71
Praistorija Magija i ritual- Umetnost praistorijskog čoveka

Reprodukcije - Praistorija

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Reprodukcije - Praistorija

Praistorija Magija i ritual- Umetnost praistorijskog čoveka

Page 2: Reprodukcije - Praistorija

Fanerozoik

Paleozoik Mezozoik Kenozoik

Trijas

pre 248/213miliona god.Pojava prvihdinosaurusa,letećih gmizavaca i prvih sisara

Jurapre 213-144miliona godinaDominacija dinosaurusa,pojava prvih ptica. Pangee-superkontinentpočinje da se raspada

Tercijar pre 66- 1,8 miliona godina

Kreda 144-66 miliona godina Do kraja Krede kontinenti, osimAustralije su odvojene kopnene mase.Izumiru dinosaurusi

Kvartar

pre 1.8 miliona godina- sadašnjost

Oligocen

pre 36 - 23miliona godRazvojPrimata

Miocenpre 23-5miliona godRazvoj prvihhominida-čovekolikihbića

Page 3: Reprodukcije - Praistorija

Homo erektusPre više od 130,000 godina poja-vila su se prva ljudska bića, koja su postepeno naselila Zemlju i zagospodarila njenim prirodnim bogatstvima.

Page 4: Reprodukcije - Praistorija

Razlika između lobanje pećinskog i današnjeg čoveka

Page 5: Reprodukcije - Praistorija

Eru Mezozoika koja je počela pre 248 miliona godina naučnici dele na tri perioda: trias, juru i kredu. Gmazovi poznati kao dinosaurosi pojavili su se u prvom od ova tri perioda i gospodarili su životom na Zemlji približno 165 miliona godina pre nego što su potpuno izumrli na kraju mezozoika

Page 6: Reprodukcije - Praistorija
Page 7: Reprodukcije - Praistorija

Hagar Qim, najsačuvaniji malteški hram, snimljen iz vazduha. Ovi najraniji svetski spomenici ili megaliti verovatno su podignuti u obredne svrhe. Pretpostavlja se da je Hagar Qim korišćen u svrhe ob-reda plodnosti. Na ovim nalazištima otkriveni su žrtvenici, ukrasni reljefi i kipovi božanstava.

Page 8: Reprodukcije - Praistorija

Najstariji alati od kamena nazvani su “Oldovan”, prema klancu Olduvai u Tanzaniji, u Africi, gde su prvi put ot-kriveni, Izradio ih je Homo fabilis pre gotovo 1,9 miliona godina, a među njima su se nalazili obli kameni čekići, koji su služili za odvaja-nje oštrih delova kamena iz jezgra oblutka. najstariji otriveni primerci ovih oruđa izrađeni su pre 2.5 miliona godina i služile su za dro-bljenje kostiju i rezanje mesasa uginulih životinja. Ručna sekira

Olduvai Tanzanija pre oko 1,9 miliona g Britanski muzej London

Page 9: Reprodukcije - Praistorija

Izlaz i ulaz u pećinuFont de Gaume u Francuskoj

Page 10: Reprodukcije - Praistorija
Page 11: Reprodukcije - Praistorija

Lasko i Altamira

Page 12: Reprodukcije - Praistorija

Rasprostiranje paleolitske umetnosti u Evropi:Crveno: zidne slikeZeleno: nosive figureCijan linija: dosezi glečeraPlava linija: obale u ledenom dobu.

Page 13: Reprodukcije - Praistorija

Patagonija Argentina, kanjon Rija Pinturas Kueva de las Manos Kueva je u prevodu jama, a manos ruke. U toj pećini, nastaloj kao nabor usled eolskih sila naši davnašnji preci spasavali su se crtanjem. Ruke su naslikane 550 go-dine pre naše ere kao negativ. Postavljena ruka služila je kao povod a preko nje su preci iz šuplje kosti duvali boju okolo. Ruka je uvek bila leva, tako dlan pokazuje.

Page 14: Reprodukcije - Praistorija
Page 15: Reprodukcije - Praistorija
Page 16: Reprodukcije - Praistorija

Otkriće pećine LaskoU septembru 1940. četiri dečaka i pas po imenu Robot uživali su u igri u oblasti francuske koja se naziva Dordonja. Dok su šetali pas je trčao u susret velikoj depresiji koja se nalazila na tlu i bila pokrivena rastinjem i njuškao potonule rupe. Depresiju na tlu izazavalo je prvobitno drvo koje je u međuvremenu isčupano. Dečaci su požurili da uhvate korak sa psom i kada su videli duboke rupe u tlu koje je pas njuškao, ponadali su se da je lokalna legenda o neotkrivenom blagu u pećinama ispod korita reke Vezer tačna. Nakon što su bacanjem kamenčića pokušavali da utvrde dubinu rupa, odlučili su da je istraže. Uvećali su otvor u jednu od rupa, uklonivši kamenje na otvor svojim nožićima. Onda su sva četvorica, jedan po jedan, skliznuli kroz polu verti-kalnu osovinu na kojoj su se nalazili stalaktiti petnestak metara nadole. Našavši se u pećini, pri svetlosti naftnih fenjera, ugledali su nešto što su opisali kao”Povorku životinja veću od samog života koje su bile naslikane na zidovima i plafonu pećine. Svaka od njih se kretala”

Page 17: Reprodukcije - Praistorija

Često navođen kao “kinseki” ili “žuti” konj, ova mlada kobila boje slačice iz Laskoa slikana je veoma brižljivo i na osnovu poznavanja konja i njihovog menjanja dlake u različita godišnja doba.

Page 18: Reprodukcije - Praistorija

Mapa pećine Lasko

Page 19: Reprodukcije - Praistorija

LaskoDvorana Bikova pećina Lasko

Page 20: Reprodukcije - Praistorija
Page 21: Reprodukcije - Praistorija

Upotreba bojeUmetnici su radili na zatečenim površinama. Za slikanje su birali glatke površine, koristeći se senčenjem za postizanje dubine prikaza. Njihova osnovna boja bila je crna koja se dobijala od mangana ili ugljena, i crvena, koja je poticala od okera (vrste gvozdenog oksida pomešanog sa glinom i peskom koji je nudio spektar boja od tamno crvene do svetlo žute).Minerali su strugani i mleveni u prah, a zatim mešani sa vodom.

Page 22: Reprodukcije - Praistorija

Pećina Laskodvorana Bikovastarost prizora 17000 godinadetalj

Page 23: Reprodukcije - Praistorija
Page 24: Reprodukcije - Praistorija

scena galopa dvorana Bikova pećina Lasko 17.000 g

Page 25: Reprodukcije - Praistorija

pećina AltamiraŠpanijaukrašena pre otprilike 14.000 godinaPećina u obliku slova S duga 270 metara

Page 26: Reprodukcije - Praistorija
Page 27: Reprodukcije - Praistorija

Altamira (Španski ‘pogled u vis’) je diluvijalna pećina u Španiji poznata po Paleolitskim slikama i crtežima na zi-dovima koji prikazuju divlje sisare i ljudske ruke. Nalazi se kraj grada Santillana del Mar u pokrajini Santander. Pećina je proglašena 1985. god. UNESCOvom Svjetskom baštinom.Pre 13,000 godina lavina kamenja je zapečatila otvor pećine i tako je sačuvana unutrašnjost do slučajnog otkrivanja 1876. god. (palo drvo je odgurnulo kamenje s otvora pećine).Umjetnici su koristili ugljen i boju okera ili hematita, a često su grebali i razređivali boje na steni kako bi dobili varijacije u intenzitetu i stvorili tonove (chiaroscuro).

Page 28: Reprodukcije - Praistorija
Page 29: Reprodukcije - Praistorija

Istovremeno su iskorištavali prirodne obrise u stenama da dobiju trodimenzionalne efekte na figurama. Polihromni svod je najupečatljiviji deo koji prikazuje bizone u različitim pozama (pojedinačno i u grupama) u mirovanju i pokretima, s izvanrednim smislom za zapažanje i detaljima pojedinih likova.

Page 30: Reprodukcije - Praistorija

Predstava životinje reljef pećina Fourneau du Diable okolina Bordoa Francuska

Page 31: Reprodukcije - Praistorija

Zidna slika iz Altamire

Page 32: Reprodukcije - Praistorija

Ženka jelena Altamira Španija

Page 33: Reprodukcije - Praistorija

Pojava ljudske figure kao pećinske slike u pećinama Hohle Fels u Nemačkoj i Lasko u Francuskoj

Page 34: Reprodukcije - Praistorija

Zidna slikapećina Lasko

Page 35: Reprodukcije - Praistorija

Otkrivena u pećini Brasampuji u Francuskoj 1892. napravljena je od mamutske slonovače.Visina je 3,65cm. Stara je oko 25000 godina i predstavlja jedno od najranijih poznatih realnih prezentacija ljudskog lica.

Glava od mamutske slonovačeDonja VjestonicaMoravskaČeška

Page 36: Reprodukcije - Praistorija

Skulptura Mamutapećina Vogelherd

Page 37: Reprodukcije - Praistorija

Bizon iz pećine La Madeleine Dordonja oko 15000-10000. m pne irvasov rog

Studija bizona u trenutku kada se osvrnuo nazad, uhvaćena je u ovoj graviri na jelenskom parošku iz pećine Madlen. Životinja je okrenula glavu da bi lizala svoje slabine, iz čega se vidi da je umetnik postigao pravo majstorstvo u savlađivanju problema perspektive koju nameće crtanje rogova.

Page 38: Reprodukcije - Praistorija

Kip ljudske figure sa glavom Lava otkriven je u pećini Hohle Fels u Nemačkoj. Figurina od slonovače stara je 30,000 godina.

Ovi prvi umetnici su klesali oblike i figure od kamena, a posle su ih izrađivali i od slonovače, kostiju i rogova. Najstariji primerci ovakve umetnosti su rezbarije životinja.

Page 39: Reprodukcije - Praistorija

Hohle Fels je pećina u Nemačkoj, u pokrajini Baden Viten-berg u kojoj su pronađeni spektakularni arheološki nalazi. Svi datiraju iz ranog Paleolita. Osim što je pronađena najstarija datirana skulptura Venere, pronađene su ptica os slonovače (35000-40000g) i najstariji muzički instrument ikada pronađen. Procenjuje se da je nastao pre 35.000 go-dina.

Page 40: Reprodukcije - Praistorija

Praistorijske Venere

Page 41: Reprodukcije - Praistorija

Vilendorfska Veneraskulptura pronađena u blizini Kremsa u AustrijiPrirodnjački muzej Beč

Vilendorfska Veneraskulptura pronađena u blizini Kremsa u AustrijiPrirodnjački muzej Bečstara oko 30.000 g vapnenac

Page 42: Reprodukcije - Praistorija

Na nekoliko kontinenata pronađeni su lokaliteti na kojima su iskrsle ove figure koje su uopšteno poznate kao Venere.Neki stručnjaci pretpostavljaju da ove figure predstavljaju prirodne sile koje daju život i osiguravaju plodnost i rast.Možda su ljudi verovali kako je ova svojevrsna boginja-majka vladala plodnošću sveg života na Zemlji i da su ove figure posedovale čarobne moći plodnosti.Jedno je svakako sigurno i vidljivo čim ih pogledate, a to je isticanje telesnih atributa koji ih čine ženskim bićima-grudi, guze, i polni organi-vagine prezentovane kao da ponekad jedino ovi delovi tela predstavljaju njihovu telesnost. Sve ostalo je manje bitno- ruke, noge i portreti ne postoje

Page 43: Reprodukcije - Praistorija

Venera iz pećine Hohle Fels 35.000-40.000 godinaPronađena u pećini Hohle fels u Bavarskoj po kojoj i nosi ime smatra se najstarijom pronađenom Venerom i najranije datiranim delom figurativne umetnosti

Page 44: Reprodukcije - Praistorija

Žena koja drži bizonski rogLasel Dordonja Francuska25000- 20000 pre nove erepeščanik

Loselska Venera oblikovana je na komadu kamena u formi reljefa. Ova figura je jedna od retkih iz starijeg kamenog doba, koja je oblikovana u pro-porcijama određenim na osnovu iskustva kao i posmatranja i odmeravanja delova prema celini tela. U desnoj ruci drži bizonski rog u visini ra-mena.

Page 45: Reprodukcije - Praistorija

Venera iz Vesotnice iz Moravskog muzeja u Brnu spada u najstarije keramičke figure u Evropi.Uočljiva je namera vajara da istakne realističnije oblike grudi i bokova

Venera iz Lespigavisoka 15 cm i naprav-ljena os slonovače pokazuje izvanredno osećanje za simetričnost i stilizaciju u formi-ranju odnosa mase tela.Onovremeni vajar nije mogao da izbegne a da u taj mali komad slonovače ne unese sve svoje ljudsko biće u ovekovečene predstaveženskog lika

Page 46: Reprodukcije - Praistorija

Savinjanska Veneraserpentinska stenaXVII-XVI milenijumpre nove ereModenaItalija

Page 47: Reprodukcije - Praistorija

Crvenokosa boginjaLokalitet starčevačke kulture Donja Branjevina, u ataru sela Deronje, otkriven je 1965. godine, tokom iskopa-vanja zemlje za izgradnju nasipa na Dunavu. Godine 1989. vršena su istraživanja i tada je otkrivena statueta u obličju ženske figure, visine čak 38 cm, koja je nazvana Crvenokosa boginja. Zahvaljujući atraktivnosti nalaza, malo mesto u Bačkoj dospelo je u žižu domaćih i stra-nih medija.

Venera iz Tepe Sarabaidol plodnosti od gline visina 6 cmoko 6000 pre nove ereArheološki muzejTeheran

Page 48: Reprodukcije - Praistorija

Venera iz kasnog perioda Džomonoko 1000 godine pne.najstarije figuralne predstave ženskih idola u istočnoj AzijiNacionalni muzej Tokio

Page 49: Reprodukcije - Praistorija

Venera Ermitaž Sant Petersburg

Page 50: Reprodukcije - Praistorija

Na primeru grobnice u Sungiru, u Rusiji, možemo da pretpostavimo kako su neandertalci pokopavali preminule članove zajednice počevši otprilike pre 80.000 godina. Sungir datira pre otprilike 28.000 godina. Ostaci petoro ljudi, uključujući šesdesetogodišnjeg muškarca, osmogodišnja devojčica i trinestogodišnji dečak pokopani su jedni pored drugih i svi su ukrašeni kuglicama izrađenim od mamutovskih kljova koje su verovatno bile našivene na odeću od kože.

Page 51: Reprodukcije - Praistorija

Gipsane glave iz JerihonaU praistorijskom Jerihonu, gradu u Jordanu nađene su sku-pine veoma impresivnih skulp-tura ljudskih glava iz vremena između 7000 i 6000 godina pre nove ere. To su stvarne ljud-ske lobanje kojima je lice bilo rekonstruisano u obojenom gipsu sa komadima morskih školjki umesto očiju. Finoća i preciznost modelovanja, osećanje odnosa između kost-iju i mesa sami po sebi su već značajni, bez obzira na nevero-vatni rani datum nastanka.Svaka lobanja ima strogo indi-vidualno obeležje. Veoma taja-nstvene, ove glave ukazuju na jednu tradiciju koja se od tada razvija u istoriji ljudske kulture i umetnosti- portret.

Page 52: Reprodukcije - Praistorija

Gipsom obložene lobanje izneolita Jerihonoko 7000-6000 god. pne.

Page 53: Reprodukcije - Praistorija

megaliti

Page 54: Reprodukcije - Praistorija
Page 55: Reprodukcije - Praistorija

Stonhendž je megalitska građevina nazvana tako jer se sastoji od ogromnih komada stenja slaganog bez maltera. One su bile podignute u religiozne svrhe jer su za podizanje takvog spomenika bili potrebni strahoviti i udruženi napori ljudi koje je vodila vera, koja je skoro doslovno zahtevala da se pokrenu planine. Čak i danas ovakve građevine ulivaju samopoštovanje jer izgledaju kao da su dela izumrle rase divova, pre nego ljudi. Neke od njih poznati kao kromlesi, grobovi su, tkz kuće mrtvih, sa zidovima od uspravno postavljenog kamenja i jednom jedinom džinovskom postaljen-om kamenom pločom umesto krova. Druge, tzv. kromlesi predstavljaju mesta za obavljanje verskog kulta. Kromleh u Stonhendžu sastoji se od velikog prstena načinjenog od ravnomerno raspoređenih uspravnih kamenih balvana koji nosehorizontalne ploče, nadvratnike i dva unutrašnja slično obeležena prstena sa kamenom nalik na oltar u središtu. Ce-lokupna građevina orijentisana je upravo prema tački na kojoj se sunce rađa na dan dugodnevnice pa se iz tog razloga izvlači zaključak da je služila kultu sunca.

Najveći blok u Stonhendžu dugačak je 9 metara i težak oko 40 tona

Page 56: Reprodukcije - Praistorija
Page 57: Reprodukcije - Praistorija

Dolmen oko 1500 g pne.Karnak BretanjaFrancuska

Page 58: Reprodukcije - Praistorija
Page 59: Reprodukcije - Praistorija
Page 60: Reprodukcije - Praistorija
Page 61: Reprodukcije - Praistorija

Obožavanje predaka je najtra-jnija crta svih primitivnih religija i najsnažnija kohezivna snaga u primitivnom društvu.O tome nam govore i skulpture sa Uskršnjih ostrva, najudaljenijeg mesta na planeti. Između 1500 i 1000 godine polinezijski stanovni-ci ovog ostrva isklesali su i podi-gli oko 1000 kamenih kipova od vulkanske stene. I ovde su opet svi napori usresređeni na lice u tolikoj meri da su telo i potiljak glava sas-vim zanemareni. Najveći je visok oko 20 metara. Ove velike kamene glave sa izduženim licima kao da su rezultat podsticaja srodnih onome koji se krije iza megalitskih spomenikau Evropi.

Page 62: Reprodukcije - Praistorija

Valkamonika znana kao i dolina Kamonika je dolina u istočnoj Lombardiji koja predstavlja najveću kolekciju preistorijskih petroglifa na svetu. Un-esko je uvrstio 1979 u registar svetske baštine.

Page 63: Reprodukcije - Praistorija

Pećinska slika iz pećine Magura u Bugarskoj

Page 64: Reprodukcije - Praistorija

Kultura Lepenskog Vira

Page 65: Reprodukcije - Praistorija

Nakon što je tokom šezdesetih godina započela izgradnja hidroelektrane i aku-mulacionog jezera na Đerdapu, došlo je do arheoloških istraživanja kako bi se ispitao teren koji je trebao da bude potopljen. Tako se došlo do otkrića koja će u dobroj meri izmeniti sliku koju smo do tada imali o evropskoj praistoriji. Kul-tura Lepenskog Vira je originalna i samonikla i usaglašena je svojim odnosom sa krajnje uprošćenim oblicima kultura lovačko-sakupljačkih zajednica srednjeg kamenog doba.

Page 66: Reprodukcije - Praistorija

U naseljima kulture Lepenskog Vira otkriven je veliki broj staništa sa svetilištem i raznovrsni sakralni predmeti. Sva ta staništa imaju neuobičajene osnove u vidu zarubljenog kružnog isečka, projektovane trijangulacijom (trougaoni modul), tj. metodom koju su tek u naše vreme uveli u arhitekturu Frank Lojd Rajt i Bakminster Fuler. U osnovi svakog staništa postavljeni su, od pročelja prema začelju, ukošeni kameni pragovi, pravougaono ognjište, loptasti kameni žrtvenik i skulpture od džinovskih oblutaka.

Page 67: Reprodukcije - Praistorija
Page 68: Reprodukcije - Praistorija

Dupljajska kolica su naziv za dvoja kolica koja su otkrivena početkom 20. veka u Banatu, u mestu Dupljaja, po kome su i dobila naziv. Otkrivena su dvoja kolica od terakote koja pripadaju žutobrdskoj kulturi, dakle potiču iz srednjeg bronzanog doba. Prema pretpostavkama, stara su oko 3.500 godina. Jedna kolica su sa tri točka i u njih su upregnute patke. Uz njih je nađen i pok-lopac. Na drugim kolicima ruda je polomljena, pa imaju samo dva točka. Na kolicima su ljudske figure, ali sa ptičjim kljunom. Figure su predstavljene sa zvonastom suknjom i nakitom koji je urezan. I kolica i točkovi i idol (ljudska figura) su bogato ukrašeni urezanim spiralama, kru-govima, šrafiranim trouglovima i drugim geometrijskim motivima, a na četiri mesta i prastarim solarnim simbolom, takozvanom svastikom, odnosno kukastim krstom.Dupljajska kolica su obredni predmet izuzetnog verskog značaja za praistorijski kult tog doba i govore o tadašnjim složenim religioznim koncepcijama.

Page 69: Reprodukcije - Praistorija

Količinom i značajem artefakata koji su doprli do našeg vremena, vinčanska kultura je verovatno najbogatija, najraskošnija praistorijska kultura sa ovih prostora. Još krajem devetnaestog veka, primećeno je da u okolini dunavske obale u blizini sela Vinče kraj Beograda sporadično bivaju pronađeni fragmenti predmeta od gline.

Page 70: Reprodukcije - Praistorija
Page 71: Reprodukcije - Praistorija