Revija Varaždinske Toplice 3

prosinac 2014. | broj 3.

RevijaVaraždinske Toplice

besp

latn

i prim

jera

k

© m

aja

dena

c

Naklada: 2000 primjerakabesplatni primjerak

4-5

6-9

14-15

10-13

16-17

18-19

20-21

22-23

24-25

26-29

30

Sjednica Gradskog vijeća

Događanja u V. Toplicama

Dani Grada

Čestitka

Kukuljevićevi dani

Kajkavijada

Iza kulisa - Ljubomir Svetec

Maketar - Antonio Slatki

Događanja u V. Toplicama

Točka na i

Žena godine - Bernarda Cecelja

Grad Varaždinske Toplice

Sadržaj

RevijaVaraždinske Toplice

Optimizam. To je riječ s kojom bismo trebali zaspati i buditi se. Možda Vam se ponekad čini da nemate razloga za takvo što, ali i kad možda izgubite sve nade, jedino što preostaje upravo je - optimizam. S velikim O. Upravo tako trebamo ući u Novu godinu. Znam, mnogima ovo zvuči kao čista demagogija, ali ne i onome tko je na primjer, u novinama pročitao priču žene o borbi s leukemijom. Žene kojoj je svaki dan bio dar od Boga. Koja nakon sterilne sobe, sepse, vraćanja u život nikada nije izgubila jedno - optimizam. Mnogi će od Vas sada pomisliti “lako je njoj pričati kad nema kredite, ima ovo, nema ovo, ima ono...”. Predrasude... Teško je reći kako se osjeća gradonačelnik kojemu njegov Grad znači puno više od funkcije. No, sigurna sam da ćemo zajedno uspjeti.

Uostalom, krenuli smo dobro. Nema razloga da tako ne nastavimo i u godini pred nama. Ne kažem da će biti lako, ali držimo li se zajedno ne samo da će izgledati lakše nego će zaista tako i biti. Optimizam je zarazna “bolest”. Pojedinac vrlo brzo zarazi sve oko sebe. A, ne košta ništa. Okrenite se oko sebe. Vidite li novu lampu na uglu? Zatvorenu cestu gdje ste se donedavno bojali da bi Vaše dijete moglo istrčati pred automobil? To je samo ono što se vidi. Projekata je puno i većina je u fazi realizacije. Samo što je, da bi projekt

prošao, potrebno puno živaca i vremena. Zbog jedne, prema ocjenjivačima, krive riječi, kompletan se dokumenat vraća na doradu. Ne pišem ovo da bih Vas gnjavila time već da budete u tijeku i zajedno s nama sudjelujete u svakom segmentu vođenja Grada. Možemo odahnuti. Vijećnici su izglasali Proračun što znači da možemo nastaviti sa dogovorenim projektima.

Godina je prošla, a da se nismo stigli niti okrenuti. Vjerojatno će tako biti i sa slijedećom. Ali uvjerena sam da će onda naš Grad biti puno dotjeraniji i spreman na izazove koje smo stavili pred njega. Jak je on. Taj naš Grad. Trebali bismo mu vratiti sve što je on pružio nama. Koliko nas se ovdje zaljubilo, gledalo prve korake svoje djece, tugovalo, dizalo se i padalo? Sve na ulicama ovog našeg Grada. Poželimo da tako bude i ubuduće. Pokušajmo zatomiti, ako ju imamo, ljutnju u nama i krenuti s optimizmom u budućnost. Ne treba se žuriti. Korak po korak i uz volju i optimizam stići ćemo do cilja. Zažmitite. Zaželite želju. Tko kaže da se neće ostvariti? Pesimisti? Možda. Ali ne mi. Mi smo - optimisti. S pokrićem.

Srdačno Vas pozdravljam uz najljepše želje za Božić i sretnu novu 2015. godinu

Goranka Štefanić

Goranka Štefanić, gradonačelnica

Uvodna riječ

4 prosinac 2014. Varaždinske toplice

Vijećnica

GrADSKo Jednoglasno izglasan proračun

VIJEĆEGrad ulazi u zadnju godinu sanacije dugova naslijeđenih od prijašnje vlasti za što se godišnje potroši oko milijun kuna. Gradonačelnica Štefanić i dogradonačelnik Mihalić zadovoljni usvojenim proračunom

Vijećnici Grada Varaždinskih Toplica jednoglasno su izglasali Proračun za 2015. godinu. Proračun je izglasalo osam od 15 vijećnika, budući da se njih sedmero nisu pojavili na sjednici. Konkretno, sjednici nisu pristupili predstavnici HDZ-a i HSLS-a.

Na istoj su se sjednici birali novi predsjednik i potpredsjednik Gradskog vijeća. Tako je dosadašnjeg potpredsjednika Dragutina Šareca zamijenio Ljubomir Svetec dok je predsjednikom imenovan laburist Stanko Medvedec.

Podsjetimo. laburisti su na početku mandata aktualne vlasti bili dijelom topličke vladajuće koalicije, ali su iz nje istupili. Unatoč tome što je prihvatio mjesto predsjednika Gradskog vijeća, laburist Medvedec izričito je odbio mogućnost ponovnog koaliranja.

Gradonačelnica Goranka Štefanić, na kraju kratke sjednice na kojoj se ni o čemu nije raspravljalo već su sve odluke donijete jednoglasno - pa je i Proračun prošao bez ijedne primjedbe - kratko je rekla - Zadovoljna sam što je Proračun prošao i sada idemo dalje - raditi i raditi.

milijuna kuna izglasani je proračun Grada Varaždinskih

Toplica za 2015. godinu

20

Vijećnici su uoči sjednice vodili dugotrajne i iscrpljujuće razgovore i na kraju se dogovorili.

prosinac 2014. 5Varaždinske toplice

Vijećnica

GrADSKo Jednoglasno izglasan proračun

Ljubomir SvetecSDP

Stanko MedvedecLaburisti

Dragutin ŠarecSDP

novi dopredsjednik vijeća

Novi predsjednik i dopredsjednik

Petar RatkovićHNS

novi predsjednik vijeća

>> >>Prihvatio sam ovo

mjesto u interesu svih građana Varaždinskih Toplica.”

Građani Varaždinskih

Toplica bitniji su mi od bilo kakvog politikanstva.”

Podnio pismenu ostavku na mjesto predsjednika Gradskog vijeća

Smijenjeni potpredsjednik Gradskog vijeća Varaždinskih Toplica


interVju broja


interVju broja

Iz stolice stare 17 godina Bernarda Cecelja u Pušćinama bavi se najsuvremenijim inovacijama u proizvodnji madraca, jastuka, opreme za spavanje. Smatra da čovjek prvo treba biti sretan kako bi mogao usrećiti druge, kao i materijalno situiran da pomogneš drugima. Plakete zahvale za humanitarni rad ne uokviruje. Socijalnu osjetljivost ne smatra nečim čime bi se čovjek trebao razmetati, već nećim normalnim.

Bernarda Cecelja je žena koja se neće nazvati radoholičarkom već osobom koju rad ispunjava. Nedavno je proglašena i Ženom godine. Žena u mom društvu, Bernarda Cecelja, vlasnica tvrtke Bernarda iz Pušćina, vjerojatno bi se morala dobro pomučiti da prebroji koja je to nagrada po redu. Zapošljava dvjestotinjak ljudi u tri proizvodna pogona i taman uspije oprati i ispeglati stvari iz kufera da bi ih iznova spremala za novo putovanje. Da li na već osvojena tržišta ili na ona koja tek želi dodati na svoju impresivnu listu zemalja – klijenata. Govori četiri strana jezika, a u poslovnome svijetu je od 1998. godine. Na njenim se madracima i krevetima rađalo, liječilo, umiralo, voljelo, sanjalo....“ Pjesma „Kad bi jastuci znali pričati“ komotno je mogla biti ispisana u nekom od njezina pogona.

Iako bi mnogi ovdje stali, energična gospođa Bernarda ide dalje. Prvo je prihvatila mjesto u Skupštini topličke gradske tvrtke Forum da bi potom njezina manja tvrtka Bernarda Nova, specijalizirana za turizam, odlučila zagristi u vrlo tvrdu jabuku – turizam Varaždinskih Toplica. Bernarda Cecelja, rodom i adresom iz Toplica, naučila je na izazove – U Toplicama sam rođena i ondje živim. Dijete sam iz radničke obitelji. Mama je radila kao kuharica, otac je bio šumar. Jednostavno sam vezana uz te Toplice. Unazad petnaestak godina Toplice rapidno propadaju. Ne znam razlog. Dugo

sam živjela i radila vani, po povratku sam dio vremena provela u topličkoj tvornici Opruga. Ondje se rodila ideja o mom današnjem primarnom poslu.

Kako to da je firma onda u Pušćinama?-Zanemarimo to. Emotivno sam vezana uz Toplice

i živim ondje. Boli me srce prolaziti kraj tih starih kuća i gledati kako propadaju. Iz djetinjstva se sjećam, kako smo ih zvali „stranjskih“u Gradu – dolazili su ljudi iz svih krajeva. Još se sjećam kako su gošće u nošnjama ponosno hodale Toplicama. Svi su se bavili iznajmljivanjem soba čak i moja

familija, susjedi. Svi smo živjeli od tih „stranjskih“. Ona kupelj dolje, zvali smo ju „broj 3“, do Tonimira, bila je pučka kupelj – smjeli smo dolaziti svi koji smo imali neke veze s Toplicama. Primjerice, ako su nam ondje radili roditelji. Svi smo imali pravo koristiti termalnu kupelj. Bili su tada ondje i barbiri – tako smo ih zvali. Stavljali su vam rogove i ispuštali krv u kadama. Što želim reći – Toplice imaju

jako dugu tradiciju - ne zaboravimo kad su još prije 2000 godina dolazili članovi plemena Aqua Iasae. Kasnije su bile vrlo poznate kao rimske toplice. E, sad, obzirom da su bile u vrhu zdravstvenog turizma, žao mi je da se taj image, to ime i brend ne pronosi i dalje.

Koliko je vremena proteklo od tog vrhunca do „pada“ kako ga nazivate?

-Sjećam se da je još sedamdesetih, kad sam napustila Toplice, bilo savršeno. Kad sam se 1983. vratila više nije bilo tako intenzivno kao nekada.

LokalpatriotizamKako i zašto ste se baš sada odlučili na novo ulaganje?- Iskreno iz nekog lokalpatriotizma. Rekla sam - bilo mi je

Teško je dovesti ekskluzivnog gosta u ovakve Toplice, kako danas izgledaju.Grad, društvo i Županija moraju brinuti o čistoći, nastaviti s ovim uređivanjem fasada. Mi bismo sigurno zaposlili 20-30 ljudi.

Bernarda Cecelja započela je ulaganje u turizam V. Toplica

Planiram financiranje

iz tri izvora – vlastiti kapital, krediti i Fondovi EU.”

ŽEna GoDiNe

>>


interVju broja

žao gledati kako te prekrasne kuće propadaju. Spremna sam uložiti kapital da se sve obnovi.

Vjerojatno nije u pitanju mali novac. Tvrtka Bernarda radi odlično, ali nije li ovo ipak preveliki financijski zalogaj?

- Planiram financiranje iz tri izvora – vlastiti kapital, krediti i Fondovi EU. Treba to posložiti ali mi je cilj napraviti nešto na bazi zdravstvenog turizma podršku lokalne zajednice, politike, bolnice... Prema do sada obavljenim razgovorima tu ne bi smjelo biti problema. Ne želim biti nikome konkurent. Recimo bolnici. Nego da ujedinimo snage.

Kako bi otprilike izgledao običan dan turista u vašem hotelu?

- Naša agencija s kojom ćemo se povezati dočekati će gosta na aerodromu. U hotelu će na raspolaganju imati apsolutno sve usluge. Ali ne mora to biti u hotelu – premalo je prostora za sve uslužne djelatnosti unutra. Grad je mali – za deset minuta se pješice obiđe. Gostu možemo organizirati zdravstvenu uslugu, stomatološku pa sve do frizerske... Pet dućana je uokolo, s različitim asortimanima. Vjerujem da će i Grad imati sluha pa recimo organizirati izgradnju biciklističke staze što zapravo djelomice već i jesu. Staze bi mogle ići kroz sva sela s kojima nas povezuju asfaltirani putevi. Sjednemo na bicikl i vozimo se. Potom, danas vrlo poželjni turisti – Koreanci, Japanci... vrlo rado vole pješačiti. Ovdje zaista imaju sve uvjete za to. Brda i doline.

Ima li nešto kad se sjetite svojih odmora što biste, barem djelomice, preslikali u svoj hotel?

- Voljela bih da mi se ponudi organizirani sedmodnevni program preko agencije. Recimo – ponedjeljak – izlet u Trakošćan, utorak – idemo u Varaždin, pa imamo Mariju Bistricu, Ludbreg, Plitvička jezera, vinske ceste... puno toga za ispuniti dan ili pola dana – sve ovisi o programu koji želite. Možete si uzeti slobodna popodneva i koristiti ih za terapije, plivanje, vježbanje... Na večer neka tiha muzika, fino domaće vino uz domaću hranu...

Izvrstan položajRiječ je, dakle, o ekskluzivnom turizmu, a baziranom

na vrlo jednostavnim stvarima. Očigledno nemate

namjeru konkurirati idejama o velikim hotelima u sklopu Varaždinskih Toplica.

- Teško je dovesti ekskluzivnog gosta u ovakve Toplice, kako danas izgledaju...

Grad, društvo i Županija moraju brinuti o čistoći, nastaviti s ovim uređivanjem fasada. Mi bismo sigurno zaposlili 20-30 ljudi. Jasno da ćemo pritom prvo zapošljavati lokalno stanovništvo. Ali, zašto ne bi došli i novi mladi stanovnici iz drugih sredina koji bi voljeli živjeli u ovom danas polupraznom gradu koji ima prosperitet? Grad Varaždin sa svim svojim sadržajima je u blizini. Toplice imaju izvrstan položaj što se auto ceste tiče. Za 2,5 sata iz Toplica smo u Opatiji. Odvedimo topličke turiste na kupanje u moru. Imaju termalnu i morsku vodu.

Ne bojite li se da će vas netko optužiti za megalomanstvo ili da će proraditi zagorski jal?

- Imam dvije tvornice, četiri firme...da me bilo tko pita što mi to treba – ne treba mi. Osobno ne. Ali me ta moja patriotska nostagija za Toplicama i želja da pomognem tjeraju da se upustim u to. Ništa neću ponijeti sa sobom ondje kud svi idemo. To će ostati naraštajima. Zaposliti će se ljudi. Možda i ovi, ‘ajmo reći zdravi turisti, imaju nekoga doma kome bi trebale

Toplice. Bolnica. Dakle, mi ne bismo bili konkurecija bolnici nego suradnici. Ljudi koji dođu u posjete mogu odsjedati kod nas. Ili, biti smješteni kod nas, a liječiti se u bolnici kao što sada rade sa privatnim smještajem. Ima bezbroj mogućnosti.

Jeste li razmišljali možda o „kozmetičkim“ turistima? Onima koji bi, recimo dolazili na plastične operacije. Ipak su Toplice mjesto na karti koje još uvijek garantira privatnost?

Kontaktirali smo profesore za neinvanzivne zahvate. Pa, recimo za - stomatološke zahvate. Skandinavci, gdje je to strašno skupo, rado bi, sigurna sam, došli ovdje rješiti problem zuba. Kod nas mogu prespavati i ići lokalnim zubarima. To će ih koštati daleko jeftinije nego doma. Uključili bismo sve profesije. Toplice imaju odličnu stratešku poziciju – okrenuti na Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Italiju, Češku, Poljsku... svi oni na putu za Jadran prolaze našom autocestom. Zašto se ne

Da sam makar

samo pomislila o neuspjehu ne bih se

upuštala u to.”

Srce me boli gledati kako Toplice propadaju. Spremna sam uložiti u obnovu.”

<<


interVju broja

- Mali hotel sa pet zvjezdica za šezdesetak gostiju. Ispod toga nikako ne. Ekskluzivan hotelčić sa svim popratnim sadržajima – welnessom, unutarnjim i vanjskim bazenom sa svim mogućim fizikalnim terapijama, liječnikom na raspolaganju, izletima, zdravom hranom u suradnji s OPG-ima. Današnji svijet sve više to zna cijeniti. Domaće i zdravo

je trend. Zdravstveni turizam je trend. Evo, baš sam pročitala kako je Hrvatsku posjetilo preko 200 tisuću Koreanaca. Čemu oni teže? Zdravstvenom turizmu. Bježe od smoga. Toplice kao Toplice imaju izvanrednu poziciju. Nemamo tvorničkih dimnjaka, zagađenosti, puno je zelenila – šuma, voćnjaka, vinograda. Idealna prilika za nešto napraviti.

Što konkretno planirate napraviti?

bi i zadržali koji dan?

Podrška Jeste li o svojim planovima

razgovarali i na višem nivou?- Sa lokalnim vlastima i

županijskim. Podrška ne izostaje. Također se mora dogovarati sa bolnicom, sa Hrvatskim vodama radi vode...

Mislim da će, da bi se uopće „zapičila“ lopata, proći dvije godine. Prvo se mora srediti gruntovno što pola Toplica još nema. Prezervacija, konzervacija...

Kako mislite od danas zaštićenih ruina napraviti hotel, a da se uklapa u konzervatorske norme?

- S prednje strane, u starim kućama koje bismo obnovili nalazili bi se popratni sadržaji dok bi iza bile sobe, bazeni...

Iskreno, kada danas gledam Toplice, unatoč svim naporima koje se rade na infrastrukturi, planovima za golf terene, dva hotela..., ma koliko bih voljela, nekako mi je teško zamisliti vašu viziju. Jeste li ikada pomislili da će sve ideje i dobre namjere ostati samo na tome – idejama i dobrim namjerama?

- Da sam tako pomislila ma i u jednom, jedinom trenutku

budite sigurni da se ne bih niti pokušala upustiti u takvo što. Vjerujem u svoj plan i nikada ne radim ništa prije nego što dobro provjerim „za“ i „protiv“. U Toplicama je prevagnulo „za“.


DogoDilo se...

Toplice se uspješno izborile s poplavama

Udvostručilo se najveće klizište županije

- Još nismo sanirali štetu nastalu od klizišta uzrokovanih zimskim poplavama, a već generiramo novu, kazao je dogradonačelnik nedeljko Mihalić

najveće klizište Varaždinske županije iz ožujka nalazi se upravo na topličkom području – u naselju Hrastovec

Nakon što su dobrom prevencijom izbjegli veće štete od poplava prošle zime, Varaždinske Toplice učinile su sve kako bi novi val poplava učinili što bezopasnijim za stanovništvo i imovinu.

Kao i prvi put, voda je uzrokovala velika klizišta na nerazvrstanim cestama u cijelom kraju.

S vatrogascima je na terenu cijelo vrijeme bila i gradonačelnica Goranka Štefanić, dobrovoljna vatrogaskinja, kojoj se pridružio i dogradonačelnik Nedeljko Mihalić.

Određeni prioriteti- Oko jedan sam stigla na teren gdje smo spašavali

što se spasiti moglo. Kad se razdanilo obišli smo poplavljena područja i odredili prioritete interventnih sanacija i čišćenja. Moram pohvaliti vatrogasce i njihovu požrtvovnost, rekla je gradonačelnica. Sve je pod kontrolom. Ovo je bio buran vikend - jedva da je uspjela završiti rečenicu gradonačelnica kad je kiša iznova počela padati.

Održan je i hitan sastanak Stožera civilne zaštite. -Još nismo sanirali štetu nastalu od klizišta uzrokovanih zimskim poplavama, a već generiramo novu, rekao je dogradonačelnik Nedeljko Mihalić i prisjeća se kad su ove zime toplički čelnici sami otpremili pomoć u poplavljenu Slavoniju, nadajući se da njih ne čeka isti scenarij.

Velike poplave ovoga su puta zaobišle Varaždinske Toplice ali problem klizišta svakim danom postaje sve opasniji. Najveće klizište Varaždinske županije iz ožujka nalazi se upravo na topličkom području – u naselju Hrastovec.

Šesnaest novih klizištaVoda se iz zdenca, poznatijeg pod nazivom “Jadan” u

obliku slapa slijeva direktno u provaliju. Zbog činjenice da na navedenoj lokaciji postoje dva izvora vode i takve konfiguracije tla da se oborinske vode slijevaju točno prema klizištu. - Voda je sada odnijela i veliki dio ostatka nesanirane ceste, pa osim za imovinu, postoji strah i za ljudske živote. Na cijelom se brijegu nalaze vinogradi koji će ovoga mjeseca biti puni berača, a laicima nije moguće procijeniti dokle seže zona opasnosti od klizanja zemlje, zaključio je dogradonačelnik Nedeljko Mihalić.

S ceste koju je klizište u ožujku doslovno „progutalo“, odronio se novi, veliki dio ostatka nekadašnje ceste.

U potpunosti je uništen i most u Drenovcu, koji je trenutačno zacijevljen kako bi se do sanacije, moglo prolaziti cestom. Otvorilo se 16 novih klizišta.

Proglašena je elementarna nepogoda.

Poplave su uzrokovale urušavanje ceste


DogoDilo se...

invalidi se pitali gdje je ministar branitelja

Senzibilizacija javnosti za osobe s invaliditetom

obnovljen spomenik žrtvama antifašističke borbe u V. Toplicama

Stopostotni ratni vojni invalidi međusobno podjelili probleme s kojima se susreću u svakodnevnom životu

Simpozij u Minervi

Dva događanja, vezana uz Domovinski rat dogodila su se istoga dana u Varaždinskim Toplicama. Dok su general Mladen Markač i vodstvo Hrvatskog generalskog zbora ispred spomenika poginulim topličkim braniteljima polagali vijence, u hotelu Minerva su se okupili stopostotni invalidi Domovinskog rata na svom tradicionalnom Simpoziju.

Napomenuvši kako je jedan od razloga njihova okupljanja redovita sjednica upravnog i nadzornog odbora, brigadni general Željko Sačić, dodao je - ovdje smo da odamo počast žrtvama rujanskog rata u Varaždinu 1991. godine te da se prisjetimo doprinosa branitelja Varaždinskih Toplica i Županije. – istaknuo je Sačić. General Markač nije bio raspoložen za razgovor s novinarima.

Nakon polaganja vijenaca generali su posjetili svoje nesretnije suborce, stopostotne ratne invalide nakon čega su krenuli na druženje u Sačićevu klijet u Jakopovec.

Ipak, kratak posjet simpoziju između polaganja vijenaca i odlaska u klijet na druženje, stopostotni ratni vojni invalidi, vidjeli su kao rijetku priliku da generalima skrenu pozornost na svoje probleme. Istaknuli su kako gotovo na svakodnevnoj bazi ostaju bez sve više svojih prava te im postavili pitanje zašto na Simpoziju, koji se održava 12. godinu zaredom po prvi put nije bilo ministra branitelja Freda Matića.

– Imamo puno pitanja i voljeli bismo ministrov odgovor na njih, ali eto, ove se godine nije odazvao, rekli su branitelji ogorčeni ministrovim izostankom.

Na Simpoziju se okupilo više od 120 najtežih ratnih invalida. Pribroje li se članovi njihovih obitelji nazočilo je više od 250 sudionika. Ipak, invalidi su napustili Toplice razočarani zbog izostanka prvog čovjeka ministarstva branitelja.

“Čujmo glasove različitih”, naziv je događanja kojim se u Varaždinskim Toplicama prošlog tjedna pokušalo senzibilizirati prisutne za svakodnevne probleme s kojima se susreću osobe s invaliditetom.

U Kongresnoj dvorani hotela Minerva gosti su se upoznali s radom Udruge osoba s invaliditetom članica Mreže i podjele promo materijala – “Uđite na nekoliko trenutaka u cipele građana s invaliditetom”. Nazočni su imali priliku na neko vrijeme “biti slijepi”, “gluhi”, provozati se u invalidskim kolicima...te na taj način steći konkretan uvid s kakvim se preprekama i problemima susreću osobe s invaliditetom u svakodnevnom životu.

Goste je zabavljao bend slijepih muzičara.

Obnovljen je spomenik žrtvama antifašističke borbe u Varaždinskim Toplicama. Nepoznati su vandali, podsjetimo, spomenik polili motornim uljem samo noć prije obilježavanja Dana antifašističke borbe, 22. lipnja. Tako oskrnavljeni spomenik, „dočekao“ je predstavnike HNS-a, Laburista i SDP-a, koji su na praznik došli položiti vijenac poginulim antifašistima. O vandalizmu na topličkom Trgu slobode obavjestili su policiju, no tada je bilo nemoguće predvidjeti hoće li se spomenik moći očistiti ili je nepovratno uništen. Kao što se pokazalo, šteta je ipak bila popravljiva.

“Imamo puno pitanja i voljeli bismo ministrov odgovor na njih, ali eto, ove

se godine nije odazvao.”


DogoDilo se...

Učenici topličke škole u Parku čarobnih vila

Uz aleje raznobojnog cvijeća, brojne životinje i vile koje susreću šečući parkom, učenici slušaju zanimljivu priču o nastanku parka i njegovim nastanjivanjem raznim životinjskim vrstama.

Osnovnoškolci iskoristili nagradu osvojenu na Zeljarijadi u Vidovcu

Izlet u Park čarobnih vila u Strahonincu nagrada je koju su na ovogodišnjoj zeljarijadi u Vidovcu osvojili učenici Osnovne škole „Antuna i Ivana Kukuljevića“ iz Varaždinskih Toplica.

Labud AnđelkoPark čarobnih vila, zanimljiv je turistički sadržaj

koji na originalan način „odvodi“ posjetitelje u svijet vila. Uz aleje raznobojnog cvijeća, brojne životinje i vile koje susreću šečući parkom, učenici slušaju zanimljivu priču o nastanku parka i njegovim nastanjivanjem raznim životinjskim vrstama. Priča o labudu Anđelku samo je jedna od ispričanih - Jednom davno labud Anđelko je letio sa svojim roditeljima i starijim bratom u toplije krajeve. Kratko su sletjeli kako bi popili vode i odmorili se za daljnje putovanje. Anđelko je malo podalje izvora čuo šum u grmlju, a kako je bio veoma znatiželjan, morao je provjeriti o čemu se

radi. Znatiželja ga je vukla sve dalje i dalje u šumu dok nije stigao do grmlja. U grmlju je sreo zeca Slavka. Kako se Anđelko više nije znao vratiti natrag svojim roditeljima, zec Slavko mu je predložio da će se pobrinuti za njega i poveo ga je u Park čarobnih vila gdje je ostao do danas.

Praktični dioUz šetnju parkom i slušanja priče učenici su odradili

i praktični dio. Svatko je dobio u zadatak zasaditi jednu biljku, ponijeti ju kući te brinuti o njoj. Za godinu dana učenici će se ponovno vratiti u Park te sa sobom ponijeti zasađenu biljku i pokazati je li i koliko biljka uznapredovala za vrijeme kada su se oni o njoj brinuli.

Svaki je učenik dobio u zadatak zasaditi biljku, ponijeti ju kući i

brinuti o njoj


DogoDilo se...

Tona mandarina za škole i vrtić u V. ToplicamaOsim što se koliko-toliko pomoglo proizvođačima kupcima je omogućena jeftinija kupovina

Pomoć neretvanskim proizvođačima

Grad Varaždinske Toplice kupio je tonu neretvanskih mandarina i podijelio ih u dvije područne škole i dječjem vrtiću - Osnovnoj školi Antuna i Ivana Kukuljevića, školi u Svibovcu i dječjem vrtiću “Tratinčica”.

Time su se i Toplice uključile u pomoć neretvanskim proizvođačima za koje je ova zima bila pogubna. Zbog embarga uvoza u Rusiju ostalo je 80 tisuća tona mandarina pa su se jedno vrijeme čak prodavale i za svega kunu po kilogramu, no na kraju su ipak uspijevali dosegnuti cijenu od tri kune. Istovremeno je toplo vrijeme uzrokovalo zriobu ogromnih količina pa su otkupljivačka poduzeća prekinula otkup kako bi se riješila zaliha. Cijena mandarina bila je najniža u posljenjih 15 godina te se čak oformila facebook stranica za organiziranu dostavu neretvanske mandarine u cijelu Hrvatsku. Osim što se koliko-toliko pomoglo proizvođačima kupcima je omogućena jeftinija kupovina no ikad – bez posrednika.


Dani graDa

DANi GrADA Iz bogate prošlosti u budućnostDan grada tradicionalno se obilježava u znak sjećanja na 1420. godinu kada su, dobivši pravo na održavanje sajma te na izbor suca Toplice dobile priliku razviti se u Trgovište

Scena proizašla kao iz srednjeg vijeka - obračuni mačem; mačevaoci u odjelima od jelenje kože; gađanje lukom i strijelom; sijeno umjesto stolica - uprizorenje povijesti grada Varaždinskih Toplica. Petodnevna proslava Dana Grada - Lovrečevo 2014.. Program je bio raznolik.

Ivana od PlemenitovcaUprizorenja prošlosti upravo su većini gostiju bila

najzanimljivija događanja Lovrečeva. - Sve nacije jako dobro koriste svoje junake iz prošlosti u cilju promocije svoje povijesti, kulture... Sve povlači jedno za drugim – biznis, turizam - priča veliki meštar viteškog reda sv. Nikole iz Varaždina, Radivoj Miladinović – Pajo. Njihovom su zaslugom Toplice dobile još jednu “dužnosnicu i to s dvije funkcije. Pobjedom na turniru u mačevanju i streličarstvu, Ivana Kovaček, viteškog imena Ivana od Plemenitovca inaugurirana je u kapetanicu Gradske straže i riznice te lovočuvaricom Varaždinskih Toplica. – Štitim ljude od krivolova, da ne bi netko sebi uzeo više no što mu treba, zaključuje Ivana.

Ivana od Plemenitovca članica je varaždinskog laičkog reda Sv. Nikole. - U suradnji sa Društvom povjesničara i varaždinskim Gradskim muzejom, proučavamo spise povijesti Varaždina, utvrđujemo kostimografiju određenog doba, oružje,


Dani graDa

DANi GrADA Iz bogate prošlosti u budućnost

Svečana sjednica- Glavni cilj nam je stvoriti grad ugodan za život, grad koji

će dobro poslovati i koji će svojim mještanima ponuditi bolji i kvalitetniji život. Uređen i siguran grad. Svakodnevno radimo na mnogobrojnim projektima kojima želimo Varaždinske Toplice podići na jednu višu razinu. Samo upornim radom, marljivošću i dobrom suradnjom svih razina u društvu, od gradskih tijela, do raznih udruga i samih građana, možemo stvoriti pozitivnu klimu povoljnu za privlačenje investitora i novih investicija Varaždinskih Toplica, rekla je gradonačelnica Goranka Štefanić.

običaje... na temelju čega radimo uprizorenja. I dok se na viteškom turniru gađalo lukom i strijelom, u

neposrednoj je blizini zrakom “letio” disk. Uz prošlost, Dani Grada iskorišteni su i za promociju budućnosti. Primjerice, disc golfa.

Nakon živopisnog dana posjetitelji su večer iskoristili za opuštanje. Koncerti Mejaša i Magazina u šatoru kod Osnovne škole Antuna i Ivana Kukuljevića okupili su oko četiri tisuće ljudi. Zabava do zore, nekoliko sati sna i sve ispočetka.

Čipka, šlingeraj i bajkeriDok smo šetali među štandovima s

izloženim proizvodima tradicionalnih zanata, ponuda je bila šarolika – od ručno vezenog svega i svačega, preko prirodnog soka iz OPG-a do štanda na kojemu su se našli proizvodi od gline – za ljepotu, zdravlje, vitalnost... Učenice iz školske zadruge OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića, u čijemu se dvorištu i odigravala proslava, Barbara i Magdalena, izlažu stvari koje su napravili u Udruzi.

Zatim smo prošetali ipak do poznatih nam šlingeraja, stvari

od komušine. Svoj rad na štandovima su prezentirale i vrhunske majstorice lepoglavske čipke.

Činjenicu da su jutra bila gotovo pa bez posjetitelja, gradonačelnica Štefanić komentira:

- Valja naučiti Topličance da žive od jutra i naviknuti ih na proštenje. Lani je po prvi puta održano ali samo jednodnevno,

a ove godine čak pet dana. Neki se čude da nam je sportska dvorana primjerice poslužila kao galerija slika, ali željeli smo da sve bude na jednome mjestu. Voljeli bi da bude na Trgu, ali naš je Trg premali za sva ovogodišnja događanja.

Iako je službeno organizator akcije Turistička zajednica, onaj konkretni posao odradili su bikeri. Umjesto nekoj motorijadi, vrijeme su posvetili Danima Grada. Koordinirao je Davor Magdić

zvani Cukor, aktivni član moto kluba Aquabike iz Varaždinskih Toplica.

– Vjerujem da smo odradili dobar posao, priča. Oni su se pobrinuli za zaštitare, organizaciju šatora, rasvjetu,

izvođače, „žirafu“, sve... Nakon toga je Turistička zajednica dala završni touch manifestaciji Dani grada Varaždinskih Toplica.

“Voljeli bismo Dane grada održavati na topličkom trgu ali naš je trg premali

za sva događanja.”


čestitka

Varaždinske toplice

čestitka

prosinac 2014. 17


kukuljeVićeVi Dani

Tradicionalna književna manifestacija Kukuljevićevi dani, ove je godine u Varaždinskim Toplicama održana na temu Odjeci slobodarskih ideja Hrvatskog narodnog preporoda u velikom ratu. Pod pokroviteljstvom Ministarstva Kulture, Varaždinske županije, Grada Varaždinske Toplice i Matice hrvatske, Ogranak Matice hrvatske iz Varaždinskih Toplica prvoga je dana organizirao povorku od vatrogasnog doma do groba Antuna Kukuljevića Sakcinskog. Nakon polaganja vijenca pročitan je poznati Kukuljevićev govor u Hrvatskom saboru.

Ovogodišnji Kukuljevićevi dani završili su velikim Književno-znanstvenim skupom na temu “Odjeci slobodarskih ideja Hrvatskog narodnog preporoda u Velikom ratu”.

Ivan Kukuljević SakcinskiNakon vojne karijere i odlaska u Milano, vraća se u

Hrvatsku i uključuje se u politički život boreći se protiv mađarizacije i cenzure. Postaje jedan od vođa Ilirskog

pokreta, radi kao veliki sudac Varaždinske županije te potom veliki župan zagrebački. Nakon što je smijenjen, 1867. godine, više se nije bavio politikom. Kukuljevićeva politička djelatnost obuhvaća dva različita perioda - do 1850. godine i od 1860. do 1867. godine. U prvom je razdoblju radikalni pobornik oslobođenja Hrvatske od Austrije i Mađarske i beskompromisni ideolog južnoslavenskog ujedinjenja revolucionarnim putem. Smatrao je kako se oslobođenje i ujedinjenje Južnih Slavena može ostvariti samo borbom, pa je s tim ciljem agitirao među Hrvatske i Srbije u Vojnoj Krajini. Privrženi njegovoj ličnosti graničari u svojim Narodnim zahtijevanjima u proljeće 1848. godine traže da se sloboda i jedinstvo južnoslavenskih naroda ostvare na osnovi ideja Velikog Kukuljevića.

Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. godine, propagirajući borbu za nacionalno oslobođenje, zahtijevajući da se hrvatski uvede kao službeni jezik u škole i urede. Dotadašnji govori u hrvatskom Saboru su bili samo

na Kukuljevićevim danima održan Književno-znanstveni skup na temu “Odjeci slobodarskih ideja Hrvatskog narodnog preporoda u Velikom ratu”.

KUKULJeViĆEVI DANi

U spomen na velikana hrvatske povijesti


kukuljeVićeVi Dani

KUKULJeViĆEVI DANi

U spomen na velikana hrvatske povijestina latinskom jeziku. U svom govoru je naglasio pogubnost nadomještanja hrvatskog stranim jezicima. Među ostalim, kazao je:

“Mi smo malo Latini, malo Nemci, malo Taliani malo Magjari i malo Slavjani a ukupno (iskreno govoreći) nismo baš ništa! Martvi jezik rimski, a živi magjarski, nemački i latinski – to su naši tutori, živi nam groze, martvi darži nas za garlo, duši nas, i nemoćne nas vodi i predaje živima u ruke. Sada imamo još toliko sile u nami suprotstaviti se martvomu, za mala nećemo moći nadvladati žive, ako se čvarsto na naše noge ne stavimo, to jest, ako naš jezik u domovini neutvardimo i njega vladajućim neučinimo. Susedi naši, osobito Magjari, neće već odstupljivati od svojega jezika, i iz priateljstva i uljudnosti prema nas ili iz drugoga kakvoga uzroka, neće ga zaista zamenjivati s ikojim drugim najmanje martvim, nu to i potrebovati hoteti od njih, bi značilo toliko: kao orlu hoteti svezati krila, da k nebu nepoleti; njihova stalnost i jedinost u jeziku nadvladati će zaisto našu nestalnost, neslogu i mešariu....“.

Njegov govor je izazvao uzbunu kod austrijskih i

mađarskih vlasti te žestoke prigovore „visoke aristokracije. Na Kukuljevićev prijedlog Hrvatski Sabor 1847. donosi zaključak o uvođenju hrvatskog jezika kao službenog jezika.

U revoluciji 1848. godine Kukuljević se nalazi među radikalnim demokratima. Pod njegovim utjecajem, a

protiv izričite carske zapovijedi Jelačić 5. lipnja otvara Hrvatski Sabor, koji su bečki dvor i mađarska vlada zabranili. Na Kukuljevićev rad u kasnijoj fazi u suštoj je suprotnosti s njegovim ranijim antiaustrijskim, slobodarskim i demokratskim držanjem. Kada je 1861. godine postao veliki župan zagrebački on se, kao i još neki bivši Ilirci, stavlja u službu Beča i provodi protuhrvatsku i protujužnoslavensku politiku progoneći

svoje prijatelje koji su i dalje ostali vjerni ilirskim idejama. Unatoč obratu u drugom razdoblju njegovog političkog

djelovanja njegovi stihovi, naročito budnice i povijesne pjesme - iz prvog razdoblja njegovog političkog djelovanja - izvršile su golem utjecaj na hrvatski narod.

Preminuo je 1. kolovoza 1889. godine u dvorcu Tuhakovec u Hrvatskom Zagorju.

Ivan Kukuljević Sakcinski prvi

je progovorio na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843.


kajkaVijaDa

Baš nam je lijepo. nikada nismo vidjeli toliko djece na jednome mjestu. I puno su nam pljeskali.”


kajkaVijaDa

Da Kajkavijada doista zaslužuje reputaciju vodeće dječje priredbe kajkavskog govornog područja pokazalo se i ove godine u Minervi. Tijekom trodnevne 23. Kajkavijade u Varaždinskim Toplicama nastupilo je čak 1034 djece iz sedam “kajkavskih” županija. Toliki broj djece na jednome mjestu nije mogao proći samo u službenom tonu. Atmosfera iza kulisa pozornice hotela Minerva bila je splet kakofonije i užurbanosti.

Kajkavijadu su otvorili domaćini, toplička škola Antuna i Ivana Kukuljevića, nastupom dječjeg tamburaškog orkestra i zbora. Svojom izvedbom “Karišik zagorskih pjesama” roditelje su doveli na rub suza. Od ponosa. Velikim pljeskom nagrađena je izvedba predstave Miši i mačke naopačke. - Baš nam je lijepo. Nikada nismo vidjeli toliko djece na jednome mjestu, a i puno su nam pljeskali - složile su se članice

novomarofske dramsko-scenske grupe Područne škole Remetinec. Nakon 20 priredbi, manifestaciju je zatvorio KUD Hrvatskih željeznica Varaždin uz splet međimurskih

pjesama – Boroš oj Barice. Smirna Turkalj, voditeljica topličkog

Društva Naša djeca, zadovoljna viđenim, jedva dočekavši da se odmori od priprema i brige da svima bude ugodno i sve štima kako treba, tek je rekla: - Posebno želim istaknuti sve volontere koji su nesebično pomagali posljednja tri mjeseca i u samom programu, djeci vijećnicima dječjeg Gradskog vijeća te mladim Topličanima, rekla je Smirna Turkalj.

Ako je suditi prema viđenome na Kajkavijadi, kajkavska se područja ne trebaju brinuti za očuvanje kajkavske kulturne baštine. Djeca kojoj je kajkavština danas tek zabava s društvom, zasigurno će nešto od naučenog prenijeti i svojoj djeci. Generacija za generacijom... Opstanak kajkavštine.

Tijekom trodnevne Kajkavijade nastupilo je čak 1034 djece iz sedam županija kajkavskog govornog područja. ako je suditi prema viđenome na Kajkavijadi, kajkavska se područja ne trebaju brinuti za očuvanje kajkavske kulturne baštine.

Sačuvajmo dragi nam “KaJ”

KAJKAViJADA23.

Kajkavijada dokazala reputaciju

vodeće dječje priredbe kajkavskog govornog područja


iza kulisa

iZA- Životinje mi pružaju mir. Uvijek velim da su bolji prijatelji nego ljudi. Životinje te za razliku od čovjeka nikada neće iznevjeriti.

KULiSALjubomir Svetec

Ljubomir Svetec kao novi će predsjednik Gradskog vijeća Varaždinskih Toplica vjerojatno imati još manje vremena za svojih 200 ljubimaca. Ovce, koze, golubovi, psi, mačke, konji, grlice, fazani... menažerija Ljubomira Sveteca svakim je danom brojnija. Koliko god da životinja bilo, fali i uvijek će faliti - mačka Pocahontas. Nedavno uginula mačka sa Svetecom je obišla cijelu Europu. Ili pravilnije rečeno - Svetec s njom.

Pocahontas- Pocahontas je često osvajala šampionske

titule na međunarodnim natjecanjima, prisjeća se Svetec. Pocahontas ima nasljednicu, ali nekako nam se, prema intonaciji glasa čini da je ipak samo jedna Pocahontas.

A, ono što se danas pretvorilo u životinjsku farmu, počelo je benignim sakupljanjom grlica - Kao klinac, 1969. godine “uhvatilo” me sakupljanje grlica. Do odlaska na školovanje U Zagreb. I taman kad su se roditelji ponadali da će mladi Svetec u Zagrebu usvojiti neki drugi hobi, njihov je sin po povratku sa školovanja tek počeo sa ozbiljnim “kolekcionarstvom” - Ovce, koze, sve čega sam se dočepao završavalo je na imanju. - Životinje mi pružaju mir. Uvijek velim da su bolji prijatelji nego ljudi. Životinje te za razliku od čovjeka nikada neće iznevjeriti. Sudionici smo događanja gdje vidimo kako


iza kulisa

ljudi nisu baš onakvi kakvima se predstavljaju. Dvolični su. Životinje nisu. Uz svoje životinje zaista imam mir. Na pitanje ima li neka životinja koju bi volio pridružiti ostalima, odgovara: - Dosta toga. Jako me zanimaju egzotične životinje. Sad bih volio nabaviti majmuna kapucinera. A, što kad bi mu netko ponudio da bira između svih životinja na kugli zemaljskoj? Bez imalo premišljanja odgovara - Sibirski tigar. Obzirom na sve njegove funkcije koje nećemo nabrajati jer ovo nije tekst o Svetecu kao poslovnom čovjeku već o Ljubomiru izvan političke scene, ne

možemo ne pitati kad Svetec nađe vremena za Ljubomira i životinje - Kad me nema uskaču supruga i djeca. Na

spomen da je riječ o poskupom hobiju, već samo što se hrane tiče, ako i zanemarimo eventualnu veterinarsku skrb, Ljubomir Svetec doslovno, iako malo skrečući pogled, veli - Mjesečno na hranu potrošim oko 1,5 tisuću kuna.

Nakon ovakve izjave, za koju ne morate biti stručnjak pa znati da je nemoguće 200 životinja prehraniti s 1500 kuna morali smo prekinuti razgovor. Pogled u stranu postao je smisleniji.

U svojoj menažeriji Svetec ima oko

200-tinjak ljubimaca.


kreatiVno

Antonio Slatki za kratko je vrijeme od brvnare “stigao” do dvorca. Danas kuhar u restoranu u Njemačkoj od malih se nogu bavi maketarstvom. Dok su njegovi vršnjaci ganjali nogometnu loptu po livadama, Antonio je danima gledao

kućicu za ptice na obližnjem drvetu - od starog sam parketa napravio repliku te kućice. Kad sam vidio da to mogu, počeo sam od istog materijala “graditi” bavarski dvorac Neuschwanstein. Za izradu mi je trebalo oko sedam mjeseci, prisjeća se Antonio. Nakon Bavarske “vratio” se doma i za posjeta Trakošćanu odlučio se prihvatiti posla i - izraditi maketu od siporeksa. - Dvorac sam radio pet mjeseci. Nakon što je bio gotov stavio sam ga ispred

Od starog parketa nastala kućica i bavarski dvorac Neuschwanstein.

no, mašte mu ne fali - inspiracija mi dolazi spontano,vidim nešto zanimljivo i probam to napraviti, nikad ne planiram unaprijed šta je sljedeće...

od brvnare do dvorca

Maketar - Antonio Slatki


kreatiVno

kuće u cvijetnjak. Često su ga slikali prolaznici, priča Antonio. Kasnije je, šetajući po zagorskim bregima u vinogradu zapazio stare vijugave čokote i u glavi ih vidio kao adventski vijenac. Svaki je bio unikat. U međuvremenu sam radio i stolac za klackanje od stare

bačve, govori samouki Antonio. Većinu radova je poklonio, “ali nešto se sitno i prodalo”, veli. Na pitanje što misli koja je realna cijena jednog tako izrađenog dvorca, odgovara: - Što se cijena tiče, trud i uloženo vrijeme ne može nitko platiti. Realna cijena dvorca bila bi oko 1500 eura, ali tu cijenu, obzirom na financijsku krizu teško da bi netko platio. Iako vjerujem da ljudi cijene ručni rad, ali, na žalost, prisiljeni su kupovati jeftinije industrijske proizvode, priča Antonio koji trenutno pauzira od svog hobija. Razlog je što ima mali stan u kojemu nema dovoljno prostora za svoje makete. No, mašte mu ne fali - inspiracija mi dolazi spontano, vidim nešto zanimljivo i probam to napraviti, nikad ne planiram unaprijed šta je sljedeće.

Vjerujem da ljudi cijene ručni rad, ali, na žalost, prisiljeni su kupovati jeftinije industrijske

proizvode.


sport

Obilježen Hrvatski Olimpijski dan

Srebrna medalja i 14 osobnih rekorda

Kako je sreća u nogometu prevagnula na stranu „bekavaca“, učenice 8. a razreda revanširale su se za poraz te odnijele pobijedu.

OŠ Antuna i Ivana Kukuljevića

Plivački Klub Varaždinske Toplice na Plivačkom kupu grada Koprivnice

Učenici i učitelji škole obilježili su Hrvatski Olimpijski dan u školskoj dvorani međusobnim sportskim susretima učenika četvrtih i osmih razreda.

Učenici 4. a i 4. b, te 8. a i 8. b razreda odigrali su do posljednjeg trenutka neizvjesne nogometne utakmice. O rezultatu su odlučivale sitnice i malo sreće, a ovog puta su kod osmaša, više sreće ipak imali učenici 8. b razreda, pobijedivši rezultatom 2:0.

Cure se revanširaleSvoje su sportsko umijeće – ali u rukometu - pokazale

i ženske ekipe, također 8. a i 8. b razreda. Kako je sreća u nogometu prevagnula na stranu „bekavaca“, učenice 8. a razreda revanširale su se za poraz te odnijele pobijedu.

Navijača i buke sa tribina nije nedostajalo. Sve su popratili učitelji te učenici od prvog do zadnjeg razreda škole, koji su žustrim navijanjem i pljeskom bodrili natjecatelje.

Plivači Pk Varaždinske Toplice pod vodstvom novog glavnog trenera Darka Novaka i trenerice Sande Novak sudjelovali su na 5. Kupu grada Koprivnice. U 16 otplivanih utrka postignuto je 14 osobnih rekorda u konkurenciji 270 plivača iz 14 klubova.

Toplički delfiniNajveće iznenađenje je bio najmlađi član kluba Jan

Čurdija koji je na svom trećem natjecanju osvojio srebro na 50 m leđno. Uz Jana još su nastupili Tihana Kišak, Ivan Turkalj, Fran Čurdija, Patrik Sabolić i Mihael Zrman. Čestitke Janu i svim ostalim plivačima na izvrsnim rezultatima.


Forum toplice


DogoDilo se...

Kvalitetne i sigurne prometnice

Dječje Gradsko vijeće

Darivanje novorođenih Samo strpljivo i sve će ceste na topličkom području biti sanirane

Infrastruktura

S prestankom obilnih kiša, Varaždinske Toplice užurbano rade na uređenju gradske infrastrukture.

Tako je nedavno završena rekonstrukcija 1,3 tisuće metara u Valpovcu i 350 metara ceste u svibovečkoj Ulici braće Radića. Budući da rekonstruirana prometnica u Svibovcu potpada pod Županijske ceste, ŽUC je platio i cijenu saniranja u vrijednosti 200 tisuća kuna. Radove u Valpovcu, 400 metara potpuno nove ceste i 900 metara sanirane financirali su Grad Varaždinske Toplice i građani. U Valpovcu je riječ o cesti koja je sanirana nakon rekonstrukcije vodovodne mreže.

- Samo strpljivo i sve će ceste na području Toplica biti sanirane i svježe asfaltirane. Ništa se ne može preko noći, ali tempo izvođenja radova je zadovoljavajući, rekla je gradonačelnica Goranka Štefanić. Ukoliko se želimo usmjeriti ka našem cilju rekreativno-zdravstvenog turizma moramo imati kvalitetnu infrastrukturu. Ipak, najvažniji su nam naši građani koji će od svega, vjerujem, najviše profitirati. Nadovezao se dogradonačelnik Nedeljko Mihalić – Zadovoljni smo omjerom cijene, brzine i ono što je najvažnije – kvalitete. Samo vozači znaju što kvalitetna cesta znači za sigurnost u prometu, a upravo je to ono što od Toplica želimo – sigurnost za njezine građane i uvijek dobrodošle goste, staložen je Nedeljko Mihalić.

Novouređene ceste zajedno su obišli gradonačelnica Goranka Štefanić, dogradonačelnik Nedeljko Mihalić, predsjednik Gradskog vijeća Petar Ratković i direktor gradske firme Forum d.o.o Varaždinske Toplice, Marko Pokos.

Gradonačelnica Varaždinskih Toplica, Goranka Štefanić, tradicionalno je u topličkoj vijećnici primila vjećnike dječjeg Gradskog vijeća.

Vrlo elokventni i radoznali vijećnici, gradonačelnici su postavili cijeli niz pitanja na koja im je ona, identično kao na aktualnom satu – odgovarala.

Gradonačelnica je bila suočena sa 17 vijećnika Osnovne škole iz Varaždinskih Toplica i Svibovca čija je pratnja bila moderatorica dječjeg gradskog vijeća – Smirna Turkalj.

Roditelji deset novorođenih beba s područja Varaždinskih Toplica primili su dvije tisuće kuna na dar. Poklon Grada, na svečanom im je prijemu u Gradskoj vijećnici uručila gradonačelnica Goranka Štefanić. Tom je prilikom istaknula: - Djeca su naša budućnost, ali, na žalost, činjenica je da je demografska slika Hrvatske sve lošija. Kao jedan od razloga zasigurno su loše materijalne prilike kojima ova recesija sigurno ne ide u prilog. Premda znamo koliko je novca potrebno za novorođenče te da je naš poklon samo kap u moru tih potreba, nadamo se da će ovaj dar od srca ipak pomoći mladim roditeljima.

Roditelji su zahvalili gradonačelnici i Gradu Varaždinskim Toplicama jer kako su skromno rekli – Svaka kuna sada dobro dođe.

Samo vozači znaju što kvalitetna cesta znači za sigurnost u prometu, a upravo je to ono što od Toplica želimo


DogoDilo se...

na izletu u nepoznato

“Vrtić u prirodi - priroda u vrtiću”

U „nepoznato“ su otišli djeca i njihovi mentori, pobjednici tradicionalnog natječaja u organizaciji Društva naša djeca i Turističke zajednice Varaždinskih Toplica

Pobjednici natječaja Volim Toplice 2014. godine

Dječji vrtić Tratinčica

„Izlet u nepoznato“, avantura je koju su pohodili pobjednici natječaja Volim Toplice 2014. godine.

Dan planeta ZemljeU „nepoznato“ su otišli djeca i njihovi mentori,

pobjednici tradicionalnog natječaja u organizaciji Društva naša djeca i Turističke zajednice Varaždinskih Toplica. Natječaj se raspisuje povodom Dana planeta Zemlje u više kategorija - likovni radovi dječjih vrtića, nižih razreda i viših razreda osnovnih škola, literarni radovi nižih i viših razreda, te reciklirajmo umjetnost.

Nova pedagoška godina, u Dječjem vrtiću “Tratinčica” započela je intenzivno. Prvi u nizu predviđenih događanja odigrao se povodom Svjetskog dana pješačenja, 15. listopada.

Velika pješačka ruta za djecu i roditelje pod geslom “Hodaj i budi zdrav”, predviđena je za srijedu, no obzirom na najavu lošeg vremena šetnja je održana dan ranije. Šetnja je započela u dvorištu Dječjeg vrtića pa nastavljena kroz veliki toplički park. Kako bi se što intenzivnije približili zacrtanim ciljevima i vrtiću osigurali prepoznatljivost po što zdravijem pristupu životu ovakvom pristupu i želji da djeca svakodnevno istinski osjete dio prirode, ostvarit ćemo niz aktivnosti i malih projekata.


Svoje prijedloge, savjete i radove šaljite na e-mail: [email protected] ste propustili prethodne brojeve Revije, prelistajte ih na: issuu.com/revijavaradinsketoplice

nek’ je sa srećom

P o z i v a m o kuharice i kuhare amatere da nam pošalju svoj najorginalni j i recept. Sugestija

– nemojte se voditi za time da mora biti nešto komplicirano. Štoviše, može biti i način na koji pripremate žgance. Možda onaj na koji su ih kuhale vaše bake? Dakle, kriteriji su – dostupnost i jestivost. Na kraju svake godine orgnizirati ćemo feštu na kojoj ćete prezentirati svoje recepte, sugrađani će Vas ocijeniti i dobiti ćemo kuhara Revije Varaždinskih Toplica.

Snimite fotografiju detalja, zanimljivosti, portreta... što god da Vam izgleda interesantno. U svakome ćemo broju objaviti dobitnu fotografiju broja, a na kraju godine će fotografija godine, izabrana Vašim glasovima, krasiti naslovnicu Revije.

Molimo, ubacujte u sandučiće svoje putopise. Nije bitno odakle, bitno je samo da Vam je ondje bilo interesantno i da nam želite prenijeti dojmove.

Ne treba biti cvjetni raj s r a r i t e t n i m biljkama. Bitan je ugođaj i trud koji ste uložili da se u njemu ugodno osjećate.

Za crtež, sastavak, kolaž, pjesmicu, opis najbolje majke, bake, tate, djeda, prijatelja, izmišljenu priču, nacrtanu slikovnicu, karikaturu... U svakom ćemo broju objaviti najbolje radove.

Neka vam proradi mašta. Što biste voljeli da Vaši prijatelji ponesu iz Toplica i stave u svoju vitrinu ili da poklone ljudima koje vole? Što će ih zauvijek podsjećati na Varaždinske Toplice? Na kraju godine najbolji ćemo suvenir pokloniti županijskim dužnosnicima. Također ćemo ga koristiti, s Vašim potpisom, kao dar gostima Grada Varaždinskih Toplica.

Sugerirajte nam osobu koju biste proglasili svojim najsugrađaninom. Njegove ili njezine zasluge ne moraju biti zasluge za čovječanstvo nego za Grad ili za Vas ko susjeda i prijatelja.

Sadržaj koji biste ponudili gostu Toplica da mu boravak učinite zanimljivijim, koji će prepričavati i koji će ga navesti da se vrati u Varaždinske Toplice.

Najorginalniji recept najljepša okućnica

natječaji za djecu

Toplički suvenir

najtopličanec

najorginalniji turistički prijedlog

najbolja fotografija

Putopis

točka na i

Jedna ode, druga dolazi. Godina. Jesmo li nešto naučili? Postali bolji ljudi? Prestali biti sebični? Sumnjam. Godine ne donose promijene. Njih donosimo sami. Budimo sretni ako je naš problem jedino susjed koji stalno jambra oko međe ili susjede koja moli Boga da se posvadite s mužem kako joj ne bi usfalila tema za jutarnju kavu. Sretno svim susjedama. Sretno voljenima. Sretno strancu na ulici. Malom princu i baobabu....

Vaša Vanja Gall

© m

aja

dena

c

BOŽIĆ DOHAJA

Katarina Zadravec

Pred noći svetom, dan već zahaja

sneg čisti, beli pod nogami škriple

mrzli pak veter, za obraze ščiple

se zvončeki čuju

to Božić dohaja.

Sinek nam božji koči na vrata

v našemu srcu, stana si išće

roka se k roki na molitvu, stišče

ljubavi daj nam, ni treba zlata.

Pod stolom pušlec slamice nove

bor se nakinčal, nagizdal, kak dekla

mir naj bu z nami, mamek bu rekla

zvonček nas božji k polnočki zove.

Jezušek mali, predragi, ljubljeni,

kaj si se za nas, na slamici rodil,

za čoveka grešnog, po svetu hodil

ljubavi tople, v srce nam deni.

Documents

Revija Varaždinske Toplice 3