Rezultati prve procjene upravljanja zaštićenim područjima ...d2ouvy59p0dg6k.cloudfront.net/downloads/rappam_izvjestaj_ju.pdf · javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim

Rajković Ž. (2009) Učinkovitost upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj: Rezultati prve procjene upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj koristeći RAPPAM metodologiju (županijske javne ustanove)

Učinkovitost upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj

Rezultati prve procjene upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj koristeći RAPPAM metodologiju

(županijske javne ustanove)


2

Učinkovitost upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj

Rezultati prve procjene upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj koristeći RAPPAM metodologiju

(županijske javne ustanove)

Projekt se provodi u suradnji Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Mediteranskog programa WWF-a

Autor: Željka Rajković


3

Sadržaj

IZVRŠNI SAŽETAK...............................................................................................................6 I. UVOD I KONTEKST .........................................................................................................9

I.a Biološka raznolikost Hrvatske...............................................................................................................9 I.b Sustav zaštite prirode u Hrvatskoj......................................................................................................10

II. PRIMJENA METODOLOGIJE ..................................................................................... 14 II.a Program rada na zaštićenim područjima Konvencije o biološkoj raznolikosti .........................14 II.b Metodologija brze procjene i prioritizacija upravljanja zaštićenim područjima (RAPPAM) ..14 II.c Primjena RAPPAM metodologije u Hrvatskoj...............................................................................16

III. STANJE .......................................................................................................................... 17 III.a Zaštićene prirodne vrijednosti po pojedinim kategorijama zaštite.............................................17 III.b Broj zaposlenika u županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima ...............................................................................................................................................17 III.c Sastav upravnog vijeća ......................................................................................................................18 III.d Gradovi ili općine koji su osnovali javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima ...............................................................................................................................................18 III.e Naplata ulaznica .................................................................................................................................19 III.f Granice.................................................................................................................................................19 III.g Obilaženje zaštićenih područja i nadzor.........................................................................................19 III.h Pravo prvokupa, nadoknade za ograničenja, povjeravanje skrbi, koncesije i koncesijska odobrenja u županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima (stanje ožujak 2009.) ...................................................................................................................................20 III.i Edukativni sadržaji i posjetiteljska infrastruktura ..........................................................................21 III.j Dokumentacija ....................................................................................................................................21

III.j.1 Interni akti javnih ustanova ......................................................................................................21 III.j.2 Planovi upravljanja .....................................................................................................................22 III.j.3 Programi i izvješća zaštite okoliša............................................................................................23 III.j.4 Dostupnost gospodarskih osnova ...........................................................................................23

IV. REZULTATI I ANALIZE..............................................................................................25 IV.A Planiranje ............................................................................................................................................25

IV.A.1 Ciljevi..........................................................................................................................................25 IV.A.2 Pravna sigurnost .......................................................................................................................27 IV.A.3 Projektiranje i planiranje lokacije ...........................................................................................28

IV.B Ulaganja...............................................................................................................................................30 IV.B.1 Zapošljavanje.............................................................................................................................30 IV.B.2 Komunikacija i informacije .....................................................................................................31 IV.B.3 Infrastruktura.............................................................................................................................32 IV.B.4 Financije .....................................................................................................................................33

IV.C Procesi.................................................................................................................................................34 IV.C.1 Planiranje upravljanja ...............................................................................................................35 IV.C.2 Donošenje odluka o upravljanju ............................................................................................36 IV.C.3 Istraživanje, evaluacija i praćenje stanja ................................................................................37

V. POTREBE ŽUPANIJA....................................................................................................39 V.1 Sektorska suradnja ...............................................................................................................................39 V.2 Suradnja sa županijama.......................................................................................................................40 V.3 Suradnja s državnom razinom...........................................................................................................41 V.4 Suradnja s lokalnom zajednicom.......................................................................................................41 V.5 Jačanje kapaciteta .................................................................................................................................41 V.6 Oprema .................................................................................................................................................42 V.7 Ekološka mreža....................................................................................................................................42 V.8 Financiranje ..........................................................................................................................................43 V.9 Problemi vezani za pravo prvokupa, nadoknade za ograničenja, prijenos upravljačkog prava, koncesije i koncesijska odobrenja.............................................................................................................43

VI. PREPORUKE .................................................................................................................44


4

ZAHVALA.............................................................................................................................48 DODACI ...............................................................................................................................49

DODATAK I: RAPPAM UPITNIK......................................................................................................49 DODATAK II: PROGRAM RADA RAPPAM RADIONICE........................................................53 DODATAK III: POPIS I KONTAKT PODACI SUDIONIKA RADIONICE.........................54 DODATAK IV: KORIŠTENE KRATICE..........................................................................................56


5

Popis tablica Tablica 1: Zaštićena područja (uključujući i područja pod preventivnom zaštitom) .............................11 Tablica 2: Županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima ..................12 Tablica 3: Elementi procjene u Upitniku za brzu procjenu WWF-a ........................................................15 Tablica 4: Županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima ..................17 Tablica 5: Broj zaposlenika u županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima (stanje ožujak 2009. godine) .................................................................................................17 Tablica 6: Gradovi ili općine koji su osnovali javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima (stanje ožujak 2009. godine) .................................................................................................18 Tablica 7: Sažeti prikaz preporuka proizašlih iz primjene RAPPAM metodologije...............................46 Popis slika Slika 1: Zaštićena područja Republike Hrvatske ........................................................................................13 Slika 2: Procjena i ciklus upravljanja (prilagoñeno iz Hockings et al. 2000.) ..........................................15 Slika 3: Projektiranje i planiranje zaštićenih područja (ukupno) ..............................................................25 Slika 4: Projektiranje i planiranje zaštićenih područja – Ciljevi................................................................25 Slika 5: Projektiranje i planiranje zaštićenih područja –Pravna sigurnost ..............................................27 Slika 6: Projektiranje i planiranje zaštićenih područja – Planiranje i projektiranje lokacije .................28 Slika 7: Ulaganja u zaštićena područja (ukupno) ........................................................................................30 Slika 8: Ulaganja u zaštićena područja – Zapošljavanje.............................................................................30 Slika 9: Ulaganja u zaštićena područja – Komunikacija i informacije.....................................................31 Slika 10: Ulaganja u zaštićena područja – Infrastruktura ..........................................................................32 Slika 11: Ulaganja u zaštićena područja – Financije...................................................................................33 Slika 12: Procesi upravljanja (ukupno) .........................................................................................................34 Slika 13: Procesi upravljanja – Planiranje upravljanja................................................................................35 Slika 14: Procesi upravljanja – Donošenje odluka o upravljanju .............................................................36 Slika 15: Procesi upravljanja – Istraživanje, evaluacija i praćenje stanja .................................................37


6

IZVRŠNI SAŽETAK

Na 7. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti 2004. godine, 188 članica (uključujući Hrvatsku) je dogovorilo Program rada na zaštićenim područjima (PoWPA), jednu od najambicioznijih strategija iz područja zaštite prirode u povijesti. Glavni cilj Programa rada na zaštićenim područjima je potpora uspostavljanju i održavanju kopnenih zaštićenih područja do 2010. godine i morskih zaštićenih područja do 2012. godine kao sveobuhvatnih, učinkovito upravljanih i ekološki reprezentativnih nacionalnih i regionalnih sustava zaštićenih područja. Jedna od obaveza potpisnica Konvencije je da do 2010. usvoje i provode okvir za praćenje stanja, evaluaciju i izvještavanje o učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima na razini područja, nacionalnih i regionalnih sustava, te prekograničnih zaštićenih područja. Učinkovitost upravljanja zaštićenim područjima u Hrvatskoj je procijenjena koristeći RAPPAM metodologiju u listopadu 2008. godine za nacionalne parkove i parkove prirode, te u ožujku i travnju 2009. godine za županijske javne ustanove. Projekt je proveden u suradnji Ministarstva kulture – Uprave za zaštitu prirode, Državnog zavoda za zaštitu prirode i Mediteranskog ureda WWF-a, uz sudjelovanje svih 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode, te 18 od 20 županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Analiza i rezultati primjene RAPPAM metodologije daju ocjenu od strane ravnatelja i/ili stručnih voditelja nacionalnih parkova, parkova prirode i županijskih javnih ustanova. Stanje Iznose se podaci o županijskim javnim ustanovama prikupljeni putem odvojenog upitnika koji je poslan u ustanove prije početka radionice. Prikupljeni podaci se odnose na zaštićene prirodne vrijednosti u županijama razvrstane po pojedinim kategorijama zaštite i na preventivnu zaštitu. Zatim se iznose podaci o broju i stručnoj spremi zaposlenika, te sastavu upravnog vijeća javnih ustanova. Nakon toga slijede podaci o općinama ili gradovima koji su preuzeli upravljanje odreñenim zaštićenim prirodnim vrijednostima. Navode se i podaci o naplati ulaznica, granicama zaštićenih područja, te obilaženju i nadzoru zaštićenih područja. Zatim se iznose podaci o pravu prvokupa, nadoknadama za ograničenja, prijenosu upravljačkog prava, te koncesijama i koncesijskim odobrenjima. Nakon toga slijede podaci o edukativnim sadržajima i posjetiteljskoj infrastrukturi. I na kraju podaci o postojećoj dokumentaciji – internim aktima, planovima upravljanja, programima i izvješćima zaštite prirode, te dostupnosti gospodarskih osnova. Rezultati provoñenja RAPPAM upitnika Glavni rezultati istraživanja na temelju provedene analize su sljedeći: Ciljevi, pravna sigurnost i odreñivanje lokacije zaštićenih područja Na razini cjelokupnog sustava, možemo zaključiti da u svakoj kategoriji planiranja (ciljevi, pravna sigurnost i projektiranje i planiranje lokacije) postoje pitanja koja su jača strana sustava i pitanja koja su slabija strana sustava. Najjaču stranu sustava predstavlja razumijevanje ciljeva i politika zaštićenog područja od strane ravnatelja i djelatnika (većina sudionika je odgovorila na to pitanje sa "da", te je ukupan rezultat 89 od mogućih 95 bodova). Nedostatak plana upravljanja, a time i zoniranja, te nedostatak resursa za provedbu zakona su tri područja u kojima su sudionici radionice naznačili postojanje odreñenih problema, a nešto manje problema je vezano za crtu razgraničavanja i korištenje zemljišta u okolnim područjima.


7

Ulaganja u zaštićena područja Na razini cjelokupnog sustava, možemo zaključiti da su nadziranje rada osoblja, uvjeti zapošljavanja, komunikacija izmeñu ureda i terena, te s lokalnom zajednicom, prometna infrastruktura i upravljanje financijama donekle jače strane sustava, s time da nijedno od tih područja ne prelazi 75 bodova (najviše bodova ima nadziranje osoblja i to 71 bod). Broj zaposlenih, postojeći podaci o zaštićenim područjima i objekti za posjetitelje su područja u kojima su sudionici radionice naznačili da postoje odreñeni problemi. Procesi upravljanja zaštićenim područjima Na razini cjelokupnog sustava, možemo zaključiti da je donošenje odluka o upravljanju jača strana sustava, s manjim odstupanjima vezano za suradnju s partnerima i sudjelovanje lokalne zajednice u odlučivanju. Nepostojanje planova upravljanja, te s time povezane strategije rješavanja prijetnji predstavljaju najveći problem. Nepostojanje istraživanja vezana uz ključna društvena pitanja ili njihovo neusklañivanje s potrebama zaštićenih područja takoñer predstavljaju značajan problem. Potrebe županija Potrebe županija se najprije iznose u sljedećim kategorijama: sektorska suradnja, suradnja sa županijama, suradnja sa državnom razinom, te suradnja s lokalnom zajednicom. Nakon toga slijedi jačanje kapaciteta, oprema, ekološka mreža i financiranje. Na kraju dolaze problemi vezani za pravo prvokupa, nadoknade za ograničenja, prijenos upravljačkog prava, te koncesije i koncesijska odobrenja. Županijske javne ustanove istaknule potrebu za različitim vidovima edukacije. Tako npr. postoji potreba za edukacijom za korištenje GIS alata, pisanje projektnih prijedloga, te održavanjem informatičkih tečajeva (ECDL). Takoñer je potrebno unaprijediti vještine vezane za izradu planova upravljanja i pravilnika o unutarnjem redu (predlošci dokumenata, tipski obrasci). Napomenuto je da nema dovoljno radionica, te da je potrebno više suradnje s nacionalnim parkovima i parkovima prirode koji su iskusniji, a takoñer i više suradnje s Ministarstvom kulture i Državnim zavodom za zaštitu prirode. Znatan problem predstavlja nedovoljan broj djelatnika i nedostatno financiranje. Brojne stručne aktivnosti se financiraju kroz projekte, no problem predstavlja i to što u županijskim proračunima ne postoji stavka za financijsko praćenje projekata iz zaštite prirode, a takoñer županije nisu spremne osigurati potrebni udio vlastitih sredstava u projektima EU. Županijske javne ustanove nemaju dovoljno sredstava za zapošljavanje novih kadrova, posebno u nadzornoj službi, a niti za najam ili kupnju uredskog prostora za nove zaposlenike. Istaknuta je potreba da se povećaju sredstva koja županije izdvajaju za županijske javne ustanove, ali i da lokalna samouprava počne sudjelovati u financiranju rada javne ustanove. Takoñer postoji potreba da država sudjeluje u financiranju ekološke mreže. U Preporukama se može ukratko pročitati o ostalim potrebama županija. Preporuke Na temelju analize provedenog RAPPAM upitnika i upitnika za županijske javne ustanove napravljene su glavne preporuke koje su rasporeñene u četiri kategorije:

1. Sektori i jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave 2. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode 3. Lokalno stanovništvo, udruge i istraživači 4. Županijske javne ustanove


8

Ministarstvo kulture će rezultate primjene RAPPAM metodologije ugraditi u redovito izvješće Tajništvu Konvencije o biološkoj raznolikosti. Ministarstvo kulture će koristiti RAPPAM kao alat za sustavnu procjenu učinkovitosti upravljanja koja će se provoditi svakih 4 do 5 godina.


9

I. UVOD I KONTEKST

I.a Biološka raznolikost Hrvatske

Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (u daljnjem tekstu: Strategija, Narodne novine, broj 143/08) iz 2008. godine temeljni je dokument zaštite prirode koji sustavno utvrñuje i cjelovito planira djelatnost zaštite prirode u Republici Hrvatskoj. Osnova za izradu Strategije je bilo Izvješće o stanju prirode i zaštite prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2000. – 2007., prijedlog kojeg izrañuje Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP), a utvrñuje Ministarstvo kulture, te se ono podnosi Saboru na prihvaćanje. Prva Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP) donesena je 1999. godine. Pregled stanja biološke i krajobrazne raznolikosti Hrvatske, koji je predstavljao osnovu za izradu NSAP, stručna je podloga u kojoj su prvi put objedinjeni podaci o stanju biološke i krajobrazne raznolikosti i njihovoj zaštiti u Republici Hrvatskoj. Ocjena provedbe NSAP-a iz 1999. godine, navodi djelomičnu ili potpunu provedbu 168 akcijskih planova ili 53 %. Najveći pomak napravljen je u području zakonodavstva. Stvaranje zakonodavnog okvira najvažnija je aktivnost vezana uz krajobraze. Hrvatski sabor je 2002. godine potvrdio Konvenciju o europskim krajobrazima koja ima za ciljeve promicati zaštitu krajobraza, upravljanje i planiranje te organizirati europsku suradnju o pitanjima krajobraza. Staništa Hrvatske prvi puta su klasificirana i kartirana. Prema Karti staništa iz 2004. u Hrvatskoj su najrasprostranjenija šumska staništa i travnjaci. Degradacija, fragmentacija i gubitak staništa najvažniji su uzrok ugroženosti biološke raznolikosti. Divlje svojte djelomično su inventarizirane, a najveći pomak napravljen je na procjeni njihove ugroženosti. U Hrvatskoj je poznato gotovo 38.000 svojti, a njihov pretpostavljeni broj znatno je veći – najmanje 50.000. Najugroženije su slatkovodne ribe, a od beskralješnjaka vretenca. Od konkretnih akcijskih planova zaštite pojedinih vrsta izrañeni su jedino Planovi upravljanja i gospodarenja velikim zvijerima. Invazivne svojte jedan su od pet najvećih uzroka ugroženosti u svijetu. Jedan od najvećih problema u Hrvatskoj širenje je invazivnih vrsta zelenih algi roda Caulerpa (posebno C. taxifolia i C. racemosa) te vrsta kao što su Ambrosia artemisiifolia i Amorpha fruticosa, a poseban problem predstavljaju divlje svinje na otocima i poribljavanje slatkih voda stranim vrstama riba. Razmjeri problema koje uzrokuju ostale invazivne svojte još se utvrñuju. Udomaćene zavičajne svojte takoñer su dio biološke raznolikosti Hrvatske. Udomaćene pasmine, za razliku od biljnih sorti, evidentiraju se i procijenjena je njihova ugroženost. Kritično su ugroženi meñimurski konj, slavonski podolac, turopoljska svinja i kokoš hrvatica. Zaštićena područja u Republici Hrvatskoj pokrivaju 8,54 % ukupne površine. U periodu od 2000. do 2007. godine zaštićeno je 40 novih područja ili 1,35 % površine. Proglašen je i 11. park prirode – Lastovsko otočje. Park prirode Papuk stekao je status meñunarodne zaštite, kao dio UNESCO-ve mreže geoparkova. Usvojena je prva generacija planova upravljanja zaštićenim područjima za nacionalne parkove Risnjak, Sjeverni Velebit, Plitvička jezera, Paklenica te park prirode Velebit. Izrada planova upravljanja za navedene parkove bila je jedna od najvažnijih aktivnosti Projekta zaštite krških ekoloških sustava (KEC projekt).


10

Donošenjem Uredbe o proglašenju ekološke mreže (Narodne novine, broj 109/07) utvrñena je mreža ekološki značajnih područja za očuvanje stanišnih tipova i ugroženih vrsta u Hrvatskoj. Ona je odraz bogatstva biološke raznolikosti Hrvatske i kao takva obuhvaća 47 % kopnenog i 39 % morskog dijela Hrvatske. Za sve planove, programe ili zahvate koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže provodi se ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Republika Hrvatska mora transponirati u nacionalno zakonodavstvo i implementirati prije pristupanja Europskoj uniji Direktivu o pticama, a do ili u trenutku pristupanja Europskoj uniji i Direktivu o staništima. Odredbe ovih Direktiva prenijete su u Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 70/2005 i broj 139/2008). Republika Hrvatska će za ekološku mrežu NATURA 2000 predložiti područja važna za očuvanje više od 250 vrsta i 70 stanišnih tipova koji se pojavljuju na području Hrvatske te se smatraju važnima za Europsku zajednicu. U okviru priprema, DZZP je koordinirao detaljnu inventarizaciju vrsta i staništa u Hrvatskoj, te je utvrñeno oko 1000 područja koja mogu biti predložena u ekološku mrežu NATURA 2000. Odabir područja temeljen je na znanstvenim kriterijima koji se primjenjuju u svim zemljama Europske zajednice. Po završetku konzultacijskog procesa, koji se provodi tijekom 2008. i 2009. godine, konačni revidirani prijedlog područja mreže NATURA 2000 bit će poslan Vladi RH na usvajanje te dostavljen Europskoj komisiji u Bruxellesu.

I.b Sustav zaštite prirode u Hrvatskoj

Zakon o zaštiti prirode (Narodne novine, broj 70/2005 i broj 139/2008) osigurava osobitu zaštitu posebno vrijednim dijelovima žive i nežive prirode. Zakonom je ureñen način proglašavanja zaštite, upravljanja, gospodarenja i nadzora nad pojedinim kategorijama zaštite, kao i način ukidanja zaštite ukoliko nestanu obilježja zbog kojih je proglašeno zaštićeno područje. Kako bi se u kratkom roku osigurala zaštita ugroženog i posebno vrijednog područja uveden je instrument preventivne zaštite. Za vrijeme trajanja preventivne zaštite, koja može trajati najviše tri godine, na područje pod preventivnom zaštitom primjenjuju se sve odredbe Zakona o zaštiti prirode. Zakonom je odreñeno devet kategorija prostorne zaštite: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park šuma i spomenik parkovne arhitekture. Nacionalne kategorije u najvećoj mjeri odgovaraju jednoj od meñunarodno priznatih, IUCN-ovih, kategorija zaštićenih područja. Kategorija regionalnog parka u Hrvatskoj je uvedena Zakonom o zaštiti prirode iz 2003. godine. Nacionalni park i park prirode proglašava Hrvatski sabor, stroge i posebne rezervate Vlada Republike Hrvatske, a ostale kategorije proglašavaju županijske skupštine i Skupština Grada Zagreba. Sudjelovanje javnosti i javni uvid u akt o proglašenju propisan je Zakonom o zaštiti prirode. Ako nestanu obilježja zbog kojih je neko područje proglašeno zaštićenim, ono tijelo koje je donijelo akt o zaštiti može donijeti akt o prestanku zaštite, uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva kulture. Sva zaštićena područja (i ona preventivno zaštićena) upisuju se u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti koji vodi Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture. Prema odredbama Zakona o zaštiti prirode upravljanje strogim rezervatom, nacionalnim parkom, posebnim rezervatom, parkom prirode, regionalnim parkom i značajnim krajobrazom provodi se na temelju plana upravljanja koji se donosi za razdoblje od deset godina. Planove upravljanja imaju NP Paklenica, NP Plitvička jezera, NP Risnjak, NP Sjeverni Velebit, PP Velebit i PP Lonjsko polje, pred donošenjem su planovi upravljanja PP Kopački rit, PP Učka, PP Žumberak-Samoborsko gorje, a do kraja 2010. godine planira se donošenje planova upravljanja za ostale nacionalne parkove i parkove prirode. Iz plana upravljanja proizlaze i Godišnji programi zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenoga područja. Program donose javne ustanove, uz prethodno mišljenje Državnog zavoda za zaštitu prirode i suglasnost Ministarstva kulture. Pravilnikom o


11

unutarnjem redu pobliže se ureñuju pitanja i propisuju mjere zaštite, očuvanja, unaprjeñenja i korištenja zaštićenih područja. Organizacija prostora, način korištenja, ureñenja i zaštite prostora u nacionalnom parku i parku prirode ureñuje se prostornim planom područja posebnih obilježja, kojeg donosi Hrvatski sabor. Za NP Brijuni, NP Kornati, NP Mljet, NP Paklenica, NP Risnjak, PP Kopački rit i PP Učka doneseni su prostorni planovi. NP Krka i NP Plitvička jezera imaju važeće prostorne planove, no zbog uočenih nedostataka u tijeku je izrada novih prostornih planova. Prostorni planovi ostalih nacionalnih parkova i parkova prirode su u izradi. Do srpnja 2009. godine sve su županije, osim Grada Zagreba1 osnovale javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima, te su sve i započele s radom, osim županijske javne ustanove Ličko-senjske županije. Zaštićena područja, uključujući i područja pod preventivnom zaštitom, u veljači 2009. godine obuhvaćala su površinu od 7.487,47 km2 . Zaštićeno je 11,37 % kopnene površine, 3,40 % teritorijalnog mora, odnosno 8,54 % ukupne površine Republike Hrvatske (Tablica 1). Najveći dio od 4,82 % odnosi se na parkove prirode. Tablica 1: Zaštićena područja (uključujući i područja pod preventivnom zaštitom)

Broj Kategorija

ZP PPPZ UZP Kopno (km2) More (km2)

Ukupno (km2)

Strogi rezervat 2 0 2 23,95 0 23,95 Nacionalni park 8 0 8 742,60 218,75 961,35 Posebni rezervat 79 4 83 317,49 535,85 853,34 Park prirode 11 0 11 4.063,15 179,00 4.242,15 Regionalni park 0 2 2 1.599,91 0 1.599,91 Spomenik prirode 115 1 116 3,76 0 3,76 Značajni krajobraz 77 3 80 909,57 0 909,57 Park šuma 36 2 38 89,08 0 89,08 Spomenik parkovne arhitekture 121 1 122 9,56 0 9,56 UKUPNO 449 13 462 7.637,61 1.055,07 8.692,68 Dijelovi unutar zaštićenih područja

1.205,21 1.205,21

UKUPNO 6.432,40 1.055,07 7.487,47 Postotni udio zaštićeni područja u površini RH

11,37 % 3,40 % 8,54 %

Izvor: Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti, stanje 20. veljače 2009., ZP – zaštićena područja, PPPZ – područja pod preventivnom zaštitom, UZP – ukupno zaštićena područja. Sve županije Republike Hrvatske na svom teritoriju imaju barem jedno zaštićeno područje. Najmanje zaštićenih dijelova prirode (manje od 1 % teritorija) ima Vukovarsko-srijemska županija, a najveći udio zaštićenog područja ima Ličko-senjska županija (30,08 %). Veća zaštićena područja nalaze se u sve četiri biogeografske regije Hrvatske (alpska, kontinentalna, mediteranska i panonska). Oba stroga rezervata nalaze se u planinskom području. Svi nacionalni parkovi nalaze se na krškom području Republike Hrvatske. Parkovi prirode rasporeñeni su u svim biogeografskim regijama. Pojedina područja Hrvatske zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne raznolikosti uživaju i meñunarodnu pravnu zaštitu. Nacionalni park Plitvička jezera upisan je na UNESCO-ovu Listu svjetske prirodne baštine 1979. godine. Još dva hrvatska parka nalaze se na tentativnoj listi – NP Kornati i PP Lonjsko polje. Na Ramsarski popis kao meñunarodno vrijedne močvare upisani su parkovi prirode Kopački rit i Lonjsko polje, ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka te donji tok Neretve, a planina Velebit uvrštena je u UNESCO-vu meñunarodnu mrežu rezervata biosfere u

1 Grad Zagreb je osnovao Javnu ustanovu Maksimir koja upravlja spomenikom parkovne arhitekture park Maksimir i koja je sa svojim radom započela 2000. godine.


12

sklopu znanstvenog programa Čovjek i biosfera (MAB). Park prirode Papuk, kao europski geopark, uvršten je 2007. godine u UNESCO-vu mrežu geoparkova. Godine 2007. završila je izrada dokumentacije te je predana kandidatura PP Lonjskog polja za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a kao mješovitog lokaliteta – područja svjetske prirodne i kulturne baštine. U tijeku je i izrada elaborata za proglašenje još jednog rezervata biosfere – šireg područja rijeka Mure i Drave. Zbog nepostojanja dovoljno točnih i potpunih digitaliziranih prostornih podataka, DZZP je krajem 2006. započeo nadopunu i digitalizaciju granica svih zaštićenih područja u GIS-u. U suradnji s Upravom za zaštitu prirode Ministarstva kulture i javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima završena je digitalizacija granica svih nacionalnih parkova i parkova prirode te još 30-ak drugih zaštićenih područja na podlozi topografske karte 1:25.000. Standardizacija upravljanja zaštićenim područjima intenzivirana je 2005. godine kako bi se definirali minimalni standardi upravljanja zaštićenim područjima. Pri tome je Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode, definiralo prioritete: 1) poboljšati planiranje upravljanja, 2) definirati vizualni identitet parkova i 3) uspostaviti bazu podataka u GIS-u. Standardizacijom je obuhvaćen i sustav naplate ulaznica i naknada u nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Definiran je zajednički vizualni identitet hrvatskih nacionalnih parkova i parkova prirode promidžbenim materijalima i službenim odorama djelatnika službe zaštite prirode. Tablica 2: Županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Broj zaštićenih prirodnih vrijednosti po pojedinim kategorijama zaštite

Županijska JU

Početak rada Strogi

rezervat Posebni rezervat

Regionalni park

Spomenik prirode

Značajni krajobraz

Park šuma

Spomenik parkovne

arhitekture

Uku-pno

Bjelovarsko-bilogorska

2008. 1 1

Brodsko-posavska

2004. 4 2 6

Dubrovačko-neretvanska

2005. 10 6 7 8 9 39

Istarska 1996. 5 9 6 4 2 26

Karlovačka 2004. 1 2 3 3 9

Koprivničko-križevačka

1997. 5 4 2 1 2 14

Krapinsko-zagorska

2006. 2 2 8 12

Ličko-senjska 2007. 3 3 3 3 12

Meñimurska 2007. 1 1 11 13

Osječko-baranjska

2006. 1 1 1 12 15

Požeško-slavonska

2009. 1 3 4

Primorsko-goranska

2006. 1 8 6 2 6 4 27

Sisačko-moslavačka

2005. 2 1 2 2 1 8

Splitsko-dalmatinska

1996. 3 19 15 7 44

Šibensko-kninska

2008. 2 6 8

Varaždinska 2001. 6 1 2 21 30

Virovitičko-podravska

2002. 1 4 4 1 3 13

Vukovarsko-srijemska

2008. 3 3 3 3 4 16

Zadarska 2004. 3 2 5 4 14

Zagrebačka 2008. 11 3 2 1 7 24


13

Slika 1: Zaštićena područja Republike Hrvatske

Izvor: GIS baza podataka Državnog zavoda za zaštitu prirode.


14

II. PRIMJENA METODOLOGIJE

II.a Program rada na zaštićenim područjima Konvencije o biološkoj raznolikosti

Na 7. sastanku Konferencije stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti 2004. godine, 188 članica (uključujući Hrvatsku) je dogovorilo Program rada na zaštićenim područjima (PoWPA), jednu od najambicioznijih strategija iz područja zaštite prirode u povijesti. Glavni cilj Programa rada na zaštićenim područjima je potpora uspostavljanju i održavanju kopnenih područja do 2010. godine i vodenih područja do 2012. godine kao sveobuhvatnih, učinkovito upravljanih i ekološki reprezentativnih nacionalnih i regionalnih sustava zaštićenih područja. Ta područja zajedno, izmeñu ostalog putem globalne mreže, doprinose postizanju triju ciljeva Konvencije o biološkoj raznolikosti i cilja za 2010. godinu – da se značajno smanji trenutna stopa gubitka biološke raznolikosti na globalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i podnacionalnoj razini i da se doprinese smanjenju siromaštva i potrazi za održivim razvojem. Svime time se podržavaju ciljevi Strateškog plana Konvencije2, Plana provedbe Svjetskog summita o održivom razvoju (Johannesburg 2002.)3 i Milenijski ciljevi razvoja4. Cilj 4.2. PoWPA Konvencije o biološkoj raznolikosti je: „Do 2010. Stranke su usvojile i provode okvir za praćenje stanja, evaluaciju i izvještavanje o učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima na razini područja, nacionalnih i regionalnih sustava, te prekograničnih zaštićenih područja.“ Specifične aktivnosti za ostvarenje toga cilja su sljedeće: 4.2.1 Razviti i usvojiti standarde za procjenu 4.2.2 Procijeniti učinkovitost upravljanja zaštićenim područjima na 30 % područja i na razini sustava 4.2.3 Uključiti rezultate procjene u izvješća Konferenciji stranaka Konvencije o biološkoj raznolikosti 4.2.4 Provesti glavne rezultate

II.b Metodologija brze procjene i prioritizacija upravljanja zaštićenim područjima (RAPPAM)

RAPPAM metodologija WWF-a5 koristi okvir za procjenu koji je razvilo Svjetsko povjerenstvo za zaštićena područja (WCPA). Okvir WCPA se temelji na ciklusu upravljanja. Uključuje šest glavnih elemenata procjene: kontekst, planiranje, ulaganja, procese, ishode i rezultate.

2 http://www.cbd.int/sp/, pristup ostvaren 20. travnja 2009. 3 http://www.un.org/esa/sustdev/documents/WSSD_POI_PD/English/WSSD_PlanImpl.pdf, pristup ostvaren 20. travnja 2009. 4 Svjetski voñe 189 zemalja članica Ujedinjenih naroda usvojili su u rujnu 2000. godine Milenijsku deklaraciju, obvezujući svoje države na jača globalna nastojanja za smanjenje siromaštva, poboljšanje zdravstva te promoviranje mira, ljudskih prava i održivog okoliša. Milenijski ciljevi razvoja (MDGs)- osam specifičnih, mjerljivih, vremenski ograničenih ciljeva koji sačinjavaju Deklaraciju i proizlaze iz nje, obvezuju zemlje potpisnice na učinkovitiju borbu protiv neadekvatnih prihoda, gladi u svijetu, nejednakosti spolova, degradacije okoliša, manjka obrazovanja, kao i na poboljšanje sustava zdravstvene skrbi i očuvanje/osiguranje zaliha čiste, pitke vode. Opširnije o Milenijskim ciljevima razvoja vidjeti : http://www.undp.org/mdg/, pristup ostvaren 20. travnja 2009. 5 Ervin J (2003) WWF : Metodologija brze procjene i prioritizacija upravljanja zaštićenim područjima. WWF Gland, Švicarska


15

Slika 2: Procjena i ciklus upravljanja (prilagoñeno iz Hockings et al. 2000.)

Upitnik za brzu procjenu WWF-a (Dodatak I) pokriva svaki od ovih elemenata i organiziran je u skladu s okvirom WCPA-a, kao što je niže prikazano. Tablica 3: Elementi procjene u Upitniku za brzu procjenu WWF-a

Projektiranje i planiranje zaštićenih područja

Ulaganja Procesi upravljanja

• ciljevi zaštićenih područja

• pravna sigurnost

• planiranje i projektiranje lokacije

• dizajn sustava zaštićenih područja

• zaposlenici

• komunikacija i informacije

• infrastruktura

• financije

• planiranje upravljanja

• postupci upravljanja

• istraživanje, praćenje stanja i evaluacija

RAPPAM nudi kreatorima politike („policy-makers“) alat za postizanje cilja 4.2 PoWPA Konvencije o biološkoj raznolikosti tako što omogućava brzu procjenu cjelokupne učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima. RAPPAM metodologija može: • Utvrditi prednosti i nedostatke upravljanja • Ukazati na žurnost i prioritete zaštite za pojedina zaštićena područja • Pomoći pri razvoju i prioritizaciji odgovarajuće politike intervencija i korake praćenja u svrhu unaprjeñivanja učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima. RAPPAM metodologija uključuje pet koraka: • KORAK 1: Odreñivanje opsega procjene • KORAK 2: Procjena postojećih informacija za svako zaštićeno područje • KORAK 3: Provoñenje upitnika brze procjene • KORAK 4: Analiziranje rezultata

ITERATIVNI PROCES

OCJENJIVANJA

Gdje su slabe karike u ciklusu upravljanja? Što želimo postići?

Kako vanjski čimbenici utječu na ciljeve?

Kako planiranje postiće ciljeve?

Jesu li ulaganja dovoljna da bi se postigli ciljevi?

Jesu li procesi upravljanja u skladu s ciljevima?

Jesu li izlazni rezultati prikladni za

ostvarivanje ciljeva?

Jesu li ciljevi postignuti?


16

• KORAK 5: Utvrñivanje daljnjih koraka i preporuka. Prilikom analize rezultata bodovanje se vrši na sljedeći način: Da = 5 Uglavnom da = 3 Uglavnom ne = 1 Ne = 0.

II.c Primjena RAPPAM metodologije u Hrvatskoj

RAPPAM Upitnik je prilagoñen za županijske javne ustanove, te se sastojao od 50 pitanja (Dodatak I). Najtemeljitiji i najučinkovitiji pristup provoñenju ove metodologije je održavanje interaktivne radionice na kojoj upravitelji zaštićenih područja (ravnatelji i/ili stručni voditelji), kreatori politike zaštite prirode i drugi dionici sudjeluju u potpunosti u procjeni zaštićenih područja, analizi rezultata i identifikaciji idućih koraka i prioriteta. U cilju pripreme radionice, preveden je RAPPAM upitnik i pitanja su prilagoñena za Hrvatsku. Dogovoren je sustav za upravljanje podacima i definirane su uloge za provoñenje radionice. Upitnik je poslan sudionicima radionice tjedan dana prije održavanja same radionice. Prije održavanja same radionice županijskim javnim ustanovama je poslan i upitnik koji su sastavili predstavnici WWF-a, Ministarstva kulture i Državnog zavod za zaštitu prirode s ciljem prikupljanja informacija o zaštićenim područjima u županijama, njihovim planovima za proglašenje novih zaštićenih područja, te o pravima i obvezama županijskih javnih ustanova koje proizlaze iz Zakona o zaštiti prirode. Takoñer su prikupljeni podaci o broju i stručnoj spremi zaposlenika, sastavu upravnog vijeća, kao i o prošlom i planiranom financiranju rada javnih ustanova. RAPPAM radionica je održana u Kino dvorani Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u Zagrebu od 31. ožujka do 1. travnja 2009. godine. Na njoj su sudjelovali predstavnici 18 županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, te predstavnik javne ustanove Maksimir. Županijske javne ustanove koje nisu sudjelovale na radionici su javna ustanova Istarske županije i javna ustanova Ličko-senjske županije. Radionica je bila strukturirana na način da je znatna količina vremena bila ostavljena za pregled i diskusiju pitanja, za grupne diskusije i za zajedničko pregledavanje svih rezultata. Osim provoñenja samog RAPPAM upitnika, tijekom radionice su kroz rad grupama prikupljeni podaci o potrebama županijskih javnih ustanova. Program rada radionice se nalazi u Dodatku II.


17

III. STANJE

III.a Zaštićene prirodne vrijednosti po pojedinim kategorijama zaštite

Tablica 4: Županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Broj zaštićenih prirodnih vrijednosti po pojedinim kategorijama zaštite

(zaštićena područja + područja pod preventivnom zaštitom) Županijska JU

Strogi rezervat

Posebni rezervat

Regionalni park

Spomenik prirode

Značajni krajobraz

Park šuma

Spomenik parkovne

arhitekture Ukupno

Bjelovarsko-bilogorska

0 + 1 1 1 + 1

Brodsko-posavska

4 2 6


10 6 7 8 9 + 1 39 + 1

Istarska 5 9 6 4 2 26

Karlovačka 1 2 + 1 3 3 9 + 1

Koprivničko-križevačka

5 0 + 1 4 2 1 2 14 + 1

Krapinsko-zagorska

2 2 8 12

Ličko-senjska 3 3 3 3 12

Meñimurska 0 + 1 1 1 11 13 + 1

Osječko-baranjska

1 0 + 1 1 1 12 15 + 1

Požeško-slavonska

1 3 4

Primorsko-goranska

1 8 + 1 6 + 1 2 6 4 27 + 2

Sisačko-moslavačka

2 0 + 1 1 2 2 1 8 + 1

Splitsko-dalmatinska

3 19 15 + 1 7 44 + 1

Šibensko-kninska

2 6

Varaždinska* 6 0 + 1 1 2 21 30

Virovitičko-podravska

1 0 + 1 4 4 1 + 1 3 13 + 2

Vukovarsko-srijemska

3 3 3 3 4 16

Zadarska 3 + 1 2 5 + 1 0 + 1 4 14 + 3

Zagrebačka 11 3 2 1 7 24

* Za jedan spomenik prirode i tri spomenika parkovne arhitekture predloženo je ukidanje zaštite (objekti ne postoje ili su izgubljena obilježja zaštite).

III.b Broj zaposlenika u županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Tablica 5: Broj zaposlenika u županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima (stanje ožujak 2009. godine)


18

Županijska JU R

avn

atel

j

Ure

d

ravn

atel

ja

Zaj

edn

ički

p

oslo

vi

Teh

nič

ka

slu

žba

Stru

čni

vod

itel

j

Stru

čna

slu

žba

Gla

vni

nad

zorn

ik

Nad

zorn

a sl

užb

a

Ču

vari

p

riro

de

Uku

pno

Bjelovarsko-bilogorska 1 1 Brodsko-posavska 1 1 2 Dubrovačko-neretvanska

1 1 1 3

Istarska* 1 2 1 3 4 (sezonski)

11

Karlovačka 1 1 1 1 4 Koprivničko-križevačka 1 1 2 Krapinsko-zagorska 1 2 3 Ličko-senjska 1 1 Meñimurska 1 1 2 Osječko-baranjska 1 1 2 Požeško-slavonska 1 1 2 Primorsko-goranska 1 2 3 2 8 Sisačko-moslavačka 1 1 1 1 4 Splitsko-dalmatinska 1 1 2 1 4 (2 na

odreñeno) 2 11

Šibensko-kninska 1 1 2 Varaždinska 1 1 2 Virovitičko-podravska 1 1 Vukovarsko-srijemska 1 1 1 3 Zadarska 1 1 1 2

(sezonski) 5

Zagrebačka 1 1 2 4 * Ustanova zapošljava i vanjske suradnike a vezano uz meñunarodne programe, trenutno su dva vanjska suradnika u ustanovi.

III.c Sastav upravnog vijeća

Upravna vijeća županijski javnih ustanova imaju različiti sastav – u pet ustanova su članovi isključivo političari, dok u drugim upravnim vijećima ima i predstavnika drugih interesnih skupina – nevladinih udruga (Dubrovačko-neretvanska, Šibensko-kninska, Varaždinska), lokalnog stanovništva (Istarska, Šibensko-kninska), znanstvenika (Dubrovačko-neretvanska, Istarska, Krapinsko-zagorska, Osiječko-baranjska, Šibensko-kninska, Varaždinska) i stručnjaka (urbanizam i vodno gospodarstvo – Meñimurska, zaštita prirode – Zagrebačka), drugih sektora (šumarstvo – Istarska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska), osnivača (županija – Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska), lokalne uprave (Krapinsko-zagorska), privrede (Sisačko-moslavačka), javne ustanove (Sisačko-moslavačka), prosvjetnih djelatnika (Brodsko-posavska) i dr.

III.d Gradovi ili općine koji su osnovali javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Tablica 6: Gradovi ili općine koji su osnovali javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima (stanje ožujak 2009. godine)


19

Županija Naziv grada /

općine Imena zaštićenih

područja Kategorija


Grad Dubrovnik

Lokrum Posebni rezervat šumske vegetacije

Istarska Općina Medulin

1. Donji Kamenjak i medulinski arhipelag

2. Gornji Kamenjak 3. Brdo Soline kod

Vinkurana 4. Poluotok Kašteja

Značajni krajobraz Značajni krajobraz Park šuma Park šuma

Karlovačka Općina Rakovica

Predjel Baraćeve špilje Preventivna zaštita – Značajni krajobraz (12 ha)

Ličko-senjska Općina Perušić Pećinski park Grabovica spomenik prirode Splitsko-dalmatinska

Grad Split Marjan Park šuma

Grad Zagreb Grad Zagreb Maksimir Spomenik parkovne arhitekture

III.e Naplata ulaznica

Čak 15 od 20 županijskih javnih ustanova ne naplaćuje ulaznice za pristup zaštićenim područjima kojima upravljaju. U svih pet preostalih županija ulaznice se naplaćuju za pristup spiljama, a u pojedinim županijama i za pristup geomorfološkom rezervatu, značajnom krajobrazu, geomorfološkom spomeniku prirode i park šumi. Tako se u Istri naplaćuje ulaznica za pristup geomorfološkom spomeniku prirode Jama Baredine, značajnom krajobrazu Limski kanal (špilja Sv. Romualdo), špilja Feštinsko kraljevstvo i špilja Mramornica. U Primorsko-goranskoj županiji se naplaćuje ulaznica u geomorfološki rezervat Vražji prolaz Zeleni vir, u značajni krajobraz Kamačnik, špilju Lokvarku i park šumu Golubinjak. U Splitsko-dalmatinskoj županiji se ulaznica naplaćuje za Grapčevu špilju, Vranjaču i Modru špilju. U Zadarskoj županiji naplaćuje se ulaznica za pristup špilji Modrič (pristup je dozvoljen samo u organiziranim grupama i s vodičem) i značajnom krajobrazu kanjon Zrmanje. U Zagrebačkoj županiji ulaznica se naplaćuje za Otruševačku špilju.

III.f Granice

Problemi s granicama zaštićenih područja postoje zbog starih stručnih obrazloženja i stručnih podloga gdje su granice definirane opisno, te to stvara brojne probleme u praksi. Takoñer, granice su definirane starim rješenjima o zaštiti i pošto ista nisu upisana kao teret u zemljišnim knjigama negdje je došlo do promjena (cijepanja) pojedinih čestica. Tako bi neke granice trebalo smanjiti, neke povećati, a za sve to je potrebno proći novu proceduru proglašenja zaštićenog dijela prirode. Takoñer je potrebno riješiti problem digitalizacije granica koje vrši Državni zavod za zaštitu prirode, ali te granice nisu pravno valjane, te ih npr. sudovi ne priznaju.

III.g Obilaženje zaštićenih područja i nadzor

Redovno se obilaze zaštićena područja u 14 od ukupno 20 županija, što uglavnom ovisi o potrebi, a i o udaljenosti pojedinih područja. U Istarskoj županiji stalni, cjelodnevni nadzor se provodi na tri lokaliteta: Palud-Palù (posebni ornitološki rezervat), Šijana i Busoler (park šume). Ostali se lokaliteti u Istarskoj županiji obilaze prema rasporedu obilaska i prema potrebama na terenu, no minimalno se svaki lokalitet obiñe jednom u petnaest dana. Stručna služba obilazi zaštićena područja u 15


20

županija, s time da u preostale četiri županije stručna služba nije još niti ustrojena, a jedino u Vukovarsko-srijemskoj županiji stručni voditelj ne obilazi zaštićena područja. Nadzorna služba obilazi zaštićena područja u svim županijskih ustanovama u kojima je ona ustrojena, ukupno u deset ustanova. Županijske javne ustanove su izjavile da inspekcija zaštite prirode vrši nadzor u zaštićenim područjima kojima one upravljaju prema dojavi, što je obično 2-3 puta godišnje, ali negdje i jednom mjesečno (Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija). U nekim ustanovama inspekcija zaštite prirode nadzor vrši vrlo rijetko (Bjelovarsko-bilogorska i Šibensko-kninska županija). Brojne druge inspekcijske službe vrše nadzor u zaštićenim dijelovima prirode kojima upravljaju županijske javne ustanove, kako u kojoj županiji, inspekcija zaštite okoliša, zaštite od požara, grañevinska, poljoprivredna, šumarska veterinarska, lovna, rudarska, vodopravna, sanitarna i ribarska inspekcija. Neke županije su navele da nijedna druga inspekcijska služba osim inspekcije zaštite prirode ne vrši nadzor (Karlovačka i Virovitičko podravska županija) ili da o tome nemaju saznanja (Ličko-senjska i Zadarska županija). Nijedna županijska javna ustanova putem svoje nadzorne službe ne naplaćuje kazne temeljem Zakona o zaštiti prirode. Iznimka je nadzorna služba Karlovačke županije koja naplaćuje kazne. Problem naplate kazni postoji zbog toga što se temeljem Zakona o zaštiti prirode u stvarnosti ne mogu naplaćivati kazne. Takoñer, brojne javne ustanove još uvijek nemaju uspostavljenu nadzornu službu.

III.h Pravo prvokupa, nadoknade za ograničenja, povjeravanje skrbi, koncesije i koncesijska odobrenja u županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima (stanje ožujak 2009.)

Nijedna županija nije iskoristila pravo prvokupa na nekretnine u zaštićenim područjima u posljednjih pet godina, s time da za tri županije (Dubrovačko-neretvansku, Vukovarsko-srijemsku i Zagrebačku), nisu poznati podaci. U Istarskoj županije pravo prvokupa je iskoristio grad Rovinj. Neke županije nisu ni imale potrebu za time (Koprivničko-križevačka, Splitsko-dalmatinska). S druge strane, Meñimurska županija je htjela otkupiti nekretnine i imali su za to predviñena sredstva, ali nisu uspjeli provesti otkup, jer čestice koje su htjeli kupiti nisu vlasnički sreñene. Sisačko-moslavačka županija je u 2008. pokrenula postupak tužbe i osporavanja kupoprodajnog Ugovora vlasnika čestice u cretu u Blatuši. U Virovitičko-podravskoj županiji je 90-tih godina u pretvorbi prodan dvorac i park oko dvorca u Suhopolju iako se nalaze u Upisniku zaštićenih kulturnih i prirodnih vrijednosti RH. Sada su i dvorac i park (u Metoviću) u privatnom vlasništvu i opterećeni su hipotekarnim kreditima, a to je na području Virovitičko-podravske županije jedino zaštićeno područje s cjelovitom dokumentacijom (Studija zaštite i Projekt obnove, izrañeni prije prodaje privatnom vlasniku, te Pravilnik o unutarnjem redu s mjerama zaštite). Nijedna županija ne isplaćuje nadoknade za ograničenja kojima su vlasnici i nositelji prava podvrgnuti u zaštićenim prirodnim vrijednostima, s time da za Dubrovačko-neretvansku županiju nisu poznati podaci. Neke županije tvrde kako za isplatom nadoknade za ograničenja vlasnicima i nositeljima prava nije ni bilo potrebe (Koprivničko-križevačka, Splitsko-dalmatinska i Šibensko-kninska). No, u 2009. godini će se u Sisačko-moslavačkoj županiji donacijom Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost isplaćivati naknade za štetu od rodinih gnijezda na krovovima objekata u županiji. Čak 18 županija nije povjerila skrb o nekoj prirodnoj vrijednosti u zaštićenom području vlasniku, nositelju prava na nekretnini sklapanjem ugovora ili skrbniku. U dvije županije su sklopljeni takvi ugovori – u Splitsko-dalmatinskoj županiji za Grapčevu špilju i Vranjaču, a u Zagrebačkoj županiji za Otruševačku špilju.


21

Nijedna županija, osim Splitsko-dalmatinske, nije dodijelila koncesije temeljem Zakona o zaštiti prirode. Splitsko-dalmatinska županija je dodijelila koncesije za Modru špilju i Zlatni rat. U Zagrebačkoj županiji je Uprava za zaštitu prirode Josipu Grgosu, na njegovo traženje koncesije, izdala rješenje za korištenje Otruševačke spilje (geomorfološki spomenik prirode), te za novootkrivenu spilju čiji se ulaz nalazi na susjednoj parceli. Samo dvije županijske javne ustanove su dodijelile koncesijska odobrenja temeljem Zakona o zaštiti prirode – Splitsko-dalmatinska i Zadarska, a preostalih 18 županija nema dodijeljenih koncesijskih odobrenja temeljem tog Zakona. Splitsko-dalmatinska županija je dodijelila koncesijska odobrenja za rafting, kajak i kanu, ugostiteljstvo, prijevoz brodicama i iznajmljivanje brodica, ukupno 48 koncesijskih odobrenja u 2008. godini. Zadarska županija je dodijelila ukupno sedam koncesijskih odobrenja u 2008. godini - koncesijsko odobrenje za obavljanje djelatnosti voñenja posjetitelja u geomorfološkom spomeniku prirode-špilji Modrič, koncesijsko odobrenje za obavljanje gospodarskih djelatnosti i pružanja sportsko rekreacijskih usluga u zaštićenom području značajni krajobraz Sjeverozapadni dio Dugog otoka, te koncesijska odobrenja za obavljanje djelatnosti u značajnom krajobrazu kanjon Zrmanje.

III.i Edukativni sadržaji i posjetiteljska infrastruktura

Od edukativnih sadržaja postoje poučne table (u 14 županija), poučne staze (u 12 županija), edukativni materijali (u 12 županija), edukativno-prezentacijski centri (u 2 županije – Meñimurskoj, gdje se nalazi centar za posjetitelje i u Karlovačkoj, gdje je u tijeku projekt izrade istraživačke stanice na rijeci Slunjčici), info-punktovi (u 4 županije), razvijeni edukacijski programi (u 5 županija) i edukativne akcije (3 različite akcije koje se održavaju godišnje). Od posjetiteljske infrastrukture postoje promatračnice (u 10 županija), biciklističke staze (u 6 županija), platforme za posjećivanje (u tri županije – Koprivničko-križevačka, Meñimurska i Sisačko-moslavačka), pješačke staze, trim staze i dječje igralište (Istarska i Primorsko-goranska županija), odmorište za posjetitelje s klupama i info tablama (Krapinsko-zagorska i Primorsko-goranska županija), penjališta i ugostiteljski objekti (Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija), te vožnja brodom i vožnja turističkim električnim vlakom (Zadarska županija).

III.j Dokumentacija

III.j.1 Interni akti javnih ustanova

Sve županijske javne ustanove, osim Ličko-senjske, imaju donesen Statut javne ustanove i gotovo svi statuti su usklañeni s važećim Zakonom o zaštiti prirode ili se usklañuju (iznimka su Karlovačka i Splitsko-dalmatinska županija koje u travnju 2009. nisu imale usklañene statute). U većini županija nedostaju pravilnici o unutarnjem redu, barem za veći dio zaštićenih područja. U četiri javne ustanove postoje doneseni Pravilnici o unutarnjem redu (Istarska, Meñimurska 2, Primorsko-goranska 1 i Virovitičko-podravska 4) i oni su usklañeni s važećim Zakonom o zaštiti prirode ili su u postupku usklañivanja. U devet ustanova pravilnici su u postupku izrade (Brodsko-posavska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska i Virovitičko-podravska županija). Neke županijske javne ustanove navode da odreñeni pravilnici o unutarnjem redu već duže vrijeme čekaju suglasnost Ministarstva kulture (npr. Brodsko-posavska 1 i Splitsko-dalmatinska županija 2). Sedam županijskih javnih ustanova nema donesen nijedan pravilnik o unutarnjem redu, niti je izrada pravilnika trenutno u postupku (Bjelovarsko-bilogorska, Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Zadarska i Zagrebačka županija), no npr. u javnoj ustanovi Zagrebačke županije je započeta inventarizacija na koju će se kasnije nastaviti izrada pravilnika o unutarnjem redu. Takoñer, neke javne ustanove imaju donesene pravilnike o unutarnjem redu za ustanovu (npr. Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija).


22

Pravilnike o unutarnjem ustrojstvu imaju gotovo sve županijske javne ustanove. Jedino je u Varaždinskoj županiji Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu u izradi, a u Ličko-senjskoj ne postoji. Godišnji program zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja zaštićenog područja s cjenikom usluga vezanih za korištenje zaštićenih prirodnih vrijednosti takoñer postoji u gotovo svim ustanovama. Iznimka su tri javne ustanove – Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke i Ličko-senjske županije koje nemaju donesen godišnji program, dok u naredne četiri ustanove godišnji program ne sadrži cjenik usluga vezanih za korištenje zaštićenih prirodnih vrijednosti (Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Varaždinska i Zadarska županija). Višegodišnji plan razvoja javne ustanove postoji ili je u izradi u šest županijskih javnih ustanova – Koprivničko-križevačka, Meñimurska, Primorsko-goranska i Splitsko-dalmatinska ga imaju, a ima ga i Varaždinska samo što nije verificiran od strane Upravnog vijeća, dok je u Osječko-baranjskoj je izradi. Sve županijske javne ustanove, osim Ličko-senjske, svake godine donose godišnji financijski plan.

III.j.2 Planovi upravljanja

III.j.2.a Planovi upravljanja za zaštićena područja Šest županijskih javnih ustanova je ili započelo s izradom planova upravljanja za pojedina zaštićena područja ili ih već imaju, dok 12 javnih ustanova nije započelo s izradom. Javna ustanova Karlovačke županije izrañuje plan upravljanja za značajni krajobraz rijeka Slunjčice, Koprivničko-križevačke županije za posebni geografsko-botanički rezervat Đurñevački pijesci, a Krapinsko-zagorske županije za značajni krajobraz Zelenjak. Prijedlog plana upravljanja za značajni krajobraz rijeke Mure, koji izrañuje javna ustanova Meñimurske županije se u trenutku prikupljanja podataka (ožujak 2009. godine) nalazio kod Državnog zavoda za zaštitu prirode. U Zagrebačkoj županiji je u tijeku prikupljanje dokumentacije o zaštićenim područjima, te se započelo s inventarizacijom Turopoljskog luga, dok Cret Dubravica ima plan upravljanja. Javna ustanova Sisačko-moslavačke županije je osnovala suradnička vijeća za četiri zaštićena područja (Odransko polje, Hrast lužnjak, Strossmayerovo šetalište i Brdo Djed), te je održano nekoliko sastanaka. Javna ustanova Šibensko-kninske županije se prijavila na meñunarodne projekte za pomoć u izradi planova upravljanja, s obzirom da sama nema dovoljno kapaciteta. Od kategorija zaštite za koje je propisana izrada planova upravljanja na području Varaždinske županije nalazi samo dio značajnog krajobraza Kalnik, te će se plan upravljanja za Kalnik izrañivati u suradnji s javnom ustanovom Koprivničko-križevačke županije.

III.j.2.b Planovi upravljanja za područja ekološke mreže Slična je situacija i s izradom planova upravljanja za područja ekološke mreže, 9 javnih ustanova je započelo s izradom, 4 planiraju započeti, dok ih 8 nije započelo s izradom. Neke županijske javne ustanove izrañuju planove upravljanja za područja ekološke mreže koja su ujedno i zaštićena područja. Tako je javna ustanova Brodsko-posavske županije započela izradu plana upravljanja za značajni krajobraz Gajna i posebni ornitološki rezervat bara Dvorina, a javna ustanova Koprivničko-križevačke županije za posebni geografsko-botanički rezervat Đurñevački pijesci. Javna ustanova Meñimurske županije izrañuje plan upravljanja za dio ekološke mreže koji se poklapa sa značajnim krajolikom rijeke Mure, dok je javna ustanova Sisačko-moslavačke županije u sklopu izrade plana upravljanja za zaštićeno područje Odransko polje započela aktivnosti. Neke javne ustanove izrañuju planove upravljanja specifično za područja ekološke mreže. Tako javna ustanova Istarske županije izrañuje plan upravljanja za dolinu rijeke Mirne. U Karlovačkoj županiji su kroz projekt Ministarstva kulture pripremljeni nacrti tri plana upravljanja za područje ekološke mreže - Dolina rijeke Dretulje koja je predložena za zaštitu u kategoriji posebnog stanišnog rezervata, posebni rezervat šumske vegetacije Drežničko polje i posebni stanišni rezervat Polje Lug. Kroz PHARE projekt se izrañuje plan upravljanja za velike zvijeri u Gorskome kotaru (Primorsko-goranska županija). U Varaždinskoj županiji su u tijeku početne radnje vezane uz izradu plana upravljanja za potok Zbel, a u Zagrebačkoj županiji se započelo s izradom stručne podloge za Žuticu. Županijske javne ustanove koje planiraju izradu planova upravljanja za pojedina područja ekološke mreže su Dubrovačko-neretvanska (za Snježnicu, Ljutu i Konavosko polje), Krapinsko-zagorska (za područje rijeke Sutle, što je u planu Ministarstva kulture za IPA projekt) i Virovitičko-


23

podravska županija (za područje uz rijeku Dravu koje je u obuhvatu NEM-a, no za to je još potrebno osigurati sredstva). S obzirom da javna ustanova Šibensko-kninske županije nema dovoljno kapaciteta za izradu planova upravljanja, prijavili su se na meñunarodne projekte za pomoć u izradi, te je tako izrada plana upravljanja za ušće Krke (značajan krajobraz i ekološka mreža) prijavljen na COAST program.

III.j.2.c Upravljanje područjima ekološke mreže Područjima ekološke mreže koja su ujedno i zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode upravljaju uglavnom sve županijske javne ustanove, s iznimkom Ličko-senjske, koja je osnovana, ali u trenutku prikupljanja podataka (ožujak 2009. godine) nije započela s radom. Javne ustanove Istarske, Primorsko-goranske i Zadarska županije upravljaju speleološkim objektima koji se nalaze u ekološkoj mreži (u Primorsko-goranskoj županiji su to špilje Vrelo i Biserujka, u Zadarskoj županiji je to Strašna peć na Dugom otoku). Krapinsko-zagorska županija aktivno upravlja s rijekom Sutlom, područjima koja su predviñena za ptice, vršnim dijelom Ivanščice, Strahinjščicom i Maceljom (Kal i Trubeljak). Kako je već navedeno, u Karlovačkoj županiji su pripremljeni nacrti tri plana upravljanja za područja ekološke mreže. Sva područja ekološke mreže u Varaždinskoj županiji identificirana su u prostoru, a gradovi i općine su obaviješteni o prisutnosti i važnosti tih područja, te o obavezi njihove valorizacije u sklopu izrade (izmjena i dopuna) prostorno-planske dokumentacije. Uspostavljena je suradnja s korisnicima pojedinih područja ekološke mreže u Varaždinskoj županiji (Hrvatske vode, Hrvatske šume, Poljoprivredna savjetodavna služba, HEP i dr.), uz pokušaj definiranja uvjeta i mjera zaštite prirode vezanih uz gospodarenje pojedinim prirodnim resursima. Za područja ekološke mreže u Varaždinskoj i Primorsko-goranskoj županiji nisu doneseni planovi upravljanja, ali su za pojedina područja pokrenute aktivnosti vezane uz njihovu valorizaciju (inventarizacija zaštićenih i ugroženih svojti i staništa, prikupljanje podataka i praćenje stanja), čime se započelo s pripremnim aktivnostima vezano uz izradu planova upravljanja.

III.j.3 Programi i izvješća zaštite okoliša

Većina županija nema važeće programe zaštite prirode i izvješća o stanju prirode. Tako programe zaštite prirode imaju Brodsko-posavska (donesen 2003. godine), Meñimurska, Varaždinska (u sklopu Programa zaštite okoliša iz 2007. godine), Vukovarsko-srijemska (donesen 2007. godine) i Zadarska županija (donesen 2009. godine), dok se u Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Primorsko-goranskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji program izrañuje ili se planira njegova izrada. Izvješće o stanju prirode postoji u Osječko-baranjskoj (doneseno 2008. godine), Zadarskoj (u sklopu Izvješća o stanju okoliša iz 2006. godine) i Varaždinskoj županiji (u sklopu Izvješća o stanju okoliša iz 2007. godine), dok je u izradi u Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Primorsko-goranskoj, Sisačko-moslavačkoj i Šibensko-kninskoj (postoji izvješće o stanju okoliša iz 2000. godine). U Vukovarsko-srijemskoj županiji je javna ustanova izradila prikaz stanja zaštite prirode. Moguće je da i u drugim županijama, kao što je to slučaj u Primorsko-goranskoj županiji, Program zaštite prirode i Izvješće o stanju prirode postoje u sklopu Programa i Izvješća o stanju okoliša.

III.j.4 Dostupnost gospodarskih osnova

Velikoj većini javnih ustanova nisu dostupne gospodarske osnove. Šumsko-gospodarske osnove su najviše dostupne od svih gospodarskih osnova, u čak nešto više od polovice županijskih javnih ustanova. Dostupne su u Dubrovačko-neretvanskoj, Karlovačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji, u Istarskoj i Meñimurskoj su osnove dostupne kad ih se zatraži, u Primorsko-goranskoj županiji su osnove djelomično dostupne (teško su im dostupne, imaju osnove samo za Bijele i Samarske stijene), a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je dostava osnova u tijeku. U Sisačko-moslavačkoj županiji su tijekom donošenja osnova dostavljeni dijelovi osnova koji se odnose na zaštitu prirode (uvjeti i mjere) za većinu područja. Lovno-gospodarske osnove nisu dostupne većini županijskih javnih ustanova, dok su dostupne u Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji (u Zagrebačkoj su dostupne za Jastrebarske lugove i Varoški lug), u Brodsko-posavskoj i Požeško-


24

slavonskoj su dostupna rješenja, u Istarskoj i Meñimurskoj su osnove dostupne kad ih se zatraži, a u Sisačko-moslavačkoj je dostava osnova u tijeku. U javnoj ustanovi Primorsko-goranske županije ističu kako su tražili osnove za lovište koje uključuje Bijele i Samarske stijene od resornog Ministarstva, no niti nakon godinu dana čekanja i urgiranja osnovu nisu dobili. Slična je situacija i s ribolovno-gospodarskim osnovama koje nisu dostupne većini županijski javnih ustanova, dok su dostupne u Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, u Istarskoj i Meñimurskoj su dostupne kad ih se zatraži, a u Sisačko-moslavačkoj je dostava osnova u tijeku. Vodnogospodarske osnove nisu dostupne nijednoj javnoj ustanovi, ali za mnoga područja te osnove još ni ne postoje.


25

IV. REZULTATI I ANALIZE

Analiza i rezultati primjene RAPPAM metodologije daju ocjenu od strane ravnatelja i/ili stručnih voditelja županijskih javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima. Prateći RAPPAM metodologiju, rezultate i analize predstavljamo u tri kategorije: A. Projektiranje i planiranje zaštićenih područja B. Ulaganja u zaštićena područja C. Procesi upravljanja Upitnik za brzu procjenu je ispunilo 18 županijskih javnih ustanova, te Javna ustanova Maksimir. Županijske javne ustanove Istarske i Ličko-senjske županije nisu sudjelovale u ispunjavanju Upitnika za brzu procjenu.

IV.A Planiranje

U ovom odjeljku predstavljamo odgovore sudionika na grupu pitanja koja se odnose na definiranje ciljeva, pravne sigurnosti i lokacije zaštićenih područja. Slika 3: Projektiranje i planiranje zaštićenih područja (ukupno)

PLANIRANJE - UKUPNO

0

25

50

75

100

CIL

JEV

I

Odr

zava

nje

bior

azno

likos

ti

U p

lanu

upra

vlja

nja

God

isnj

i pla

novi

Raz

umije

vanj

eza

posl

enik

a

Pod

rska

loka

lnih

zaje

dnic

a

PR

AV

NA

SIG

UR

NO

ST

Pra

vna

zas

tita

Nem

a sp

orov

aok

o ko

riste

nja

zem

ljist

a

Crt

ara

zgra

nica

vanj

a

Res

ursi

za

prov

edbu

zako

na

Rje

sava

nje

konf

likat

a

PR

OJE

KT

IRA

NJE

I PLA

NIR

AN

JELO

KA

CIJ

E

Odr

edjiv

anje

loka

cije

Sm

jest

aj i

konf

igur

acija

Zon

iranj

e

Kor

iste

nje

zem

ljist

a

Pov

ezan

ost

Na razini cjelokupnog sustava (graf), možemo zaključiti da u svakoj kategoriji planiranja (ciljevi, pravna sigurnost i projektiranje i planiranje lokacije) postoje pitanja koja su jača strana sustava i pitanja koja su slabija strana sustava. Najjaču stranu sustava predstavlja razumijevanje ciljeva i politika zaštićenog područja od strane ravnatelja i djelatnika (većina sudionika je na to pitanje odgovorila s "da", te je ukupan rezultat 89 od mogućih 95 bodova). Nedostatak plana upravljanja, a time i zoniranja, te nedostatak resursa za provedbu zakona su tri područja u kojima su sudionici radionice naznačili postojanje odreñenih problema, a nešto manje problema je vezano za crtu razgraničavanja i korištenje zemljišta u okolnim područjima. Detaljnije razmatranje ovih pitanja prezentiramo u odjeljcima koji slijede.

IV.A.1 Ciljevi (pitanje 2)

Slika 4: Projektiranje i planiranje zaštićenih područja – Ciljevi


26

Planiranje -- Ciljevi ZP

0

5

10

15

20

25

BJELOVARSKO-BILOGORSKA Ž.

BRODSKO-POSAVSKA Ž.

DUBROVAČKO-N

ERETVANSKA Ž.

ISTARSKA Ž.

KARLOVAČKA Ž.

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA Ž.

KRAPINSKO-ZAGORSKA Ž.

LIČKO--SENJSKA Ž.

MEĐUMURSKA Ž.

JU OSIJEČ

KO-BARANJSKE Ž.

POŽEŠKO-SLAVONSKA Ž.

PRIMORSKO-G

ORANSKA Ž.

SISAČKO-M

OSLAVAČKA Ž.

SPLITSKO-DALMATINSKA Ž.

ŠIBENSKO-KNINSKA Ž.

VARAŽDINSKA Ž.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA Ž.

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA Ž.

ZADARSKA Ž.

ZAGREBAČKA Ž.

JU MAKSIM

IR (ZG)

Odrzavanje bioraznolikosti U planu upravljanja Godisnji planovi Razumijevanje zaposlenika Podrska lokalnih zajednica

Ciljevi zaštićenih područja u potpunosti ili uglavnom predviñaju zaštitu i održavanje biološke raznolikosti u samo 63% županijskih javnih ustanova, dok u čak 36% javnih ustanova (7) uglavnom ne predviñaju. Županijske javne ustanove uglavnom imaju godišnje programe, dok su planovi upravljanja u izradi u Karlovačkoj županiji (4), Krapinsko-zagorskoj (1), Meñimurskoj (1), Primorsko-goranskoj i Varaždinskoj županiji. Takoñer, izrañuju se i pravilnici o unutarnjem redu u devet županijskih javnih ustanova, npr. u Karlovačkoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a u nekim javnim ustanova oni i postoje (npr. u javnoj ustanovi Meñimurske, Primorsko-goranske i Virovitičko-podravske županije). U Koprivničko-križevačkoj županiji postoje mjere zaštite za većinu zaštićenih područja i one su usmjerene na očuvanje temeljnih svojstava svakog zaštićenog područja. U javnoj ustanovi Varaždinske županije postoje programi unaprjeñenja i zaštite za pojedina područja. Specifični ciljevi vezani za biološku raznolikost uopće nisu ili uglavnom nisu jasno navedeni u planovima upravljanja u čak 79% županijskih javnih ustanova, a razlog tome je nepostojanje planova upravljanja. U Meñimurskoj županiji su specifični ciljevi u svezi biološke raznolikosti uglavnom jasno navedeni u planu upravljanja, ali se plan još ne provodi u djelo u potpunosti. U Karlovačkoj županiji su istraživanja lokaliteta u tijeku, tj. javna ustanova je u fazi pripreme podloga za planove upravljanja. U javnoj ustanovi Krapinsko-zagorske županije postoji inventarizacija pojedinih sastavnica bioraznolikosti i monitoring. U javnoj ustanovi Požeško-slavonske županije rañena su samo speleološka istraživanja, ali na još nezaštićenim područjima, tj. na područjima ekološke mreže. Javna ustanova Sisačko-moslavačke županije u godišnjem programu provodi projekte inventarizacije i monitoringa ugroženih vrsta (bijela i crna roda, štekavac, kosac, kockavica). U javnoj ustanovi Varaždinske županije inventarizacija je provedena za manji broj područja, kao i mjere zaštite. U javnoj ustanovi Virovitičko-podravske županije postojeća četiri pravilnika o unutarnjem redu sadrže i mjere zaštite za zaštićena područja, a takoñer postoji stručna studija Revitalizacija zaštićenog krajolika Križnica, koja daje rezultate monitoringa ptica i biljaka. Splitsko-dalmatinska županija ima popis biljnih vrsta na Pantanu, ptica Eleonorin sokol na pučinskim otocima, šišmiša i crvenouhe kornjača, a planira se izrada studije prihvatnog kapaciteta rijeke Cetine vezano za rafting. Politike i planovi upravljanja/godišnji planovi su u potpunosti ili uglavnom usklañeni s ciljevima zaštićenih područja u čak 95% županijskih javnih ustanova, dok u Dubrovačko-neretvanskoj županiji uglavnom nisu. Zaposlenici i ravnatelji svih županijskih javih ustanova u potpunosti ili uglavnom razumiju ciljeve i politike zaštićenog područja. Problemi postoje u razumijevanju ciljeva i politike zaštićenog područja od strane državne uprave, županije i lokalne samouprave. Dio županija nije u dovoljnoj mjeri upoznat s poslovima zaštite prirode i obvezama koje županije i javne ustanove imaju. Tako npr. na nerazumijevanje u državnoj upravi i županiji nailaze u javnoj ustanovi Karlovačke županije, dok neke jedinice lokalne samouprave na području Koprivničko-križevačke županije ispred interesa zaštite prirode stavljaju gospodarski interes. U 84% županija lokalna zajednica podržava ili uglavnom podržava cjelokupne ciljeve zaštićenih područja, dok u Meñimurskoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji lokalna zajednica uglavnom ne podržava cjelokupne ciljeve zaštićenih područja. Javna ustanova Koprivničko-križevačke županije nastoji zajedno s lokalnom zajednicom naći kompromis izmeñu zaštite prirode i njenog gospodarskog korištenja. U javnoj ustanovi Krapinsko-zagorske županije je dobra suradnja sa pojedincima, općinama i gradovima, Hrvatskim šumama, lovcima, itd. U Varaždinskoj i Primorsko-goranskoj županiji lokalna zajednica svojim aktivnostima i financijama


27

podržava ciljeve i provedbu projekata u zaštićenim područjima, dok u Virovitičko-podravskoj županiji lokalna zajednica čak sudjeluje u sufinanciranju izrade stručnih studija i projekata obnove. S druge strane u istoj županiji ribolovne udruge vrše prekomjeran izlov ribe, te time ugrožavanju zaštićene vrste. U Meñimurskoj županiji lokalna zajednica uglavnom ne podržava cjelokupne ciljeve zaštićenih područja, jer je zaštita prirode nova djelatnost u regiji. U Sisačko-moslavačkoj županiji postoje problemi s lokalnom samoupravom, koji proizlaze iz neznanja, ali sektorski problemi su veći (lovci, vode, itd.). Tako u Vukovarsko-srijemskoj županiji lovci i šumari uglavnom ne podržavaju cjelokupne ciljeve zaštićenih područja.

IV.A.2 Pravna sigurnost (pitanje 3)

Slika 5: Projektiranje i planiranje zaštićenih područja –Pravna sigurnost

Planiranje -- Pravna sigurnost

0

5

10

15

20

25



DUBROVAČKO-N

ERETVANSKA Ž.

ISTARSKA Ž.

KARLOVAČKA Ž.

KOPRIVNIČKO-K

RIŽEVAČKA Ž.


LIČKO--S

ENJSKA Ž.

MEĐUMURSKA Ž.

JU OSIJEČ

KO-BARANJSKE Ž.


PRIMORSKO-G

ORANSKA Ž.

SISAČ

KO-MOSLAVAČ

KA Ž.


ŠIBENSKO-K

NINSKA Ž.

VARAŽDINSKA Ž.

VIROVITIČKO-P

ODRAVSKA Ž.


ZADARSKA Ž.

ZAGREBAČKA Ž.

JU MAKSIM

IR (ZG)

Pravna zastita Nema sporova oko koristenja zemljista Crta razgranicavanja Resursi za provedbu zakona Rjesavanje konflikata

Velika većina županijskih javnih ustanova (84%) smatra da postoji ili uglavnom postoji dugoročna, pravno obvezujuća zaštita, dok Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Zadarska županija smatraju da ona uglavnom ne postoji. Problemi postoje u sektorskoj nadležnosti, te su šumarski (Brodsko-posavska županija) i vodopravni sektori (Brodsko-posavska i Karlovačka županija) na terenu negdje jači od zaštite prirode, iako po Zakonu o zaštiti prirode ne bi trebali biti. Sektorske probleme navode i javne ustanove Sisačko-moslavačke i Varaždinske županije. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je slabija zaštita u području eksploatacije kamena, tj. na području dva aktivna kamenoloma jer se rudarski koncesionari loše odnose prema zaštiti prirode na području regionalnog parka. U Požeško-slavonskoj županiji vlasnici zaštićenih objekata ne provode potrebne radnje. Naime, tri spomenika parkovne arhitekture koja su zaštićena u Požeško-slavonskoj županiji su u vlasništvu privatnih ili javnih tvrtki i te tvrtke uglavnom nemaju sredstava za sanaciju objekata, a za sada ih nema ni ustanova, jer je nedavno osnovana. Takoñer je napomenuto da je dostupnost inspektora zaštite prirode mala. Samo 11% županijskih javih ustanova uglavnom ima neriješene sporove po pitanju zakupa ili prava korištenja zemljišta i to Sisačko-moslavačka i Šibensko-kninska županija, dok ostale županijske javne ustanove uglavnom nemaju tih problema (42%) ili ih uopće nemaju (47%). Problemi postoje s prodajom privatnog zemljišta bez prethodne ponude državi (Malostonski zaljev u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te cret Blatuša u Sisačko-moslavačkoj županiji), sa zakupom ili pravom korištenja zemljišta vezano za lov i s Hrvatskim šumama (Primorsko-goranska županija i Šibensko-kninska županija), te s time u vezi i nadležnosti za nadoknadu štete od divljači (Koprivničko-križevačka županija), a negdje i s ribarima (Šibensko-kninska županija). Npr. postoji spor izmeñu javne ustanove Virovitičko-podravske županije s Hrvatskim šumama vezano za gospodarenje i upravljanje arboretumom Lisičine. U Sisačko-moslavačkoj županiji postoje problemi vezani uz korištenje pašnjaka. Naime, svi koriste pašnjake (stočari, lovci, itd.) i ne postoji koordinacija, no to se planira riješiti ako javna ustanova dobije na raspolaganje pašnjake, jer će se tada moći propisati uvjeti korištenja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji postoje problemi s Vodoprivredom, HEP-om (ne ispušta vodni minimum), ribolovnim društvima, te lovačkim udrugama. Takoñer je problem s pristupom jamama i spiljama na privatnom posjedu. U Zagrebačkoj županiji smatraju da će se tek trebati ući u problematiku privatnog vlasništva u zaštićenim područjima, npr. po pitanju Otruševačke špilje.


28

Crta razgraničenja je u potpunosti ili uglavnom odgovarajuća i omogućava postizanje ciljeva zaštićenog područja u samo polovici županija (48%), što se prepoznaje kao znatan problem. Kao problem se navodi nedefinirana crta razgraničenja (zaštićena područja u Primorsko-goranskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji) ili da su granice opisne, tj, okvirne, bez katastarskih čestica (Šibensko-kninska, Virovitičko-podravska i Zadarska županija). U Splitsko-dalmatinskoj županiji je problem granica pomorskog dobra, a i granica značajnog krajobraza Brela. Velika većina sudionika (84%) je naglasila da su djelatnici i financijska sredstva za provoñenje ključnih aktivnosti provedbe zakona u izvjesnoj mjeri neadekvatni. U samo tri županije djelatnici i sredstva su uglavnom ili u potpunosti adekvatna (Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka županija i park Maksimir). Velik broj županijskih javnih ustanova je naglasio da nemaju nadzornu službu (Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Požeško-slavonska, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka županija) ili im je nadzorna služba premala (Karlovačka županija). Takoñer su istakli da su financijska sredstva dostatna samo za hladni pogon, a nekada čak niti to. Problem nepostojanja nadzornika javna ustanova Virovitičko-podravske županije djelomično rješava na način da za provoñenje ključnih aktivnosti provedbe zakona traži intervenciju inspektora zaštite prirode. U javnoj ustanovi Splitsko-dalmatinske županije financijska sredstva su dostatna, ali je problem negativna selekcija zaposlenika. Značajni sukobi s lokalnom zajednicom uglavnom ne postoje, a ako postoje, rješavaju se u potpunosti ili uglavnom pravično i učinkovito u gotovo svim županijskim javnim ustanovama (95%), dok značajniji problemi postoje u Koprivničko-križevačkoj. Tako npr. javna ustanova Virovitičko-podravske županije nema sporova s lokalnom zajednicom, a županija rješava sukobe s lovcima. U Zagrebačkoj županiji sukoba je bilo u Samoboru, jer grad zanima da preuzme upravljanje nad dijelom park-šume Tepec – Palačnik – Stražnik koji je zanimljiv gradu, a to je Anindol. Javna ustanova Sisačko-moslavačke županije ima problem da ju lokalna samouprava ne obavještava o provoñenju aktivnosti, a kada nadzorna služba registrira provoñenje aktivnosti, onda postupa po zakonu. U Karlovačkoj županiji je dobar primjer Kupa, gdje je suradnja hrvatskih općina sa Slovenijom zadovoljavajuća po pitanju zajedničkih projekata zaštićenih područja.

IV.A.3 Projektiranje i planiranje lokacije (pitanje 4)

Slika 6: Projektiranje i planiranje zaštićenih područja – Planiranje i projektiranje lokacije

Planiranje -- Planiranje i projektiranje lokacije

0

5

10

15

20

25

BJELOVARSKO-B

ILO

GORS..

BRODSKO-POSAVSKA

Ž.

DUBROVAČKO-N

ERETVANS..

ISTARSKA Ž

.

KARLOVAČKA Ž

.

KOPRIV

NIČKO

-KRIŽ

EVAČKA Ž

.

KRAPINSKO-Z

AGORSKA Ž.

LIČKO--S

ENJSKA Ž.

MEĐUM

URSKA Ž.

JU O

SIJEČ

KO-BARANJS

KE Ž.

POŽEŠKO-SLAVONSKA Ž

.

PRIMORSKO-G

ORANSKA Ž.

SISAČ

KO-MOSLAVAČ

KA Ž.

SPLITSKO-D

ALMATIN

SKA Ž.

ŠIBENSKO

-KNIN

SKA Ž.

VARAŽDINSKA Ž

.

VIROVIT

IČKO-P

ODRAVSKA Ž.

VUKOVARSKO

-SRIJE

MSKA Ž

.

ZADARSKA Ž.

ZAGREBAČKA Ž

.

JU M

AKSIMIR

(ZG)

Odredjivanje lokacije Smjestaj i konfiguracija Zoniranje Koristenje zemljista Povezanost

Odreñivanje lokacije zaštićenog područja je u potpunosti ili uglavnom u skladu s ciljevima zaštićenog područja u gotovo svim županijama (95%), jedino u Zadarskoj županiji uglavnom nije. Lokacije zaštićenih područja su uglavnom odreñene stručnom podlogom, ranije stručnim obrazloženjem, a negdje postoji i popis katastarskih čestica (npr. u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji). Za javnu ustanovu Krapinsko-zagorske županije priprema stručnih podloga ostaje otvoreno pitanje. U Virovitičko-podravskoj županiji izrañene su i stručne podloge za zaštitu nekih novih kategorija zaštite, npr. Arboretum Lisičine (park-šuma), Turski grad kod Slatine (park-šuma, koja je preventivno zaštićena). U Zadarskoj županiji davno proglašena područja nemaju stručne podloge i stanje na terenu nužno ne odgovara zaštiti, te je potrebna revizija (npr. drvored čempresa u Biogradu). U Zagrebačkoj županiji je potrebno proširenje granica na nekim zaštićenim područjima, a potrebna je i revizija dijela zaštićenih područja (npr. Sava-Strmec).


29

Smještaj i konfiguracija zaštićenog područja u potpunosti ili uglavnom optimizira zaštitu biološke raznolikosti u gotovo svim županijama (95%). Jedino u Zagrebačkoj županiji smještaj i konfiguracija zaštićenih područja uglavnom ne optimizira zaštitu biološke raznolikosti, te je tako u toj županiji npr. potrebno zaštititi veći dio vlažnih livada uz rijeku Lonju. Ako se u Dubrovačko-neretvanskoj županiji sagleda NEM i NATURA 2000 prijedlozi, onda smještaj i konfiguracija zaštićenih područja optimizira zaštitu biološke raznolikosti, ali ostaje važno je proglasiti parkove prirode Delta Neretve i Elafitsko otočje. Slično je i u Zadarskoj županiji – ako se računa i ekološka mreža, onda smještaj i konfiguracija zaštićenih područja optimizira zaštitu biološke raznolikosti, jer je često područje ekološke mreže kao buffer zona zaštićenom području. Npr. kod uvale Saharun na sjeverozapadnom dijelu Dugog otoka zaštićeno je samo kopno, ali ekološkom mrežom je zaštićeno i more. U Primorsko-goranskoj županiji postoje područja koja bi trebalo zaštiti u narednom razdoblju. U Splitsko-dalmatinskoj županiji smatraju da je potrebno zaštititi masiv Dinare, Mosor, Kozjak, cijeli tok Cetine i Vrljike, a problem je i zaštite akvatorija oko otoka. U Virovitičko-podravskoj županiji stručna podloga za regionalni park „Područje rijeke Mure-Drave“ u potpunosti optimizira zaštitu biološke raznolikosti i staništa. U Brodsko-posavskoj županiji su poneka zaštićena područja prevelika i u svom sastavu imaju velik broj naselja (npr. Jelas polje). Sustav zoniranja zaštićenog područja je u potpunosti ili uglavnom neadekvatan za postizanje ciljeva zaštićenog područja u čak 84% županija. Županije koje uglavnom imaju adekvatan sustav zoniranja su Bjelovarsko-bilogorska, Šibensko-kninska i Virovitičko-podravska županija. Naime, u većini županija ne postoji zoniranje, uglavnom zato jer ne postoje ni planovi upravljanja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji zoniranje je napravljeno za Pantan i kanjon Cetine. Kada se proglasi regionalni park Mura-Drava zoniranje će biti provedeno u pet županija kroz koje se proteže park (Meñimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko-podravskoj i Osječko baranjskoj županiji), te je moguće da će sustav zoniranja parka biti adekvatan za postizanje ciljeva zaštićenog područja. Korištenje zemljišta u okolnim područjima u potpunosti ili uglavnom ne omogućava učinkovito upravljanje zaštićenim područjem u čak 53% županija, te se time pokazalo kao znatan problem. Primjeri uključuju problem s ribolovcima i lovcima (Bjelovarsko-bilogorska županija), autoceste i turizam (Primorsko-goranska županija), iskorištavanje pijeska iz rijeke Drave (područje zaštićenih krajobraza i regionalnog parka u Virovitičko-podravskoj županiji), nelegalna gradnja (Zelinska glava) i grañevinski radovi (uz Otruševačku špilju, oba lokaliteta u Zagrebačkoj županiji), urbanizam (park Maksimir i Splitsko-dalmatinska županija), problem da dozvole za zahvate u prirodu u okolnim područjima nemaju uvjete zaštite prirode (Koprivničko-križevačka županija), turističko korištenje i parking (park-šuma u Brelima), prekapacitiranost (Zlatni rat, oba lokaliteta u Splitsko-dalmatinskoj županiji) i dr. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji na području Neretve ima melioracije i nedovoljno kontrolirane poljoprivrede, predviñeni su zahvati u županijskom prostornom planu kao što su autocesta kroz ornitološki rezervat i vjetroelektrane. U Malostonskom zaljevu se gradi Pelješki most, tri turističke zone i otkupni centri za školjke. U Sisačko-moslavačkoj županiji okolna područja, osobito poljoprivredne površine, značajno utječu na provoñenje zaštite, no ne postoje adekvatne informacije o utjecaju okolnog područja. U Varaždinskoj županiji korištenje zemljišta u okolnim područjima uglavnom omogućava učinkovito upravljanje zaštićenim područjima, no postoje izdvojeni problemi zbog lova. Većina zaštićenih područja kojima upravljaju županijske javne ustanove, čak njih 84%, je povezana s drugim očuvanim ili zaštićenim područjem. Zaštićena područja u Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji uglavnom nisu povezana s drugim očuvanim ili zaštićenim područjem (u Zagrebačkoj županiji zbog velike disperzije zaštićenih područja), dok park Maksimir uopće nije povezan s drugim sličnim područjem. Većina županijskih javnih ustanova navodi da su zaštićena područja u njihovim županijama povezana s drugim očuvanim ili zaštićenim područjem kroz Nacionalnu ekološku mrežu (NEM) (npr. Bjelovarsko-bilogorska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija). Zaštićena područja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji su povezana i sa zaštićenim područjima susjedne Sisačko-moslavačke županije, dok su zaštićena područja te županije povezana i koridorima, te parkom prirode Lonjsko polje. U Virovitičko-podravskoj županiji su zaštićena područja povezana i kroz projekte navodnjavanja, tj. područja koja su povezna za prolaz životinja uz rijeku Dravu. U Vukovarsko-srijemskoj županiji šumske cjeline graniče, tj. preklapaju se sa zaštićenim krajobrazom. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je problem što se jame i spilje nalaze na privatnom zemljištu.


30

IV.B Ulaganja

U ovom odjeljku predstavljamo odgovore sudionika na grupu pitanja koja se odnose na zapošljavanje, komunikaciju, infrastrukturu i financije zaštićenih područja. Slika 7: Ulaganja u zaštićena područja (ukupno)

ULAGANJA

0

25

50

75

100

ZA

PO

SLJ

AV

AN

JE

Raz

ina

Vje

stin

e

Usa

vrsa

vanj

e

Nad

zira

nje

oso

blja

Uvj

eti

zapo

slja

vanj

a

KO

MU

NIK

AC

IJA

Ure

d-te

ren

Pos

toje

ci p

oda

ci

Nac

ini

prik

uplja

nja

Obr

ada

pod

atak

a

Lok

alne

zaje

dni

ce

INF

RA

ST

RU

KT

UR

A

Pro

met

na

infr

astr

uktu

ra

Ter

ensk

ao

prem

a

Ob

jekt

i za

smje

staj

oso

blja

Od

rzav

anje

Obj

ekti

zapo

sjet

itelje

FIN

AN

CIJ

E

Pro

slo

finan

cira

nje

Bud

uce

finan

cira

nje

Upr

avlja

nje

finan

cija

ma

Alo

kaci

ja n

apr

iorit

ete

Sta

biln

ost

Na razini cjelokupnog sustava (graf), možemo zaključiti da su nadziranje rada osoblja, uvjeti zapošljavanja, komunikacija izmeñu ureda i terena, te s lokalnom zajednicom, prometna infrastruktura i upravljanje financijama donekle jače strane sustava, s time da nijedno od tih područja ne prelazi 75 bodova (najviše bodova ima nadziranje osoblja i to 71 bod). Broj zaposlenih, postojeći podaci o zaštićenim područjima i objekti za posjetitelje su područja u kojima su sudionici radionice naznačili da postoje odreñeni problemi. Detaljnije razmatranje ovih pitanja prezentiramo u odjeljcima koji slijede.

IV.B.1 Zapošljavanje (pitanje 5)

Slika 8: Ulaganja u zaštićena područja – Zapošljavanje

Ulaganja -- Zapošljavanje

0

5

10

15

20

25



DUBROVAČKO-N

ERETVANSKA Ž.

ISTARSKA Ž.

KARLOVAČKA Ž.

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČ

KA Ž.


LIČKO--S

ENJSKA Ž.

MEĐUMURSKA Ž.

JU OSIJEČ

KO-BARANJSKE Ž.


PRIMORSKO-G

ORANSKA Ž.

SISAČ

KO-MOSLAVAČ

KA Ž.


ŠIBENSKO-K

NINSKA Ž.

VARAŽDINSKA Ž.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA Ž.


ZADARSKA Ž.

ZAGREBAČKA Ž.

JU MAKSIM

IR (Z

G)

Razina Vjestine Usavrsavanje Nadziranje osoblja Uvjeti zaposljavanja

U velikoj većini županijskih javnih usanova (90%) razina zapošljavanja je u potpunosti ili uglavnom nedostatna za učinkovito upravljanje područjem. Iznimka su Splitsko-dalmatinska županija i park Maksimir. Gotovo sve županijske javne ustanove navode da nemaju dovoljno kapaciteta, mnoge nemaju nadzornu službu, u stručnoj službi imaju zaposlenu samo jednu osobu, a pogotovo nemaju kapaciteta za upravljanje ekološkom mrežom. Neke ustanove nemaju ni zaposlenika (Bjelovarsko-bilogorska županija), a neke imaju samo jednog zaposlenika (Virovitičko-podravska županija). Javna ustanova Primorsko-goranske županije je naglasila kako im nedostaje i pravnik. U javnoj ustanovi Splitsko-dalmatinske županije su na otocima potrebni čuvari prirode.


31

Osoblje ima ili uglavnom ima potrebne vještine za provoñenje ključnih aktivnosti upravljanja u dvije trećine županijskih javnih ustanova (68%). U Bjelovarsko-bilogorskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji osoblje uopće nema potrebne vještine, dok ih uglavnom nema u Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Javna ustanova Požeško-slavonske županije nema ni stručnog voditelja, ni nadzornika, dok u javnoj ustanovi Splitsko-dalmatinske županije osoblje nije terensko osoblje. U javnoj ustanovi Virovitičko-podravske županije smatraju da osoblje treba imati visoka stručna znanja, a monitoring i inventarizaciju kod njih uglavnom obavlja Državni zavod za zaštitu prirode. Usavršavanje i mogućnosti za razvoj su u potpunosti ili uglavnom primjerene potrebama osoblja u dvije trećine županijskih javnih ustanova (68%). Sudionici su istaknuli sljedeće probleme: nema dovoljno radionica, te je potrebno više suradnje s nacionalnim parkovima i parkovima prirode koji su iskusniji; više suradnje je potrebno i s Ministarstvom kulture i Državnim zavodom za zaštitu prirode; radionice koje se provode su nedostatne, jer se ne bave problemima na terenu (npr. Brodsko-posavska županija); često se nema vremena i dovoljno volje za sudjelovanjem na tečajevima usavršavanja (Splitsko-dalmatinska županija). Istaknuto je da radionica, predavanja i seminara nikad nije previše. Tako npr. u javnoj ustanovi Virovitičko-podravske županije usavršavanje i mogućnosti za razvoj postoje kroz seminare, radionice, stručna usavršavanja, te su sredstva za to predviñena i u proračunu javne ustanove, a i Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode ih takoñer organiziraju. Radni učinak osoblja i napredak u ostvarivanju ciljeva periodički se u potpunosti ili uglavnom nadziru u svim županijskim javnim ustanovama. Tako javne ustanove rade izvještaje o radu i rezultatima, te upravna vijeća nadziru akte i dokumente javnih ustanova. Kao primjer, u javnoj ustanovi Varaždinske županije radni učinak osoblja i napredak u ostvarivanju ciljeva se nadziru putem upravnog vijeća, županijskog poglavarstva i županijske skupštine. Uvjeti zapošljavanja su u potpunosti ili uglavnom dovoljni su da bi se zadržala visoka kvaliteta osoblja u čak 85% županijskih javnih ustanova. U Virovitičko-podravskoj županiji uvjeti zapošljavanja nisu dovoljni da bi se zadržala visoka kvaliteta osoblja, dok uglavnom nisu dovoljni u Požeško-slavonskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Tako u javnoj ustanovi Virovitičko-podravske županije za sada nema zapošljavanja, a do 2011. godine su u planu tri radna mjesta – glavni nadzornik, stručni suradnik za radu u GIS-u i čuvar prirode.

IV.B.2 Komunikacija i informacije (pitanje 6)

Slika 9: Ulaganja u zaštićena područja – Komunikacija i informacije

Ulaganja -- Komunikacija

0

5

10

15

20

25



DUBROVAČKO-N

ERETVANSKA Ž.

ISTARSKA Ž.

KARLOVAČKA Ž.

KOPRIVNIČKO-K

RIŽEVAČKA Ž.


LIČKO--S

ENJSKA Ž.

MEĐUMURSKA Ž.

JU OSIJEČ

KO-BARANJSKE Ž.


PRIMORSKO-G

ORANSKA Ž.

SISAČ

KO-MOSLAVAČ

KA Ž.

SPLITSKO-DALMATIN

SKA Ž.

ŠIBENSKO-K

NINSKA Ž.

VARAŽDINSKA Ž.

VIROVITIČ

KO-PODRAVSKA Ž.


ZADARSKA Ž.

ZAGREBAČKA Ž.

JU MAKSIM

IR (Z

G)

Ured-teren Postojeci podaci Nacini prikupljanja Obrada podataka Lokalne zajednice

Po mišljenju sudionika, u većini županijskih javnih ustanova (85%) u potpunosti ili uglavnom postoje odgovarajuća ulaganja u komunikacije i informacije, tj. odgovarajuća sredstva komunikacije izmeñu osoblja u uredu i na terenu. U Bjelovarsko-bilogorskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji ulaganja u komunikacije i informacije nisu odgovarajuća, dok su u Brodsko-posavskoj županiji uglavnom neodgovarajuća i to zbog toga što ne postoje djelatnici koji rade na terenu. Postojeći ekološki i društveno-ekonomski podaci u potpunosti ili uglavnom nisu prikladni za planiranje upravljanja u čak 84% županija. Iznimka su Primorsko-goranska i Meñimurska županija, gdje su postojeći podaci uglavnom prikladni za planiranje upravljanja, te park Maksimir gdje su oni u potpunosti prikladni. Ipak, u Primorsko-goranskoj županiji postojeći ekološki i društveno-


32

ekonomski podaci nisu dostatni ni ažurni. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je turistički razvoj u sukobu s ekološkim podacima, tj. turistički razvoj ne poštuje postojeće ekološke podatke. U Sisačko-moslavačkoj županiji ne postoje karte, niti baze podataka, dok su u Virovitičko-podravskoj županiji karte i prostorni podaci uglavnom nedostupni. U većini županijskih javnih ustanova (74%) postoje ili uglavnom postoje odgovarajuća sredstva za prikupljanje novih informacija. Sredstva za prikupljanje novih informacija uglavnom nisu odgovarajuća u Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, dok u potpunosti nisu odgovarajuća u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Tako u javnoj ustanovi Virovitičko-podravske županje uglavnom nema terenske opreme, dok u javnoj ustanovi Sisačko-moslavačke županije postoji osnovna oprema (GPS, fotoaparat, dalekozor). U javnoj ustanovi Zadarske županije uglavnom postoje odgovarajući načini prikupljanja novih informacija, ali nedostaje edukacija za potpuno učinkovito upravljanje (npr. ustanova ima GPS, ali osoblje ne zna s njime rukovati). Odgovarajući sustavi za obradu i analizu podataka u potpunosti ili uglavnom ne postoje u gotovo dvije trećine županijskih javnih ustanova (63%). U brojnim županijskim javnim ustanovama su istaknuli da postoji oprema, ali da baza podataka nije u funkciji, dok neke županijske javne ustanove nemaju ni opremu (npr. Bjelovarsko-bilogorska županija). Rečeno je da projekt Ministarstva kulture vezan za nabavu sustava za obradu i analizu podataka nije zaživio, te da je potrebna edukacija, tj. da je potrebno ponoviti praktičnu obuku za rad u GIS-u. Takoñer je istaknuto da je potrebno ujednačiti obrasce i metode analize, što se u meñuvremenu i započelo kroz PAMS projekt. Javna ustanova Krapinsko-zagorske županije samostalno analizira podatke na svojim podlogama, a i javna ustanova Varaždinske županije takoñer analize radi vlastitim sustavom. U javnoj ustanovi Primorsko-goranske županije postoje odgovarajući sustavi za obradu i analizu podataka, ali se još radi na prebacivanju podataka u postojeću GIS bazu. Učinkovita komunikacija s lokalnom zajednicom postoji u gotovo svim županijskim javnim ustanovama (95%). Iznimka je Meñimurska županija, gdje uglavnom ne postoji učinkovita komunikacija s lokalnom zajednicom. Kao primjer, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji uglavnom postoji učinkovita komunikacija, posebno s lokalnom zajednicom koja graniči sa zaštićenim područjem Regionalni park Moslavačka gora (Čazma, Ivanska i Berek). Isto tako, javne ustanove Sisačko-moslavačke i Primorsko-goranske županije su navele da učinkovito komuniciraju s lokalnom zajednicom i putem radnih sastanaka na kojima se razmjenjuju podaci.

IV.B.3 Infrastruktura (pitanje 7)

Slika 10: Ulaganja u zaštićena područja – Infrastruktura

Ulaganja -- Infrastruktura

0

5

10

15

20

25

BJELOVARSKO

-BI LOGORSKA Ž

.

BRODSKO-PO

SAVSKA Ž.

DUBROVAČKO

-NERETVANSKA Ž

.

ISTARSKA Ž

.

KARLOVAČKA Ž

.

KOPRIV

NIČKO-K

RIŽEV

AČKA Ž

.

KRAPINSKO-Z

AGORSKA Ž.

LIČKO--S

ENJSKA Ž.

MEĐUM

URSKA Ž.

JU O

SIJEČ

KO-BARANJS

KE Ž.


.

PRIMORSKO-G

ORANSKA Ž.

SISAČ

KO-MO

SLAVAČKA Ž.

SPLITSKO

-DALM

ATINSKA

Ž.

ŠIBENSKO-K

NINSKA Ž

.

VARAŽDINSKA Ž

.

VIROVIT

IČKO-P

ODRAVSKA Ž.

VUKOVARSKO-SRIJE

MSKA Ž.

ZADARSKA Ž.

ZAGREBAČKA Ž

.

JU M

AKSIMIR

(ZG

)

Prometna infrastruktura Terenska oprema Objekti za smjestaj osoblja Odrzavanje Objekti za posjetitelje

U velikoj većini zaštićenih područja u županijama (95%) prometna infrastruktura je u potpunosti ili uglavnom prikladna za provoñenje ključnih aktivnosti upravljanja. Jedino u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prometna infrastruktura uglavnom nije prikladna. Čak četiri obalne županijske javne ustanove su naglasile da im nedostaje brod (Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska, Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija), a neke nemaju terensko vozilo (Brodsko-posavska, i Karlovačka županija). Javne ustanove Dubrovačko-neretvanske, Virovitičko-podravske i


33

Vukovarsko-srijemske županije nemaju ni službeno vozilo. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji prometna infrastruktura ne postoji na crti razgraničenja regionalnog parka Moslavačka gora sa susjednom Sisačko-moslavačkom županijom. U Sisačko-moslavačkoj županiji prometna infrastruktura je uglavnom prikladna za provoñenje ključnih aktivnosti upravljanja, a nedostatak se odnosi na veća područja koja nisu dostupna u svim dijelovima. U samo malo manje od polovice županijskih javnih ustanova (47%) terenska oprema je u potpunosti ili uglavnom prikladna za provoñenje ključnih aktivnosti upravljanja. U javnoj ustanovi Bjelovarsko-bilogorske, Virovitičko-podravske i Zadarske županije terenska oprema uopće ne postoji. U 58% županijskih javnih ustanova objekti u kojima je smješteno osoblje su u potpunosti ili uglavnom prikladni za provoñenje ključnih aktivnosti upravljanja. Većina javnih ustanova je istaknula da su uredi/sjedišta primjereni, a da ostali objekti nisu (npr. Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija), dok neke javne ustanove niti nemaju ostale objekte poput stanica za istraživanje, ureda na terenu ili objekata za izobrazbu (npr. Bjelovarsko-bilogorska, Krapinsko-zagorska, Požeško-slavonska, Zadarska i Zagrebačka županija). Javna ustanova Karlovačke županije radi na uspostavljanju istraživačke stanice na rijeci Slunjčici. U javnoj ustanovi Sisačko-moslavačke županije uredi su neadekvatni za obavljanje djelatnosti, jer se nalaze u Domu zdravlja, a nedostaju informativni i edukativni putokazi, biološke stanice i dr. Javna ustanova Zagrebačke županije ima jednu uredsku prostoriju, a u tijeku su pripreme za ureñenje drugog ureda za zapadni dio županije. U istom postotku županijskih javnih ustanova (58%) adekvatno održavanje i briga o opremi u potpunosti ili uglavnom jamče dugotrajnu upotrebu. Kao što je već navedeno, neke županijske javne ustanove nemaju nikakvu opremu, a neke nemaju vozila, što predstavlja značajan problem za provoñenje ključnih aktivnosti upravljanja. U čak 84% županija objekti za posjetitelji u potpunosti ili uglavnom nisu primjereni za korištenje. Razlog tome je da u mnogim županijama objekti za posjetitelje ni ne postoje (npr. Bjelovarsko-bilogorska, Dubrovačko-neretvanska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko srijemska županija). Iznimke su Meñimurska županija i park Maksimir, gdje su objekti za posjetitelje primjereni, te Koprivničko-križevačka županija, gdje su uglavnom primjereni za korištenje. U Zagrebačkoj županiji objekti za posjetitelje postoje samo kod Otruševačke spilje, dok u Zadarskoj županiji postoje dvije promatračnice za ptice, no nisu u potpunosti primjerene (nemaju vrata, pa su često devastirane).

IV.B.4 Financije (pitanje 8)

Slika 11: Ulaganja u zaštićena područja – Financije

Ulaganja -- Financije

0

5

10

15

20

25

BJELO

VARSKO-BIL

OGORSKA Ž.

BRODSKO-POSAVSKA Ž

.

DUBROVAČKO-N

ERETVANSKA Ž.

ISTARSKA Ž

.

KARLOVAČKA Ž

.

KOPRIVNIČ

KO-KRIŽ

EVAČKA Ž

.

KRAPINSKO-Z

AGORSKA Ž.

LIČKO--S

ENJSKA Ž.

MEĐUM

URSKA Ž.

JU O

SIJEČ

KO-B

ARANJSKE Ž

.


.

PRIMORSKO-G

ORANSKA Ž.

SISAČ

KO-MOSLAVAČ

KA Ž.

SPLITSKO-D

ALMATIN

SKA Ž.

ŠIBENSKO-K

NINSKA Ž

.

VARAŽDINSKA Ž

.

VIRO

VITIČ

KO-PODRAVSKA Ž

.

VUKOVARSKO-SRIJE

MSKA Ž.

ZADARSKA Ž.

ZAGREBAČKA Ž

.

JU M

AKSIMIR

(ZG)

Proslo financiranje Buduce financiranje Upravljanje financijama Alokacija na prioritete Stabilnost

U samo malo više od trećine županijskih javnih ustanova (37%) financiranje je u posljednjih 5 godina bilo u potpunosti ili uglavnom adekvatno za provoñenje ključnih aktivnosti upravljanja. Razlog tome je i kratko vrijeme postojanja županijskih javnih ustanova. Naime, čak 15 od ukupno 20 postojećih županijskih javnih ustanova je osnovano od 2004. nadalje, tj. u zadnjih 5-6 godina, a čak sedam od njih postoji kraće od tri godine. Ustanove ističu da financiranje nije bilo dostatno za


34

terenski rad i za nadzor (Dubrovačko-neretvanska županija), zatim za stručne aktivnosti (Karlovačka županija), pa za provoñenje znanstvenih i stručnih istraživanja (Primorsko-goranska županija), te za izradu stručnih podloga, planova upravljanja, geodetskih izmjera i za monitoring (Sisačko-moslavačka županija). Tako i javna ustanova Zadarske županije navodi da im nedostaje financijskih sredstava za održavanje, čišćenje, istraživanje, monitoring, itd. U javnoj ustanovi Virovitičko-podravske županije financijska sredstva su uglavnom bila dostatna za tzv. „hladni pogon“, a od 2007. godine za projekte se pribavljaju dodatna sredstva. Financiranje javne ustanove Zagrebačke županije u posljednjih dvije godina bilo je adekvatno za stvaranje tehničkih preduvjeta za rad ustanove. Čak 74% županijskih javnih ustanova smatra da financiranje u idućih 5 godina uopće ili uglavnom neće biti adekvatno za provoñenje ključnih aktivnosti upravljanja, a kao razloge za to navode recesiju, nepostojanje stavke u županijskom proračunu za financijsko praćenje projekata iz zaštite prirode (Karlovačka, Virovitičko-podravska županija), itd. Nekim županijskim javim ustanovama, npr. Zadarskoj, su zbog recesije smanjili proračun. Sudionici su naglasili da financiranje ovisi o dobivanju sredstava iz projekata (npr. Vukovarsko-srijemska županija), vanjskih fondova i mogućnostima za sufinanciranje (npr. Krapinsko-zagorska županija), jer se brojne ključne aktivnosti upravljanja financiraju iz projekata. Istaknuto je i da bi veća financijska sredstva trebalo osigurati i u županijskim proračunima i u proračunima nadležnih ministarstava. Javna ustanova Brodsko-posavske županije je suradnik ili partner nevladinim udrugama u projektima zaštite prirode, a i na području Karlovačke županije sve je više udruga zainteresirano za projekte i prekograničnu suradnju. Javna ustanova Osječko-baranjske županije u suradnji s nevladinim udrugama osigurava dio sredstava kao ulog za projekte prekogranične suradnje. U javnoj ustanovi Zagrebačke županije postoji manjak sredstava za znanstveno-istraživačke usluge. Javna ustanova Meñimurske županije još nema kapaciteta za provoñenje velikih projekata, a slična je situacija i u javnoj ustanovi Sisačko-moslavačke županije koja nema mogućnost kandidiranja na pretpristupne fondove, jer ljudski resursi ne zadovoljavaju provoñenje projekta. Problem je i udio vlastitih sredstava u projektima EU (20-50%), što javne ustanove nemaju, a županije nisu spremne to osigurati. Za pojedine fondove dio dobivenih sredstava u projektu treba osigurati u potpunosti unaprijed (100%), što nije moguće. Sudionici smatraju da je zbog toga potrebno osigurati financiranje iz Ministarstva kulture i preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Praksa upravljanja financijama u gotovo svim županijskim javnim ustanovama (95%) u potpunosti ili uglavnom omogućava učinkovito i djelotvorno upravljanje zaštićenim područjima (iznimka je javna ustanova Požeško-slavonske županije). Alokacija izdataka u većini županijskih javnih ustanova (84%) u potpunosti ili uglavnom odgovara prioritetima i ciljevima zaštićenog područja. Iznimke su javne ustanove Bjelovarsko-bilogorske, Požeško-slavonske i Zadarske županije. U javnim ustanovama Koprivničko-križevačke i Primorsko-goranske županije često nema dovoljno financijskih sredstava za prioritete jer oni zahtijevaju veća ulaganja, te se prioritetne aktivnosti rješavaju shodno raspoloživim sredstvima. Tako se i u javnoj ustanovi Zadarske županije ovisno o dobivenim sredstvima rade prioriteti, što nije uvijek ni točno ni učinkovito. Npr. ustanovi su potrebna istraživanja, ali s obzirom da nemaju dovoljno sredstva, onda se rade npr. table. Samo nešto manje od polovice predstavnika županijskih javnih ustanova (48%) smatra da su dugoročni financijski izgledi za zaštićena područja uglavnom stabilni. Kao razlozi nestabilnosti navode se globalna kriza, nesigurnost financiranja iz županijskog proračuna, a ni natječaji za projekte ne osiguravaju stabilno planiranje. Tako npr. javna ustanova Sisačko-moslavačke županije ima nedovoljnu sigurnost financiranja iz županijskog proračuna, a vlastitih sredstava nema, jer dislociranost zaštićenog područja stvara problem u korištenju (ulaznice, promotivni materijal i dr.).

IV.C Procesi

U ovom odjeljku predstavljamo odgovore sudionika na grupu pitanja koja se odnose na planiranje upravljanja, donošenje odluka o upravljanju, te istraživanje, evaluaciju i praćenje stanja. Slika 12: Procesi upravljanja (ukupno)


35

PROCESI

0

25

50

75

100

PLA

NIR

AN

JEU

PR

AV

LJA

NJA

Pla

n up

ravl

janj

a

Pop

is re

surs

a

Str

ateg

ija rj

esav

anja

prije

tnji Pla

n ra

da

Pra

cenj

e st

anja

DO

NO

SE

NJE

OD

LUK

A

Unu

tarn

ja o

rgan

izac

ija

Tra

nspa

rent

nost

Sur

adnj

a

Loka

lna

zaje

dnic

a

Kom

unik

acija

IST

RA

ZIV

AN

JA/P

RA

CE

NJ

E S

TA

NJA

Kor

iste

nje

resu

rsa

Eko

losk

a pi

tanj

a

Dru

stve

na p

itanj

a

Pris

tup

novi

msa

znan

jima

Prio

ritiz

acija

istr

aziv

anja

Na razini cjelokupnog sustava (graf), možemo zaključiti da je donošenje odluka o upravljanju jača strana sustava, s manjim odstupanjima vezano za suradnju s partnerima i sudjelovanje lokalne zajednice u odlučivanju. Nepostojanje planova upravljanja, te s time povezane strategije rješavanja prijetnji predstavljaju najveći problem. Nepostojanje istraživanja vezanih uz ključna društvena pitanja ili njihovo neusklañivanje s potrebama zaštićenih područja takoñer predstavljaju značajan problem. Detaljnije razmatranje ovih pitanja prezentiramo u odjeljcima koji slijede.

IV.C.1 Planiranje upravljanja (pitanje 9)

Slika 13: Procesi upravljanja – Planiranje upravljanja

Procesi -- Planiranje upravljanja

0

5

10

15

20

25

BJELO

VARSKO-BILO

GORSKA Ž

.

BRODSKO-POSAVSKA Ž

.

DUBROVAČKO

-NERETVANSKA Ž

.

ISTARSKA Ž

.

KARLOVAČKA Ž

.

KOPRIVNIČ

KO-K

RIŽEVAČ

KA Ž.

KRAPINSKO-Z

AGORSKA Ž.

LIČKO--S

ENJSKA Ž

.

MEĐUM

URSKA Ž.

JU O

SIJEČK

O-BARANJS

KE Ž.

POŽEŠKO-SLA

VONSKA Ž.

PRIMORSKO-G

ORANSKA Ž.

SISAČ

KO-MOSLA

VAČKA Ž.

SPLITSKO-D

ALMATIN

SKA Ž.

ŠIBENSKO-K

NINSKA Ž

.

VARAŽDINSKA Ž

.

VIRO

VITIČ

KO-PODRAVSKA Ž

.

VUKOVARSKO-S

RIJEMSKA Ž

.

ZADARSKA Ž.

ZAGREBAČKA Ž

.

JU M

AKSIMIR

(ZG)

Plan upravljanja Popis resursa Strategija rjesavanja prijetnji Plan rada Pracenje stanja

U čak 84% županijskih javnih ustanova ne postoji sveobuhvatan, relativno nedavno napisan plan upravljanja. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji se planira izrada planova upravljanja za Snježnicu, Konavosko polje i Rijeku Ljutu. U Karlovačkoj županiji postoje tri nacrta plana upravljanja zahvaljujući projektu Ministarstva kulture „Institucionalno jačanje županijskih javnih ustanova“. U pripremi je i jedan novi plan upravljanja za Slunjčicu koji javna ustanova radi samostalno. U Primorsko-goranskoj županiji je u izradi plan upravljanja za područje Gorskog kotara – velike zvijeri. Javna ustanova Splitsko-dalmatinske županije je prijedloge tri plana upravljanja poslala u Ministarstvo kulture, no još uvijek nije dobila suglasnost. U Varaždinskoj županiji su planovi upravljanja u izradi. Javna ustanova Zagrebačke županije je započela inventarizaciju vodozemaca i gmazova u Turopoljskom lugu, te je u tijeku i prikupljanje dokumentacije, dok cret Dubravica ima plan upravljanja. Za park Maksimir ne postoji zakonska obveza izrade plana upravljanja. Takoñer, u čak 74% županijskih javnih ustanova ne postoji ili uglavnom ne postoji sveobuhvatan popis prirodnih i kulturnih resursa. U javnoj ustanovi Bjelovarsko-bilogorske županije postoji samo lista zaštićenih ptica i ptica močvarica na potencijalnom NATURA 2000 području. U Karlovačkoj županiji postoji karta staništa. U javnoj ustanovi Krapinsko-zagorske županije su započeti inventarizacija i monitoring, a do sada je bilo vrlo malo istraživanja. Djelomično postoje karte, ali se u sklopu aktivnosti Državnog zavoda za zaštitu prirode i Ministarstva kulture planiraju izraditi karte za područja ekološke mreže u mjerilu 1:5000. U Primorsko-goranskoj županiji postoje dokumenti, uglavnom županijski, u kojima su prije osnivanja ustanove popisani i dijelom opisani prirodni i kulturni resursi (Program zaštite okoliša, Strategija zaštite okoliša, mnogobrojne knjige itd.). U Sisačko-moslavačkoj županiji ne postoje karte u odreñenom mjerilu s podacima (GIS), no postoji


36

vlastita baza podataka koja nije sveobuhvatna. Za Virovitičko-podravsku županiju postoji lista NATURA 2000 područja, dok karte za rad na terenu (HOK 1:5000) ne postoje, a karta staništa je u pdf formatu. U Zadarskoj županiji postoji samo popis ptica u ornitološkom rezervatu Veliko Blato. U 89% županijskih javnih ustanova ne postoji ili uglavnom ne postoji analiza prijetnji i pritisaka zaštićenog područja, te strategija njihovog rješavanja. Iznimka su Varaždinska i Meñimurska županija u kojima uglavnom postoji takva analiza i strategija. Sudionici imaju pozitivno mišljenje o planovima rada koji utvrñuju specifične ciljeve za postizanje ciljeva upravljanja (u čak 84% županijski javnih ustanova detaljni plan rada utvrñuje ili uglavnom utvrñuje specifične ciljeve za postizanje ciljeva upravljanja). Većina županijskih javnih ustanova ima godišnji plan/program rada koji definira ciljeve upravljanja. U javnoj ustanovi Sisačko-moslavačke županije program rada obuhvaća specifične ciljeve zaštite s mjerljivim praćenjem. U godišnjem programu javne ustanove Zadarske županije specifični ciljevi za postizanje ciljeva upravljanja nisu razrañeni, nema vremenskih rokova, ni plana razvijanja aktivnosti i sl. Po pitanju uvrštavanju rezultata istraživanja i praćenja stanja u planiranje, oko polovice županijskih javnih ustanova (47%) uvrštava ili uglavnom uvrštava rezultate u planiranje, a druga polovica (53%) ih ne uvrštava ili uglavnom ne uvrštava. Kao problem je istaknut premali broj istraživanja i praćenja stanja, ali ako ona postoje, onda se uvrštavaju u planiranje (npr. Primorsko-goranska i Zadarska županija). U javnoj ustanovi Karlovačke županije ističu kako još ne postoji propisana procedura za praćenje stanja (monitoring), dok javna ustanova Meñimurske županije još nije u fazi razvoja da se rezultati istraživanja i praćenja stanja rutinski uvrštavaju u planiranje. S druge strane, javna ustanova Sisačko-moslavačke županije provodi monitoring za pojedine vrste na osnovi kojeg se planiraju aktivnosti.

IV.C.2 Donošenje odluka o upravljanju (pitanje 10)

Po procjeni sudionika (ravnatelja ili stručnih voditelja) u procesu donošenja odluka o upravljanju zaštićenim područjima nema značajnijih problema. Slika 14: Procesi upravljanja – Donošenje odluka o upravljanju

Procesi -- Donošenje odluka o upravljanju

0

5

10

15

20

25

BJELO

VARSKO

-BIL

OGORSKA Ž.

BRODSKO-PO

SAVSKA Ž.

DUBROVAČKO-N

ERETVANSKA Ž.

ISTARSKA Ž

.

KARLOVAČKA Ž

.

KOPRIVNIČ

KO-KRIŽ

EVAČKA Ž

.

KRAPINSKO-Z

AGORSKA Ž.

LIČKO--S

ENJSKA

Ž.

MEĐUM

URSKA Ž.

JU O

SIJEČK

O-BARANJS

KE Ž.

POŽEŠKO-S

LAVONS

KA Ž.

PRIMORSKO-G

ORANSKA Ž.

SISAČ

KO-MO

SLAVAČKA Ž.

SPLITSKO

-DALM

ATIN

SKA Ž

.

ŠIBENSKO-K

NINSKA Ž

.

VARAŽDINSKA Ž

.

VIROVIT

IČKO-P

ODRAVSKA Ž.

VUKOVARSKO-SRIJE

MSKA Ž.

ZADARSKA Ž.

ZAGREBAČKA Ž

.

JU M

AKSIMIR

(ZG)

Unutarnja organizacija Transparentnost Suradnja Lokalna zajednica Komunikacija

U gotovo svim županijskim javnim ustanovama (95%) postoji ili uglavnom postoji jasna unutarnja organizacija. Iznimka je javna ustanova Požeško-slavonskoj županiji u kojoj uglavnom ne postoji jasna unutarnja organizacija. Većina županijskih javnih ustanova ima pravilnik o unutarnjem ustrojstvu koji odreñuje i sistematizaciju radnih mjesta (npr. u Bjelovarsko-bilogorskoj, Karlovačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji). U nekim ustanovama za sada postoji samo ravnatelj (npr. u Požeško-slavonskoj, Bjelovarsko-Bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji). U gotovo svim županijskim javnim ustanovama (95%) donošenje odluka o upravljanju je u potpunosti ili uglavnom transparentno. Iznimka je javna ustanova Koprivničko-križevačke županije gdje je donošenje odluka o upravljanju uglavnom netransparentno. Postoje pravilnici o radu Upravnog vijeća, statuti javnih ustanova, zapisnici i odluke Upravnog vijeća, itd. U javnoj ustanovi Zagrebačke županije ističu da donošenje odluka vezanih za Otruševačku spilju nije transparentno.


37

U gotovo svim županijskim javnim ustanovama (95%) osoblje u potpunosti ili uglavnom redovno surañuje s partnerima, lokalnom zajednicom i drugim organizacijama. Iznimka je županijska javna ustanova Bjelovarsko-bilogorske županije, koja djelomično surañuje s općinama, gradovima i turističkim zajednicama. Primjeri suradnje uključuju suradnju s općinama, gradovima, školama, nevladinim udrugama, lovačkim i ribolovnim udrugama, planinarima, lokalnim stanovništvom, ministarstvima, institutima, Državnim zavodom za zaštitu prirode i dr. Tako su npr. u javnoj ustanovi Karlovačke županije proaktivni po pitanju suradnje, pa sada već neki partneri znaju i sami kontaktirati ustanovu i tražiti suradnju (općine, nevladine udruge i škole), a i vertikalna suradnja s Ministarstvom kulture i Državnim zavodom za zaštitu prirode je vrlo dobra. Takoñer u gotovo svim županijskim javnim ustanovama (95%) lokalna zajednica u potpunosti ili uglavnom sudjeluje u odlukama koje utječu na nju. Iznimka je županijska javna ustanova Meñimurske županije u kojoj lokalna zajednica uglavnom ne sudjeluje u odlukama koje utječu na nju. U Sisačko-moslavačkoj županiji, osim dobre suradnje s lokalnim stanovništvom, postoji i dobra suradnja s lokalnom samoupravom, npr. prilikom donošenja prostornih i drugih planova. U svim županijskim javnim ustanovama postoji ili uglavnom postoji učinkovita komunikacija izmeñu svih razina osoblja i rukovoditelja zaštićenog područja. Neke županijske javne ustanove navode da postoji učinkovita komunikacija i izmeñu javne ustanove, županijskog zavoda i ureda županije (npr. u Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj i Virovitičko-podravskoj županiji), dok druge smatraju da bi ta komunikacija mogla biti i bolja (npr. u Karlovačkoj i Krapinskoj-zagorskoj županiji).

IV.C.3 Istraživanje, evaluacija i praćenje stanja (pitanje 11)

Slika 15: Procesi upravljanja – Istraživanje, evaluacija i praćenje stanja

Procesi - Istraživanja i pra ćenje stanja

0

5

10

15

20

25

BJELO

VARSKO-BIL

OGORSKA Ž.

BRODSKO-POSAVSKA Ž

.

DUBROVAČKO

-NERETVANSK...

ISTARSKA Ž

.

KARLOVAČKA Ž

.

KOPRIVNIČ

KO-KRIŽ

EVAČKA Ž

.

KRAPINSKO-Z

AGORSKA Ž.

LIČKO--S

ENJSKA Ž.

MEĐUM

URSKA Ž.

JU O

SIJEČK

O-BARANJS

KE Ž.


.

PRIMORSKO-G

ORANSKA Ž.

SISAČ

KO-MOSLAVAČ

KA Ž.

SPLITSKO

-DALM

ATINSKA Ž

.

ŠIBENSKO-K

NINSKA Ž

.

VARAŽDINSKA Ž

.

VIROVIT

IČKO-P

ODRAVSKA Ž

.

VUKOVARSKO-SRIJE

MSKA Ž.

ZADARSKA Ž.

ZAGREBAČKA Ž

.

JU M

AKSIMIR

(ZG)

Koristenje resursa Ekoloska pitanja Drustvena pitanja Pris tup novim saznanjima Prioritizacija istrazivanja

U samo nešto više od trećine županijskih javnih ustanova (37%) se učinci legalnog i ilegalnog korištenja zaštićenog područja u potpunosti ili uglavnom pomno prate i evidentiraju. Brojne javne ustanove nemaju nadzornu službu (npr. u Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Krapinsko-zagorskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj, Vukovarsko-srijemskoj i dr. županijama), pa ne prate učinke korištenja zaštićenog područja. Druge ustanove navode da se kroz nadzor prate i evidentiraju učinci legalnog i ilegalnog korištenja zaštićenog područja, npr. u Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, dok se u javnoj ustanovi Zagrebačke županije tek započelo s evidencijom učinaka legalnog i ilegalnog korištenja zaštićenih područja. Kao probleme ustanove navode nedobivanje na uvid gospodarskih osnova (lovno-, šumsko- i vodnogospodarskih, Virovitičko-podravska županija); lošu komunikaciju s lovačkim udrugama koje su stalno na terenu (Brodsko-posavska županija); nedovoljnu obaviještenost o provoñenju aktivnosti od strane korisnika (Hrvatske šume i Hrvatske vode u Sisačko-moslavačkoj županiji, vañenje pijeska iz rijeke Drave na području Virovitičko-podravske županije) i lokalne samouprave (Sisačko-moslavačka županija); nedovoljno reguliran lov i krivolov (Vukovarsko-srijemska županija); te manjak podataka, tj. nepoznavanje stanja na većini lokaliteta (Zadarska županija). Takoñer je napomenuto da, iako šumari, lovci i ribolovci daju svoje osnove na suglasnost, ipak javnu ustanovu Sisačko-moslavačke županije Hrvatske vode i Hrvatske šume ne obavještavaju o provoñenju svojih aktivnosti.


38

Takoñer, u samo 42% županijskih javnih ustanova istraživanja o ključnim ekološkim pitanjima su u potpunosti ili uglavnom u skladu s potrebama zaštićenih područja. Problemi postoje zbog nedostatnih financijskih sredstava, pa su istraživanja malobrojna i fragmentarna (Brodsko-posavska, Karlovačka i Primorsko-goranska županija). Ako se istraživanja o ključnim ekološkim pitanjima u Primorsko-goranskoj županiji provode pod nadzorom javne ustanove, onda su ta istraživanja u skladu s potrebama zaštićenog područja, no takva istraživanja se rijetko provode. U javnoj ustanovi Bjelovarsko-bilogorske županije istraživanje za zaštićeno područje Regionalni park Moslavačka gora provodi samo Državni zavod za zaštitu prirode. U javnoj ustanovi Krapinsko-zagorske županije istraživanja o ključnim ekološkim pitanjima su uglavnom u skladu s potrebama zaštićenih područja, ali to je vezano za kratak rok rada ustanove i za sredstva kojima ustanova raspolaže. Istraživanja se odreñuju kroz godišnji plan rada ustanove. Situacija je još lošija vezano za istraživanja o ključnim društvenim pitanjima koja u čak 84% županijskih javnih ustanova u potpunosti ili uglavnom nisu u skladu s potrebama zaštićenih područja. Iznimke su županijske javne ustanove Koprivničko-križevačke i Sisačko-moslavačke županije gdje su istraživanja u ključnim društvenim pitanjima uglavnom u skladu s potrebama zaštićenih područja, te park Maksimir, gdje su ta istraživanja u potpunosti u skladu s potrebama zaštićenog područja. Neke županijske javne ustanove gotovo da nemaju istraživanja o ključnim društvenim pitanja (npr. Karlovačka, Primorsko-goranska, Varaždinska i Virovitičko-podravska županija). Sisačko-moslavačka županija je izradila nekoliko strateških dokumenata prilagoñenih zaštićenim područjima i razvoju tih područja. U javnoj ustanovi Zadarske županije istraživanja su rijetka, a upitno je i koliko su ta istraživanja stručna, jer ih zbog nedostatka sredstava provode udruge. Nešto više od 2/3 sudionika (69%) smatra da osoblje županijske javne ustanove u potpunosti ili uglavnom ima pristup najnovijim znanstvenim istraživanjima i savjetima. Neke ustanove navode da imaju redovit pristup najnovijim znanstvenim istraživanjima i savjetima, dok pojedine ustanove navode da imaju pristup putem interneta (npr. Varaždinska županija), a druge da su im dostupne samo radionice i seminari (npr. Zagrebačka županija). Sudionici radionice su takoñer napomenuli da neke institucije ne omogućavaju pristup rezultatima istraživanja koja provode, dok su druge institucije otvorene za dijeljenje informacija. Slična je situacija i s utvrñivanjem i prioritizacijom ključnih istraživanja i praćenjem stanja, gdje se u 74% županijskih javnih ustanova utvrñuju i prioritiziraju ključna istraživanja i praćenje stanja. Mnoge ustanove navode da surañuju s Državnim zavodom za zaštitu prirode koji nekima takoñer pomaže i pri utvrñivanju prioriteta za ključna istraživanja i praćenje stanja (Brodsko-posavska, Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija). Javna ustanova Sisačko-moslavačke županije u suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode na osnovi dostupnih informacija provodi prioritetna istraživanja, no pitanje je da li je ustanova dovoljno informirana o provoñenju svih istraživanja na njihovom području. Slična je situacija i u na području Zagrebačke županije, gdje javna ustanova ne zna koja su istraživanja u njihovim zaštićenim područjima u tijeku. U javnoj ustanovi Krapinsko-zagorske županije svake se godine radi plan istraživanja i praćenja stanja. U javnoj ustanovi Dubrovačko-neretvanske županije se uglavnom utvrñuju i prioritiziraju ključna istraživanja i praćenje stanja, ali se ne provode zbog nedostatka i osoblja i financija.


39

V. POTREBE ŽUPANIJA

U diskusiji o potrebama županija koja se provodila u dvije skupine sudjelovalo je 16 županijskih javnih ustanova. Ustanove koje nisu sudjelovale su javne ustanove Istarske, Ličko-senjske, Osječko-baranjske i Šibensko-kninske županije.

V.1 Sektorska suradnja

Mnoge županijske javne ustanove su utvrdile da je u zadnje dvije godine vidljiv pomak na području sektorske suradnje, no da su, kad su ustanove tek započinjale s radom, postojali problemi s Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama. Smatraju da se sektorska suradnja zapravo treba riješiti na razini Ministarstva. Gospodarske osnove su javnim ustanovama dostupne isključivo zbog osobnih kontakata, a službeni zahtjevi za gospodarskim osnovama se skupo naplaćuju, tako da ustanove nemaju lovno-gospodarske osnove, a nekad dobivaju dokumentaciju od Ministarstva, npr. uvjete zaštite prirode. Hrvatske šume nekim županijskim javnim ustanovama najavljuju sječe. Suradnja javne ustanove Dubrovačko-neretvanske županije s Hrvatskim šumama se poboljšava, javna ustanova se zove da se očituje prilikom donošenja novih gospodarskih osnova, te ustanova ima pravo uvida i očitovanja. Na zaštićenim područjima Dubrovačko-neretvanske županije nema posebno izraženog gospodarenja šumama, nego se uglavnom gospodari za potrebe protupožarne zaštite. Što se tiče suradnje s Hrvatskim vodama, na području Neretve su npr. lokalne udruge donekle informirane. U Meñimurskoj županiji su javnost i nevladine udruge iznimno osviještene, pa Hrvatske šume i Hrvatske vode pitaju javnu ustanovu za mišljenje. Javna ustanova Primorsko-goranske županije ima manje potrebe za suradnjom, pa analogno tome i manje problema s Hrvatskim vodama, nego s Hrvatskim šumama. Hrvatske šume najavljuju javnoj ustanovi sječe samo za neka zaštićena područja, ali ustanova nema lovno-gospodarske osnove. Suradnja javne ustanove Sisačko-moslavačke županije s Hrvatskim šumama je uglavnom dobra, javnu ustanovu se zove na rasprave, te se uglavnom uvažavaju primjedbe koje daje javna ustanova. S obzirom da u park-šumama nema gospodarenje, nego samo održavanja, to donekle predstavlja problem Hrvatskim šumama, pa su se tako npr. Hrvatske šume odrekle gospodarenja u jednoj manjoj park-šumi, a u jednoj većoj traže reviziju vezano za gospodarenje. Suradnja s Hrvatskim vodama je lošija, jer nema gospodarskih osnova koje idu na suglasnost, a nema ni godišnjih programa, te se ne zna što se planira, niti se javna ustanova obavještava o aktivnostima. Dakle, javna ustanova može djelovati samo po dojavi i tijekom nadzora. No, razina suradnje ovisi o području, te se nekad i dogovori suradnja, npr. prilikom vañenja šljunka za izgradnju nasipa, dogovoreno je da Hrvatske vode urede taj iskop. Što se tiče lova i ribolova, javna ustanova je u procesu nabave gospodarskih osnova ili barem osiguranja uvida u osnove. Problem lova se očituje na zajedničkim pašnjacima gdje se stoka nalazi na livadama, pa tijekom lova zna doći i do usmrćivanja stoke. No, ako javna ustanova dobije pašnjake na raspolaganje, onda će se moći propisati uvjeti korištenja pašnjaka i za stočare i za lovce. S ribolovnim udrugama javna ustanova ima dobru suradnju. Javna ustanova Splitsko-dalmatinske županije ističe kako se mišljenje ustanove ne traži za provoñenje aktivnosti na terenu, te tako npr. poribljavanje u zaštićenim područjima rade udruge bez kontakta s javnom ustanovom. Takoñer je napomenuto da ne postoje karte lovišta u županijama, a ne znanju se ni lovne granice. Izraženo je mišljenje da Zakon o vodama i Zakon o slatkovodnom ribarstvu nisu usklañeni sa Zakonom o zaštiti prirode, jer npr. vode u zaštićenom području nisu ribolovne vode, ali se može vršiti rekreativni ribolov. Problem suradnje meñu sektorima se očituje i u primjeru kada je javna ustanova Splitsko-dalmatinske županije htjela Prološko blato, na kojem se prate ptice močvarice, izbaciti iz lovno-gospodarske osnove, ali Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva to nije dozvolilo. U suradnji javne ustanove Varaždinske županije s Hrvatskim vodama su učestali problemi, ali je suradnja ipak bolja nego prije, jer Hrvatske vode percipiraju ustanovu i traže dopuštenja. Suradnja s Hrvatskim šumama je lošija nego s Hrvatskim vodama, izmeñu ostalog i zbog toga što županijska javna ustanova nije uključena prilikom izrade


40

šumsko-gospodarskih osnova. Inače, Hrvatske šume gospodare manjim područjima zaštićenih prirodnih vrijednosti u Varaždinskoj županiji. Što se tiče suradnje s manjim korisnicima, kao što su lovačke, ribolovne i sportske udruge, s lovačkim i ribolovnim udrugama nema pozitivne suradnje, dok se sa sportskim udrugama, s kojima ponekad postoji problem zbog nespojivih vidova turizma, rješenja iznalaze. Javna ustanova Virovitičko-podravske županije nema uvida u šumsko-, lovno- i vodnogospodarske osnove, a uvjete zaštite prirode dobiva od Ministarstva kulture. Na području regionalnog parka Mura-Drava i NEM-a koncesije za ureñenje vodotoka i za šljunčarenje izdaje Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, a učinkovit nadzor nad izdavanjem koncesija ne postoji. Što se tiče dojava, na nekim područjima lokalno stanovništvo dojavljuje javnoj ustanovi ako ribolovna udruga vrši izlov, a kako javna ustanova nema nadležnost, onda se poziva inspekcija zaštite prirode. U javnoj ustanovi Vukovarsko-srijemske županije su istaknuli da se zaštita prirode isprepliće s radom Hrvatskih šuma, te je meñusobna komunikacija dobra. No, kako ustanova još nema pozadinu, Hrvatske šume ipak same odlučuju o rješavanju problema. Javna ustanova nema uvida u lovno-, šumsko- i ribolovno-gospodarske osnove. Službena komunikacija izmeñu javne ustanove Zadarske županije i drugih sektora je nezadovoljavajuća, te se zapravo sva komunikacija odvija na osobnoj razini. Što se tiče suradnje s Hrvatskim vodama, suradnja je dobra, npr. slučaj izlijevanja mazuta na Zrmanji su riješile Hrvatske vode. Brojne županijske javne ustanove su istaknule da korisnici prostora nisu upoznati s osnivanjem javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode. Važan problem je nedostatak uvida u proces donošenja prostorno-planske dokumentacije i izdanih uvjeta zaštite prirode, što su posebno naglasile Brodsko-posavska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Požeško-slavonska županija.

V.2 Suradnja sa županijama

Većina županijskih javnih ustanova je istaknula iznimno dobru suradnju sa županijama (Dubrovačko-neretvanska, Primorsko-goranska, Sisačko-moslavačka, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Zadarska i dr. županije), dok neke javne ustanove nailaze na nerazumijevanje županija. Suradnja javne ustanove Sisačko-moslavačke županije sa županijom je odlična, posebno s Upravnim odjelom za zaštitu okoliša i prirode, jer taj odjel ima biologa koji radi na izdavanju dopuštenja u suradnji s javnom ustanovom. Neke županijske javne ustanove su naglasile da nemaju problema u komunikaciji sa županijom jer je zapravo ista osoba zaposlena u upravnom odjelu županije i županijskoj javnoj ustanovi (npr. Bjelovarsko-bilogorska županija). U nekim javnim ustanovama smatraju da još nisu na tom stupnju razvoja da bi se problemi prepoznavali (npr. Brodsko-posavska županija). Takoñer je istaknuto nerazumijevanje uloge javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima od strane županijskog upravnog odjela za prostorno ureñenje i zaštitu okoliša, tj. nedostatna podrška (Karlovačka županija). U Koprivničko-križevačkoj županiji se suradnja uspostavlja, trenutno je upravni odjel za prostorno ureñenje i zaštitu okoliša županije u nastajanju. U Meñimurskoj županiji je vezano za dopuštenja do početka 2009. godine ured državne uprave surañivao s javnom ustanovom (pitao za mišljenje i uvjete prilikom izrade dopuštenja), a otkad je poslove zaštite prirode preuzela županija, sada se samo šalje na znanje javnoj ustanovi, što predstavlja problem za učinkovito upravljanje zaštićeni prirodnim vrijednostima. Takoñer je problem što županija nekad ne šalje ustanovi na znanje dokumentaciju koja se tiče djelokruga rada javne ustanove. Sličan problem je iznijela i javna ustanova Varaždinske županije koja je istaknula da je od početka 2009. godine županija preuzela poslove koje su do tada radili uredi državne uprave, te da županija nije dovoljno informirana o proceduri prilikom pisanja i izdavanja dopuštenja. Suradnja javne ustanove Virovitičko-podravske županije sa županijskim uredom je dobra, tako npr. javna ustanova šalje preporuke Ministarstva kulture u županijski ured. Suradnja javne ustanove Vukovarsko-srijemske županije sa županijom je dobra, a što se tiče lokalne samouprave, javna ustanova je tražila da se i lokalna samouprava uključi u proceduru proglašenja novih zaštićenih područja iz prostorno-planske dokumentacije, te ustanova i lokalna samouprava zajedno pristupaju županijskoj skupštini.


41

V.3 Suradnja s državnom razinom

Suradnja s državnom razinom je relativno dobra, no ustanove su istaknule da je problem što u Ministarstvu kulture i Državnom zavodu za zaštitu prirode nema dovoljno djelatnika koji bi pratili potrebe županijskih javnih ustanova. Javna ustanova Splitsko-dalmatinske županije je napomenula da Ministarstvo kulture nije konzultiralo županijsku javnu ustanovu prilikom komunikacije s lokalnom zajednicom (npr. pitanje granice park-šume u Brelima). Suradnja javne ustanove Varaždinske županije s Ministarstvom kulture je dobra, no u javnoj ustanovi smatraju da bi bilo korisno da Ministarstvo kulture pošalje naputak ili preporuku u županije o postupcima, tj. kako teče procedura u pisanju i izdavanju dopuštenja. Javna ustanova Koprivničko-križevačke županije iznosi problem nedovoljne uključenosti javne ustanove u izradu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode, te nedovoljne uključenosti u definiranje granica regionalnog parka Mura-Drava i ekološke mreže. Javna ustanova Krapinsko-zagorske županije smatra da je postupak proglašenja zaštićenih područja predug i složen. Javna ustanova Zagrebačke županije navodi da postoje problemi u pristupu bazama podataka (Upisnik, stručne podloge proglašenja), rezultatima znanstvenih istraživanja, te postojećim informacijama.

V.4 Suradnja s lokalnom zajednicom

Većina županijskih javnih ustanova je izjavila da nema problema u suradnji s lokalnom zajednicom, tj. da je suradnja dobra. Neke ustanove su tek nedavno osnovane (npr. npr. javne ustanove Krapinsko-zagorske, Požeško-slavonske i Vukovarsko-srijemske županije), te u nekim od tih županija lokalno stanovništvo još nije ni informirano da ustanova postoji. Tako je npr. javna ustanova Meñimurske županije ustrojena tek 2007. godine, a Mura je zaštićena još 2001. godine, te u ustanovi smatraju da je potrebno sve korisnike prostora upoznati s obvezama i ovlastima ustanove i to na način da se razvije strategija i proizvodnja značaja. Takoñer je napomenuto da bi bilo korisno ponoviti projekt "Komunikacija u zaštiti prirode" koji je provodio Državni zavod za zaštitu prirode, jer ga se smatra dobrim primjerom edukacije javnih ustanova i lokalnog stanovništva. Za potvrdu toga mogao bi poslužiti i primjer planiranog parka prirode Delta Neretve, gdje je u općini Opuzen lokalno stanovništvo protiv proglašenja parka, dok na drugim područjima planiranog parka nije. Kao dobar primjer suradnje s lokalnom zajednicom, javna ustanove Sisačko-moslavačke županije je osnovala četiri suradnička vijeća (za četiri zaštićena područja za sada, a planira ih se osnovati još pet), te su u vijeća imenovani predstavnici svih korisnika – lokalne samouprave, županije, udruga, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, turističke zajednice, crkve, itd. Suradnička vijeća odlično funkcioniraju, a neke aktivnosti, koje se preklapaju, mogu se i zajednički financirati, te time uštedjeti sredstva. Kao jedan od problema u suradnji s lokalnom zajednicom na području te županije istaknuta je prisutnost stoke bez nadzora i to stoke koja zapravo nije iz tog područja, što se planira regulirati kada javna ustanova dobije pašnjake na upravljanje. S druge strane, iako je lokalno stanovništvo bilo za proglašenje zaštićenog područja zbog postojanja zajedničkih pašnjaka, lokalna samouprava je odbila proglašenje Sunjskog polja zaštićenim krajobrazom. Stoga je javna ustanova organizirala sastanke s lokalnom samoupravom kako bi je informirala o zaštićenim područjima, te je izrada stručne podloge još u tijeku. Po pitanju suradnje i edukacije, istaknuto je da bi Ministarstvo kulture trebalo provoditi edukaciju i osvješćivanje javnosti, pa i drugih korisnika prostora kroz medije.

V.5 Jačanje kapaciteta

U većini županijskih javnih ustanova nedostaje djelatnika, pa tako mnoge od njih uopće nemaju nadzornu službu, a u nekima je zaposlena samo jedna osoba (npr. Bjelovarsko-bilogorska i Virovitičko-podravska županija). Tako npr. u javnoj ustanovi Brodsko-posavske županije od osam predviñenih radnih mjesta popunjena su samo dva, dok u javnoj ustanovi Karlovačke županije


42

nedostaju administrator i nadzornik. U javnoj ustanovi Sisačko-moslavačke županije je premalo djelatnika u nadzornoj službi, ali taj problem ustanova rješava tako što je u Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu ugrañena potreba za većim brojem nadzornika. Većina županijskih javnih ustanova smatra potrebnim unaprijediti vještine kao što su korištenje GIS alata, a neke i pisanje projektnih prijedloga (npr. Virovitičko-podravska i Zadarska županija). Takoñer je izražena potreba za tehničkom podrškom u provedbi projekata (računovodstvo i dr.). Više županijskih javnih ustanova je istaknulo potrebu za održavanjem informatičkih tečajeva (ECDL). Tako npr. u javnoj ustanovi Sisačko-moslavačke županije smatraju da je potrebna edukacija za GIS, jer su ustanove dobile softver, ali uspostava sustava i mreža ustanova ne funkcionira, te je potrebno uspostaviti bazu podataka i karata. U javnoj ustanovi Splitsko-dalmatinske županije smatraju da nedostaju tipski obrasci, te da bi bilo potrebno unaprijediti vještine vezane za izradu plana upravljanja i pravilnika o unutarnjem redu. U javnoj ustanovi Krapinsko-zagorske županije imaju potrebe za edukacijom iz područja managementa (ljudski resursi, procesi, projekti).

V.6 Oprema

U županijskim javnim ustanovama nedostaje brojna oprema. Tako su mnoge županijske javne ustanove istaknule potrebu za terenskim vozilom (Brodsko-posavska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Požeško-slavonska županija i dr.), a neke nemaju ni službeno vozilo (Dubrovačko-neretvanska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija). U javnoj ustanovi Bjelovarsko-bilogorske županije postoji potreba za nabavom računala, te terenske i uredske opreme, jer se sva oprema koristi iz Upravnog odjela županije i Zavoda za prostorno ureñenje. U javnoj ustanovi Brodsko-posavske županije nedostaje čamac, te terenska oprema za monitoring ptica. U javnoj ustanovi Požeško-slavonske županije nedostaje i fotoaparat, terenska odjeća i obuća, prijenosno računalo i GPS, dok javna ustanova Virovitičko-podravske županije ima minimalnu opremu (postoji računalo). Nekoliko županija je istaknulo da bi bilo korisno da se preko projekta, kao što je bio KEC, nabavi oprema (npr. Zadarska, Meñimurska i Varaždinska županija).

V.7 Ekološka mreža

Većina županijskih javnih ustanova smatra da sektor prostornog planiranja (izdavanje lokacijskih i grañevinskih dozvola) ne uključuje javnu ustanovu u postupke izdavanja dozvola, dokumenata i dr. Napomenuto je i da se u sadašnjim izmjenama prostorno-planske dokumentacije ne poštuje ekološka mreža. Iz Ministarstva kulture je napomenuto da se ekološka mreža počela ugrañivati u izmjene i dopune prostorno-planske dokumentacije, no dešava se da se ista i dalje ne poštuje u smislu planiranih zona namjene pojedinih područja. Županijske javne ustanove su takoñer istaknule da bi bilo potrebno obavijestiti javnu ustanovu na čijem se području radi Ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu, kada prethodnu ocjenu rade Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, kao što se radi za dopuštenja. Istaknut je i nedostatak stručnih podloga Državnog zavoda za zaštitu prirode i granica ekološke mreže za izradu planova upravljanja. Takoñer je navedeno da nedostaje popis katastarskih čestica koje su obuhvaćene ekološkom mrežom. Vezano za karte područja ekološke mreže, karte se mogu zatražiti od Ministarstva kulture ili Državnog zavoda za zaštitu prirode. Sudionici su istaknuli da Uredba o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) propisuje rok donošenja planova koji je prekratak, te smatraju da je potrebno donijeti izmjene Uredbe ili naputak Ministarstva o produženju tih rokova. Takoñer smatraju da nije jasno da li će Vlada RH financirati upravljanje ekološkom mrežom, pa tako poglavarstva nekih županija ne žele sufinancirati upravljanje ekološkom mrežom jer je ekološka mreža nacionalna mreža. Istaknuta je potreba da Ministarstvo kulture informira županije o njihovim obavezama koje proizlaze iz proglašenja ekološke mreže, te da se protumači financiranje područja NATURA 2000 u odnosu na NEM.


43

V.8 Financiranje

Mnoge županijske javne ustanove su istaknule da se stručne aktivnosti financiraju kroz projekte i da nemaju dovoljno sredstava za zapošljavanje novih kadrova, posebno u nadzornoj službi (npr. Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Požeško-slavonska i Zagrebačka županija). U javnoj ustanovi Bjelovarsko-bilogorske županije ima dovoljno sredstava samo za hladni pogon, a za ostale aktivnosti javna ustanova nema nikakva sredstva na raspolaganju. U brojnim županijskim javnim ustanovama nedostaje sredstava za nabavu terenskog vozila, a nekima i za nabavu opreme (npr. Brodsko-posavska županija). Takoñer je istaknuto da neke županijske javne ustanove nemaju sredstava ni za najam ili kupnju uredskog prostora za nove zaposlenike (npr. Koprivničko-križevačka županija). U javnoj ustanovi Varaždinske županije županija osigurava osnovna sredstva za rad ustanove i ta sredstva rastu. Što se tiče izvora financiranja, istaknuto je da neke županijske javne ustanove ne primaju dovoljno sredstava iz proračuna županije (npr. u javnoj ustanovi Požeško-slavonske županije nedostaje sredstava za projekte i opremu), a takoñer je istaknuta potreba sudjelovanja u financiranju rada javne ustanove od strane lokalne samouprave (Dubrovačko-neretvanska županija), ali i sudjelovanje u financiranju ekološke mreže od strane države (Zadarska županija).

V.9 Problemi vezani za pravo prvokupa, nadoknade za ograničenja, prijenos upravljačkog prava, koncesije i koncesijska odobrenja

U većini županijskih javnih ustanova ništa od navedenog nije poduzimano u okviru javnih ustanova. Neke javne ustanove navode da se previña raditi na tim pitanjima, ali se ističe da javne ustanove još nisu za to pripremljene (npr. Krapinsko-zagorska županija). Tako je npr. javna ustanova Zagrebačke županije predvidjela koncesijsko odobrenje za Otruševačku špilju, a javna ustanova Dubrovačko-neretvanske županije planira izdavanje koncesijskih odobrenja, npr. za spilju Šipun. Javna ustanova Primorsko-goranske županije je po pitanju koncesijskih odobrenja u procesu usuglašavanja s Ministarstvom kulture. U javnoj ustanovi Meñimurske županije se izrañuje katastar za potencijalne koncesionare, a pravo prvokupa ne funkcionira zbog toga što u zemljišnim knjigama zaštićena područja nisu upisana kao teret. U Sisačko-moslavačkoj županiji su postojale dvije ponude za pravo prvokupa, ali one nisu realizirane. Takoñer postoji jedan spor vezano za kršenje prava u posebnom botaničkom rezervatu Cret Đon Močvar u Blatuši koji je pokrenula županija, tj. županija je 2008. godine pokrenula postupak tužbe i osporavanja kupoprodajnog Ugovora vlasnika čestice u cretu u Blatuši. U javnoj ustanovi Splitsko-dalmatinske županije su postojale dvije ponude za pravo provokupa, ali nisu realizirane jer su bile preskupe, no jedna ponuda će se vjerojatno realizirati. Što se tiče prijenosa upravljačkog prava, u Splitsko-dalmatinskoj županiji postoji jedan ugovor o čuvanju i skrbi. Koncesije na pomorskom dobru raspisuje županija, a javna ustanova ima potpisanih preko 50 koncesijskih odobrenja. U javnoj ustanovi Zadarske županije su naglasili da su ti problemi, npr. koncesije na pomorskom dobru, rješavaju na razini županije, a ne županijske javne ustanove. Smatraju da procedura kod izdavanja koncesijskih odobrenja nije definirana, te da ju je potrebno unaprijediti. U Ministarstvu kulture ističu da je u meñuvremenu procedura kod izdavanja koncesijskih odobrenja definirana.


44

VI. PREPORUKE

Sektori i jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave Suradnja sektora zaštite prirode s drugim sektorima poput šumarstva i vodnog gospodarstva je sve bolja, no potrebno je nastaviti unaprjeñivati sektorsku suradnju, posebno s Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama. Neke županijske javne ustanove nisu uključene u izradu šumsko-gospodarskih osnova, dok drugima sektor šumarstva, lovstva i ribarstva dostavlja svoje gospodarske osnove na suglasnost. Što se tiče sektora vodnog gospodarstva, oni još uvijek ne podnose zahtjev za izdavanje sugasnosti na vodno-gospodarske osnove. Šumsko-gospodarske i lovno gospodarske osnove dolaze na suglasnost i izdavanje uvjeta u Ministarstvo kulture. Svi uvjeti koje Ministarstvo kulture izdaje šalju se županijskim javnim ustanovama, izuzetak predstavljaju uvjeti koji se utvrñuju za prostorne planove i planove gospodarenja prirodnim dobrima koji se za sada ne dostavljaju županijskim JU. Službeni zahtjevi JU za uvid i/ili kopiranje dijelova gospodarskih osnova ne nailaze na „zeleno svijetlo“ od strane ovlaštenika, budući isti skupo naplaćuju npr. kopiranje osnova (20 kn po stranici). Većina županijskih javnih ustanova ima iznimno dobru suradnju sa županijama, no ipak je istaknuto odreñeno nerazumijevanje uloge javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima od strane županijskog upravnog odjela za prostorno ureñenje i zaštitu okoliša. Upravna tijela županija nadležna za prostorno planiranje ne uključuju županijske javne ustanove u postupke izdavanja dozvola (lokacijskih i grañevinskih) i drugih dokumenata. Županijske javne ustanove imaju uvid u proces donošenja prostorno-planske dokumentacije kroz javni uvid. Ekološka mreža počela se ugrañivati u izmjene i dopune prostorno-planske dokumentacije, no dešava se da se ista i dalje ne poštuje u smislu planiranih zona namjene pojedinih područja. Predlaže se da se sektorska suradnja i komunikacija pokuša unaprijediti tako što će: (i) županijski upravni odjeli dostavljati županijskim javnim ustanovama uvjete zaštite prirode

koje oni izdaju kao što ih dostavlja Ministarstvo kulture (ii) županije u dogovoru s drugim sektorima omogućiti dostupnost gospodarskih osnova

županijskim javnim ustanovama bez naplate (iii) županijski upravni odjeli uključiti županijske javne ustanove u postupke izdavanja

lokacijskih i grañevinskih dozvola (iv) županije uključiti županijske javne ustanove u proces donošenja prostorno-planske

dokumentacije i prije javnog uvida Suradnja županijskih javnih ustanova s jedinicama lokalne samouprave varira. Jedinice lokalne samouprave su uključene u proceduru proglašenja novih zaštićenih područja putem javnog uvida. Predlaže se da se unaprijedi suradnja s lokalnom samoupravom na način da županijske javne ustanove organiziraju sastanke s jedinicama lokalne samouprave na kojima će se: (i) informirati jedinice lokalne samouprave o pravima i obvezama koje proizlaze iz Zakona o

zaštiti prirode (ii) dogovoriti da se jedinice lokalne samouprave aktivnije uključe u proceduru novih

proglašenja zaštićenih područja Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode Suradnja s državnom razinom je relativno dobra, no ipak se suradnja može unaprijediti. Procedura za izdavanje koncesijskih odobrenja je definirana Zakonom o zaštiti prirode. Kroz PAMS projekt se radi na ujednačavaju obrazaca i metoda analize vezano za unos podataka u GIS aplikaciju. Državni


45

zavod za zaštitu prirode izrañuje proceduralne upute za monitoring prioritetnih vrsta i staništa iz EU direktiva. Vezano za karte područja ekološke mreže, karte se mogu zatražiti od Državnog zavoda za zaštitu prirode. Preporuča se da Ministarstvo kulture: (i) uključi županijske javne ustanove u izradu izmjena i dopuna Zakona o zaštiti prirode u što

ranijoj fazi (ii) omogući županijskim javnim ustanovama pristup Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti (iii) vezano za rokove za donošenje planova upravljanja ekološkom mrežom donese izmjene

Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) ili odluku o produženju rokova (iv) obavještava županijsku javnu ustanovu na čijem se području radi Ocjena prihvatljivosti

zahvata za prirodu, kada prethodnu ocjenu rade Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode, kao što se radi za dopuštenja

(v) pojasni županijama financiranje upravljanja ekološkom mrežom i budućim područjima NATURA 2000, te da informira županije o njihovim obvezama koje proizlaze iz proglašenja ekološke mreže

Preporuča se da Državni zavod za zaštitu prirode: (i) uključi županijske javne ustanove u definiranje granica novih zaštićenih područja (npr.

spomenut je problem nedovoljne uključenosti u definiranje granica regionalnog parka Mura-Drava i ekološke mreže)

(ii) ponovi projekt "Komunikacija u zaštiti prirode", jer ga se smatra dobrim primjerom edukacije javnih ustanova i lokalnog stanovništva

Lokalno stanovništvo, udruge i istraživači Većina županijskih javnih ustanova je izjavila da ima dobru suradnju s lokalnim stanovništvom. Preporuča se da županijske javne ustanove: (i) organiziraju sastanke s lokalnim stanovništvom na kojima će informirati lokalno

stanovništvo o postojanju i značaju županijske javne ustanove, te obavezama i ovlastima županijske javne ustanove. Kao dobar primjer suradnje s lokalnom zajednicom može poslužiti Javna ustanova Sisačko-moslavačke županije koja je osnovala četiri suradnička vijeća u koje su imenovani predstavnici svih korisnika – lokalne samouprave, županije, udruga, Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda, turističke zajednice, crkve, itd.

(ii) ako to nisu, uključe lokalno stanovništvo prilikom donošenja odluka koje se tiču lokalnog stanovništva na način da ih pozovu na sastanke, organiziraju javne rasprave o pojedinim temama i sl.

Potrebno je unaprijediti komunikaciju i s udrugama (lovačkim, ribolovnim, sportskim itd.) i s korisnicima prostora. Prilikom izdavanja dopuštenja za istraživanja Ministarstvo kulture kao jedan od uvjeta podnosiocima zahtjeva propisuje da rezultate istraživanja dostavljaju i županijskoj javnoj ustanovi, a dopuštenja se šalju na znanje županijskim javnih ustanovama. Preporuča se da županijske javne ustanove: (i) organiziraju sastanke s udrugama na područjima kojima županijske javne ustanove

upravljaju kako bi aktivnosti udruga bile u skladu s načelima upravljanja zaštićenim područjima

(ii) organiziraju sastanke s korisnicima prostora kojima one upravljaju, te da ih na taj način upoznaju s postojanjem županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima, te pravima i obavezama samih korisnika prostora


46

(iii) kontaktiraju s istraživačima te ih obavijeste o postojanju županijske javne ustanove i obavezi traženja dopuštenja za istraživanja

(iv) koje to još nisu napravile, izrade web stranice kako bi i tim putem informirale sve zainteresirane strane o zaštićenim prirodnim vrijednostima kojima upravljaju, nadležnostima županijske javne ustanove i dr.

Županijske javne ustanove Različite su potrebe županijskih javnih ustanova za opremom, objektima za smještaj osoblja i objektima za posjetitelje. Takoñer postoji potreba da se izrade pravilnici o unutarnjem redu, kao i planovi upravljanja. Uključivanjem u projekt Investicije u zaštiti prirode (NPIP) bit će omogućeno zadovoljenje dijela potreba županijskih ustanova. Preporuča se da županijske javne ustanove: (i) uz pravnu pomoć nastave s izradom pravilnika o unutarnjem redu ili s njihovim

usklañivanjem sa Zakonom o zaštiti prirode (ii) intenziviraju izradu planova upravljanja zaštićenim područjima i ekološkom mrežom kako

bi unaprijedili učinkovitost upravljanja (iii) jačaju nadzorne i stručne službe kroz edukaciju, ali i zapošljavanjem novih djelatnika (iv) prate i javljaju se na natječaje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jer će

prijavom kvalitetnih projekata moći zadovoljiti dio svojih potreba. Tablica 7: Sažeti prikaz preporuka proizašlih iz primjene RAPPAM metodologije Broj Preporuke Nositelj Rokovi 1. Sektori i jedinice područne (regionalne) i lokalne samouprave 1.1 Dostavljati izdane uvjete zaštite prirode ŽJU-ima ŽUO PR! 1.2 Omogućiti dostupnost gospodarskih osnova ŽJU-ima bez

naplate Županije u dogovoru s drugim sektorima

KR

1.3 Uključiti ŽJU u postupke izdavanja lokacijskih i grañevinskih dozvola

ŽUO KR

1.4 Uključiti ŽJU u proces donošenja prostorno-planske dokumentacije i prije javnog uvida

Županije KR

1.5 Organizirati sastanke s JLS na kojima će se informirati JLS o pravima i obvezama koje proizlaze iz ZZP

ŽJU KR

1.6 Organizirati sastanke s JLS na kojima će se dogovoriti da se JLS aktivnije uključe u proceduru novih proglašenja ZP

ŽJU KR

2. Ministarstvo kulture i Državni zavod za zaštitu prirode 2.1 Uključiti ŽJU u izradu izmjena i dopuna ZZP u što ranijoj fazi MK PR! 2.2 Omogućiti ŽJU-ima pristup Upisniku zaštićenih prirodnih

vrijednosti MK PR!

2.3 Vezano za rokove za donošenje planova upravljanja EM donijeti izmjene Uredbe o proglašenju ekološke mreže (NN 109/07) ili odluku o produženju rokova

MK PR!

2.4 Obavještavati ŽJU na čijem se području radi OPZP, kada prethodnu ocjenu rade MK i DZZP

MK PR!

2.5 Pojasniti županijama financiranje upravljanja EM i budućim područjima NATURA 2000, te informirati županije o njihovim obvezama koje proizlaze iz proglašenja EM

MK PR!

2.6 Uključiti ŽJU u definiranje granica novih ZP DZZP PR! 2.7 Ponoviti projekt "Komunikacija u zaštiti prirode" kao dobar DZZP KR


47

Broj Preporuke Nositelj Rokovi primjer edukacije JU i lokalnog stanovništva

3. Lokalno stanovništvo, udruge i istraživači 3.1 Organizirati sastanke s lokalnim stanovništvom na kojima će

informirati lokalno stanovništvo o postojanju, značaju, obavezama i ovlastima ŽJU

ŽJU KR

3.2 Uključiti lokalno stanovništvo prilikom donošenja odluka koje se tiču lokalnog stanovništva na način da ih pozovu na sastanke, organiziraju javne rasprave o pojedinim temama i sl.

ŽJU KR

3.3 Organizirati sastanke s udrugama kako bi aktivnosti udruga bile u skladu s načelima upravljanja ZP

ŽJU KR

3.4 Organizirati sastanke s korisnicima prostora kako bi ih se upoznalo s postojanjem ŽJU, te pravima i obavezama samih korisnika prostora

ŽJU KR

3.5 Kontaktirati s istraživačima te ih obavijestiti o postojanju ŽJU i obavezi traženja dopuštenja za istraživanja

ŽJU KR

3.6 Izraditi web stranice kako bi i tim putem informirali sve zainteresirane strane o zaštićenim prirodnim vrijednostima kojima upravljaju, nadležnostima ŽJU i dr.

ŽJU PR!

4. Županijske javne ustanove 4.1 Uz pravnu pomoć nastaviti s izradom pravilnika o unutarnjem

redu ili s njihovim usklañivanjem sa ZZP ŽJU PR!

4.2 Intenzivirati izradu planova upravljanja ZP i EM kako bi unaprijedili učinkovitost upravljanja

ŽJU KR

4.3 Jačati nadzorne i stručne službe kroz edukaciju, ali i zapošljavanjem novih djelatnika

ŽJU KR

4.4 Pratiti i javljati se na natječaje FZOEU ŽJU PR! Ministarstvo kulture će rezultate primjene RAPPAM metodologije ugraditi u redovito izvješće Tajništvu Konvencije o biološkoj raznolikosti. Ministarstvo kulture će koristiti RAPPAM kao alat za sustavnu procjenu učinkovitosti upravljanja koja će se provoditi svakih 4 do 5 godina.


48

ZAHVALA

Zahvaljujemo se Ministarstvu kulture i Državnom zavodu za zaštitu prirode na pomoći pri organizaciji RAPPAM radionice, posebno državnom tajniku Zoranu Šikiću na otvaranju radionice, a Irini Zupan na osmišljavaju upitnika za županijske javne ustanove. Takoñer se zahvaljujemo svim sudionicima RAPPAM radionice na njihovom aktivnom sudjelovanju i konstruktivnim prijedlozima i komentarima. Stelli Šatalić iz WWF-a se zahvaljujemo na pomoći pri provoñenju radionice i sugestijama za izradu preporuka. I na kraju se iznimno zahvaljujemo Loris Elez iz Uprave za zaštitu prirode Ministarstva kulture na njezinoj pomoći pri osmišljavaju upitnika za županijske javne ustanove i na izradi preporuka proizašlih ih primjene RAPPAM metodologije.


49

DODACI

DODATAK I: RAPPAM UPITNIK

WWF

METODOLOGIJA BRZE PROCJENE I PRIORITIZACIJA UPRAVLJANJA

ZAŠTIĆENIM PODRUČJIMA (RAPPAM)

UPITNIK ZA BRZU PROCJENU

OSNOVNE INFORMACIJE

1. OSNOVNE INFORMACIJE

a) Ime javne ustanove:______________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________________________________

b) Datum uspostavljanja: ____________________________________________________________________________________

d) Ime ispitanika:___________________________________________________________________________________________

e) Datum ispunjavanja ankete: ________________________________________________________________________________


50

PLANIRANJE

2. CILJEVI

d u/d u/n n Bilješke

�� a) Ciljevi ZP predvi đaju zaštitu i održavanje bioraznolikosti.

�� b) Specifi čni ciljevi u svezi bioraznolikosti jasno su navedeni u planu upravljanja.

�� c) Politike i planovi upravljanja uskla đeni su s ciljevima ZP.

�� d) Zaposlenici i rukovoditelji ZP razumiju ciljeve i politike ZP.

�� e) Lokalna zajednica podržava cjelokupne ciljeve ZP.

3. PRAVNA SIGURNOST


�� a) ZP ima dugoro čnu, pravno obvezuju ću zaštitu.

�� b) Nema neriješenih problema u pogledu zakupa ili prava korištenja zemljišta.

�� c) Crta razgrani čenja je odgovaraju ća i omogu ćava postizanje ciljeva ZP.

�� d) Osoblje i financijska sredstva su adekvatna kako bi se provodile klju čne aktivnosti provedbe zakona.

�� e) Sukobi s lokalnom zajednicom rješavaju se pravi čno i u činkovito.

4. PROJEKTIRANJE I PLANIRANJE LOKACIJE


�� a) Određivanje lokacije ZP u skladu je s ciljevima ZP.

�� b) Smještaj i konfiguracija ZP optimizira zaštitu bioraznolikosti.

�� c) Sustav zoniranja ZP adekvatan je za postizanje ciljeva ZP.

�� d) Korištenje zemljišta u okolnim podru čjima omogu ćava učinkovito upravljanje ZP.

�� e) ZP je povezano s drugim podru čjem o čuvanih ili zašti ćenih površina.


51

ULAGANJA

5. ZAPOŠLJAVANJE


�� a) Razina zapošljavanja dostatna je za u činkovito upravljanje podru čjem.

�� b) Osoblje ima potrebne vještine za provo đenje klju čnih aktivnosti upravljanja.

�� c) Usavršavanje i mogu ćnosti za razvoj primjerene su potrebama osoblja.

�� d) Radni u činak osoblja i napredak u ostvarivanju ciljeva periodi čki se nadziru.

�� e) Uvjeti zapošljavanja dovoljni su da bi se zadržala visoka kvaliteta osoblja.

6. KOMUNIKACIJA I INFORMACIJE


�� a) Postoje odgovaraju ći načini komunikacije između osoblja u uredu i na terenu.

�� b) Postoje ći ekološki i društveno-ekonomski podaci prikladni su za planiranje upravljanja.

�� c) Postoje odgovaraju ći načini prikupljanja novih informacija.

�� d) Postoje odgovaraju ći sustavi za obradu i analizu podataka.

�� e) Postoji u činkovita komunikacija s lokalnom zajednicom.

7. INFRASTRUKTURA


�� a) Prometna infrastruktura prikladna je za provo đenje klju čnih aktivnosti upravljanja.

�� b) Terenska oprema prikladna je za provo đenje klju čnih aktivnosti upravljanja.

�� c) Objekti u kojima su smješteni zaposlenici prikladni su za provo đenje klju čnih aktivnosti upravljanja.

�� d) Adekvatno održavanje i briga o opremi jam če dugotrajnu upotrebu.

�� e) Objekti za posjetitelje primjereni su za korištenje.

8. FINANCIJE


�� a) Financiranje je u posljednjih 5 godina bilo adekvatno za provo đenje klju čnih aktivnosti upravljanja.

�� b) Financiranje će u idu ćih 5 godina biti adekvatno za provo đenje klju čnih aktivnosti upravljanja.

�� c) Praksa upravljanja financijama omogu ćava učinkovito i djelotvorno upravljanje ZP.

�� d) Alokacija izdataka odgovara prioritetima i ciljevima ZP.

�� e) Dugoro čni financijski izgledi za ZP su stabilni.


52

PROCESI

9. PLANIRANJE UPRAVLJANJA


�� a) Postoji sveobuhvatan, relativno nedavno napisan plan upravljanja.

�� b) Postoji sveobuhvatan popis prirodnih i kulturnih resursa.

�� c) Postoji analiza prijetnji i pritisaka ZP, te strategija njihovog rješavanja.

�� d) Detaljni plan rada utvr đuje specifi čne ciljeve za postizanje ciljeva upravljanja.

�� e) Rezultati istraživanja i pra ćenja stanja rutinski se uvrštavaju u planiranje.

10. DONOŠENJE ODLUKA O UPRAVLJANJU


�� a) Postoji jasna unutarnja organizacija.

�� b) Donošenje odluka o upravljanju je transparentno.

�� c) Osoblje ZP redovno sura đuje s partnerima, lokalnom zajednicom i drugim organizacijama.

�� d) Lokalna zajednica sudjeluje u odlukama koje utječu na nju.

�� e) Postoji u činkovita komunikacija izme đu svih razina osoblja i rukovoditelja ZP.

11. ISTRAŽIVANJE, EVALUACIJA I PRAĆENJE STANJA


�� a) Učinci legalnog i ilegalnog korištenja ZP pomno se prate i evidentiraju.

�� b) Istraživanje o klju čnim ekološkim pitanjima u skladu je s potrebama ZP.

�� c) Istraživanje o klju čnim društvenim pitanjima u skladu je s potrebama ZP.

�� d) Osoblje ZP ima redovit pristup najnovijim znanstvenim istraživanjima i savjetima.

�� e) Utvrđuju se i prioritiziraju klju čna istraživanja i praćenje stanja.


53

DODATAK II: PROGRAM RADA RAPPAM RADIONICE

Kino dvorana Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,

Ulica grada Vukovara 78, Zagreb, 31. ožujka – 1. travnja 2009. godine

Vrijeme Aktivnost

Utorak 31.03.2009.

13:30 – 14:00 Registracija sudionika

14:00 – 14:15 Dobrodošlica od strane Ministarstva kulture

14:15 – 14:35 Uvodna prezentacija u RAPPAM

14:35 – 14:50 Uvod u odgovaranje na pitanja u RAPPAM Upitniku

14:50 – 16:10 Radne skupine: Pitanja broj 1-4 (Osnovni podaci, Planiranje)

16:10 – 16:30 Pauza za kavu

16:30 – 19:00 Radne skupine: Pitanja broj 5-11 (Ulaganja, Procesi)

20:00 Večera

Srijeda 1.4.2009.

9:00 – 10:30 Prezentacija rezultata prvog dana radionice i komentari

10:30 – 10:50 Pauza za kavu

10:50 – 11:30 Radne skupine: Ispunjavanje Upitnika o potrebama županijskih javnih ustanova

11:30 – 12:15 Diskusija o potrebama županijskih javnih ustanova

12:15 – 12:30 Ispunjavanje evaluacijskog upitnika

12:30 – 13:00 Diskusija o idućim koracima i zatvaranje radionice

13:00 Ručak


54

DODATAK III: POPIS I KONTAKT PODACI SUDIONIKA RADIONICE

r.br. ustanova ime i prezime i funkcija telefon e-mail

ŽUPANIJSKE JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLJANJE ZAŠTIĆENIM PRIRODNIM VRIJEDNOSTIMA 1. JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

na području Bjelovarsko-bilogorske županije Mirko Dragičević, v.d. ravnatelja

043/225-902 [email protected]

2. JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Brodsko posavske županije

Mario Pavičić, ravnatelj 035/409-042 [email protected]

3. JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije

Erna Raguž-Lučić, stručni voditelj


4. JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije

Darka Spudić, ravnateljica 047/601-284 [email protected]

5. JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Koprivničko-križevačke županije

Željka Kolar, ravnateljica 048/621-790 zastita.prirode.kk-zupanije@ kc.t-com.hr

6. JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Krapinsko-zagorske županije

Ivan Ištok, ravnatelj 049/315-060 [email protected]

7. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Meñimurske županije

Siniša Golub, ravnatelj 040/866-297 [email protected]

8. JU Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije

Vinko Ljubićić, ravnatelj 031/200-425 [email protected]

9. JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Požeško-slavonske županije

Tomislav Crnjac, ravnatelj 034/290-270 [email protected]

10. JU PRIRODA (Primorsko-goranska županija) Sonja Šišić, ravnateljica 051/352-400 [email protected] 11. JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Sisačko-moslavačke županije Marija Vizner, ravnateljica 044/679-122 [email protected]

12. JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije

Ivan Gabelica, ravnatelj 021/332-323 [email protected]

13. JU za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima Šibensko-kninske županije

Anita Babačić, ravnateljica 022/218-462 [email protected]

14. JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Varaždinske županije

Alenka Car, ravnateljica 042/300-642 [email protected]

15. JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Virovitičko-podravske županije

Mirjana Kepec, ravnateljica 033/722-033 [email protected]

16. JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije

Nikola Križanac, ravnatelj 032/308-649 zasticene.prirodne.vrijednosti @vu.t-com.hr


55

r.br. ustanova ime i prezime i funkcija telefon e-mail 17. JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode

na području Zadarske županije Mirko Đinñić, ravnatelj 023/254-322 [email protected]

18. JU za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije

Martina Glasnović Horvat, ravnateljica


19. Javna ustanova "Maksimir"

Nenad Strizrep, ravnatelj 01/2320-460 [email protected]

MINISTARSTVO KULTURE 20. Ministarstvo kulture

Zoran Šikić, državni tajnik 01/4866-315 [email protected]

21. Ministarstvo kulture

Loris Elez, načelnica Odjela za zaštićena područja


22. Ministarstvo kulture

Željka Rajković, nacionalni koordinator projekta

/ [email protected] [email protected]

DRŽAVNI ZAVOD ZA ZAŠTITU PRIRODE 23. Državni zavod za zaštitu prirode

Gordana Zwicker Kompar, stručni savjetnik


24. Državni zavod za zaštitu prirode

Goran Krivanek, stručni savjetnik


WWF 25. WWF Stella Šatalić,

nadglednica projekta 01/2361-653 [email protected]


56

DODATAK IV: KORIŠTENE KRATICE

DZZP Državni zavod za zaštitu prirode EM Ekološka mreža FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost JLS Jedinice lokalne samouprave JU Javna ustanova KR Kratkoročni MK Ministarstvo kulture OPZP Ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu PR! Prioritet ZP Zaštićena područja ZZP Zakon o zaštiti prirode ŽJU Županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima ŽUP Županijski upravni odjeli

Documents

Rezultati prve procjene upravljanja zaštićenim područjima ...d2ouvy59p0dg6k.cloudfront.net/downloads/rappam_izvjestaj_ju.pdf · javnih ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim