Rimski Vojni logori dio 2

7/29/2019 Rimski Vojni logori dio 2

1/68

RIMSKI VOJNILOGORI


2/68


3/68

TOPOGRAFIJA ILIRSKIH PLEMENA

GRAECIA

MACEDONIAGENTES ITALICAE

THRACI

DACI

GALLI

ILLYRICAE GENTES


4/68

GRADINAMA (gr.plisma) nazivamoprirodne uzvisine na kojima se nalazeostatci starih, ljudskim rukamaizgraenih, naselja ili utvrda sa kojih se

pruamogunost otvorenih vidika na ireokolno podruje. Tehniku gradnje i izborstruktura uvjetovala je raspoloivost

kamene grae i njezina kakvoa, ali istotako i namjena budueg fortifikacijskogobjekta .


5/68


6/68


7/68


8/68


9/68


10/68


11/68

Vidimo, naime, da rimski narodnije pokorio svijet niim drugimdoli uvjebanou u oruju,

znanjem podizanja tabora ivinou vojevanja.

P. Flavii Vegeti Renati,Epitoma rei militaris


12/68

LEGIJA (lat. legio, skup, od glagola lego, legere,

sakupiti, okupiti, u ovom sluaju vojne postrojbe),osnovna rimska vojna formacija. Ovisno o povijesnomrazdoblju brojila je od 3.000 do 6.000 vojnika.

KOHORTA (lat. cohors, eta), jedna od osnovnih odjelalegije, brojila je 400 do 600 vojnika. Svaka kohorta imala je 6centurija (dolazi od lat. centus, sto, stotina; za vladavine caraHadrijana prva kohorta ima 5 centurija i 800 vojnika) U doba

Republike, kohorta je bila samostalna vojna formacijasaveznika, a za vrijeme Carstva formacija PRETORIJANSKEGARDE (lat. cohortespraetoriae) i GRADSKE VOJSKE (lat.cohortesurbanae).


13/68


14/68

Valja znati da u jednoj legiji mora biti 10 kohorti. Meutim,PRVA KOHORTA nadmauje ostale i brojem vojnika iugledom jer trai mueve najbiranije i po vrsnosti i popismenom obrazovanju. Ona, naime, preuzima orla koji je

uvijek glavni bojni znak u rimskoj vojsci i biljegitave legije.Ona tuje likove careva, to jest znakove boanskenazonosti.Ima 1.105 pjeaka, 132 oklopljena konjanika i naziva setisunika kohorta (cohors miliaria). To je glava legije i od njese uoi borbe poinje svrstavati prvi bojni red.



15/68

CENTURIA (lat. centuria) vojna jedinica od 60 do 100vojnika. Centurie su u doba kraljeva i Republike imaledvostruki karakter, vojni i politiki: vojni, kako bi svakivojnik znao svoje mjesto, a politiki zbog izborapredstavnika u senatu. Za vrijeme Carstva imaju samo

vojni karakter.

Na elu centurije bio je CENTURION (lat. centurio).Centurioni su bili osnovica legije, a bili su prepoznatljivipo posrebrenom oklopu i po perjanici, poprenopostavljenoj na kacigi. Carska legija u svom sastavu brojilaje 59 centuriona. tap od vinske loze, sa kojima sukanjavali legionare sluili su kao obiljee njihova statusa.


16/68

PRETORIJSKE KOHORTE (cohortes praetorie), sastavljene odpjeaka i konjanika (tzv. cohortes equitatae), podzapovjednitvom pretorijskih prefekta (praefecti praetorio; obinodva), bile su careva tjelesna straa. Prema Svetoniju (Aug. 49),August je drao u Rimu samo tri pretorijske kohorte (cohortespraetoriae), od kojih je svaka imala 1100 momaka, i to bez

posebnog tabora, rasprene po razliitimetvrtima grada, dok jeostalih est bilo smjeteno u zimskim i ljetnim taborima u bliziniokolnih gradova. Tri (poslije etiri) GRADSKE KOHORTE(cohortes urbanae), pod zapovjednitvom gradskog prefekta(praefectus urbi), bile su ureene kao pretorijanske kohorte, osimto nisu imale konjanitva. Kohorte rimskih graana (cohortes

civium Romanorum) bile su sastavljene iskljuivo od italskihdobrovoljaca i u njih je bio zabranjen pristup provincijalcima.

Brojile su po 500 vojnika.


17/68

POMONE ETE (lat. auxilia, od lat. auxilium pomo,potpora), sve pomone jedinice drukije od legije, a koje suukljuivale konjicu i sve vrste pjeatva (prakari, lat.funditores i strijelci, lat. sagittarii milites). U doba ranog

Carstva, te jedinice koje su se borile na svoj vlastiti nain, aesto i pod vlastitim voama, postupno su bile preustrojene upostrojbe ujednaene prema veliini i ustroju. Konjanikepomoneete nazivale su se alama (alae milliariae), a pjeakekohortama.


18/68


19/68

Dioklecijan provodi vojne reforme dijelei redovitu vojsku na

granine postrojbe (lat. limitanei) i na pokretne jedinice (lat.comitatenses), te uvodi obveznim nasljednu vojnu slubu. OdDioklecijanova vremena zapoinje postepeni razvoj i prijelazcarske garde (lat.palatini) u pokretnu vojnu formaciju.


20/68

U Iliriku su dugo vremena bile dvije legije sa po6.000 vojnika koje su nazivali matiobarbuli jer su

se znalaki i hrabro sluili tim bacakimorujem.Zna se da su oni dugo vremena sve ratovedovravali vrlo okretno, do te mjere da suDioklecijan i Maksimijan, doavi na vlast,

smatrali da te matiobarbule treba zbog zaslugaborbenosti nazvati jupiterovci (V Iovia) iherkulovci (VI Herculia), te se ini da su ihpretpostavili svim legijama. Obino su nosili popet matiobarbula zataknutih za titove.



21/68

TERITORIJALNO IRENJE RIMSKE DRAVE, 3. st. pr. n. e. 2. st. n. e.

ROMASALONAE

CARTHAGO

ALEXANDRIA

HIERUSALEM

ANTIOCHIA

ATHENAE

AQUILEIA

LONDINIUMAUGUSTA TREVORORUM

ADRIANOPOLISMASSILIA

TOLETUM

SIRMIUM

CARNUNTUM

PALMYRA

APOLLONIA

218. pr. n. e. 133. pr. n. e. 44. pr. n. e. 14. n. e. 14. 115. n. e. 115. 117. n. e.

NICOMEDIA


22/68

U ratu, naime, nita nije ni tako

spasonosno ni tako nuno; ako jetabor valjano sagraen, vojniciunutar nasipa bez brige provodedane i noi, ak i ako ih opsjedaneprijatelj, te se ini kao da sa sobom

posvuda nose obzidani grad.



23/68


24/68


25/68


26/68


27/68


28/68


29/68

Pobijedivi neprijatelje,vratio sam iz Hispanije,

Galije, i od Delmata

mnogobrojno bojnoznamenje koje su drugi

vojskovoe izgubili.Res gestae Divi Augusti


30/68

Potpun broj plemena i naroda koji su sepodigli na ustanak iznosio je vie od osam

stotina tisua; skupilo se gotovo dvjesta tisuapjeaka doraslih oruju i devet tisuakonjanika. Dapae, tako je velik bio strah odtog rata da je pokolebao i preplaio i srceCezara Augusta, ovrsnulo i prekaljenoiskustvom u tolikim ratovima. ula se usenatu rije vladara kako neprijatelj, ne bude

li se na oprezu, za desetak dana moe doinadomak gradu Rimu.C. Vellei Paterculi,Historiae romanae


31/68


32/68


33/68


34/68


35/68

TIBERIUS CLAUDIUS CAESAR AUGUSTUSGERMANICUS

(10. g. pr. Kr. 54 g. posl. Kr.)rimski car od 41. do 54. godine posl. Kr.


36/68


37/68


38/68

, dok su dvije legije u Panoniji,

dvije u Meziji, uvale obalu Dunava.Isto se toliko smjetenih u Dalmacijinalazilo, uslijed poloaja te

pokrajine, njima odzada, i to tako dase iz nedaleka prizovu, zatrai li

Italija iznenadnu pomo, Cornelius Tacitus, Annales


39/68


40/68

U tom podruju su

Burnum, Andetrium iTribulium, tvrave

koje su se proslavile ubojevima.

Caius Plinius Secundus,Naturalis historia III


41/68

TILURIUM


42/68


43/68

LEGIO IX HISPANA

LEGIO VII CLAUDIA PIA FIDELIS(8. 60. god. posl. Kr.)ALA CLAUDIA NOVA(45. 74. god. posl. Kr.)

LEGIO XI CLAUDIA PIA FIDELIS(60. 69. god. posl. Kr.)


44/68

COHORS II CYRRHESTARUM

SAGITTARIA(60. 80. god. posl. Kr.)ALA I FRONTONIANA(70. 80. god. posl. Kr.)

COHORS AQUITANORUM(70. 80. god. posl. Kr.)


45/68

COHORS I BELGARUM(poetkom 2. st. posl. Kr.)

COHORS III ALPINORUM(prva polovica 2. st. posl. Kr.)

COHORS VIII VOLUNTARIORUMCIVIUM ROMANORUM

(od sredine 2. st. posl. Kr. do sredine 3. st.posl. Kr.)


46/68


47/68


48/68


49/68


50/68


51/68


52/68


53/68


54/68


55/68


56/68


57/68

BURNUM


58/68

LEGIO XX VALERIA VICTRIX

(20. god. pr. Kr. 10. god. posl. Kr.)ALA I HISPANORUM(9. 42. god. posl. Kr.)

LEGIO XI CLAUDIA PIA FIDELIS

(10. 69. god. posl. Kr.)


59/68

COHORS II CYRRHESTARUM

SAGITTARIA(42. 60. god. posl. Kr.)COHORS III ALPINORUM

(60. 70. god. posl. Kr.)

LEGIO IIII FLAVIA FELIX(70. 86. god. posl. Kr.)


60/68

COHORS I MONTANORUM CIVIUM

ROMANORUM(70. 86. god. posl. Kr.)LEGIO VIII AUGUSTA

(tijekom 2. st. posl. Kr. u vrijeme vladavine

cara Antonina Pija)


61/68

AMFITEATAR

RIMSKI VOJNILOGOR BURNUM

Kamen mea LEG XI CLAUDIA PIA FIDELIS sa podruja dananjeg naselja


62/68

Kamen meaLEG XI CLAUDIA PIA FIDELISsa podruja dananjeg naseljaUzdolje (Kosovo polje), smjetenog oko 12 km juno od grada Knina

T(erminus) pra(ti) leg(ionis) XI C(laudiae) P(iae) F(idelis)Mea livade legije XI Klaudijeve Pobone Vjerne


63/68


64/68


65/68


66/68


67/68


68/68

Documents

Rimski Vojni logori dio 2