u južnom dijelu platoa, a na ovu površinu se nastavlja neuređena

zelena površina koja je po svojoj namjeni poljoprivredno i šumsko zemljište. Ukupna

površina ove neuređene površine iznosi cca 29.75 ha.

Lokalitetu se može saobraćajno pristupiti preko postojeće nekategorisane saobraćajnice koja

je ranije služila kod izgradnje brane, te za održavanje šljakovoda u vrijeme odlaganja šljake i

pepela. Površina pod saobraćajnicama u okviru samog tretiranog obuhvata iznosi 1,12 ha.

2.4 Infrastrukturna opremljenost lokacije

2.4.1. Saobraćaj

Prostorni lokalitet predviđen obuhvatom plana nalazi se na prostou ranijeg

odlagališta šljake i pepela na kojem je izvršena i djelimična potrebna rekultivacija površina.

Prostorno se nalazi sjeverno od Magistralnog puta Doboj-Tuzla-Zvornik (M-4.) koji vodi od

saobraćajne petlje na Šićkom Brodu i dalje kroz grad.

Na posmatranoj dionici magistralnog puta trenutno se izvode završni radovi na

izgradnji druge kolovozne trake Sjeverne gradske magistralne saobraćajnice, čime se

objedinjuje Sjeverna gradska longitudinalna saobraćajnica sve do Brčanske Malte na istoku.

Saobraćajni kolski prilaz lokalitetu trenutno je omogućen neuređenim prilaznim

putem namjenjenim isključivo za saobraćaj terenskim motornim vozilima kojima su voženi

radnici TE Tuzla iz oblasti održavanja, kontrolne i vizuelne opservacije odlagališta i brane.

Navedeni prilazni put još uvjek je u funkciji i trasa mu vodi od priključka i raskrsnice

na lokalni put Tuzla-Bukinje(Šićki Brod) lociranoj iza benzinske pumpne stanice ''SIPOREX''

paralelno sa trasom šljkovoda izvedenog od nadzemno položenih čel. cijevi različitog profila

do novog susjednog odlagališta ''JEZERO''.

Raskrsnica prilaznog puta sa lokalnim putem izvedena je pod veoma oštrim uglom,

tako da se mogu sigurno i bezbjedno uključiti vozila samo iz pravca Bukinja, a od Tuzle to je

gotovo nemoguće, zbog veoma malog radijusa skretanja i uzbrdice.

Prilazni put odlagalištu je izveden u veoma strmom uzdužnom nagibu pa to dodatno

otežava saobraćaj, a naročto u kišnim i zimskim uslovima.

Južno od brane odlagališta izvedeno je još nekoliko makadamskih i zemljanih puteva

čija funkcija više nije neophodna.

Drugi kolskih i prilaznih puteva nema da bi bili pogodni za direktan prilaz lokalitetu

u skladu sa novom namjenom.

2.4.2. Vodovodna i hidrantska mreža

Na tretiranom lokalitetu ne postoji izvedena vodovodna mreža. Najbliži vodovi gradskog

vodovodnog sistema položeni su uz trasu magistralnog puta M – 4 (magistralno vod - azbest

cementa cijev Ф600), zatim duž trasverzale Siporeks (liveno željezna cijev Ф300), i niz


Nacrt


vodova manjeg promjera (polietilenske cijevi promjera 60-90mm) izvedenih u naselju

Drežnik i uz trasu lokalnog puta Tuzla – Šićki Brod.

Stanje hidrostatskog pritiska u vanjskoj vodovodnoj mreži uglavnom je zadovoljavajuće za

postojeće potrošače, ali isti zbog visinkog položaja Groblja neće biti dovoljan da obezbijedi

vodosnabdijevanje ovog lokaliteta bez preduzimanja mjera na njegovom povišenju.

2.4.3. Fekalna, kišna i drenažna kanalizaciona mreža

Na tretiranom lokalitetu ne postoje izvedene instalacije odvodnje fekalnih voda. U

ovom trenutku ne postoji produkcija ove vrste otpadne vode, te nije bilo potrebe za gradnjom

ovakve vrste komunalne instalacije.

Nizvodno od brane i dijelom u tijelu odlagališta postojećeg Drežnik postoje

instalacije odvodnje oborinskih i procjednih voda koje su realizirane kroz izgradnju

odlagališta. Ove instalacije su imale funkciju odvodnje oborinskih voda u fazi izvođenja

brane, odnosno odvodnje oborinskih i procjednih voda u eksploataciji odlagališta pepela.

Po nizvodnim bokovima brane postoji izveden niz otvorenih obodnih kanala sa funkcijom

evakuacije oborinskih voda za koje je vizuelnim pregledom uočeno da su djelimično oštećeni

i zapunjeni zemljanim materijalom zbog neodržavanja. S tim u vezi se ukazuje na značaj

čišćenja ovih objekata u narednom periodu.

Za evakuaciju potencijalnih velikih voda je u zapadnom dijelu odlagališta izveden bočni

preliv sa brzotokom dimenzionirani za evakuaciju velikih voda ranga pojave 1/10000.

Brzotok je izveden kao sandučasti otvoreni kanal svijetle širine 1,50m, svijetle visine h=1,00

– 1,40m koji na mjestu upuštanja u regulisano korito Lazinog potoka, nizbodno od brane,

završava bučnicom za umirenje toka. Vizulenim pregledom je uočeno da bučnica kroz

ekspolataciju oštećenja i zapunjena otpadnim materijalom, te je treba počistiti.

U tijelu odlagališta i u tijelu same brane je u više nivoa realiziran moćan drenažni

sistem. Funkcija postojećeg drenažnog sistema je višestruka:

smanjenje hidrostatskih i hidrodinamičkih pritisaka na tijelo brane Drežnik

eliminacija procjeđivanja vode na nizvodnoj strani brane Drežnik

prihvat i odvodnja dijela procjednih voda nastalih od padavina u slivu odlagališta Postojeći drenažni sistem je sastavljen iz tri cjeline: višeetažni sistem drenaža izveden ispod

tijela odlagališta, filtersko – drenažni sloj sa svojim izvodima na uzvodnoj strani brane i

vertikalni dren u tijelu brane. Sve procjedne vode se sistemom otvorenih kanala ili zatvorenih

cijevi odvode u sabirni šaht nizvodno od brane iz kojeg se u ovom trenutku upuštaju u

regulisano korito Lazinog potoka. Kvalitet i kvantitet procjednih voda koji se prihvaćaju

postojećim drenažnim sistemom u fazi izrade Plana nije u potpunosti poznat, te ga treba

definisati kroz naredne faze izrade tehničke dokumentacije.

Nizvodno od tijela brane odlagališta postoji regulisano korito Lazinog potoka

dimenzionirano na velike vode ranga pojave 1/100 sa moćnošću prihvata vode sa kompletnog

sčiva odlagališta Drežnik.

2.4.4. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Na predmetnoj lokaciji postoje nadzemni i podzemni elektroenergetki vodovi,

naponskog nivoa 10kV i 0,4kV. Takođe djelimično postoje i vodovi javne rasvjete, a

dispozicija pojedinih dijelova elektro mreže je prikazana na grafičkom prilogu - list broj 5 :

Karta postojećih podzemnih i inadzemnih instalacija u R 1:2500.


Nacrt


Područje planiranog obuhvata je predviđeno da se napaja iz planirane nove

trafostanice, a koja se napajanja električnom energijom iz TS 10/0,4kV Hidrogradnja

podzemnim 10(20)kV kablom.

2.4.5. Podzemna TT mreža

Na predmetnom lokalitetu ne postoje TT instalacije. Glavni TT vodovi položeni su duž glavne

saobraćajnice Tuzla – Šićki Brod i vidljivi su na grafičkom prilogu broj - list broj 5 : Karta

postojećih podzemnih i inadzemnih instalacija u R 1:2500.

2.4.6. Specifična infrastruktura - šljakovodi

Sa lijeve strane postojećeg prilaza lokalitetu vode šljakovodi od nadzemno položenih

čeličnih cijevi različitog profila čija je namjena u funkciji tečnog transporta šljake i pepela od

TE Tuzla do odlagališta Jezero.

Izgradnjom novih objekata infrastrukture za potrebe gradskog groblja navedeni

šljakovodi se ni na koji načih ne smiju ugroziti, a niti eventualno izmještati bez prethodne

saglasnosti TE Tuzla.

2.5 Analiza i vrednovanje stanja prostornog uređenja

2.5.1 Analiza postojeće planske dokumentacije

U prethodnom periodu lokalitet Drežnik je razmatran u više navrata za različite namjene.

Tako je u avgustu 1999.godine za ovaj lokalitet urađeno Idejno rješenje Regulacionog plana

kompleksa proizvodno-prerađivačkih kapaciteta, a decembra 1999.godine urađena je i analiza

prostornih mogućnosti za lociranje sportskog aerodroma na istom lokalitetu.

2.5.2 Analiza stanja imovinsko pravnih odnosa sa katastarskim podacima

A/ Posjedovno stanje

Kompleks koji je tretiran Regulacionim planom „Gradsko groblje na lokalitetu

Drežnik“ u Tuzli po strukturi vlasništva evidentira parcele koje se nalaze u 2 vrste

posjedovnog stanja i to:

1.PRIVATNO POSJEDOVNO STANJE

2.DRUŠTVENO POSJEDOVNO STANJE

Situacija u razmjeri 1:2500 “Prikaz posjedovnog stanja” je rađena na osnovu Izvoda

iz posjedovnih listova koji su uzeti od “Službe za geodetske i imovinsko pravne poslove

Tuzla” izdatih 03.01.2013.godine.


Nacrt


1. Privatno posjedovno stanje

K.O. Tuzla I-novi premjer

k.č. 4666 FIZIČKO LICE

k.č. 4667/4

k.č. 4681/3

k.č. 4681/3

k.č. 6025/2

k.č. 6025/3

k.č. 6025/4

k.č. 6025/5

2. Društveno posjedovno stanje

K.O. Tuzla I-novi premjer

1. JP EP BIH DD SARAJEVO POD. TE

k.č. 4660/2

k.č. 4662/1

k.č. 4662/2

k.č. 4662/3

k.č. 4662/4

k.č. 4664/1

k.č. 4664/2

k.č. 4664/3

k.č. 4667/3

k.č. 4667/5

k.č. 4667/6

k.č. 4669/2

k.č. 4674/2

k.č. 4674/3

k.č. 4681/2

k.č. 4681/4

k.č. 4681/6

k.č. 4681/7

k.č. 4682

k.č. 4683

k.č. 4684

k.č. 4685

k.č. 4686/2

k.č. 5891/2

k.č. 5892

k.č. 5893/2

k.č. 5894

k.č. 5895

k.č. 5897

k.č. 5898

k.č. 5899

k.č. 5900

k.č. 5901

k.č. 5905/2

k.č. 5906

k.č. 5908/2

k.č. 5911/4

k.č. 5912/3

k.č. 5913

k.č. 5914

k.č. 5915

k.č. 5916

k.č. 5917

k.č. 5918

k.č. 5919

k.č. 5920

k.č. 5921

k.č. 5922

k.č. 5923

k.č. 5924

k.č. 5925

k.č. 5926/2

k.č. 5931/2

k.č. 5932

k.č. 5933

k.č. 5934

k.č. 5935

k.č. 5936

k.č. 5937

k.č. 5938

k.č. 5939

k.č. 5940

k.č. 5941

k.č. 5942

k.č. 5943

k.č. 5944

k.č. 5945

k.č. 5946

k.č. 5947

k.č. 5948/2

k.č. 5951/3

k.č. 5978/2

k.č. 5985/3

k.č. 5985/4

k.č. 5986

k.č. 5987

k.č. 5990

k.č. 5991

k.č. 5992/2

k.č. 5996/2

k.č. 5997/3

k.č. 5997/4

k.č. 5997/5

k.č. 5997/6

k.č. 5997/7

k.č. 5997/9

k.č. 5999

k.č. 6000/1

k.č. 6000/2

k.č. 6001

k.č. 6005

k.č. 6006/2

k.č. 6006/3


Nacrt


k.č. 6023/3

k.č. 6085/2

k.č. 6086

k.č. 6087

k.č. 6088

k.č. 6089

k.č. 6090

k.č. 6091

k.č. 6092

k.č. 6093

k.č. 6094

k.č. 6108/3

k.č. 6108/4

k.č. 6108/8

k.č. 6108/9

k.č. 6108/10

k.č. 6108/12

k.č. 6108/13


Nacrt


2. ŠUMSKO INDUSTRIJSKO PREDUZEĆE TUZLA

k.č. 6081

k.č. 6082/1

k.č. 6083/1

k.č. 6084/1

k.č. 6095

k.č. 6096

k.č. 6097

k.č. 6098

k.č. 6102

k.č. 6103

k.č. 6105

k.č. 6106

k.č. 6107

k.č. 6108/2

k.č. 6109/1

3. DRUŠTVENA SVOJINA VODE

k.č. 5896/1

k.č. 5896/2

4. RUDNICI “KREKA” U TUZLI DOO

k.č. 6082/1

k.č. 6083/1

k.č. 6084/1

k.č. 6095

k.č. 6096

k.č. 6097

k.č. 6098

k.č. 6102

k.č. 6103

k.č. 6105

k.č. 6106

k.č. 6107

k.č. 6108/2

k.č. 6109/1


Nacrt


2.5.3. Vrednovanje stanja prostornog uređenja

Prostor obuhvata Regualcionog plana gradskog groblja na lokalitetu Drežnik zauzima površinu od 75,33 ha i nalazi se neposredno uz urbano područje, sa

zapadne strane.

Prema Odluci o provođenju Prostornog plana općine Tuzla - nacrt ova prostorna cjelina je predviđena za namjenu gradsko groblje i za nju je utvrđen režim građenja

I stepena.

Analiza posjedovnog stanja na tretiranom prostoru pokazala je da je kompletna površina u društvenom posjedu, izuzevši nekoliko manjih parcela koje su u

privatnom posjedu.

Prostor je u cjelosti neizgrađen.

Geološke, geomehaničke, seizmičke i klimatske karakteristike prostora su povoljne, a zbog specifičnosti namjene za koju je planiran, potrebno je obaviti prethodne i

pripremne radnje definisane u poglavlju 2.2.5

Za kvalitetnu saobraćajnu vezu sa gradom i dalje postoje uslovi za planiranje prilazne saobraćajnice najpovoljnijom odabranom trasom.

Od ostale infrastrukture u okviru predmetnog obuhvata, sa zapadne strane lokaliteta izvedena je instalacija cjevovoda kojom se iz TE Tuzla transportuje šljaka i pepeo

do odlagališta „Jezero“, dok južnim dijelom predmetnog lokaliteta prolazi

dalekovod DV 10 kV, kao nadzemna instalacija.

Imajući u vidu navedene činjenice i analize koje su provedene za ovaj nivo planske

dokumentacije može se smatrati da je lokalitet Drežnik povoljan za izgradnju

gradskog groblja.


Nacrt


3. PROJEKCIJA IZGRADNJE I UREĐENJA PROSTORNE CJELINE .

3.1. Programski elementi

Polazni osnov za izradu Regulacionog plana bili su podaci dobijeni iz:

1. Glavni projekat za odlaganje šljake i pepela na deponiju „Drežnik“ (Knjiga 1 - III) RO Vodoprivreda BiH, mart 1980.godine.

2. Elaborat o inženjerskogeološkim ispitivanjima lokacije odlagališta šljake i pepela “Drežnik” ( Rudarski institut Tuzla, 1998.godine).

3. Elaborat o analizi lokacije šljačišta “Drežnik” radi utvrdjivanja mogućnosti izgradnje kompleksa malih i srednjih proizvodno-preradjivačkih pogona (GIT - Tuzla, 1999.)

kojim su analizirani geološki, rudarski i ekološki aspekt, te je ustanovljeno da odlagalište

šljake i pepela Drežnik čije je odlaganje i rekultivacija završena 1985 godine, u budućnosti

može imati i namjenu gradskog groblja, uz ispunjavanje određenih geoloških i

geomehaničkih uslova pri izradi detaljnije projektne dokumentacije neophodne za realizaciju

navedene namjene.

Za izradu Projekcije izgradnje i uređenje gradskog groblja na lokalitetu ''Drežnik'' korišteni su

različiti izvori podataka i to:

- Podaci dobijeni od JKP Komemorativni centar Tuzla, - Podaci dobijeni od Matičnog ureda općine Tuzla - Podaci i saznanja dobivena obilascima gradskih groblja Vlakovo i Bare u Sarajevu

i u Visokom

- Podaci iz Prostornog plana općine Tuzla - nacrt - Stručna literatura:

Funkcije pogrebne djelatnosti, Asmir Hodžić, Rodoljub Tanasić¸ Izdavač JKP

''Gradska groblja'' doo Visoko, 2007.godina

- Normativi i pravilnici: Pravilnik o grobljima, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo

Republike Hrvatske, Zagreb 9.kolovoz 2002.godine

Prijedlog zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, Republika Srpska, Banja

Luka, novembar 2012.godine,

- Ostala raspoloživa dokumentacija: projekti,studije i elaborati

Na osnovu raspoloživih podataka i stručne analize proizašli su sljedeći potrebni sadržaji

gradskog groblja:

Ulazna partija:

- recepcija, portir, videonadzor - ulazni plato - upravna zgrada (sekretar, prijemna kancelarija, rukovodstvo, računovodstvo,

pravna služba, kadrovska služba, čajna kuhinja, trpezarija, mokri čvor )

- čekaonica za rodbinu, ugovaranje ukopa sl. - kapele za sve konfesije sa prostorom za okupljanje što podrazumijeva držanje

oproštajnog govora, održavanje mise, klanjanje dženaze i dr.

- abdesthana


Nacrt


- sala za komemoracije - javni WC muški i ženski i za invalide muški i ženski - ambulanta - kafeterija - cvjećara - info pult

Površine za ukop:

- grobna polja za sve konfesije koje postoje u Bosni i Hercegovini (Muslimani, Jevreji, Pravoslavci, Katolici, Starokatolici, Evangelisti, Adventisti, Jehovini

svjedoci, Protestanti, agnostici/ateisti i ostali)

- grobna polja za zaslužne građane

Prostori i sadržaji u funkciji groblja, razmješteni prema funkciji i prostornoj koncepciji:

- prijem umrlih - obrada umrlih - ostava rublja i ostalih stvari sa umrlih (izrada zapisnika) - vešeraj - mrtvačnica - prostor sa frižiderima za 20 leševa do 0°C stepeni i za 3 leša do -30°C - gasulhana za muškarce i žene posebno - prostorija za oblačenje umrlih - prostorije za vjerske službenike – za Muslimane omogućiti uzimanje abdesta - prosektura - sale za obdukciju sa tri stola i još jedan sto za zarazno (ukupno četiri) - garderobe i sanitarije sa tuševima za ljekare - garderobe i sanitarije sa tuševima za radnike mrtvačnice i prosekture - garderobe i sanitarije sa tuševima za ostale radnike groblja - višenamjenska multimedijalna sala za komemoracije i edukaciju studenata - krematorij - kolumbarij - rozarij (vrt sjećanja) - izrada vijenaca - po mogućnosti u sklopu cvjećare - izložbeni salon pogrebne opreme - skladište pogrebne opreme - skladište sa prostranim natkrivenim trijemom – koristi se za skladište, garažu za

vozila i mehanizaciju, a u slučaju nesreća i katastrofa prostor se brzo prazni,

oprema i vozila se izmještaju ispod strehe, a u skladište se smještaju tijela umrlih

- alatnica – grijana zbog sušenja konopaca - staklenici - rasadnici

Neophodna infrastruktura:

- pristupni kolski put – vezan na mrežu gradskih saobraćajnica - sekundarni pristupni kolski put – vezan na mrežu gradskih saobraćajnica - taxi stajalište


Nacrt


- autobusko stajalište - parking za putničke automobile - parking za autobuse - interne saobraćajnice širine min. 3 m (na svim omogućiti čišćenje snijega

mehanizacijom) aleje, pristupne staze

- ograda kompleksa - vodovodna, hidrantska i kanalizaciona mreža - sistem za zalijevanje hortikulture - elektro mreža - rezervoari za gorivo (plin, lož ulje itd. ) - telekomunikacije - video nadzor - rasvjeta - zelena površina oko kompleksa

Na osnovu podataka iz Nacrta Prostornog plana općine Tuzla (koji je u završnoj fazi

usvajanja), koji su zasnovani na sveobuhvatnim analizama stanja sa terena, sve dostupne

planske dokumentacije i podataka Službe za komunalne poslove i poslove mjesnih zajednica

općine Tuzla, zaključuje se da na području općine Tuzla postoji 125 aktivnih i 12 završenih

grobalja, od čega je 51 u novom urbanom području i 86 u vangradskom području.

Za naredni planski period analiza potrebnih površina urađena je po komparativnoj,

normativnoj i obračunskoj metodi odvojeno za gradsko i vangradsko područje. Za

mjerodavnu metodu uzeta je obračunska metoda kao najoptimalnija, na osnovu čega su

određene potrebne površine za ovu namjenu.

Zadržavaju se sva postojeća groblja u Općini Tuzla, a ukupna površina sa ovom

namjenom u postojećem stanju iznosi 66,10 ha.

Za vangradsko područje za ovu namjenu površina iznosi 31,76 ha. U većini

vangradskih mjesnih zajednica postojeća groblja zadovoljavaju potrebe. Urađena je detaljna

analiza postojećeg stanja i potreba za svaku mjesnu zajednicu. Proračuni pokazuju da

postojeće površine zadovoljavaju potrebe u narednom planskom periodu. Jedino u MZ

Lipnica je prema proračunu evidentiran mali nedostatak površine, ali to ne predstavlja

problem, obzirom da Groblje Jasici u MZ Lipnica Srednja koriste zajednički građani MZ

Lipnica i MZ Lipnica Srednja.

Za gradsko područje rezervisana je nova površina na lokalitetu Drežnik. Obuhvat ovog

Regulacionog plana u površini iznosi 75,33 ha. Treba napomenuti da je površina za sve

planirane sadržaje uključujući sve objekte, grobna polja i najveći dio planiranih plastenika

skoncentrisana na zaravnjenom dijelu lokacije sa površinom od cca 45,00 ha. Za planirani

broj stanovnika urbanog područja u 2026, a to je 148.198 stanovnika, po obračunskoj metodi

površina planiranog Groblja zadovoljava.

Analizom podataka od JKP „Komemorativni centar“ Tuzla, koji su nam dostavljeni

dopisom broj 174-04/2013 od 04. 04. 2013., a koji se oslanjaju na podatke iz Matičnog ureda

općine Tuzla u periodu od 01. 01. 2008. do 31.12. 2012., na području Općine umrlo je ukupno

4190 lica. 2009 godina neće biti uzeta u proračun u ovoj analizi zbog oko 31 % manjeg broja

umrlih u odnosu na ostale četiri godine. Broj umrlih u Općini u 2008, 2010, 2011 i 2012

godini je 3587, Od ovog broja 2396 ili 66,80 % je muslimana, 318 ili 8,87 % pravoslavaca,

656 ili 18,29 % katolika, 212 ili 5,91 % ateista i 5 ili 0,14 % ostalih.

Na urbanom području ( prema Prostornom planu općine Tuzla 2006 – 2026) obavljeno

je 3023 sahrane u toku četiri godine što je oko 85 % od ukupnog broja sahrana na području


Nacrt


Općine. U 2008 umrlo je 761 lice, u 2010 776, u 2011 774 i u 2013 712. Detaljnijim

sagledavanjem podataka vidi se da je muslimana na grobljima koja su u urbanom području

sahranjeno 2130 ili oko 89 % od ukupnog broja umrlih muslimana. Katolika je na urbanom

području sahranjeno 379 ili oko 58 % od ukupnog broja katolika, pravoslavaca 297 ili oko 93

% od ukupnog broja pravoslavaca. Svi ateisti su ukopani u urbanom području. Takođe, svi

umrli iz reda ostalih su ukopani na urbanom području.

Prosječan broj sahrana na urbanom području u toku godine, a na osnovu navedenih

podataka, kod muslimana je oko 532, kod katolika oko 95, pravoslavaca oko 74. Ateističkih

sahrana je prosječno 54 godišnje. Iz reda ostalih sahrani se peosječno 1 lice godišnje. Ukupan

broj sahrana u godini je 756. Od ovog broja procentualno je muslimanskih 70 % ,

katoličkih oko 13 %, pravoslavnih oko 10 %, ateističkih oko 7 % i za lica iz reda ostalih

oko 0,15 %.

3.2. Obrazloženje zoning plana

Gradsko groblje „Drežnik“ planirano je na prostoru zapunjenog odlagališta šljake za

potrebe Termoelektrane Tuzla, površine cca 44,9 ha. Planirana lokacija je u zapadnom dijelu

Tuzle, sjeverno od sjeverne gradske saobraćajnice. Regulacioni plan obuhvata ukupnu

površinu od 75,33 ha na zaravnjenom dijelu sjeverno od brane, samu branu i prostor ispod

brane na južnoj strani.

Pristupni put planiran je odvajanjem sa raskrsnice „kružnog toka“ na rekonstruisanoj

Sjevernoj gradskoj saobraćajnici M-4, u pravcu transverzale T-1 „Siporex“. Pored ovog

pristupnog puta planirane su i kolske veze sa saobraćajnicama u naselju Drežnik.

Zapunjeno i djelimično rekultivisano šljačište „Jezero I“ i prostor ispod brane zapravo

predstavlja I etapu realizacije Gradskog groblja. Nakon popunjavanja groblja u I etapi, vizija

je da se prostor gradskog groblja može proširiti na zapadnu stranu, na prostor aktivnog

odlagališta šljake i pepela „Jezero „II“, što bi, nakon rekultivacije, predstavljalo II etapu

realizacije.

I etapa podijeljena je u zone kako slijedi :

A – I faza realizacije grobnih polja

A1 – objekti, parkinzi i platoi

B – II faza realizacije grobnih polja

C – III faza realizacije grobnih polja

D – plastenici za uzgoj ukrasnog bilja

E1 – rasadnik drveća

E2 – površina predviđena za pošumljavanje u okviru koje je moguće

organizovati i uzgajanje sadnica za potrebe groblja

Pored navedenih zona u Zoning planu su prikazani pristupni putevi, tijelo i kruna

brane, zona uređenih zelenih površina ispod brane, i dalje zona F – rezervisana površina za

radionice kompatibilnih namjena, koja je izvan obuhvata Regulacionog plana.

Zona A je I faza realizacije grobnih polja sa površinom od cca 13 ha. Na ovoj površini

isplanirano je cca 17.300 grobnih mjesta, što zadovoljava potrebe za više od 20 narednih

godina. Zastupljene su sve konfesije prema potrebnoj površini i to: muslimani, katolici,

pravoslavci, agnostici (ateisti) , jevreji i ostali. U prednjem dijelu planirana je površina za

ukop zaslužnih građana.


Nacrt


Zona A1 planirana je da se realizuje u I fazi. Nalazi se na zapadnoj strani groblja.

Obuhvata ulazni plato sa parkinzima, sam ulaz, sve planirane objekte na Groblju sa pratećim

vanjskim površinama, ceremonijalni plato, zid kolumbarija i rozarij.

Zona B je II faza realizacije grobnih polja u površini od cca 11 ha. Sadrži isključivo

grobna polja za ukop (14.600 grobnih mjesta).

Zona C je III faza realizacije grobnih polja. Sadrži isključivo polja za ukop. Površina

zone je cca 12 ha (16.500 grobnih mjesta)

Zona D je krajnji sjeverni dio sa površinom od cca 1,3 ha, u okviru koje je planirana

realizacija plastenika za uzgoj sadnica i cvijeća za potrebe Groblja i u komercijalne svrhe.

Zona E1 je zapravo zaštitni pojas pored krune brane u širini 25 m, površine cca 2 ha.

U ovoj zoni planiran je rasadnik za potrebe groblja i komercijalne svrhe.

Zona E2 je površina od predviđena za pošumljavanje, u okviru koje je moguće

organizovati proizvodnju sadnica za potrebe Groblja. Površina zone je cca 15,9 ha.

Zona F je rezervisana površina izvan obuhvata Regulacionog plana, sa istočne strane

Groblja. To je pojas u širini 20 m, dužine cca 56m i predviđen je za formiranje klesarskih

radionica za izradu spomenika, nišana i drugih obilježja i stolarskih radionica za izradu tabuta

i kovčega.

U Zoni tijela brane u površini od cca 6,0 hektara nisu predviđene nikakve intervencije.

Brana sama po sebi predstavlja objekat koji služi za formiranje šljačišta. Predviđeno je samo

primjereno održavanje ozelenjene površine.

Zona uređenih zelenih površina ispod brane, ukupne površine cca 7,3 ha su površine

koje će biti hortikulturno uređene.

II etapa u viziji predstavlja prostor na kojem je moguće formirati proširenje gradskog

groblja, na površini cca 49,6 ha.

Na grafičkom prilogu list broj 6. - Zoning plan, predstavljene su granice svih

navedenih zona, kao i pretpostavljeni obuhvat i šema grobnih polja II etape realizacije.

3.3. Obrazloženje projekcije izgradnje i uređenja prostorne cjeline

Prostor Gradskog groblja „Drežnik“ predstavlja vještački formiranu zaravnjenu

površinu na brežuljcima na krajnjem zapadnom dijelu grada. Kolski i pješački pristup

prostoru gradskog groblja predviđen je izgradnjom saobraćajnice koja počinje od raskrsnice

„kružnog“ toka na rekonstruisanoj Sjevernoj gradskoj magistralnoj saobraćajnici M-4, preko

novoformirane raskrsnice na starom putu Tuzla – Lukavac, te najpovoljnijom odabranom

trasom sa zapadne strane do prostora planiranog za gradsko groblje.

Kolski i pješački pristup kompleksu gradskog groblja predviđen je sa zapadne strane,

u središnjem dijelu. Položaj ulaza u kompleks razmatran je u više varijanti, a imajući u vidu

složene inženjerskogeološke uslove terena ispod brane, položaj same brane te propisani

zaštitni pojas širine 25 m, u kojem nisu dozvoljene nikakve građevinske intervencije.

Sagledavajući oblik i veličinu prostora trenutno raspoloživog za formiranje gradskog

groblja, kao i mogućnost realizacije II etape, nakon završetka zapunjavanja i rekultivacije

aktivnog odlagališta pepela i šljake na lokaciji „Jezero II“ na zapadnoj strani, koncepcijom je

predviđeno formiranje ulaza sa objektima neophodnim za funkcionisanje kompleksa u

središnjoj zoni na zapadnoj strani planirane saobraćajnice.


Nacrt


Centralno formiranje ulazne partije, kao i objekata u funkciji groblja, omogućava

ujednačenu udaljenost prostora za obred i platoa za ceremonije od svih površina predviđenih

za ukop u I etapi realizacije, te obezbjeđuje buduću faznu realizaciju grobnih polja II etape

realizacije.

Krug – nucleus, universum - smatra se savršenom formom od koje sve počinje i sve se

završava, u neprekinutom nizu životnog ciklusa, te je kao takav primjenjen u osnovnom

konceptu planiranja.

Ulazni plato na koji se pristupa sa prostora parkinga, koji svojim oblikom i veličinom

omogućava okupljanje većeg broja ljudi, planiran je neposredno ispred glavnog ulaza u

kompleks Gradskog groblja. Sa platoa je predviđen i pristup komercijalnim sadržajima

kompleksa – cvjećare, prodavnice vijenaca, svijeća i druge pogrebne opreme, ugostiteljskim

objektima, ulaz u objekat uprave, salu za komemoraciju i edukacije studenata te restoran.

Na sjeverozapadnoj strani planirani su ekonomski i službeni ulaz sa pripadajućim

parking prostorom. Kroz zatvoreni, natkriveni prolaz pristupa se u ekonomsko dvorište. Iz

dvorišta sa uređenom zelenom površinom, pristupa se u objekte i prostore koji su vezani za

dovoz tijela, parking pogrebnih vozila, mehanizaciju za održavanje kompleksa i sl. Na

jugozapadnoj strani predviđen je pomoćni ulaz sa direktnim pristupm na kraj ceremonijalnog

platoa, a koji je planiran i kao protivpožarni put.

Kroz glavnu ulaznu kapiju i pergolom natkriveni prolaz pristupa se na ceremonijalni

polukružni plato predviđen za okupljanje i obrede. Sa ovog popločanog i dijelom natkrivenog

platoa obezbjeđen je pristup svim objektima koji su svojom funkcijom vezani za posljednji

ispraćaj i vjerske obrede prije ukopa ili kremacije. Radijalno raspoređenim nasadima visokog

bjelogoričnog rastinja prostor ceremonijalnog platoa je vizuelno odvojen od grobnih polja.

Koncentrično raspoređenim alejama širine 3, 4 i 6 m, te radijalno raspoređenim

perivojima širine 6 i 4 m, formirana su grobna polja za sve konfesije. Unutar grobnih polja

predviđene su osnovne asfaltirane staze kojima se u svakom grobnom polju pristupa do

centralnog prostora sa drvoredima, fontanama i česmama, klupama za odmor posjetilaca i

posebno dizajniranim korpama za odlaganje organskog otpada. Unutar grobnih polja

predviđene su i ortogonalo raspoređene staze širine 2 m, koje mogu biti popločane, sa kojih se

pristupa do grobnih mjesta. Princip rasporeda staza unutar grobnih polja je takav da nijedno

grobno mjesto nije od staze odaljeno više od 30 m.

Radijalno raspoređeni perivoji imaju blago zakrivljenu formu kako bi se izbjegao

dojam dugačke ravne ulice i naglašena sagledljivost grobnih polja. Planirano je da se perivoji

obostrano oplemene sadnjom zimzelenog drveća, niskih zasada žive ograde i sl.

Radijalno raspoređena grobna polja omogućavaju ravnopravan tretman grobnih polja

svih konfesija, bez obzira na procentualnu zastupljenost. Neposredno uz objekat

krematorijuma planiran je prostor za odlaganje urni – kolumbarij, te rozarij za rasipanje

pepela.

Na krajnjem sjevernom dijelu obuhvata, na kojem postoji prirodna vodena

akumulacija nastala nakon zacjevljenja Lazinog potoka, predviđena je izgradnja objekta i

plastenika za uzgoj ukrasnog bilja za potrebe gradskog groblja i u komercijalne svrhe.

Predviđeni prostor je izvan ograde kompleksa Gradskog groblja, ali je moguć direktan pristup

formiranim perivojima i alejama.

Izvan ograde kompleksa, a u obuhvatu regulacionog plana, na dijelu terena između

ograde kompleksa i zaštitnog pojasa krune brane širine 25 m, planirana je izgradnja

asfaltirane saobraćajnice koja povezuje novoformiranu pristupnu saobraćajnicu sa naseljem


Nacrt


Drežnik, sa pješačkim trotoarom i odmorištima – vidikovcima. Zaštitni pojas krune brane

predviđen je kao rasadnik ukrasnog drveća za potrebe kompleksa Gradskog groblja.

Tijelo brane se, kao objekat u prostoru zadržava, uz minimalne hortikulturne

intervencije, dok je prostor južno od tijela brane, prema starom putu Tuzla – Lukavac, koji je

iznimno opterećen ograničavajućim faktorima (nagib terena, evidentirana klizišta i sl.)

predviđen za plansko pošumljavanje i eventualni rasadnik sadnica bjelogoričnog i zimzelenog

drveća. Smatramo da će se planskim pošumljavanjem pažljivo odabranih specia drveća

pozitivno uticati i na stabilizaciju postojećih klizišta u ovoj zoni. Formiranjem pješačkih staza

unutar prostora, moguće je planirati prostor ugodan za šetnju i boravak, te posebno značajan

sa aspekta blizine industrije i povećanja kvaliteta zraka u neposrednom okruženju. Direktno

ispod tijela brane, predviđen je prostor za izgradnju objekta za tretman procjednih voda,

ukoliko se ukaže potreba za njegovom izgradnjom.

Na istočnoj strani, izvan obuhvata Regulacionog plana predložen je položaj

rezervisanog prostora za izgradnju radionica sa namjenama koje su kompatibilne osnovnom

sadržaju prostorne cjeline, kao što su klesarske, kamenorezačke i stolarske radionice.

Smatramo da je predloženi položaj odgovarajući jer je dovoljno izdvojen od osnovnih

sadržaja groblja, te pruža mogućnost grupisanja srodnih sadržaja, tako da buka i prašina ne

remete izvodjenje ceremonijalnih obreda, a istovremeno dovoljno blizu za dostavu

planiranom saobraćajnom infrastrukturom.

Prema načinu ukopa koji je urađen za I fazu realizacije gradskog groblja na cca 12,2

ha površine za ukop formirano je cca 17.300 grobnih mjesta, iz čega proizilazi da na jedno

grobno mjesto otpada oko 7,1 m2 površine. Od ove površine, treba izdvojiti površinu

predviđenu za zaslužne građane - velikane od cca 0,28 ha sa cca 400 grobnih mjesta.

Ovakvim načinom ukopa na preostaloj površini II i III faze od cca 22,1 ha može se planirati

ukop još cca 31.100 umrlih. U sve tri faze moguće je formirati cca 48.400 grobnih mjesta.

Uzme li se u obzir ranije navedeni broj sahrana u godini i broj stanovnika urbanog područja

općine Tuzla sa planiranim blagim porastom, zaključuje se da u I fazi realizacije planirano

gradsko groblje zadovoljava potrebe za preko 20 godina, a sa realizovane sve tri faze groblje

može zadovoljiti potrebe za više od 60 narednih godina.

Površine za ukop su podijeljene prema potrebama pojedinih konfesija što je prikazano

u Tabeli 1, vodeći računa da sve imaju ravnopravan tretman u odnosu na ceremonijalni plato.

U procentualni odnos ne ulazi površina za zaslužne građane, kao ni površina za odlaganje urni

i pepela nakon kremacije.

Tabela 1.

Potrebna površina Obezbjeđena površina

cca % cca ha % ha

MUSLIMANI 70 8,27 67,80 8,04

KATOLICI 13 1,54 12,20 1,44

PRAVOSLAVCI 10 1,18 11,40 1,35

AGNOSTICI ( ATEISTI ) 7 0,83 7,20 0,85

JEVREJI I OSTALI 0 0,02 1,35 0,16

UKUPNO 100 11,84 100 11,84

Svi sadržaji Gradskog groblja „Drežnik“ predviđeni su na zaravnjenom dijelu

lokaliteta iznad brane koji je površine cca 44,9 ha. Podijeli li se površina od 44,9 ha sa 48.400

planiranih grobnih mjesta dobije se da na jedno grobno mjesto otpada cca 9,3 m2 ukupne


Nacrt


površine, što predstavlja optimum u odnosu na važeće standarde i propise vezane za ovu

oblast.

Planiranim rješenjem saobraćajne infrastrukture obezbjeđen je praking prostor za 192

putnička automobila, 4 taxi stajališta, te prostor za podužno parkiranje 2+2 autobusa, u

dvostrano predviđenim autobusnim nišama.

Namjena i obrada površina sa hortikulturnim uređenjem prikazana je na grafičkom

prilogu list broj 7. u razmjeri 1:2500.

Namjena i obrada površina sa namjenom objekata I faze realizacije prikazana je na

grafičkom prilogu list broj 8. u razmjeri 1:1000.

3.4. Obrazloženje plana nivelacije

Planom nivelacije dati su osnovni nivelacioni podaci u tjemenima planiranih

saobraćajnica i osnovni nivelacioni podaci za uređenje terena, nivelaciju objekata i svih

otvorenih pješačkih površina u okviru prostora Regulacionog plana. Kompletna površina

Groblja, odnosno prostor iznad brane, u postojećem stanju, je zaravnjena površina na

nadmorskoj visini od oko 279 m na južnom dijelu i oko 281 m na sjevernom dijelu. Koncept

plana nivelacije zasniva se na stvaranju terena pogodnog za odvodnju oborinskih voda ka

južnom diljelu Groblja kako je to prikazano na Grafičkom prilogu 10 za cijelo Groblje, i broj

11 detaljnije za I fazu realizacije Groblja. Obuhvat I faze definisan je u tekstualnom

obrazloženju regulacije.

Na listu broj 10 u razmjeri 1:2500 dati su osnovni nivelacioni podaci za obuhvat

cijelog Plana. Kote poda prizemlja planiranih objekata (nule objekata) date su orjentaciono u

odnosu na nivelete planiranih saobraćajnica, parkinga i platoa. Definitivne kote poda

prizemlja planiranih objekata utvrdiće se izradom detaljnije Urbanističko - tehničke

dokumentacije nakon izrade Glavnih projekata objekata, poštujući određena usmjerenja

vezana za uređenje okolnog terena u skladu sa prirodnim uslovima. Pristupna saobraćajnica

data je u padu 10,5 %. Okolne saobraćajnice planirane su sa padovima od 0,125 % do 0,6 %.

Samo dio saobraćajnice prema naselju Drežnik ima pad 6,3 %. Platoi oko objekata imaju

pa

Documents

REGULACIONI PLAN CENTRALNOG GRADSKOG GROBLJA …cms.optimus.ba/Avanti_ApplicationFiles/66/Pages/Tekstualni_dio_Dreznik.pdf · REGULACIONI PLAN CENTRALNOG GRADSKOG GROBLJA „DREŽNIK“