Replike hladnog oružja od 5. vijeka prije n.e. do 18. vijeka

BokeBokeJedraJedra

J B Jk kMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE – KOTOR, FEBRUAR 2016

OVOGODIŠNJI PROGRAM AKTIVNOSTI OTPOČELI SMO 25. FEBRUARA

SAVJET NAŠE INSTITUCIJE USVOJIO

IZVJEŠTAJ O RADUPOMORSKOG MUZEJA

ZA 2015. GODINU.PREDSTAVLJAMOOVAJ DOKUMENT

Replike hladnog oružjaod 5. vijeka prije n.e. do 18. vijeka

UPomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru 25. februara je pred brojnom publikom otvorena izložba podnazivom Replike hladnog oružja od 5. vijeka prije nove ere do 18. vijeka, autora Kotoranina

Andrije Ramadanovića. Predstavljena postavka obuhvata 39 primjeraka hladnog oružja iz navedenog peri-oda, a među njima su, pored ostalih, mačevi Gladius, zatim rimski štit Scutum, vikinški (Karolinški) mač, sje-kira dvoručna, bodež za pariranje ALLA BOLOGNESE, sablja, spartanski kratki mač, buzdovan Morgenštern idrugi. Izložbu, koja je bila dostupna 10 dana, pripremio je kustos našeg muzeja Ilija Mlinarević, uz pomoć

koleginice, višeg kustosa Jelene Karadžić. Sponzori izložbe bili su: Sekretarijat za kulturu Opštine Kotor,OJU Muzeji Kotor, Crnogorska plovidba a.d. Kotor, Dr Maritime Kotor, Luka Kotor a.d., JU Kulturni centarNikola Đurković Kotor, HGI Kotor i firma Larry and brothers - Kotor, u čijem sastavu je Konoba Ćatovićamlini. Na gitari je nastupila Ivana Starčević, učenica Muzičke škole Vida Matjan. (Više na strani 3 i 4)

Strane: 5, 6, 7 i 8

Pomorski muzej Crne Gore, 11. februara, imao je izuzetnu čast da budedomaćin potpisivanja Povelje o saradnji češkog grada Prerova i našeg

Kotora. Povelju su u salonu Florio na prvom spratu Palate Grgurina potpi-sali podpredsjednik Prerova, Petr Merínský i gradonačelnik Kotora drAleksandar Stjepčević. Podsticaj za to je bila tragična sudbina mornaraFrantišeka Raša, vrlo aktivnog učesnika u Pobuni mornara 1918. godineu Boki Kotorskoj, koji je u Prerovu rođen. (Nastavak na strani 2)

U POMORSKOM MUZEJU 11. FEBRUARA POTPISANA

Povelja o saradnji Kotora i Prerova

2 Jedra Boke – februar/2016.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra BokeJedra BokeJedra Boke je mjesečna publikacijaPomorskog muzeja Crne Gore u

KotoruFebruar 2016. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela Čulić

Prof. dr Marija RadulovićDon Anton Belanmr Stevan Kordić

Prof. dr Milenko PasinovićAntun TomićMilan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka AbramovićJelena Karadžić

Slavko DabinovićMilica VujovićSmiljka Strunjaš

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come–mail: pom.muzej.dir@t–com.me

Savjet Pomorskog muzejaOdlukom Vlade od 18. decembra 2013. g.formiran je Savjet Pomorskog muzeja kojiće naredne 4 godine raditi u sljedećem

sastavu:Ljiljana Zeković, predsjednikmr Milena Martinović,član

Maja Ćetković, članAndro Radulović, članSlavko Dabinović, član

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirke

Bratovštine "Bokeljska mornarica", utemelje-ne oko 1880. godine, koja je od 1900. godi-

ne otvorena za javnost, a 1938. godinepreuređena i otvorena na prvom spratu

sadašnje muzejske zgrade, barokne palateplemićke porodice Grgurina iz početka

XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godinekompletno restaurirana i adaptirana za

potrebe Muzeja. Danas je Pomorski muzejinstitucija kulture Republike Crne Gore.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednice

na bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz priku-pljanje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.

Prerov je grad u Češkoj Republici sa obje strane rijeke Bečve. Imaoko 45 hiljada stanovnika, bogatu istoriju a ove godine će pro-

slaviti 760 godina postojanja gradske vlasti. Sa tim češkim gradomKotor je povezan specifičnim nitima tragične sudbine mornaraFrantišeka Raša, vrlo aktivnog učesnika u Pobuni mornara 1918.godine u Boki Kotorskoj, koji je u Prerovu rođen, a u Boki završiosvoj život.

Inicijativa za saradnju dva grada potekla je prije godinu dana odpredstavnika Kotora. Podsticaj za to je bila prošlogodišnja komemo-rativna sjednica u čast Františeka Raša i njegovih hrabrih saboraca,mornara austrougarske flote koji su u januaru i februaru 1918. godi-ne ustali protiv Austrijske dominacije.

Nakon potpisivanja Povelje, potpredsjednik Merínský upisao se uknjigu utisaka našeg Muzeja.

Povelja o saradnji Kotora i Prerova

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a ne

ws

POSJETEPOSJETE

Potpredsjed-nik Prerova,Petr Merínský(lijevo)i gra-donačelnikKotora drAleksandarStjepčević(desno)pot-pisuju Pove-lju o saradnji

Predstavnici Prerova u holu Muzeja sa mr Milevom Pejaković Vujošević

Delegacija hrvatske opštine Tomi-slavgrad i grada Pleternice, pred-

vođena načelnikom Ivanom Vuka-dinom i gradonačelnicom Antoni-jom Jozić, posjetila je 29. februaraPomorski muzej. U okviru zvaničnogboravka u Kotoru oni su još obišliKatedralu sv. Tripuna, te SvetišteGospe od Škrpjela u Perastu.

Predstavnici Tomislavgarda i Pleternice u Muzeju

Program otvaranja izložbe Replike hladnog oružja od 5. vije-ka prije nove ere do 18. vijeka, autora Kotoranina Andrije

Ramadanovića otpočeo je gitarskom numerom Ivane Starčevićučenice Muzičke škole Vida Matjan. Prisutnima se potom obratiladirektorica Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević.

Podsjećajući na obilje arhivskih podataka koji su sačuvani u dvijerukopisne knjige notarskih spisa s početka XIV vijeka (od 1326. do1337.), ona je dodala da oni najbolje svjedoče o zanatskom umi-jeću u prošlosti grada Kotora. Podaci iz tih spisa, kako je naglasila,upućuju da se u Kotoru u tom periodu spominju imena 31 zlatara,25 obućara, 22 zidara, 12 kovača, 5 krznara, 2 ključara i mnogihdrugih zanatlija, te da to najbolje govori o raznovrsnosti zanata ivelikom bogatstvu zanatskih radova.

Ona je potom kazala da je Pomorski muzej, u želji da se dio za-natskog umijeća u Kotoru obnovi, prije dvije godine dao punu po-dršku ljudima koji su željeli da obnove rad zaboravljenih starih za-nata na što nas na izvjesan način i obavezuje bogata istorija UNE-SCO-vog Kotora.

U tome smo djelimično i us-pjeli. Jedan od velikih zaljub-ljenika izrade autentičnih iunikatnih replika starog oruž-ja je naš dragi sugrađanin An-dro Ramadanović čiju drugusamostalnu izložbu večerasotvaramo u ovom zdanju, rek-la je mr Pejaković Vujošević.

Ona je potom dodala da iz-ložbom Replike hladnog oru-žja od V vijeka prije nove eredo XVIII vijeka otpočinje pro-gram Muzeja za 2016. godi-nu... (nastavak na strani 4)

Replike od djetinjstvaIzradom replika oružja, mače-

va, sablji, bodeža, štitova, sjeki-ra, buzdovana… Andrija Rama-danović se bavi od svoje sedmegodine.

Druga izložbaOvo mu je druga izložba. Prvu

je takođe priredio Pomorski mu-zej u novembru 2014. godine.

ProdajaIzložena postavka hladnog oru-

žja posjetici Muzeja mogla sepogledati petnaest dana, a dioizložbe je i prodajnog karaktera,te su ljubitelji i kolekcionaritakvih predmeta imali prilikuobogatiti svoje kolekcije zaistaimpozantnim primjercima oso-benog kotorskog zanatlije iumjetnika.

U Lustica MagazineO Andriji Ramadanoviću neda-

vno je objavljen tekst u luksuznoopremljenom časopisu LusticaMagazine, koji se štampa za bri-tansko tržište, pod naslovomCold Steel Cattaro. U tekstu seopisuje hobi našeg sugrađanina.Časopis izdaje kompanija LušticaDevelopment a.d. Tivat

3Jedra Boke – februar/2016.

Replike hladnog oružja od 5. vijeka prije...Nastavak sa strane 1

Otvaranje izložbe nadrugom spratu

Palate Grgurina:Ivana Starčević

(gitara), kustosMuzeja Ilija

Mlinarević, vodite-ljica programa Do-lores Fabian, autoreksponata AndrijaRamadanović i di-

rektorica Muzeja mrMileva Pejaković

Vujošević

IZLOŽBEIZLOŽBE


Foto

graf

ije: R

adio

Bok

a ne

ws

IZLOŽBEIZLOŽBE

(nastavak sa strane 3) ...godinu, koji će biti uznaku obilježavanja 10 godišnjice obnove neza-visnosti države Crne Gore, kao i važnih jubilejaiz pomorske prošlosti.

Vjerujem da ćemo svi zajedno tokom cijele ju-bilarne godine uživati u dobro osmišljenim pro-gramima stručnog tima Muzeja. Već u mjesecumartu zaplovićemo sa kapetanom Ivom Visinompromovišući knjigu Plovidba kap. Iva Visinaoko svijeta, čije stranice su ispisali naši kulturniposlanici Petar Palavršić i Slavko Dabinović.Do tada posjetite salone našeg i vašeg Muzeja jerćete moći da u njima vidite i nove, vrijedne eks-ponate koje su poklonili dobri ljudi, rekla je mrMileva Pejaković Vujošević.

Autor izložbe je po-zdravivši brojne pos-jetitelje i zahvalivšina saradnji i pomoćikoje je dobivao i oddrugih pojedinaca iinstitucija istakao ka-ko se šira kotorskajavnost, a nada se us-koro i crnogorska, pr-vi puta susreće s jed-nim aspektom mogabića i življenja, moje ljubavi, koja je bila skriva-na. Sami predmeti govore za sebe, i svako od vasće doživjeti predmet na svoj način, uz jednumoju opasku, da pokušate shvatiti ljude koji su tooružje koristili kroz različite periode istorije. Ovipredmeti nisu samo eksponati, ovo je jedna živaistorija. Pokušajte shvatiti ljude koji su to oružijekoristili.

Ramadanović se zahvalio ljudima iz Pomorskogmuzeja za organizaciju svoje dvije izložbe rekavšida je prva u novembru 2014. godine bila druga-čije koncipirana u odnosu na ovu koja je rađenatematski po cjelinama.

Otvarajući izložbu kus-tos Pomorskog muzejaIlija Mlinarević je uka-zao čemu nas uči Ra-madanović.

Izložbu koja je veče-ras pred vama doživlja-vam kao svojevrsnu En-ciklopediju 23 vijekaEvrope, njene istorije,njenih naroda. Svakiod 39 izloženih predmeta nije proizvod slučajno-sti, već plod detaljnog učenja, istraživanja rada iljubavi. Andrija Ramadanović nas uči da na dru-gačiji način gledamo na oružje, da se vratimo sta-rim vještinama izrade hladnog oružija i vještina-ma rukovanja.

Mlinarević se zahvalio autoru koji svojim radompotvrđuje da se stari zanati u Kotoru nisu ugasili,te da njegov entuzijazam treba biti podsticaj zaoživljavanje i drugih starih zanata u Kotoru.

Želim da istaknem jednu simboliku, a to je štooružje pred nama večeras leži zatvoreno u vitri-nama, kao i prije deset godina, kada je crnogorskinarod mirnim putem povratio državu. Želim davjerujem da ćemo i ubuduće oružje u Crnoj Gorigledati samo u muzejima i na izložbama – kazaoje kustos Ilija Mlinarević.


Savjet Pomorskogmuzeja Crne Gore

u Kotoru održao je 24.februara ove godinesvoju redovnu sjednicuna kojoj je usvojenGodišnji račun Po-morskog muzeja za2015. godinu. Člano-vi Savjeta su pritom po-hvalili kako su trošenasredstva, konstatujućida su i sredstva koja sudobijena od Ministar-stva kulture Crne Gore isopstvena sredstva Mu-zeja iskorišćena za razne projekte kao i zaodržavanje same zgrade i usavršavanje struč-nog kadra Muzeja.Uvodno obrazloženje o ovoj tački dnevnog

reda imala je Božana Biskupović, poslovnisekretar Pomorskog muzeja, koja je do detaljaprezentovala sve stavke koje su utrošene zarealizaciju programa i dostavila Savjetu tabeluza isto.Kao drugu tačku dnevnog reda Savjet je us-

vojio Izvještaj o raduza 2015. godinu, sačijim sadržajem je čla-nove Savjeta dodatnoupoznala direktorcaMuzeja mr Mileva Pe-jaković Vujošević. Iz-vještaj je jednoglasnoprihvaćen uz posebnupohvalu da se kulturnabaština preko Pomor-skog muzeja prezentirai van granica Crne Go-re i konstataciju da niu jednoj instituciji kul-ture u Crnoj Gori ne-

ma toliko brige o zaposlenima koliko u našoj.U sklopu posljednje tačke dnevnog reda – te-

kuća pitanja – donjeta je odluka da se za 8.mart organizuje izlet u Dubrovnik kao studij-sko putovanje.Savjet Pomorskog muzeja je zasjedao u sasta-

vu: Ljiljana Zeković, predsjednica Savjeta, mrMilena Martinović, član, Maja Ćetković,član, Andro Radulović, novi član, i SlavkoDabinović, član iz sastava zaposlenih.

Usvojen Godišnji račun i Izvještaj o radu u 2015. Članovi Savjeta jednoglasno i s pohvalama prihvatili oba godišnja dokumenta

SAVJET POMORSKOG MUZEJA ZASJEDAO 24. FEBRUARA

Sjednica Savjeta (s lijeva na desno): mr Milena Mar-tinović, Maja Ćetković, Ljiljana Zeković, mr Mile-va Pejaković Vujošević, Božana Biskupović i Andro

Radulović; Slavko Dabinović za fotoaparatom

Uovom prilogu prenosimo Izvještaj o raduPomorskog muzeja Crne Gore u Kotoruza 2015. godinu u nešto skraćenoj verziji,

posebno sažetom u dijelu o kulturnim djelatnosti-ma koje smo detaljno prikazali u januarskom iz-danju ovog biltena. Izvještaj je, 24. februara, jed-noglasno usvojio Savjet Muzeja.

Protekle godine, Muzej je obavljao poslove izdjelokruga svojeg rada na osnovu Zakona o mu-zejskoj djelatnosti, Odluke o organizovanju Javneustanove Pomorski muzej Crne Gore i StatutaMuzeja, pa je u tom smislu prema Planu i Progra-mu rada za 2015. godinu, urađeno sljedeće: – nastavljen je primaran zadatak – stručna obra-

da muzealija po savremenim metodološkim prin-cipima; nastavljen je rad na tematskim zbirkama:istorijsko umjetničkoj, pomorsko tehničkoj i etno-grafskoj; kroz tematske izložbe prezentirana je kul-turna baština kako u zemlji, tako i u inostranstvu.

Formirana je kvalitetna foto dokumentacija, nas-tavljena je stručna obrada bibliotečkog fonda kojiposjeduje preko 17.000 bibliografskih jedinica. Po-put velikog broja lokaliteta svjetske baštine, jednaod najreprezentativnijih institucija u smislu vred-novanja značaja Kotora na kulturnoj i turističkojmapi svakako je Pomorski muzej, koji, prateći ten-dencije razvoja muzejske djelatnosti, obogaćujesvoje fondove i svoje potencijale na pravi načinstavlja na raspolaganje turističkoj privredi. Postig-nuća Pomorskog muzeja u djelatnostima savre-mene muzejske prakse, prepoznao je i Forumslovenskih kultura, koji mu je ove godine dodi-jelio specijalno priznanje – Nagradu Živa. Značajno mjesto zauzela je i izdavačka djelat-

nost, a u tom domenu posebno treba istaći rad najedinstvenoj ediciji Godišnjak Pomorskog muze-ja i mjesečnu publikaciju Jedra Boke. U pripremije bilo štampanje drugog izdanja knjige Plovidbakap. Iva Visina...

IZVJEŠTAJ O RADU NAŠE INSTITUCIJE ZA 2015. GODINU

Prepoznata dostignuća Pomorskog muzeja

(Nastavak na strani 6)

oko svijeta, autora Petra Palavršića i SlavkaDabinovića na crnogorskom jeziku i prevođenjeove knjige na engleski jezik. Nastavljen je terenski rad; sprovođen konzerva-

torsko-restauratorski tretman muzejskih predmeta,a realizovani su i brojni programi i projekti, kojisu imali za cilj promovisanje muzejske djelatnostii prezentovanje Pomorskog muzeja u zemlji i ino-stranstvu. U Muzeju su u proteklom periodu tako-đe promovisana djela kako autora iz Boke tako iiz okruženja, iako ove promocije nijesu bile pla-nirane u 2014. godini. Muzej je nastavio tokom 2015. godine rad u svo-

joj edukativnoj učionici kako bi približio pomor-sku baštinu učenicima iz škola Boke Kotorske iCrnogorskog primorja.Takođe, u izvještajnoj godini, zaposleni su uzeli

učešće u radu naučnih skupova, seminara, na iz-radi normativnih akata vezanih za kulturu; kon-zervatori i restauratori su dodatno edukovani krozumjetničke radionice, kustosi su nastavili rad nareviziji i revalorizaciji muzejskih predmeta.

Stručna obrada predmeta, dokumenata ibibliografskih jedinica

- iz istorijsko umjetničke zbirke, obrađeno je 83 predmeta;

- iz pomorsko tehničke zbirke 165 predmeta;- iz etnografske zbirke 212 predmeta;- otkupljeno je 17 arhivskih dokumenata koji su

memorisani u dokumentacionom centru;- obrađeno je i 316 novih bibliografskih jedinica

koje su dobijene putem poklona, razmjene i kupovine

Matična djelatnost tokom 2015.

Pomorski muzej Crne Gore nastavio je obavlja-nje i poslova matičnog muzeja, koji su mu povje-reni Odlukom Vlade iz 2012. godine. Muzej jenastavio pružati stručnu pomoć na poslovima evi-dentiranja muzealija i otkupa u Zbirci pomor-skog nasljeđa u okviru Porto Montenegra u Tivtu,kao i Kotorskoj Biskupiji odnosno Muzeju sakral-ne umjetnosti, Zbirci muzealija Svetišta Gospe odŠkrpjela, kao i privatnoj Zbirci porodice Radimir.

Konzervirani i restaurirani predmeti predviđeni Planom

Iz depoa muzeja konzervirano je 16 predmeta:dva elektična ražnja, dvije preslice, jedna kolijev-ka, tri škrinje i osam topovskih čaura.Iz fundusa istorijsko-umjetničke zbirke konzer-

vatori su radili na dokumentaciji, u slikarskoj ra-dionici urađeno je 40 konzervatorskih kartona safoto i konzervatorskom dokumentacijom.Osim toga, radilo se na preventivnoj zaštiti eks-

ponata iz privatne zbirke porodice Radimir iz Do-

brote, Slavka Dabinovića iz Dobrote i GregoRadulović iz Perasta za potrebe izložbe Blago izbokeških baula prezentiranoj na Krku.

Tokom 2015. godine nijesu obavljeni sljedećiplanirani konzervatorsko i restauratorski radovi:- Uljana slika jedrenjaka Mio kapetana Vicka

Ivanovića, kopija zavjetne slike prikazane uoluji. Dimenzije 46x62 cm;- Uljana slika Tartana iz 1784. godine prikaza-

na u oluji. Dimenzije 40x62 cm;- Uljana slika parobroda Vojvodina. Dimenzije

40x27 cm;- Uljana slika barka Giorgio metike kapetana

Viskovića iz 1837. godine. Dimenzije 40x60 cm- Uljana slika jedrenjaka Belfast, kopija po ori-

ginalu. Dimenzije 75x63 cm;- Bark škuner Mio kapetana Vicenza Kolone;- Slika Admirala Zmajevića, autora Anastasa

Bocarića.Obrazloženje: Konzervatori su čekali na saglasnost za konzer-

vaciju i restauraciju pomenutih predmeta koja jeodobrena od strane Uprave za zaštitu kulturnihdobara sa Cetinja, u toku je pisanje konzervator-skih projekata i planirana konzervacija i restaura-cija biće završena u toku 2016. godine.

Terenski rad

Otkup

U toku 2015. godine otkupljeni su sljedeći pred-meti:1. Brodska uljana lampa sa motivom pijetla; 2. Umjetnička slika, Dubrovnik II, autor: Johan

Seiz, 1932.g, tuš; 3. Koret, crnogorska ženska narodna nošnja; 4. Jaketa, crnogorska ženska narodna nošnja; 5. Marama, crnogorska ženska narodna nošnja; 6. Medalja Umberta I (avers) i posveta Vincenzu

Ghezmanu kome je uručena 1887.godine; 7. Mornarski bauo;8. Jaketa-anterija, ženska narodna nošnja, Suto-

more; 9. Jelek sa metalnim dugmadima, muška narod-

na nošnja, Sutomore;10. Gorski vijenac – likovno čitanje; Predrag

Dragović; Beograd, 2014.g;11. Istanbul naval museum; maj 2012; Pendik/

Istanbul12. Istanbul naval museum; maj, 2012; Istanbul;13. Pogled u hram unutrašnje uređenje hrama Sv.

Save u Beogradu; Dragomir M. Acović; NoviSad, 2015. godina.

Donacije

Pomorski muzej je na poklon prošle godine do-bio sljedeće predmete:


Donacija Danila Đ. Miljanića iz Nikšića: 1.Orden za hrabrost; 2. Ordena za vojne zasluge I;3. Ordena za vojne zasluge II; 4. Orden za vojnezasluge III; 5. Orden rada; 6. Orden Narodne Ar-mije; 7. Orden bratstva i jedinstva; 8. Orden zas-luge za narod I; 9. Orden zasluge za narod II; 10.Medalja 1941-1951 god.; 11. Medalja 1941-1961god.; 12. Medalja 1941-1971 god.; 13. Medalja1941-1971 god.; 14. Medalja 1945-1975 god;15. Medalja za hrabrost; 16. Značka Opštenarod-ne odbrane; 17. Značka mornarska.

Donacija Miroslave Dimić iz Beograda: 1.Reprint fotografija Prčanja, 87 komada;

Donacija Stefana Dabinovića iz Monaka: 1.Maketa broda Kotor kompanije Dabinović izMonaka;

Donacija Slavka Dabinovića iz Dobrote1. Planimetrijski prikaz grada Kotora sa okoli-

com iz decembra 1941. godine.

Donacija Đura S. Pribilovića iz Kotora: 1. Piš-tolj, trofejni, tip bereta.

Donacija Nade Radimir iz Beograda: 1. Portretgrofa Vicka Smekje, ulje na platnu.

Donacija Nedeljke Temali iz Beograda: Kolek-cija od ukupno 58 predmeta koja uključuje noš-nju, dijelove nošnje, nakit i druge ukrase, starefotografije i razglednice. Ove predmete gospođaTemali, rođena Sutomorčanka, Pomorskom mu-zeju je poklonila početkom decembra prošle go-dine. Detaljan prilog o ovoj donaciji objavili smou decembarskom izdanju pa stoga u ovom prilo-gu ne navodimo spisak pojedinačnih predmetakoje nam je darivala Nedeljka Temali.

Pored navedenih doniranih predmeta BibliotekaPomorskog muzeja obogatila je svoj fond sa 119knjiga pomorske tematike.

Izložbe

U protekloj godini, u saradnji sa drugim institu-cijama kulture, organizovano je i realizovanoprezentiranje eksponata iz fondova Muzeja naviše izložbi u Crnoj Gori, ali i van njenih granica.To su bile uglavnom planirane postavke za 2015.godinu, ali realizovane su i neke izložbe kojenisu bile planirane.Izložba Povratak u zavičaj: Realizovana je za-

hvaljujući vrijednoj danaciji g-đe Nade Radimiriz Dobrote koja je donirala preko 60 vrijednihpredmeta, a koje je g-đa Radimir donijela iz Au-stralije sa ciljem da predmeti koji su krasili njendom se vrate u zavičaj i budu dio postavke Po-morskog muzeja.

Izložba Magija igle i niti: Realizovana povo-dom Noći muzeja u saradnji sa Polimskim muze-jom iz Berana i Narodnim muzejom Crne Gore.

Izložba Muranov nakit iz umjetničke radio-nice Angeline Janović . Pomorski muzej ovomizložbom želio je da pokaže zanatsko umijećegrada Kotora po čemu je u prošlosti i bio prepoz-natljiv.

Izložba Tehničko – pomorska baština CrneGore: Realizovana povodom obilježavanja Da-na evropske baštine Ministarstvo kulture CrneGore, Pomorski muzej Crne Gore i Zbirka pomor-skog nasljeđa. Izložbu je otvorio Ministar kultureg-din Pavle Goranović.

Izložba Blago iz bokeljskih baula: Realizovanapovodom obilježavanja 444-godišnjice obilježa-vanja Lepantske bitke u saradnji sa Centrom zakulturu grada Krka i Pomorskog muzeja. Ista iz-ložba je bila postavljena takođe u Galeriji Centraza kulturu Tivta.

Izložba Slovenski karnevali: Realizovana u sa-radnji sa Forumom slovenskih kultura i g-đe An-dreje Rihter, direktorice tog foruma. Izložba ko-ju je u palati Grgurina otvorio g-din Pavle Gora-nović, ministar kulture Crne Gore.

Izložba Reklame i oglasi između dva svjetskarata: Bila je upriličena povodom Dana OpštineKotor.

Osim navedenih izložbi u Pomorskom muzejuorganizovana je promocija dva filma:Najstarija splitska kavana u saradnji sa Hrvat-

skim Građanskim Društvom Crne Gore i Hrvat-skom maticom iseljenika iz Splita;Legende svijetla projekat je realizovan u sara-

dnji sa Udrugom Lux Mediterraneum iz Zagreba;

Planirane, a nerealizovane izložbe

Izložba Kravate u Bokelja nije realizovana zbogzdravstvenih razloga. Izložba Zavjetni darovi spomorskom tematikom u Kotorskoj Biskupijinije realizovana zbog nedostatka novca.

Druge aktivnosti

Realizovano u odnosu na Plan i Program za2015. godinu:

- Drugi tom Godišnjaka dvobroja 59-60 koji jeplaniran za 2015. godinu biće realizovan tokom2016. - Nastavljen je projekat publikacije Jedra Boke

sa ciljem da se prezentira sve što se radi tokommjeseca u Pomorskom muzeju i gradu Kotoru.



Publikacija izlazi na 12 strana i štampa se jed-nom mjesečno, a distribuira se i u elektronskomizdanju.- Urađene su sve pripreme za štampanje edicije

Plovidba Kap. Iva Visina oko svijeta na mater-njem (drugo izdanje) i engleskom jeziku (prvo iz-danje). Promocija je planirana za prvu polovinu2016. godine.- U saradnji Pomorskog muzeja i NIP Gospa od

Škrpjela Perast održala se promocija knjige Nagranici mora i neba, autora Željka Brguljana,koje je prevedena na engleski jezik.- U saradnji sa Zajednicom Italijana Crne Gore –

Kotor i Pomorskim muzejom realizovana je pro-mocija knjige Sjećanje na more, autora prof.dr Antuna Sbutege.- Promocija knjige Istorija bokeljskog pomor-

stva, autora Predraga V. Kovačevića, takođe jerealizovana u palati Grgurina.

Realizovano, a neplanirano u odnosu naPlan i Program za 2015. godinu

Svake godine organizator Sastanka odbora Regi-onalne alijanse ICOM-a za Jugoistočnu Evropu –RA ICOM SEE je druga država. Ove godine CrnaGora je bila organizator ovog skupa, a domaćinje bio Pomorski muzej Crne Gore – Kotor. Ovajmeđunarodni sastanak je održan od 15. do 17.aprila, a na njemu je učestvovalo preko 20 uče-snika iz osam država.Kapitalni izdaci: Pomorski muzej je planirao

da nastavi sa uređenjem muzejskih depoa po sav-remenim principima, kupovinom posebnih policaza smještaj umjetničkih dijela, tekstila i metala. Izsopstvenih sredstava kupio je police za zaštitupredmeta od metala i tekstila koje se nalaze ujednom dijelu depoa. Zbog nedostatka finansij-skih sredstava nije realizovana nabavka metalnekase za čuvanje rijetkih pisanih dokumenata, kaoi klimatizovanje depoa.Zbog nedostatka finansijskih sredstava nije reali-

zovan planiran projekat novog i savremenog nači-na osvjetljenja prostorija u Muzeju. Iz istog razloga nije realizovan projekat sanacije

pomoćnog stepeništa, kao i sanitarnog čvora uprizemlju palate koja datira iz 18 vijeka, a koji jeplaniran kao hitna intervencija.

Proces rada

Dobrom organizacijom, uz punu podršku Mini-starstva kulture Crne Gore, kao i zaposlenih uMuzeju proces rada odvijao se na zadovoljavaju-ćem nivou po tome je Pomorski muzej zauzeovodeće mjesto u kulturnoj vertikali Crne Gore.

Prostor i oprema

Pomorski muzej raspolaže sa prostorom površi-ne 1.567m², što trenutno odgovara potrebama.

Oprema je je pretežno zastarjela a čine je kom-pjuteri, komunikaciona oprema, skeneri, štampa-či, fotokopir aparat, kancelarijski materijal.

Iz sopstvenih sredstava izvršeno je održavanjeračunovodstvenog programa, zatim audio-gajda,krečenje i farbanje drvenarije u centralnoj sali dru-gog sprata, održavanje vozila, obezbjeđenje pro-stora, održavanje strujne mreže, održavanje kom-pjutera, a kupljena je termoakumulaciona peć,klima-uređaj i tri prozora.

Kadrovska struktura

U protekloj godini u Pomorskom muzeju nijezaposleno nijedno lice. Kadrovska struktura izgle-da ovako:

Mr Mileva Pejaković Vujošević, Filozofskifakultet etnolog, direktor; Božana Biskupović,diplomirani ekonomista, šef računovodstva isekretar, Radojka Abramović, Filozofski fakultet,istoričar umjetnosti, muzejski savjetnik i kustos is-torijsko – umjetničke zbirke; Jelena Karadžić, Fi-lozofski fakultet, etnolog, kustos etnografske zbir-ke; Ilija Mlinarević, Fakultet za pomorstvo, kus-tos pomorsko – tehničke zbirke; Milica Vujović,Kulturološki fakultet, konzervator i restaurator ka-mena, metala, drva i papira; Smiljka Strunjaš,Kulturološki fakultet, slikar konzervator; SlavkoDabinović, Fakultet za turizam, bibliotekar; Da-nijela Nikčević, Fakultet za turizam, dokumenta-rista; Tomislav Bonić, Viša pomorska, arhivista;Renata Pejaković, srednja škola, blagajnik; Vic-ko Milutin, vk majstor, stolar; Mirjana Marković,srednja škola, osoba za video nadzor ; SandraSekulić, srednja škola, biljetar, Marica Đurković,osmogodišnja škola, kurir higijeničar: Ljiljana Kri-vokapić, osmogodišnja škola, kurir higijeničar.

Savjet Muzeja

Uspješnom radu Muzeja u 2015. godini, dopri-nio je i Savjet koji je imenovan Odlukom Vladeod 18. decembra 2013. godine, u sastavu:

Ljiljana Zeković, dipl. istoričarka umjetnosti,muzejski savjetnik u Narodnom muzeju CrneGore, predsjednik;Mr Milena Martinović, dipl. konzervator i re-

staurator, savjetnik konzervator u Narodnom mu-zeju Crne Gore, član; Maja Ćetković, dipl. istoričarka umjetnosti, po-

moćnik direktora Uprave za zaštitu kulturnih do-bara, član; Slavko Dabinović, bibliotekar u Pomorskom

muzeju, predstavnik zaposlenih;Andro Radulović, direktora OJU Muzeji Kotor,

imenovan za petog člana Savjeta Pomorskog mu-zeja Odlukom Vlade broj 08-3120/3 od 28. de-cembra 2015. godine.

Osnovni prezentacioni format ove izložbe či-ne panoi sa tekstualnim podacima o životi-

ma ove znamenite porodice. Predstavljeni su ta-kođe predmeti iz fonda Muzeja povezani sa Zma-jevićima, a pretežno sa Matijom Zmajevićem. Iz-ložena je takođe maketa Matijine palate i cijelogkompleksa oko palate sa zvonikom, koja je rađe-na za ovu izložbu, a ubuduće biće dio stalnepostavke. Ljubaznošću peraškog župnog uredaMuzeju je za ovu izložbu ustupljena biskupskaodežda koja je takođe bila dio izložbenog fundu-sa. Izložba je realizovana sredstvima odobrenimod strane Ministarstva kulture Crne Gore, odno-sno programom zaštite kulturnih dobara za 2015.godinu.

Direktor OJU Muzeji Andro Radulović podsje-tio je da su kapetan Krsto Zmajević, njegov

brat Andrija, te Krstovi sinovi Matija i Vicko imenazapisana zlatnim slovima Peraškog 17. i 18. vijeka.

Andrija i Vicko – crkveni pogla-vari nadbiskupije zagovornicihrišćanskog jedinstva, očuvanjanarodnog jezika, književnici, dob-rotvori i Matija najznamenitiji inajobrazovaniji pomorac togavremena, ličnosti su neizbrisivouklesane u kulturno-istorijsku sli-ku Perasta. Koliko su sva trojica bili vezani za Pe-rast ostalo je zapisano u arhivskoj građi kroz nji-hova djela i prepiske. Ipak, jedino je Andrija os-tao i okončao svoj život u Perastu. Simbolika njegove privrženosti možda je naj-

uočljivija u načinu kako je sagradio palatu. Ve-zao je za stijenu peraškog brda, pretvorio je od-brambenu kulu u njen centralni dio, te pošto jesagradio zvonik i kapelu, stvorio je jedan kom-pleks kroz koji kao da je izrazio sebe upravo kaočuvara, kako bi buduće generacije podsjećao naumjeće vrijednovanja...(nastavak na strani 10)


Povodom Dana Muzeja grada Perasta i 79 godina postojanja te značajne institucije, 29. februara je otvo-rena izložba posvećena peraškoj porodici Zmajević, pod nazivom Zmajevići – pod plaštom opata i

kapetana, autorke Aleksandre Simeunović, kustoskinje i istoričarke umjetnosti. Izložbu je otvoriogeneralni direktor Direktorata za kulturnu baštinu u tom ministarstvu Aleksandar Dajković. U programu

otvaranja izložbe govorili su: direktor OJU Muzeji Andro Radulović, dokumentaristkinja peraškogMuzeja Mirjana Vukasović i autorka izložbe Aleksandra Simeunović. U muzičkom dijelu programa

učestvovale su Zorana Jovanović (flauta) i Ana Mihaljević (klavir).

MUZEJ PERASTA 79 GODINA POSTOJANJAMUZEJ PERASTA 79 GODINA POSTOJANJAFo

togr

afije

: Rad

io B

oka

new

s

Muzej Perasta 29. 02: Aleksandar Dajković otvara izložbu (sredina); Publika na otvaranju (lijevo i desno)

Andrija Zmajević1628-1694

Matija Zmajević1680-1735

Vicko Zmajević1670-1745

Izlo

žba u čast porodici Zmajević


.... i očuvanja svoga indetiteta. Muzejski predmetiiz fonda našeg muzeja odnose se pretežno naMatiju koji je svoj život posvetio pomorstvu ibrodu daleko od svog Perasta. Ponosni smo i svjesni vrijednosti koju čuvamo,

naročito kada se radi o Peraštaninu, čovjeku kojije odlikovan velikim carskim priznanjima jednevelike pomorske sile kakva je bila Rusija u 18. vi-jeku. Osim toga, cilj nam je da i mi na dostojannačin obilježimo 10 godina od obnavljanja crno-gorske samostalnosti koju smo iskreno vjerujem sovim i ostvarili. Svi događaji u okviru ove godineće biti u znaku proslave ovog jubileja, kazao jeRadulović.

Ovu izložbu upriličili smo po-vodom 79. rođendana našeg

muzeja, ali i 28. februara, danarođenja Tripa Kokolje, istaknu-tog baroknog slikara i znameni-tog peraštanina ... Osvrtom navelikane kakvi su bili Zmajevići,vraćamo se na period peraške istorije kada su bit-ke podjednako vojevane perom i mačem i kada suljudske osobine, kao što su hrabrost, srčanost, lju-bav prema umjetnosti i umješnost predstavljale ra-dost života i postojanja, rekla je Mirjana Vukasović.

Autorka izložbe Aleksandra Si-meunović, kustoskinja Mu-

zeja, istakla je činjenicu da je Pe-rast poznat kao vječita inspiraci-ja umjetnika svih profila, te daoni koji rade u Muzeju nisu os-tali imuni na svu tu energiju ko-jom ovaj grad zrači.

Najpoznatije djelo baroknog slikarstva sa našihprostora je marijanski ciklus slika na ostrvu Gos-pa od Škrpjela, a koje je radio Tripo Kokolja pod-jednako se mogu pripisati i Andriji Zmajeviću či-jom se zaslugom Tripo školovao i prema čijemdjelu je uradio ovo svoje slikarsko remek djelo.Vicko je pisao pjesme i bavio se književnošću.Nadam se da smo večerašnjom izložbom koju či-ne panoi na kojima se nalaze podaci o životimaove znamenite porodice, predmeti iz našegmuzeja, maketa koja je rađena za ovu izložbukoja će biti dio stalne postavke i biskupska ode-žda koju nam je ustupio župni ured na čelu saDon Srećkom Majićem, bar malo dočarali neka-dašnji Perast, rekla je Simeunović.

Otvarajući izložbu generalnidirektor Direktorata za kul-

turnu baštinu u Ministarstvu kul-ture Crne Gore Aleksandar Daj-ković je posebno ukazao da jeporodica Zmajević unijela nove isačuvala tradicionalne vrijedno-sti, prenoseći narednim generacijama resurse raz-nolikog kulturnog nasljeđa, ali ujedno i obavezuda se prema njemu odgovorno odnosimo.

Ova izložba stoga je i pokušaj da se na svojevr-stan način objedini i prezentuje stvaralački opusuvažene porodice Zmajević, uz neizbježan pomenarhitektonskih vrijednosti koje su nam ostavili. Is-tičem da su Zmajevići i ostale znamenite peraškeporodice gradile Crnu Goru kakvu danas pozna-jemo kao multikulturalnu i multikonfensionalnugrađansku državu i na tome smo im vječno zah-valni, kazao je Dajković.

MUZEJ PERASTAMUZEJ PERASTA

Ministarstvo kulture ćenastaviti da kroz programzaštite očuvanja kulturnihdobara finansira i sufina-nsira programe i projekteod značaja za ostvarivanjejavnog interesa u oblasti

kulture baštine Crne Gore.U 2016. godini sufinansira-ćemo projekte: Publikovanjemonografske studije zaostav-

ština porodice Visković uPerastu i prezentaciju bib-

lioteke Visković. Tako ćemozajedno nastaviti da posve-ćeno radimo na adekvatnojvalorizaciji i očuvanju našegjedinstvenog nasljeđa, naj-

vio je Dajković.

NOVA POSTAVKAOsim izložbe posjetioci su bili

u prilici pogledati novu muzej-sku postavku čime je i zvanično

Muzej grada Perasta otvoriosvoja vrata posjetiocima u novojsezoni. Svojom kulturnom bašti-

nom ovaj muzej daje velikidoprinos Crnoj Gori u njenom

vrednovanju.

Početak Tripundanskih svečanosti je inače sim-bolički označen 27. januara podizanjem zastaveSvetog Tripuna. Prethodno je, tačno u podne salođe novi mali admiral Pavo Vičević iz Kotora,izgovorio Lode, pohvale u čast sveca zaštitnikagrada Kotora. Središnja svečanost Vanjska proslava Svetog

Tripuna zaštitnika Biskupije i grada Kotora, odr-žana je 7. februara u prisustvu velikog broja gra-đana i vjernika Boke Kotorske.Prvo je Odred Bokeljske mornarice podružnice

Kotor, praćen kotorskom Gradskom muzikom,ispred glavnih gradskih vrata dočekao odred mor-nara podružnica Tivat i Herceg Novi. Viceadmi-ralu Bokeljske mornarice Iliji Radoviću predat jeraport, izvršena je smotra mornara, ispaljen poča-sni plotun, nakon čega je na trgu ispred katedraleBokeljska Mornarica odigrala tradicionalno koloSvetog Tripuna.

Svečanu pontifikalnu misu u katedrali služio jemonsinjor Antun Škvorčević, biskup požeški.Osim gradonačelnika Kotora dr AleksandraStjepčevića, potpredsjednika Tvrtka Crepulje,predsjednika Skupštine Opštine Nikole Bukilice,vanjskoj proslavi Tripundana prisustvovali supredsjednik Gradskog vijeća Dubrovnika MatoFranušić, konzul Generalnog konzulata Repub-like Hrvatske u Kotoru Hrvoje Vuković, kao iveliki broj vjernika i hodočasnika iz Dubrovnika,Šibenika i Vrgorca.Sveti Tripun koji se slavi 3. februara, proslavljen

je 1207. put. Odlukom Kotorske biskupije od2000. godine Vanjska proslava, procesija ulicamagrada slavi se prve nedjelje nakon 3. februara, jerje to neradni dan.Ove godine 19. juna biće proslavljeno 850 go-

dina posvete katedrale Svetog Tripuna.


Tradicionalne Tripundanske svečanosti ove godine su održane od 2. do 14. februara. Najprije je 2.februara u 10 sati u katedrali Svetog Tripuna održana Sveta misa i blagoslov svijeća (Kandelora).

Prije početka večernje mise mornari bokeljske mornarice prenijeli su relikvije sv. Tripuna iz relikvijarau crkvu uz pjevanje himne svecu. Večernja misa sa kađenjem svetih moći počeli su u 18 sati. Na

Tripundan u srijedu, 3. februara, održana je svečana Sveta misa u 10 sati u katedrali, a 18 sati pontifi-kalna Sveta misa koju je služio biskup kotorski, monsinjor Ilija Janjić. U nedjelju, 7. februara, održa-

na je vanjska proslava Tripundana sa tradicionalnim Programom: ceremonijalom Odreda Bokeljskemornarice, podružnice Kotor, koji je otplesao Kolo u čast sv. Tripunu, zatim svečanom pontifikalnommisom u katedrali, koju je služio monsinjor Antun Škvorčević, biskup požeški, uz pjevanje mješovi-tog hora Libertas iz Dubrovnika, te najzad, procesijom ulicama Kotora u kojoj su moći Svetog Tripu-na nosili mornari Bokeljske mornarice. Svečanosti su završene u nedjelju 14. februara u 12 sati spu-

štanjem zastave sa katedrale. Prethodno je, sa početkom u 11 sati, u katedrali služena sveta misa.

2016T r i p u n d a nFORMIRANJE ODREDA - KOLO - SV. MISA - PROCESIJA

Foto

graf

ije: R

adio

Bok

anew

s

BATANA ječamac dužine

od 4 do 8,5metara ravnog dnakoje je blago zakrivljenoprema pramčanoj statvi i krmenom zrcalu, s

malo izbočenim zaključkom na pramcu iomjerom dužina-širina 1:3. Pojavljuje se na

Jadranu u davno doba i širi Evropom i svijetomkao pogodna za plovidbu plitkim vodama.

Pripada mnogobrojnoj porodici čamaca ravnogdna kao što su venecijanska gondola, neretvan-

ska trupa ili komiška sandula. Potpuno jeizgrađena od drveta; kostur najčešće od hras-

tovine, a oplata od jelovine ili smrekovine.Batanu može pokretati jedro (oglavno

četverokutno, veličine zavisno o dužini batane),vesla (za ribarenje dva vrlo duga) ili izvanbrods-ki motor. Urez na krmenom zrcalu batane bio jenamijenjen jednom veslu za veslanje na način

gondole. Postoje otvorene, te opalubljenebatane koje se koriste za rad mrežama i

parangalima. Podnosi svako more jer ne siječevalove i more već po njima skače i propinje se

preko vala. U Rovinju postoji eko-muzej Kuća obatani posvećen batani, koju je lokalnazajednica prepoznala kao svoj simbol.

Bokeška maritimna prošlost

Rječnik QpnpstuwpBROD bokeškog kapetan Luke Zambele dana 8.februara 1687. godine, zateklo je snažno nevrijemeu nepoznatoj albanskoj luci. Zambela, koji je togdana i zapovjedao brodom, uspio je spasti plovilosidrenjem sa tri sidra. Događaj je ostao zapisan zabudućnost na votivnoj pločici koja se danas nalazi uSvetištu Gospa od Škrpjela.Brod u opisanoj situaciji ostao je na pločici bez

zapisanog imena a oslikan sa dosta detalja i sa vrloizraženom linijskom konturom. To je plovilo sa trijarbola i opremljen je kvadratnim jedrima. U gor-njem dijelu su likovi sv. Antuna Padovanskog iBogorodice s djetetom. Na pločici je ugraviran sljedeći natpis: ADI 8 FEB°:

1687 FVI ANDATO (...) CON. TVTE TRE. ANCHO-RE. IN. PORTO/ IN ALBANIA. PATRON LVCA.ZANBELA. ET. PER. GRA. DI BEATA. VERGINE/V.F.G.A.).Iz jedne druge zabilješke o sukobu 1696. godine,

u koga je kap. Luku Zambelu na prijevaru uvukaosamovoljni peraški načelnik kap. Vicko Bujovićuzrokujući nerede u Perastu, a Zambeli velike neu-godnosti, saznaje se da je Zambela bio izuzetno hra-bar i da je u vrijeme nezgode u albanskoj luci, ne-imenovanoj na votivnoj pločici, zapovijedao bro-dom vrlo mlad.Sam događaj zbio se nekoliko mjeseci prije velike

bitke za konačno oslobođenje Herceg Novog od Tu-raka. U toj bici, koja se odigrala 30. septembra Pe-raštani su se posebno istakli, a Bujović za zaslugedobio od Venecije titulu Konta.

Stari jedrenjaci bokeških kapetanaStari jedrenjaci bokeških kapetana

Brod kapetana Luke Zambele trostruko usidrenu albanskoj luci 1687.; Ex-voto; Svetište Gospa od Škrpjela

Documents

Replike hladnog oružja od 5. vijeka prije n.e. do 18. vijeka