Upload
dajana
View
223
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
1/24
Koncept rizika i neizvesnost
Ekonomski rizik je mogudnost za gubitak jer nisu poznati sviishoi i njihove verovatnode eavanja.
Dve komponente rizika: neizvesnost i izloenost tojneizvesnosti
Poslovni rizik je mogudnost gubitka koja je vezana zaoreenu menaersku oluku
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
2/24
Vrste rizika
Trini rizik prestavlja finansijski rizik neizvesnosti buudetrine vrenosti portfelja investicionih srestava i obaveza(sistematski i nesistematski)
Kreitni rizik (preuzeda, fin institucije)
Operativni rizik
Inflacionii rizik
Kamatni rizik
Valutni rizik
Rizik zemlje
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
3/24
Koncep verovatnode
Da bi razumeli razliite metoe merenja rizika potrebno jerazumeti verovatnodu
Verovatnoda ogaaja prestavlja mogudnost a se tajogaaj i stvarno ostvari
Ako znamo sve ogaaje i ako se svim ogaajima oeliverovatnoda taa se lista svih verovatnoda naziva istribucijaverovatnode
Stanje ekonomije Profiti
Projekat A Projekat B
Recesija 4.000 0
Normalna 5.000 5.000
Bum 6.000 12.000
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
4/24
Oekivani profit E() = profit
P verovatnoda a de se ogaaj esiti
Ako su verovatnode su p1= 0,2, p2=0,2 p3=0,2
E()a=4.000(0,2)+5.000(0,2)+6.000(0,2)= 5.000
E()b=0(0,2)+5.000(0,2)+12.000(0,2)=5.400
Zakljuujemo: Projekat B ima vedi oekivani prinos i vedudisperziju u prinosima (rizik) nego projekat A
to je ua raspoela verovatnode to je vie verovatno a destvarni ishoi biti blii oekivanim
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
5/24
Merenje apsolutnog rizika
Standardna devijacija (sigma) predstavlja korisnu meruapsolutnog rizika. Apsolutni rizik je isperzija mogudihdobitaka. Ako je manja standardna devijacija , manja je
istribucija verovatnoda i manji je rizik u apsolutnom smislu
Merenje relativnog rizika
Koeficijent varijacijeko skupi projekata i velikih oekivanih novanih tokova
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
6/24
Teorija korisnosti
Korisnost nekog obra oznaava zaovoljstvo koje kupac
ostvaruje upotrebom/troenjem tog obra.
Kupci nastoje maksimizirati korisnost kupovinom dobara koje
najvie vole/cene
Jutiliordinalna skala
Ukupna i granina korisnost
Ukupna korisnost je ukupno zadovoljstvo koje pojedinac
ostvaruje upotrebom nekog dobra.
Granina (oatna) korisnost se izvoi se iz ukupne korisnosti iprestavlja razliku izmeu ukupne korisnosti prethone inarene koliine potronje
Adam Smithparadoks korisnosti
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
7/24
Rizici i korisnost
Moel oekivani korisnosti
1. Pozitivan ekonomski model koji opisuje kako se ljudi u stvari
ponaaju
2. Propisani model koji propisuje kako ljudi treba da ocenjujualternative ako ele a njihove oluke buu racionalne
U teoriji prisutna tri stava o riziku
1. Averzija prema rizikuje karakteristika osoba koje ele a izbegnu iliminimiziraju rizike
2. Neutralnost prema rizikuje karakteristika donosioca odluka koji sufoksirani na oekivane prinose i ignoriu isperziju prinosa (rizik)
3. Sklonost ka rizikuje karakteristika donosioca odluka koji preferirajurizik.
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
8/24
Kaa je u pitanju novac i korisnost u sreitu je pojam averzijaprema riziku
Korisnost predstavlja koncept kojim se iskazuje stepenzaovoljstva to ga menaer ili investitor ima o ulaganja uneki oblik imovine
Svaki investitor je razliit i ima razliitu korisnost o istog
ulaganja Investitor de oabrati investiciju koja za njega ima najvedu
funkciju korisnosti. Iznos prinosa koju oekuje investitor jekriterijum prema kojem se vri izbor izmeu ve ili vie
investicija. Investitor uvek oabira opciju koja mu nui vie a ukoliko ve
opcije nue isto opreelide se za onu koja nosi manji rizik.
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
9/24
Drvo oluivanja
Logian izbor za oluivanje u uslovima neizvesnosti
Drvo oluivanja je zamiljeno za analiziranje problema uoluivanju koji ukljuuju seriju izbornih alternativa koje suograniene prethonim olukama
Pokazuje itav opseg buudih mogudnosti i njihovihogovarajudih verovatnoda
Tadke oluivanja su mesta ge menament mora izvitiizbor izmeu ponuenih alternativa
Sluajni ishoi su mogudi ishoi svake sleede takeoluivanja
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
10/24
A p Vp
5 0,5 12
5 0,3 40
5 0,2 30
0,5
0,3
0,5
0,2
0,2
0,3
Velika
Mala
Srednja)
(Viskoka
Visoka
Mala
Mala
Srednja
V p Vp2 0,5 13,3
2 0,3 26,7
2 0,2 50,0
Primer dileme da li izgraditi veliku ili malu fabriku
Investicija 5
miliona
Investicija 2
miliona
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
11/24
Fabrika A Tranja Verovatnoa Neto odliv
novca
Visoka 0,5 8.800 4.400
Srednja 0,3 3.500 1.050
Mala 0,2 1.400 280
5.730
Trokovi 5.000
Profit 730
Fabrika B Tranja Verovatnoa Neto odliv
novca
Visoka 0,5 2.600 1.300
Srednja 0,3 2.400 720
Mala 0,2 1.400 280
2.300
Trokovi 2.000
Profit 300
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
12/24
Manja fabrika (B) je manje rizina na osnovu irine opsega(intervala) mogudih vrenosti neto saanje vrenosti
Uraen varijacije za A=4,3 a za B=1,5
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
13/24
...
() VaR ( )
()
(
)
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
14/24
100
20
0
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
15/24
1200
600
900
600
400
1000
D
F
E
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
16/24
D
F
E
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
17/24
( )
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
18/24
?
30
80
60
100
120
80
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
19/24
() excel
V p Vp
60 0,5 30
100 0,5 50
150
60
100
0
(0,5)
(0,6)
(0,5)
(0,4)
V p Vp0 0 0
150 0,6 90EV=90
EV=80
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
20/24
() excel V p Vp
60 0,2 12
80 0,5 40
100 0,3 30
40
80
60
100
150
80
(0,5)
(0,2)
(0,33)
(0,3)
(0,33)
(0,33)
V p Vp40 0,33 13,3
80 0,33 26,7
150 0,33 50,0
E=90
E=82
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
21/24
() excel
EV 42,5N(40,6)
N(55,18)
EV 57,45
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
22/24
(-)
E(V) = 0
E(u) = -0.5
SE = -50
-50
-1
1
-2
-100 1000
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
23/24
(20,2)
(40,3)
(60, 3,5)
(-20, -4)
V u u
-20 -4
0 0 4
20 2 2
40 3 1
60 3,5 0,5
(0,0)
7/24/2019 Rizik i Odlucivanje
24/24
Sigurni ekvivalent SE
Sigurni ekvivalent - Vrednost neizvesnog
projekta merena iznosom sigurnog dohotka
kojeg bi pojedinac bio spreman da se odrekne
u zamenu za neizvesne ishoe koje generieprojekat.