RIMSKA CIVILIZACIJA

RIMSKA CIVILIZACIJA

( 1.,2.,3.,4. i 5. poglavlje)

1. poglavlje LEGENDA I STVARNOST PRVIH VREMENA (i neke moje biljeke)

7 breuljaka

Ciceron je rekao da je Romul izabrao najpogodnije mjesto za osnivanje Rima; sva druga ne bi bila dobra morska obala bi osigurala brzu propast, s mora dolaze utjecaji koji kvare, novine sa strane i neobuzdana tenja k raskoi

Tiber je odigrao presudnu ulogu u procvatu Rima dopustio je mladoj dravi da ve rano ima prozor na more to je uvjetovalo znaaj Rima kao kolonijalnog centra; takoer preko Tibera su pod rimsku kontrolu stavljeni etnika i trgovaka strujanja koja su stizala u apeninskim dolinama i kretala prema jugu

Centar prvobitnog Rima, izmeu Kapitolija i uzvisine koja je kasnije nazvana Velija, bio je movara, a potoci koji su se slijevali sa breuljaka stvarali su bare po cijelom Marsovom Polju (movarna ravnica koja je postojala u vrijeme Rima, a prostire se sjeverno od Kapitola u dolini Tibera. Nalazila se van pomeriuma (sveta granica Rima, linija koju je Romul povukao oko zidina grada i koja je inaugurirana od strane Servija Tulija), a sluila je za vojne vjebe)

- Septimontium - Sedam gradskih breuljaka: Palatin, Aventin, Kapitolij, Celij, Viminal, Kvirinal i Eskvilin. Montes su se nazivali breuljci Palatin, Eskvilin i Celij, dok su ostali bili colles. Pod pojmom Septimontium, podrazumijeva se savez sedam prvih naselja na breuljcima budueg Rima. Tu spadaju vrhovi Palatium, Cermalus, Velia-svi na Palatinu, Fagutal, Cispius, Opius na Eskvilinu i Celij na Celiju (svi montes).

11. prosinca stanovnitvo bi rtvovalo u ast breuljka na kojem ivi.

Romul je naselje osnovao na Palatinu; na Palatinu se danas nalazi i peina Lupercal ispred koje je rasla smokva ficus Ruminalis. Ispred te peine jednog je dana prolazio pastir Faustulus i spazio vuicu da doji 2 mala djeaka. Faustul ih je uzeo i zajedno sa suprugom Accom Larentiom odgojio ih

braa su sretno odrasla, saznala svoje podrijetlo, zbacila Amulija, vratila prijestolje (Alba Longe) djeda Numitora i osnovala na Palatinu kod Tibera novi grad Rim

vuica Martia (Marsova vuica) je i danas simbol grada Rima

Prvobitna brazda sulcus primigenius 2. Ime Rima Quirites (Romul uzaao na nebo kao Quirinus)

Asylum mjesto na Kapitoliju kamo za stanovnike drugih drava

Roma Quadrata podruje grada unutar pomeriuma

Put na Palatinu Clivus Victoriae; izmeu Foruma i Palatina

Ara Maxima Herkulv rtvenik

Porta Mugonia najslavnija vrata Rima (na Palatinu)

do 8. st. pr.n.e, prije osnutka Rima, glavno politiko sredite Latina je bila Alba Longa, na jednoj visoravni albanskih brda, vjerojatno gdje je danas Castel Gandolfo Grki i rimski pisci datiraju osnivanje Rima po olimpijadamau kasnije antiko doba to je prihvaeno i danas te se konvencionalno uzima 3 godina6. olimpijade ili 21. travnja 753.g.p.n.e. (tad je Romul zaaorao prvu brazdu gdje e biti grad i svetkovina Parilije)

Italija prije Rima

Stara nekropola na Forumu i kasnija istraivanja na Palatinu pokazala da je na mjestu Rima bilo stanovnika ve sredinom 8.st.pr.n.e., kad su prvi grki kolonisti stvorili prva naselja u junoj Italiji i Siciliji Velika Grka oblast june Italije i Sicilije gdje su Grci stvarali kolonije poevi od Tarenta do Kume i Sirakuse

Poetkom 1.st pr.n.e. u Laciju je bila ukorijenjena kultura vilanovskog tipa

Etrurska kultura u srednjoj Italiji nastaje u 8.st.pr.n.e i nadovezuje se na kulturu Vilanova i obiljeena je orijentalizirajuom umjetnou.

Osnivanje Rima

Povjesniari kau da su Romul i Rem ostavljeni na obali Tibera par dana poslije roenja i othranjeni od vuice koju je poslao bog Mars, otac blizanaca (majka Rea Silvija) zbog toga e se Rimljani do kraja svoje povijesti nazivati sinovima vuice

(ta je dalje bilo napisala sam na poetku)

Meutim, Faustulova koliba na Palatinu nije bila jedina koliba koja se zadrala od arhajskog Rima jo jedna je postojala na Kapitolu, pred glavnim hramom Jupitera Najboljeg i Najveeg

Blizanci su se, poto su odrasli, predstavili svom djedu kojeg su vratili na prijestolje i otili osnovati grad. Romul je na Palatinu potraio savjet bogova koji su mu bili naklonjeni i poslali su mu natprirodno znamenje u vidu 12 ptica (Rem ih je vidio samo 6) i Romulu je pripala ast da osnuje grad i odmah je zaorao prvu brazdu oko Palatina

Rimljani su znali da je njihov grad posveeno zemljite (izraavano rijeima pomerium i templum ogranieni dio prostora kako na nebu, za promatranje znamenja, tako i na zemlji, tamo gdje stoji promatra ili onaj koji prinosi rtvu)

Rem se narugao zidu od zemlje i njegovom rovu i preskoio ih, a Romul je skoio na njega i rtvovao ga govorei: Neka ovako pogine ubudue svatko tko prijee moje zidine

Jo 700 godina po osnivanju grada Horacije e taj in smatrati kao neku vrstu prvog grijeha ije e posljedice neopozivo izazvati propast grada

Ustrojstvo grada

Dalje legenda pria da je Romul privukao u grad pastire, lutalice, prognane iz Lacija koji su svi ivjeli na istonoj strani Kapitola. Kako je trebalo osigurati budunost grada, a meu doseljenicima nije bilo ena, priredio je veliasntvene igre u vrijeme Consualia na koje je pozvao sve obitelji iz susjednih gradova. Na dani znak, Rimljani su se bacili na djevojke i odvukli ih u svoje domove. Sabinjani su spremali osvetu, te je njihov kralj Tit Tacije podigao ator podno Kapitola vestalka Tarpeja se ili pomamila za zlatom Sabinjana ili zaljubila u Tita Tacija, te jepustila Sabinjane u grad, ali je nastradala nakon sukoba unutar utvrde u jeku borbe Sabinjanke su nepredvideno stale izmeu novih mueva i oeva te zatraile da se sve rijei mirnim putem, najbolje spajanjem dvaju naroda Tit Tacije je dobio Kvirinal i poinje vladati s Romulom, a stanovnitvo, tj. grad biva podijeljen na tri kurije odnosno tri lokalna etnika tribusa: TITIES (Sabinjani na Kapitolu i Kvirinalu, RAMNES (Albani na Palatinu) i LUKERES (Etruani i Umbri na Celiju) Tit Tacije nestaje (ubijen?) i Romul ponovno vlada sam izvori o boravku Sabinjana u Rimu govore da su boravili na Kapitoliju, Eskvilinu i Kvirinalu arheolozi smatraju da su prastare grobnice s incineracijom u Rimu latinske, a s inhumacijom Sabinske poto je osnovao grad i osigurao odravanje njegovog stanovnitva i organizirao ureenje grada stvorivi senatore starjeine porodica (patres), Romul je nestao jednog dana pred cijelim narodom okupljenim na Marsovom Polju. Narodna predaja proglasila je da je postao bog. Odavan mu je kult pod imenom Kvirina, starog boanstva koje je smatrano sabinskim i imalo svetite na Kvirinalu

od druge polovice 8.st.pr.kr. ini se da je na Palatinu postojalo nekoliko odvojenih sela. Takoer, i Kapitol, Kvirinal i zapadne padine Eskvilina bili su nastanjeni

dolina Foruma bila je centar drutvenog i vjerskog ivota tu se nalaze najstarija i najvanija svetita Vestin hram i RegiaVestin hram

POVIJEST

Najvaniji tolos u Rimu, simbol zajednice (hram Veste, boice ognjita)

U celi na ognjitu gori sveta vatra koju uvaju Vestalke (ako bi se vatra ugasila, one bi bile kanjene)

Hram nikada nije trebao ni biti grandiozan jer je Vestalki uvijek bilo 6 (dvije pripravnice, dvije u aktivnoj slubi, dvije u penziji koje su poduavale pripravnice)

Kako se vestalkama iznimno vjerovalo kod njih su se uvale sve oporuke

Ovdje su drani Penati Rima (koje je navodno donio Eneja iz Troj )

Ostaci sauvani od restauracije iz 191.n.e. (djelo Julije Domne ena Septimija Severa)

OBLIK

Stupovi korintskog reda na zasebnim postoljima punim se volumenom istiu na krunom po diju prekrivenim mramorom

Konini krov s otvorom; otvoreno stubite izmeu istaknutih zaslona daje usmjerenje

Pltika stepenasta gradnja jo jednom izvana opisuje krunu linijuRegia

sjedite najvieg rimskog sveenika (Pontifex Maximus) u doba rane rimske republike od 6. vijeka p.n.e koristila se kao sjedite sveenika i biblioteka religijskih podataka. Bila je trouglastog oblika u planu i unitena je u poaru 148. p.n.e.. Regia je bila obnovljena te jo jednom izgorjela nakon toga da bi 36. p.n.e. bila ponovo izgraena, ovog puta od mramora. U njoj su boravili Mars i boginja Ops, koja je personifikacija izobilja Izmeu Vestinog hrama i Regie prolazio je Sveti put (Via Sacra) kojiim su ile sveane povorke u kojima je kralj povremeno odlazio do Kapitola gdje je vladao Jupiter Via sacra - najstarija cesta u Rimu, posljednji dio te ceste zove se Clivus CapitolinusNuma Pompilije (715- 673)

Vjerska organizacija Rima pripisuje se Numi Pompiliju, drugom rimskom kralju, Sabinjaninu koji je vladao od 717. do 673.pr.n.e. bavio se kultnim (Numa-numen) i administrativnim mirnodobskim poslovima

podijelio zemlju na tzv. pagi, raspodijelio zemlju

njegovim reformama pripisuje se osnivanje Janusovog hrama, tajanstvene graevine na sjevernom dijelu Foruma, posveene boanstvu sa dva lica pripisivano mu je i stvaranje flamina (kolegiji sveenika vrlo starog porijekla. Postoji 15 flamina vezanih za boanstva, tri za vrhovna: Jupiter, Mars i Kvirin, i 12 za sljedee bogove: Karmenta, Vulkan, Portun, Cerera, Vulturn, Pales, Furina, Flora, Falacer i Pomona kao i dvama nepoznatim boanstvima. Najvee dostojanstvo uiva Jupiterov flamin) od kojih je jedan obavljao Marsov kult, a drugi Jupiterov odredio je starjeinu ija je dunost da bdi nad izvrenjem obreda i da ubudue sprijei pretjerano uvoenje stranih novotarija. To je bio Pontifex maximus nasljeuje ga Tulo Hostilije (672.-641), a njega Anko Marcije (639. 616.)Tarkvinije Prisko

TARQUINIUS PRISCUS (Drevni 6I6.g.p-n.e. 579.g.p.n.e.) 1. Od Tarkvinaca, sin Korinanina Demerata, doao u Rim na volovskim kolima U Tarkviniji se zvao Lukumon Poeo graditi kapitolijski hram Uvodi insigniae, fasces, bullae aureae, igre i trijumfe, rtvene rituale... Sagradio most na Tiberu, luku u Ostiji, kanale i hramove Prvi etrurski kralj, pripisuju mu se ratovi protiv Latina U njegovo vrijeme, poetkom 6.st.pr.n.e. dolazi do irenja etrurskog utjecaja u LacijuServije Tulije

6. rimski kralj, vladao od 579. 534.g.pr.n.e.

Po predaji, bio je Etrurac po imenu Mastarna Podijelio je graane Rima u 5 stalea od kojih je prvi obuhvatio najbogatije, a posljednji najsiromanije. Svaki je stale, osim zadnjeg, bio podijeljen u rezliit broj centurija (manje jedinice u okviru legije). Bile su centurije konjanika, pjeaka, pionira, a ak i sviraa Najnie centurije nikad nisu glasale Ovaj sistem censa (pojam obuhvaa raspodjelu graana prema njihovoj imovini) zadrao se do kraja Republike Prije Servija narod je bio podijeljen u 3 plemena: Ramnes, Tities i Luceres Podigao je gradske zidine koje su obuhvaale ne samo Forum ve i Kapitol, Palatin, Aventin, Celij, najvei dio zaravni na Eskvilinu, Viminal i Kvirinal Podijelio je grad na 4 regije Izgradio Dijanin hram na Aventinu Njegova ker Tulia je uz pomo Tarkvinija Oholog ubila svog mua i sestru (enu Tark.Oholog), udala se za njega i naredila svrgavanje i ubojstvo Servija Tulija Pria kae da je Tulia svojim kolima pregazila oev le te da nije dozvolila sahranu to je trebalo objasniti nepostojanje grobnog spomenika injenicu da su ova dva kralja (Tark. Prisko i Servije Tulije) bili Etruani, potvruje nam freska iz grobnice Franois na kojoj je prikazan jedan Tarkvinije iz Rima meu etrurskim vitezovima, a vjerojatno i sam Servije Tulije Na toj freski se javljaju jo i ova imena: Macstarna, Avile Vipiennas (natpis na bucchero vazi; crna etruanska keramika), Avile Vinenna, Caile Vipinas, Cneve Tarchu Rhumach

Ovaj period u Rimu (vladavina etrurskih kraljeva) je vrijeme kad Etrurci dospijevaju do kampanskih gradova, zauzimaju Kapuu i dospijevaju do Selernskog zaljeva i bio je odluuju za stvaranje kasnije rimske kulture

Tada su u gradu podignuta prva velika svetilita i ono koje e postati simbol rimske moi hram Jupitera Najboljeg i Najveeg na Kapitolu

Tarkvinije Oholi

Posljednji rimski kralj, vladao od 534.-509.pr.n.e. Protiv njega, kao mrskog Etruanina, Rimljani su se digli na ustanak, zbacili ga s vlasti i istjerali iz Rima (tradicionalni datum revolucije je 13.5.509.pr.n.e., datum koji se uzima kao poetak Republike i dan posveivanja Jupiterovog hrama na Kapitoliju) Zavrio je mnogo toga to su Tarkvinije Prisko i Servije Tulije zapoeli: dovrio hram na Kapitoliju, Cloacu Maximu, izgradio Circus Maximus (najvei rimski cirkus, njegovo porijeklo pripisuje se Romulu. Obnovio ga je Cezar, a proirili ga Neron i Trajan. Preko njega su prolazile trijumfalne procesije i one prilikom Ludi Magni) na mjestu Vallis Murtia izmeu Palatina i Aventina Izgradnjom Jupiterovog hrama na Kapitoliju ustanovljen je kult boanskog trojstva Jupitera, Junone i Minerve.Jupiter

Ime predstavlja spoj izraza koji oznaavaju dan i epiteta pater (otac) Bio je oboavan kod Latina a vjerojatno i kod Sabinjana U Laciju je posjedovao svetite na vrhu Albanskih planina (sadanji Monte Cavo) Pod imenom Tinija pripadao je etrurskom panteonu, a i spajanje boanstava u trojstvo jedno je od karakteristika etrurske religije (iskopavanja u Euriki pokazala hramove s 3 kapele) Apolon iz Veja najsavreniji predstavnik etrurskih statueta

Krajem 6.st.pr.n.e. rimska drava je ve stvorena i vlada nad cijelim Lacijem

2. poglavlje OD REPUBLIKE DO CARSTVA

Prvi koraci Republike Tijekom posljednjih desetljea 6.st.pr.n.e. nestaje kraljevstvo Kraljeve zamjenjuju dva magistrata, a potom 2 konzula koji se biraju na godinu dana Latinski savez postao je nezavisan, nije vie pod utjecajem Rima Rimljani odrali dobre susjedske odnose s vie etrurskih gradova kao Cere (etrurski gradovi koji su s Rimom odravali dobre odnose kroz trgovinu) Razbili latinski savez u bici na Regilskom jezeru na podruju Tuskuluma 499.g.pr.n.e Sredinom 5.st.pr.n.e zakljuen mir izmeu Rima i latinskih gradova koji je bio rezultat prijetnje: u cijeloj junoj Italiji planinsko stanovnistvo silazi u nizine, u Kampaniji Samniani osvajaju Kapuu i najstariju grku koloniju u junoj Italiji - Kumu 428.g.pr.n.e. Sabinjani su se dokopali etruriziranog podruja srednjeg Tibera; juno od Rima prodiru do planina i zauzimaju put prema Kampaniji Da bi Sabinjanima onemoguili da se dokopaju Lacija kroz dolinu Tibera, Rimljani kreu u pohod na etrurski grad Veju na obali Kremere rat protiv Veja je dugo trajao, osvojen je tek 396.pr.n.e. pod diktatorom Furijem Kamilom. Unutranja politika obiljeena sukobima izmeu plebejaca i patricija, dva stalea koja su u to vrijeme dijelila rimsko drutvo Sukob je izbio poetkom Republike jer ona u prvo nije bila ba prava demokracija ve oligarhija

Patriciji su bili lanovi nekih velikih porodica ije su rodovske tradicije zadrale ureenje starinskog karaktera. Starjeine ovih porodica zasjedale su u Senatu koji je preivio pad kraljevstva i oko njih su se skupljali svi, i roaci i saveznici i klijenit kojima je trebao bogati zatitnik koji im je pomagao

U 5.st.pr.n.e. patriciji se javljaju kao veleposjednici koji se bave stoarstvom, a plebejci kao zemljoradnici

Plebejcima je bilo onemogueno sudjelovanje u konzulatu i zaprijetili su pobunom; povukli su se izvan pomeriuma, na svoj brijeg Aventin u ijem je podnoju hram njihove boginje Cerere

Njihova je namjera bila osnivanje grada nezavisnog od Rima; tada patriciji prihvaaju stvaranje plebejskih magistratura koje su titile plebejce od zloupotrebe vlasti od strane drugih magistrata tako je osnovan kolegij plebejskih tribuna

Osnivanje tribuna imalo je nekoliko posljedica: trebalo je ozakoniti novu skuptinu, plebejsku. Triba je ukupno, od Servijevog vremena sada bilo 17.

Ubrzo je plebejski tribun poeo izglasavati i odluke opeg znaaja jer su bili nezadovoljni to biraju samo plebejske magistrate, ak su postavili zakon da postanu konzuli

Patriciji su rekli da je to nemogue jer konzul mora sam uzimati auspicije a to mogu samo patriciji; doli su do kompromisa: konzulat je zamijenjen vojnim tribunatom sa konzulskim pravima i na te poloaje su se mogli birati plebejci

Sredinom 5.st.pr.n.e. stvoren je zakon 12 tablica sastavila ga je komisija od 10 pravnika, patricija (decemvira) koji su 2 godine drali vlast u gradu ti su zakoni bili osnova svih sljedeih zakona

Prve opasnosti: Gali i Samniani

Kelti prodiru u sjevernu Italiju krajem 5.st.pr.n.e, jedna grupa ak upjela doi do samog Rima, gdje je dolo do sukoba na obalama Alija, ali rimska vojska je pobjegla

Gali su nepovjerljivo napredovali

U unutranjoj politici nametala su se pitanja dugova, podjele pripojenog zemljita (ager publicus), odbijanje patricija da plebejcima dopuste pristup konzulatu licinijevski zakoni izglasani 366.pr.n.e donijeli su privremena rjeenja: od tada je bar 1 od kinzula mogao biti plebejac

Rimljani su doli u sukobe s Etrurcima iz Tarkvinije (danas Corneto, jedan od najveih gradova june Etrurije) i iz Tere i s Latinima

Na uu Tibera kolonija Ostija igra znaajnu ulogu, a savezniki latinski gradovi su pripojeni

Oko 340.pr.n.e. nastaje rimsko-kampanska drava u kojoj su vitezovi iz Kapue dobili rimsko graansko pravo iz kojeg je nastala obaveza da ubudue vode rar protiv Samniana, ime je Rim uvuen u rat koji e trajati 70 godina i obiljeen rimskim porazima poput onog u Kaudijskom klancu 321.pr.ne.

Rat protiv Gre poraz Pira

Krajem 4.st.pr.n.e Rim je najvea sila Italije Kroz Kampaniju doao u dodir s gr. kolonijama koje su u njemu gledale saveznika 303. g.pr.n.e. Rim je sklopio ugovor s Tarentom kojim je rimskim brodovima zabranjeno da prema istoku love dalje od Lacinskog rta Rim je taj zakon prekrio poslavi flotu u Jonsko more i izbio je sukob s Tarentom i to je bio prvi rat izmeu Rima i Grke (ustvari Tarent se samo osjeao ugroeno) Rimljani su pozvali u pomo stranu vojsku, ovaj put epirskog kralja Pira Pir je stigao u Tarent 280.g. na elu vojske koja je imala bojne slonove i odnio je pobjedu kod Herakleje Sirijske Potom je poeo pohod prema Rimu; doao je nadomak Rima ali se povukao u Kampaniju odakle je posalo izaslanike da trae mir Apije Klaudije Ceh svojom je intervencijom u Senatu postigao da se ponude odbiju Sljedei sukob s Rimljanima bila je bitka kod Auskula 279.pr.n.e. koja je bila nerijeena jer je Pir prekinuo ratovanje jer su ga Sicilijanci zvali da organizira borbu protiv Kartage i to je prihvatio Njegovo vladanje izazvalo je pobunu Sicilijanaca pa se morao vratiti u Tarent, a Rimljani su za to vrijeme sklopili savez s Kartagom i pobijedili Pira kod Beneventa 275.g.pr.n.e. Rimljani su zauzeli Tarent 272.g.pr.n.e 266.g.pr.n.e zauzeli i opljakali etrurski grad Volsinij, vjerski centar etrurskog savezaPunski ratovi

Intervencija Rima u Velikoj Grkoj poslije pobjede nad Pirom ubrzala je sukobe Stanovnici Mesine koji su prije nekoliko god zauzeli Kartagu pozvali su u pomo Rim koji im je pristao pomoi 264.g.pr.n.e. i time je zapoeo I.punski rat Rimska vojska brzo postigla uspjehe u Siciliji i sklopila savez sa sirakuskim tiraninom Hijeronom II Zapovjednik rimske flote, Duilije, odnio je pobjedu kod Mile 260.pr.n.e. Rimljani prihvaaju plan Sirakuanina Agatokla i preuzimaju ekspediciju u Afriku i Kartagu koju je predvodio Atilije Regul Porazio ga je Grk, Spartanac Ksantip i taj je neuspjeh produio rat Neuspjesi rimske flote vratili su Kartagi prevlast na moru Glavni sukobi vode se u Siciliji, oko Palerma Na strani Kartage operacije vodi Hamilkar Barka Rim gradi flotu na elu s Gajom Lutacijem Katulom koji odnosi odlunu pobjedu nad Kartagom kod Egatskih otoka u proljee 241.pr.n.e. Kartaga sklopila mir i napustila Siciliju Rimljani trae od Kartage da osnuju carstvo u panjolskoj i iste godine poinju zauzimanje Sardinije, a Hamilkar pristupa osvajanjima u unutranjosti panjolske Uskoro je poginuo, a njegovu politiku nastavlja njegov zet Hazdrubal koji osniva Novu Kartagu Da bi se bar malo zatitio, Rim je natjerao Hazdrubala da popie ugovor o Ebru kojim Kartaga ne bi smjela prijei tu rijeku (Jukar, ne dananji Ebr) U godinama izmeu dva punska rata Rim je izvrio pohod u kojem je usvojio Apoloniju i Epidamn Iliri priznaju rimsku vlast i Rim postaje vodea sila Jadrana Izgledalo je kao da e Rim zavriti osvajanje Italije kad je Hanibalovom voljom sve dovedeno u pitanje Drugi punski rat ili Hanibalov rat doveo je u pitanje sam opstanak rimske drave ali i krizu rimske misli i kulture Vojne operaciju zapoele su kad je Hanibal 219.pr.n.e preao Jukar i napao Sagunt. Senat je zatraio odtetu od Kartage za taj in ali se Kartaani nisu htjeli odrei Barkida i Hanibal kree du panjolske obale Kad se rimska vojska pojavila na Roni saznala je da je Hanibal ve preao Alpe 217.g.pr.n.e. dolazi u srednju Italiju gdje ga je, kod Areca, ekao jedan od konzula, Gaj Flaminije iju je vojsku Hanibal unitio Rim je pokuao napasti s jadranske obale Rimljani su vodstvo povjerili Kvintu Fabiju koji bi moda i popravi stanje da Gaj Terencije Varon 216.pr.n.e. nije poveo bitku na obalama Aufida gdje je Hanibal opet pobijedio Ovaj, najvei poraz doveo je do toga da se Italija izjasnila za Kartagu,a i Kapua naputa saveznika Rimska vojska krenula je prema Kapui koju je zauzela 211.pr.n.e., a nakon toga Hanibal pregovara s makedonskim kraljem Filipom V. o podjeli svijeta izmeu Grka i Kartage Prvi zajedniki udarac Filipa i Hanibala nanesen je u panjolskoj gdje je na strani Rima operacije vodio Publije Kornelije Scipion (kasniji pobjednik nad Hanibalom) koji se za nekoliko mjeseci dokopao Kartage, ali nije uspio sprijeiti Hazdrubala, Hanibalovog mlaeg brata, da prijee Pirineje Hanibal se spremao prema Brutijumu gdje su mu se suprotstavile rim legije i inilo se da e Rim propasti pod dvostrukim napadom ali rimski su vojnici uhvatili Hazdrubalove glasnike Konzul Klaudije Neron saznao je za dolazak pojaanja iz panjolske i sastavio je vojsku zajedno s vojskom Livija Salinatora na obali Metaura te dvije vojske pregazile su Hazdrubala koji je poginuo 207.pr.n.e. Hanibal je pobijeen 202.pr.n.e. kod Zame i taj je poraz okonao ratRimska ekspanzija

Nakon II.pun. rata Rim objavljuje rat i Filipu V pobjeda kod Kiniskefale 197.pr.n.e. omoguila je Rimljanima da grke gradove oslobode makedonskog jarma na istamskim igrama 196.pr.n.e. proglaena je nezavisnost grih gradova na ovo se nadovezuje sukob s Antiohom III koji je isto sanjao o velikom carstvu istjeran iz Grke pobjedom kod Termopila, a odluno pobijeen 189.pr.n.e. u bici kod Magnezije uzdignue jake Makedonije pod Perzejevom vlau dovelo je do rata koji se zavrio pobjedom Paula Emilija kod Pidne 167.g.pr.n.e. to je oznailo kraj Makedonije koju su Rimljani sveli na stupanj provincije 148.pr.n.e. u Aziji, posljednji pergamski kralj Atal III ostavlja svoje kraljevstvo Rimljanima koji su to prihvatili i tako stvorili jezgru provincije Azije 133.g.pr.n.e. Tiberije Grah, unuk Scipiona Starijeg Afrikanca, izabran je za narodnog tribuna i predloio agrarni zakon kojim bi se ograniilo pravo veleposjednika na ager publicus Ostvarenje njegove ideje preuzeo je i njegov brat, Gaj Grah i njihovo je djelovanje potknulo stvaranje narodne stranke ije e voe do pada Republike postavljati svoje zahtjeve senatorima Nezadovoljni Italici digli su bunu 91.pr.n.e.; najnepomirljiviji meu njima bili su Samniani koji su osnovali prijestolnicu Italiku i pokuali sebi privui Kampance i Etrurce ovaj socijalni rat zavrio je u korist Rima Tek to je zavrio ovaj rat, zapoinje era graanskih ratova koji e zavriti tek Oktavijanovom diktaturom i ustanovljenjem Cartsva Prvi u nizu bio je rat izmeu Marija, voe narodne stranke, i Sule koji je na istoku pobijedio pontskog kralja Mitridata, a u konanici, i Marija Nakon to je izvrio svoje reforme, Sula je dao ostavku 79.g.pr.n.e. 60.pr.n.e. Pompej, Cezar i Kras udruuju se da bi upravljali ivotom u Rimu ovaj sporazum poznat je kao prvi trijumvirat, a stvorili su ga mimo svakog zakona Cezar je dobio konzulat za 59.godinu: obnovio je staru politiku narodnjaka, postigao izglasavanje dva agrarna zakona, postigao da mu dodijele upravu nad dvjema Galijama, Cisalpinskom i Transalpinskom Pred odlazak, ovlasti je dao Klodiju koji je prognao Cicerona Dok je Cezar pokoravao galske gradove, Pompej je preuzimao vodstvo, a trei trijumvir Kras je poginuo u bici kod Kare 53.g.pr.n.e.

Suparnitvo dva trijumvira sve je vie raslo 49.g.pr.n.e. sukob se zaotrio, Senat oduzeo Cezaru zapovjednitvo u Galiji, ali Cezar se nije tome pokorio nego je preao Rubikon i gonio Pompeja koji se povlaio prema Grkoj

Usput je Cezar zauzeo Rim gdje mu je narod dodijelio diktaturu a zatim konzulat U nekoliko pohoda pokorio je panjolsku, unitio Pompeja (koji je ubijen u Egiptu) i senatsku vojsku kod Farsale Cezar se zatim vraa u Rim, zatim u Afriku i ponovno u panjolsku gdje je unitio posljednje pregrupirane republikanske trupe

Zatvorenici su ga ubili 15.3.44.pr.n.e.

Kraj Republike, vladavina Augusta i njegovih nasljednika

Antonije je nastavio provoditi Cezarove odluke Godinu dana prije smrti Cezar je usvojio svog neaka, Gaja Oktavija koji je potom uzeo ime Gaj Julije Cezar Oktavijan Kao nasljednik ubijenog diktatora, Oktavijan se nametnuo Antoniju i njih su dvojica, uz pomo Lepida primorali martovske zavjerenike da se povuku na Istok time je obnovljen graanski kao onaj iz 49.pr.n.e. i opet su republikanci pobijeeni, sad kod Filipa u listopadu 43.g.pr.n.e. Oktavije, Marko Antonije i Lepid takoer osnivaju trijumvirat u borbi protiv republikanaca ali sada to nije bilo privatno udruivanje kao ono Cezara, Pompeja i Krasa Poslije pobjede kod Filipa, trijumviri su meu sobom podijelili svijet: Antonije je dobio Istok, Lepid Afriku, a Oktavije ostatk Zapada Dok je Lepid pao u zaborav, Oktavije je poduzeo pripreme da ukloni Antonija sukob se dogodio kod Akcija 2.9.31.pr.n.e. Antonije i njegova ena, saveznica Kleopatra, pobijeeni su na moru, a Oktavije je ostao jedini gospodar svijeta Vratio se u Rim, dodijelio si titulu augusta, a ne kralja; zvanje August je stara rije vezana uz obrede koja je izraavala sretni i plodni karakter njegove linosti Na sjednici Senata 16.1.27.pr.n.e. Oktavijan je prvi put nazvan Augustom Njegova vladavina trajala je 47 godina Njegove uspjehe veinom je omoguavala injenica da je u Rimu pravno postojala Republika, ali stvarno je sve zavisilo od cara pri svakoj promjeni vladara sve je dovoeno u pitanje Poslije Augustove smrti, 14.g.n.e. vlast je pripala Tiberiju koji je s mukom tj gaenjem pristao rukovoditi Senatom budui da je bio republikanac Prepustio je upravu svom prefektu Sejanu kojeg je kasnije rtvovao zbog njegovih spletki Augustovi nasljednici bili su julijevci i klaudijevci (dinastija koja obuhvaa prvih 5 rimskih careva, od Augusta do Nerona. Potjeu iz dvije obitelji: Julija, jer je August bio unuk sestre Julija Cezara prije nego je postao njegov posinak i Klaudija Livija je, prije nego se udala za Augusta, imala 2 sina, Druza i Tiberija, od svog prvog mua Tiberija Klaudija Nerona koji je naslijedio Augusta. Kaligula je naslijedio Tiberija, Klaudije naslijedio Kaligulu, posljednji je bio Neron 68.g)Vespazijan

Pobuna od 68.g (graanski rat) kojom je okonana vladavina Augustovih nasljednika imala je vie uzroka,a brzo smjenivanje careva ukazuje na injenicu da je tenja republikanaca i senatora smisao pokreta koji je na vlast doveo Galbu Na kraju vlast ipak preuzima Vespazijan, nakon meusobnih sukoba Galba i Otona, a kasnije Otona i Vitelija (godina triju cara) Jedinstvo Rima dovedeno je u pitanje samo u Galiji gdje je Julije Civil dao znak za pobunu pobunjenici osnivaju galsko carstvo 70.g. Petilije Cerijal razbio je pobunjenike pred Trijerom, ostatak carstva je tad ve priznalo Vespazijana On je elio vratiti provincijsku skromnost Prognao je filozofe iz Rima Svoju vlast prenio je na svoju djecu, prvo na Tita, kojeg je za ivota uveo u upravu, a zatim na mlaeg Domicijana (ubijen je 96. Jer je vlast trebao preuzeti Kokcej Nerva) Nerva je primljen kao osloboditelj (Flavijevci: Tit, Domicijan i Vespazijan) Prvo je rijeio pitanje nasljedstva; izabrao je Marka Ulpija Trajana koji je 97. predvodio legije Gornje Germanije s njim poinje dinstija Antonina, po imenu cara Antonina Pia pod kojim je carstvo proivjelo svoje zlatno dobaAntonini Prosvijeena monarhija Antonina bila je strogi reim, nastojao se zasnivati na boanskom pravu, priblino isto kao to su to inili Kaligula, Neron i Domicijan Car posjeduje numen, koji ga izdie iznad ostalih Trajan na Donjem Dunavu stvara vrstu granicu i osvaja nezavisnu dravu Daana i od nje radi carsku provinciju 114.g. osvojio je Jermeniju, a 2 godine kasnije izbio je na Perzijski zaljev Stvorio je provincije Mezopotamiju i Asiriju i one oznaavaju trenutak najveeg irenja carstva 115.g Od 2.st. u Rimu se nazire opasnost od barbarskih najezdi Opasnost se posebno osjeala na granicama Germanije najvie to su uspjeli postii bilo je stvaranje irokog pojasa na desnoj obali Rajne, gdje su stvorene kolonije Hadrijan (117.-138.) je smatrao da je postigao rjeenje podizanjem limesa utvrene granice izmeu Andernaha i Regensburga Pritisak germansih plemena bio je neizdriv 166. Kvadi, Langobardi i Markomani silaze k jugu i javlaju se ispred Akvileje 167.g. Marko Aurelije vodio je rat brotiv barbara i u njegovu ast podignut mu je stub Natjerao je Kvade na predaju, a pobijedio je Markomane, ali Kvadi se za godinu dana opet diu Pobuna Kasija oteala mu je situaciju, ali pobijedio ga je i vratio se na podunavski front, ali umro je od kuge 17.3.180.g, a njegov sin Komod obustavio je rat Krajem III.st. izgledalo je da e Rim nai spas Najveoj krizi (271.g.) na vlast je doao Aurelijan U to vrijeme Alamani su se nalazili u Italiji, kod Piacenze je unitena rimska vojska Aurelijan naredio izgradnju bedema oko Rima, prognao neprijatelja,ustanovio kult Sunaca, ali je poginuo na Istoku 275.g. Potom je nastala anarhija do trenutka kad je Dioklecijan uzeo vlast u svoje ruke (284.-305.) Uzeo je suvladara, Maksimijana, a svaki od njih jo je usvojio 2 mlaa cezara, tetrarhija, kako bi podijelil dunost upravljanja Poveao je i broj careva U III.sr. vladao je pokret da se ivog cara proglasi bogom i svi su se carevi predstavljali na novcu sa zrakastom krunom na glavi Pod tetrarhijom boanska svojstva izraavaju se smbolima: Dioklecijan je nazvan Iovius, a Maksimijan Herculius 301.g. izvreno je nuno normiranje cijena edict maximum Dioklecijanovom abdikacijom zapoinje novi period vremena koji e prestati tek dolaskom Konstantina koji je 324. postao jedini gospodar carstva Moe se prihvatiti da pobjedom Konstantina nad Maksencijem kod Milvijevog mosta i milanskim ediktom (313.) za nas prestaje rimska kultura Rimsko carstvo jo ivi, ali Konstantin stvara novu prijestolnicu Konstantinopol, buduu prijestolnicu Istonog Carstva (330.)3. poglavlje IVOT I OBIAJI

Rimska vjera 167.pr.n.e. u Rim je doveden Polibije zajedno s jo tisuu talaca optuenih da su u Grkoj podravali antirimsku struju

Poznata je rtva Junija Bruta koji sam sam nareuje da se izvri smrtna kazna nad njegovim sinovima jer su sudjelovali u zavjeri da bi na prijestolje doveli kraljeve

Iste godine drugi konzul Tarkvinije Kolatin pristaje otii u izgnanstvo u Laviniju jer je smatran opasnim neki od primjera odanosti

Na Forumu je postojalo mjesto koje se zvalo Kurcijevo jezero, jedna stara isuena movara gdje se u vrijeme kraljeva zemlja otvorila. Ljudi je nisu mogli zatrpati, a vraevi su rekli da se u nju treba baciti rtva bogovima donjeg svijeta. Kurcije, mladi ovjek, jedini je to razumio i skoio u nju i ona se odmah za njim zatvorila takva vrsta rtve poznata je kao devotio (kad rtva sama sebe posveuje bogovima podzemnog svijeta da bi umirila njihov gnjev)

Luxus sve to remeti ravnoteu

Virtus mi rije prevodimo kao vrlina, ali u stvari ima znaenje svojstva da netko bude ovjek, vir

Genius demon zatitnik koji predstavlja onu boansku silu ije prisutstvo ovjek nagaa ili ga se boji, prinose mu se rtve na domaem rtveniku

Pietas stav koji se sastojao u savjesnom uvanju ne samo rituala ve i odnosa koji su postojali meu biima u svijetu; pravda u svijetu nestvarnoga; u unutranjem ureenju pietas se npr za sina sastoji u tome da potuje oca, da mu se pokorava i ophodi prema njemu u skladu s prirodnom hijerarhijom

Sin koji se ne pokorava ocu ili ga udari je monstrum

Jedan od najosnovnijih izraaja te pietas je potovanje obaveza (fides) u boanskom liku Fides boravi na Kapitoliju gdje ima svoj hram i postoji da bi osigurala povjerenje u cjelokupan drutveni ivot zvanino se naziva Fides Populi Romani

Virtus, pietas, fides = disciplina, potovanje i odravanje obaveza ine rimski idealGradski ivot

Pizonova zavjera pokuaj pripadnika rimske aristokracije na elu s Gajem Kalpurnijem Pizonom da svrgnu cara Nerona. Zavjera nije uspjela, ali je potaknula niz dogaaja koji e dovesti do Neronove smrti i pada Julijevsko-Klaudijevske dinastije. Zavjeru je potaknulo mnogo toga, ali se nezadovoljstvo pojaalo nakon velikog poara 64.g. za koji je Neron bio optuen

Krajem 1.st.n.e. Rimom se iri Mitrina religija, mitraizam Mitra je perzijski bog svjetla, a kult Mitre razvio se na obalama Ponta (vjerojatno)

Identificira se sa svjetlom i zato je bio bog zakletvi, ugovora i sl garantirao je mir meu plemenima pa je ubrzo preobraen u ratno boanstvo te se kao takav proirio Rimskim Carstvom

Iz Grke se proirio Mediteranom i sjevernom Europom gdje je dobio nova obiljeja odmaknuvi se od originalnog Zoroastrizma (Mazdaizma) iz kojeg je potekao

Rimski mitraizam bio je rezultat sinkretizma u kojem je prevladao mistini aspekt tog boanstva

Prema mitu, Mitra je roen iz kamena emu su svjedoili pastiri, a sa sobom je na svijet donio kapicu, baklju i no; pastiri su mu pruili zaklon i odali mu poast

u obredu boga Mitre prikazani su mnogi dogaaji iz mita; kultno mjesto uvijek je bilo podzemno jer je trebalo podsjeati na peinu u kojoj je roen, svod je simbolizirao zvjezdano nebo, a najsveaniji trenutak bio je rtvovanje bika

Od odreenog trenutka rtvovanje je dopunjeno jednim obredom iz Kibelinog kulta; taurobolijom bika su tad rtvovali iznad jame, a njegova krv je kapala na vjernika koji je, stojei u jami, primao to krtenje od samog roenja poeo je obavljati razna herojska djela tako je izazvao Sunce koje je i pobijedio, a ono mu je dalo svoju krunu koja je jedan od njegovih atributa

nakon toga dolazi pria s bikom: Mitra je uhvatio bika i odveo ga u svoju pilju, ali bik je pobjegao

Mitri je Sunce, preko glasnika gavrana, javilo gdje se bik nalazi te ga je on proganjao uz pomo svog vjernog psa

kad ga je uhvatio, ubio ga je, a iz umirueg bika su nastale sve biljke koje postoje na zemlji (iz kraljenice je nastalo ito, a iz krvi vino)

Ahriman bog Zla na to je poslao zmiju i korpiona kako bi se borili protiv ivota koji je nastajao, ali nije im uspjelo nakon pobjede, Mitra i Sunce proslavili su gozbom (koja se odravala i za vrijeme kulta), a zatim su na sunevoj koiji otili u nebo

Egipatska Izida donesena je u Rim u vrijeme Sule (otprilike 107-79.pr.n.e.) i ve tada je stvorena njena prva vjerska zajednica; uskoro i podignut hram na Marsovom Polju

U Rimu je definitivno primljena poetkom Carstva, moda pod Augustom

Prvi njeni vjernici bili su Egipani koji su ivjeli u Italiji

Izida je voljela spore procesije, himne, omamljujue svirke frule

Majka bolova

Od samih poetaka Rim poznaje magiju u zakonu 12 tablica postoji i odredba koja zabranjuje malum carmen, tj bacanje ini

Horacije je sauvao uspomenu na stranu Kanidiju koja je iskopavala mrtve, derala im kou da bi dobila sastojke za svoje napitke

Astrolozi, vjetice i vraevi imali su glavnu rije u vjerskom ivotu u vrijeme Carstva

Dravna religija je u vrijeme Hanibala pristala uvesti u Rim kult frigijske boginje Kibele Niije se moglo zamisliti neto to bi bilo u veoj suprotnosti sa starim shvaanjem virtus, ali je vea nuda nametnula prihvaanje Kibele

Vrlo se sveano otilo do Pesinunta u Frigiji da bi se donio sveti kamen koji je predstavljao boicu Kibelu i koji je smjeten na Palatinu

Porodica i njeni obiaji

Otac ima neograniena prava koja se izraavaju i na robovima u kui i na eni i djeci Pater familias moe priznati dijete koje mu njegova ena daje ili ga moe izloiti van kue preputajui ga onom tko ih eli Officie drutvene obaveze koje ovjek nije mogao izbjei, a da time ne uini teak prekraj Ius connubii pravo braka, pred zakonom su jedino rimski graani imali pravo sklapanja braka U najranijim stoljeima Republike postojale su usporedno dvije vrste braka: conferreatio svojstvena patricijima, i coemptio oznaava plebejsko vjenanje Conferreatio se sastojao od obreda koji se obavljao na porodinom rtveniku: kaa od brana (pravljenog od krupe, far) rasuta je preko rtvovane ivotinje, a kola od krupe dijeljen je meu branim partnerima koji su ga jeli; uoi svadbe mlada je rtvovala svoje lutke larima roditeljske kue; istog dana oblaila se u bijelu tuniku (tunica recta); eljana je posebnim eljem (hasta caelibaris), preko kose je imala veo (flamennum), a preko tunike ogrta (palla), na nogama je imala sandale iste boje kao flamennum Obred zapoinje u zoru uzimanjem auspicija i brak se mogao sklopiti samo u dane koji su smatrani istima Jedna starija ena (pronuba) koja se samo jednom udavala, uzimala bi ruke zarunika i spajala ih taj se postupak zove dextrarum iunctio Iza toga je ila velika gozba, a naveer bi mlada otila u kuu svog supruga

Brana postelja bila je podignuta u atriumu ili tablinumu

Kod plebejaca svadba je imala oblik coemptio tj prividne uzajamne kupovine suprunika

Postojala je i trea vrsta svadbe koja je proistekla iz coemptio, vjenanje per usum koje je predstavljalo ozakonjenje postojeeg stanja stvari, npr ako je ena ivjela u kui jednog mukarca vie od godinu dana smatrana je njegovom enom, ali odutstvo od tri noi ponitavalo bi to pravo

Ova tri oblika svadbe postepeno su zamijenjena jednim novim oblikom koji se javlja krajem Republike i u doba Carstva radilo se o pravnom prelaenju mlade pod manus njenog mua stvoren je brak sine manu pod kojim je supruga bila pod pokroviteljstvom svoga oca, mu je mogao zadrati pravo upravljanja mirazom, ali je supruga bila slobodna da stekne vlastita dobra Brani ugovor se mogao opozvati, ali u prvo vrijeme to je mogao samo mu i to tako da bi zatraio vraanje kljueva kue i kae svojoj eni, sam ili preko posrednika, tuas res habeto (da uzme svoja dobra) Patricijski brak skloplje putem confareattio nije se mogao raskinuti, ali su Rimljani smislili obred diffarreatio koji je bio suprotan onom prvom4.poglavlje IVOT I ZAKONI

Rimsko pravo

Rimsko pravo neposredno proizlazi iz rimskog morala u smislu to, kao i taj moral, tei osiguravanju postojanosti drave U praksi, rimsko pravo zapoinje zakonom 12 tablica zbirkom zakona sastavljenom sredinom 5.st.pr.n.e. od strane komisije od 10 lanova, decemvira taj je pothvat poduzet iskljuivo na zahtjev plebejaca koji su se alili da je do tada pravo primjenjivano nejednako Veina zakona koji se pripisuju Romulu ili Numi imaju religiozni karakter i odnose se na gaenje svetih zabrana u kojima je nesumnjiv utjecaj boanstva U kraljevskim zakonima smrtna kazna je izraavana kao posveta bogovima: sacer esto (biti svet)je formula koja se stalno ponavlja onaj tko uini prekraj vie ne pripada ljudskoj zajednici, ve bogovima, a kazna slii na utvrivanje neke vjerske injenice Pax deorum sloga ljudi i bogova Sutinski princip pravde u Rimu bio je: suum cuique tribuere dati svakome ono to mu pripada, to znai vratiti neto pojedincu i obnoviti u granicama mogueg ranije postojee stanje Jedan od najstarijih oblika rimskog prava, koji je imao i najvie posljedica, bio je povlateni poloaj starjeine gensa i oca obitelji, pater familias Pojam prava ljudi (ius gentium) pod utjecajem je filozofa, a jedan od najranijih primjera su obredi pri objavi rata i zakljuivanju mira koje je obavljao sveenik pater patratus

Interregnum razdoblje izmeu kraja vladavine jednog vladara i poetka vladavine sljedeeg

Osim funkcija koje su neposredno proizale iz kraljevstva i koje svojim nositeljima daju imperium, kao i pored narodnog tribunata, postojala je jo jedna funkcija koja je nekad pripadala kraljevima, a koja se u doba Republike zvala censura dva cenzora birana su na 5 godina, ali obino su se odricali vlasti nakon 18 mjeseci; zadatak im je bio da popisuju graane i njihova dobra i da tako svakog pojedinca uvrste prema njihovom cenzu, tj imetku. Nakon to bi to obavili, cenzori bi nakon 18 mjeseci skupljali graane na Marsovom Polju i tamo vrili ienje po odreenom obredu, lustrumu

Intercesso pravni akt koji se sastoji u ponitavanju jedne odluke, kako u privatnom tako i u javnom pravu. Postojalo je u okviru jednog kolegija magistrata, pri emu se svaki lan kolegija mogao suprotstaviti odluci bilo kojeg od svojih kolega. Ovo pravo vri svaki magistrat u odnosu na nie, npr konzul prema pretoru, pretor prema edilu ili kvestoru... Pretori naziv koji su prvo nosili konzuli, kasnije magistratura koja zamjenjuje kralja 509.pr.n.e. tradicionalni datum nastanka insitucije pretora je 367.godina. od 367. Do 242. Bio je samo 1 pretor (praetor urbanus), 242. Pridodan mu je pretor peregrina koji se brine o strancima, a 227. Trei koji vlada Sicilijom i 4. Sardinijom, 197. 2 su pretora poslana u panjolsku, Sula je broj pretora poveao na 8, a Cezar na 16. Poslije godine dana slube u Rimu, pretori odlaze u provincije kao propretori Ius honorarium pretorsko pravo Pod Carstvom pretore zamjenjuju prefekti pretorija Nexum ugovor o prodaji zakljuen pred 5 svjedoka Hostis neprijatelj

Deditio akt predaje kojim se utvruju odnosi pobijeenih i Rimljana

Foedus ugovor kojim se zavrava rat

Auctor jamac

Index sudac, arbitar

Festuca tapi koji je predstavljao koplje kojim se na sudu inscenirala bitka u sluaju spora oko nekog pokretnog predmeta

Renuntiatio ostavka

Omen znamenje

U vrijeme nereda koji su doveli do propasti Republike, uskrsnuta je diktatura koja je svom donosiocu donosila pravo imeperiuma. Konzul bira diktatora, samo jednog, koji pak sebi bira potinjenog zapovjednika konjice (magister equitum), jedino diktatorstvo ne podlijee udruivanju Equites konjanici samo iz prvih centurija

Sumnjiva je diktatura Flivija Kamila, pobjednika nad Galima

Posljednji diktator koji je zakonski ustolien bio je Kvint Fabije Maksim Kunktator koji je imao zadatak popraviti stanje nakon Hanibala 216.g.pr.n.e. Zvanje diktatora preuzeo je tek Sula, 120 god kasnije.

Cezar je diktaturu preuzeo 49.pr.n.e.

Cursus honorum tok karijere, redoslijed obavljanja magistratura

Lex Vilia Annalis obvezuje neke izvjesne propise; regulira propise

Auctoritas odreeni stupanj prestia koji je osoba imala u rimskom drutvu

Gravitas ozbiljnost

Poslije revolucije 509. Senat se javlja kao stalni povjerenik vlasti

Fasces snop drvenih prutia sa sjekirom u sredini; imali su ih liktori, izvrni organi magistrata. Konzuli imaju 12 liktora, pretori 2, a u provincijama 6

Senat svoje stavove izraava u obliku Senatus consulta koji su zapisnici sa sjednica u kojima je izraeno miljenje veine

Upravljanje imperijom

Bitka Cezara i Pompeja kod Pharsale 48.pr.n.e. Vigilia policajci izvjebani za borbe protiv poara Aerarium militare vojna blagajna

Stipendium porez na imanje, u senatskim provincijama

Tributum osobni porez, u carskim provincijama

Fiscus koara?

5. poglavlje OSVAJAI

Rimska vojska organizacija i taktika

Vojni obveznici bili su svi graani u odreenoj starosnoj dobi Na dan regrutacije (dilectus) svi obveznici skupljaju se na Kapitoliju gdje bi 24 vojna tribuna (tribuni militum) bila rasporeena na 4 legije Kockom se izvlaila jedna triba iz koje e se uzeti budui vojnici Uzimala su se po 4 ovjeka u nekoliko navrata dok se ne postigne ravnotea u fizikoj snazi Nakon toga tribuni polau zakletvu vojnom zapovjedniku, a vojnici se zaklinju njima ta zakletva poznata kao sacramentum bila je pravna osnova poloaja vojnika npr vojnik bi imao pravo upotrijebiti svoje oruje protiv neprijatelja (hostes) Nekoliko dana kasnije sazivaju se vojnici i rasporeuju u okviru svoje jedinice: najmlai i nasiromaniji bili su velitaris, veliti tj pjeaci bilo ih je oko 1200 u svakoj legiji, imali su panjolski ma sa dvije otrice, nekoliko lakih kopalja. Obrambeno oruje bio im je okrugli tit (parma) i koni ljem (galea) koji je pokrivan ivotinjskom koom, esto vujom

ostatak vojske dijelio se u hastati, principes i triarii koji su imali potpuno naoruanje: oklop (lorica), metalni ljem (cassis) nad kojim je bila perjanica purpurne ili crne boje. imali su tit od dvije meusobno sl ijepljene daske na sredini kojih se nalazio gvozdeni ispupeni dio umbo. Od oruja imali su ma i koplja (pila, upotrebljavali su ih hastati i principes). Triarii su nosili koplje (hasta) due od hastata.

Hastata je bilo 1200, principesa isto, a triara 600

Legija se dijelila u manipule koji su obuhvaali svaki po 100 ljudi pod zapovjednitvom starjeine centuria. Prvo je bilo 10 manipula svih, i triaria, i principa i hastata. Od 4.st.pr.n.e. manipul se dijeli u dvije centurije koje su vodila dva centuriona Ratna formacija: u prvom redu u svakom manipulu su hastati, a svaki manipul predstavlja pravokutnik od 120 ljudi. Izmeu 2 manipula je prazan prostor koji u 2.redu pokriva manipul principa. Manipuli triara kojih je bilo samo 60, bili su zadnji tj pokrivali su praznine izmeu manipula principa i tako inili oblik slova V. tako rasporeena legija ila je u borbe: prvi idu hastati i bacaju koplja, a onda se bore prsa o prsa.ako bi pobijeivali, ostali su ih pratili, a ako ne, povlaili bi se u prazne prostore izmeu manipula principa koji bi se prebacili u prve redove. Ako bi neprijatelj njih razbio, doao bi red na triare Ovakav sastav nastao je u 2.st.pr.n.e. kao posljedica dugog razvitka taktike Naoruanje su pozajmljivali od naroda s kojima su se borili: ma je bio panjolski, pilum samnianski, a tit grki Triarii se u obinom govoru zovu pilani, a prvi centurion prve kohorte triaria zvao se do kraja carstva primus pilus. Krajem Republike u legiji nastaje nova podjela i to u kohorte od kojih je svaka obuhvaala po jedan manipul hastata, 1 principa i 1 triaria. Kohortom je upravljao tribun pa je prema tome svaka legija imala 10 kohorti Marije je uveo legionski steg, a takoer od njegovog vremena znak legije je bio orao, najprije od srebra, a pod Carstvom od zlata i u borbi se nosio u prvom redu, a uvao ga je primipilus legije Legija je bila osnova rimske vojske, ali rano su upotrebljavane i dopunske snage, tzv auksilijarne trupe U kraljevskoj rimskoj vojsci, prve centurije nazivane su konjanikim u to vrijeme konjica je bila elita vojske Tijekom prvih godina svojih galskih pohoda, Cezar je stvorio germansku konjicu, koja mu je u vrijeme borbe s Vercingetoriksom napravila najvee usluge Rimljani su bili najponosniji na nain postavljanja vojnih logora: Bira se uzdignuto mjesto u blizini rijeke ili potoka i livade. Onda tribun odreuje mjesto zapovjednikovog atora (praetoriuma) postavljajui bijelu zastavu. Onda se povlae 2 ulice koje se ispred tog atora sijeku pod pravim kutom. Jedna je bila glavna (via principalis) i ila je u smjeru sjever-jug, a druga decumanus maximus u smjeru istok-zapad (kroz njena vrata prolaze osueni vojnici koje vode na izvravanje kazne- prokleta vrata) Oficiri (legati, prefekti, tribuni) smjetaju se du via principalis, a prostor izmeu nje i pretorijanske ograde odreen je za legionare i saveznike atori se postavljaju u dvojnim redovima i izbijaju na sporedne ulice Konjanici su du samog dekumanusa, iza njih triarii, a potom principesi i hastati Saveznike trupe bile su na najudaljenijim mjestima Iza via principalis je prostor za oficire s pretorijem u centru, uz koji su i kvestroijum (tamo se dijeli hrana) i forum (javni trg za skupove), nad njim je tribina za vojnog zapovjednika Desno i lijevo od foruma su elitne trupe,konjanici i pjeaci ili auksilijarne trupe Veliti nisu bili smjeteni u logoru, oni su bili predstraa Vallum palisada Castra stativa - gradovi na granicama carstva nastali iz stalnih logora ILI stalni logori ? Fabri zanatlije Rim u poetku nije imao mornaricu, ali njihovi latinski saveznici bavili se se gusarenjem jo prije punskih ratova Rimljani su morali stvoriti mornaricu da bi se oduprli Kartagi U vrijeme Carstva bile su dvije flote, jedna u Raveni, druga u Mizeni Tesserae tablica koju zapovjednik daje vojnicima koji su na nonoj strai-

Neke od nagrada koje su dodijeljivane vojnicima:

Torques ogrlica Phalerae medaljon Hasta pura drka koplja bez gvozdenog vrha Coroma civicus graanski vijenac Corona muralis dobiva ju onaj tko se prvi popne na bedem neprijateljskog grada Corona turrita tko prvi prijee preko bedema utvrenog logora Triumphus vrhunska nagrada koja se dodijeljivala samo glavnom zapovjedniku, nositelju imperiuma Trijumf je obred gdje imperator sa svojim vojnicima pobjednicima ide na Kapitolij zahvaliti se Jupiter Najboljem i Najveem za zatitu koju im je pruio Povorka je srodna sa povorkom pompa circensis koja je prethodila igrama

Sam trijumfator nosi Jupiterovo odijelo s purpurnom tunikom izvezenom zlatom, purpurnom togom takoer od zlata (toga picta), pozlaenom obuom i skiptrom od slonove kosti iznad kojeg je bio orao s lovorovim vijencem i crvenim licem

Povorka se skupila na Marsovom Polju, u grad je ula preko Forum Boariuma i prolazila pored Velikog Cirkusa nakon to bi odala poast Herkulu u njegovom hramu pored Are Maxime

Nakon to bi preli cirkus, prate dalje Sveti put sputajui se niz Velium i prelazei Forum, prije nego se ponu penjati na Kapitolij

Vittae ritualne trake koje su stavljane oko vrata bikovima tijekom ovog obreda Camili djeca koja su sluila sveenike

Ludiones glumci

Vojna reorganizacija za vrijeme Carstva

Punski ratovi predstavljaju vrhunac prave narodne vojske koja je pobudila Polibijevo divljenje Marijevom reformom svima je omoguen ulazak u vojsku, ak i capite censi (onima koji nisu imali nikakvog imanja), za razliku od servijanske reforme koja od vojne dunosti iskljuivala najsiromanije graane Od poetka 1.st.pr.n.e. rimska se vojska vie ne sastoji iskljuivo od vojnika iz Lacija i rimskih kolonija, ve se u nju uklapaju sve oblasti Italije, osim Cisalpinske Galije koja je tek od Cezara dobila graansko pravo Takoer, od togm 1.st.pr.n.e. svi vojnici, i triarii i principi i hastati nose pilum te se svi dijele u jedinstvene kohorte Krajem Augustove vladavine bilo je 25 legija, 8 u obe Germanije, 3 u panjolskoj, a 2 u Africi, 2 u Egpitu, 4 u Siriji, i po 2 u Meziji, Panoniji i Dalmaciji Obrana je poivala na utvrenjima du limesa (utvrene granice) August stvara posebne jedinice: pretorijanske, gradske i kohorte vigila Pod pojmom cohors praetoria podrazumijevala se elitna jedinica ija je dunost bila da bude osobna straa zapovjednika tijekom pohoda Pretorijanske trupe, kao nasljednici tradicije graanskih ratova i , jo dalje, vjere u sacramentum, ostaju ono to je rimska vojska oduvijek bila, orue koje je duom i tijelom odano svom imperatoruJo neke moje biljeke s predavanja i ta sam jo nala o nekim stvarima:

Fasti triumphalis populi Romani kalendarski kronoloki popisi: popis svih trijumfa koje su Rimljani proslavili; pomou njih se radi kronologija rimske povijesti

3 odlike (ne znam koga ili ega -.-): severitas, frugalitas, simplicitas

Mas maiorum obiaj predaka; najjaa sila u funkcioniranju Rimskog carstvaJupiter

Grki Zeus, sin Saturna i Ope

vrhovni bog, vladar neba i zemlje, zatitnik svjetlosti i zakletve, prava i uspjeha pothvata;

zatitni mu je znak munja, biljka hrast, a ivotinja orao Ima razne nadimke za razne djelatnosti: Stator, Victor, Pluvius, Latiaris, Tonans,

Capitolinus Optimus Maximus

Imali su ga svi italski narodi, posveene su mu Ide iLudi Romani(4. 19. Septembra)

Junona

Grka Hera, sestra i ena Jupiterova

Boica je svjetlosti i mladoga mjeseca (Kalende), zatitnica je braka (juni) i poroaja,gradova i tvrava (Monetana Kapitoliju)

Tako se zove i duh uvar ena

Njene su ivotinje paun i junica, a biljka ljiljan

Nadimci su joj jo:Regina, Lucina, Pronuba, a glavna svetkovina Matron alia(1.oujak)

Prostitutke ne smiju dotai njen oltar

Minerva

Grka Atena, ki Jupitera; porijeklo imena je etruansko(?), moda vezano smens = um- Boica je mudrosti, umijea i znanosti- Njezin kip Paladij donio je Eneja iz Troje (kamo je pao s neba); uvao se u Vestinom hramu- Sveta joj je ivotinja sova, a biljka maslina- Glavna svetkovina:Quinquatrus(Kvinkvatre; vee 19. oujka, manje 19. lipnja) izvorno ratna svetkovina Marsove ene (Salijci, ienje)

Mars

Grki Ares, sin Jupitera i Junone (ili samo Junone pomou trava), s vestalkom ReomSilvijom otac Romula i Rema, oenjen Belonom

Izvorno Mavors, italski bog uma i rata (Kvirin), od Augusta se naziva i Ultor

Sveti su mu konj i vuk, od biljaka smokva i drijen

Njegov sveti tit (ancile) koji je pao s neba uvao jepontifex maximus, i s njim su plesali Salijci u svetom mu mjesecu oujku te oko 15. Listopada

najvaznija svecanost bila je tzv. SUOVETAURILIJA, koja se odravala svakih 5 godina nakon redovitog popisa grkog stanovnitva (cenzusa)

sastojala se u tome da su se pred narodom, svrstanim na Martovu polju u vojnikom pokretu, tri puta za redom vodile izabrane ivotinje (svinja, ovca i bik) koje su zatim bile rtvovane Marsu

tom rtvom otkupljivao se rimski narod za sve svoje propuste i krivice, te osiguravao Marsovu pomo i zatitu u budunosti

ostale su u modi sve do carskog doba

postoji njihov uveni prikaz koji potjee iz Trajanova vremena i koji je vjerojatno bio dio rostre u kuriji ili palai senata na Forumu

Venera

Grka Afrodita, ki Jupitera i Dione (?), enaVulkanova, majka Amora / Kupidona i Eneje,zaetnica roda Julijevaca (Genetrix)

Boica proljea, ljubavi i ljepote (izvorno vrtova); jo se zove FelixiVictrix

Svete su joj biljke mirta, rua, jabuka i mak, a od ivotinja labud, vrabac i grlica

Posveen joj je mjesec travanj i hram na planini Eriks na Siciliji (sveenice nisu prostitutke, ali je spavanje s njima oblik tovanja)

Dijana (Diana)

Grka Artemida, ki Jupitera i Latone, blizanka Apolonova

Izvorno latinska i sabinska boica svjetlosti i lakog poroaja (Lucina, Ilithyia); kasnije mjeseca i lova; zatitnica robova

Njena je ivotinja kouta, a biljka orah i narana

Imala je hram na Aventinu koji je osnovao kralj Servije Tulije, u koji ne smiju mukarci Ne smije ju se vidjeti golu ( > smrt)

Apolon (Apollo)

Potpuno uvezen iz Grke u vrijeme Tarkvinija Oholog; sin Jupitera i Latone,blizanac Dijane

Bog lijeenja i oienja za sva tjelesna i duevna okaljanja; inae i bog sunca(Phoebus) i umjetnosti

Sveta mu je biljka lovor, a ivotinja gavran

Posveene su muludi Apollinares(13. srpnja), posebno ga je tovao August

Vesta (Vesta)

Grka Hestija, sestra Jupitera i Junone

Boica kunog ognjita i kunog ivota, a isto tako i dravnog; uvezena iz Troje s Penatima

Biljka joj je bijela ljubiica, a ivotinja magarac

Imala je okrugli, svima dostupan hram na Forumu gdje je gorjela vjena vatra, sveano obnavljana 1. oujka.

Hram se isti 9. lipnja (samo bosonoge ene)

Zaduena je za oienja ljudi i drave, njoj rtvuju magistrati na poetku i kraju slube, a svaki joj se dan prinose jestive rtve

Vestalke - VIRGINES VESTALES je bilo est Vestinih sveenica koje je kao djevojice od 6-10 godina za slubu boginji posvetio pontifik

Bile su dune u slubi ostati 30 godina, a ivjele su u Vestinu atriju na Forumu koji je bio nalik na samostan - predstojnica im je bila VIRGO VESTAIS MAXIMA Zadae su im bile odravanje i uvanje vjene vatre na dravnom ognjitu u Vestinom hramu te prinoenje svakodnevnih jestivih rtvi

Hram su svaki dan kropile vodom i kitile lovorom

Molile su za sreu naroda, osobito u vrijeme nevolja

Ako bi povrijedile zavjet djevianstva bile bi ive uzidane na polju campus sceleratus

ipak, zbog svoje slube bile su vrlo ugledne (npr. osuenik koji bi sreo vestalku na cesti bio bi pomilovan, a imale su i poasna mjesta u amfiteatrima i kazalitima)

nosile su iskljuivo bijelo i infulu (traku preko ela) s koje su visile vrpce

Cerera (Ceres)

Grka Demetra, sestra Jupitera i Junone

Boica poljoprivrede (uva od gladi), zatitnica plebejaca

Sveti su joj svi plodovi (posebno penica), i sva stoka Posveene su joj Cerealiaoko 19.travnja, hram i kult joj se veu s tzv. Djecom, Liberom (Dionizom) i Liberom Prozerpinom (Perzefonom)

Merkur (Mercurius)

Grki Hermes, sin Jupitera i Maje (kod Itala to je bila boica proljea, ena Vulkanova)- Bog trgovine, kod Grka i lukavstva- Njegova je ivotinja kornjaa, a biljke lotos, afran i jagoda

Imao je hram na Aventinu, ali ne i osobito znaajan kult (Mercuralia, 15. svibnja trgovci su se kropili vodom iz njegovog izvora na Kapenskim vratima)

Vulkan (Vulcanus)

Grki Hefest, sin Jupitera i Junone, oenjen Venerom

Bog vatre i kovaa (Mulciber), epav; posebno titi ito od poara

Sveti su mu magarac i dral, od biljki komora

Svetkovina su muVolcanalia, 23. augusta kad se love ribe na Tiberu. Ima hram na Marsovom polju izvan grada (zbog vatre) te u Ostiji, a sam stoluje ispod Etne

Neptun (Neptunus)

Grki Posejdon, brat Jupitera i Junone

Bog povrinskih voda (pa time i pomonik poljoprivrede) i zatitnik konja (Equester)

Zatitni mu je znak trozub, sveta ivotinja konj (ili bik) i delfin, a biljke alga i bor Svetkovina: Neptunalia23. jula, vjerojatno u vezi s kanalima za navodnjavanje i najveim ljetnim vruinama

Pluton (Pluto)

Grki Had, brat Jupiterov, oenjen Prozerpinom

Vladar podzemlja, zove se jo OrcusiDis pater (= bogati otac)- Sveta mu je metvica, od ivotinja uk- ena mu se jo naziva (Venus)Libitina =boica veselja i smrti (svet joj je ipak)

Postoje mjesta koja predstavljaju ulaz u podzemni svijet (mundus; na Forumu, naMarsovom polju, Luperkal, itd.) - otvaraju se 24. augusta, 5. oktobra i 8. novembra)

Bog Janus- lat. lanus = rimski bog poetka svih stvari, zatitnik vrata i dveri

- prvobitno je, navodno, bio kralj u Laciju i osnovao grad na jednom od 7 breuljaka uzrijeku Tiber, na kojima se zatim razvio Rim (taj je breuljak dobio ime Janikulum)

- nije poznato tko su mu bih roditeiji

- ena mu se, navodno, zvala Jana

- nista se pouzdano ne zna ni o njegovim prvotnim boanskim funkcijama

- moda je, u staroj rimskoj religiji, bio bog svjetlosti i sunca, odnosno suneva kruenja,

a zacijelo je prije nego to je postao bogom poetka svih stvari bio bog zatitnik kunih

vrata

- sigumo je samo to da je bio jedan od najstarijih rimskih bogova

- njegovi su simboli vrata i klju

- Rimljani su mu posvetili poetke svih stvari u najirem smislu rijei, osobito

poetak dana, prvi dan u mjesecu (kalendare) i prvi mjesec u godini (januarius)

- glavni blagdan imao je na Novu godinu, kad su se ljudi njemu u ast sveano

oblaili, uzajamno si estitali i darivali se

- pripadala mu je i prva rtva na poetku svakog privatnog ili javnog rada

- glavno mu je svetite bio prastari prolaz kod Foruma, kojemu bi se vrata u

poetku rata otvorila (ostala bi otvorena za vrijeme rata kako bi se vojska mogla

vratiti), a poetkom mira zatvorila bi se

- mjesto gdje je stajao Janusov hram nije sa sigrnou utvreno

- prema najnovijim istraivanjima najvjerojatnije je bio na jugoistonoj strani Foruma

- takozvani lanus Quadrigens, etverodjeini luk na Vii del Velabro - izmeu Palatina

i Palatinskog mosta, nije bio Janusov hram

- drugo glavno mjesto njegova tovanja je bio breuljak Ianiculum, gdje su bile utvrde za

tibersku luku, stoga se Janus tovao i kao uvar trgovakog prometa

- Janova hrama u Rimu u klasinom smislu rijei nije bilo (imao je u gradu "hram'' u

obliku dvostrukih dveri, tj. ulaza i istodobno i izlaza); njegova su se svetitanalazila na ivim, tj. prometnim tokama i raskrima nad kojima su podizane

vee i prolazi u kojima je obino bio smjetan njegov kip, koji ga je prikazivao

kao vratara s dva lica koja su gledala na suprotne strane- prvi put susreemo se s njegovim prikazom na glavi rimskog lijevanog novca,

bronanog asa s kraja 4.st.p.n.e.

- njegovih kipova sauvalo se razmjerno mnogo, ali su slabije umjetnike razine

- ima brata Proteja

(NE PIE MI TKO JE NAPRAVIO JANOV FORUM PA AK ZNATE NADOPIITE )

Ostali

Saturn italski bog usjeva, najstarije italsko boanstvo (zlatno doba:Saturnalia17.decembra), poistovjeen s gr. Kronom

Reja ili Kibela,Magna mater =Velika majka frigijska boica zemlje i plodnosti, njeni su sveenici eunusi; svet joj je crni kamen,

Megalesia4 - 10. Aprila

Liber italski bog vina i plodnosti, na Liberalia17. oujka djeaci oblaetogu virilis; izjednaens gr. Dionizom

Demoni

Genius duh uvar, poslije smrti lar (enski se zove iuno)

Fortunae sudbine, sree i nesree; posebne za dravu, za stalee, osobe ...

Penates zatitnici obitelji (i drave)

Lares isprva bogovi zemljita, zatitnici kue i putova; rtvuje im se cvijee, vino, ra i ito

Dii Manes duhovi pokojnika;Feralia 21. Veljae

Sveeniki redovi (osim vestalki ):

1. PONTIFECES ili zbor pontifika je zauzimao najvie mjesto medu sveenicima

- Na elu im je bio pontifex maximus, duhovni kraljev nasljednik koji je u njegovoj kui (regia na Forumu) imao stan

Pontifici su nadzirali sva bogosluja, odluivali o sakralno-pravnim pitanjima (valjanost rtve), vrili posveivanje hramova, ureivali kalendar, sastavljali popise konzula (fasti consulares), pisali ljetopise (anales), uvali i nastavljali duhovni arhiv (libri pontificii) i td.

Zboru je pripadao i rex sacrorum koji je vrio duhovne ine vezane uz kraljevo ime te tri Flamines Maiores

2. FLAMINES (od Flare = potpirivati rtvenu vatru) su bili sveenici pojedinih boanstava, a glavno zaduenje bilo im je prinenje svakodnevnih rtvi vlastitim boanstvima

- FLAMINES MAIORES Flamen Dialis (Jupiterov), Flamen Martialis (Marsov) i Flamen Kvirinalis (Kvirinov)

- Flamen Dialis je bio najvii od Flamina; imao je pravo sjediti na kurulskoj stolici, bio je lan Senata, ali nije se smio zakleti, popeti se na konja, svui se po danu, vie od tri dana izostati iz kue, dotaknuti se ega neistoga, pribliiti se grobu i sl.

- Njegova ena (Flanica Dialis) bila je Junonina sveenica

- FLAMINES MINORES su 12 manjih flamina, sveenici manjih bogova kao to su npr. Vulkan, Flora i sl.

3. AUGURES

(motrioci ptica) su bili sveeniki zbor u kojem je za vrijeme Cezara bilo 16 lanova

Bili su duni motriti i tumaiti auspicije (znakove)

Motrenje su nalagali magistrati nebi li se stekla/potvrdila privola bogova za koji dravni in promatranje i tumaenje prijih znakova je bilo njihova glavna dunost, ali oni su i posveivali samo mjesto za motrenje (templum)

Znakovi koji su dolazili s istoka (lijeve strane) bili smatrani loima, a oni sa zapada (desne strane) povoljnima Posebno su u vrijeme ratova promatrali kako sveta pilad jede zrnje

U sluaju nepovoljnih znakova mogli su odgoditi komicije

4. HARUSPICES su bili etruanski tumai znakova koji su boju volju tumaili iz utrobe rtvovanih ivotinja (srce, jetra, u, plua) te se brinuli oko umiranja loih znakova

Davali su uputstva i savjete kakvim bi se i kojim rtvama za oienje mogli vratiti dobri znakovi

U carsko doba u Rimu je postojao zbor od 60 haruspika

Oni su se, kao i auguri, kod svojih tumaenja koristili spisom Disciplina Etrusca

5. SACERDOTES SYBILLINI

inio je sveeniki zbor koji je isprva imao dva lana, a kasnije od 10 do 15

lanovi su bili bivi konzuli ili pretori (duoviri, decemviri, quindecemviri ili sacris faciundis)

dunost im je bila, po nalogu Senata, u sluaju osobito tekih prilika (kuga, potres) provjeriti sibilske knjige te tumaenjem reenica doi do naina kako umiriti bogove

6. FETIALES

sveeniki zbor od 20 lanova najvieg stupnja

imali su zadau objaviti rat i sklapati mirovne ugovore

7. SALII (plesai) inili su dva zbora od po 12 lanova patricijskog roda

stariji su se zvali PALATINI, a mlai COLLINI po svetinjama na Palatinu i Kvirinalu

palatinski su saliji sluili Marsu, a kolinski Kvirinalu

na elu im je bio magister Praesul (prvi plesa) i Vates (prvi pjeva)

nosili su vezanu tuniku, oklop, kacigu, ma, sveti tit u lijevoj ruci, a u desnoj tap kojim su se udarali po titu prilikom obreda

8. FRATRES ARVALES (od arvum=polje; poljska braa)

sluili su boici Dea Dia (ili Acca Larentia), a bila je staroitalska boica zemlje; po legendi ena Faustula i odgojiteljica Romula i Rema njih 12, meu koje su spadali i carevi, slavili su glavnu svetkovinu boice u svibnju, u gaju nedaleko Rima

u svetkovini je posebno bio vaan ples uz koji se pjevala prastara pjesma u slavu Marsa i Lara (ARVAPSKA PJESMA)

9. SOLDALES AUGUSTALES su bili lanovi zbora osnovanog 14. pr. Kr za potrebe bogosluja

10. GENTIS IULIAE

kasniji carevi, koji su deificirani, takoer su dobivali slina bogosluja svoga roda

11. TRESVIRI EPULONES (za vrijeme Cezara DECEMVIRI) su bili postavljeni za priredbe i nadzor javnih gozbi u vrijeme svetkovima prije je to bila dunost pontifika

Panteon

POVIJEST

- Hram s irokom celom koji je Agrippa dao sagraditi 27 25.pr.n.e. dva put je zahvatio poar, te ga je car Hadrijan 118.p.n.e.potpuno ispoetka sagradio

- U natpisu koji je i danas sauvan spominje se samo Agrippa

- Ovaj hram je rimsko ostvarenje ideje centralnog prostora

- Tu su se provodili (prema Kasiu Dionu ) najvii dravni i sudbeni ini

- Nastao najvjerovatnije po uzoru na helenistike pantheie - okupljanje svih bogova s carem u sredini

- Specifinost hrama je to to je sauvan netaknut -- u 7.st. postaje crkva te je zbog toga ouvana -- danas nosi naziv Santa Maria RotondaOBLIK

- Rotunda u to vrijeme nije bila novost, ali ova je bila najvea

- Agrippa je hram sagradio u sklopu kompleksa tako da je ispred hrama bio trg, a preko puta, na drugoj strani trga bila je Neptunova bazilika -- hram je bio okrenut prema jugu, a u sredini trga nalazio se oltar- Hadrijan oko oltara gradi rotundu i ini ga centrom za izgradnju kupole

- Ono to je Agrippa izgradio kao hram postalo je predvorje, a hram je zbog toga sada okrenutprema sjeveruVANJSKI IZGLED- Predvorje sadri 8 stupova na podiju s stubama koji nose zabatno proelje (iji je zabat bio

najvjerovatnije ukraen bronanim reljefom)

- Podijeljeno je na dva bona trijema koja zavravaju apsidama najvjerovatnije predvienima za graditelje (Agrippu i Augusta), te srednji iri trijem koji slui kao ulaz

- Postoji i meuprostor kao svojevrsni prijelaz u rotunu (rotunda inae je skoro potpuno zaklonjena okolnim zgradama te se ini kao da je proelje cijeli hram)

- Promjer tambura i visina kupole su otprilike 44m

- kupola zavrava okulusom (otvorom) irokim 9m

- kupola je izvana bila prekrivena pozlaenom broncom do 655. kada je bronca zamjenjena olovom

- kupola ostavlja dojam kao da lebdi, cijeli protor ostavlja dojam gradnje lancima no zapravo hram spada pod graevine masivne gradnje (debljine zidova su 6.40m)

UNUTRANJOST- U donjem dijelu rotunde izmjenjuju se duboke polukrune i pravokutne nie, a niz korintskihstupova i pilastara ini blaim kontrast mranih udubljena nia i osvjetljenih zidnih povrina

- Od 8 nia, 7 je bilo ispunjeno kipovima, dok je jedna sluila kao ulaz- Red iznad ima takoer niz pilastara i prozorskih nia iji niz je na dva mjesta prekinut odsjecima bavastog svoda ( iznad ulaza i iznad nie preko puta ulazne )

- Kupolu iznutra ini pet kazetnih prstenova, pri samom kraju je glatka

Cloaca Maxima- jedna od prvih kanalizacija na svijetu- gradi je Tarkvinije Prisko

- ime doslovno znai Velika Kanalizacija

- Livije pie da je cloaca bila iskopana ispod grada ali je vjerojatnije da je u poetku to bio potoi koji je tekao kroz movarnu dolinu, stvoren od pritoka sa Viminala, Eskvilina i Kvirinala, od Argiletuma do Tibera. U kasnom 6.st.pr.Kr. Tarkvinije Oholi usmjerio ga je zidovima i tako isuio prostor na kojem je kasnije izgraen Forum (Forum Romanum). To je napravio uz pomo etruanskih arhitekata i polurobovskih siromanih graana Rima. Odvod je natkrovljen 184.g.pr.Kr. za vrijeme konzulovanja Katona starijeg.

Neki dijelovi cloace zaista su i bili ispod zemlje.

Curia hostilia graevina, prva u nizu curia izgraenih na istoj lokaciji. Dio comitiuma. ----- Podignuta po tradiciji od treeg rimskoga kralja Tullusa Hostiliusa da udomi deset izabranih predstavnika curiae.

Kasnije mjesto na kojem se okupljao senat u doba republike.

Forum Boarium (Mesna trnica) je smjeten na lijevoj obali Tibera izmeu breuljaka Palatina, Kapitolija i Aventina. Trnica stoke i ribe, zajedno sa Forum Holitoriumom (trnica povra i itarica)

hrani usta grada Rima.

Smjeten je na krianju trgovine gdje se Tiber, sam trasa sjever-jug, susree sa rutom koja je povezivala Kampaniju i Etruriju istok-zapad. Tj. takoer i cesta Via Salarie, ceste za sol koja se proizvodila na uu Tibera.

Takoer, zato je i Rim sam ba tu nastao, mjesto gdje je Tiber najui sa pristupnim terenom do mjesta gdje nije movaran.

Podruje jo u VIII st. koriste Grci. Meutim, tek od vladavine etrurskih kraljeva podruje se ureuje.

Vjeruje se da je Servius Tullius dao napraviti Portus Tibernius, luku.

Dva mosta su izgraena preko Tibera uz forum B., Pons Aemilius i Pons SubliciusCEZAROV FORUM (Forum Iulium)

- forum je dao izgraditi Gaj Julije Cezar

-izgradnja foruma je zapoela 51. BC-

-na SI strani foruma se nalazi hram Venus Genetrix (Venere Roditeljice) koju je Cezar naruio od kipara Arkesilaja

-na sreditu trga se nalazila Cezarova statua

6. poglavlje: IVOT I UMJETNOST

- rimsko carstvo otvorilo je vrata raznim oblicima kulture i pomoglo im da se sauvaju

- latinski jezik razvijao se iz govora Lacija tisuama godina u okviru indoeuropske zajednice, a pisani govor, koji je postao klasian, razlikovao se od onog kojim su se Rimljani sluili u svakodnevnom ivotu

- jedan od prvih zadataka latinskih pisaca bio je stvoriti jasne i precizne oblike izraavanja

- pravne formule najstariji su sauvani tekstovi

- redukcija zakona 12 tablica pokazuje da se prvo morao stvoriti jasan usmeni izraz

- najstarija latinska proza vrlo je bliska poeziji, onome to su Rimljani zvali carmen- bogatstvo latinskog rjenika i gramatike posljedica je nastojanja da nita ne ostane nejasno, te da se izraze svi vidovi nekog predmeta, radnje ili stanja

- u sintaksi se helenizmi pojavljuju kasno, kada je klasini jezik dostigao punu zrelost, ali u rjeniku se vrlo rano mogu uti izrazi iz grkog jezika (grki su govorili trgovci, putnici i robovi dovedeni u Lacij iz grkih ili heleniziranih krajeva)

- filozofi koji dolaze u Rim poslije osvajanja Makedonije savreno se razumiju sa irom publikom, i isprva je latinski rezerviran za poeziju, a grkim se koriste filozofi

- nakon par generacija latinski pisci poinju stvarati povijesne prie kojima je bio dovoljan tradicionalni rjenik, i koje su se sluile epovima Nevija i Enija iz 3.st.

- vjerojatno je Katon za svoje Origines mnogo toga preuzeo iz Nevijinih Punskih ratova i Enijevih Anala

- sauvano je vrlo malo latinske proze iz 2.st.pr.Kr. jedini potpuno sauvan Katonov tekst je De agricultura

- iako se u latinskoj prozi jo u to doba moe vidjeti da su reenice esto kratke i redaju se u nizovima, to govornitvu daje i odreen ritam, i mogunost da se sluaocima najprije prikau svi vidovi jedne misli, a zatim se ta misao same u kratku poruku

- u toj rjeitoj prozi spajaju se dvije osobine Ciceronove reenice: gravitas (ozbiljnost) i obilje rijei

- govornici se poinju nadmetati, kroz to se usavrilo govornitvo

- latinskom jeziku bilo je teko usvojiti apstraktne izraze i izraziti apstraktne misli, to je do tad bilo rezervirano za grki

- Lukrecije se ali na siromatvo svog jezika, s njim se slau i Ciceron i Seneka

- ni sam pojam filozofije odgovarao ni jednoj latinskoj rijei

- Ciceron se ponekad slui rijeju philosophia, ali samo u tehnikom smislu, a u drugim sluajevima koristi rije sapientia, koja ve ima odreemo znaenje i u filozofiji se moe primijeniti samo u prenesenom smislu

- za Rimljanina sapientia nije dijalektika koja trai istinu, ve zdrav razum u ponaanju ovjeka sposobnost da se usklade ivotna pravila

- virtus rije kojom se prevodio grki pojam vrline

- knjievnost cjelokupnog Ciceronovog vremena svjedoi o razradi jezika, usporedno s kojom se stvara i originalna misao

- stvoren je niz pojmova po uzoru na grke, ali sa znatnim nijansama (npr. gr. logos, tj. rije, preveden je kao ratio, tj. raun) to je rezultiralo ne samo razlikama u rijeima, ve i u duhovnom smislu koji su te rijei izraavale

- rimska knjievnost nije bila obina kopija grke, jer ak i kada su rimski pisci crpli teme od Menandra i Euripida, obraivali su ih na nain puno blii narodnom porijeklu scenskih igara, jer su od Grka odabirali ono to se moglo prilagoditi uslovima nacionalnog kazalita, dok su ostalo ostavljali po strani

- Plaut i Terencije, npr., iako su obojica obraivala djela Menandra, fokusirali su se na razliite probleme Terencije je vie privuen moralnim problemima, dok se Plaut slui zapletima grke komedije da bi obranio tradicionalni moral Rima, to pokazuje da su, iako su radili po uzoru na Grke, ipak bili sposobni izraziti misli i tenje svog vremena i naroda

- u italskim narodnim osnovama nalazi se porijeklo satira, koje su Grcima bile nepoznate

- satirama se ve od 2.st.pr.Kr. nazivaju djela u prozi i stihovima i u vrlo raznovrsnim metrima, s razliitim temama

- Lucilije je oko 130.god.pr.Kr. postao majstor satire

- stoljee kasnije Horacije izvodi satiru u novom stilu

- isti knjievni rodovi bili su sumnjivi Rimljanima zbog svoje neobaveznosti, ali govornitvo im je izgledalo kao najbolje sredstvo kojim graanin moe sluiti svojoj zemlji

- Ciceron je vrlo nerado primio naredbu da ide na Siciliju kao prokonzul, ali je proveo puno vremena pripremajui rasprave o vjetini govornitva, to mu se inilo kao najbolji nain kako nadahnuti omladinu kulturom

- u knjigama Orator i De Oratore tei da od govornitva napravi najvii izraz ovjeanstva

- poslije Cicerona, stvaranje govornika postalo je gotovo jedini cilj naobrazbe

- Kvintilijan, Ciceronov uenik, doprinio je da se Ciceronovo uenje odri i kada su novi stilovi poeli prodirati u latinsku knjievnost, borei se protiv svake novine

- on je bio prvi koji je u vrijeme Vespazijana drao slubenu nastavu o troku cara

- Ciceron i Kvintilijan smatrali su da govornik moe doprijeti do slualaca samo ako ih razumije, te kroz pravednu i iskrenu misao

- svi rimski pisci htjeli su na svoj nain sluiti dravi kao Tit Livije koji je svoju Povijest Rima napisao kao glorifikaciju rimskog naroda

- rijetko su djela pisana bez nekog cilja i koje opravdava samo njihova ljepota, npr. Lukrecije Epikurovu filozofiju iznosi u stihovima, a svoju upotrebu metra opravdava tako to kae da je nuno teku filozofiju prikazati u lakem obliku

- ipak, latinska poezija od svojih samih poetaka poznaje umjetnost radi umjetnosti

- u vrijeme Cicerona i Cezara stvorila se kola ''novih'' pjesnika, kako su se sami nazivali, po uzoru na Aleksandrince, a najtipinije djelo ove estetike je pjesma koju je napisao Katul, slavei mitsku svadbu Peleja i Tetide- u Katulovoj pjesmi lako bi se mogli nai simboli Dionizijskog kulta

- ovoj koli pripadao je i Vergilije u vrijeme kada je poeo stvarati svoja vlastita djela

- ta prva Vergilijeva djela, koja su prethodila Bukolikama, nepoznata su nam, jer ona koja su sauvana pod njegovim imenom moda nisu autentina

- Bukolike oponaaju Teokritove Idile, ali ne opisuju ni istu zemlju ni iste ljude

- prvi dio Bukolika prikazuju probleme koji su se odvijali u Italiji (kada su Oktavije i Antonije dodjeljivali zemlju na tetu domaih poduzetnika)

- za Vergilijeve Georgike esto se smatra da su bile propagandno djelo iji je cilj bio kod Rimljana probuditi ljubav za seoski ivot, ali u svakom sluaju, one su bile pokuaj obnavljanja starih moralnih vrijednosti koje je potovalo seljako drutvo poezija Georgika pokuavala je ukazati bogatim Rimljanima na ugled siromanijeg, ugroenog drutvenog stalea, i tako zacijeliti rane nastale u graanskom ratu, te je vraanjem reda i mira u Rim pomogla Augustovu revoluciju

- trei stupanj vergilijevske umjetnosti nalazi se u Eneidi, iji je cilj bio otkriti tajne zakone koji pokreu dogaaje i pokazati da je carstvo nuna posljedica sveope dijalektike

- Vergilije Eneidu nije uspio zavriti i traio je da bude unitena, ali je car August naredio objaviti

- Horacije je stvorio lirsku poeziju neposredno nadahnutu eolskim uzorima

- Propercije je razvio elegiju, a njegovi prethodnici bili su Gal i Tibul- u elegijama su esto iznosili dogaaje iz svog osobnog ljubavnog ivota, ali i Tibul i Propercije opjevali su u svojim pjesmama i mnoge suvremene dogaaje

- Vergilije, Horacije i Propercije pripadali su Meceninom krugu- Mecena je oko sebe okupio pjesnike koji su doprinijeli stvaranju i izraavanju novog upravnog sistema, na ijem je elu bio car August

- procvat koji se dogodio u literaturi u Augustovom vremenu umro je kada i pjesnici koji su bili njegovi nosioci

- nisu sauvana djela ni jednog autora iz posljednjih godina Augustova vladanja

- samo Ovidijevo ime stoji kao dokaz da su stvarana nova djela, ali njegova djela, iako vrijedna, samo su sistematsko koritenje novina koje su stvorili Tibul i Propercije

- Ovidije u svojim Metamorfozama daje itavu sintezu grke mitologije, povezujui je koliko moe s rimskom legendom

- svoj je ivot Ovidije zavrio u Tomi, na obali Crnog mora, nakon to ga je August prognao zbog neke greke koja je drana u tajnosti

- tamo Ovidije pie o ivotu daleko od domovine, te s njim nestaje posljednji predstavnik augustovske poezije

- u Rimu je i dalje bilo dosta pjesnika, ali za njih poezija vie nema ozbiljno znaenje koje je imala za Vergilija, Horacija i Propercija, ve postaje salonska igra nastaju djela bez trajne vrijednosti

- knjievno kazalite praktiki je nestalo, ustupajui svoje mjesto mimu koji nije ostavio traga

- tek od Neronovog doba sauvana su djela koja su doivjela i nae vrijeme

- Persije i Lukan pjesnici su Neronovog vremena koji su pokuali u pjesnitvo unijeti razmiljanja stoicizma

- Persije je umro u 28. godini, ostavivi iza sebe Satire, koje su izraavale politika i moralna uvjerenja senatske aristokracije

- nad Lukanom je u njegovoj 26. godini izvrena smrtna kazna po Neronovoj zapovijedi, zbog sudjelovanja u Pizonovoj zavjeri

- od Lukana ostala je samo epopeja o Farsali (originalnog naslova Graanski rat), od koje je imamo 10 pjevanja, a koju je Lukan elio suprotstaviti Eneidi, koja je bile ep julijanskog vremena

- najistaknutija linost klaudijevske literature je Seneka, koji je od mladosti bio povezan s knjievnim krugovima i privuen filozofiji

- zbog bolesti bio je par godina u Egiptu gdje je stupio u kontakt s aleksandrijskim krugovima koji su bili u kontaktu s nekoliko religijskih i filozofskih struja

- nakon povratka u Rim, Mesalina nareuje da bude prognan na Korziku, to on prvo teko prima

- kasnije ga Agripina poziva natrag kako bi poduavao mladog Domicija Ahenobarba, koji e uskoro doi na vlast kao Neron

- nakon Klaudijeve smrti, Seneka je bio neka vrsta namjesnika upravljao je carstvom u ime svog uenika, ali Neron je, im je sazreo za vladavinu, napustio naela svog uitelja

- kada se komprimitirao u Pizonovoj zavjeri, Seneka si je prerezao vene

- Seneka ja bio siguran da poznaje istinu, te ju je elio i s drugima podijeliti, te pie moralne rasprave, te tragedije

- mladi su privueni njegovom stilu, ali ve u vrijeme Vespazijana, Kvintilijanu je stavljeno u zadatak da vrati omladinu ka potovanju moralnih pravila i da obnovi klasicizam

- za stvaralako bogatstvo Neronovog vremena veemo i Petronijev roman Satiricon, koji je sauvan u vrlo oteenom stanju prvi put u antikoj literaturi pisac uzima likove iz svakodnevnog ivota, a ne iz povijesti ili legendi

- slino, iako ne jednako kvalitetno kao Petronije, pie i Marcijal, ali on pie epigrame koji nas upuuju u svakodnevni ivot flavijevskog Rima

- Juvenal pie satire koje obiluju retorikom, ali njegovi pogledi na svijet nazadni su

- Tacit u svojim Analima iznosi povijest Rima od Tiberija do Nerona, bez pokazivanja naklonosti

- usporedno s razvitkom carstva, raspada se latinska literatura Rim je pod sve jaim utjecajem Istoka

- iz takve sredine samo jedno djelo izdvaja se kvalitetom Metamorfoze koje je napisao Apulej, naslov romana je grki i dogaaji koji su opisani odvijaju se u grkom svijetu, ali kulturna sredina i nain shvaanja odraavaju rimske obiaje

- Apulej ovu priu nije izmislio nego ju je preuzeo od drugog autora, ali ju je proirio novim epizodama i dodao religijski zakljuak

- s Apulejom umire knjievnost poganskog Rima, pisci poslije njega samo ponavljaju stare misli i oblike

- rimska arhitektura nastala je u skladu s potrebama rimske kulture

- iako je mnogo posudila od grke, imala je i svojih tradicija dok su se grki gradovi fokusirali na velianje bogova, rimski su imali na umu udobnost za ive

- prve graevine za koje znamo su hramovi, ali tijekom 2.st.pr.Kr. raste broj graanskih spomenika koji brzo postaju sastavni dio grada

- pri kraju 6.st.pr.Kr. poinje se nazirati arhitektura u Laciju, te je u njoj oit etruanski utjecaj

- grade se hramovi koji prilino slie grkima, ali se ipak razlikuju po znaajnim svojstvima: svetilite je uvijek podignuto na visoku terasu (podium), a pristupa mu se stepenicama koje su podignute prema fasadi. Hramovi se prekrivaju ploicama od terakote, ukraenim reljefima i obojenim ivim bojama stil ovog ukraavanja srodan je jonskoj umjetnosti koja je tada vladala cijelim Mediteranom.

- same graevine podignute su jo uvijek na vrlo primitivan nain kamen se upotrebljava samo za stupove i za redove podiuma, zidovi su od opeke, a cjelokupna gornja konstrukcija je od drveta

- na taj nain izgradili su se najstariji hramovi Jupiterov na Kapitolu, Kastorov na Forumu i Cererin u podnoju Aventina

- motivi ukraavanja preuzeti su iz grke ikonografije dionizijski motivi, satiri, bahantkinje i biljni ornamenti

- ova arhitektura potjee od istonjakih uzora, vjerojatno iz jednog oblika arhajskog dorskog stila, iji se utjecaj, bez obzira na dodatke iz klasine Grke i s heleniziranog Istoka, osjea i u kasnijem razvitku rimske arhitekture

- prilino slabo poznajemo graevine republikanskog Rima: one koje su otkrivene iskopavanjima (npr sveti vrt u Largo Argentina) teko se daju objasniti, a redoslijed prepravki na njima uglavnom je nejasan

- znamo samo da se teilo to due odrati jednostavnost i da su se Rimljani ponosili svojim kipovima od terakote, za razliku od grkih hramova napravljenih od mramora i zlata

- ovaj konzervatizam onemoguio je razvitak kakav su imali Grci rimski stup nije nikada dostigao savrenstvo grkoga, te je na njima rijetko primjenjivan entasis, a kolonada se esto ograniava samo na prednji trijem. Ako je hram peripteran, tada su boni trijemovi manje iroki od frontalnog, ili su zamijenjeni stupovima napola ugraenima u zid ili obinim pilastrima.

- poetkom Carstva pojavili su se prvi hramovi oblijepljeni mramorom, a istovremeno korintski stil postaje sve izraeniji (na dorskom hramu u Kori, koji potjee s poetka 1.st.pr.Kr. vidi se kako dorski stil biva zamijenjen korintskim)

- poznaju i jonski stil, ali kapiteli jonskog stila u rimskoj izvedbi nikada ne predstavljaju iste tipove karakteristinim volutama dodaju se cvjetni motivi koji su oito nadahnuti korintskim kapitelom

- u kultnoj umjetnosti rimska arhitektura razvija se u pravcu sve bogatijeg ukraavanja primjer tog ''augustovskog'' korintskog stila je Maison care u Nimu, podignuta 16.god.pr.Kr.

- vrlo brzo ornamentika postaje sve sloenija, sa usavravanjem italskih i zapadnih majstora u obradi mramora moemo usporediti friz iz Nima s arhitravom iz Vespazijanovog hrama u Rimu, na kojem se na lazi vie zona, jedna iznad druge na jednoj su isklesani motivi iz vjerskih obreda (bukranija, patere, posude i rtveni rekviziti), a iznad nje zupci, ukrasi jajolikog oblika, konsole i puno palmeta koje podsjeaju na motive arhajske ornamentike

- vodeu ulogu u ovoj evoluciji svakako je imao utjecaj istonjakih graevina

- naslijeeni od helenizma, hramovi su graeni u uobiajenoj tehnici rada u kamenu

- ve krajem Republike razvija se nova tehnika blocage [bloka] zidovi se vie ne rade iskljuivo od blokova koji se redaju, ve imaju sredinju jezgru, koju ini mjeavina vapna, pijeska i tvreg materijala (komadi kamena i opeke)

- zid se s obje strane pokriva likovima, iji je zadatak da slue kao ornamentika. Ta je oplata mogla biti i vrlo tanka, npr samo jedna mramorna ploa ili obian tuk na kojem se mogli slikati

- ovaj je nain gradnje bio brz i ekonomian, a radna snaga nije morala biti posebno specijalizirana

- takoer, ovaj nain gradnje doputao je podizanje najsmjelijih svodova

- kolonade, arhitravi i frizovi vie nemaju nikakav konstruktivni zadatak i slue samo za stvaranje ritma

- sada graditelji nisu sputani odnosima potiska i sile, te nastaju monumentalne graevine ogromne terme ili amfiteatri ije stepenice nisu morale pratiti pad nekog breuljka ili akropole

- ova tehnika omoguila je i duge nizove lukova na kojima poivaju rimski akvedukti

- razvitak plastine umjetnosti ne pokazuje nikakve posebne novine

- jedino to skulpturu, reljef i slikarstvo odvaja od grkih uzora razvoj je nacionalnih tenji

- prve statue kojima su ukraeni kipovi proizali su iz etruanskih radionica, a kasnije vojskovoe kradu umjetnine iz grkih gradova

- postojale su i radionice u samom Rimu u koje su doli majstori iz svih podruja Mediterana, te se razvijaju nove tenje, koje nisu nepoznate grkoj umjetnosti, ali u Rimu dobivaju novu snagu (npr. pergamska umjetnost, a neprekidni jonski friz doivljava u Rimu procvat i dovodi do stvaranja pitoresknog reljefa koji vlada na Trajanovom stupu)

- monumentalna rimska skulptura ostala je dugo vremena arhajska

- hramovi su ploama od terakote ukraavani sve do kraja Republike, prema ukusu naslijeenom od Etruana

- za Augustove vladavine rairio se rad u mramoru, kao i djela Vergilija i Horacija, te se razvila umjetnost reljefa koja je povezivala realizam i ljupkost, a ije je remek djelo Ara Pacis koji je Rimu posvetio August 9.god.pr.Kr.

- friz Ara Pacis ovjekovjeuje obred posveivanja prikazani su car i njegova obitelj, dostojanstvenici, sveenici i Senat, kako u povorci idu prinijeti rtvu bogovima. Likovi pojedinih linosti prikazani su dovoljno vjerno da se mogu prepoznati po statuama i novcu iz tadanjeg vremena. Taj je vjerski in prikazan sveano, ali mu nije oduzeta stvarnost ivota, tako da su neki likovi ak i u interakciji jedni s drugima

- slobodna plastika augustovskog vremena ne zaostaje za reljefom

- kipari znaju istovremeno prikazati i linost vladara i boanski karakter njegove misije

- poslije poetka Carstva ova se umjetnost razvijala u sve veoj mjeri , traei realizam i trudei se izraziti crte svojstvene modelu smisao za portret jedna je od najoriginalnijih odlika rimskog kiparstva

- kada su se predstavljali obini ljudi, a ne vladari, preciznost je esto dolazila do granica karikature

- veina Rimljana htjela je postaviti svoju bistu iznad groba

- prilino rano su Rimljani nauili cijeniti dekorativno slikarstvo, ali poetkom 1.st.pr.Kr. razvio se novi stil koji je bio potaknut razvojem tehnike blocagea, koji je omoguio stvaranje velikih glatkih povrina na koje se mogla aplicirati slikana dekoracija

- cijeli zid dijelio se na zone, od kojih je svaka dobivala posebne ukrase

- najprije su se umjetnici zadovoljavali simuliranjem inkrustacija u raznobojnom mramoru, to se naziva prvi stil

- kasnije je prikazivan itav arhitektonski sklop stupovi sa stilobatom, frizovi, a izmeu stupova slikane su scene iji je uzor uzet s poznatih slikarskih djela taj se stil naziva drugim stilom rimskog slikarstva, bio je naroito omiljen u 1.st.pr.Kr., a poznajemo ga prvenstveno iz pompejanskih kua i po nekoliko primjera sauvanih u samome Rimu

- u daljnjoj evoluciji na zidovima se slikala imitacija prozora na kojima su slikani pejzai, koji su bili inspirirani arhitekturom vrtova koja je bila izrazito razvijena u to vrijeme

- usporedno s ovim stilom, razvio se i drugi, koji je zid shvaao kao povrinu, ne traei da ga ukloni svaki okvir imao je u sredi