36
Svjetski dan školskoga mlijeka Časopis o znaČaju mlijeka i mlijeČnih proizvoda u pravilnoj prehrani MLJEKARSKA REVIJA broj 2 (18) rujan 2013. NIJE ZA PRODAJU

Revija br2 2013web

Embed Size (px)

DESCRIPTION

 

Citation preview

Page 1: Revija br2 2013web

Svjetski dan školskoga mlijeka

Časopis o znaČaju mlijeka i mlijeČnih proizvoda u pravilnoj prehrani

MLJEKARSKA REVIJA

broj 2 (18) • rujan 2013. • nije za prodaju

Page 2: Revija br2 2013web
Page 3: Revija br2 2013web

Riječ uredniceprof. dr. sc. Jasmina Havranek

glavna urednica

Dragi i poštovani čitatelji,nakon vrućeg ljeta što po klimatskim uvjetima, što po događanjima u za nas najvažnijem - poljopri-

vrednom sektoru (iako to nismo još shvatili, a ne znam što če-kamo?!), evo nas u ništa manje “vrućoj jeseni” (vrućoj po situ-aciji u kojoj smo u tom sektoru).

Začuđena sam ovim stanjem, jer ako je u toj našoj Europ-skoj uniji išta „sređeno i zajedničko“, a i sasvim jasno, onda je to POLJOPRIVREDA!!!

U ovom trenutku Europska unija nije velika izvoznica hra-ne (ali po svemu sudeći za to se priprema), što je logično jer nema dovoljno hrane u svijetu (mi je nemamo ni za sebe). Voljela bih znati koliki je udio uvezene hrane kad se podvuče crta “ovogodišnje turističke zarade”. Borimo se protiv neza-poslenosti, a upravo u ovom sektoru uz dobru organizaci-ju, odnosno strategiju, zasigurno možemo zaposliti jedan dio nezaposlenih. Hrvatska je idealna za to – raditi u takvim ru-ralnim krajevima i u kratkom vremenu, zahvaljujući cestovnoj povezanosti, biti u urbanim sredinama. Istodobno to izisku-je promjenu percepcije “tradicionalne poljoprivrede” u mo-dernim znanjem obogaćenu poljoprivredu. Naravno, ako uz to već u vrtiću promijenimo i percepciju rada, koja nam nije baš jaka strana. Pa zar zbilja nismo to u stanju (time se tre-ba kontinuirano baviti)? Ako nismo, onda neka to rade drugi Europljani (a znam da takvih ima), a mi prestanimo plakati!

Današnji broj posvetili smo upravo primjerima kako dobro može funkcionirati jedno područje stočarske poljoprivrede

- proizvodnja mlijeka.I prije no što nešto kažem o tome, htjela bih istaknuti još je-

dan učestali problem, koji se nepromišljeno prenosi iz kojeka-kvih medija, a to je kako je stočarska poljoprivreda loša jer “kra-va pojede moj ručak” (stočna hrana vs hrana za ljude). Pogreš-no je vjerovati da stočarska poljoprivreda uzima osiguravanje hrane za ljudsku populaciju (Dr. Jude Capper, Montana State University). Kako ljudska populacija raste, stočarska se industri-ja u globalnom kontekstu suočava s dosta izazova i sve većim

zahtjevima za hranom, a sve treba uskladiti s brigom za okoliš, gospodarstvom i održivo-šću. Mnogi još nisu shvatili kako produktiv-nost raste modernom praksom, nusproizvo-

dima hrane i tehnologijama.Današnja globalna - moderna

stočarska poljoprivreda jamči si-gurnu i dovoljno hranjivu hra-

nu koja osigurava ljudsko zdravlje i donosi dobrobit kao dio uravnotežene prehrane, kao i puno nusproizvoda dobrih za ljudsku prehranu (primjerice sirutku, mlaćenicu itd.).

Stočarska je proizvodnja važna za gospodarsku i društvenu održivost razvijenih zemalja, ali i zemalja u razvoju. Isto je tako veoma važno raditi na komunikaciji između dionika stočarske proizvodnje i potrošača kako bismo u budućnosti bolje razu-mjeli gospodarstvo okoliša, nutricionizma i društvene dobro-biti koje potiče stočarska poljoprivreda na globalnim i regional-nim temeljima.

Proizvodnja mlijeka jedna je od najljepših proizvodnji, u ko-joj ima puno lijepih trenutaka - možda to tako ne izgleda iz hr-vatske perspektive, ali ima i onih koji to veoma uspješno rade u Hrvatskoj. Mlijeko je kao hrana osigurano u školama veći-ne razvijenih, ali i sve više zemalja u razvoju u cijelom svijetu. Mene, ali i dobar dio mojih kolega koji su me podržavali u uvo-đenju i popularizaciji školskih programa mlijeka, pratile su dvi-je-tri nelogične i nerazumljive teze. Prvo je svakako bilo pitanje što će našoj djeci mlijeko (uopće obrok u školama), a onda smo odjednom shvatili da dobar dio djece dolazi u škole bez doručka, a da im ni dnevna prehrana nije baš bogata pravil-nom prehranom. Drugo je pitanje bilo, katkad s glupo posla-ne elektroničke pošte, ali katkad i iz nekog članka u tisku – je li mlijeko zdravo. To me pitanje posebno iznenadi kada ga po-stave visokoobrazovane osobe pa ih moram razočarati.

Iz mjeseca u mjesec, veoma sofisticiranom laboratorijskom tehnikom otkriva se sve više mikrosastojaka u mlijeku, a “ne završe” svi u mliječnim proizvodima, nego se izdvajaju i (gle čuda) odlaze u farmaceutsku industriju.

I dok mnoge nadomjeske prehrane kupujete u tabletama, provjerite ne sadrži li ih čaša mlijeka ili neki mliječni proizvod. Zato ponovno, za sve one koji mogu, žele i hoće konzumi-rati mlijeko ili mliječne proizvode – koristite ih! Koji ne mogu zbog određenih problema konzumirati mlijeko, možda mo-žete neki drugi proizvod. Protivnicima (neargumentiranim!) – ma baš me briga!

Lijepu jesen – vaša mljekoljupka.

Prof. dr. sc. Jasmina Havranek

Page 4: Revija br2 2013web

Vera Volarić i Zoran BašićHrvatska mljekarska udruga

Unatoč medijskim špekulaci-jama koje često neargumen-tirano procjenjuju i negativ-no ocjenjuju hrvatsko mlje-

karstvo a potrošače navode na mišljenje kako je naša domovina siromašna mlije-kom i ovisi o uvozu mliječnog asortima-na, u neposrednom kontaktu s proizvo-đačima mlijeka i djelatnicima hrvatskih mljekara koji rade na unapređenju kvali-tete sirovog mlijeka doznali smo na čemu naše mljekare temelje svoju preradu do-stupnu na policama trgovina, koliko im je važna sirovina domaćih proizvođača mli-jeka te koliko truda i znanja ulažu u do-bre partnerske odnose i edukaciju u svim segmentima proizvodnje mlijeka. A na nama dragi čitatelji ostaje da procijeni-mo gdje se krije prava istina o predrasu-di kako su hrvatski poljoprivrednici samo teret državnog proračuna.

Visoki standardi kvalitete

Nebrojeno su puta na stranicama ovo-ga časopisa naši priznati mljekarski znan-stvenici i stručnjaci na temelju svojih istra-živanja pisali kako je mlijeko važna namir-nica u prehrani ljudi različite životne dobi, te da je mlijeko jedina hrana koja sadrži sve sastojke potrebne za normalno funk-cioniranje čovjekova organizma. Poput mnogih naprednih europskih zemalja, i u Hrvatskoj se tijekom posljednjih pola sto-ljeća intenzivno radilo na unapređenju teh-

nologije proizvodnje mlijeka, njegove pre-rade i distribucije, osiguravajući potroša-čima visoku kvalitetu i sljedivost od polja do stola. Međutim, premalo se pozornosti pridaje isticanju kvalitete koju postižu hr-vatski proizvođači mlijeka - a koju mljeka-re poput Dukata, Vindije, Belja i Megglea dodatno oplemenjuju u svojim proizvod-nim pogonima iz kojih svakodnevno izlazi bogati proizvodni program kvalitetnih mli-ječnih proizvoda. Postignutu kvalitetu nije teško provjeriti, s obzirom na uspostavljen sustav kontrole od strane neovisnih labo-ratorija koji prema zakonom propisanim standardima redovito kontroliraju mlijeko od njegove proizvodnje na farmama, pre-ko prerade u mljekarama, te konačno na policama u trgovinama.

Čuvari hrvatske tradicije

Unatoč mnogobrojnim problemima s ko-jima se suočavaju hrvatski proizvođa-či mlijeka, a koje smo u posljednje vri-jeme pratili u medijima, ipak postoje oni koji prihvaćaju izazove tržišta, prilagođa-vaju se novim standardima proizvodnje, te ostaju živjeti na selu, na svom obitelj-skom gospodarstvu. Oni su čuvari do-bre hrvatske tradicije koji proizvode mli-jeko na svojim farmama i plasiraju ga na tržište putem hrvatskih mljekara, koje ga prerađuju u visokokvalitetne proizvode, strogo kontrolirane i potvrđene mnogim higijenskim i zdravstvenim kontrolama te međunarodnim nagradama kvalitete. U mljekarama su već desetljećima osigu-rani strogi zdravstveno-higijenski uvje-

Kvaliteta hrvatskoga mlijeka dostojna pozornosti hrvatskih potrošačaOkrenimo se proizvodima koji su plod rada naših prijatelja, susjeda, znanaca...

IMPRESSUMMlijeko i Ja

Časopis o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u

pravilnoj prehrani

Izdavač i UredništvoHrvatska mljekarska udruga

Ilica 31/3, Zagreb

tel: 01 4833 349 e-mail: [email protected]

www.hmu.hr

Za izdavačaVera Volarić

Glavna urednicaJasmina Havranek

Izvršni urednikZoran Bašić

Urednički odborRajka Božanić, Slavko Kirin,

Inga Kesner Koren, Petra Košćak Hopwood, Željko

Ljubić, Branka Magdalenić, Jasenka Špika,

Milna Tudor Kalit, Elena Wolsperger

FotoShutterstock, HMU

LektoricaJadranka Vrbnjak-Ferenčak

Tisak i oblikovanjeHlad – plus d.o.o.

Izdavanju časopisa pripomogli su:Gradski ured za

poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski

ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada

Zagreba, Zagrebačka županija - Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni

razvitak i šumarstvo

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i

distribuciji tiska pod rednim brojem 861

Page 5: Revija br2 2013web

ti koji potrošaču jamče da će konzumirati mlijeko koje, osim prehram-benih blagodati, osigurava i vrlo visoku zdravstvenu sigurnost. Gotovo sve pro-izvedeno mlijeko u RH u stajama hrvat-skih farmera prvog je razreda kvalite-te, prema pravilniku koji je izrađen po uzoru na najnaprednije zemlje EU-a, a koje već nekoliko desetljeća veliku po-zornost usmjeravaju upravo na sigur-nost hrane. Plod je to dugogodišnjega zajedničkog rada i suradnje proizvođa-ča i prerađivača mlijeka, potpomognute strukom i državnim institucijama koje su im povremeno bile više ili manje naklo-njene i ne uvijek spremne razumjeti slo-ženu problematiku hrvatskog sela i op-stanka ove za Hrvatsku strateški važne gospodarske grane.

Povjerenje domaćoj proizvodnji

Ovim tekstom želimo motivirati hrvatske potrošače da izravno mogu pridonijeti većoj potrošnji a time i proizvodnji mli-jeka i ostalih poljoprivrednih proizvoda s hrvatskih gospodarstava. Na taj se način hrvatsko gospodarstvo izravno potiče na povećanje proizvodnje koja mora zauzeti svoje mjesto kako na lo-kalnom nacionalnom, tako i na zahtjev-nom europskom tržištu. Budimo sigurni da ćemo svi zajedno uspjeti i da će kva-litetni domaći proizvodi, a kojih je u Hr-vatskoj zaista puno, uspjeti pronaći put do hrvatskog kupca. Razlozi za povje-renje u hrvatsko selo i hrvatske proizvo-đače hrane su mnogobrojni:

Kvaliteta hrvatskoga mlijeka dostojna pozornosti hrvatskih potrošačaOkrenimo se proizvodima koji su plod rada naših prijatelja, susjeda, znanaca...

• Hrvatska je i dalje zelena i čista s prirodnim i zdravim okolišem te hranom bez GMO-a.

• Hrvatska je zemlja s dugom tradicijom uz-goja stoke i proizvodnje mlijeka

• Hrvatska ima dugogodišnju tradiciju pre-rade mlijeka s visokim higijenskim standar-dima i visoku razinu praćenja kvalitete pro-izvodnje

• Hrvatska ima tradicionalni ugled mljekarske industrije i prepoznatljivost robnih marki.

• Hrvatska ima brz put od proizvođača do prerađivača i potrošača - nema dugog skladištenja i prevoženja mlijeka i mliječnih proizvoda.

• Hrvatski sustav kontrole mlijeka i mliječnih proizvoda jamči potrošaču zdrav i kvali-tetan proizvod koji dolazi iz okruženja čiji proces uzgoja, proizvodnje i prerade po-znajemo.

Kupujmo mlijeko s hrvatskih farmi Hrvatska poljoprivredna agencija, institucija koja godinama djeluje na razvoju sektora mljekarstva u našoj zemlji prije tri godine po-taknula je projekt čiji je cilj po-taknuti veću potrošnju mlijeka domaćih proizvođača. Rezulti-rao je nastankom sada već pre-poznatljivog znaka za potrošače

- Mlijeko hrvatskih farmi. Kvaliteta i sigurnost dvije su glavne toč-ke kada danas govorimo o hrani. Potrošačima se kupnjom proi-zvoda označenih znakom Mlijeko hrvatskih farmi šalje jasna po-ruka da kupuju kvalitetan i pre-poznatljiv proizvod proizveden i kontroliran u Hrvatskoj. Isto tako, potrošači trebaju biti svjesni da na taj način podržavaju razvoj hrvatske proizvodnje mlijeka i jačanje hrvatskoga mljekarskog sektora. Prepoznatljiva oznaka Mlijeko hrvatskih farmi na amba-laži mlijeka i mliječnih proizvoda potrošače informira o proizvodu u čiju je proizvodnju ugrađena kvaliteta mlijeka s hrvatskih farmi.

Lijep prizor mladih i zadovoljnih ljudi na selu

Prema nedavnom izvješću Europske komisije RH je svrstana u ruralnu ze-mlju. Stoga moramo češće isticati i promovirati područja gdje male far-

me igraju važnu ulogu ne samo u ekonomskom smislu, nego i s društvenoga i ekološkog stajališta. Upravo su ti mali proizvođači kamen temeljac života u ruralnom području, oni su čuvari tradicije koja postaje sve draža u vreme-nu sve većeg otuđenja u gradu. Razvijene europske zemlje često ističu kako mala obiteljska gospodarstva imaju velik utjecaj u poljoprivredi i ruralnom ra-zvoju, jer pružaju sigurnost stanovništvu s niskim primanjima ili ograničenim mogućnostima za zaposlenje, ali postaju temelj za agroturizam, obrtništvo u smislu starih zanata te lokalnu proizvodnju hrane. Ona čuvaju okoliš izbje-gavajući prekomjerno korištenje proizvodnih resursa, prepoznajući ekosu-stav i zaustavljanje daljnjega gubitka biološke raznolikosti. I Republika Hrvat-ska hitno treba donijeti strategiju očuvanja svog ruralnog područja, očuvanja sela i seoskih gospodarstva.

Obitelj Fumić iz Draženovića kod Brinja

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 3

Page 6: Revija br2 2013web

KVALITETA HRVATSKOGA MLIJEKA

U samom srcu Zagreba - najveći zlatnik u kruni hrvatskoga mljekarstva

…okuplja velike i male već punih sto godina

Korektni partnerski odnosi - prioritetni je

cilj Dukata, ističu Dukatovi kooperanti

Vera Volarić i Zoran BašićHrvatska mljekarska udruga

Kada kažemo da Hrvatska ima dugu tradiciju u uzgoju sto-ke i proizvodnji mlijeka prva asocijacija je Dukat, odnosno

Gradska mljekara u Zagrebu utemeljena daleke 1912. godine, u kojoj su se odu-vijek proizvodile svima nama dobro po-znate mliječne delicije, kao logična na-dogradnja na kvalitetnu sirovinu proizve-denu na hrvatskim farmama.

Mljekarski stručnjaci u Dukatu kon-tinuirano su surađivali sa znanstveno-stručnim institucijama čiji je prvenstve-

ni cilj bio - edukacija proizvođača mlije-ka. Važna činjenica koja opisuje nasto-janje Dukata da educira proizvođače mlijeka svakako je pokretanje popular-ne i farmerima prilagođene publikacije Bilten Zagrebačke mljekare 1964. Tako su proizvođači mlijeka svakoga mje-seca mogli dobiti aktualna znanja i in-formacije o tehnologiji proizvodnje. Ti-jekom godina publikacija prerasta u Mljekarski list koji i danas dolazi na sva poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka.

S četrnaest proizvodnih pogona u Hr-vatskoj i regiji Dukat je danas vodeća regionalna mliječna industrija, a ujed-no i jedna od vodećih regionalnih rob-nih marki mliječnih proizvoda. Robne su marke nositelji mnogih domaćih i među-narodnih priznanja, poput Superior Ta-ste nagrade za 2013. godinu za vrhun-sku kvalitetu i okus koju ponosno nosi

11 Dukatovih proizvoda. Krovna rob-na marka Dukat šest je godina zare-dom, prema izboru potrošača, progla-šavana najpouzdanijom robnom mar-kom mliječnih proizvoda u Hrvatskoj. U prvom pak hrvatskom istraživanju Best Buy Award Dukat je proglašen proizvo-đačem mliječnih proizvoda koji potroša-čima nudi najbolji omjer kvalitete i cije-ne. Inovativnost, inzistiranje na kvaliteti i primjena najnovijih dostignuća u pre-hrambenoj i mliječnoj industriji omogu-ćili su Dukatu poziciju tržišnog lidera te predvodnika novih trendova u mliječnoj industriji. Pritom su stručnost, profesio-nalnost, predanost i poduzetnički duh vrijednosti snažno utkane u korporativ-nu kulturu i poslovanje Dukatova tima zaposlenika. Potvrđuje to i činjenica iz 2007., kada su definirane nove strateške odrednice kojima se još više ističe važ-nost otkupa mlijeka s hrvatskih farmi te

Mlijeko i JaMLJEKARSKA REVIJA4

Page 7: Revija br2 2013web

Školovanje mladih proizvođača temelj je za

prihvaćanje novih tehnologija u proizvodnji mlijeka

danas Dukat mlijeka nose oznaku “Mli-jeko hrvatskih farmi”.

Mljekarski znanstvenici i praktiča-ri Dukat često vežu uz izvrstan primjer poticanja razvoja primarne proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj, koja tijekom godina postaje i strateška odrednica i platfor-ma društveno odgovornog poslovanja u Dukatu.

A da je ulaganje u primarnu proi-zvodnju svježega sirovog mlijeka u Hr-vatskoj, unapređenje i prilagodba po-slovanja svojih proizvođača mlijeka, a time i jačanje njihove konkurentnosti prioritetni cilj Dukata često se može čuti i od proizvođača mlijeka. Potkre-pljuju to i korektnim i kvalitetno uspo-stavljenim partnerskim odnosima sa svojim otkupljivačem mlijeka.

Mladi, školovani i uzorni

Istaknut ćemo uzorne obitelji Glavaš i Pandek, čiji su predstavnici Božidar i Kristijan mladi ljudi koji su zanat stekli na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvi-ma, gdje je proizvodnja mlijeka tradici-ja. Danas su i Božidar i Kristijan uspješ-ni poduzetnici, a obiteljsku tradiciju pro-izvodnje mlijeka pretvorili su u ozbiljan posao. Posebnu pozornost usmjerili su na suradnju sa strukom i kontinuira-nu edukaciju, a svoju društvenu odgo-vornost potvrđuju otvarajući nova radna mjesta svojim suseljanima, dajući zapra-vo odličan temelj za opstanak i razvoj hrvatskog sela.

I krave zaslužuju hotelski smještaj

Dvadesetsedmogodišnji Božidar Gla-vaš iz Bizovca od malih je nogu znao da će proizvodnja mlijeka postati nje-

gov životni poziv. Slijedio je primjer uzornih roditelja Zlatice i Marijana, koji su svoj život posvetili poljoprivredi. Za-vršio je srednju poljoprivredno-veteri-narsku školu, koja mu je svojim progra-mom i praksom dala dobar temelj za nadogradnju postojećeg i prihvaćanje novih znanja, koja dakako rezultiraju i primjenom novih tehnologija.

Prošle smo godine dovršili novu su-vremenu farmu u kojoj je danas smje-šteno 150 muznih krava. Moram ista-knuti kako je uzgoj krava tradicija u mojoj obitelji. Moji su roditelji krenuli s dvije krave i godinama postupno po-većavali broj, a prije nego što je izgra-đena ova nova, u klasičnim smo staja-ma držali 40 muznih krava. Kada sam svladao tehnologiju proizvodnje mlije-ka, roditelji su me podržali u ideji inve-stiranja u novu modernu farmu. Sreća je što smo postupno povećavali i poljo-privredne površine, tako da danas hra-nu za svoje krave proizvodimo na vla-stitim oranicama. Osim mene i oca, na farmi je još petero radnika kojima re-dovno isplaćujemo plaće a državi sve doprinose - ističe Božidar.

Ponosni i zadovoljni suradnjom

- Komforan smještaj u staji, kvalitetna hranidba i human odnos prema krava-ma, koji podrazumijeva i vođenje brige o dobrobiti krava, rezultira visokom proi-zvodnjom mlijeka koja jamči rentabilnog

i „zdravog“ proizvođača - s ponosom ističe mr. sc. Antun Milić, direktor Otku-pa i razvoja primarne proizvodnje mlije-ka u Dukatu. - Mi u Dukatu već deset-ljećima poseban naglasak stavljamo na izgradnju stabilnih i dugoročno korek-tnih poslovnih odnosa s našim koope-rantima - proizvođačima mlijeka. Sma-tramo kako kontinuiranim financijskim ulaganjima u razvoj proizvođača mlije-ka, ali i njihovom edukacijom od strane Dukatovih inženjera poljoprivrede i dok-tora veterinarske medicine, dugoročno možemo osigurati njihov opstanak i ra-zvoj, uz proizvodnju visokokvalitetne si-rovine na njihovim farmama. Dokaz su i ova dva gospodarstva s kojima imamo vrlo korektnu suradnju, kao i s najvećim brojem hrvatskih proizvođača mlijeka. Često ističemo kako Dukat svoju proi-zvodnju temelji na preradi mlijeka najvi-še kvalitete, koje je proizvedeno na hr-vatskim farmama. Stoga našim čitatelji-ma - potrošačima mlijeka mogu poručiti kako mogu biti sigurni u visoku kvalite-tu Dukatovih proizvoda. Neka poseb-nu pozornost obrate na oznaku “Mlije-ko hrvatskih farmi”, koje je Dukatu do-dijelila Hrvatska poljoprivredna agenci-

Kvaliteta hrvatskoga

mlijeka dostojna pozornosti hrvatskih

potrošača

Marijan i Božidar Glavaš s predstavnicima Dukata

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 5

Page 8: Revija br2 2013web

Kupovinom svakoga domaćeg proizvoda

potrošač pridonosi ekonomiji države u cjelini

ja, a koju nose Dukatova mlijeka. Inače, već 2000. u Hrvatskoj smo uveli stan-darde kvalitete mlijeka sukladno propi-sima EU-a. Od 2003., formiranjem Sre-dišnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima, u Hrvatskoj je uspostavljen novi sustav ispitivanja kvalitete mlijeka u kojem se, kao i u drugim zemljama EU-a, utvrđuju svi parametri kvalitete. Ovaj je sustav utvrđivanja kvalitete mlijeka akreditiran prema najvišim međunarod-nim standardima, što znači da je prihva-ćen od strane EU-a kao sustav koji u cijelosti udovoljava postavljene kriterije. Utvrđivanje kvalitete mlijeka na ovaj na-čin pruža prerađivačima sigurnost da je proizvod koji se od njega dobije visoke kvalitete i siguran za potrošača. Tome u značajnoj mjeri, ne smijemo zaboravi-ti, pridonosi i naša mljekarska industrija koja u proizvodnji koristi visoke standar-de i kvalitete ali i zdravstvene ispravno-sti. Konačno, ne treba zaboraviti kako su kvalitetno izgrađeni partnerski od-nosi mljekara s proizvođačima mlijeka, ali i obostrano njegovanje tih odnosa - ključni za proizvodnju visokokvalitetne sirovine, njezine daljnje prerade i sigur-nog plasmana svih količina proizvede-nog mlijeka - zaključuje Milić.

Logičan izbor partnera je Dukat

A da se san mladoga diplomiranog inženjera agronomije može ostvariti, svjedoči Kristijan Pandek koji je svoje znanje stečeno na Agronomskom fa-kultetu u Zagrebu i ljubav prema sto-čarstvu uspješno pretočio u praksu. Izgradnja suvremene farme krava bila je moja želja od najranijih studentskih dana. Dolaskom na fakultet znao sam čime se u životu želim baviti, a ljubav prema poljoprivredi naslijedio sam od baka i djedova - ističe Kristijan. - Pre-duvjet izgradnje farme bilo je poljopri-vredno zemljište, resurs neophodan za prozvodnju dovoljnih količina hrane za životinje. Prije sedam godina dobio sam u zakup državno poljoprivred-no zemljište u Rugvici. Zapravo je tek nakon toga krenulo projektiranje far-me, koja je dovršena prije tri godine i danas je u staji 140 muznih krava. U izgradnji sam nastojao staju opremiti tako da se krave osjećaju udobno, jer je to preduvjet proizvodnje kvalitetnog mlijeka. Smatram da mi je diploma agronomije značajno pomogla u po-slu, jer praksu nisam mogao svladava-ti bez određenih znanja i znanstvenih spoznaja, koje su opet dobar temelj za kontinuiranu cjeloživotnu edukaciju. Od prvoga dana predajem mlijeko Du-katu, jer je to naša najveća mljekarska kuća, mi smo vrlo blizu i logično je da surađujemo. Dakako, znao sam i ot-

prije da Dukat pomaže svojim proizvo-đačima mlijeka u svakodnevnim pro-blemima s kojima se susreću u proi-zvodnji. Tako se s kolegom Josipom Jurićem često čujem, razmijenimo mi-šljenja i moram priznati da često pri-hvaćam njegove prijedloge.

Navike hrvatskih potrošača

Takva suradnja rezultira proizvodnjom kvalitetnog mlijeka koje se onda u Du-katu prerađuje u širok asortiman proi-zvoda koje potrošači mogu pronaći na policama. Uvjeren sam kako naši po-trošači imaju naviku potrošnje domaćih proizvoda, a smatram da bi nam to svi-ma trebalo biti primarno. S druge stra-ne, mlijeko naših mljekara vrhunske je kvalitete kada ga uspoređujemo s razli-čitim “uvoznim” proizvodima, a što se sve može potkrijepiti podacima mno-gih istraživanja. Kupujući mlijeko od hr-vatskih mljekara potrošač pomaže op-stanak hrvatskog seljaka, ali pomaže i sebi jer će se kroz to mlijeko platiti po-rez, doći će do otvaranja novih radnih mjesta... općenito kupovinom svakoga domaćeg proizvoda potrošač prido-nosi ekonomiji države u cjelini. Tako je moja obitelj oduvijek razmišljala, a volio bih kada bi tako razmišljali na razini ci-jele države. Vjerujem da bismo tako ri-ješili mnoge probleme - zaključuje ovaj mladi proizvođač mlijeka nadomak hr-vatske metropole.

Antun Milić i Kristijan Pandek

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja6

Page 9: Revija br2 2013web
Page 10: Revija br2 2013web

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja

KVALITETA HRVATSKOGA MLIJEKA

Kvaliteta stvarana desetljećimaBogatstvo mliječnih proizvoda nastalih od mlijeka proizvedenog na hrvatskim pašnjacima i poljoprivrednim gospodarstvima svakim danom sve više privlači hrvatske potrošače i štovatelje hrvatskog sela

Proizvođači i otkupljivači

zajednički utječu na stabilnost kvalitete

Vera Volarić i Zoran BašićHrvatska mljekarska udruga

U potrazi za mlijekom proizve-denim u sjeverozapadnom dijelu naše domovine, na-išli smo na proizvođače s

uzornim stadima krava i koza koji žive u urednim i tradicionalno cvijećem oki-ćenim domovima i okućnicama. Konzu-maciji mlijeka proizvedenog na njihovim gospodarstvima to svakako daje pose-ban tek i gušt. Udruženi i dugo godina uzajamnim povjerenjem povezani s Vin-dijom iz Varaždina, svakoga dana svoje netom pomuzeno mlijeko pretaču u mli-

ječne proizvode s kojima se ova respek-tabilna mljekara s pravom može ponosi-ti. Mi ga pak s punim povjerenjem pre-poručamo našim potrošačima, pogoto-vo onima koji štuju i cijene proizvodnju mlijeka na hrvatskim farmama.

Zašto ime Vindija?

Danas, nakon više od pedeset godina ulaganja, rada i stjecanja znanja, Vindija pripada najmodernijim prehrambenim industrijama u regiji. A za one čitatelje koje zanima otkud ime Vindija, doznali smo da je nazvana po spilji Vindiji u Do-njoj Voći pokraj Varaždina, jednom od najstarijih nalazišta pračovjeka u svije-tu. Asocijacijom na praksu svjetski po-znatih mljekara koje koriste spilje kao prirodno okružje za dozrijevanje sireva, ova mljekara 1959. dobiva naziv Vindi-ja. Treba podsjetiti da se prekretnica u punjenju mlijeka u tetrapak ambalažu

dogodila upravo u Vindiji 1977. Time pu-njenje u staklene boce pomalo odlazi u povijest a građani se po prvi put susre-ću i s proizvodnom markom ‘z bregov, koja je do danas stekla status legendar-nog brenda. Potkraj sedamdesetih Vin-dija se počinje širiti unutar regije tadaš-nje Jugoslavije, otvara se nova tvornica polutvrdih sireva, a na proširenoj loka-ciji pokreće se novi pogon u kojem za-počinje proizvodnja sokova u tetrapak ambalaži i proizvodnja gotovih mliječ-nih pudinga. Od tada Vindija zapravo postaje poslovni sustav koji obuhvaća više poduzeća iz širokog područja pre-hrambene industrije. Uspostavljanje vla-stita istraživačkog tima i kontinuirana primjena novih znanstvenih dostignu-ća u proizvodnji pridonosi stalnom po-većavanju proizvodnih kapaciteta i pro-širenju asortimana, uz potpuno praće-nje sustava kvalitete što često možemo

8

Mladen i Božena Petric

s predstavnicima Vindije

Page 11: Revija br2 2013web

MLJEKARSKA REVIJA 9Mlijeko i Ja

čuti u Vindijinim promotivnim kampanja-ma. U drugoj polovici 1990. započela je najveća investicija u njezinu razvoju, a nove tehnološke linije Vindiju svrstavaju u sam vrh najmodernijih europskih pre-rađivačkih pogona.

Kvaliteta Vindija

Danas, kada promatramo poslovni su-stav Vindija, možemo zaključiti kako ga karakterizira širok asortiman proizvo-da uz koje stoji slogan “Kvaliteta Vin-dija” - u koju je ugrađena tradicija pre-hrambene proizvodnje na najvišoj razi-ni. A kada se govori o kvaliteti sirovine te procesu njezine proizvodnje na poljo-privrednim gospodarstvima proizvođa-ča mlijeka koji su osnovni preduvjet da pristup “od polja do stola” uspješno za-počne funkcionirati, i koji je ključan kako bi se dobio vrhunski konačni proizvod, neophodno je istražiti što je sve potreb-no kako bi proizvođači mlijeka sa svo-jim partnerom otkupljivačem zajednički utjecali na stalnost kvalitete.

Kreator dobrih partnerskih odnosa

Naš prvi sugovornik s razlogom je Želj-ko Ljubić, doktor veterinarske medicine, dugogodišnji djelatnik u primarnoj pro-izvodnji mlijeka i dobar poznavatelj pa i kreator dobrih partnerskih odnosa s

proizvođačima mlijeka. - Vindija je od samih po-četaka zahtijevala, a pri-tom i pomagala hrvatskim proizvođačima mlijeka da dobro poznaju načela dobre higijenske prakse na svojim farmama. Dakle, da vode ra-čuna o pravilnoj hranidbi krava, higijeni mužnje, zdravlju životinja, i što je danas od sve većeg značaja - da vode računa o dobrobiti životinja te zaštiti i očuvanju okoliša. Farmer danas treba svome mli-ječnom stadu krava osigurati uvjete ti-jekom proizvodnog života u kojima ne dolazi do značajnijih poremećaja zdrav-lja. Svaki iskusni proizvođač mlijeka reći će vam da ovakvo stanje organiz-ma značajno pridonosi i kvaliteti mlijeka. Provodeći usklađivanje naše legislative s propisima EU-a, donijeli smo zakone i pravilnike koji propisuju kvalitetu mli-jeka kao i prethodne postupke na far-mama. Danas će se svi koji prate sek-tor mljekarstva u Republici Hrvatskoj složiti da smo napravili puno, od proi-zvođača, preko prerađivača i institucija kako bismo potrošaču zajamčili kvalite-tu i sigurnost u lancu od polja do stola, i to u svakom njegovu segmentu. Kada kažem proizvođači mlijeka, mi u Vindi-ji o njima govorimo s posebnim pošto-vanjem. Kako više od tri desetljeća ak-

tivno djelujem u sektoru otkupa mlijeka u Vindiji,

mogu slobodno reći kako kroz kooperaciju Vindija zna-

čajno pridonosi razvoju sela i se-oskih kućanstava. Jedina smo mljekara u Hrvatskoj koja organizirano otkuplju-je kravlje, kozje i ovčje mlijeko. Pritom se inzistira na vrhunskoj kvaliteti ulazne sirovine, koja je potrebna kako bismo proizveli i potrošačima ponudili visoko-kvalitetne proizvode. Zbog velikog zna-čaja kvalitetne sirovine, Vindija je ustro-jila zaseban odjel - Sektor za otkup mlijeka. Bavi se organizacijom otkupa i dnevnom kontrolom mlijeka te struč-nim praćenjem farmera u svim fazama proizvodnog procesa. Na osnovi rezul-tata kemijskih i mikrobioloških analiza proizvođače svakodnevno savjetujemo o mogućnostima poboljšanja kvalitete mlijeka. Osim svakodnevne savjetodav-ne pomoći u proizvodnji, kooperantima pružamo potporu i u pripremi odgova-rajuće hrane za muzne životinje, a naši će vam kooperanti predstaviti pravu sli-ku naše suradnje - ističe Ljubić.

Uspješan i sretan...

I zaista, na farmi Milana Branovića u Kuršancu, nedaleko od Varaždina, sve se čini uzornim, od obitelji koja tu

9

Kvaliteta hrvatskoga

mlijeka dostojna pozornosti hrvatskih

potrošača

Željko Ljubić i Milan Branović

Page 12: Revija br2 2013web

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja10

radi, besprijekorna izgleda staje, njezi-na uređenog okoliša, i ne manje važno

- čistih i zadovoljnih krava koje su tije-kom snimanja mirno ležale na poste-lji od svježe ovogodišnje slame, zado-voljno preživale posljednje zalogaje tek izniknule trave koja je nakon dugo oče-kivane kiše taman krenula u intenzivan porast na pašnjaku koji okružuje staju. Na pitanje bi li išta mijenjao, naš do-maćin Milan kaže: - Mijenjao bih ljude, političare i sve one koji negativno utje-ču i štete razvoju poljoprivrede i hrvat-skog sela. Danas, nakon petnaestak godina otkako radim u proizvodnji mli-jeka, mogu reći da sam potpuno sre-tan i zadovoljan proizvodnjom, ali ni-sam zadovoljan kako me se doživljava kao poljoprivrednika, seljaka, proizvo-đača mlijeka, važne karike u proizvod-nji hrane. Moja obitelj napustila je život u Austriji i iz ljubavi prema našem Me-đimurju odlučili smo se baviti proizvod-njom mlijeka, jer su se time bavile i ge-neracije prije nas i od toga živjeli, i to sretno živjeli. Znali smo da ćemo kad-tad i mi pronaći zadovoljstvo i veselje u tom poslu - kroz smijeh kaže naš su-govornik Milan Branović.

Najbolji među najboljima

Zadovoljna može biti i Vindija čiji je ko-operant, jer službeni podaci kažu kako ova obitelj uzgaja najbolje stado simen-talske pasmine u Hrvatskoj. A osim brojčanih pokazatelja koji mjere količinu proizvedenog mlijeka, struka se složila i

kako krave na ovoj farmi imaju izvrsnu kondiciju i odličnog su zdravstvenog stanja. Pravi gazde raspoznaju svoje krave, ali im daju i imena. Tako je Flora prva na listi najboljih hrvatskih prvotel-ki simentalske pasmine, dok je Laba na drugom a Sana na petom mjestu u ta-blici koju svake godine formira Hrvatska poljoprivredna agencija. - Zaista sam ponosan što sam u ova teška vreme-na opće krize sa svojom obitelji, a po-sebno bih volio istaknuti sina Dejana i snahu Snježanu, ostvario ove rezultate. Puno sam slušao struku, čitao stručne časopise i znao da će rezultat kad-tad doći. Međutim, mislim da je najvažnije od svega da čovjek voli svoj posao... - zaključuje Branović.

Tko ih ne bi volio

Vindiji struka daje i još jednu zaslugu - prije točno trideset godina u Hrvatskoj započinje uzgoj mliječnih pasmina koza, i to uvozom sanske i alpske pasmine. Držanje koza na hrvatskim prostorima u prošlosti je često bilo vezano uz siro-maštvo i bijedu, a u narodu se za kozu govorilo da je “sirotinjska krava”. Danas kozarstvo dobiva sve veću važnost, i to zahvaljujući svojim brojnim vrijednosti-ma i prednostima. - Koze su skromne, prilagodljive i inteligentne životinje, a kada ih jednom zavoliš, ljubav ostaje za cijeli život - u predstavljanju svoga gos-podarstva kaže Božena Petric iz Jalža-beta u Varaždinskoj županiji. Ona i su-prug Mladen svoju su sreću pronašli u kozarstvu. - Danas nakon osamnaest godina tru-

da, ulaganja, primjene novih znanja i suradnje sa strukom, možemo reći da smo proizvodnju postavili na noge, da je održiva i konkurentna, i da od svog rada pristojno živimo. Naš radni dan za-počinje u pola pet ujutro kada odlazimo u staju gdje nas čeka naših 70 koza i još toliko mladih. Dok je moj dio posla mužnja, na suprugu je da sve temelji-to očisti i pripremi hranu. Slijedi odlazak na pašnjak, koji je dovoljan za sve naše koze. Isti posao nas čeka i uvečer, da-

kako, i ponovni odlazak na pašu, što nam je zapravo najdraži dio radnog vremena jer s veselim i rado-znalim kozama svaki dan donese nešto novo. Veseli me što kozje mlijeko sve više privlači pozornost mnogih, mislim da potrošači pomalo počinju shvaća-ti kako je općenito mlijeko s nutritivnog aspekta zasigurno najkompletnija i naj-izbalansiranija prehrambena namirnica.

Uzajamno povjerenje od samog početka

U predstavljanju ove pasmine koza naša sugovornica je Vesna Jovanović Bunta, dr. vet. med., voditeljica Sekto-ra za otkup ovčjega i kozjeg mlijeka u Vindiji. Ističe kako je ova pasmina podri-jetlom iz švicarsko-francuskih Alpa, a u našim se uvjetima od prvog dana poka-zala veoma prilagodljivom.

- Čitateljima će posebno biti zanimljiv podatak da su koze izrazito dobri proi-zvođači mlijeka, osobito ako se uzme u obzir da u povoljnim uvjetima hranidbe i njege mogu ostvariti proizvodnju mli-jeka i do 20 puta veću od vlastite tjele-sne mase. Međutim, ne bih rekla da je ta činjenica jedina od presudne važno-sti za proizvodnju kozjeg mlijeka. Danas se sve više ističu brojne nutritivne i tera-peutske vrijednosti kozjeg mlijeka u pre-hrani. Dakako, nakon tih prvih uvezenih grla prije trideset godina, Vindija je po-sebnu pozornost usmjerila prema uzga-jivačima koza. Krenuli smo sa stručnim službama i fakultetima u edukacije na terenu, a danas sam veoma zadovoljna i sretna kada s kolegicama Irenom Đu-rasek i Nadom Kolarić u obilasku terena i naših kooperanata naiđem na ovakav prizor. Svakako će vam i ovaj prizor dati dovoljno informacija za vaše čitatelje, a poruka će biti jasna - to što se ove ko-zice ne odvajaju od nas možemo pripi-sati jedino svakodnevno predanom po-slu gospođe Božene i njezina supruga Mladena.

Jedina smo mljekara u Hrvatskoj koja

organizirano otkupljuje kravlje, kozje i ovčje mlijeko. Pritom se inzistira na vrhunskoj kvaliteti ulazne sirovine, koja je potrebna kako bismo proizveli i potrošačima ponudili visokokvalitetne proizvode

Page 13: Revija br2 2013web
Page 14: Revija br2 2013web

Dostojanstveno i moćno Belje kakvo je oduvijek i biloPotpuna sljedivost u ratarskoj i stočarskoj proizvodnji - od polja do stola potrošača

Povijest će budućim generacijama isticati

kako je 2005. godina bila od presudne važnosti za Belje

Vera Volarić i Zoran BašićHrvatska mljekarska udruga

O Baranji i Baranjcima, a sa-mim tim i o Belju, oduvijek se govorilo s velikom do-zom poštovanja. Tako je to

bilo sve do početka Domovinskog rata kada je naša Baranja doživjela krah, a ponosni Baranjci, tužni i poniženi, po-gnute glave tražili pomoć. Sudionici smo tog vremena i nikada ga nećemo zabo-raviti. A onda se dogodio Agrokor, koji je vratio osmijeh na lica vrijednim i radišnim Baranjcima. Danas, dvadeset godina poslije Domovinskog rata, obilazeći Ba-ranju divimo se postignutim rezultatima.

Poljoprivredna proizvodnja na plod-nim beljskim oranicama, uz korište-nje najsuvremenije poljoprivredne teh-nologije te preradom sirovine u kvali-tetne proizvode, zaokružen je proces. Godinama usavršavan, danas rezulti-ra kontroliranom proizvodnjom poljo-privrednih kultura na 20.000 ha orani-ca, koje su temelj stočarske proizvod-nje pa tako i proizvodnje mlijeka. Stalni sustavi kontrole kvalitete jamče vrhun-ske proizvode s beljskih farmi od ko-jih nastaju poznati proizvodi prehram-bene industrije Belje, čime se postiže sljedivost proizvodnje od polja do stola potrošača. Belje je tako, kao društve-no odgovorna tvrtka, u svoju strategiju razvoja, s usklađenim odnosom biljne i stočarske proizvodnje, zacrtala i zašti-tu okoliša te očuvanje biološke razno-likosti, tim više što se proizvodnja od-vija u neposrednoj blizini naše najveće rijeke Dunava i parka prirode Kopački

rit. Ovu su kvalitetu, danas nadaleko prepoznatu, gradile generacije, ulažući svoj trud i znanje, paralelno primjenju-jući nove tehnologije.

Iz bogate i zanimljive povijesti

Mnogo je zanimljivih detalja o počecima razvoja Belja, i to još davne 1697., kada je austrijski car Leopold I. princu Euge-nu Savojskom, kao nagradu za brojne vojne uspjehe, osobito za pobjedu nad Turcima kod Sente, poklonio lijep ali de-vastiran posjed u južnoj Baranji. Orga-niziran je na zapadnoeuropski način, a sjedište i uprava smješteni u mjestu Bilju, po čijem je mađarskom nazivu (Bellye) posjed i dobio ime Belje. U narednom razdoblju nasljeđuje ga kraljica Marija Terezija, a potom i njezina kći Marija Kri-stina, da bi nakon ukidanja feudalizma u Europi beljski posjed pripao nadvojvo-di Albrechtu, nasljedniku Karla Ljudevita. O veličini i naprednosti posjeda svjedoči

Vitomir Penavić voditelj

farme u Mitrovcu s 1800 krava

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja12

KVALITETA HRVATSKOGA MLIJEKA

Page 15: Revija br2 2013web

podatak o veličini belj-skih vinograda koji su rezultat povolj-

nog smještaja na padinama Popovač-kog (Banova) brda, koje jedino pogodu-je uzgajanju vinove loze.

Prema podatku iz 1852., na Belju su postojale 753 staje, a ukupni broj ži-votinja u beljskim općinama iznosio je 58.303 grla. Godine 1911. dolazi do osnivanja poljoprivredno-prerađivačkih kapaciteta za preradu poljoprivrednih proizvoda. Tvornica mliječnih proizvo-da bila je u to vrijeme jedna od najmo-dernijih, s dnevnim kapacitetom više od 22.000 litara mlijeka. U to vrijeme done-sen je i zakon kojim se Belje proglašava državnim vlasništvom.

Nakon Drugog svjetskog rata u Be-lju se mijenjaju oblici organizacije te je 1953. ono organizirano kao prvo druš-tveno gospodarstvo kombinatskog tipa pod nazivom Poljoprivredno-industrij-ski kombinat Belje. U tom je razdoblju rekonstruirana mljekara u Belom Ma-nastiru. Poratno razdoblje na Belju do-nosi mnogo promjena, a osuvremenje-na je i proizvodnja - izgrađen je sustav za navodnjavanje, došlo je do prilagod-be sjetvene strukture sukladno potreba-ma kombinata, a glavne ratarske kulture bile su pšenica, kukuruz i šećerna repa. Osim toga, izgrađen je pogon za sušenje i doradu sjemenskog kukuruza, a najve-ći dio proizvodnje bio je namijenjen izvo-zu. Godine 1984. izgrađena je moderna farma mliječnih krava u Popovcu kapaci-teta 938 grla, sa slobodnim načinom dr-žanja. Prehrambena industrija Belje za-počela je proizvodnju svježih krem-sire-va pod imenom ABC, danas zasigurno apsolutno prepoznatljivim brendom.

Devedesetih godina dolazi do rat-ne agresije i okupacije Baranje i sljede-

ćih sedam godina prestaje proizvodnja i kontinuitet razvoja, gospodarstvo je de-vastirano, polja zapuštena, obustavljena je proizvodnja a stočni fond uništen. Na sreću, 1998. godine Baranja je reintegri-rana u sastav Republike Hrvatske, došlo je vrijeme velikog entuzijazma, obnove i povratka ljudi svojim domovima. Ula-žu se veliki napori kako bi se obnovila proizvodnja. Volja i optimizam Baranja-ca učinili su da je ovaj dio Hrvatske po-novno počeo blistati punim sjajem, a po-vijest će budućim generacijama isticati kako je i 2005. bila od presudne važno-sti. Naime, Belje ulazi u Agrokor koncern, i od tada je sigurna budućnost Belja, koju zapravo gradi unutar najvećeg proi-zvođača hrane u ovom dijelu Europe.

Potpuna sljedivost - od polja do stola

Danas su proizvodni objekti smješteni na području cijele Baranje, i to na oko 20.000 ha obradivih površina, a u susta-vu Belja zaposleno je više od 2000 ljudi. Bogata baranjska žitnica i vodna bogat-stva temelj su poljoprivredne proizvod-nje u Belju, a od kvalitetne sirovine na-staju poznati proizvodi - brašno, sirevi, suhomesnati proizvodi i vino te je tako postignuta potpuna sljedivost u proi-zvodnji od polja do stola potrošača.

Neumorni Stjepan Ban

U potpunosti predan poslu, a posebno vezan za primarnu proizvodnju mlijeka i gotovo da ne postoji mliječno gospo-darstvo koje redovito ne obilazi i dodat-no hrabri i savjetuje kako prebroditi ovo teško vrijeme koje upravo prolazi hrvat-sko mljekarstvo. Isto tako, neumorno i nebrojeno puta ponavlja beljskim koo-perantima kako je za proizvodnju kvali-tetnih mliječnih proizvoda nužna i neop-hodna kvalitetna sirovina, tj. svježe mlije-ko koje udovoljava svim traženim stan-dardima propisanim različitim zakonima i pravilnicima, pri čemu treba istaknuti da se posebna važnost pridaje zdrav-stvenoj ispravnosti. Postavljeni uvjeti kvalitete mlijeka u Hrvatskoj danas su jednaki uvjetima koji vrijede i u ostalim zemljama Europske unije, koji su veoma strogi i ne trpe odstupanja. Tako Agro-

Stjepan Ban, Patricija Pavlović, Vlatko Pletikapić i Ivan König

Zaštita okoliša i očuvanje biološke

ravnoteže, usklađen odnos biljne proizvodnje i stočarstva, osnovna su načela poljoprivredne proizvodnje u Belju

Kvaliteta hrvatskoga

mlijeka dostojna pozornosti hrvatskih

potrošača

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 13

Page 16: Revija br2 2013web

korove tvrtke Belje i Ledo, koje u svojoj preradi kao sirovinu koriste mlijeko, apsolutno najveću pozornost posvećuju kva-liteti sirovine. - Stalna edukacija i usavršavanje ključni su čimbenici pove-

ćanja i unapređenja proizvodnje mlijeka, kako naših djelatni-ka, tako i naših kooperanata. Stoga članice Agrokor koncerna Ledo d.d. i Belje d.d. sustavno prate rezultate svojih koopera-nata, organiziraju im seminare, radionice i treninge na kojima se razmjenjuju postojeća i stječu nova iskustva. U svom du-gogodišnjem radu na razvoju kooperacije u Belju, ali na razini cijeloga Agrokora, ponosan sam što svakodnevno unapređu-jemo naše kooeprante. Tako primjerice razvoj proizvodnje mli-jeka na obiteljskim gospodarstvima Belje stimulira osigurava-njem repromaterijala potrebnog za hranidbu mliječnih krava i njihova pomlatka te tvorničkim premijama za proizvedeno vi-sokokvalitetno mlijeko. Kako bi sve raspoložive oranice zasijali kulturama potrebnim za hranidbu mliječnih krava, kreditirane su proljetna i jesenska sjetva - istaknuo je u svom izlaganju naš sugovornik Stjepan Ban.

Bilo je određenih napisa u medijima kako naša tvrtka Ledo otkazuje otkup svojim proizvođačima mlijeka. Međutim, činje-

nica je da smo radi racionalizacije posla otkup mlijeka usmjerili na Belje, koji organizira cjelokupnu kooperaciju na razini Agro-kor koncerna koja se odvija u okviru ratarske i stočarske pro-izvodnje.

OPG Lačanin

Osobito važna karika u razvoju Belja svakako je i kooperacija s vrijednim Slavoncima i Baranjcima. Uz poljoprivredne proi-zvođače, velike i male, Belje tijekom svoje duge povijesti gra-di dobre odnose, uz ulaganje kapitala i znanja. Poljoprivredna gospodarstva, tradicionalno vezana za stočarsku proizvodnju, danas primjenom suvremenih tehnologija moderniziraju svo-je farme i trude se biti ukorak s beljskim farmama. Nekoliko generacija obitelji Lačanin iz Bolmana bavilo se proizvodnjom mlijeka, a danas su braća Živojin i Predrag, uz podršku i život-no iskustvo svojih roditelja, prije pet godina izgradili novu sta-ju. - U Belju smo iznimno ponosi što nas predstavljaju ovakvi uzorni proizvođači mlijeka. Ova je obitelj posebna zato što su dvije generacije uključene u proizvodnju, ali kako je krenulo i najmlađi član Predragov sin Miloš pomalo uči o ljubavi prema poslu u staji i životinjama, razmišljajući da će mu možda jed-nog dana to biti i životni poziv. Sa 40 muznih krava, oni uredno otplaćuju kredit i kontinuirano razvijaju svoje gospodarstvo, i ono što je također važno - nastavljaju obiteljsku tradiciju pro-izvodnje mlijeka te održavaju i razvijaju ruralni prostor baranj-ske ravnice - ističe Patricija Pavlović, dipl. ing. agr., voditeljica otkupa u Belju.

Belje ima novu šampionku

Osobito smo ponosni što smo i ove godine na 21. jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu u Gudovcu, u kategoriji krava holstein pasmine, osvojili šampionsku titulu, i to s kra-vom Elizabetom s farme Popovac. Prema izvješću HPA za 2012. godinu, ona je proglašena najboljom velikom farmom u Republici Hrvatskoj. Ovo je treća godina za redom kako Be-lje ostvaruje iznimne rezultate u kategoriji holstein pasmine. Time se potvrđuje i nastavlja tradicija sustavnog uzgojno- se-lekcijskog rada na beljskim farmama - ističe Ivan König, dipl. ing. agronomije, voditelj farme Čeminac. Nastavlja kako se na svim beljskim farmama proizvodi mlijeko najvišeg razreda kvalitete od kojeg se proizvode poznati beljski sirevi. Za ABC sir-samo mlijeko vrhunske kvalitete

Brojne investicije u svim segmentima proizvodnje, kao i su-stavna edukacija djelatnika, pridonijeli su poboljšanjima kako u proizvodnim performansama, tako i u kvaliteti muznih grla glede genetskih svojstava. Osobit naglasak kontinuirano da-jemo na poboljšanje genetike naših krava, što je uz vrhunski menadžment i uvjete držanja osnovni preduvjet za postizanje izvrsnih rezultata u proizvodnji, ali i na izložbama grla. Upravo Elizabeta i još 2300 krava s beljskih farmi svakodnevno daje mlijeko najvišeg razreda kvalitete za proizvodnju ABC svje-žeg krem sira, šampiona kvalitete na brojnim domaćim i ino-zemnim ocjenjivanjima - ističe direktor beljske mljekare Vlatko Pletikapić, dipl. ing. prehrambene tehnologije.

Patricija Pavlović s farmerima Živojinom i Predragom Lačanin

Krava Elizabeta s farme Popovac

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja14

Page 17: Revija br2 2013web
Page 18: Revija br2 2013web

Vera Volarić i Zoran BašićHrvatska mljekarska udruga

T i jekom svoga 64-godiš-njeg postojanja, Osječka mljekara - Meggle prošla je dug i težak put, ali je uvi-

jek ostala neposredno vezana za siro-vinu proizvedenu na gospodarstvima vrijednih slavonskih stočara. Osnova-na je 1949. uz pomoć Međunarodne udruge UNICEF, a u sklopu Industrij-sko-poljoprivrednog kombinata (IPK) postaje važan gospodarski subjekt ne samo Osijeka nego i cijele regije, oso-bito stoga što je jedina u to vrijeme proizvodila mlijeko u prahu. Devede-setih godina otvara se novi smjer po-

Najbolje iz srca Slavonije...poručuju svojim potrošačima vrijedni slavonski stočari i mljekari

Najveća referenca za hrvatske mljekare,

bez obzira na vlasništvo, otkup je mlijeka od hrvatskih proizvođača

slovanja, a ime se mijenja u IPK MIA Mljekarska industrija d.o.o. Ipak, uzlet Osječke mljekare počinje sredinom devedesetih ulaskom Megglea, a de-setak godina kasnije započinje inten-zivno ulaganje i proširenje asortimana proizvoda. U predstavljanju Osječke mljekare često čujemo kako se njezi-na tradicija odlično uklopila u 130 go-dina dugu tradiciju mljekarstva u obi-teljskoj mljekari Meggle.

Predanost poslu - vrijedno naslijeđe

U proteklom dvadesetogodišnjem ra-zvoju uložena su značajna sredstva u modernu tehnologiju proizvodnje mli-ječnih proizvoda. U pogon je puštena nova maslarna, nova linija za fermen-tirane proizvode, najsuvremenija puni-lica za proizvodnju UHT mlijeka, nova punilica PET ambalaže, a obnovljena je i kompletna infrastruktura. Meggle je danas mljekara s prepoznatljivom tradicijom proizvodnje visokovrijednih proizvoda iz najkvalitetnijeg mlijeka sla-

vonskih proizvođača. - Naša mljekara danas posluje i proizvodi prije svega sukladno potrebama i željama nacio-nalnog tržišta, odnosno hrvatskih ku-paca - ističe voditeljica sirovinske služ-be Jasenka Špika, dipl. ing. agronomi-je. Ljubav prema mljekarstvu naslijedila je od oca Ivice, koji je dao veliki dopri-nos razvoju poljoprivredno-prehram-bene industrije nakon Drugoga svjet-skog rata, pa sve do osamdesetih go-dina. Ističe kako je tijekom svoga goto-vo tridesetogodišnjeg rada u struci od prvoga dana tvrdila kako je za hrvat-ske mljekare, bez obzira na njihovo vla-sništvo, oduvijek najbolja referenca to što otkupljuju mlijeko domaćih proizvo-đača, te kaže: Kada nas potrošači pi-taju kako mogu biti sigurni da kupuju-ći Meggleove proizvode jedu domaće, uvijek kažem da mogu pitati naše ko-operante - jesmo li i koliko smo otkupi-li mlijeka s njihovih farmi. Kada kažem naši kooperanti, uvijek volim istaknuti konkretan primjer.

KVALITETA HRVATSKOGA MLIJEKA

MLJEKARSKA REVIJA16 Mlijeko i Ja

Page 19: Revija br2 2013web

Mediji često šalju u javnost iskrivljenu

sliku o poljoprivrednicima

Kvaliteta hrvatskoga

mlijeka dostojna pozornosti hrvatskih

potrošača

Vjernost Meggleu od samog početka

Zorka Čerba i njezina obitelj odličan su primjer pravih marljivih slavonskih gos-podara koji proizvode sirovinu najviše kvalitete. S ovom obitelji imamo dugo-godišnju suradnju, zapravo od kada su krenuli s proizvodnjom Meggle ot-kupljuje mlijeko s njihove farme. Če-sto ističem svojim prijateljima i znanci-ma da je naša Kravica Jagoda s tele-vizijske reklame pomela konkurenciju na ovogodišnjim Danima komunikaci-ja. Ondje je Meggle proglašen oglaši-vačem godine s najboljom cjelovitom kampanjom “Želite li biti sigurni da je-dete domaće?” Odgovorno mogu reći kako Meggle vodi brigu da potrošači-ma ponudi visokokvalitetne proizvo-de, istovremeno vodeći računa o du-goročnoj opstojnosti svojih slavonskih kooperanata. Sigurna sam da potroša-či znaju to prepoznati i da to nailazi na pozitivan efekt.

Posao za cijelu obitelj

I zaista, u predstavljanju farme obite-lji Čerba iz Donjeg Miholjca i slučajni posjetitelj može zaključiti kako je ova obitelj godinama ustrajno radila ne bi li od jedne krave u staji došla do suvre-mene i rentabilne proizvodnje od koje živi cijela obitelj. Supružnici Zorka i Jo-sip prije dvadesetak godina ostali su bez posla. Međutim, ta nesretna okol-nost nije bila kamen spoticanja, dapa-če, ujedinila je obitelj u odluci da mlje-karstvo postane obiteljski posao u koji se uključio i sin Mihael. Iako su krenu-li samo s jednom kravom, postupno

su povećavali broj grla vodeći računa o kvalitetnoj genetici i pravilnoj hranid-bi. Prije devet godina kreditno se za-dužuju i grade novu suvremenu staju za sedamdesetak muznih krava. Daka-ko, znaju da je krava socijalna životinja koja voli biti i na zraku i na paši, sto-ga su oko farme ostavili velike površine na koje njihove krave slobodno i po vo-lji izlaze. - Bez upoznavanja krave kao proizvodne životinje ne može se os-tvarivati napredak u smislu povećanja proizvodnosti. Mi smo postupno po-većavali stado na tri, četiri i više krava. Dakle, u vrijeme našeg početka bavlje-nja ovom proizvodnjom imali smo jed-nu kravu i tri jutra zemlje. Postupno smo prema mogućnostima povećavali proizvodnju, dakako, i kreditno se za-duživali. Nije nama nitko dao ništa što nismo zaslužili svojim radom. Sve koji i dalje smatraju da su hrvatski proizvo-đači mlijeka, ali i općenito poljoprivred-nici “nametnici” ovoga društva i da do-bivaju nešto što ne zaslužuju - pozivam neka dođu k meni na dan-dva ili više. Mogu se uvjeriti koliko radimo i što ra-dimo, kako smo organizirali svoj radni dan, sigurna sam da će promijeniti mi-

šljenje. Žao mi je što mediji često pra-te one najlošije primjere, pa u “svakom žitu ima kukolja”, i na temelju njih stva-raju predodžbu o svim poljoprivrednici-ma. Zaista nije tako i zaista molim sve koji budu ovo čitali - neka odu na neko poljoprivredno gospodarstvo, upozna-ju se s poljoprivrednom proizvodnjom i shvate što hrvatskom seljaku znači nje-govo imanje, njegovo stado i njegovo blago - poručuje Zorka Čerba. Krave same biraju...

Kada govorimo o dobrobiti životinja na farmama, kojoj se u posljednje vrijeme pridaje sve veći značaj, Zorka ističe: Kod nas sva grla imaju ispuste oko sta-je, bez obzira na dob i kategoriju. Sma-tram da je kravama nužno osigurati ne samo dobar smještaj u staji, nego i pri-mjerene ispuste oko staje. Naše krave biraju gdje će boraviti. Tijekom ovog ljeta i veoma vrućih dana kod nas nije niti malo pala proizvodnja mlijeka. Kra-

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 17

Zorka Čerba i Jasenka Špika

Page 20: Revija br2 2013web

Zorka Čerba u ime hrvatskih

poljoprivrednika poručuje potrošačima da kupuju hrvatske proizvode jer mogu biti sigurni u njihovu kvalitetu

ve su ujutro nakon hranidbe izišle, pa-sle na travnjaku i čim je počela vrući-na, sve su bile na svojim mjestima u le-žištima. Tako je bilo i uvečer, cijele su noći bile vani. Mi svaku kravu poznaje-mo ponaosob, svakoj znamo i vrline i mane. Nama se ne događa da ne pri-mijetimo da nekoj nešto nedostaje ili da je možda bolesna. Suprug, sin, i ja re-

dovno pohađamo edukacije koje organizi-raju stručne službe. A što se tiče suradnje proizvođača mlijeka i mljeka-ra, na svom osobnom primjeru mogu reći kako je prvo mlijeko koje je proi-zvedeno na našem gospodarstvu ispo-ručeno Meggleu. S mljekarom imamo veoma korektnu suradnju, prije svega zato što nas uvažava kao partnera i taj odnos nastojimo njegovati na obostra-nu korist. Uz to, redovito dobivamo i savjetodavnu pomoć, a kad god zove-mo i nešto trebamo, sirovinska služba, na čelu s Jasenkom Špikom koja je evo i danas s vama ovdje, uvijek je na uslu-zi, bez obzira je li radni ili neradni dan. Kroz proizvodnju mlijeka stvorili smo

dobre partner-ske i prijateljske odnose. A u ime hr-vatskih poljoprivrednika koji pošteno rade i plaćaju sve obave-ze državi, poput ostalih građana, po-ručujem kako smo jedino nezadovoljni nepravdom kada se naša proizvodnja bagatelizira pa potrošači pod utjeca-jem raznoraznih krivih poruka - u trgo-vinama kupuju uvozne proizvode. Mi-slim da je došlo vrijeme da to zajednič-ki promijenimo!

MLIJEČNI KUTAK

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja18

Dr. sc. Irena Barukčić, dipl. ing. prehrambene tehnologije - nutricionist

Laboratorij za tehnologiju mlijeka i mliječnih proizvoda,Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Suvremeni brzi način života ostavlja vrlo malo vre-mena koje bi se moglo i trebalo posvetiti planira-nju i pridržavanju principa uravnotežene prehrane.

Vrlo česta pojava stoga je uzimanje obroka “u hodu”, koji su često visoke energijske a niske nutritivne vrijedno-sti. Osim toga, sve je češća pojava da djeca odbijaju mlijeko i mliječne proizvode, a umjesto toga poveća-na je konzumacija namirnica poput napitaka s viso-kim udjelom jednostavnih šećera neusporedivo manje prehrambene vrijednosti. Takav režim prehrane tije-kom duljeg razdoblja može uzrokovati teže posljedice u odrasloj dobi, poput povećane sklonosti lomovima kostiju i prekomjernoj tjelesnoj masi, a u ekstremnim slučajevima i obolijevanju od osteoporoze. Stoga je svrha Mliječnog kutka pružiti vam ideje kako brzo i jednostavno prirediti izbalansiran mliječni obrok jed-nako vrijedan i odraslima i djeci. Pritom ćemo na-glasak staviti na donekle zanemarene mliječne pro-izvode poput sirutke, mlaćenice, skute i sl., koje se odlikuju izvrsnom prehrambenom vrijednošću.

CrVEnKAPICASastojci:

1 jogurt (180 g) ili 200 mL mlaćenice3 žlice žitnih pahuljica1 žlica meda50-100 mL soka od jabukePjenica:2 žličice soka od cikle2-3 žlice mlijeka

Priprema:Sve sastojke izmiksati štapnim mikserom i izliti u čašu.Pjenicu pripremiti od soka od cikle i mlijeka - pjenasto umutiti te pažljivo izliti na napitak.

Page 21: Revija br2 2013web

MLJEKARSKA REVIJA 19Mlijeko i Ja

Page 22: Revija br2 2013web

Dr. sc. Milna Tudor Kalit

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

D jeca i adolescenti zahtijevaju brigu o prehrani, što uključuje njezino pomno planiranje, pravi-lan odabir i raznolikost namirnica, a sve s ciljem zadovoljenja osnovnih zahtjeva za rast i razvoj

mladog organizma. No, sve su češće nepravilne prehram-bene navike današnje djece i adolescenata, što dugoročno može uzrokovati vrlo štetne posljedice na njihovo zdravlje. Neke od najučestalijih prehrambenih grešaka su često pi-jenje gaziranih i zašećerenih napitaka te jedenje fast-food namirnica (hamburgeri, pizze...), prerijetka konzumacija svje-žeg voća, povrća, namirnica bogatih dijetalnim vlaknima te mliječnih proizvoda i na kraju, neredoviti obroci. Kako bismo osigurali sve hranjive tvari potrebne za svakodnevno funkci-oniranje tjelesnih organa, moramo voditi računa o redovitim obrocima: doručak, ručak, večera i dva međuobroka. Naj-škakljiviji od svih obroka je doručak.

Roditelji koji su neredoviti u doručkovanju trebaju se zami-sliti jer su oni primjer svojoj djeci. Upravo to pokazuju i istra-živanja. Danas djeca nisu redovita što se tiče doručkovanja.

Učestalost preskakanja doručka povećava se kako raste dob djece, također je veća kod djevojčica te kod djece loši-jega socioekonomskog stanja. Jedno američko istraživanje došlo je do podatka da 8% djece u dobi od 1 do 7 godina preskače doručak, 12% u dobi od 8 do 10 godina, 20% u dobi od 11 do 14 godina, i zamislite čak 30% tinejdžera (od 15 do 18 godina) ne doručkuje.

Program školskog mlijeka

Zašto ne naučiti djecu doručkovati kada je dokazano da do-ručak ima pozitivan učinak na zdravlje, ali i cjelokupni život djeteta. Djeca koja redovito doručkuju lakše zadovoljavaju dnevne potrebe za hranjivim tvarima, lakše reguliraju opti-malnu tjelesnu težinu i postižu bolje rezultate u školi zbog učinkovitijih misaonih funkcija. Osim što je važno doručko-vati, potrebno je voditi računa i o kvaliteti doručka odnosno njegovoj energetskoj i hranjivoj vrijednosti. Španjolsko istra-živanje pokazalo je da mlađa djeca jedu kvalitetniji doručak, što podrazumijeva češću konzumaciju žitarica, mlijeka i mli-ječnih proizvoda i voća. Kvaliteta doručka ovisi o tome je li konzumiran kod kuće, putem do škole (lokalna pekara) ili u samoj školi.

Program školskog mlijeka za uspješnog školarca

PrEHrAMBEnI ODGOJ

Uvođenje Programa školskog mlijeka u Hrvatskoj, prema uzoru na Europsku uniju, potaknulo je Ministarstvo poljoprivrede

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja20

Page 23: Revija br2 2013web

ski doručak pomaže i razvoj mašte i ideja te tako potiče kre-ativnost kod djeteta. Kod depresivne ili hiperaktivne djece uočen je pozitivan pomak nakon sudjelovanja u programima školskog doručka.

Organizirana prehrana u osnovnim školama RH

Prema podacima Ureda državne uprave i Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba u Hrvatskoj u školskoj godini 2009./2010. osnovne škole (875) pohađa-lo je 364.378 učenika, dok za samo 206.193 učenika (737 škola) postoji organizirana prehrana. Iz ovoga je vidljivo da je Program školskog mlijeka i te kako potreban i opravdan. Pravilnik o školskom mlijeku kao dio Programa školskog mli-jeka omogućuje svakom školarcu 0,25 L mlijeka ili ekviva-lenta mlijeka koje će biti financirano sredstvima iz nacional-nog proračuna. Program školskog mlijeka osigurava sva-kom osnovnoškolcu obrok pun važnih hranjivih tvari, vitami-na i minerala te pomaže ostvarivanju boljih školskih uspjeha.

Obilježavanje u RH postalo tradicija

Kao dio programa školskog mlijeka, posljednje srijede u mje-secu rujnu, u brojnim zemljama u svijetu, svake godine slavi

U svemu tome veliku ulogu igra

Program školskog mlijeka, čije je uvođenje u Hrvatskoj, prema uzoru na

Europsku uniju, potaknulo Ministarstvo poljo-privrede. Na taj način, mliječni obrok koji je osigu-

ran školarcima može smanjiti negativne posljedice ne-doručkovanja kod kuće, odnosno doručkovanja na putu od

kuće do škole kada je izbor doručka najčešće neprimjeren. U pravilu su to lisnata tijesta, krafne i druge namirnice visoke energetske vrijednosti, a niske prehrambene vrijednosti.

Ova inicijativa ministarstva važna je jer se djecu u najrani-joj dobi, kada su najpodložniji usvajanju zdravih prehrambe-nih navika, uči konzumirati mlijeko i mliječne proizvode. Zbog bogatstva hranjivih tvari koje sadrže, mlijeko i mliječni proi-zvodi važan su dio pravilno izbalansiranog doručka. Mlijeko je u mnogočemu nezamjenjivo. Istraživanja su dokazala da kal-cij koji čovjek unosi u obliku tableta nema tako dobar učinak kao kalcij iz mlijeka. No, mlijeko sadrži i brojne druge nutrijen-te. Samo jedna čaša mlijeka (ili ekvivalent = 1 čašica jogurta, 30-40 g sira) školarcu osigurava 30% kalcija, 10% vitamina D, 16% proteina, 11% kalija, 10% vitamina A, 33% vitamina B12, 25% vitamina B2, 10% vitamina B3, te 25% fosfora od prepo-ručenih dnevnih vrijednosti za te hranjive tvari.

Mliječnim doručkom do radne učinkovitosti i uspjeha u školi

Za školarce i njihovu usredotočenost i na neki način uspjeh u školi vrlo je važan doručak. Dokazano je da pravilno oda-bran doručak pozitivno utječe na rad mozga tako što sma-njuje napadaje gladi za koje je poznato da utječu na emocio-nalno stanje djeteta, njegovo ponašanje i radnu učinkovitost u školi. Osim toga, dokazano je i da djeca koja preskaču doručak izbjegavaju i tjelesnu aktivnost, pa nerijetko imaju veću tjelesnu težinu od one optimalne za njihovu dob, visi-nu i spol. Doručak pozitivno utječe i na pamćenje, što uklju-čuje više vrsta pamćenja: prisjećanje, epizodično pamćenje, kratkoročno i dugoročno pamćenje.

Da je Program školskog mlijeka važan pokazuje i istraži-vanje u kojem je zaključeno da nije nebitno kada se doruč-kuje. Doručak pojeden u školi 30 minuta prije testiranja po-zitivno utječe na pamćenje i prisjećanje i u slučajevima kada su djeca već doručkovala kod kuće, ali puno ranije tog ju-tra. Isto tako istraživanja koja su se provodila tijekom jedne školske godine, u kojima je dio djece konzumiralo školski doručak a drugi dio nije, pokazala su da djeca koja su imala organiziran školski doručak imaju bolje ocjene u određenim standardiziranim testovima i veću radnu učinkovitost. Tako-đer, kod djece koja doručkuju u školi uočen je i pozitivan utjecaj na psihosocijalne funkcije, raspoloženje i pozornost, čime se podiže i opće zadovoljstvo djeteta. Osim toga, škol-

Dokazano je da je doručak veoma važan obrok, jer kao prvi dnevni obrok omogućava tijelu

da pravilno krene u radni dan sa svom potrebnom energijom i hranjivim tvarima. Usprkos tome, danas je velik broj ljudi koji uopće ne doručkuju (dan započinju kavom i/ili cigaretom), ili im je doručak u stvari užina između 11 i 13 sati. Razlog je žurba ili kako kažu, jednostavno nisu gladni rano ujutro

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 21

Page 24: Revija br2 2013web

MINI-INTERVJU Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka

- CroMilk

• Koja je osnovna zadaća Vaše udruge?Rad CroMilka usmjeren je na osmišljavanje i implementa-ciju projekata u svrhu podizanja konkurentnosti domaće-ga mliječnog sektora. Riječ je o projektima koji će podići konkurentnost naših proizvođača, primjerice stvaranjem uvjeta poslovanja kakve imaju njihovi kolege u EU. Drugi smjer je podizanje svjesnosti potrošača o važnosti kori-štenja mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani.

• Koliko je za Republiku Hrvatsku važna snažna pro-izvodnja mlijeka uz prateću mljekarsku industriju? Može li nacija biti zdrava i neovisna ukoliko nema vla-stitu proizvodnju hrane? Odgovor se nameće sam - ne može. Proizvodnja hrane mora biti nacionalni interes svake zemlje pa tako i Hrvat-ske. Pogledamo li podatak da je u Hrvatskoj gotovo 50% hrane iz uvoza i da smo jedina EU zemlja koja nema neo-visnost u tom pogledu, posve je jasno da je za Hrvatsku snažna proizvodnja mlijeka te opstanak i razvoj mljekar-skog sektora iznimno važan. Mliječna industrija je u EU jedna od najvažnijih grana gospodarstva.

• Koliko su europski potrošači senzibilizirani za nacio-nalne proizvode i jesu li spremni za njih platiti više?

Danski istraživači nedavno su provodili veliko istraživanje u Njemačkoj i Poljskoj, koje je pokazalo kako nutricionističke informacije na pakiranju mliječnih proizvoda nemaju značaj-nu ulogu u odabiru. No, s druge strane, utjecaj je bio primi-jećen upravo prilikom označavanja zemlje porijekla. Potro-šači u Europi osjetljivi su na to da kupuju lokalne proizvode, a s obzirom na hrvatsku tradiciju, možemo pretpostaviti da je situacija kod nas vrlo slična. Ovdje bih istaknula hvale vri-jedan projekt Mlijeko hrvatskih farmi koji je rezultirao prepo-znatljivim logotipom na ambalaži mliječnih proizvoda koji po-tječu od mlijeka proizvedenog na hrvatskim farmama.

• Vaša je udruga članica Europske asocijacije mliječ-ne industrije. Zašto je važno to partnerstvo?Kako EDA intenzivno surađuje i sudjeluje u donošenju akata EU tijela, svi članovi EDA-e pa tako i CroMilk imaju priliku pri-je donošenja određenih odluka ili zakona dati svoje mišlje-nje i sudjelovati u raspravama. Sve to vrlo je važno, jer ula-skom naše zemlje u Europsku uniju sve aktivnosti vezane uza Zajedničku poljoprivrednu politiku EU-a postaju važeće i za domaće poljoprivrednike i cijeli sektor. Velika je stvar da na taj način možemo sudjelovati u takvim procesima zajed-no s institucijama Republike Hrvatske i po prvi put biti u mo-gućnosti utjecati na izravne odluke EU tijela.

• Slažete li se da je danas više nego ikada potrebna zajednička akcija proizvođača i prerađivača u promi-canju domaćeg mljekarstva?Želimo li da naši potrošači i dalje jedu najbolje - domaće mli-ječne proizvode, mljekarski sektor, a tu mislim na proizvo-đače, industriju, ali i institucije, mora raditi zajedno. Na pro-micanju, promociji, podizanju konkurentnosti, ali i edukaciji cijelog sektora i tržišta.

se u čast mlijeka - prirodne namirnice bogatog sastava i izni-mne važnosti za razvoj mladog organizma. Taj dan naziva se Svjetski dan školskog mlijeka, a njegovo obilježavanje pokre-nula je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naro-da (FAO). U Hrvatskoj se proslava u čast mlijeku održava od 2000. u organizaciji Hrvatske mljekarske udruge, u suradnji s Gradom Zagrebom (Gradskim uredom za obrazovanje, kul-turu i sport i Gradskim uredom za poljoprivredu i šumarstvo) i HPA, te uz podršku hrvatskih mljekara. Prije svega, svrha je Svjetskog dana školskog mlijeka usmjeravanje pozornosti na potrebu uvođenja mliječnog obroka u školske jelovnike. U našoj zemlji, u manifestaciji svake godine (ove godine obi-

lježavamo 14. svjetski dan školskog mlijeka!) kroz igru, ples, glazbu, literarne i likovne radove sudjeluje sve veći broj ško-laraca iz osnovnih škola, ali i budući školarci - vrtićka djeca. Vrlo je važan i zanimljiv susret djece s poznatima sportaši-ma, promotorima pravilne prehrane i zdravog načina živo-ta. Već više godina na manifestaciji obilježavanja Svjetskog dana školskog mlijeka na važnost mlijeka u prehrani čovjeka upozoravaju zagrebački medvjedi - hokejaši kluba Medveš-čak. Ne smijemo zaboraviti izlaženje ove revije, namijenjene edukaciji potrošača mlijeka i mliječnih proizvoda, svake godi-ne uoči ovoga važnog dana. Revija na popularan način kroz članke uglednih hrvatskih stručnjaka i znanstvenika upozo-rava na važnost mlijeka i mliječnih proizvoda u pravilnoj pre-hrani svih dobnih skupina, posebice djeteta, čijem mladom organizmu u rastu i razvoju treba pristupiti s posebnom po-zornošću.

Djeca koja ne doručkuju često su pospana, teže se koncentriraju

i teže prate nastavu

Mlijeko i JaMLJEKARSKA REVIJA22

Page 25: Revija br2 2013web

Prof. dr. sc. Greta Krešić

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Opatija, Sveučilište u Rijeci

Većina trendova u prehrani danas nastaje spontano, naj-češće pod utjecajem knji-ge ili studije koja predstavlja

novu hipotezu. Iako su znanstvena ot-krića inicijalni poticaj za nastanak tren-da, trendove promoviraju mediji dok ih se javnost ne zasiti. Trend egzistira do pojave neke druge teme ili do trenutka kada potrošači ustanove da informaci-ja, proizvod ili usluga više ne zadovolja-vaju njihove potrebe.

Kako nastaje trend?

Trendovi u prehrani kao i svi ostali tren-dovi mijenjaju se s vremenom ovisno o željama i interesima potrošača, znan-stvenim spoznajama te medijskoj po-zornosti koju pojedina tema ima. Stavo-vi i uvjerenja potrošača o prehrani odre-đuju njihove želje i potrebe te njihovu odluku da će prihvatiti i slijediti pojedini trend. Na odnos potrošača prema pre-hrani i na njihovu sklonost da prihvate pojedini trend utječu: • Vjerovanja što ih održava zdravim od-nosno što pridonosi pojavi bolesti. • Stavovi o individualnoj sposobnosti da preuzmu kontrolu nad vlastitim živo-tom pa posljedično i nad prehrambenim navikama i zdravljem.• Reakcije na medijsku prezentaciju neke “aktualne” teme.

U stvaranju trendova važnu ulogu imaju mediji, i to ne samo zbog plasi-ranja informacija nego i zbog snažnog učinka koji ima fenomen ponavljanja.

Naime, ključni trenutak kod prihvaća-nja neke informacije kod potrošača jest činjenica da je ista informacija višestru-ko primljena, tj. da je odaslana iz razli-čitih izvora.

Koraci kojima neka tema zahvaljujući plasiranju kroz medije postaje “aktualna” i time utječe na nastanak trenda: 1. Potrošači trebaju neku informaci-ju, proizvod ili uslugu. Njihova potreba može biti svjesna ili nesvjesna. 2. Knjiga, znanstvena vijest ili informacija iz medija vezana uz tematiku privlači pa-žnju javnosti i medija jer zadovoljava nji-hovu potrebu. 3. Vijesti i informacije se šire. Ljudi čita-ju knjige, medijske izvještaje, izmjenjuju svoja opažanja i razgovaraju o tematici.4. Rastući interes potrošača, ali i medija generira nove medijske napise i vijesti o toj tematici. 5. Proizvođači prehrambenih proizvoda ili pružatelji usluga prehrane uočavaju narasli interes javnosti i na tržište lansira-ju proizvod (modificirani postojeći ili pot-puno novi) ili uslugu, koji su u skladu s aktualnom temom i koji imaju za cilj za-dovoljiti potrebe i očekivanja potrošača. 6. Potrošači kupuju novi proizvod ili ko-riste uslugu. To je presudan trenutak u promjeni njihovih navika. Naime, njihovi stavovi i očekivanja u odnosu na pojedi-nu tematiku mogu ili ne moraju biti potvr-đeni, što u velikoj mjeri određuje njihov izbor. Osim učinaka na zdravlje, ulogu kod prihvaćanja novog proizvoda ili uslu-ge kod potrošača ima i cijena (koja mora biti razumna), te ostale značajke (na pr-vom je mjestu okus, ali i praktičnost). 7. Tema ostaje aktualna tako dugo dok je kontinuirano zastupljena u medijima i

PrEHrAMBEnI ODGOJ

Mlijeko zadržava stabilnu pozicijuGovorimo o aktualnim trendovima u prehrani koji mogu utjecati na potrošnju mlijeka i mliječnih proizvoda

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 23

Page 26: Revija br2 2013web

dok postoje stalni poti-caji (u vidu novih spoznaja) koji će

potkrijepiti i održati trend.

Aktualni trendovi koji mogu utjecati na potrošnju mlijeka i mliječnih proizvoda

Generalno govoreći, tri su megatren-da koja određuju odabir hrane i pona-šanje potrošača: zdravlje, praktičnost i zadovoljstvo. Briga za zdravlje i porast svijesti o utjecaju prehrane na zdravlje je platforma na koju se naslanjaju dru-ge aktualnosti koje suvremeni potrošači prihvaćaju i slijede.

Mlijeko i mliječni proizvodi ubrajaju se u skupinu hrane čiju redovitu konzuma-ciju stručnjaci preporučuju u svim život-nim razdobljima. Pozitivni učinci mlijeka pripisuju se sadržaju: oleinske kiseline, konjugirane linolne kiseline, omega-3 masnih kiselina, kratkolančanih i sred-njolančanih masnih kiselina te vitamina (A, E, folna kiselina, riboflavin i B12) i mi-nerala (kalcij, magnezij, cink, fosfor).

U zapadnjačkoj prehrani zamjetan je trend smanjenja konzumacije mlijeka, i to najviše zato jer se učestalo ističe potreba za smanjenjem unosa zasićenih masnih kiselina, a upravo one čine oko polovi-cu sadržaja mliječne masti u mlijeku. Po-trošače stoga treba osvijestiti o važnosti odabira proizvoda sa smanjenim sadrža-jem mliječne masti. Također, nerijetko se sa starenjem pojavljuje intolerancija lak-toze (nemogućnost razgradnje mliječnog šećera - laktoze), koja se manifestira po-javom bolova, grčeva, nadutosti i prolje-va nakon konzumacije i vrlo malih količina mlijeka. Intolerancija laktoze ne bi trebala biti razlog za izbjegavanje mlijeka, jer na tržištu postoje i mlijeka sa značajno sma-njenim udjelom laktoze namijenjena upra-vo ovim potrošačima.

Kao izazov, nameće se promocija dobrobiti konzumacije mlijeka i mliječ-nih proizvoda za sve populacije, a je-dan je od načina da se oni približe po-trošačima i kroz danas aktualne trendo-ve u prehrani. Vrlo je važno da potrošači osvijeste činjenicu kako nedovoljna kon-zumacija mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani svih dobnih sku-

pina nosi rizik od nedovoljne opskrbe poželjnim hranjivim tvarima kojima mlijeko obiluje, a što dugoročno može dovesti do narušavanja zdravlja. Trendo-vi koji mogu utjecati na povećanje po-trošnje mlijeka:• Porast svijesti o povezanosti pre-hrane i zdravlja. Svjedoci smo svakod-nevnog porasta broja oboljelih od kro-ničnih nezaraznih bolesti koje se dovo-de u vezu s prehranom. Povećana tje-lesna masa i pretilost, koji su također u stalnom porastu, često su i preteča i pratioci tih bolesti. U preporukama za smanjenje tjelesne mase s ciljem očuva-nja i unapređenja zdravlja važno mjesto zauzima odabir i izbjegavanje određenih skupina hrane, uravnotežena prehrana i tjelesna aktivnost. Mlijeko i mliječni pro-izvodi preporučuju se za svakodnevnu konzumaciju u količini od 3 jedinice ser-viranja dnevno. Jedna jedinica servira-nja je 1 šalica mlijeka ili jogurta. S ciljem smanjivanja energetskog unosa i uno-sa zasićenih masnih kiselina, preporuka je da se konzumira mlijeko sa smanje-nim sadržajem mliječne masti, budući da ono može osigurati jednaku količinu poželjnih hranjivih tvari. Istraživanja su pokazala da osobe koje redovito kon-zumiraju preporučenu količinu mlijeka sa smanjenim sadržajem mliječne masti imaju manji rizik od pojave prekomjerne tjelesne mase, pa čak i da brže mrša-ve. Objašnjenje je u djelovanju kalcija u energetskom metabolizmu, tj. u njegovu ubrzavanju razgradnje masti. Pokazano je također da unos preporučenih količi-na mlijeka i mliječnih proizvoda djeluje pozitivno na smanjenje rizika od pojave dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bo-lesti te da pridonosi sniženju krvnog tla-ka. Važno je usvojiti naviku konzumira-nja mlijeka već u dječjoj i adolescentskoj dobi. Prospektivne su studije, naime, pokazale da su adolescenti koji su re-dovito konzumirali dvije jedinice servira-nja mlijeka imali značajno manji (čak do 43%) rizik od pojave dijabetesa u odra-sloj dobi, u usporedbi s vršnjacima koji su konzumirali pola jedinice serviranja mlijeka dnevno.

• Porast interesa za funkcionalnom hra-nom. Hrana koja osim prehram-bene vrijednosti iskazuje pozitivne učin-ke na jednu ili više funkcija u organiz-mu iznimno je zanimljiva suvremenim potrošačima i predstavlja najbrže rastu-ći tržišni segment. Očekivanja potroša-ča usmjerena su prema prevenciji bole-sti srca i krvožilnog sustava, očuvanju mentalnih sposobnosti, usporavanju starenja, poboljšanju imuniteta, očuva-nju zdravlja očiju i detoksikaciji. Među funkcionalnim proizvodima na tržištu, najveći je udio upravo mliječnih proizvo-da obogaćenih probioticima i prebio-ticima. Unutar te skupine na tržištu su najuspješniji proizvodi koji zahvaljujući svojem pakiranju osiguravaju “dnevnu dozu” probiotika. Takvim je pakiranjem u znatnoj mjeri zadovoljena potreba po-trošača za praktičnošću, što je vrlo važ-no kod odabira tih proizvoda.

• Porast interesa za zdravim pre-hrambenim navikama. Među zdravim prehrambenim navikama koje potrošači sve više prihvaćaju značajno mjesto zau-zima redovito doručkovanje. Potrošači su svakodnevno bombardirani informacija-ma o pozitivnim učincima doručka kako na djecu tako i na odrasle. Kod djece je dokazano, ona koja redovito doručkuju imaju bolje pamćenje i koncentraciju te postižu bolji školski uspjeh. Kod odraslih se navika doručkovanja povezuje s odr-žavanjem poželjne tjelesne mase, ade-kvatnom razinom šećera u krvi te dovolj-nom količine energije tijekom dana. Mli-jeko i mliječni proizvodi trebali bi biti nei-zostavan dio pravilnog doručka. Idealan doručak koji može osigurati dovoljnu koli-činu energije, bjelančevina, vitamina i mi-nerala a da organizam ne optereti preveli-kom količinom masti i/ili šećera trebao bi se sastojati od peciva (ili kruha) od cjelovi-tih žitarica, mlijeka i mliječnih proizvoda sa smanjenim sadržajem masti i jednog ko-mada voća (ili cijeđenoga voćnog soka).

Mlijeko i JaMLJEKARSKA REVIJA24

Page 27: Revija br2 2013web

• Porast interesa za bje-lančevinama. Bjelančevine u prehra-ni već neko vrijeme nisu predmet inte-resa samo sportaša koji žele povećati mišićnu masu već i drugih skupina po-trošača (primjerice, onih koji žele smr-šaviti, starijih osoba koje žele zadržati količinu i aktivnost mišićne mase, ro-ditelja djece sportaša i sl.). Nedavno istraživanje provedeno u SAD-u poka-zalo je da je čak 63% ispitanika izja-vilo kako im je prilikom čitanja ozna-ka na hrani najvažniji sadržaj bjelanče-vina. Čak 57% ispitanika izjavilo je da prilikom odabira hrane vode računa o tome da dobiju što više bjelančevina. Prema poželjnosti, za potrošače bje-lančevine zauzimaju treće mjesto (od-mah poslije vlakana i integralnih žitari-ca). Premda uobičajena zapadnjačka prehrana nije manjkava bjelančevina-ma nego je prosječan unos čak i veći od preporučenog, u suvremenim pre-porukama naglasak se stavlja na po-trebu za ravnomjernom raspodjelom unosa bjelančevina kroz sve glavne obroke tijekom dana, a ne da se one unose kao što je uobičajeno samo u jednom obroku (najčešće večeri ili ka-snom ručku). Budući da organizam ne može odjednom učinkovito iskoristiti veliku količinu bjelančevina, ujednače-na raspodjela kroz sve obroke prido-nosi optimiranju sastava tijela, regula-ciji krvnog tlaka, postizanju osjećaja si-tosti te regulaciji tjelesne mase. U sva-kom glavnom obroku trebalo bi unije-ti 20-30 grama bjelančevina. Ukupan preporučeni dnevni unos bjelančevina za odraslu osobu trebao bi biti u gra-nicama 10-35% ukupnog energetskog unosa (RDA=0,8g/kg tjelesne mase).

Mlijeko sa sadržajem bjelančevina 32-35 g/L i prisutnošću svih esencijalnih aminokiselina predstavlja odličan izvor biološki vrijednih bjelančevina. Biološ-ka vrijednost bjelančevina procjenjuje se upravo na temelju sadržaja esenci-jalnih aminokiselina koje organizam ne može sam sintetizirati nego se mora-ju unijeti hranom. Opskrba esencijal-nim aminokiselinama neophodna je ti-jekom djetinjstva zbog njihove uloge u rastu i razvoju dječjeg organizma. Jed-na velika šalica mlijeka sadrži približno 8 grama bjelančevina, jedna čašica jo-gurta sadrži oko 7 grama bjelančevina što je približno jednako količini sadr-žanoj u 30 g sira. Osim građevne ulo-ge (izgradnja mišića i kostiju), biološka aktivnost mliječnih bjelančevina prote-že se od antimikrobnog učinka do po-spješivanja apsorpcije hranjivih tvari, ali i djelovanja kao faktora rasta, hor-mona, enzima i antitijela.

• Porast ekološke osviještenosti i in-teresa za konceptom održivosti. U okviru koncepta održivog razvoja pojav-ljuje se i pojam održive prehrane. Održi-va prehrana uvažava ne samo prehram-benu vrijednost hrane već i holistički promatra njezino međudjelovanje s oko-lišem. Ovaj model prehrane podrazumi-jeva odabir i konzumaciju hrane pretež-no biljnog podrijetla, minimalno obrađe-ne s naglaskom na regionalnim i lokal-nim proizvodima sezonskoga karaktera po mogućnosti iz ekološke proizvod-nje. Održivost treba očuvati u cijelom lancu hrane (od primarne proizvodnje do krajnjeg potrošača). U tom koncep-tu osim favoriziranja ekološke proizvod-nje nužno je i da sve karike lanca hra-

ne budu ekološki prihvatljive (ambalaža, transport, prerada i dr.), kao i da prodaja bude zasnovana na načelima poštenja i etičnosti. Iako je u strukturi ekoloških poljoprivrednika manji udio onih koji pro-vode ekološku stočarsku proizvodnju, interes potrošača za ekološki proizve-denim mlijekom je u porastu. Ekološko (eko- ili bio-) mlijeko odabrat će potroša-či koji razumiju koncept ekološke poljo-privredne proizvodnje te njezinu ulogu u očuvanju prirodnih resursa, cjelokupnog okoliša kao i doprinos dobrobiti i zdrav-lju životinja. • Potreba za jasnim, točnim i ned-vosmislenim informacijama o hra-ni. Obaveza proizvođača je da pravilno označe hranu, a odgovornost je na po-trošačima da oznake pročitaju i razumiju, te na temelju njih odaberu hranu i time preuzmu odgovornost za svoj odabir. Osobito je osjetljivo isticanje specifičnih oznaka na hrani koje se mogu odnositi na njezin sastav (npr. sadržaj bioaktivnih komponenata), učinke na zdravlje (npr. isticanje zdravstvenih tvrdnji), podrijetlo ili (tradicionalan) način proizvodnje. Ukoliko je hrana neispravno označena potrošač može biti doveden u zabludu glede nje-zinih značajki, a što se nikako ne smije dogoditi. Potrošačima je vrlo važan osje-ćaj da mogu vjerovati oznakama na hra-ni, čime se stvara osjećaj povjerenja pre-ma proizvođaču i proizvodu.

Stavovi i uvjerenja potrošača o prehrani

određuju njihove želje i potrebe te njihovu odluku da će prihvatiti i slijediti pojedini trend

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 25

Page 28: Revija br2 2013web

Kliničke i znanstvene studije pokazuju kako je unos mlijeka i mliječnih proizvoda kod djece često prenizak i ne zadovoljava dnevne potrebe za kalcijem

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja26

Dr. sc. Irena Barukčić

Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Djeca školskog uzrasta izlo-žena su brojnim obaveza-ma koje prije svega izisku-ju visoku razinu koncentra-

cije, sudjelovanje u nastavi i odgovaraju-ći uspjeh. Stoga je pravilnom prehranom kontinuirano potrebno osigurati dovoljne količine energije, hranjivih tvari i tekući-ne što podrazumijeva između ostalog i uzimanje dobro izbalansiranog obroka u školi. Vrlo praktičan način kako to posti-ći jest ponuditi mliječni obrok, s obzirom na to da mlijeko i mliječni proizvodi sadr-že niz korisnih nutrijenata, a i dobar su izvor energije potrebne za uspješno is-punjavanje svih obaveza kojima su uče-nici izloženi tijekom same nastave.

Mlijeko “puca” od zdravlja

Mlijeko i mliječni proizvodi neizostavan su dio pravilne prehrane, pogotovo u slu-čaju djece predškolskog i školskog uzra-sta. Osim što su najznačajniji izvor dobro iskoristivog kalcija i samim time ključni za normalan rast i razvoj kostiju, mlije-ko i mliječni proizvodi sadržavaju i visoko vrijedne proteine potrebne za izgradnju mišićnog tkiva i vitalnih organa. Naža-lost, brojne kliničke i znanstvene studije pokazuju kako je unos mlijeka i mliječnih proizvoda kod djece često prenizak i ne zadovoljava dnevne potrebe za kalcijem. Takav trend može se negativno odraziti

Zašto školarcima treba mlijeko?

PrEHrAMBEnI ODGOJ

na stabilnost kostiju u starijoj dobi te čak i pogodovati obolijevanju od osteoproze.

Osim kalcija, mlijeko i mliječni proizvo-di dobar su izvor i drugih mineralnih tva-ri poput magnezija, kalija, fosfora i cin-ka, te obiluju vitaminima B skupine, pr-venstveno riboflavinom (B2) i kobalami-nom (B12). Riboflavin je važan za zdravlje kose, kože i noktiju te za odvijanje meta-boličkih reakcija u procesu iskorištavanja ugljikohidrata, proteina i masti. S druge strane, vitamin B12 potreban je za sin-tezu krvnih stanica, te igra važnu ulogu u procesu diobe stanica - procesa koji se intenzivno odvijaju u djetinjstvu i ado-lescentskoj dobi. Mliječni šećer ili laktoza lako je probavljiv, a u crijevima potpoma-že resorpciju mineralnih tvari te sudjelu-je u očuvanju zdrave crijevne mikroflore.

Mliječna mast izrazito je lako probav-ljiva te energijom najbogatiji sastojak. Osim što nosi arome okusa i mirisa, u njezinu se sastavu nalaze brojni bioak-tivni sastojci te vitamini topljivi u masti-ma, prije svega vitamin D koji je nužan za ugradnju kalcija u koštano tkivo.

Uzme li se u obzir činjenica da mlijeko sadrži između 11 i 14% suhe tvari, ova namirnica može se smatrati i izvrsnim izvorom tekućine koju svakodnevno tre-ba unositi u organizam. Dakle, mlijeko i mliječni proizvodi imaju jako povoljan omjer energijske i hranjive vrijednosti te se s nutritivnog stajališta ubrajaju u na-mirnice najpotpunijeg i izvrsno izbalansi-ranog sastava. Zbog toga su idealno rje-šenje za zadovoljavanje triju najvažnijih

Page 29: Revija br2 2013web

potreba u školaraca: nadoknade energi-je i hranjivih tvari te osiguravanja dovoljne količine potrebne tekućine.

Tri na dan

Pravilna i uravnotežena prehrana trebala bi uključivati tri mliječna obroka na dan koji, uz ostale unesene namirnice, osigu-ravaju dostatne količine kalcija, visokovri-jednih proteina i mikronutrijenata poput vitamina B2, B12 i D. Preračunato u gra-me ili mililitre dnevne potrebe djece razli-čitih uzrasta za mlijekom i mliječnim pro-izvodima izgledaju kako je prikazano u tablici.

Često se kod roditelja javlja pitanje treba li djeci ponuditi obrano ili puno-masno mlijeko. Mliječna mast ponajvi-še utječe na energijsku vrijednost mli-ječnog obroka, a danas se na tržištu nalazi široka ponuda mliječnih proizvo-da s različitim sadržajem masti. Među-tim, u najranijoj se dobi mliječna mast nikako ne bi trebala izbjegavati budu-ći da služi kao izvor vrijednih sastoja-ka poput fosfolipida i kolesterola koji su sastavni dio svih stanica ljudskog organizma. Stoga se djeci i adoles-centima bez ikakvih dvojbi u prehranu mogu i trebaju uvrstiti mliječni proizvo-di od punomasnog mlijeka.

Slično pitanje postavlja se i kod odlu-ke treba li koristiti svježe - pasterizirano ili trajno - sterilizirano mlijeko. Prehram-bena je vrijednost obiju vrsta mlijeka vi-še-manje jednaka, pa se odabir temelji

U najranijoj se dobi mliječna

mast nikako ne bi trebala izbjegavati budući da služi kao izvor vrijednih sastojaka poput fosfolipida i kolesterola koji su sastavni dio svih stanica ljudskog organizma

prvenstveno na preferencijama okusa te na uvjetima i trajanju čuvanja koji se mogu osigurati kod kuće.

Što s “mliječnim mrgudima”

Nerijetko djeca odbijaju piti mlijeko pod izlikom da ga ne vole pa s vremenom mliječni obroci postaju sve rjeđi u sva-kodnevnoj prehrani. Takav način prehra-ne nikako nije dobrodošao na duge sta-ze, jer sa sobom nosi rizike poput defici-ta na unosu proteina, kalcija i vitamina D. Prije nego dođe do toga, postoje različiti načini kako se djecu može motivirati da konzumiraju mliječne proizvode kao što su primjerice:• Ponuditi mlijeko ili jogurt sa žitnim pa-

huljicama i svježim voćem za zajutrak.• Mnoga djeca vole jogurt pomiješan sa

svježim voćem, žličicom marmelade ili kašom od jabuke.

• Probajte skupa s djetetom za desert pripremiti mliječni napitak (milkshake) uz dodatak miksanog svježeg ili smr-znutog voća, meda, žitnih pahuljica, otopljene čokolade za kuhanje i sl.

• Isprobati različite vrste sireva.• Probajte sami s djetetom napraviti

“domaći” jogurt.• Koristiti mlijeko u pripremi pire krumpi-

ra, kremastih juha i sličnih jela.• Ponuditi rižu ili griz na mlijeku, svježi sir

izmiksan s voćem uz dodatak malo meda, itd.

• Sladoled je uvijek dobro prihvaćena alternativa.

Međutim, mnoga djeca pate i od ne-kog oblika netolerancije mlijeka, što se može odnositi na netoleranciju laktoze ili na alergijske reakcije na proteine mlije-ka. Ni u tom slučaju ne treba odustati od mliječnih proizvoda budući da je na trži-štu prisutno sve više mliječnih proizvoda u kojima je laktoza djelomice ili potpuno razgrađena, poput bezlaktoznog mlijeka. Vrlo su dobro riješenje također svi fer-mentirani napitci (jogurt i slični proizvo-di) ili potpuno zreli sirevi. Naime, u sklopu procesa fermentacije ili zrenja došlo je do određenog stupnja razgradnje i lakto-ze i proteina pa su ovakvi proizvodi puno lakše probavljivi u odnosu na mlijeko. I na kraju, uvijek možete ponuditi i druge vrste mlijeka poput kozjeg. Ono je u od-nosu na kravlje puno probavljivije zbog manjeg promjera globula mliječne ma-sti i većeg udjela lakše probavljivih frakci-ja proteina, antimikrobnih i antialergijskih osobina. Osim toga, sadrži više esenci-jalnih aminokiselina, vitamina A i D, te to-pljivog kalcija, fosfora i magnezija.

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 27

Dob djeteta (god) Potrebna količina/dan Prijedlog obroka

1 300 g ili oko 300 mL 2 bočice mlijeka (po 150 mL)

2-3 330 g ili oko 320 mL 2 šalice mlijeka i 20 g svježeg sira

4-6 350 g ili oko 340 mL 1 šalica mlijeka (150 mL), 1 mali jogurt (150 g),20 g polutvrdog ili tvrdog sira

7-9 400 g ili oko 390 mL 1 šalica mlijeka (200 mL), 1 veliki jogurt (180 g), 20 do 30 g polutvrdog ili tvrdog sira

10-13 420 g ili oko 410 mL 1 šalica mlijeka (200 mL), 1 veliki jogurt (180 g), 30 do 40 g polutvrdog ili tvrdog sira

13-18 440 g ili oko 430 mL 1 šalica mlijeka (200 mL), 1 veliki jogurt (180 g), 40 do 60 g polutvrdog ili tvrdog sira

Napomena: 150 mL mlijeka može se zamijeniti sa 150 mL jogurta

Page 30: Revija br2 2013web

Provjerite nestaje li kuglica sladoleda doista nakon točno 50 lizova, kao što su to izračunali statističari opsjednuti sladoledom

OČArAVAJUĆA MLIJEČnA POSLASTICA

Prof. dr. sc. Rajka Božanić

Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Djeca ga obožavaju, odra-sli ga rado odabiru kao de-sert, sportašima ga pred-lažu stručnjaci za prehranu,

starijima klizi niz grlo bez napora… hladi, godi i krijepi. Veliki sladokusci zapravo su potaknuli tehnologe te su osmišljene sto-tine vrsta sladoleda raznih aroma i obli-ka. S obzirom na jačanje svijesti o zdrav-lju i u tehnologiji sladoleda, puno se radi na proizvodima koji osim izvrsnog oku-sa sadrže i funkcionalne sastojke. Pri-mjerice, voćni su sladoledi (s usitnjenim voćem) bogatiji vitaminima i mineralnim tvarima te nešto niže energijske vrijedno-sti. Sladoled može sadržati probiotičke bakterije, omega masne kiseline i neke druge funkcionalne dodatke. Sladoled-ni megatrend raste i raste... Preferiraju se potpuno nove vrste, egzotične arome i neobični sastojci. Eksperimentira se s tartufima, kardamonom, đumbirom, li-munskom travom, lavandom, metvicom, cimetom, zelenim čajem, čilijem, senfom, čak i aromama poput duhana... Smjelim kombinacijama nema kraja kao ni inova-tivnim tehnologijama proizvodnje.

Što je sladoled?

Sladoled spada u kategoriju smrznutih deserata. Dijeli se u pet kategorija: mli-ječni sladoled, krem sladoled, sladoled, smrznuti aromatizirani desert i smrznu-ti voćni desert. Mliječnom i krem slado-ledu osnovni sastojak je mlijeko i oni ne smiju sadržati biljnu mast ni biljne pro-teine, a razlikuju se prema udjelu masti i suhe tvari (krem sladoledi sadrže više

masti od mliječnih). Sladoled sadrži mli-ječnu i/ili biljnu mast i proteine, dakle, on može ali ne mora sadržati mlijeko. Smr-znuti aromatizirani i voćni deserti, pak, ne smiju sadržati ni mliječnu mast ni mli-ječne proteine. Biljna mast i biljni protei-ni znatno su jeftiniji od mliječnih te tako snizuju cijenu proizvoda, ali i smanjuju njegovu prehrambenu vrijednost. Dakle, sladoled je djelomice ili potpuno zamr-znuta namirnica, a može sadržati mlijeko ili mliječne proizvode i nemliječne sastoj-ke koji se dodaju smjesi s ciljem pobolj-šanja okusa, arome, boje, mirisa i konzi-stencije. Osim toga, sladoled sadrži adi-tive za stabilizaciju i emulgiranje smjese, vodu i uklopljen zrak (za povećanje vo-lumena).

Čemu služi zrak u sladoledu?

Neposredno prije zamrzavanja u slado-lednu smjesu upuhuje se oko 50% zra-

ka te ona postaje pjenasta. Pritom se vo-lumen sladoleda udvostruči. Zrak je vrlo važan sastojak sladoleda i bez njega se ne može postići željena kvaliteta. Slado-led koji bi se potpuno zaledilo bez dodat-ka zraka postao bi tvrd poput kamena. Zbog zraka, koji je odličan izolator, slado-led dulje čuva svoj oblik na sobnoj tem-peraturi te se otapa polako tvoreći pri-tom pjenu. Istovremeno, zrak utječe na smanjen osjećaj hladnoće u ustima tije-kom konzumiranja i poboljšava okus sla-doleda.

Zašto sladoled uglavnom sadrži mast?

Iako mast podiže kalorijsku vrijednost sladoleda, bez masti je vrlo teško pro-izvesti potrošaču privlačan sladoled. Mast daje sladoledu pun okus i željenu konzistenciju. Povećava viskoznost, po-boljšava teksturu te utječe na nastajanje manjih kristala leda tijekom zamrzavanja pa je tijekom konzumiranja manji osjećaj hladnoće u ustima. Nije svejedno koja se mast koristi pri proizvodnji sladoleda. Najjeftinija je biljna mast koja daje zado-voljavajuću teksturu. Veću prehrambenu vrijednost i bolji okus daje mliječna mast, koja se može dodavati u obliku maslaca ili vrhnja. Najbolji okus sladoleda postiže se dodatkom vrhnja.

Zašto su velike razlike u cijeni?

Vrste sastojaka sladoleda određuju prije svega njegov okus, ali jednako tako i ci-jenu. Tehnološki postupci te oprema na kojoj se sladoled proizvodi uglavnom su isti za isti tip sladoleda. Najveća je razli-ka u kvaliteti sirovina od kojih se sastav-lja sladoledna smjesa. Kako su mliječna mast i mliječni proteini značajno skuplji od biljne masti i biljnih proteina, to utje-

Sladoled - namirnica kojoj rijetki mogu odoljeti

Savjeti za besprijekorno ledeno iskustvo: • Nemojte dopustiti da

sladoled omekša pa ga ponovno zamrzavati.

• Uvjerite se da je poklopac sladoleda nakon što ga jednom otvorite dobro zatvoren.

• Na mjestu gdje sladoled čuvate nemojte držati otvorene prehrambene namirnice čiji bi mirisi mogli prodrijeti u sladoled i utjecati na njegov okus.

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja28

Page 31: Revija br2 2013web

če na cijenu proizvoda, dakako, i na okus. Različiti dodaci (čokolada, nugat, komadi voća i slično) dodatno povisuju ci-jenu. Stoga se danas na tržištu mogu naći različite cjenovne kategorije sladoleda istog tipa.

Potrošnja sladoleda

Sladoled je bez sumnje jedna od najomiljenijih slastica na svi-jetu, a najveći su obožavatelji Amerikanci. Kako čak 98% ku-ćanstava redovito kupuje sladoled, SAD je zemlja u kojoj se pojede najviše sladoleda po glavi stanovnika (oko 23 kg go-dišnje). Amerikanci su kao prava sladoledna nacija još davno, kao dio tipičnoga američkog obroka, sladoled od vanilije po-služivali doseljenicima prispjelima na Ellis Island. Usput, oni su mislili da je sladoled ohlađeni maslac te su ga mazali na kruh. Suprotno očekivanjima, stanovnici hladnijih američkih država, primjerice Nebraske, pojedu više sladoleda od onih koji žive u vrućoj Kaliforniji ili na Havajima. No, i ostatak svijeta luduje za sladoledom pa nakon SAD-a na top 10 ljestvici obožavatelja sladoleda slijede Novi Zeland, Danska, Australija, Belgija i Luk-semburg, Švedska, Kanada, Norveška, Irska i Švicarska. Pri-mjerice, u Kanadi je 1988. spremljen najveći sladoled na svije-tu koji je sa svoje 24 tone ušao i u Guinnessovu knjigu rekorda. Najviše se sladoleda proda ljeti, u srpnju i kolovozu, te nedje-ljom. Statistički podaci govore da najviše sladoleda pojedu dje-ca u dobi od druge do dvanaeste godine, te osobe starije od 45 godina. Iako djeca spadaju u najgorljivije obožavatelje, čak 50% sladoleda pojedu odrasli. U svijetu, a u posljednje vrijeme i kod nas, sve više raste potrošnja obiteljskih pakiranja sladole-da. Značajno su ekonomičniji od pojedinačnih pakiranja, a sve češće sladoled se poslužuje kao desert poslije obroka.

Omiljeni okusi

Najpopularniji okus sladoleda je vanilija (20-29%), na drugom mjestu je čokolada (9-10%), a zatim slijedi jagoda. Najomiljeniji je preljev od čokolade. Među neobičnim sladoledima najčešći su oni s okusom avokada, češnjaka i azuki graha, dok je najne-običniji sigurno sladoled od kiselih krastavaca pripravljenih s ko-prom. Vrlo je zanimljivo da sladoled za desert češće biraju muš-karci nego žene, te da je među onima koji svoju zdjelicu u pot-punosti poližu opet više muškaraca (13%) od žena (8%). Narav-no, još je zanimljivije da svaki peti konzument svoju slasticu ne-sebično podijeli sa svojim kućnim ljubimcem, psom ili mačkom.

Koliko i kako ga jesti?

Sladoled se može naći na jelovniku nekoliko puta tjedno, a da pritom ne naruši ravnotežu u načinu prehrane. Naravno, sve je pitanje količine, vrste konzumiranog sladoleda te preljeva i do-dataka koji se uz njega poslužuju. Dok se nekada sladoled jeo isključivo ljeti i bio rezerviran za tople krajeve, danas sladoled s novim inovativnim okusima, vizualno dorađenim i praktičnim pa-kiranjima, postaje sve omiljenija poslastica u svakoj prigodi i go-dišnjem dobu. Jedno serviranje sladoleda (2 kuglice) u prosjeku ima manje kalorija od kolača s kremom. Stoga sladoled apsolut-no može naći svoje mjesto u uravnoteženoj prehrani i ljeti i zimi.

MLJEKARSKA REVIJA 29Mlijeko i Ja 29

Page 32: Revija br2 2013web

MLJEKARSKA REVIJA30 Mlijeko i Ja30

DUKAT

Omiljeno Dukat Brzo & Fino vrhnje za kuhanje od sada i u laganom izdanju

X Priprema ukusnih a laganih jela nikad nije bila jednostavnija, jer Dukat donosi Brzo & Fino vrhnje za kuhanje sa čak 50% manje mliječne masti! Zahvaljujući

Dukatovom iskustvu i znanju, novo Brzo & Fino vrhnje za kuhanje s oznakom "lagano" zadržalo je prepoznatljiv okus te idealnu gustoću unatoč smanjenju mliječne masti. Isprobajte svoje omiljene, lagane i ukusne recepte s novim Brzo & Fino laganim vrhnjem za kuhanje i uvjerite se u punoću okusa i lakoću pripreme. Uz novo Dukat Brzo & Fino lagano vrhnje za kuhanje, kuhanje je tako lagano!

Jedanaest Dukatovih proizvoda nagrađeno prestižnom Superior Taste nagradom

X Čak jedanaest Dukatovih mliječnih proizvoda osvojilo je Superior Taste nagradu za vrhunsku kvalitetu i okus: Dukat svježe mlijeko sa 3,2 posto m.m. i Dukat trajno mlijeko sa 2,8 posto m.m., Dukatela Classic i Dukatos natur, Sirela Podravec i Sirela Ribanac, Dukat tekući jogurt sa 2,8 posto m.m., Brzo & Fino vrhnje za kuhanje, President Zagrebački sir te SenSia natur i b.Aktiv LGG natur. Nagradu Superior Taste Award dodjeljuje Međunarodni institut za degustaciju i kvalitetu proizvoda, vodeća neovisna organizacija chefova i somelijera koja ocjenjuje kvalitetu prehrambenih proizvoda iz cijelog svijeta. Riječ je o "slijepom testiranju", u kojem kulinarski stručnjaci proizvode ocjenjuju na

temelju izgleda, mirisa, teksture, okusa te ukupnog osjećaja užitka u proizvodu. Priznanje međunarodnih kuharskih znalaca još je jedna potvrda vrhunske kvalitete i okusa Dukatovih

proizvoda koje svakodnevno prepoznaju hrvatski potrošači.

Neodoljivi novi okus - Dukat mlijeko s okusom vanilije

X Dukat trajno mlijeko vanilija novost je iz Dukatove ponude mlijeka s okusima, jedinstveno na domaćem tržištu. Neodoljiv okus vanilije zasigurno će osvojiti najmlađe mljekoljupce, no vjerujemo kako će, baš poput čokoladne inačice, postati omiljeni napitak svih uzrasta. Dukatovo trajno mlijeko vanilija pruža ukusno osvježenje kao samostalni napitak, a izvrsno je za pripremu

shakeova i mliječnih napitaka te u kombinaciji s omiljenim žitaricama.

Posni sir i vrhnje - tradicionalno jelo u laganijoj varijanti

X Posni sir i vrhnje, spoj koji ima samo 122 kcal na 100 g, oduševit će sve one koji paze na svoje zdravlje, ali istovremeno ne pristaju na kompromise kada je riječ o okusu. Posni sir, pripravljen od najboljega svježeg mlijeka, bogat je izvor kalcija i bjelančevina, sa samo 1,8% mm na 100 g baš kao i laganija inačica osvježavajućeg vrhnja. Zajedno čine jelo koje se zahvaljujući praktičnom 200 g "on-the-go" pakiranju može konzumirati gotovo uvijek i svugdje. Oni koji vode računa o uravnoteženoj prehrani sigurno će ga poslužiti kao lagani obrok, ukusni, hranjivi međuobrok ili uvrstiti na popis sastojaka za pripremu laganih slastica i osvježavajućih jela.Dukatos badem pistacija i jagoda

- novi okusi božanskog užitka X Dukatos, prvi grčki tip jogurta na našem tržištu, pruža vam

nove božanske užitke s raskošnom kombinacijom badema i pistacije te osvježavajuće jagode! Kombinacija kremastog Dukatosa, komadića badema i pistacije stvorena je za ljubitelje užitaka. Volite li kremaste jogurte s komadićima voća, prepustite se Dukatosu jagoda, novom iskustvu okusa u kojem su kremasti

jogurt neponovljive teksture i okusa i sočni komadići jagode pomiješani u

pravi voćni božanski užitak.

Popularni Dukatino Gric bogatiji je za još jedan okus!

X Novi Dukatino Gric jagoda idealan je za svakog mališana! Osim što donosi kombinaciju finog jogurta od jagode i zabavne čokoladne zvjezdice, novi Dukatino Gric jagoda mališane će razveseliti i sličicama koje se nalaze na poklopcu svakog pakiranja. Njih mališani mogu sakupljati i lijepiti u besplatni Dukatino album, a jednom kada album ispune do kraja, Dukatino će mališane iznenaditi lijepim darom.

Page 33: Revija br2 2013web

MLJEKARSKA REVIJAMlijeko i Ja 31

VINDIJA

VIVIS svježi krem sir - krema svježih sirevaVindija je na tržište lansirala potpuno novu liniju proizvoda - Vivis svježe krem sireve

X Vivis svježi krem sirevi novi su proizvodi iz Vindijina mliječnog asortimana koji od nedavno krase police svih boljih trgovina. Dobiveni su od mlijeka, vrhnja i malo soli te se odlikuju kremastom strukturom, što ih čini idealnima za mazanje na kruh. Također, veoma su zahvalni za korištenje prilikom kuhanja te pripreme gotovih jela.

Vindijini svježi krem sirevi dolaze u dva okusa namijenjena svima koji žele uživati u raskoši kvalitetnih namirnica: uz klasični, tu je i poznati i dobro prihvaćeni okus šunke.

Vivis krem sirevi proizvodi su visoke nutritivne vrijednosti. Prirodan su izvor kalcija i vitamina A te kao takvi predstavljaju kvalitetan, zdrav i ukusan obrok namijenjen najširem krugu Vindijinih cijenjenih potrošača. Ovi proizvodi izvrsne kvalitete i odličnog okusa odlikuju se i praktičnim, moderno dizajniranim pakiranjima od 20, 50, 125 i 200 grama, čija atraktivna ambalaža asocira na svježinu i laku mazivost proizvoda.

Recepte s Vivis svježim krem sirevima potražite na www.vindija.hr

Vindino - nova poslastica iz Zemlje zdravljaMliječni asortiman jedne od najvećih domaćih prehrambenih industrija bogatiji je za VINDINO, sirni i mliječni desert posebno namijenjen najmlađoj skupini potrošača

X Novo iznenađenje iz Vindije dolazi u tri okusa, pomno odabrana u mliječnim radionicama Zemlje zdravlja kako bi mali i veliki sladokusci u njima što više uživali. Stoga razlikujemo Vindino kao mliječni desert s okusom čokolade i lješnjaka, te sirni desert koji dolazi u dvije super voćne kombinacije – jagode i banane te jagode i marelice.

Svako izdanje najnovijeg Vindijina deserta donosi četiri 60-gramske čašice te je ukrašeno simpatičnim malim dinosaurom, novim zaštitnikom dječjeg zdravlja. Naime, mliječni i sirni deserti Vindino sadrže proteine, kalcij i vitamin D, sastojke potrebne za normalan rast i razvoj kostiju kod djece. Kako bi se postigao koristan učinak na zdravlje, dovoljne su dvije čašice Vindino deserta na dan!

Kad narastem, hoću biti velik… a Vindino hoću sad!

Vindija obogatila svoj asortiman Freska voćnih jogurta

X Novo izdanje jogurta Freska s okusom šumskog voća dolazi u praktičnom obiteljskom pakiranju od jedne litre u višeslojnoj kartonskoj ambalaži. Zbog profinjene tekuće konzistencije, Freska jogurt sa šumskim voćem idealan je u kombinaciji sa žitaricama ili muslijem za zdrav i ukusan doručak ili lagani međuobrok u bilo koje doba dana. Njegova posebna aroma, mješavina šumskog voća - malina, kupina, borovnica i jagoda - čini ga osvježavajućim užitkom za sve ljubitelje finih mliječnih napitaka. Tekući jogurt Freska šumsko voće proširuje asortiman jogurta u obiteljskom pakiranju (natur + šumsko voće). Višeslojna kartonska ambalaža moderno je pakiranje s inovativnim dizajnerskim rješenjem.

Tekući jogurt Freska šumsko voće: neodoljiv okus čiste šumske svježine!

CHOCO LOCO - nezaboravno mliječno iskustvo

X Iz Vindijine Zemlje zdravlja stiže poslastica namijenjena svim sladokuscima, a posebice školarcima - mliječni puding Choco Loco, u kojem su na najbolji način spojeni okusi vanilije i čokolade. Kremasti puding u svom novom, spiralno punjenom izdanju dolazi u zbirnom pakiranju koje sadrži četiri atraktivno dizajnirane čašice od 125 grama.

Ovaj desert u kojem se na originalan način sljubljuju dva popularna okusa donosi jedinstvene trenutke užitka za sve generacije potrošača, a pogotovo za mališane koji naporan dan u školi žele zasladiti Vindijinom mliječnom poslasticom. Tako od nedavno svi, od najmanjih ljubitelja slatkog pa sve do onih starijih koji krišom sliste neki od Vindijinih ukusnih deserta, mogu na policama svih boljih trgovina pronaći svoj primjerak ovog mliječnog remekdjela.

Choco Loco - nek' slatko ludilo počne!

Page 34: Revija br2 2013web

MLJEKARSKA REVIJA Mlijeko i Ja32

Najveći slavonski proizvođač mlijeka i mliječnih proizvoda lansirao je nove ukusne proizvodeSudeći po količini i raznovrsnosti novih proizvoda, možemo slobodno zaključiti da u Meggleu nikad nije dosadno. Lansiraju se novi okusi, nova pakiranja i općenito puno se inovira, i u pogledu razvoja proizvoda, ali i u pogledu ambalaže. U ovom broju predstavit ćemo čak četiri grupe proizvoda koje već možete naći na policama trgovina.

Meggle Lactofree mlijeko 1,5% m.m. 1 L

X Lactofree je inovacija namijenjena prije svega onima koji teže podnose laktozu, ali se ne žele odreći uživanja u blagom i osvježavajućem okusu mlijeka. Naime, Lactofree je pravo kravlje mlijeko sa svim svojim pozitivnim karakteristikama. Dakle, nije riječ o zamjeni već o originalnom proizvodu naših dragih krava. Tajna je u posebnom postupku kojim je iz kravljeg mlijeka odstranjena laktoza pa je njezin udio u Lactofree mlijeku manji od 0,1% što se smatra zanemarivom količinom. Lactofree mlijeko preporučamo ne samo onima koji imaju problema s laktozom, već i djeci i trudnicama i svima onima koji su tijekom života razvili neki blaži oblik intolerancije na laktozu, a takvih je prema nekim istraživanjima sve više.

Meggle tekući jogurt 2,8% i 0,9% 1,5 kg PET X Sa zobenim pahuljicama ili uz sendvič - svaki je doručak potpuniji i

ukusniji uz dobar jogurt iz Meggleove kuhinje. Meggle je poznat po izvrsnim, ukusnim i vrlo kvalitetnim jogurtima, a sada je paleti poznatih proizvoda dodao još jedno pakiranje. Riječ je o tekućem jogurtu sa 2,8% mliječne masti u novoj obiteljskoj ambalaži. S ovim MAXI pakiranjem za cijelu obitelj više se ne morate brinuti koliko jogurta trebate kupiti, jer MAXI pakiranje sadrži dovoljno ukusnog jogurta za svakog člana vaše obitelji.

Meggle kiselo vrhnje za svježi sir 25% m.m. 180g/700g

X Svježi sir vam je ukusan, ali smatrate da je još bolji ako ga prelijete finim, kremastim vrhnjem? Meggle kiselo vrhnje za svježi sir pripravljeno je upravo za tu namjenu u dva različita pakiranja – 180 g čašica i 700 g kantica. Ovim finim vrhnjem prelijte svježi sir, dodajte malo soli ili druge začine po želji i dobit ćete

ukusan jutarnji obrok ili prilog jelima, a za pripremu nećete

potrošiti više od minute. Meggle kiselo vrhnje za svježi sir sadrži

25% mliječne masti.

Meggle Fruity brusnica family pack X Šećer dolazi na kraju

pa smo za kraj ovog članka ostavili najslađega novog člana

Meggleove obitelji finih mliječnih proizvoda. Riječ je o obiteljskom pakiranju od čak 900 grama u kojem se nalazi jogurt od brusnice. Ovim proizvodom Meggle nam je ponudio iznimno ukusan spoj kremastog jogurta i brusnice - desert koji će oduševiti sve sladokusce i zasladiti mnoge lijepe trenutke u vašemu životu. Bez obzira na to uzmete li ga nakon obroka ili, onako na brzinu, sa žlicom u ruci pored hladnjaka, Meggle Fruity brusnica osvježit će vas i izmamiti vam osmijeh na usne.

MEGGLE

BELJE

Tri velike zlatne medalje u Sloveniji za ABC sir X Belje d.d. osvojilo je potkraj kolovoza

tri Velike zlatne medalje, i to za ABC svježi krem sir, ABC svježi krem sir i povrće i ABC svježi krem sir Mediteran, na Međunarodnom ocjenjivanju mlijeka i mliječnih proizvoda u okviru 51. međunarodnog sajma poljoprivrede i hrane AGRA u Gornjoj Radgoni, u Sloveniji.

Na ovogodišnjoj AGRA-i, na 68.000 četvornih metara predstavilo se 1730 izlagača iz 29 država, a među njima i 15 izlagača i

suizlagača iz Hrvatske. Ocjenjivano je ukupno 137 proizvoda, i to 26 međunarodnih tvrtki iz Slovenije, Hrvatske, Austrije i Njemačke.

ABC svježi krem sir čine samo tri sastojka – mlijeko, vrhnje i malo morske soli, ne sadrži aditive ni konzervanse, a linija ABC svježeg krem sira obogaćena je komadićima šunke, vlasca, povrća, kao i domaćim maslinama i delikatesnim kiselim krastavcima koji okus Mediterana čine tako posebnim.

Page 35: Revija br2 2013web
Page 36: Revija br2 2013web