Rimski Forum

  • View
    98

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Rimski Forum

Text of Rimski Forum

Rimski forumi

Poeci i nastanak foruma

Forum (lat.), u antiko doba kod Rimljana, prvobitno prostor oko kue i groba, kasnije administrativni, trgovaki, politiki, kulturni i religijski centar grada. Vei gradovi imali su i vie foruma. Vitruvije je u svom djelu o arhitekturi dao opis za gradnju foruma; treba okruivati baziliku-sudnicu, dravnu riznicu, kuriju i zatvor. Pored foruma u Rimu, uveni su forumi i u Ostiji, Pompejima, Timgradu i Cuiculu (Alir), Leptis Magni (Libija) i Gerasi (Jordan). Meu najvanije zadae gradova spada zadovoljavanje trgovakih funkcija. Ve u rano doba s trnicom se osim gospodarskog povezuje i veliki dio politikog i religioznog ivota, i to utoliko bre i intenzivnije to je vie graana koji sudjeluju u politikom ivotu i to je vea povezanost gospodarstva i politike. Tijekom vremena trnica se preobraava u pozornicu drutvene i dravne reprezentacije, a samo trgovanje premjeta se na druga mjesta. U Grkoj taj razvitak vodi k oblikovanju agore, u kod Rimljana do foruma.Italsko-rimski forum isprva se oblikuje po uzoru na grku agoru. Utjecaj gospodarski i kulturno nadmonih gradova grke civilizacije preklapa se u srednjoj Italiji s utjecajem etruanskih gradova. U Rimskom Carstvu svaki grad, svaka utvrda ima prostor namijenjen forumu.

Forum Romanum

Rimski forum, poznatiji po svom izvornom latinskom nazivu, (Forum Romanum) nastao je otprilike 509. godine pr. Kr. u doba rane rimske republike, a smjeten je izmeu brda Palatina i brda Kapitolija u gradu Rimu. To je sredite iz kojeg se razvila rimska civilizacija, a smatra se jo i sreditem republike i Carstva. Forum je sluio kao gradski trg i centralno mjesto okupljanja gdje su se stanovnici Rima, a kasnije i cijelog Carstva, okupljali i raspravljali o vjeri i politici, trgovali, brinuli o gospodarskim i ekonomskim pitanjima.

To je podruje u poetku bilo travnata movara, koja je u 7. st. pr. Kr. bila isuena, te je tako novonastala dolina bila pogodna za naseljavanje. Nakon isuivanja forum postaje ljunkom prekrivena trnica sa redom trgovina, starih na junoj (Tabernae veteres) i novih na sjevernoj strani (Tabernae novae), mjesto trgovine u Rimu. Podruje iz kojeg e niknuti Forum Romanum poploeno je negdje oko 600. pr Kr. (Tarquinius Priscus). Oko 550. nestaju stambeni objekti na forumu i on postaje javni centar grada, mjesto odravanja skupova, igara, obavljanja ceremonija, administracije, zakona, mjesto odvijanja religioznog ivota, trijumfa pobjednika i nadmetanja govornika.. Kralj Numa Pompilius gradi svoju kuu, Vestim hram, te Regiu, sjedite najvieg rimskog sveenika (Pontifex Maximus) koja e izgorjeti u poaru 148. pr. Kr. i biti ponovo sagraena od mramora 36. pr. Kr.

Kako se Rim razvijao, pojavila se potreba za irenjem, pa se na forumu poslije kraja drugoga punskog rata poinju graditi bazilike u funkciji trgovine i sudstva. Tokom vremena trgovina se premjeta s foruma na trnicu Maxellum i druga mjesta u gradu, a na forumu ostaju duani zlatara i mijenjaa.

Rastom populacije pred kraj republike forum vie nije mogao zadovoljiti potrebe grada. Cezar tako radi niz promjena s krajnjim ciljem rjeavanja tog problema. Planira velike graevinske zahvate u Rimu, ukljuujui i izgradnju novog monumentalnog foruma pokraj Foruma Romanuma, projekt koji nije uspio realizirati. Meutim, on zapoinje transformaciju foruma u monumentalni dodatak svome novome, realiziranome, carskom forumu, Cezarovom forumu. Poetkom principata i izgradnjom novih carskih foruma, politiko teite i vanost se premjeta sa Foruma Romanuma, kao politikoga sredita grada i Carstva, te se seli na novoizgraene Carske forume.August, za kojega slobodno moemo rei da je Rim od cigle i blata ostavio u mramoru, nastavlja transformaciju foruma izgradnjom Hrama boanskog Julija (Cezarov hram) 29. pr. Kr. i novom Rostrom ispred Cezarovog hrama, nasuprot staroj. Septimije Sever gradi slavoluk 203. g. nasuprot Augustovom Partskom slavoluku (nije sauvan). Zadnje znaajnije izgradnje na forumu su izvedene u 6. st. Maksencijeva bazilika i Hram Romula. Zadnja izgradnja na forumu je stup bizantskoga cara Foke 608. g.

Tokom Srednjeg vijeka podruje foruma je naputeno. Forum Romanum sluio je kao skladite graevnog materijala i panjak (Campo vaccino). Tek od poetka 19. st. poelo se otkrivati i otkapati. Neki arhitektonski spomenici privedeni su kasnije drugim svrhama, hram Antonina i Faustine pretvoren je u crkvu S. Lorenzo in Miranda, a Romulov hram postao je predvorje crkve SS. Cosma e Damiano.Najstarija ulica u Rimu, Via Sacra, koja je prolazila kroz Forum Romanum protezala se od mjesta gdje e 72. biti zapoeta gradnja Koloseja, pa sve do brda Kapitolija. Put je pratio prekriveni potok od jugoistoka prema sjeverozapadu.

Comitium je bio otvoreni prostor za sastanke na Rimskom forumu. U svom je sastavu imao i jednu fontanu krunog oblika.

Umbilicus Urbis (Umbilicus Romanae) je mjesto krunog hrama na sjeverozapadnom kraju Rimskog foruma koji je bio simbolian centar grada u 6 st.pr. Kr. U etvrtom stoljeu nae ere na mjestu Umbilicus Urbisa izgraen je trodijelni hram. (Pogled na Via Sacra (iznad), pogled na Curiu Iuliu (sl.3 dolje lijevo)

Curia (Hostilia, Secretarium Senatus) je kua rimskih senatora izgraena otprilike isto kad i sam Forum, za potrebe sastajanja senatora. Curia je bila sruena te ju je ponovo dao izgraditi Julije Cezar 44. pr. Kr. i od tada nosi naziv Curia Iulia. Saturnov Hram (lat. Templum Saturni ili Aedes Saturnus) nalazi se na zapadnom kraju rimskog foruma. Izgraen je 497. pr. Kr. Hram je bio etvrtastog oblika izgraen od kamena sa ulaznom stranom okrenutom prema sjeveroistoku. Na portalu se nalazilo stubite jonskog reda. Uz tovanje boga, hram je sluio i kao riznica.

sl.4 - dananji ostaci Vestinog hrama)

Vestin Hram (lat. Aedes Vestae) izgraen je u 6. st. pr. Kr. Hram je bio nekoliko puta uniten u poarima te ponovno izgraen. Dananja graevina ostatak je hrama iz 1. st. pr. Kr. Hram je zadnji puta restauriran u 3. stoljeu. Bio je krunog oblika sa dvostrukim stubitem i korintskim stupovima koji su obiljeavali ulaz. Titov slavoluk

Smjeten na istonom ulazu na forum (Forum Romanum) na Via Sacra, juno od hrama Amora i Rome u blizini Koloseuma. Slavi pobjedu careva Vespazijana i Tita u Judeji 70.g. koja je dovela do zauzea Jeruzalema. Slavoluk je najvjerovatnije podignut negdje nakon Titove smrti 81.g. poto se na natpisu Titisu daje atribut Divus, a ta se titula caru mogla dati jedino posthumno odlukom Senata. Vjerojatno ga je podigao Domicijan koji je svojeg brata naslijedio nakon smrti, ali neki predlau da ga je sagradio Trajan zbog stilskih slinosti sa Trajanovim slavolukom u Beneventu. Sam slavoluk sastoji se od jednog luka visokog 15.4 m, irokog 13.5 m i dubokog 4.75 m. Orginalno je bio sagraen od pantelijskog mramora (sa planine Pantelicus u Atici) sa etiri polustupa sa svake strane. Vanjski ukrasi su Viktorije s trofejima na nadlukovima (zaglavcima izmeu arhivolte i njene obuhvatne arhitekture)

Na vrhu su se nalazila trijumfalna kola sa statuom Tita koja su vukla etiri slona (etveropreg sa slonovima poast je koja se odavala samo mrtvim carevima podignutim u red bogova).

S desne strane slavoluka (kada se dolazi sa Via Sacra) nalazi se trijumfalni etveropreg s likom cara okruen liktorima. Ispred zaprege, u pratnji Senata i naroda, koraa Virtus - olienje hrabrosti i svih mukih vrlina. Viktorija je na mjestu carskog roba na dvokolicama iza cara i nad njegovom glavom dri vijenac. Boica Roma u amazonskoj odjei vodi konje za uzde. Tu su jo prikazani djelovi plijena i zaprega u trenutku prolaska kroz trijumfalna vrata koja su se nalazila na Marsovom polju, na mjestu na kojem je potoi obiljeavao granicu do koje je sezala vlast gradskih magistrata. Ovu granicu nije smio prekoraiti nijedan vojskovoa ako nije htio izgubiti pravo na trijumf. U Oktavijanovom portiku u blizini trijumfalnih vrata Senat bi odobrio trijumf koji je tu i poinjao, a zavravao je na Kapitoliju, pred hramom Jupitera Optimusa Maximusa, prinoenjem rtava. Trijumfator je bio odlikovan Jupiterovim znamenjem. U ruci je drao ezlo s orlom, bio je obuen u purpurnu odjeu i na glavi je imao vijenac od hrastovog lia. im bi stigao na Kapitolij to je znamenje morao poloiti u hram. U stvarnosti su Tit i Vespazijan zajedno stajali na etveropregu trijumfalnih kola (po Flaviusu Josephusu).

S lijeve strane nema nita alegorino. Prikaz velikih dostojanstvenika koji su u trijumfu nastupali u graanskom ruhu - togama. Oni prate svete posude iz hrama u Jeruzalemu koji je poruen 70. g. Po osam vojnika, sa lovorovim vijencima na glavi, nose posude na dvjema ferkulama - posudama koje su sluile u trijumfima za pokazivanje zapljenjenog vojskovoinog oruja (spolia opima), trofeja i plijena. Na prvoj se nalazi zlatni stol za obredni kruh te srebrne trube, a na drugoj sedmokraki zlatni svijenjak. Po jedan glasnik duge kovrave kose ispred njih nosi tablu na drci, s natpisom o kakvom se plijenu radi. Tabla noena iza svijenjaka prelazi na prikaz drugog djela povorke na desnom reljefu s etveropregom.

Na slavoluku se nalazio i natpis: Senatus Populusque Romanus divo Tito divo Vespasiani f(ilio) Vespasiano Augustus, to znai Senat i narod rima boanskom Titu, sinu boanskog Vespazijana, Vespazijana Augusta.

Carski forumi - Uvod(Raspored carskih foruma u vrijeme Carstva)

Kompleks foruma koji se oslanja na sjevernu stranu Foruma Romanuma, a sastoji se od foruma i zgrada koje su dali izgraditi rimski carevi po kojima su ujedno dobili i imena. Cezarov, Augustov, Vespazijanov, Nervin i Trajanov. Izgraeni su okvirno izmeu 51. pr. Kr. i 115.g. Nastali su zbog rastereivanja Foruma Romanuma, preuzimajui reprezentativne i komercijalne funkcije, sudske funkcije te obrazovni, kulturni i trgovaki sadraj. U kaosu starog grada oblikuju skupinu idealno pravilnih otvorenih prostora usporedno ili pod pravim kutom meusobno se spajaju poarnim zidovima, povezani sa