Ruralni razvoj i perspektive Hrvatske poljoprivrede u EUoliver.efri.hr/zavrsni/380.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet nela bajsar ruralni razvoj i perspektive hrvatske

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Nela Bajsar

RURALNI RAZVOJ I PERSPEKTIVE HRVATSKE POLJOPRIVREDE U

EUROPSKOJ UNIJI

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Ekonomika razvoja

Mentor: Prof. dr. sc. Nada Karaman Aksentijević

Student: Nela Bajsar

Smjer: Gospodarstvo Europske unije

JMBAG: 0081101370

Rijeka, rujan 2013.

0

Sadržaj....................................................................................................................................................str.

1. UVOD .................................................................................................................................... 1�

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja............................................................................ 1�

1.2. Radna hipoteza ................................................................................................................ 2�

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................................... 2�

1.4. Struktura rada .................................................................................................................. 2�

2. RURALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE ................................................................ 3�

2.1. Razvoj ruralnog prostora ................................................................................................. 3�

2.2. Veza ruralnog razvoja i poljoprivrede............................................................................. 7�

2.3. Razvoj gospodarstva na selu ......................................................................................... 10�

2.4. Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske ........................................................... 17�

2.4.1. Strategija ruralnog razvoja RH za razdoblje 2008. – 2013. godine ....................... 18�

2.4.2. Program ruralnog razvoja 2014.-2020. .................................................................. 21�

3. ZNA�ENJE I RAZVOJ POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U REPUBLICI HRVATSKOJ........................................................................................................................... 24�

3.1. Pojam, podjela i specifi�nosti poljoprivrede ................................................................. 25�

3.2. Povijesni razvoj poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj ............................ 32�

3.3. Razvoj ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj ................................................. 36�

4. PERSPEKTIVE HRVATSKE POLJOPRIVREDE U EU................................................... 44�

4.1. Trgovinski odnosi Hrvatske i EU................................................................................. 45�

4.2. Prednosti i izazovi ulaska u EU za hrvatsku poljoprivredu........................................... 48�

4.3. Prora�unska perspektiva Hrvatske nakon ulaska u EU................................................. 51�

5. ZAKLJU�AK ...................................................................................................................... 56�

LITERATURA......................................................................................................................... 60�

POPIS TABLICA, GRAFOVA, SLIKA.................................................................................. 62�

1

1. UVOD

Poljoprivreda je na po�etku 20. stolje�a bila najzna�ajnija privredna djelatnost u Hrvatskoj.

Iako se proizvodnja u njoj pove�avala konstantno tijekom 20. stolje�a, njeno je zna�enje za

gospodarstvo Hrvatske bivalo sve manje. Poljoprivreda danas pridonosi relativno mali

postotak bruto doma�em proizvodu, no ona je još uvijek zna�ajni �imbenik blagostanja

ruralnih podru�ja Hrvatske te je zbog toga potrebno sagledati, ne samo dugoro�ne tendencije

u razvitku poljoprivredne proizvodnje i ruralnih prostora, ve� i nesavladive zapreke, koje �e u

21. stolje�u otežavati put ka prosperitetu, ne samo poljoprivrede, ve� i cjelokupnog hrvatskog

gospodarstva. Da bi dostigla što višu razinu gospodarskog rasta i razvoja potrebno je

prepoznati razvojne resurse te ih u�inkovito koristiti. Dakle, kako bi hrvatska poljoprivreda u

Europskoj uniji bila što konkurentnija sa svojim proizvodima trebala bi usmjeriti proizvodnju

u skladu s tržišnim potrebama te u tom smjeru djelovati i maksimalno iskoristiti sve

mogu�nosti koje joj se pružaju.

U nastavku se definiraju problem, predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza, svrha i ciljevi

istraživanja te struktura rada.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Republika Hrvatska prošla je kroz osjetljivu fazu tranzicije iz socijalizma u suvremeno

društvo tržišnog tipa u kojoj se provode široke aktivnosti na zakonodavnom, institucionalnom,

ekonomskom i politi�kom približavanju Europskoj uniji. Ekonomski razvoj i kohezija �ine

važnu komponentu teritorijalnih politika Europske unije, posebno njenog ruralnog razvoja, a

koje su implementirane s ciljem održavanja ravnotežnog i dinami�nog ekonomskog razvoja.

Ulaskom u Europsku uniju ruralni razvoj Republike Hrvatske postaje dio ukupnog ruralnog

razvoja europskog prostora te se Hrvatska treba uskladiti sa potrebama integrirane ruralne

politike što je glavni problem istraživanja.

Sukladno problematici istraživanja postavljen je predmet istraživanja: analizirati ruralni

razvoj, razvijenost poljoprivrede te strategije ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj.

Iz navedenog problema i predmeta istraživanja proizlazi objekt istraživanja, a odnosi se na

razvoj ruralnog prostora, gospodarstva na selu, razvoju poljoprivrede i ekološke poljoprivrede

u Hrvatskoj te na trgovinske odnose i perspektive Hrvatske poljoprivrede u Europskoj uniji.

2

1.2. Radna hipoteza

Temeljna hipoteza glasi: Ulaganjem u nedovoljno razvijena ruralna podru�ja te poticanjem

proizvodnje poljoprivrednih proizvoda u skladu s tržišnim potrebama može do�i do razvoja

poljoprivrede u Republici Hrvatskoj.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je prikazati važnost uloge ruralnog razvoja i razvoja poljoprivrede u

Republici Hrvatskoj.

Cilj istraživanja je prikupiti relevantne �injenice pomo�u kojih je mogu�e potkrijepiti

hipotezu. Naposljetku cilj je prikazati povezanost ruralnog razvoja, gospodarstva na selu sa

poljoprivredom te njihovu važnost u razvoju gospodarstva Republike Hrvatske.

1.4. Struktura rada

Diplomski rad s naslovom RURALNI RAZVOJ I PRESPEKTIVE HRVATSKE

POLJOPRIVREDE U EUROPSKOJ UNIJI podijeljen je u pet me�usobno povezanih

dijelova: Prvi dio je UVOD u kojem je definiran problem, predmet i objekt istraživanja.

Postavljena je radna hipoteza, definirani su svrha i ciljevi istraživanja te je prikazana struktura

rada. Drugi dio, �iji naslov glasi RURALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE, odnosi

se na razvoj ruralnog prostora, njegovu povezanost s poljoprivredom te daje uvid u strategiju

ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Tre�u dio, s naslovom ZNA�ENJE I RAZVOJ

POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, zapo�inje s

pojmom i podjelom poljoprivrede, osvr�e se na njenu povijest te prikazuje razvoj ekološke

poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. U �etvrtom dijelu, naziva PERSPEKTIVE

HRVATSKE POLJOPRIVREDE U EU, govori se o trgovinskim odnosima, pripremama

Republike Hrvatske za Europsku uniju, njenim prednostima i izazovima te je iznesna

prora�unska perspektiva Hrvatske nakon ulaska u Europsku uniju. U ZAKLJU�KU, a time i

posljednjem dijelu, dana je sinteza kojom se dokazuje prethodna radna hipoteza.

3

2. RURALNI RAZVOJ REPUBLIKE HRVATSKE

Ruralni razvoj podrazumjeva tretiranje ekonomskih, ekoloških, socio-kulturnih i politi�ko-

institucionalnih aspekata na jednak na�in. Ciljevi ovih pristupa su postizanje održivog razvoja

i rasta, kao i koristi za lokalno seosko stanovništvo i �itavo društvo. Ruralni razvoj pomaže

poboljšanju dostupnosti hrane i promociji zdravlja u državama u razvoju. Tako�er, pomaže,

kroz stvaranje prihoda i mogu�nosti zapošljavanja, uspješni ekonomski razvoj. Politike

ruralnog razvoja zahtijevaju uspostavljanje koherentnog i održivog okvira za budu�nost

ruralnog podru�ja. (http://www.mojsijev.com/ruralni-razvoj/116-ta-je-ruralni-razvoj)

U ovom poglavlju analizira se na ruralni razvoj Republike Hrvatske te strategije koje bi

trebale pomo�i da se ostvari bolja konkurentnost u poljoprivredi i uravnoteži razvoj ruralnih

podru�ja u Republici Hrvatskoj.

2.1. Razvoj ruralnog prostora

Postoje poteško�e s odre�ivanjem pojma ruralno. Povijesno gledaju�i pojam „ruralno“

ozna�avao je nešto što se nalazi „izvan gradskih zidina“, dok se s ekonomskog aspekta može

re�i da je „ruralno“ teritorij koji se koristi za proizvodnju. Tako�er, postoji i sociološki aspekt

koji kaže da je „ruralno“ sredina koju karakterizira jaka zaostalost u odnosu na tehnološki i

kulturni razvoj koji je uo�ljiviji u urbanoj sredini. U prošlosti su se za analiziranje ruralnog

svijeta koristili razli�iti pokazatelji: (http://cerovlje.hr/files/ruralni%20razvoj_txt.pdf)

• demografski - sva su slabo naseljena podru�ja ruralna,

• pokazatelj prema osnovnoj djelatnosti stanovnika tog teritorija- dakle isklju�ivo

poljoprivreda,

• pokazatelj prema prihodima - ruralni su krajevi mjesta siromaštva,

• prostorni pokazatelj- prema kojem je ruralno neograni�eni prostor sa namjenom

razli�itom od urbanog prostora.

4

Nadalje, postoji i multifunkcionalna definicija Europske unije koja kaže da ruralni razvoj u

odnosu na društveni ima trostruku ulogu: (http://cerovlje.hr/files/ruralni%20razvoj_txt.pdf)

1. Ekonomsku - ruralni razvoj bi trebao osigurati stanovništvu odre�ene proizvodne

zalihe prehrambenih proizvoda i obnovljivih primarnih sirovina;

2. Ekološku - ruralna podru�ja su pogodna za o�uvanje flore i faune, odnosno o�uvanje

prirode;

3. Društvenu - zbog broja stanovnika i djelatnosti koju oni obavljaju me�usobni odnos

stanovnika je puno druga�iji od onog u gradu zato što stanovnici ruralnog podru�ja

imaju više osje�aja za obi�aje i tradicije.

Postoje i dva kriterija za definiranje ruralnog prostora:

(http://cerovlje.hr/files/ruralni%20razvoj_txt.pdf)

• Administrativni kriterij - razlika izme�u ruralnih i urbanih podru�ja se temelji na

teritorijalnoj podjeli prema kojoj su manje administrativne jedinice, op�ine, ruralna

podru�ja, dok su gradovi urbana podru�ja. Na temelju toga kriterija od ukupnog

stanovništva u Hrvatskoj prema popisu stanovništva iz 2001. (4.437.460 stanovnika)

44,4 % se smatra ruralnim stanovništvom, a 55,6 % urbanim stanovništvom. Po

Popisu stanovništva, ku�anstava i stanova iz 2011. godine, na teritoriju Republike

Hrvatske živjelo je 4.284.889 osoba. Uspore�uju�i podatke s prethodnim opisom iz

2001. godine, proizlazi da je broj stanovnika u Hrvatskoj u padu za 152.571 osobu.

• Kriterij prema gusto�i naseljenosti odnosno definicija OECD-a - naj�eš�i me�usobno

priznat i korišten kriterij za razlikovanje ruralnih i urbanih podru�ja. Temelji se na

gusto�i naseljenosti stanovništva. Na lokalnoj razini podru�ja se klasificiraju kao

ruralna ili urbana temeljem praga od 150 stanovnika na km2. Na regionalnoj razini

OECD definira tri skupine podru�ja (tablica 1), ovisno o udjelu stanovništva u regiji

koje živi u ruralnim lokalnim podru�jima:

1. pretežito ruralne regije (više od 50 % stanovništva regije živi u lokalnim

ruralnim podru�jima),

2. zna�ajno ruralne regije (15-50 % stanovništva regije živi u lokalnim ruralnim

podru�jima) i

3. pretežito urbane regije(manje od 15 % stanovništva regije živi u lokalnim

ruralnim podru�jima

5

Primjenom OECD kriterija od 150 stanovnika na km2 u lokalnim administrativnim jedinicama

na županije, u svrhu definiranja ruralnih podru�ja u Republici Hrvatskoj dolazi se do sljededih

zaklju�aka: (Strategije ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj)

• 91,6 % ukupnog podru�ja Republike Hrvatske klasificira se kao ruralno

podru�je, a 8,4 % kao urbano podru�je;

• 88,7 % naselja smješteno je u ruralnim podru�jima, a 11,3 % u urbanim

podru�jima

• 35 % stanovništva u 14 gradova s više od 30.000 stanovnika;

• 47,6 % ukupnog stanovništva živi u ruralnim podru�jima, a 52,4 %

stanovništva u urbanim podru�jima.

U tablici 1, prema OECD kriteriju, Republika Hrvatska se dijeli na pretežito ruralna, zna�ajno

ruralna te pretežito urbana podru�ja.

6

Tablica 1: Ruralna i urbana podru�ja, stanovništvo i naselja prema OECD kriteriju, na

razini županija

Županija Pretežito ruralna Zna�ajno ruralna Pretežito urbana

Bjelovarsko-bilogorska 133.084 6,30 %

Brodsko-posavska 176.765 8,37 %

Dubrova�ko-neretvanska 122.870 7,94 %

Istarska 206.344 13,34 %

Karlova�ka 141.787 6,72 %

Koprivni�ko-križeva�ka 124.467 5,90 %

Krapinsko-zagorska 142.432 6,75 %

Li�ko-senjska 53.677 2,54 %

Me�imurska 118.426 7,65 %

Osje�ko-baranjska 330.506 21,36 %

Požeško-slavonska 85.831 4,07 %

Primorsko-goranska 305.505 19,74 %

Sisa�ko-moslava�ka 185.387 8,78 %

Splitsko-dalmatinska 463.676 29,97 %

Šibensko-kninska 112.891 5,35 %

Varaždinska 184.769 8,75 %

Viroviti�ko-podravska 93.389 4,42 %

Vukovarsko-srijemska 204.768 9,70 %

Zadarska 162.045 7,68 %

Zagreba�ka 309.696 14,67 %

Grad Zagreb 779.145 100 %

Ukupno 2.110.988 100 % 1.547.327 100 % 779.145 100 %

Izvor: Strategije ruralnog razvoja za Republiku Hrvatsku (UNFAO 2004)

Šest županija prema kriterijima OECD-a pripada u kategoriji zna�ajno ruralne regije. To su

Dubrova�ko-neretvanska, Istarska, Me�imurska, Osje�ko-baranjska, Primorsko-goranska i

Splitsko-dalmatinska županija, dok a samo jedna županija (Zagreb) može biti opisana kao

pretežno urbana, tj. postotak stanovništva županije koje žive u ruralnim zajednicama je u

ovom slu�aju manji od 10 %.

Razvoj ruralnih podru�ja jedan je od prioriteta Zajedni�ke poljoprivredne politike, u koju

Europska unija ulaže oko 45% svog prora�una. Ova je politika namijenjena i o�uvanju okoliša

te osiguravanju odgovaraju�ih prihoda poljoprivrednicima diljem Europske unije. Putem

Zajedni�ke poljoprivredne politike Europska unija nastoji osigurati stabilnu opskrbu

kvalitetnom hranom po pristupa�nim cijenama, istovremeno omogu�uju�i poljoprivrednicima

odgovaraju�i prihod. Ovom se politikom poti�e i ruralni razvoj kao i turizam, promocija

7

tradicionalnih ruralnih obrta i kvalitetnih autohtonih proizvoda, uz brigu za o�uvanje okoliša.

EU je uvela poticaje za oživljavanje hrvatskog sela. Kada se pridruži Uniji, Hrvatska �e, kao i

druge zemlje �lanice, primati poljoprivredne subvencije i koristiti sredstva namijenjena

poljoprivrednom i ruralnom razvoju. Osim toga, nacionalna financijska sredstva na

najprikladniji �e se na�in usmjeriti na razvoj najugroženijih podru�ja. Tako �e Hrvatska nakon

ulaska u Europsku uniju zadržati sli�nu razinu postoje�ih izravnih pla�anja po godini (izme�u

300 i 400 milijuna eura). Pritom �e se udio iz nacionalnog prora�una postupno smanjivati dok

�e se svake godine pove�avati udio kojim Europska unija iz svojih poljoprivrednih fondova

sudjeluje u cjelokupnom iznosu za izravna pla�anja.

Povrh iznosa predvi�enih za izravna pla�anja i ruralni razvoj, Hrvatskoj �e biti dostupno i

oko 10 milijuna eura na godišnjoj razini za financiranje programa u vinogradarstvu te 9,6

milijuna eura u narednom desetogodišnjem razdoblju za minirane i minski sumnjive površine,

koje nakon �e nakon razminiranja biti vra�ene u funkciju poljoprivrede, u podru�ju

veterinarstva unaprijedit �e se uzgoj životinja na farmama, kao i sustav ozna�avanja životinja;

tako �e se smanjiti trgovina životinjama „na crno“, bez veterinarske kontrole. Korištenje

nov�anih sredstava iz Europskog fonda za ribarstvo te bolja organizacija ovog sektora

omogu�it �e bolju uklju�enost hrvatskog ribarstva u europsko tržište i bolji život za hrvatske

ribare. Za Hrvatsku je u 2013. godini u Europskom fondu za ribarstvo predvi�eno 8,7 milijuna

eura, a nakon 2014. godine Hrvatska �e ravnopravno sudjelovati u raspodjeli sredstava iz

Europskog fonda za ribarstvo.

(http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=3782)

2.2. Veza ruralnog razvoja i poljoprivrede

Suvremeno hrvatsko gospodarstvo kao i cijelo hrvatsko društvo zadnjih je desetlje�a suo�eno

s epohalnim transformacijama koje imaju duboke povijesne korijene i dugoro�ne posljedice.

Hrvatska nastojanja usmjerena su prema izgradnji modernog tržišnog i europski konkurentnog

gospodarstva. Podru�ja koja �e u narednom razdoblju pro�i kroz veoma duboke

transformacije je hrvatsko selo i poljoprivreda kao najzna�ajnija djelatnost na selu. Hrvatsko

selo i poljoprivreda prošli su u zadnjem stolje�u vrlo dinami�ne i burne transformacije.

Provedeno je nekoliko, uglavnom neuspješnih, agrarnih reformi. Izvedeni su pokušaji

"industrijalizacije" sela i stvaranja tzv. "robnih proizvo�a�a" na selu. Modelom "škara cijena"

8

poljoprivredni sektor je u dugom razdoblju bio glavna osnova i potpora procesima

industrijalizacije koji su provedeni na teret i na trošak dugoro�no sporijeg rasta poljoprivrede i

usporavanja njezina tehnološkog napretka. U drugom dijelu prošloga stolje�a je ostvaren

veliki porast poljoprivredne proizvodnje koju je pratila o�ekivana preobrazba broja i strukture

poljoprivrednog stanovništva. Hrvatska poljoprivreda je u najve�em broju skupina

poljoprivrednih proizvoda bila aktivni izvoznik. Ovi su procesi potakli duboke socijalne i

kulturno-civilizacijske promjene u ruralnim podru�jima Hrvatske. Na po�etku devedesetih

godina prošloga stolje�a zapo�ela je tranzicija hrvatskoga gospodarstva i hrvatskoga društva,

a to je zna�ilo nove "šokove" za hrvatsko selo i poljoprivredu od kojih je svakako najve�i -

gubitak državne "zaštite" i liberalizacija tržišta te liberalizacija uvoza i izvoza, što je u

kratkom i srednjem roku imalo za posljedicu veliki pad proizvodnje i produktivnosti te pad

ukupne konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i pretvaranje Hrvatske iz aktivnog izvoznika u

aktivnog uvoznika velikoga broja poljoprivrednih proizvoda. Svemu ovome treba dodati i

znatne štete uzrokovane Domovinskim ratom što je hrvatsko selo i poljoprivredu dovelo u

krajnje težak i nepovoljan gospodarski položaj. Mala proizvodnja, usitnjenost zemljišnog

posjeda, mala produktivnost, deficit poduzetni�kog mentaliteta i znanja, tehnološko

zaostajanje, demografsko slabljenje koje se o�ituje u stalnom bijegu mladih i školovanih ljudi

u urbane sredine, ja�anje osje�aja besperspektivnosti i sli�no, glavna su obilježja aktualnog

stanja na hrvatskom selu i položaja poljoprivrede u Hrvatskoj. (�avrak V., Održivi razvoj

ruralnih podru�ja Hrvatske, 2003.)

Poljoprivreda je važan segment ukupnog hrvatskog gospodarstva u ekonomskom,

društvenom i kulturološkom pogledu koji predstavlja najvažniju aktivnost ve�ine hrvatskih

sela i od velike je važnosti za na�in života u ruralnom podru�ju. Kao što je ve� spomenuto, od

90-tih godina poljoprivredna proizvodnja u Hrvatskoj je smanjena kao posljedica rata, ali i

naslije�ene agrarne strukture. U posljednjim godinama bilježi se trend oporavka, ali još uvijek

postoje velike razlike izme�u pojedinih proizvodnji. Stoga se najzna�ajniji problemi

hrvatskog seoskog podru�ja mogu svrstati u sljede�e skupine:


• veliki broj malih poljoprivrednih gospodarstava, nekomercijalnih, koja nisu tržišno

orijentirana ve� proizvode za svoje vlastite potrebe,

• nedostatno razvijena ruralna infrastruktura (prometna, vodoopskrbna, kanalizacijska),

koja je u odnosu na gradsku znatno nepovoljnija,

9

• nedovoljno definirane strategije razvoja ruralnih podru�ja s jasnim prioritetima,

• nedovoljno razvijen sustav kontinuiranog obrazovanja odraslih u poljoprivredi

(cijeloživotno u�enje),

• nedovoljna organiziranost poljoprivrednika i povezanost sa ostalim zna�ajnim

subjektima važnim za razvoj ruralnih podru�ja

• negativna demografska kretanja u ruralnim podru�jima.

Poljoprivreda i seljak u modernom selu trebaju biti usko povezani s ostalim djelatnostima i

zanimanjima. Zato danas svako izdvojeno promatranje i rješavanje problema ne daje uspješne

rezultate. Samo planiranje cjelovitog, sveobuhvatnog razvitka manjih prostornih ruralnih

cjelina na na�elima održivog razvitka, pokazalo se u Europskoj Uniji uspješnim modelom

oživljavanja i napretka nerazvijenih ruralnih krajeva. Ciljevi ruralnog razvoja bi trebali biti:


• zadržati stanovništvo u ruralnim podru�jima,

• izjedna�iti kvalitetu života u ruralnim i urbanim podru�jima,

• omogu�iti povratak stanovništva iz urbanih u ruralna podru�ja,

• pove�ati konkurentnosti proizvodnje i time stvoriti ve�i dohodak poljoprivrednih

proizvo�a�a.

Zemljište je temeljni �initelj proizvodnje i objekt rada u poljoprivredi te je ne samo nužan,

ve� i neumnoživ, nezamjenjiv, neuništiv i nepokretljiv faktor masovne poljoprivredne

proizvodnje. Poljoprivredne su površine objektivno ograni�ene i ne mogu se po volji

pove�avati. U najve�em broju zemalja nema ve�ih mogu�nosti proširenja površina

namijenjenih poljoprivredi. Nasuprot tomu, poljoprivredna se proizvodnja u ve�em broju

mahom razvijenih zemalja ve� desetlje�ima ostvaruje na sve manjim podru�jima. Republika

Hrvatska, s 0,21 ha obra�enih površina po stanovniku, spada prema svjetskoj klasifikaciji u

pet skupina me�u zemlje koje su siromašne poljoprivrednim zemljištem (od 0,10 do 0,32

ha/stan.). Najve�i dio poljoprivrednih zemljišta (80%) nalazi se u vlasništvu poljoprivrednih

ku�anstava, a manji dio (20%) u vlasništvu poslovnih subjekata. U kategoriji poljoprivrednih

ku�anstava dominiraju (50,6%) gospodarstva manja od jednog ha koja raspolažu sa svega

5,9% poljoprivrednog zemljišta. Zbog toga je prosje�na veli�ina poljoprivrednih ku�anstava

10

svega 1,9 ha, što �ini ponajve�u smetnju bržem razvoju poljoprivrede. (�avrak V. et al.;

2011.; str.179)

Budu�i da je za ruralno podru�je Hrvatske poljoprivreda najvažnija djelatnost, sve dosadašnje

strategije razvoja ruralnog podru�ja temeljile su se zapravo na strategiji razvoja poljoprivrede.

Naj�eš�e se izme�u sela i poljoprivrede "stavljao znak jednakosti". Suvremena strategija,

posebice održiva ruralnog razvoja Hrvatske, morala bi biti puno šira po svom obuhvatu.

Nepotrebna redukcija problema ruralnih podru�ja samo na poljoprivredu zapostavlja sve

druge, ne tako male, potencijale hrvatskog sela koji se mogu veoma brzo aktivirati u sklopu

transformacije i adaptacije hrvatskoga ruralnog prostora na putu u europske integracije. Osim

toga, redukcija i svo�enje ruralnog razvoja samo na problematiku poljoprivrede onemogu�uje

širi pogled na �itavu kompoziciju veoma složenih kompleksa problema i njihovih mogu�ih

rješenja u širokoj domeni ruralnog razvoja.

2.3. Razvoj gospodarstva na selu

Ruralna podru�ja �ine 90% kopnenog dijela Republike Hrvatske, odnosno 61% naseljenog

dijela Republike Hrvatske na kojem živi oko 47% ukupnog stanovništva Hrvatske. Ta su

podru�ja još od sredine 19. stolje�a, a posebno tijekom socijalisti�kog gospodarskog sustava,

bila izložena degradacijskim procesima koji su doveli do praga izumiranja sela kao osnovnog

elementa ruralnog prostora. Procesi deagrarizacije1, deruralizacije2, industrijalizacije3 i

urbanizacije4 prisutni u odre�enim fazama razvoja imali su izuzetno selektivan i negativan

utjecaj na razvoj hrvatskog sela. Uslijed nacionalizacije, lošeg položaja seljaka te poja�ane

industrijalizacije i propadanja interesa za poljoprivredno zemljište, javlja se i proces

deruralizacije, odnosno napuštanja sela kao mjesta stanovanja. Takav je proces preseljenja bio

izuzetno selektivan jer su se iseljavali pretežito mladi. Komparativni odnosi procesa

deagrarizacije i deruralizacije ukazuje na znatno brži proces deagrarizacije tamo gdje je velik

broj stanovnika koji živi na ruralnom podru�ju, a ne bavi se poljoprivrednim djelatnostima ili

nepoljoprivrednim djelatnostima. Oni zapravo predstavljaju ko�nicu u razvoju ruralne sredine,

što je utjecalo da 77% ruralnih podru�ja Republike Hrvatske ima karakteristiku izrazitog

1 deagrarizacija-proces napuštanja poljoprivrede kao djelatnosti i izvora prihoda 2 deruralizacija- napuštanje sela kao mjesta stanovanja (smanjenje udjela seoskog stanovništva 3 industrijalizacija-poja�avanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu, u novije se doba sve više govori o postindustrijskom dobu 4 urbanizacija- proces porasta gradskog stanovništva i preobražaj seoskih naselja u gradska, odnosno širenje gradskog na�ina života u ruralna podru�ja

11

zaostajanja u pogledu demografskih, socijal-kulturnih i prostorno planskih indikatora.

Nadalje, 11% ruralnih podru�ja nalazi se u stagnaciji, odnosno takvom na�inu razvoja koji

karakterizira niz povoljnih pretpostavki za brže, lakše i racionalnije usmjeravanje procesa i

odnosa, ali uz kontinuiranu intervenciju mjera i instrumenata za daljnji razvitak ovih

podru�ja. Tako�er, 8% ruralnih podru�ja nalazi se u okvirima uravnoteženog razvoja, a 4%

bilježi ekspanziju. Upravo uravnotežena i ruralna podru�ja u ekspanziji trebaju biti u fokusu

oživljavanja ruralnog prostora. (Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske)

Ruralni prostor Republike Hrvatske formiran je na paradigmi suprotstavljanja grada i sela,

industrijalizacija i deagrarizacija, društvenog i privatnog vlasništva, velikih poljoprivrednih

dobara/kombinata i sitnih, nezna�ajnih, individualnih gospodarstava, što je utjecalo na

osiromašenje ruralnih potencijala koji otežavaju primjenu novog modela ruralnog razvitka.

Udio poljoprivrednog u ukupnom stanovništvu u zadnjih je pedeset godina smanjen sa 56,1%

na 5,5%, što je na razini visokorazvijenih zemalja. Me�utim, to je obilježje koje Hrvatsku

izjedna�uje s postindustrijskim zemljama, a ima za posljedicu neodrživ razvitak. Brojna

usitnjena poljoprivredna gospodarstva ne predstavljaju temelj za modernu visokokomercijalnu

poljoprivrednu proizvodnju pa sama po sebi ne mogu biti isklju�ivi nositelji modernog

ruralnog razvitka. Revitalizacija sela u smislu održivog i cjelovitog razvoja neophodan je

proces o�uvanja ruralnih prostora kao primarnih proizvodnih podru�ja hrane i ostalih dobara;

podru�ja specifi�nog antropogenog pejzaža s naglašenom prirodnom i ekološkom

ravnotežom, tradicijskim, kulturnim i povijesnim elementima. (Petra� B. et al.; 2009.;158.-

159.)

U tranzicijskim uvjetima hrvatske poljoprivrede, konceptualiziranje modernog, farmerskog

gospodarstva uz znetnije pove�anje posjeda odvijat �e se znatno sporije. Glavno obilježje

hrvatske poljoprivrede i u budu�nosti zasnivat �e se na malim i eventualno srednjim

poljoprivrednim gospodarstvima. Elementi proizvodnje raznovrsnosti, pa i izvjesne

ekstenzivnosti, zadržat �e se duže vrijeme, što �e utjecati i na zadržavanje relativno ve�eg

broja stanovnika na ruralnom podru�ju. Ta brojnost stanovništva, niža razina specijaliziranosti

proizvodnje, a posebno donekle o�uvani elementi tradicionalne solidarnosti, participacije i

identifikacije seljaštva sa svojom zajednicom �ine pretpostavke o�uvanja i obnove ruralne

zajednice. Tako�er, tu je i mogu�nost za razvoj novih sadržaja ruralnosti zasnovanih na

prirodnim, tehni�kim i drugim vidovima nove agrarnosti i ruralnosti, a koja podrazumjeva

povremeno bavljenje poljoprivredom, odnosno povremeni život na selu, ali po relativno

novim sociokulturnim obrascima. U tom kontekstu sve više ljudi bi moglo biti vezano uz selo,

12

bilo na na�in kako tamo rade i proizvode, a ne žive, odnosno, ne žive stalno, bilo da žive na

selu, ali se ne bave poljoprivredom, što se sve �eš�e susre�e u razvijenom svijetu. Radi se o

modernim formama ruralizacije ili neoruralizacije koje se mogu odnositi i na mogu�a

teoretska redefinirana sadašnjih ruralnih paradigmi, posebno u vezi s teorijama modernizacije.

U procesu profiliranja ruralnih podru�ja u novim okolnostima, od velike koristi mogle bi biti i

seoske institucije, koje treba obnavljati i prilago�avati uz formiranje novih. Ovo se

podjednako odnosi na tradicionalne, seoske institucije (seosku obitelj, školu, crkvu, zadruge i

dr.), ali i na eventualne nove-na primjer na suvremene agencije za ruralnu razvoj na

nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kakve postoje u mnogim zemljama u svijetu. (Petra�

B. et al., 2009., 162.-163.)

U tablici 2 prikazan je komparativan pregled razvijenosti Republike Hrvatske i Europske

unije u 2011. godini.

13

Tablica 2: Komparativan pregled razvijenosti Republike Hrvatske i Europske unije 2011.

OBILJEŽJA EU RH

Gusto�a naseljenosti (st./km2) 115 75,71

BDP/pc (euro) 25,623 10,295

Stopa nezaposlenosti (%) 7,5 13,5

Zaposlenost u poljoprivredi (%) 4,8 17,5

Zaposlenost u industriji (%) 25,2 28,7

Zaposlenost u uslužnom sektoru (%) 70 52,8

Korišteno poljoprivredno zemljište (ha po st.) 40,5 19,0

Šume (ha pa st.) 35,3 41,0

Prosje�na veli�ina poljoprivrednih gospodastava (ha po

st.)

17,7 2,4

Izvor: DZS, 2011; (http://europa.eu/rapid/press-release_STAT-06-118_en.htm?locale=en)

U tablici 2 može se vidjeti da Hrvatska još uvijek dosta zaostaje za Europom, a na to ukazuju

pokazatelji poput BDP-a po stanovniku te stopa nezaposlenosti. Za razliku od prosjeka

zaposlenih u ostalim zemljama Europske unije, u Hrvatskoj je više zaposlenih u primarnom

sektoru nego što je to u zemljama EU te dok je kod nas 52,8% stanovništva zaposleno u

tercijarnom sektoru, u EU 70% stanovništva radi uslužne djelatnosti. Što se ti�e korištenja

poljoprivrednog zemljišta, u Hrvatskoj se prosje�no koristi 19 ha po stanovniku, a u EU 40 ha

po stanovniku.

Nedostatak stalnih prihoda (na selu je tek 5,1 % ukupnog broja zaposlenih), visoka prosje�na

dob, niska stopa obrazovanosti, zapuštenost graditeljskog naslje�a, nezadovoljavaju�a

opremljenost osnovnim uslugama i infrastrukturom te nesre�ena imovinska situacija

(zemljišni, gra�evni i ostali posjedi) imaju za posljedicu zapuštanje ruralnih naselja i gubitak

14

mla�eg i radno sposobnog stanovništva. Osnovno obilježje politike ruralnog razvoja je

nastojanje da se razvojno zaostajanje ruralnih podru�ja zaustavi u�inkovitim korištenjem svih

njihovih resursa. Hrvatska politika ruralnog razvoja svojim razvojnim dokumentima i

propisima slijedi europska usmjerenja. Model ruralnog razvitka ima za cilj zadržati

stanovništvo u ruralnim podru�jima, izjedna�iti kvalitetu života u ruralnim i urbanim

podru�jima, omogu�iti povratak stanovništva iz urbanih u ruralna podru�ja, pove�ati

konkurentnost proizvodnje i time stvoriti ve�i dohodak poljoprivrednih proizvo�a�a.

U nastavku rada je zemljovid kojim se prikazuje udio osoba starijih od 65 godina po

županijama u Republici Hrvatskoj.

Zemljovid 1: Udio osoba starijih od 65 godina, po županijama

Izvor: MZOP (http://www.mzopu.hr/), 2003

Kako je prikazano zemljovidom 1, u devet županija (42,9%) omjer starijih osoba u ukupnom

stanovništvu je ve�i od nacionalnog prosjeka, u 10 županija (47,6%) njihov je omjer oko

prosjeka i samo je u dvije županije (Grad Zagreb i Me�imurje) njihov udio niži. Puno ve�i

udio stanovništva od 65 i starijeg u ukupnom stanovništvu živi u zna�ajno ruralnim i pretežito

ruralnim regijama (npr. Sisa�ko – Moslava�koj, Karlova�koj, Li�ko – Senjskoj i Šibensko-

Kninskoj) u usporedbi s uglavnom urbanim podru�jima.

15

Stopa prirodnog rasta broja stanovnika i u ruralnim i urbanim podru�jima je negativna

posljednjih godina; do mnogo je ve�eg pada došlo u ruralnim podru�jima u odnosu na urbana.

U pretežito ruralnim podru�jima, negativni rast stanovništva je bio otprilike tri puta ve�i nego

u pretežito urbanim podru�jima. U nekim pretežito ruralnim županijama, npr. Sisa�ko –

Moslava�koj županiji, prirodna depopulacija u razdoblju 1998 - 2001 je bila otprilike pet puta

ve�i od hrvatskog prosjeka. Stopa prirodnog rasta stanovništva se znatno razlikuje me�u

regijama. U pretežito ruralnim podru�jima životni indeks (broj ro�enja na 100 umrlih) je

tijekom razdoblja 1998 - 2002 iznosio manje od 50, npr. u Li�ko – Senjskoj županiji, u

usporedbi s 100 - 112 u Zadarskoj županiji ili 100 - 120 u Dubrova�ko – Neretvanskoj

županiji.

Velika negativna stopa rasta ruralnog stanovništva je trend koji ima više razloga: niski

postotak žena reproduktivne dobi živi u ruralnim podru�jima, neodgovaraju�i životni uvjeti za

mlade obitelji, promjena životnog modela (sklonost manjem broju djece) ili ve�i udio

ekonomski aktivnih, mladih ljudi koji žele poslovnu karijeru u urbanim središtima. Iako se u

nekim državama EU negativna stopa rasta stanovništva podudara s pozitivnim trendovima u

gospodarstvu i u urbanim i ruralnim regijama, u Hrvatskoj je situacija druk�ija i

karakteriziraju je velike razlike što se ti�e mogu�nosti za gospodarski i društveni razvoj

regija. Sveukupno, postoji velika razliku izme�u stope gospodarskog rasta i stope rasta

stanovništva u ruralnim i urbanim podru�jima i/ili izme�u manje perspektivnih i

perspektivnijih ruralnih regija. Snažna negativna stopa rasta stanovništva koje živi u ruralnim

podru�jima je rezultat relativnog i/ili apsolutnog pogoršanja životnih uvjeta za mlade obitelji i

rastu�eg trenda seljenja u urbane centre ili perspektivnije ruralne/turisti�ke regije.

Prosje�na evidentirana situacija što se ti�e nezaposlenosti u ruralnim podru�jima se zna�ajno

ne razlikuje od one u urbanim podru�jima na županijskoj razini. Što se ti�e strukture ukupnog

stanovništva i nezaposlenih osoba, nema zna�ajne razlike izme�u ruralnih i urbanih podru�ja.

Ipak, u pretežito ruralnim podru�jima u nekim županijama, npr. Šibensko - Kninskoj,

Me�imurskoj ili Varaždinskoj, stopa nezaposlenosti je iznad 30%. Uzmemo li u obzir

prikrivenu zaposlenost, u smislu �lanova obitelji koji rade na obiteljskom gospodarstvu ili

honorarne zaposlenike koji nisu prijavljeni, situacija na tržištu rada u ruralnim podru�jima je

lošija od one dane u službenim statistikama. Na temelju analize podataka iz Popisa

stanovništva, koji se odnose na prihode i zapošljavanje u svakoj op�ini i gradu na županijskoj

razini, može se procijeniti kako je razina prihoda obitelji i ku�anstava u ruralnim podru�jima

niža u usporedbi s onima u urbanim podru�jima. Udio ljudi, kojima je prihod od posla

16

istovremeno glavni izvor sredstava za život mnogo je niža kod onih koji žive u ruralnim

podru�jima (29%) nego u urbanim (37%). Postotak onih �iji je izvor prihoda naknada za

nezaposlene je dvaput ve�i u ruralnim nego u urbanim podru�jima. U pretežito ruralnim

podru�jima, mnoga ku�anstva žive od ekstenzivne poljoprivrede kao glavnog izvora prihoda.

(Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske)

U nastavku se prikazuje tablica s osnovnim makroekonomskim pokazateljima za Republiku

Hrvatsku.

Tablica 3: Osnovni makroekonomski pokazatelji

Izvor: Državni zavod za statistiku, www.dzs.hr

Iz tablice 3 se može vidjeti koliko je u zadnjih par godina u Republici Hrvatskoj iznosio

BDP o stanovniku te kako se kretala stopa nezaposlenosti, inflacija, izvoz robe i usluga te

prosje�na bruto pla�a. Naime, BDP po stanovniku je od 2007. Do 2012. godine bio najniži

2007, a najve�i 2008. godine gdje se vidi najve�e pove�anje u tih zadnjih 5 godina i to za

9,62% . Stopa nezaposlenosti je najve�a zabilježena 2012. godine i to 15,8%, a najniža je bila

17

2010. godine, a isto tako u 2012. se bilježi najve�i izvoz robe i usluga koji je tada iznosio

43,5% udjela u BDP-u. Što se ti�e bruto pla�a, najve�a je bila 2010. godine i to 1054 eura, što

je za 0,95% više nego 2012. godine. Najniža bruto pla�a bila je 2007. godine kada je iznosila

961 euro.

Prema podacima dobivenim od Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, u kolovozu 2007.

godine, 47.716 podnositelja je ostvarilo pravo na socijalnu pomo�, a ukupno ih je bilo

105.755, dok je 2002. godine broj podnositelja iznosio 53.119 i 121.778 ukupno. U ve�ini

pretežito ruralnih podru�ja postotak ljudi koji su primali socijalnu pomo� bio je 3 do 4 puta

ve�i od državnog prosjeka. Najviše ih je bilo u Šibensko – Kninskoj županiji (9,4%),

Karlova�koj županiji (6,4%), Me�imurskoj županiji (4,9%), Viroviti�ko – Podravskoj (7,1%),

Sisa�ko - Moslava�koj (7,4%), Brodsko - Posavskoj (6,6%) i Osje�ko - Baranjskoj (12,8%).

(http://www.aik-invest.hr/o-hrvatskoj/)

2.4. Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske

Republika Hrvatska je suo�ena s novim izazovima u svom sadašnjem stadiju razvoja, u

procesu integracije s Europskom unijom te je važne korake za poljoprivredu i razvoj

gospodarstva u�inila ve� potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u listopadu

2001. i službenim podnošenjem zahtjeva za �lanstvo u velja�i 2003. godine. Dovršenje

Komisijinog postupka analize uskla�enosti propisa s pravnom ste�evinom EU, objavom

pozitivnog mišljenja - avisa o spremnosti Republike Hrvatske za �lanstvo u travnju 2004. utrt

je put po�etku pregovora o �lanstvu u Europskoj uniji, koji su službeno otvoreni 3. listopada

2005.godine.

Stupanjem u punopravno �lanstvo u Europskoj uniji, Republici Hrvatskoj otvorile su se

mogu�nosti korištenja strukturnih fondova Europske unije, uklju�uju�i i EAFRD, dok je u

pretpristupnom razdoblju, korištenjem pretpristupnih fondova za poljoprivredu i ruralni

razvoj, Republika Hrvatska stjecala neophodno iskustvo kroz pripremu programa za

poljoprivredu i ruralni razvoj koji sadrže na�ela programiranja mjera ruralnog razvoja,

njihove provedbe, pra�enja, kontrole i ocjene, koja su važe�a i za trenutne zemlje �lanice.

U tom kontekstu, donošenje Strategije ruralnog razvoja važan je doga�aj u ovom procesu, koji

je istican i od strane Europske unije kao prioritet. (http://www.mps.hr/default.aspx?id=3652)

18

U nastavku se analiziraju Strategija razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008. do 2013.

godine te Program ruralnog razvoja 2014.-2020. godine.

2.4.1. Strategija ruralnog razvoja RH za razdoblje 2008. – 2013. godine

„Strategija ruralnog razvoja RH 2008.-2013.“ usvojena je na sjednici Vlade RH 21.svibnja

2008. Njome su definirani strateški ciljevi ruralnog razvoja za razdoblje od 2008. – 2013.

godine. Ja�anje politike ruralnog razvoja dobiva na važnosti i uvrštava se me�u razvojne

prioritete EU-a. U pedesetak godina provedbe Zajedni�ke poljoprivredne politike (ZPP),

razvoj ruralnih prostora tradicionalno se oslanjao na poljoprivrednu proizvodnju kao glavnog

nositelja gospodarskog razvoja. Nakon suštinskih promjena provedenih 2003. - 2004., ZPP se

od politike podupiranja poljoprivredne proizvodnje preusmjerava prema pove�anju kvalitete

proizvoda, izazovima tržišta, korištenju novih razvojnih mogu�nosti i o�uvanju okoliša.

(http://www.mps.hr/default.aspx?id=13)

Države �lanice i regije dužne su osiguravati uravnoteženu provedbu politike ruralnog razvoja

primjerenom raspodjelom sredstva izme�u tri navedena tematska podru�ja. Dodatno je

potrebno osigurati i sredstva za provedbu inicijative LEADER. Taj europski model ruralnog

razvoja, pokrenut 1991. godine, zasniva se na pristupu odozdo prema gore („bottom up“),

uvažavanju lokalnih osobitosti i uspostavi lokalnih razvojnih partnerstva (lokalna akcijska

grupa – LAG) u kojem predstavnici sva tri sektora sudjeluju u razvoju i provedbi lokalne

razvojne strategije. Strategija se provodi projektima usmjerenim na rješavanje specifi�nih

lokalnih pitanja.

Pravni instrumentarij Zajednice osigurava cjelovitost politike ruralnog razvoja na �itavom

podru�ju Unije zajedni�kim strateškim smjernicama, financijskom podrškom novog

Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Provedbenom uredbom

Komisije. Zemlje �lanice u nacionalnim strategijama ruralnog razvoja razra�uju zajedni�ka

usmjerenja biranjem razvojnih mogu�nosti koje �e stvarati najve�u dodanu vrijednost na

razini Zajednice, na regionalnoj i nacionalnoj razini.

U strukturi ruralnih podru�ja i ruralnih ku�anstava poljoprivreda �ini samo jedan više ili

manje zna�ajan dio koji je �vrsto povezan s drugim gospodarskim djelatnostima, društvenim i

19

prirodnim okruženjem. Do sada se ve�ina pozornosti usmjeravala na poljoprivredne

probleme, a ne na sveukupnost ruralnog podru�ja, što treba mijenjati. Ciljevi i smjernice

djelovanja poljoprivredne politike odgovor su na potrebu unapre�enja stanja u sektoru, kako

bi se ispravno nosili s izazovima i poteško�ama koje nose me�unarodne integracije, što se

naro�ito odnosi na obveze Republike Hrvatske prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i na

kretanja Zajedni�ke poljoprivredne politike Europske unije.

Me�utim, ekonomski razvoj ruralnih podru�ja ne može se ostvariti usredoto�enjem samo na

poljoprivredni, šumarski ili ribarski sektor, odnosno ne smije se zanemariti sredina u kojoj se

takva proizvodnja odvija. Dugoro�ni održivi razvoj ruralnih podru�ja je strateški cilj

gospodarskog razvoja, budu�i da i drugi gospodarski i društveni sektori imaju veliki utjecaj na

razvoj ruralnih podru�ja, npr. infrastruktura, obrazovanje, promet i veze, razvoj malog i

srednjeg poduzetništva, razvoj uslužnih djelatnosti, turizam, zaštita okoliša, zdravstvo i

socijalna skrb, razvoj civilnog društva, itd.

Kod definiranja strategije razvoja valja imati na umu i ostale ciljeve kojima ciljevi ruralnog

razvoja moraju doprinijeti. Budu�i da nacionalni ciljevi razvoja postoje od 2005. može se

odrediti i tzv. hijerarhija ciljeva u svrhu boljeg razumijevanja i povezivanja sa odabranim

akcijama. Hrvatski Ured za strategiju razvitka u 2005. je izradio Nacionalnu strategiju razvoja

koja slijedi tri globalna cilja razvoja: (Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske)

1. postizanje ubrzanog rasta realnog BDP-a i zaposlenosti, kao i bolji životni standard u

usporedbi s bogatijim regijama Europe;

2. postizanje ve�e konkurentnosti nacionalnog gospodarstva u usporedbi s razvijenijim

regijama Europe;

3. smanjenje regionalnih nejednakosti unutar zemlje stvaranjem povoljnih uvjeta za

socijalno-ekonomski razvitak u najnazadnijim regijama.

U svrhu ostvarenja pretpostavki strategije definirani su strateški ciljevi ruralnog razvoja za

razdoblje od 2008. – 2013. godine koji odgovaraju gore navedenim globalnim ciljevima i

doprinose njihovom ostvarenju: (Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske)

• Poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i šumarskog sektora

• O�uvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i kulturnog

naslije�a

20

• Poboljšanje kvaliteta života u ruralnim podru�jima i proširenje gospodarskog

programa ruralnog gospodarstva

• Poboljšanje u�inkovitosti institucijsko okruženja .

Za provedbu mjera ruralnog razvoja osigurana su sredstva iz državnog prora�una koja

uklju�uju sredstva Ministarstva poljoprivrede, rudarstva i ruralnog razvoja (MPRRR) te

sredstva ostalih ministarstava, sukladno programu Vlade RH, u iznosima kako je prikazano u

tablici 4. Iz tablice vidimo da je za 2007. godinu osigurano 350 milijuna kuna, 2008. godinu

456 milijuna, a od 2009.-2013. godine, po 1.500 milijuna za svaku pojedinu godinu.

Tablica 4: Planirana sredstva u HRK

GODINA Planirana sredstva u HRK

2007. 350.000.000

2008. 456.000.000

2009. 1.500.000.000

2010. 1.500.000.000

2011. 1.500.000.000

2012. 1.500.000.000

2013. 1.500.000.000

Izvor: MPRRR, 2008.

IPARD programom omogu�uje se ulaganja u nove poljoprivredne sektore koji omogu�uju

ve�i broj potencijalnih korisnika. Time su osigurani uvjeti za bolju iskoristivost IPARD

sredstava u odnosu na SAPARD program. Korisnici IPARD programa su poljoprivredna

gospodarstva, trgova�ka društva registrirana za obavljanje djelatnosti trženja i prerade

poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredne zadruge, op�ine i gradovi do 10.000 stanovnika te

fizi�ke i pravne osobe u rangu mikrotrgova�kih društava u sustavu PDV-a. Za IPARD je u

razdoblju 2007. - 2011. osigurano 129,40 milijuna eura EU sredstava. Natje�aji po pojedinim

mjerama raspisuju se kontinuirano, a do 31. ožujka 2011. potpisana su 44 ugovora u

vrijednosti od 10,30 milijuna eura EU sredstava.

21

(http://www.safu.hr/datastore/filestore/10/Hrvatska_u_Europi_Europa_za_Hrvatsku_2_izdanj

e.pdf)

Tijekom 2011. godine ukupno je korisnicima IPARD programa ispla�eno 22.340.653,81

kuna. Od tog iznosa 75% sredstava, 16.755.490,34 kn povu�eno je iz prora�una Europske

unije, dok je 25% sredstava, 5.585.163,47 kn, bilo osigurano iz Državnog prora�una

Republike Hrvatske. Od ukupno ispla�enih sredstava za mjeru 101 „Ulaganja u

poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda zajednice“

ispla�eno je 10.442.399,66 kuna, dok je za Od ukupno ispla�enih sredstava za mjeru 103:

„Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih

aktivnosti i dostizanja standarda zajednice” ispla�eno je 11.898.254,15 kuna. (Izvješ�e o radu

APPRRR za 2011.godinu, Zagreb 2011.)

Naime, kako se ve� pomalo bližimo kraju 2013. godine iznesene su nove mjere i planovi za

razvoj ruralnih podru�ja u Republici Hrvatskoj pod nazivom „Program ruralnog razvoja

2014.-2020.“. Ministarstvo poljoprivrede je, u suradnji s županijskim odjelima za

poljoprivredu, tijekom ožujka i travnja organiziralo javnu raspravu o mogu�nostima ulaganja

koja �e poljoprivredi i ruralnom razvoju biti omogu�ena u sklopu novog Programa ruralnog

razvoja za razdoblje 2014. – 2020. godine, gdje su se prezentirale sve mjere novog programa

te �u nešto o tome spomenuti u idu�em potpoglavlju.

2.4.2. Program ruralnog razvoja 2014.-2020.

Financijska omotnica koju je Europska komisija kroz pristupne pregovore odobrila Hrvatskoj

za razvoj ruralnih podru�ja iznosi 333 milijuna eura godišnje i taj novac iz zajedni�ke

blagajne mogu�e je uzeti ve� od prvog dana 2014. godine. Naravno, uz uvjet da se za ova

sredstva apliciraju konkretno razra�eni i održivi projekti jer Komisija s iznimnom pozornoš�u

nadzire sve investicije za koje odobri nepovratna sredstva i ustanovi li nepravilnosti traži

povrat potpora. Ministarstvo poljoprivrede ponudilo je krajem ožujka na svojoj internetskoj

stranici na javnu raspravu novi „Program ruralnog razvoja za razdoblje 2014. - 2020.“ uz

najavu da �e sugestije za doradu programa primati do kraja travnja. U tom sedmogodišnjem

programu ponu�ena je 21 investicijska mjera s tim da nekoliko njih u sebi sadrži od dvije do

�ak 21 podmjere.

22

Radna verzija ruralnog programa za razdoblje 2014.-2020. otkriva da su najviši iznosi potpora

planirani za ure�enje šumskih prostora. U mjerama koje se odnose na ja�anje i razvoj

aktivnosti i projekata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru, komunalnoj i ostaloj

infrastrukturi te djelatnostima koje unapre�uju ukupan standard ruralnog prostora, potpore su

u rasponu od 3500 eura do �etiri milijuna eura, uz iznimku za navodnjavanje, za što se

tijekom programskog razdoblja može dobiti 15 milijuna eura, ali ne OPG-i i poduzetnici nego

lokalna i regionalna uprava. Istodobno, za izgradnju i unapre�enje šumske protupožarne i

ostale zaštitne infrastrukture mogu�e je dobiti �ak 30 milijuna eura te po 20 milijuna eura za

izgradnju sustava za prevenciju i nadzor šumskih požara, štetnika i bolesti, odnosno za

sanaciju i obnovu opožarenih šuma i za posljedice koje uzrokuju klimatske promjene.

Vlasnici šuma za preventivne šumsko-uzgojne radove i sli�ne aktivnosti �iji je cilj

spre�avanje prirodnih katastrofa mogu ra�unati na 10 milijuna eura, koliko se predvi�a i za

poboljšanje ekosustava. Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta u Hrvatskoj iznosi 2,7

milijuna hektara od kojih država preko Hrvatskih šuma gospodari s više od 2,1 milijun

hektara, a ostalih 580 tisu�a hektara u privatnom su vlasništvu. Umjesto ukupnog razvoja

zapuštenih ruralnih podru�ja država je, �ini se, naumila veliki dio novca potrošiti na ure�enje

i zaštitu šuma stavljaju�i na listu korisnika �ak i koncesionare lovišta.

(http://www.poslovni.hr/eu-fondovi/)

Jedna od navedenih mjera u Programu ruralnog razvoja 2014.-2020. je osnivanje

proizvo�a�kih grupa. U strukturi poljoprivrednih gospodarstava dominiraju mala

gospodarstva prosje�no velika do 3 hektara �ije površine �ine gotovo polovicu ukupno

obra�enog poljoprivrednog zemljišta te je cilj ove mjere je potaknuti osnivanje i rad grupa

proizvo�a�a, što �e dovesti do pove�anja koncentracije proizvodnje i ponude, te bolje

prilagodbe proizvodnje zahtjevima tržišta, a time i pove�anja dodane vrijednost u

poljoprivredi. Korisnici su proizvo�a�ke grupe priznate od Ministarstva poljoprivrede.

Potpora se odobrava za uspostavu proizvo�a�kih grupa koje su u rangu malih i srednjih

poduze�a. Ispla�uje se u godišnjim paušalnim iznosima na temelju ostvarenog prometa

proizvo�a�ke grupe i to tijekom pet godina od datuma priznavanja proizvo�a�ke grupe na

temelju njihovog poslovnog plana. Za osnivanje proizvo�a�kih grupa u prvoj godini ispla�uje

se potpora u iznosu 10% vrijednosti proizvodnje plasirane na tržište svojih �lanova u

trogodišnjem razdoblju koje prethodi godini pristupanja proizvo�a�koj organizaciji. Najviši

iznos potpore za svaku proizvo�a�ku grupu ne može biti ve�i od 100.000 eura godišnje.

23

Tako�er, jedna od važnijih mjera u programu je ja�anje suradnje u poljoprivredi,

prehrambenom lancu i šumarstvu. Dinami�ne promjene na globalnom tržištu, porast

konkurencije i promjene u poslovanju stvaraju nove izazove za OPG-e, mala i srednja

poduze�a. Struktura poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj koju uglavnom �ine mala

obiteljska gospodarstava sa slabom me�usobnom povezanoš�u i malim brojem zadruga

ukazuje na slabu suradnju proizvo�a�a. Cilj ove mjere je potaknuti udruživanje proizvo�a�a i

prera�iva�a koji individualno ne uspijevaju biti konkurentni. Potpora se daje kako bi se

olakšalo osnivanje zadruga, udruga i klastera i daljnje poslovanje te prilagodba zakonskim

propisima i zahtjevima tržišta i to tijekom maksimalno tri godine, a najve�i iznos je 200.000

eura za trogodišnje razdoblje. (http://www.poslovni.hr/eu-fondovi/za-razvoj-sela-eu-nudi-

333-milijuna-eura-kako-ih-potrositi-236832)

Poljoprivreda i njezin razvoj je veoma važan i ima veliki utjecaj na razvoj ruralnih podru�ja u

Republici Hrvatskoj. U idu�em poglavlju govorit �e se o zna�enju poljoprivrede, njenim

specifi�nostima, povijesnom razvoju te o razvoju ekološke poljoprivrede u Republici

Hrvatskoj. U cilju rasta i razvoja gospodarstva Republike Hrvatske analizirat �e se na koji

na�in potaknuti što kvalitetniju te konkurentniju poljoprivrednu proizvodnju te iskoristiti sve

resurse koji su na raspolaganju u Republici Hrvatskoj.

24

3. ZNA�ENJE I RAZVOJ POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Hrvatska je zemlja bogatih i kvalitetnih prirodnih resursa – zemljišta dobre plodnosti,

klimatskih pogodnosti i obilja vodenih resursa. Važnost poljoprivrede proizlazi ne samo iz

tradicionalne uloge osiguranja prehrambenih potreba stanovništva, ve� iz njene uloge u

o�uvanju ruralnog prostora, ekološke ravnoteže i održanju tradicijskih vrijednosti.

Osnovne prednosti hrvatske poljoprivrede su tri razli�ite geografske i klimatske cjeline-

ravni�arsko podru�je na sjeveru pod utjecajem kontinentalne klime, priobalno podru�je na

jugu pod utjecajem sredozemne klime te planinski prostor u središnjem dijelu Hrvatske.

Raznoliki tipovi klime, reljefa i tla omogu�uju proizvodnju širokog asortimana

poljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i industrijskih usjeva do vinograda te kontinentalnoga

i mediteranskog vo�a i povr�a. Niska razina zaga�enosti okoliša omogu�uje razvoj ekološke

proizvodnje. Na poljoprivredu se nadovezuje raznolika i razvijena prera�iva�ka i

prehrambena industrija, a poljoprivreda se nadopunjuje turizmom, još jednom zna�ajnom

gospodarskom granom. (Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske)

U ukupnom BDP-u, poljoprivreda i ribarstvo sudjeluju 7,6%. Od 3,15 milijuna hektara

poljoprivrednih površina, obraduje se 63%, a ostalo su pašnjaci. U privatnom vlasništvu je

80% od ukupne obradive zemlje. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano je i

raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države putem prodaje, zakupa i

koncesija. Ratarstvo pokriva doma�e potrebe za žitaricama i še�erom te ve�i dio potreba za

industrijskim biljem. Vinogradi se prostiru na 58.000 hektara, a proizvodnjom vina u

Hrvatskoj bavi se 30 ve�ih tvrtki, 35 zadruga i 250 obiteljskih proizvo�a�a. Za vina

autohtonih sorti grož�a iskazuje se sve ve�i interes na europskom i svjetskom tržištu.

Sto�arstvo je na ovim prostorima oduvijek imalo veliku važnost, a svjetski poznati proizvodi

te poljoprivredne grane su slavonski kulen, dalmatinski i istarski pršut te paški sir. Ribarstvo i

prerada ribe su tradicionalno najvažnije djelatnosti u priobalnom i oto�kom dijelu Hrvatske.

Proizvodnjom ribljih prera�evina bavi se više od 30 tvrtki, koje godišnje proizvedu oko 14

tisu�a tona prera�evina, od �ega oko 70% �ine konzervirane srdele. U 2003. g. proizvedeno je

4,4 tisu�e tona slatkovodne ribe, a ulov i proizvodnja morske ribe i ostalih morskih plodova

iznosili su više od 26 tisu�a tona. U 1997. godini zapo�elo se sa uzgojem tune za osigurano

25

japansko tržište. Rezultat te proizvodnje u prvih devet mjeseci 2004. g. je izvoz tuna u Japan u

vrijednosti od 37 milijuna USD ili 62% vrijednosti ukupnog izvoza svježih i zamrznutih riba

te se smatra jednim od zna�ajnijih izvoznih proizvoda.

Od ukupno 1,98 milijuna hektara šuma, 80% površina je u državnom, a ostatak u privatnom

vlasništvu. �etinja�e �ine 13% šumskog fonda dok su bukva i hrast najzastupljenije lista�e.

Industrija hrane, pi�a i duhana u ukupnom BDP industrije u Hrvatskoj sudjeluje sa 20,2%.

Tvrtke u hrvatskoj prehrambenoj industriji spadaju medu uspješnije u našem gospodarstvu.

Proizvodnja hrane, pi�a i duhana su djelatnosti koje, u usporedbi s drugim granama

prera�iva�ke industrije u Hrvatskoj, zapošljavaju najviše ljudi i ostvaruju najve�i ukupni

prihod. Svjetski poznati i najzna�ajniji izvozni proizvodi prehrambene industrije su vegeta,

keksi i vafli, punjena �okolada, konzervirane srdele, gotove juhe, maslinovo ulje, cigarete,

pivo i jaka alkoholna pi�a. (http://www.hr/hrvatska/gospodarstvo/poljoprivreda)

U nastavku poglavlja analizirat �e se pojam, podjela i specifi�nosti poljoprivrede.

3.1. Pojam, podjela i specifi�nosti poljoprivrede

U stru�noj literaturi nema jedinstvene i op�eprihva�ene definicije poljoprivrede. Pojedini

autori stavljaju naglasak na onaj dio definicije u kojem se nastoje odrediti specifi�na obilježja

poljoprivrede po kojima se ona razlikuje od ostalih privrednih djelatnosti.

Poljoprivreda je mijenjala svoj sadržaj, od pribavljanja hrane sabiranjem plodova divljih

biljaka i lovom pa do industrijalizacije poljoprivrede, tj. primjene industrijskog na�ina

proizvodnje u poljoprivredi, osobito u pojedinim granama sto�arstva te se na taj na�in

razvijalo definiranje pojma poljoprivrede. Ona se pojednostavljeno može definirati kao

gospodarska djelatnost u okviru koje se uzgajaju biljke i životinje u svrhu proizvodnje

proizvoda koji primarno zadovoljavaju prehrambene potrebe stanovništva. Primarnoj

poljoprivrednoj proizvodnji, koja se odnosi na uzgoj biljaka i životinja, dodaje se i prerada

njezinih proizvoda na vlastitom gospodarstvu u manjem opsegu i bez složene opreme, doma�a

prerada. Ukoliko se ta prerada obavlja industrijski, tada se govori o poljoprivrednoj industriji

(tekstilna, duhanska, prehrambena, industrija kože).

26

Od 50-ih godina po�ela se razvijati koncepcija tzv. agrobiznisa. Agrobiznis uklju�uje brojne i

raznorodne organizacijske jedinice kao što su mala gospodarstva i krupne korporacije,

marketinška i prera�iva�ka poduze�a, tvrtke koje poljoprivrednike opskrbljuju kreditima i

inputima industrijskog podrijetla, prometne organizacije, trgovine na malo, veletrgovine

prehrambenih i drugih proizvoda poljoprivrednog podrijetla. (Grahovac P., 2005., str.21)

Takvim obuhvatom poljoprivrednog sektora, njegov udio u ukupnom gospodarstvu je ve�i u

razvijenim nego u nerazvijenim zemljama, kao što je i ve�i u odnosu prema poljoprivredi u

njezinom užem odre�enju. Povezanost poljoprivrede s ostalim gospodarskim sektorima

ostvaruje se uglavnom putem prera�iva�ke industrije koja koristi proizvode poljoprivrednog

podrijetla kao sirovine. Prema Standardnoj me�unarodnoj klasifikaciji industrije (ISIC),

agroindustrijska proizvodnja obuhva�a: (Grahovac P., 2005., str.22)

• Industriju hrane, pi�a i duhana

• Industriju tekstila, obu�e, kože i odje�e

• Proizvodnju drveta i proizvoda od drva

• Proizvodnju papira i proizvoda od papira, grafi�ka djelatnost i izdavaštvo

• Prerada kau�uka.

Što se ti�e podjele poljoprivrednih proizvoda, oni se mogu, sukladno razli�itim kriterijima,

podijeliti u ve�i broj skupina. Ta podjela može se primjerice provesti na temelju primjene

uzgojnih metoda i agrotehnike- agrotehni�kih metoda. Prema njoj razlikuju se ratarstvo,

sto�arstvo, vo�arstvo, vinogradarstvo, travnji�arstvo kao temeljne grane poljoprivrede. One se

dalje dijele prema uzgajanju pojedinih biljaka, tj. životinja.

Kao drugi kriterij podjele, može se uzeti namjena proizvoda ili ekonomska podjela. S tog

stajališta razlikuju se žitarice, povr�e, sto�ni proizvodi itd. I jedna i druga podjela imaju

odre�ene manjkavosti, a i mogu�a je njihova kombinacija. Upravo takvo korištenje razli�itih

kriterija podjele stvara u pojedinim zemljama poteško�e prilikom me�unarodnog

uspore�ivanja podataka u strukturi poljoprivredne proizvodnje. Iz tog razloga, 1989.godine

uspostavljena je Me�unarodna standardna klasifikacija djelatnosti (ISIC) UN-a, a od

1995.godine za sve zemlje Europske Unije je obvezna op�a klasifikacija gospodarskih

djelatnosti (NACE). Republika Hrvatska od 1997.godine svoju statistiku uskla�uje sa

svjetskim standardima ISIC i standardima Europske Unije- NACE.

27

Rezultat toga jesu u nas uvedena Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD), prema kojoj se

poljoprivredna proizvodnja dijeli na �etiri skupine s odre�enim brojem podrazreda: (Grahovac

P., 2005., str.23)

• Uzgoj usjeva, vrtnog i ukrasnog bilja – uzgoj žitarica; povr�a, cvije�a, ukrasnog bilja i

rasada; uzgoj vo�a, oraha i sl. za napitke i za�ine (vinogradarstvo, uzgoj vo�a, oraha i

sl.)

• Uzgoj stoke, peradi i ostalih životinja – uzgoj goveda i proizvodnja mlijeka; uzgoj

ovaca, konja, koza, magaraca, mula i sl.; uzgoj svinja; uzgoj peradi, uzgoj ostalih

životinja

• Uzgoj usjeva i stoke (mješovita proizvodnja)

• Usluge u poljoprivredi, osim veterinarstva- uslužne djelatnosti u poljoprivrednoj

proizvodnji; usluge u sto�arstvu, osim veterinarskih.

Nacionalna klasifikacija djelatnosti (NKD) uskla�ena je sa statistikom EU- NACE do razine

razreda, a sa statistikom UN (ISIC) samo na razini ukupne proizvodnje primarnih

poljoprivrednih proizvoda. Uspostavljanje integralnog sustava statisti�ke klasifikacije pruža

mogu�nosti za me�unarodne komparativne analize poljoprivredne proizvodnje.

U nastavku rada je tablica 5 u kojoj je prikazana biljna proizvodnja po županijama od 2008.

do 2012. godine.

28

Tablica 5: Biljna proizvodnja po županijama

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, 2012.

U tablici 5 prikazana je biljna proizvodnja po županijama u Republici Hrvatskoj od 2008. do

2012.godine. Iz tablice se može vidjeti da je biljna proizvodnja oscilirala svake godine te da

se ukupna biljna proizvodnja svake godine pove�avala, tj. da je 2008. godine iznosila

10010,85 ha, a 2011. godine 32035,8016 ha. Nakon toga, 2012. godine smanjila se na

31903,59, tj. smanjila se za 0,41 %. Tako�er, može se vidjeti da je najve�u površinu za

proizvodnju biljnih proizvoda svih godina, osim 2008. godine kada je Sisa�ko-moslava�ka

županija imala naviše ha, ima Osje�ko-baranjska županija, a 2012. godine ona je iznosila

7608,04 ha, što je 69, 28 % više nego 2008. godine.

Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda sadrži odre�ena proizvodno-tehnološka i ekonomska

obilježja koja se nazivaju specifi�nostima poljoprivrede. Me�u temeljne �imbenike

proizvodnje ubraja se zemljište. Ono je nužan, nezamjenjiv te ograni�en faktor poljoprivredne

proizvodnje.

U ve�ini zemalja nema mogu�nosti za dodatno proširenje površina namijenjenih

poljoprivredi. Zbog izgradnje prometnica, zra�nih luka, industrija, naselja, gubi se velik dio

kvalitetnog zemljišta. Zato sve moderne zemlje ure�uju zakonom korištenje poljoprivrednog

29

zemljišta kao op�eg dobra. Tla koja imaju visoku prirodnu plodnost, omogu�uju uz razmjerno

niska ulaganja, postizanje visoke produktivnosti. Upravo zbog toga, zemljište je dar prirode

koje pridonosi uspješnosti razvoju poljoprivrede. Osim toga, bitan �initelj su i prirodni uvjeti

proizvodnje, kao što su voda, svjetlost, temperatura, tlo, reljef te konfiguracija zemljišta. Oni

utje�u na volumen i strukturu biljne proizvodnje, preko ratarske i na sto�nu, odnosno

cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivredna proizvodnja ima sezonski karakter. U svakom stadiju razvoja biljaka i

životinja zbivaju se odre�eni procesi koji utje�u na nastajanje novog proizvoda. Zato se

trajanje proizvodnje ne poklapa sa radnim periodom, jer potreba za radom javlja se samo u

odre�enim fazama razvoja biljaka. To je razlog nedovoljne zaposlenosti radne snage i nizak

stupanj korištenja proizvodnih sredstava. To je karakteristi�no više za biljnu proizvodnju,

nego sto�nu, u kojoj su manje razlike u trajanju radnog i proizvodnog procesa.

Sto�na proizvodnja podložna je manjim godišnjim oscilacijama nego proizvodnja biljnih

proizvoda, i to zato što se utjecaj promjena, ponajprije u koli�ini i rasporedu oborina, prenosi

na sto�nu proizvodnju preko žitarica koje služe kao sto�na hrana. Kretanje fizi�kog volumena

sto�ne proizvodnje pokazuje u dugim razdobljima pravilnosti pa se s toga govori o ciklus ima

sto�ne proizvodnje i sto�nog fonda.

Osim toga, bitan je i utjecaj cijena na poljoprivrednu proizvodnju. Taj utjecaj pak, zbog

naturalnog karaktera dijela poljoprivredne proizvodnje slabi. Tržište poljoprivrednih

proizvoda ima posebna obilježja u usporedbi sa ostalim segmentima tržišta. Što se ti�e ponude

poljoprivrednih proizvoda, ona je podložna velikim godišnjim oscilacijama i skoro se

prilago�ava promijenjenim tržišnim uvjetima. S druge strane, potražnja je stabilna, što

uzrokuje relativno nestabilne cijene poljoprivrednih proizvoda.

U nastavku rada prikazan je grafikon 1 na koji ukazuje na svrhu korištenja poljoprivrednih

površina te grafikon 2 kojim se prikazuje prirast stoke i peradi u 2011. godini u Republici

Hrvatskoj.

30

Grafikon 1: Poljoprivrena površina po kategorijama korištenja 2011. godine

Izvor: Statisti�ki ljetopis, 2012.

Grafikon 1 prikazuje poljoprivredne površine po kategorijama korištenja u Republici

Hrvatskoj te možemo vidjeti da najve�i udio poljoprivrednih površina zauzimaju oranice i

vrtovi (67,3%) te livade i pašnjaci (26,1%). Vo�njaci zauzimaju 2,5%, a vinogradi 2,4%

obradive površine. Najmanje zauzimaju povrtnjaci (0,3%) te rasadnici i košara�ka vrba

(0,1%).

31

Grafikon 2: Prirast stoke i peradi u 2011. godini

Izvor: Statisti�ki ljetopis, 2012.

U grafikonu 2 prikazano je koliki je bio prirast stoke u 2011. godini te se može vidjeti da je

najve�i prirast bio prirast svinja (44,6%). Prirast peradi bio je 27,2%, peradi 25,3%, a

najmanji je bio prirast ovaca sa 2,9%.

U Republici Hrvatskoj se, dakle, najviše poljoprivredne površine koristi za oranice i vrtove, tj.

ratarska proizvodnja okrenuta je tradicionalnim ratarskim kulturama kao što

su pšenica, kukuruz, še�erna repa, soja, suncokret i je�am, dok je u sto�arskoj proizvodnji

najzastupljenije svinjogojstvo i govedarstvo.

U sljede�em potpoglavlju analizirat �e se povijesni razvoj poljoprivredne proizvodnje u

Republici Hrvatskoj.

32

3.2. Povijesni razvoj poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj

Prve pisane tragove o poljoprivredi ostavili su brojni književnici, povjesni�ari, filozofi,

kroni�ari, putopisci. To su uglavnom zapisi koji daju pojednostavljenu i površnu sliku

poljoprivrede iz ondašnjeg doba. Interes za poljoprivredu se proširivao i produbljivao u dobu

kada su se pojavile teško�e u prehrani stanovništva te pojava gladi zbog nepovoljnih

klimatskih uvjeta, epidemija bolesti te raznih zbivanja itd. U novije doba, razlozi za ve�e

posve�ivanje poljoprivredi bili su složeniji i po sadržaju ekonomski. (Grahovac, P., str 34)

Povjesni�ari smatraju da su se Hrvati doselili u ove naše krajeve oko 630.godine te da

njihovim doseljavanjem na �itavom podru�ju nastaju velike promjene. Tada je razoren �itav

niz dalmatinskih gradova, a velik dio starosjedila�kog stanovništva bježi na otoke ili se

sklanja u neosvojene gradove. Neprijateljstva izme�u pridošlih Hrvata i starosjedilaca

romanskih gradova nastavljaju se sve do 19.stolje�a, a prvi objekti koji bi u takvim sukobima

stradali bili su poljoprivredni nasadi oko gradova.

�im su se Hrvati stalno nastanili po�eli su se baviti zemljoradnjom, a poznavali su osnovne

žitarice (raž, je�am, pšenicu, zob i proso), uzgajali su mahunarke(grah, bob, le�u), a poznavali

su i jabuke, kruške, trešnje, šljive i drugo vo�e. Poznavali su i osnovna poljoprivredna oru�a

kao što su plug, motika, lopata, kosa i srp. Sve do potkraj 18.stolje�a važnu ulogu u razvoju

ratarstva i vinogradarstva ima stvaranje novih obradivih površina. Najvažniji oblik širenja

oranica bilo je kr�enje šuma u šikara. Drve�e se na kr�evinama spaljivalo, a dobiveno je tlo

bilo neko vrijeme plodnije od starih oranica. U novoj domovini zatekli su praksu rimske

poljoprivredne tehnologije pa su uz svoja znanja morali prihvatiti i elemente romanskog

gospodarskog sustava. Budu�i da u pradomovini nisu poznavali vinovu lozu i maslinu, ovdje

je od domorodaca trebalo prihvatiti nove kulture i tehnike njihova uzgoja.

U prvim desetlje�ima nakon doseljavanja Hrvata prevladavalo je sto�arstvo. Uzgoju stoke

pogodovali su veliki pašnjaci, jer su velike površine zemlje za seobe ostale neobra�ene i

zapuštene. Uzgajali su se konji, mazge goveda, ovce, koze i svinje. (Defilippis J., str. 137)

Poljoprivreda se transformirala od tradicionalne, nerazvijene djelatnosti u suvremenu,

visokoproduktivnu i kapitalom intenzivnu proizvodnju u kojoj se sve više primjenjuje

industrijski na�in proizvodnje, osobito u uzgoju stoke. Istodobno, poljoprivreda se sve više

integrirala u tokove ukupnog gospodarskog i društvenog razvoja. Zbog toga je poljoprivreda

33

postajala sve manje samodostatna i sve više ovisna o razvoju industrije, trgovine, prometa,

nov�arskih institucija, znanosti, obrazovanja i dr. (�avrak V.at al, str 174.)

Tijekom prošlog stolje�a doma�a poljoprivreda prošla je kroz tri rata koji su ostavili duboke i

teške posljedice na volumen poljoprivredne proizvodnje. U prošlom se stolje�u proizvodnja

gotovo utrostru�ila, ali je u devedesetim godinama vra�ena nekoliko desetlje�a unazad.

Napredak u poljoprivredni nije bio jednak u svim ovim razdobljima. Spor, ali stabilan rast

poljoprivreda imala je prije Prvog svjetskog rata sa stopom rasta od 1,3% godišnje, no on je

presje�en Prvim svjetskim ratom pa je proizvodnja nakon rata, izme�u 1920. i 1924. bila za

skoro 8% ispod one razine koja je dostignuta u predratnom razdoblju od 1910. pa do 1914.

(�uli�, G., Povijesni kontekst razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj I.)

Prou�avaju�i statistiku može se do�i do mnoštva podataka koji mogu puno toga re�i o

promjenama koje su se dogodile u vidu korištenja poljoprivrednog zemljišta, kao i o

intenzitetu poljoprivredne proizvodnje. Do 1939. godine poljoprivreda je ostvarivala razvoj

širenjem poljoprivrednih površina i na marginalna tla, s obzirom da postoji višak

poljoprivrednog stanovništva koji ne može na�i posao u nepoljoprivrednim djelatnostima. U

drugom dijelu dvadesetog stolje�a dolazi do potpuno obrnute situacije: odlaskom seljaka u

gradove dolazi do napuštanja marginalnih zemljišta pa se sve manje koristi zemljišta za

poljoprivredu. Ekonomski napredak tako�er je diktirao tempo smanjivanja poljoprivrednih

zemljišta tako što se gradovi šire na njive u nekadašnjim predgra�ima, aerodromi se grade na

plodnim oranicama, ravnicama su provedene autoceste te korak po korak dolazi do

smanjivanja. Prava slika napuštanja poljoprivrede dobiva se tek ako se pogleda tablica 6 u

kojoj je prikazano korištenje poljoprivrednih površina tijekom 20. te po�etkom 21. stolje�a. .

34

Tablica 6: Poljoprivredne površine u Hrvatskoj tijekom 20. i po�etkom 21.stolje�a

Godine (u tisu�ama hektara) Bazni indeks

Verižni indeksi

Kategorija površina

1910. 1939. 1989. 2001. 2003. B=1910. -

Oranice i vrtovi

1.525 1.631 1.482 1.457 802 52,59 55,04

Vo�njaci 62 57 71 70 31 50 44,29

Vinogradi 133 110 73 59 28 21,05 47,46

Obradive površine

1.721 1.798 1.626 1.616 861 50,02 53,28

Livade 426 477 408 408 203 43,94 49,75

Pašnjaci 1.245 1.226 1.155 1.162 728 58,47 62,65

Poljoprivredne površine

3.448 3.526 3.244 3.156 1.064 30,86 33,71

Izvor: HZS, Popis poljoprivrede 2003.

U tablici 6 može se vidjeti da je 2001. godine od 1,457.000 hektara oranica i vrtova bilo je

zasijano samo 1,091.573 hektara što zna�i da je �ak �etvrtina oranica ostalo nezasijano. Skoro

tre�ina potencijalno visoko intenzivnih poljoprivrednih površina ostaje neiskorištena. Na

po�etku 20. stolje�a tradicionalni ugari i nezasijane površine �inili su svega 8,5% oranica.

Površine pod vinogradima, vo�njacima, livadama tako�er su smanjene za �ak 15%. Ako se

pogledaju �injenice dolazi se do zaklju�ka da u drugoj polovici prošlog stolje�a dolazi do

smanjivanja poljoprivrednog zemljišta za �ak 11% izme�u 1939. i 2001., a naro�ito onih pod

intenzivnim kulturama. Zasijane površine u istom razdoblju smanjile su se za �ak 30%. Od

1980. dolazi do ubrzanog napuštanja obrade zemljišta i otad zapo�inje negativni proces koji

nije zaustavljen. Popis poljoprivrednih površina iz 2003. govori o još strašnijim �injenicama

jer prema njemu u Hrvatskoj postoji svega 802.000 hektara oranica i 27.700 hektara

vinograda što nam govori o dubokoj krizi u kojoj se nalazi agrarni sektor.

35

Tablica 7: Pregled razvoja poljoprivrede

Izvor: Statisti�ki ljetopis, 2012

U tablici 7 može se vidjeti proizvodnja pšenice i kukuruza te uzgoj stoke i peradi unazad

dvadesetak godina te se može zaklju�iti da poljoprivredna proizvodnja iz godine u godinu

oscilira i mijenja se. Proizvodnja pšenice po ha bila je najve�a 2008. godine, dok je

proizvodnja kukuruza po ha najve�a bila 2005. godine. Najve�a promjena u koli�ini

proizvodnje pšenice bila je 1991. godine, kada je u Hrvatskoj bilo ratno stanje te je tada došlo

do smanjenja proizvodnje pšenice za 43,98%, tj. za 838 tona manje nego 1990.godine, tih

godina se tako�er bilježi i u proizvodnji kukuruza te uzgoju stoke i peradi. Zadnjih par godina

veliki pad proizvodnje može se zamijetiti sa 2009. na 2010. godinu kada je tome pridonijela

ekonomska kriza koja je zahvatila i Republiku Hrvatsku. Uzevši u obzir zadnjih par godina

(2006.-2011.) , vidimo da je 2009. godine bila najve�a proizvodnja pšenice, tj. u 2011. se

36

smanjila za 16,45 % u odnosu na 2009. godinu. Kukuruza se najviše proizvelo 2008. godine, i

to 2.505.000 tona na 8 ha zemlje, što je 30,77 % manje nego 2011.godine (1.734.000 t). Što se

ti�e uzgoja stoke i peradi, najve�i uzgoj svinja zabilježen je 2006. godine (1.489.000), što je

17,18 % manje nego 2011.godine, a dok je peradi 2009. godine bilo 11,72 % više nego 2011.

godine.

3.3. Razvoj ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj

Hrvatska je jedna od svega nekoliko zemalja na svijetu u kojoj ekološka poljoprivreda nije

zna�ajnije zaživjela. Dakako, ovo i nije neko iznena�enje, budu�i da Hrvatska nažalost još

uvijek oskudijeva i osnovnim znanjem i informacijama o ekološkoj poljoprivredi. Glede

ekološke poljoprivrede u našoj javnosti, znanstvenim i ostalim krugovima, stvorena se dva,

uglavnom suprotna gledišta. Jedni naime, zagovaraju ovakav na�in proizvodnje i u njoj, s

obzirom na današnju ekologiju i gospodarsku situaciju vide jedini ispravni put. Drugi,

suprotnog mišljenja, smatraju ideje o ekološkoj poljoprivredi �istom utopijom i pukim

željama.

Pod ekološkom, organskom ili biološkom poljoprivredom u široj javnosti se uglavnom misli

na tzv. proizvodnju „zdrave hrane“ tj. poljoprivrednu proizvodnju bez primjene agro-

kemikalija (mineralnih gnojiva, pesticida, hormona i sl.). Premda je ova definicija donekle

to�na i prihvatljiva, ipak, treba re�i da je ekološka poljoprivreda koncept poljoprivredne

proizvodnje koji je mngo složeniji i �ija bit nije samo u izostavljanju agrokemikalija, ve� u

sveukupnom gospodarenju kojim je to mogu�e posti�i. Tako�er, za ekološku poljoprivredu

možemo re�i da je to sustav poljoprivredne proizvodnje koji nastoji maksimalno iskoristiti

potencijale odre�enog ekosustava (autonomno gospodariti ekosustavom), odnosno

gospodarstva, stimuliraju�i, ja�aju�i i harmoniziraju�i biološke procese pojedinih njegovih

dijelova. Ideal eko-gospodarstva je gospodarstvo mješovitog tipa, s biljnom i sto�arskom

proizvodnjom, koje je organizirano na na�in da predstavlja harmoni�nu cjelinu koja

zadovoljava ve�inu potreba iz vlastitih izvora te minimalizira „uvoz“, unos istih sa strane, tj.

izvan samog gospodarstva.

Nadalje, važno je naglasiti kako smisao ekološke poljoprivrede nije u negiranju i odbacivanju

pozitivnih dostignu�a konvencionalne poljoprivrede, ve� u iznalaženju „ekološkijih“ rješenja

tamo gdje je to potrebno. Ekološka poljoprivreda isto tako nije povratak na staro

37

(poljoprivredu naših predaka), ve� dio suvremene poljoprivredne proizvodnje, trgovine,

agronomske znanosti te se upravo i temelji na njenim najnovijim spoznajama i dostignu�ima.

Stoga možemo re�i da se osnovna na�ela ekološke poljoprivrede sastoje u: (Znoar, D., str.20)

• Harmoniziranju i pravilnom gospodarenju glede gnoidbe, plodoreda, raznolikosti i

izbora kultura, sorti i pasmina, obrade tla te ja�anju otpornosti spram bolesti i štetnika,

a pri tome se naro�ito nastoji potaknuti aktivnosti bioloških procesa unutar samog

gospodarstva, u kojima sudjeluju mikroorganizmi te biljni i životinjski svijet;

• Brizi za pravilno uzdržavanje tla, o�uvanju i pove�anju njegove plodnosti i biološke

aktivnosti, sadržaja organske tvari i hraniva te poboljšanju strukture tla i borbi protiv

erozije;

• Gospodarenju koje isklju�uje ili samo iznimno dopušta upotrebu agrokemikalija

(mineralnih gnojiva, sinteti�kih sredstava za zaštitu bilja, sinteti�kih regulatora rasta,

hormona i sl.);

• O�uvanju raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta u prirodi (borba protiv genetske

erozije), kao i o�uvanju ostalih prirodnih bogatstava (podzemne vode) i pejzažne

raznolikosti;

• Proizvodnji kvalitetnijih, a time i zdravijih namirnica. (konzumiraju�i ovakve

namirnice ja�a se radni i duhovni potencijal pojedinca te smanjuju izdaci za zdravstvo)

• Mjerama kojima se nastoji posti�i zadovoljavaju�i ekonomski uspjeh poljoprivrednog

gospodarstva i smanjiti njegovu ovisnost o industriji i njenim proizvodima;

• Smanjenju i minimaliziranju utroška energije, tj. fosilnih goriva i ostalih

neobnavljaju�ih resursa u prirodi (plin, nafta, treset i dr.);

• Podizanju socijalnog, gospodarskog i intelektualnog položaja seljaka;

• Razvijanju zdravih, socijalnih i bratskih inpulsa me�u ljudima;

• Njegovanju razumijevanja za prirodu, njenih ritmova i zakona; o�uvanju i suradnji s

prirodom te njegovanju estetike i smisla za dobro i lijepo;

• Stvaranju spone za novi, druga�iji odnos izme�u �ovjeka i prirode, i to na na�elima

duhovnosti i holizma, a ne materijalizma i redukcionizma.

38

Uzimaju�i sve u obzir može se re�i da je ekološka poljoprivreda sustav poljoprivrednog

gospodarenja koji teži eti�ki prihvatljivoj, ekološki �istoj, socijalno pravednoj i gospodarski

isplativoj poljoprivrednoj proizvodnji. (Znoar, D., str.20)

Ekološka poljoprivreda je u potpunosti integrirana u politiku ruralnog razvoja i ima strateško

dugoro�no zna�enje za održivi razvitak hrvatskog ruralnog prostora i poljoprivrede, što �e se

posebice odraziti od 2011. godine kroz mjere agro-okolišnih potpora. Naime rije� je o

mjerama za koje se o�ekuje da �e još više dobiti na zna�enju u financijskoj perspektivi EU

nakon 2013. godine kroz predvi�eno „ozelenjivanje“ Zajedni�ke poljoprivredne politike EU.

Ekološka poljoprivreda je partner za održivu budu�nost Hrvatske. (Akcijski plan razvoja

ekološke poljoprivrede za razdoblje 2011.-2013.)

Tablica 8: Površine u ekološkoj poljoprivredi u Republici Hrvatskoj

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, 2012.

U tablici 8 prikazane su površine u Republici Hrvatskoj koje su obra�ivane na ekološki na�in.

Iz njih možemo vidjeti da se ekološka proizvodnja s godinama pove�avala. Naime, ima

oscilacija iz godine u godinu kod svakog od segmenata poljoprivrednih djelatnosti, ali

generalno gledaju�i svake godine se ekološki obra�ena površina pove�ala. Tako vidimo da se

od 2005. godine, kada je bilo ukupno 3184 ha zemlje obra�ivano na ekološki na�in, do 2012.,

znatno pove�ao udio ekološki obra�enih površina te iznosi 31903,59 ha, tj. do 2012. godine se

39

skoro udesetostru�ila koli�ina ekološki obradivih površina. Najve�i porast se može vidjeti na

oranicama, vo�njacima i ljekovitom bilju. Ljekovito bilje bilježi jako veliku pozitivnu razliku

od 2007. godine (214,14 ha) do 2012. godine (1159,03 ha). To je pozitivan porast za RH te bi

bilo dobro kada bi se taj trend nastavio i idu�ih godina.

Unaprijediti kvalitetu života i održivi gospodarski razvitak ruralnih podru�ja i osigurati

socijalni, kulturni i demografski oporavak hrvatskog sela temeljni su ciljevi Akcijskog plana

razvoja ekološke poljoprivrede. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

prepoznalo je ekološku poljoprivredu kao bitan poduzetni�ki koncept koji takve ciljeve može

ostvariti i istovremeno biti u suglasju sa zaštitom prirode i okoliša i održanjem biološke

raznolikosti. Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede ozna�ava vrlo važan korak naprijed

u potpori nacionalnoj ekološkoj proizvodnji hrane. Osnovni cilj je pove�anje udjela površina

pod ekološkom poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj do 2016.

godine na 8%. Temelj ovakve projekcije razvoja je zabilježeni trend porasta površina pod

ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj u razdoblju od 2006.-2009. godine od prosje�no 33%

godišnje, odnosno s 6.008 ha u 2006. na 14.193 ha poljoprivrednog zemljišta u 2009. godini.

(http://www.mps.hr/default.aspx?id=7882)

Svrha Akcijskog plana je održivo poticanje bržeg razvoja ekološke poljoprivrede i

proizvodnje hrane u Hrvatskoj u razdoblju od 2011. do 2016. godine, a što uklju�uje

ekološku, biljnu i sto�arsku proizvodnju uklju�uju�i akvakulturu te preradu hrane te ima za

cilj utvrditi što je potrebno kako bi se osigurao stabilan i dugoro�an rast sektora ekološke

poljoprivrede. On postavlja niz akcija odnosno mjera kojima �e odgovorni sudionici poticati

razvoj ekološke poljoprivrede a što �e imati za cilj: (Akcijski plan razvoja ekološke

poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016.)

1. educiranje i informiranje ekoloških proizvo�a�a za stjecanje potrebnih znanja i

informacija nužnih za uspješno poslovanje na gospodarstvima;

2. potaknuti sve sudionike u lancu ekološke proizvodnje u stvaranju partnerskog odnosa

(privatno–javno partnerstvo, lokalna uprava - škole, vrti�i-);

3. održati i potaknuti povjerenje i svijest potroša�a o ekološkim proizvodima, to�nim

informacijama o na�inima i ciljevima ekološke proizvodnje, zna�aju i kvaliteti

ekološkog proizvoda te njihovom ozna�avanju;

40

4. potaknuti preradu ekološke hrane uklju�ivanjem velikih gospodarskih subjekata u cilju

dobivanja visokovrijednih proizvoda s dodanom vrijednoš�u te pove�anja

konkurentnosti ekoloških proizvoda;

5. uspostaviti sinergiju s turisti�kim sektorom osobito u plasmanu ekoloških proizvoda;

6. potaknuti stru�nu i znanstvenu javnost da istraživa�kim i znanstvenim radom

verificiraju zna�aj i prednosti ekološke poljoprivrede.

Prema službenim FiBL/IFOAM podacima („The World of Organic Agriculture – Statistics &

Emerging Trends 2010“) iz velja�e 2010. godine, u 2008. godini ekološku poljoprivredu

prakticiralo je oko 1,4 milijuna certificiranih proizvo�a�a iz 154 od 196 država svijeta na

ukupnoj površini od 35 milijuna hektara. Ukupni globalni porast površina pod ekološkom

poljoprivredom iznosio je blizu 3 milijuna hektara ili 9% više u odnosu na 2007. godinu, a

zabilježen je u svim regijama svijeta, �ime se dugogodišnji globalni trend porasta ekološke

poljoprivrede nastavio. Najviše certificiranih površina pod ekološkom poljoprivredom u 2008.

godini zabilježeno je u Oceaniji (poglavito u Australiji) - 12,1 milijuna hektara (34,6%

svjetskih površina), a slijedile su je Europa sa 8,2 milijuna hektara (23,4%) i Latinska

Amerika sa 8,1 milijuna hektara ili 23,1 %. (Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u

Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016.)

Od ukupnih europskih površina pod ekološkom poljoprivredom u 2008. godini na površine u

okviru Europske unije je otpadalo 7,539.763 hektara ili 92,2%, a što je predstavljalo 4,27% od

ukupnih poljoprivrednih površina u EU. Certificiranih eko-proizvo�a�a u EU iste godine bilo

je 196.649 ili 88,4% u cijeloj Europi. Unato� nesumnjivim prirodnim preduvjetima za

razvitak ekološke poljoprivrede, a posebice jasno izraženoj agroekološkoj raznolikosti

nacionalnog poljoprivrednog prostora, mora se konstatirati kako Hrvatska ulazi u skupinu

rijetkih europskih zemalja u kojima je ovaj vid poljoprivredne proizvodnje još uvijek

nedovoljno razvijen. Iako se o proizvodnji takozvane "zdrave hrane" gotovo svakodnevno

piše i govori, �injenica je da u ovom trenutku mali broj hrvatskih proizvoda može nositi znak

„ekoproizvoda”. Ipak, optimizam budi �injenica da broj registriranih hrvatskih ekoloških

proizvo�a�a neprestano raste. Krajem 2009. godine broj upisanih proizvo�a�a u Upisniku

proizvo�a�a u ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se vodi u

MPRRR bio je 817, a u ljeto 2010. godine više od 1.000 ekoloških proizvo�a�a. (Akcijski

plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016.)

41

Krajem 2009. godine u Hrvatskoj je bilo registrirano 14.193 ha poljoprivrednog zemljišta pod

stru�nim nadzorom, uklju�uju�i i površine u prijelaznom razdoblju (70%). U strukturi

poljoprivrednog zemljišta su prevladavale oranice 9.766 ha ili 68,8%, a potom livade i

pašnjaci 1.998 ha ili 14,1% dok su površine pod trajnim nasadima vo�njaka 1.264 ha 8,9%,

maslinika 228 ha ili 1,6% i vinograda 191 ha ili 1,3% još uvijek nedovoljne. Ljekovito bilje se

uzgajalo na 279 ha ili 2,0%, a povr�e na više nego skromnih 65 ha ili 0,5%, što se može

vidjeti na grafikonu 3. Od orani�nih kultura dominatno su se proizvodile one kulture koje su

bile korištene za hranidbu doma�ih životinja, poput lucerne i djetelinsko-travnih smjesa 5.834

ha ili 57,7% i sve vrste žitarica 3.464 ha ili 34,3%. Na preostalim površinama svega 8%

uzgajale su se uljarice 415 ha te izuzetno malo mahunarke 17 ha i korjenasto bilje 11 ha.

(Akciski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2011.-2016.)

Grafikon 3: Struktura površina u ekološkoj poljoprivredi Hrvatske, 2009

Izvor: Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede, 2011.

Regionalno, najviše registriranih površina pod stru�nim nadzorom zabilježeno je u Osije�ko-

baranjskoj 3.694 ha i Sisa�ko-moslava�koj županiji 2.526 ha te Brodsko-posavskoj 1.330 ha,

Požeško-slavonskoj 1.240 ha i Zagreba�koj županiji 1.150 ha. Skupinu županija s najmanjim

42

površinama pod stru�nim nadzorom �inile su: Primorsko-goranska 98 ha, Koprivni�ko-

križeva�ka 83 ha, Varaždinska 74 ha, Krapinsko-zagorska 20 ha i Dubrova�ko-neretvanska

županija 17 ha te Grad Zagreb 24 ha. Prema broju registriranih ekoloških proizvo�a�a u 2009.

godini prva je bila Sisa�ko-moslava�ka županija sa 123 upisana u Upisniku proizvo�a�a u

ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a slijedile su je Osije�ko-

baranjska 116, Zagreba�ka 84 i Bjelovarsko-bilogorska županija 61. Grad Zagreb imao je 57

registriranih proizvo�a�a, ali se njihova proizvodnja u najve�em broju odvija u ostalim

dijelovima Hrvatske.

Idealno ekološko poljoprivredno gospodarstvo je mješovito gospodarstvo na kojemu se

provodi uravnotežen uzgoj bilja i životinja. Na žalost, ekološka sto�arska proizvodnja u

Hrvatskoj još uvijek je nedostatno razvijena.

Ipak, može se konstatirati da je u 2009. godini zabilježen zna�ajan porast broja goveda,

kopitara, ovaca i svinja u ekološkom uzgoju u odnosu na 2007. godinu, što možemo vidjeti na

grafikonu 4. Porast bi vjerojatno bio i ve�i da u 2009. godini nisu ukinute dodatne potpore za

ekološki uzgoj životinja koje su u prosjeku bile više za 30% od potpora za konvencionalni

uzgoj. S druge strane, zabilježen je osjetan pad broja koza, peradi (pojava pti�je gripe) i

košnica p�ela.

Grafikon 4: Ekološki uzgoj stoke u Hrvatskoj od 2005.-2009. godine

Izvor: Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede, 2011.

43

Poput ve�ine sli�nih akcijskih planova u drugim europskim državama i hrvatski ima

zacrtan op�i kvantitativni cilj porasta površina pod ekološkom poljoprivredom u ukupnim

poljoprivrednim površinama, uklju�uju�i pašnjake i šume. Projekcija Akcijskog plana razvoja

ekološke poljoprivrede u RH predvi�a konstantan porast udjela površina pod ekološkom

poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj u navedenom razdoblju

do krajnjih 8% u 2016. godini. Temelj ovakve projekcije razvoja je zabilježeni trend porasta

površina pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj u razdoblju od 2006.-2009. godine od

prosje�no 33% godišnje. Ako se uzme u obzir da je 14.193 ha poljoprivrednog zemljišta pod

stru�nom kontrolom u 2009. godini bilo �etverostruko više u odnosu na 2005. godinu,

razdoblje 2006.-2009. godine može se smatrati dugo o�ekivanom pozitivnom prekretnicom

nakon neobjašnjivog dvogodišnjeg trenda smanjenja površina u hrvatskoj ekološkoj

poljoprivredi tijekom 2004. i 2005. godine.

Jedan od ve�ih problema poljoprivrede u Hrvatskoj je to što je previše orijentirana na

tradicionalne proizvodnje velikih kultura, u kojima u pravilu nema velike zarade pogotovo

unutar tržišta Europske unije. Promjena strukture proizvodnje te poticanje pravca zdrave

hrane i ekološke proizvodnje je sigurno perspektiva za hrvatsku poljoprivredu. Europska unija

donosi sa sobom i cijeli sustav poticanja poljoprivrednih proizvo�a�a, i to upravo proizvo�a�a

zdrave, ekološke hrane. Razvoj ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj dao bi, dakle,

dobre smjernice za razvoj Hrvatske u EU.

U sljede�em poglavlju analizirat �e se perspektive Hrvatske poljoprivrede u Europskoj uniji.

44

4. PERSPEKTIVE HRVATSKE POLJOPRIVREDE U EU

Poljoprivreda ima važnu ulogu u ukupnom nacionalnom gospodarstvu i razvitku Republike

Hrvatske. Iako apsolutne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje (u što su uklju�eni lov,

šumarstvo i ribarstvo) bilježe permanentni rast (sa 11,2 milijarde kuna u 2000. godini na 15,6

milijardi kuna u 2006. godini – pove�anje od 39%), udio u ukupnom BDP pada (sa 7,4% u

2000. godini na 6,2% u 2006.godini), a preliminarni podaci za 2007. godinu pokazuju da je taj

udio pao ispod 6% (5,9%). Kada se uklju�i vrijednost proizvodnje prehrambene i duhanske

industrije, rije� je o oko 9,5% BDP RH. (Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske)

Broj zaposlenih osoba u poljoprivredi i prehrambenoj industriji u 2007. godini iznosi oko 120

tisu�a, odnosno 8,5% od ukupnog broja zaposlenih i tako�er pokazuje tendenciju pada u

primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (4% u odnosu na 2006. godinu), dok u prehrambenoj

industriji nije bilo ve�ih promjena. S obzirom da su ovdje sukladno statisti�kom obuhvatu

uklju�eni i zaposleni u pravnim osobama i obrtu u djelatnosti šumarstva i lovstva, stvarni broj

onih koji se bave poljoprivredom je nešto manji. Od 120 tisu�a zaposlenih, u industriji hrane,

pi�a i duhana zaposleno je oko 45 tisu�a djelatnika (17% od ukupno zaposlenih u

prera�iva�koj industriji) a ova djelatnost, u usporedbi s drugim granama prera�iva�ke

industrije u Hrvatskoj, ostvaruje najve�i ukupni prihod i najve�u dobit.

Prema Upisniku poljoprivrednih gospodarstava, u 2008. godini upisano je 177.003

poljoprivrednih gospodarstava, od �ega 97% otpada na obiteljska poljoprivredna

gospodarstva. Otprilike polovica od ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava odnosi se

na komercijalna gospodarstva ili ona koja ostvaruju poticaje. Druga polovica odnosi se na

poljoprivredne proizvo�a�e manjeg obujma proizvodnje, koji proizvode za vlastite potrebe i

dijelom za prodaju na tržištu. (Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske)

U ovom poglavlju analizirat �e se trgovinski odnosi Republike Hrvatske s ostalim zemljama

te prednosti i izazovi koji o�ekuju poljoprivredu u Hrvatskoj ulaskom u Europu. Nadalje, u

ovom poglavlju istražuje se prora�unsku perspektiva za Republiku Hrvatsku nakon ulaska u

EU.

45

4.1. Trgovinski odnosi Hrvatske i EU

Trgovina pove�ava svjetski rast na dobrobit svih. Potroša�ima donosi ve�i izbor proizvoda

izme�u kojih mogu birati. Natjecanje izme�u uvoznih i lokalnih proizvoda snižava cijene i

podiže kvalitetu. Liberalizirana trgovina omogu�uje naju�inkovitijim kompanijama Europske

unije da se pošteno natje�u sa svojim konkurentima u drugim zemljama. Kako bi pomogla

zemljama u razvoju, EU je spremna otvoriti svoje tržište njihovom izvozu, �ak i ako one ne

mogu uzvratiti istom mjerom. Uklanjanje prepreka trgovini unutar EU-a zna�ajno je

doprinijelo njezinom napretku te je oja�alo posve�enost globalnoj liberalizaciji.

(http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=103)

Hrvatska je prve ugovore o slobodnoj trgovini po�ela primjenjivati u drugoj polovici 1990-tih

godina (s Makedonijom od sredine 1997., a sa Slovenijom od 1998. godine). Me�utim, ve�a

liberalizacija poljoprivredne trgovine nastupila je nakon ulaska RH u Svjetsku trgovinsku

organizaciju u studenom 2000. godine.

Protokolom o pristupanju RH Marakeškom ugovoru o osnivanje Svjetske trgovinske

organizacije (Narodne novine – Me�unarodni ugovori br. 13/2000) utvr�ene su, izme�u

ostalog:

• najviše dozvoljene visine carina koje Hrvatska može primjenjivati pri uvozu

poljoprivrednih, prehrambenih i ribarskih proizvoda;

• uvjeti povlaštenog uvoza za pojedine proizvode u okviru tzv. carinskih kvota;

• zabrana korištenja izvoznih subvencija.

Ulaskom u Svjetsku trgovinsku organizaciju Hrvatska se tako�er obvezala na poštivanje svih

sporazuma koje su sklopile zemlje �lanice ove organizacije, uklju�uju�i Op�i sporazum o

carinama i trgovini, Sporazum o poljoprivredi, Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih

mjera, Sporazum o zaštitnim mjerama, te niz drugih. Stoga su hrvatski propisi koji ure�uju

na�in zaštite doma�eg tržišta od nelojalne uvozne konkurencije, npr. Uredba o mjerama

zaštite doma�e proizvodnje od prekomjernog uvoza (Narodne novine 73/2002, 33/2003) te

Uredba o postupku i na�inu utvr�ivanja antidampinške i kompenzacijske pristojbe (Narodne

novine 139/2004), uskla�eni s odgovaraju�ih odredbama Svjetske trgovinske organizacije.

Nakon pristupanja Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji uslijedila je faza dosta

intenzivnih pregovora s našim najvažnijim trgovinskim partnerima, kako bi se u okviru

46

dvostranih ili višestranih ugovora o slobodnoj trgovini omogu�io povoljniji plasman hrvatskih

proizvoda na stranim tržištima.

Za Hrvatsku su bili posebno važni pregovori s Europskom komisijom i zemljama u

susjedstvu, zbog obujma trgovinske razmjene koji ostvarujemo s tim zemljama, kao i zbog

važnosti sveukupnih odnosa s njima. Stoga je u listopadu 2001. godine sklopljen Sporazum o

stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kojim se, izme�u ostalog, ure�uju trgovinski odnosi sa

državama �lanicama EU-a. Od potpisivanja SSP je doživio nekoliko izmjena i nadopuna.

Tako su Dodatnim protokolom o vinu i alkoholima (Narodne novine 14/2002) utvr�ene

uzajamne trgovinske koncesije za odre�ena vina i alkoholna pi�a, te uzajamno priznavanje,

zaštita i kontrola imena vina i oznaka alkoholnih i aromatiziranih pi�a. Trgovinske odredbe

SSP-a mijenjane su i nakon zadnja dva kruga proširenja EU u 2004. i 2007. godini.

S državama u regiji Hrvatska je u prosincu 2006. godine zaklju�ila Ugovor o izmjeni i dopuni

i pristupanju Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006), koji je na

snagu stupio 22. kolovoza 2007. godine. CEFTA 2006 ure�uje trgovinske odnose izme�u 8

stranaka: Hrvatske, Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Moldove, Crne Gore, Srbije i

Kosova. Hrvatska je osim toga sklopila ugovore o slobodnoj trgovini sa �lanicama EFTA-e

(Islandom, Lihtenštajnom, Norveškom i Švicarskom) te Turskom. Stoga RH danas

primjenjuje ugovore o slobodnoj trgovini s 39 europskih zemalja te s njima ostvaruje

približno 80% od ukupne poljoprivredno-prehrambene razmjene. U pravilu se, zbog

osjetljivosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, ugovorima o slobodnoj trgovini ne

utvr�uje puna liberalizacija za sve poljoprivredne, prehrambene i ribarske proizvode. Umjesto

toga, koncesije se dogovaraju posebno za svaki proizvod te mogu biti u obliku ukidanja

postoje�ih osnovnih carina, sniženja osnovnih carina ili snižene carine za odre�enu koli�inu

proizvoda (carinska kvota). (http://www.mps.hr/default.aspx?id=5882)

Republika Hrvatska je do sad, unato� zna�ajnim proizvodnim potencijalima, još uvijek neto

uvoznik hrane. Usporedba stopa rasta izvoza, uvoza i bilance u razdoblju 2000.-2003 i 2004.-

2007 pokazuje da je stopa rasta izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda bila 87,3%,

dok je uvoz rastao po stopi od 85,0%. Gotovo identi�ne prosje�ne stope rasta izvoza i uvoza

rezultirale su pogoršanjem bilance za 81,8%, odnosno bitno bržim rastom deficita u

apsolutnom iznosu. Me�utim, u zadnjih deset godina udio poljoprivredno-prehrambenog

deficita u ukupnom nikada nije premašio 9% (8,7% u 1998. godini), a u 2007. godini iznosio

je samo 6,2%.

47

Isto tako, prosje�an stupanj pokrivenosti uvoza izvozom za poljoprivredno-prehrambene

proizvode zadnjih je deset godina uvijek bio viši od prosjeka za ostale proizvode. Tako je u

zadnjem �etverogodišnjem razdoblju u poljoprivredi iznosio 58,5% a za ostale proizvode

47,0%, dok je u 2007. godini iznosio 61,4% u poljoprivredi a 46,6% za ostale proizvode.

Najvažnija izvozna odredišta u 2007. su tržišta susjednih zemalja: Bosna i Hercegovina

(32%), Italija (16%), Slovenija (9%), Srbija (6%) te tržište Japana (5%) zahvaljuju�i izvozu

tuna. U strukturi uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prema zemljama podrijetla

dominiraju europske zemlje: Italija (12%), Njema�ka (11%), Ma�arska (7%) i Nizozemska

(7%) iz kojih se uvozi više od tre�ine ukupne vrijednosti uvezenih proizvoda. Najvažniji

izvozni proizvodi u 2007. su: rafinirani bijeli še�er (15,1%), cigarete (7,9%), pšenica (7,6%),

Vegeta i pripravci za juhe (4%), pivo (2,4%), tune (1,8%) i dr., dok su najvažniji uvozni

proizvodi: živa goveda (3,3%), svinjsko meso (3,1%), uljane poga�e (2,5%), še�er (2,5%),

kava (2,1%), ostali sir (2%), i dr. (Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske)

U proizvodnji pšenice i kukuruza, kao i u proizvodnji mesa peradi, jaja, meda, vina i

mandarina Hrvatska je u suvišku ili na pragu samodostatnosti. Manjkavost RH iskazana je

kod ve�ine poljoprivrednih proizvoda, posebice kod gove�eg i svinjskog mesa, mlijeka,

povr�a i vo�a. (Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske)

Nadalje, što se ti�e priprema Hrvatske za Europsku uniju RH je prije pristupanja morala sa

EU sklopiti Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kako bi se uskladila te uredila sva

gospodarska i politi�ka podru�ja. Jedno od najzna�ajnijih podru�ja djelovanja institucija

Europske unije, kako u smislu obuhvata zajedni�ke pravne ste�evine, tako i u smislu udjela u

EU prora�unu, predstavljaju Zajedni�ka poljoprivredna politika, Zajedni�ka ribarska politika

te Zajedni�ka politika zaštite potroša�a i javnog zdravlja.

Zajedni�ka poljoprivredna politika (ZPP), jedna od najstarijih zajedni�kih politika EU, 2003.

godine je prošla kroz zadnju od niza velikih reformi. Cilj reforme iz 2003., koja je bila

uzrokovana pregovorima unutar Svjetske trgovinske organizacije, ali i novim prioritetima

stanovnika Unije, je tržišna orijentacija poljoprivredne proizvodnje uz poštivanje pravila o

zaštiti okoliša i zdravstvene ispravnosti, što bi u kona�nici trebalo rezultati konkurentnijom i

održivom poljoprivrednom proizvodnjom. Klju�ni instrumenti kojima se ti ciljevi žele posti�i,

a koji se u državama �lanicama uz odre�ena prijelazna razdoblja primjenjuju od 2005. godine,

su: izravni poticaji nevezani za proizvodnju, ispunjavanje preduvjeta za dobivanje poticaja te

mjere ruralnog razvoja.

48

Izravni poticaji, u obliku jedinstvenih pla�anja po gospodarstvu, imaju za cilj odvojiti poticaje

od poljoprivredne proizvodnje i na taj na�in usmjeriti poljoprivredne proizvo�a�e na

proizvodnju u skladu sa tržišnim potrebama. Preduvjeti za dobivanje poticaja se odnose na

ispunjavanje propisanih standarda u podru�ju zaštite okoliša, sigurnosti hrane, identifikacije i

registracije životinja, prijavljivanja bolesti i dobrobiti životinja. Poljoprivredne površine se

moraju obra�ivati u skladu s dobrom poljoprivrednom i ekološkom praksom. Tre�i klju�ni

instrument novog ZPP-a je ja�e izražena politika ruralnog razvitka kojom se, osiguranjem

ve�eg iznosa prora�unskih sredstava (izme�u ostalog i smanjenjem izravnih pla�anja ve�im

poljoprivrednim proizvo�a�ima, tzv. modulacija) želi posti�i obnova i razvitak gospodarstva u

ruralnim podru�jima. (http://www.mps.hr/default.aspx?id=6081)

4.2. Prednosti i izazovi ulaska u EU za hrvatsku poljoprivredu

Hrvatska �e ulaskom u EU po�eti sudjelovati u formiranju nadnacionalnog europskog sustava

poljoprivredne politike. Teret subvencioniranja poljoprivrede postupno �e se prenositi s

državnog prora�una na EU. Udio europskog prora�una u izravnim pla�anjima postupno �e se

pove�avati sa 25 posto iznosa ukupne financijske omotnice odobrene hrvatskoj poljoprivredi,

u prvoj godini �lanstva, do 100 posto toga iznosa u desetoj godini �lanstva. Razlika do punog

iznosa sadašnjih poticaja našim poljoprivrednicima ispla�ivat �e se iz prora�una RH te dijela

novca EU-a predvi�enog za ruralni razvoj. To�nije, tijekom razdoblja 2014.–2016. Petina

sredstava namijenjenih ruralnom razvoju mo�i �e se prebaciti u dopunu pla�anja

poljoprivrednicima (top-ups) iz �ega slijedi da �e u drugoj godini �lanstva udio europskog

novca u troškovima za izravna pla�anja biti 54, a ne samo 30 posto, �ime se bitno smanjuje

pritisak na državni prora�un RH.

Tako�er, ulaskom u EU zadržava se postoje�a razina izravnih pla�anja po godini, koja za

Hrvatsku iznosi izme�u 350 i 400 milijuna eura. Iznosi koji se mogu o�ekivati u narednim

godinama, a koji ujedno zna�e znatno pove�anje ukupnih ulaganja u poljoprivredu i posebno

u ruralni razvoj, utjecat �e na promjene u postoje�oj agrarnoj strukturi i pove�ati

konkurentnost hrvatske poljoprivrede. I prije ulaska u EU Hrvatska je prešla sa sustava

pla�anja prema vrsti i obujmu proizvodnje na nov sustav jedinstvenog pla�anja po

gospodarstvu, neovisno o proizvodnji (Single Payment System, SPS).

49

Uvo�enje SPS-a trebalo bi povoljno djelovati na racionalizaciju tržišta, pa se mogu o�ekivati

daljnji pomaci u okrupnjavanju gospodarstava i modernizaciji poljoprivredne proizvodnje.

Poboljšanje postoje�ih tržišnih mehanizama, poput plasiranja proizvoda kroz neku od

organizacija proizvo�a�a, unaprijedit �e tržišne uvjete za proizvo�a�e i sigurnost ponude za

potroša�e. Osim toga, poticaji više nisu vezani uz vrstu i obujam proizvodnje, pa se o�ekuje

diverzifikacija proizvodnje i uvo�enje novih vrsta uzgoja, uz osobit naglasak na razvoj

autohtonih pasmina i ekološku proizvodnju.

Ulazak u EU donosi pogodnosti velikog tržišta s pola milijarde potencijalnih potroša�a za

proizvo�a�e �iji proizvodi nose zašti�ene oznake zemljopisnog podrijetla, oznake izvornosti

ili oznake tradicionalnog ugleda, kao i za ekološke proizvode. Hrvatska bi veliku

zastupljenost ruralnih podru�ja i brojnost ruralnog stanovništva trebala iskoristiti kao svoju

komparativnu prednost, pa bi dohotke od nepoljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednim

podru�jima trebala pove�ati kroz programe ruralnog razvoja. U to se uklju�uju aktivnosti

poput razvijanja ruralnog turizma i drugih gospodarskih djelatnosti, s time da korisnici

projekata ruralnog razvoja nisu nužno samo poljoprivrednici nego cjelokupno stanovništvo

ruralnih podru�ja. Kroz ulaganja u socijalne, kulturne, obrazovne i gospodarske strukture,

europski model ruralnog razvoja bavi se širim potrebama ruralnih podru�ja, od demografskih

do gospodarskih.

Kao posebnu prednost treba istaknuti da �e se na europskom popisu specifi�nih proizvoda

na�i autohtoni proizvodi iz Hrvatske, primjerice pi�a kao što su opol, plavac, lozova�a,

pelinkovac, travarica, samoborski bermet, slavonska šljivovica i zadarski maraschino.

Tako�er, kao tradicionalan proizvod prihva�en je i pekmez te slavonski kulen, istarski pršut i

paška sol. U roku od 12 mjeseci od dana pristupanja EU-u Hrvatska �e mo�i na razini Unije

registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode koji su ve� registrirani i zašti�eni

na nacionalnoj razini. Prepoznavanje odre�enog artikla kao autohtonog pridonosi

prepoznatljivosti regije, pove�ava izvozne mogu�nosti i pozitivno utje�e na razvoj turizma i

ruralnog podru�ja, od �ega korist ima šira zajednica. U EU-u je prepoznato 800 autohtonih

proizvoda. Prednja�e talijanske i francuske delicije, što name�e potrebu dugoro�nog

razmišljanja o razvoju ponude nacionalnih gastronomija. U tome Hrvatska svakako ima šansu.

Vezano uz prodaju poljoprivrednog zemljišta državljanima zemalja �lanica, dogovoreno je

sedmogodišnje prijelazno razdoblje u kojemu oni kao privatne osobe ne�e mo�i kupovati

poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj. Po isteku tog razdoblja zabrana �e se mo�i produžiti za

dodatne tri godine u slu�aju ve�ih poreme�aja na doma�em tržištu poljoprivrednog zemljišta,

50

primjerice naglih oscilacija cijena zemljišta. Hrana ne bi trebala poskupjeti jer �e pove�ane

potpore pove�ati konkurentnost, a time i proizvodnju hrane za tržište, što zna�i da cijene ne�e

rasti zbog �injenice hrvatskog pristupanja Uniji, no treba imati na umu da su ve� sada cijene

hrane u Hrvatskoj uglavnom izjedna�ene s cijenama u zemljama �lanicama EU-a. Nakon

ulaska u EU hrvatski poljoprivrednici mo�i �e nabavljati repromaterijal i opremu po

najpovoljnijim uvjetima što �e smanjiti troškove proizvodnje. Iako su prije ulaska u EU

poljoprivrednici u novim državama �lanicama bili poznati kao veliki euroskeptici, danas je

upravo suprotno. U zemljama poput Poljske, �eške i Slova�ke oni se ubrajaju me�u najve�e

zagovornike EU-a.

Što se ti�e izazova, ulaskom u EU Hrvatska gubi znatan dio autonomije u vo�enju

poljoprivredne politike jer ZPP de facto postaje nacionalnom politikom. To zna�i da �e

Hrvatska morati primjenjivati mjere ZPP-a koje vrijede u Europskoj uniji i koje nužno ne

moraju biti povoljne za hrvatske proizvo�a�e. No, kao �lanica Hrvatska �e sudjelovati u

kreiranju ZPP-a i donošenju odluka, pri �emu �e se njezini predstavnici voditi najboljim

interesima zemlje. Troškovi uskla�ivanja nacionalne poljoprivredne politike i politike

ruralnog razvoja s europskim standardima uklju�uju troškove izgradnje administrativne i

tehni�ke infrastrukture i ve�inom se financiraju iz nacionalnog prora�una. Osim toga,

Hrvatska �e kao država �lanica morati upla�ivati doprinos za ZPP u prora�un EU-a. Premda je

�itav taj reformski proces dugoro�no isplativ za ve�inu hrvatskih poljoprivrednika, za neka

manje konkurentna poljoprivredna gospodarstva, koja se veli�inom, cijenom i kvalitetom ne�e

mo�i prilagoditi europskim standardima, pristupanje Uniji moglo bi predstavljati poteško�u.

Hrvatska se obvezala do 2015. slijediti europski trend i ne�e saditi nove vinograde nego samo

obnavljati postoje�e. Mjera je uvedena kako bi se na vinskom tržištu EU-a izbjegao disbalans

ponude i potražnje te pove�ala kvaliteta europskih vina, koja je klju�na za njihovu

konkurentnost na svjetskom tržištu. Za proizvodna ograni�enja u EU-u u sektoru še�era i

mlijeka dogovorena je kvota za proizvodnju mlijeka od 750.000 tona, a za proizvodnju še�era

192.877 tona. Ipak, važno je napomenuti da dogovorena kvota za mlijeko znatno premašuje

prijašnju razinu isporuke mlijeka za preradu, a Hrvatska se izborila i za pravo rafiniranja

40.000 tona še�era od še�erne trske podrijetlom iz uvoza tijekom prijelaznog trogodišnjeg

razdoblja.

Velika usitnjenost hrvatskoga poljoprivrednog zemljišta �esto predstavlja potencijalno-

ograni�avaju�i �imbenik za pove�anje konkurentnosti. No, primjeri iz nekih država �lanica,

osobito Italije, potvr�uju da se konkurentna proizvodnja može razviti i na manjim

51

poljoprivrednim gospodarstvima, posebice njihovom specijalizacijom ili udruživanjem. Može

se o�ekivati da �e ulaskom u Uniju dodatno porasti priljev poljoprivrednih proizvoda iz

drugih �lanica što bi moglo donijeti teško�e hrvatskim poljoprivrednicima. Istodobno,

Hrvatska �e u okviru ZPP-a imati ograni�ene mogu�nosti provedbe mjera pomo�i doma�im

proizvo�a�ima. (Butkovi� H. i suradnici: Hrvatska i Europska unija- prednosti i izazovi

�lanstva, str.68.-70.)

4.3. Prora�unska perspektiva Hrvatske nakon ulaska u EU

Prilikom pristupanja Europskoj uniji prora�un zemlje �lanice doživljava velike strukturne

promjene zbog pojave novih kategorija prihoda i rashoda. Hrvatska bi u 2013. godine trebala

ostvariti pozitivnu neto nov�anu poziciju u transakcijama s prora�unom EU-a i to u iznosu od

oko 0,28 % BDP-a, odnosno 136 milijuna eura. Ukupna neto financijska pozicija Hrvatske

zbog pristupanja EU-u u 2013., koja uklju�uje još i dodatne troškove i koristi zbog

pristupanja, poput raznih uskla�ivanja te potrebe za sufinanciranjem projekata na državnoj i

lokalnoj razini, tako�er je pozitivna i iznosi oko 0,15 posto BDP-a ili 72 milijuna eura.

Ukupan iznos svih sredstava koji bi Hrvatska mogla primiti u novoj financijskoj perspektivi

EU-a koja obuhva�a razdoblje od 2014.-2020. iznosi 6,34 milijardi eura, pri �emu se godišnji

iznos pove�ava s 0,7 milijardi eura u 2014. na 1,2 milijardi eura u 2020. Eksponencijalnom

regresijskom analizom procijenjeno je da bi u 2020. Hrvatska trebala biti neto primateljica

sredstava iz EU prora�una u ukupnom iznosu od 1,43 posto BDP-a, odnosno 1,04 milijardi

eura. �lanstvo u EU-u op�enito dovodi do brojnih fiskalnih pritisaka. Ti se pritisci o�ituju u

doprinosu zemlje �lanice zajedni�kom prora�unu Unije, sufinanciranju projekata,

predfinanciranju nekih EU-ovih transfera u prvom razdoblju �lanstva, kao i nastavku

implementacije pravne ste�evine EU-a u skupim podru�jima poput zaštite okoliša,

infrastrukture, kontrole granica i javne administracije. Izgradnja administrativne infrastrukture

u pretpristupnom razdoblju od iznimnog je zna�enja, ne samo zbog bolje koordinacije i

upravljanja pretpristupnim fondovima, ve� i zbog adekvatne pripreme za korištenje

Strukturnih fondova EU-a (po dobivanju statusa zemlje �lanice). Institucije i ljudski

potencijali uklju�eni u procese programiranja, provedbe i evaluacije sredstava Europske unije,

klju�na su odrednica apsorpcijskog kapaciteta svake zemlje i pokazatelj spremnosti zemlje za

u�inkovito korištenje raspoloživih sredstava. Apsorpcija sredstava iz EU-ovih fondova

generalno ovisi o tri glavne odrednice, a to su makroekonomski, financijski i administrativni,

52

tj. institucionalni apsorpcijski kapaciteti. Makroekonomski apsorpcijski kapacitet važan je

zbog otvaranja mogu�nosti za dovoljan broj efikasnih investicijskih prilika, administrativni

apsorpcijski kapacitet klju�na je odrednica uspješnosti implementacije strukturnih politika

EU-a, a financijski apsorpcijski kapacitet definira sposobnost sufinanciranja projekata.

Upravo je financijski apsorpcijski kapacitet, koji se definira kao sposobnost sufinanciranja EU

programa i projekata, planiranje i garantiranje državnog doprinosa u višegodišnjem prora�unu

te objedinjavanje doprinosa razli�itih partnera uklju�enih u �itav proces, direktno pod

utjecajem fiskalne politike. Iz ovoga slijedi da svaka zemlja pristupnica unaprijed mora voditi

ra�una o potencijalnim troškovima procesa pristupanja. Godišnji prosjek procijenjenih

ukupnih troškova prije pristupanja EU-u za nove zemlje �lanice (tzv. EU- 10) iznosi 3,2 %

BDP-a, od �ega se iz prora�una op�e države prosje�no financira iznos od 1,6 % BDP-a, ali taj

iznos varira od minimalnih 0,4% BDP-a u Poljskoj do maksimalnih 3,6% BDP-a u Bugarskoj.

�ak i nakon pristupanja EU-u, nove zemlje �lanice imaju visoke fiskalne troškove za razvoj

infrastrukture te za reformu javne administracije. Prosje�an udio tih rashoda u BDP-u

procijenjen je u rasponu 2-3 % na godišnjoj razini u 8 zemalja koje su postale punopravne

�lanice EU-a od 1. svibnja 2004. Stoga proces pristupanja dovodi do negativnog neto

fiskalnog u�inka na prora�un op�e države, koji varira ovisno o stupnju uskla�enosti, a može

iznositi �ak i do 3 % BDP-a u prvim godinama nakon dobivanja statusa �lanice.

(http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/gospodarstvo/6964-proracunska-perspektiva-

hrvatske-nakon-ulaska-u-europsku-uniju)

53

Tablica 9: Financijski paket EU namijenjen Hrvatskoj u 2013. (mil. EUR i % BDP-a)

Izvor: Europska komisija, 2012

Prema podacima iz tablice 9, Hrvatska bi u 2013. od EU trebala primiti financijska sredstva u

ukupnom iznosu 396 milijuna eura ili ekvivalentno 0,83% BDP-a, od �ega najve�i udio od

167 milijuna EUR (0,35% BDP-a), otpada na kategoriju održivog razvoja koja uklju�uje

potkategorije konkurentnosti za rast i zapošljavanje i kohezije za rast i zapošljavanje. Sredstva

koja ovise o projektima iznose oko 159 milijuna eura (0,33% BDP-a), a uklju�uju sredstva iz

Strukturnih fondova u iznosu 90 milijuna eura (0,19% BDP-a), sredstva iz Kohezijskog fonda

u iznosu 60 milijuna eura (0,13% BDP-a) te rashode vezane za tržište koji iznose oko 9

milijuna eura (0,02% BDP-a). Za razliku od rashoda prema gotovinskom na�elu koji

obuhva�aju o�ekivana financijska sredstava koja �e biti ispla�ena Hrvatskoj u 2013., rashodi

prema obra�unskom na�elu obuhva�aju ukupan iznos aktivnosti koje bi o�ekivano trebale biti

izvedene, odnosno fakturirane tijekom 2013. Taj bi iznos trebao iznositi 687,5 milijuna eura

ili 1,44% BDP-a, što je oko 73% više od o�ekivanih financijskih sredstava za isplatu. EU kao

globalni igra� ne postoje rashodi prema obra�unskom na�elu, dok prema gotovinskom na�elu

ti rashodi postoje i iznose 77,6 milijuna eura. Radi se o tome da se ulaskom u EU Hrvatskoj

prestaju alocirati sredstva namijenjena vanjskoj politici, odnosno pomo�i u pretpristupanju,

ve� �e financiranje Hrvatske postati dijelom internih politika EU. Stoga, u 2013. ne�e biti

54

novih ugovorenih isplata iz pretpristupnih fondova, ali bi trebalo biti isplata za projekte

ugovorene u ranijim razdobljima, što se vidi u gotovinskom obra�unu.

Iz iznosa sredstava financiranih od strane EU prikazanih u tablici 10, vrlo lako se dobije iznos

sredstava koje je dužna osigurati sama zemlja za sufinanciranje projekata. Taj iznos ovisi o

primijenjenoj stopi sufinanciranja od zemlje �lanice te možemo zaklju�iti da �e Hrvatska

morati osigurati oko 0,09% BDP-a za sufinanciranje projekata pod pretpostavkom

minimalnog udjela sufinanciranja (25% ukupnih sredstava iz Strukturnih fondova i sredstava

za ruralni razvoj te 15% sredstava iz Kohezijskog fonda), odnosno 0,15% BDP-a ukoliko

primijenimo udio sufinanciranja za 10 postotnih bodova ve�i od minimalno propisanog (35%

ukupnih sredstava iz Strukturnih fondova i sredstava za ruralni razvoj te 25% sredstava iz

Kohezijskog fonda). Hrvatska u 2013. trebala financijski profitirati od �lanstva u EU te neto

pozicija Hrvatske u prora�unu EU u 2013. pokazuje da bi Hrvatska, baš kao i ve�ina novih

zemalja �lanica, trebala biti neto primateljica sredstava u iznosu od oko 0,28% BDP-a,

odnosno prera�unato u nominalni iznos oko 136 milijuna eura. Tako�er, ukupna neto

financijska pozicija Hrvatske zbog pristupanja EU u 2013. trebala bi iznositi oko 0,15% BDP-

a, odnosno oko 72 milijuna eura prema podacima Ministarstva financija (2012), Hrvatskoj je

od 2014. godine pa na dalje obe�an godišnji iznos sredstava od 1,6 milijarde eura za europske

fondove koji se koriste kroz kohezijsku politiku. Fond za ruralni razvoj �e se u 2013. nastaviti

provoditi kroz IPARD te �e iznositi 27,7 milijuna eura, a ve� u sljede�im godinama trebao bi

biti znatno ve�i i iznositi oko 330 milijuna eura. U financijskoj omotnici navodi se da �e

sredstva fondova u 2014. biti za 2,33 puta ve�a u odnosu na 2013. godinu, te u 2015. godini

za 3 puta ve�a u odnosu na 2013. godinu. To zna�i da bi u 2014. Hrvatska na raspolaganju

imala potencijal od oko 1,1 milijarde eura, a od 2015-2020. oko 1,4 milijarde eura za

korištenje iz fondova EU u kategorijama kohezijske i Zajedni�ke poljoprivredne politike.

(http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/gospodarstvo/6964-proracunska-perspektiva-

hrvatske-nakon-ulaska-u-europsku-uniju)

Me�utim, ovdje je svakako važno naglasiti dvije stvari. Prvo, nova financijska perspektiva još

uvijek nije usvojena tako da obe�an iznos sredstava zasad još uvijek predstavlja samo mogu�u

špekulaciju. Drugo, ukupno primljena sredstva iz ovih izvora ovisit �e ponajprije o

sposobnosti apsorbiranja tih sredstava, odnosno kvalitetnim projektima.

55

Suvremeno hrvatsko gospodarstvo kao i cijelo hrvatsko društvo zadnjih je desetlje�a suo�eno

s epohalnim transformacijama koje imaju duboke povijesne korijene i dugoro�ne posljedice.

Hrvatska nastojanja usmjerena su prema izgradnji modernog tržišnog i europski konkurentnog

gospodarstva. Jedan od hijerarhijski najviših ciljeva je uklju�ivanje Hrvatske u europske

integracije odnosno ulazak u zajednicu zemalja Europske unije. Ulazak Hrvatske u EU

poljoprivredi donosi promjene u financiranju potpora i izravnim pla�anjima te daje mogu�nost

korištenja sredstava iz fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, a zna�i i ukidanje svih

dosadašnjih carinskih ograni�enja u uvozu i izvozu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Kako bi bila što konkurentnija te doprinijela rastu i razvoju hrvatskog gospodarstva, Hrvatska

treba iskoristiti sve prednosti i izvu�i maksimum iz svojih prirodnih potencijala te promijeniti

agrarnu strukturu kako bi se približila prosje�noj agrarnoj strukturi EU. U okolnostima EU,

visoko subvencioniranog agrara i ograni�enja hrvatskog prora�una te drugih nacionalnih

razvojnih potreba ne bi se trebalo samo usmjeriti na konkurenciju na europskome i svjetskom

tržištu ve� i�i prije svega na doma�u potražnju i pritom sa�uvati odre�ene kakvo�e koje bi

kasnije mogle biti klju�ne u tržišnoj utakmici. Energiju i ograni�ene resurse trebalo bi

ponajprije usmjeriti na konkurenciju uvozu, i to kroz konkurentnost i cijenu te kvalitetom te

pokušati s vremenom otvoriti mogu�nost da upravo, na osnovi kvalitete, npr. ekološke hrane,

uo�imo i razvijemo neke tržišne niše u izvozu te time poboljšamo stanje u hrvatskoj

poljoprivredi i gospodarstvu.

56

5. ZAKLJU�AK

Hrvatski se ruralni prostori razlikuju po svojim prirodno-geografskim, povijesnim i kulturnim

obilježjima, po krajoliku, biljnom i životinjskom svijetu, tradiciji, navikama i gospodarskoj

razvijenosti. Njihov razvoj valja u prvom redu zasnivati na vlastitim resursima i

sposobnostima, stoga nema univerzalnog pristupa ili obrasca ruralnom razvoju. Postoje

propisani uvjeti i kriteriji kojima treba udovoljiti i op�eprihva�ena usmjerenja, poput na�ela

održivog razvoja, koje treba provoditi u skladu s lokalnim uvjetima.

Ruralna podru�ja �ine 90% kopnenog dijela Republike Hrvatske, odnosno 61% naseljenog

dijela Republike Hrvatske na kojem živi oko 47% ukupnog stanovništva Hrvatske. Ta su

podru�ja još od sredine 19. stolje�a, a posebno tijekom socijalisti�kog gospodarskog sustava,

bila izložena degradacijskim procesima koji su doveli do praga izumiranja sela kao osnovnog

elementa ruralnog prostora. Ruralni razvoj podrazumijeva tretiranje ekonomskih, ekoloških,

socio-kulturnih i politi�ko-institucionalnih aspekata na jednak na�in. Ciljevi ovih pristupa su

postizanje održivog razvoja i rasta, kao i koristi za lokalno seosko stanovništvo i �itavo

društvo. Ruralni razvoj pomaže poboljšanju dostupnosti hrane i promociji zdravlja u

državama u razvoju. Razvoj ruralnih podru�ja jedan je od prioriteta Zajedni�ke poljoprivredne

politike, u koju Europska unija ulaže oko 45% svog prora�una. Ova je politika namijenjena i

o�uvanju okoliša te osiguravanju odgovaraju�ih prihoda poljoprivrednicima diljem Europske

unije. Putem Zajedni�ke poljoprivredne politike Europska unija nastoji osigurati

stabilnu opskrbu kvalitetnom hranom po pristupa�nim cijenama, istovremeno omogu�uju�i

poljoprivrednicima odgovaraju�e prihode.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, otvorile su joj se mogu�nosti korištenja

strukturnih fondova Europske unije, uklju�uju�i i EAFRD, dok je u pretpristupnom razdoblju,

korištenjem pretpristupnih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj, Republika Hrvatska

stjecala neophodno iskustvo kroz pripremu programa za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) ima za cilj ja�anje europske politike

ruralnog razvoja i pojednostavljivanje njezine provedbe, tj. poboljšava upravljanje i kontrolu

nad Strategijom ruralnog razvoja za razdoblje 2007. - 2013. godine. Glavni ciljevi Strategije

ruralnog razvoja 2007.-2013. godine su poboljšanje konkurentnosti poljoprivrednog i

šumarskog sektora, o�uvanje, zaštita i održiva uporaba okoliša, krajolika, prirodnog i

kulturnog naslije�a, poboljšanje kvaliteta života u ruralnim podru�jima i proširenje

57

gospodarskog programa ruralnog gospodarstva te poboljšanje u�inkovitosti institucijskog

okruženja.

Važnost poljoprivrede proizlazi ne samo iz tradicionalne uloge osiguranja prehrambenih

potreba stanovništva, ve� iz njene uloge u o�uvanju ruralnog prostora, ekološke ravnoteže i

održanju tradicijskih vrijednosti. Punopravnim ulaskom Republike Hrvatske u Europsku

uniju, hrvatska poljoprivreda dobiva mnogo povoljniji razvojni ambijent nego što ga je imala

do sada, no pritom mora ostvariti i velike prilagodbe. Raznoliki tipovi klime, reljefa i tla

omogu�uju proizvodnju širokog asortimana poljoprivrednih proizvoda, od ratarskih i

industrijskih usjeva do vinograda te kontinentalnoga i mediteranskog vo�a i povr�a, što �e

sigurno Europa visoko valorizirati. Panonsko podru�je bogato je prirodnim zalihama i

tradicionalno se bavi poljoprivredom. Brdsko-planinsko podru�je zbog kontinentalne klime

karakterizira kratko vegetacijsko razdoblje pa je glavna grana gospodarstva uzgoj stoke, broj

kultura koje se uzgajaju ograni�en je, a naj�eš�e su to kukuruz, krumpir, raž i povr�e.

Tradicionalno se poljoprivrednom proizvodnjom u Hrvatskoj bave razli�iti tipovi

poljoprivrednih gospodarstava- obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, trgova�ka

društva i druge pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Osnovni je

problem u iskorištavanju golemoga prirodnog potencijala za razvoj poljoprivrede dvojna

struktura vlasništva kakva karakterizira hrvatsku poljoprivredu ve� godinama. Rije� je o

malom broju velikih poljoprivrednih gospodarstva u vlasništvu države i velikih tvrtki te

velikom broju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Tu su i relativno ograni�ene veli�ine

i proizvodnih kapaciteta, odnosno male parcele. Oko 80 posto poljoprivrednih resursa

posjeduju upravo obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja nemaju dovoljno sredstava za

potrebna ulaganja, a �esto ni potrebna znanja za opstanak na tržištu pa su stoga nekonkurentna

i nemo�na u nastojanju da ostvare zadovoljavaju�i profit. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju,

odnosno poticaji EU sigurno �e utjecati na budu�e trendove u poljoprivredi. U skladu s tim,

okrupnjavanje zemljišta bit �e nužno, s obzirom na to da broj hektara poljoprivrednog

zemljišta znatno utje�e na visinu potpora. Može se o�ekivati i znatan porast ekološke

proizvodnje, za koju Hrvatska ima izvrsne potencijale, a koja je trenutno nedovoljno

razvijena. Razvoj ekološke poljoprivrede trebala bi potaknuti znatna financijska potpora EU

preko nepovratnih sredstava, ali i podaci o tržištu ekoloških proizvoda koji upu�uju na

konstantan rast. Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede ozna�ava vrlo važan korak

naprijed u potpori nacionalnoj ekološkoj proizvodnji hrane. Osnovni cilj je pove�anje udjela

površina pod ekološkom poljoprivredom u ukupnim poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj

58

do 2016. godine na 8%. Temelj ovakve projekcije razvoja je zabilježeni trend porasta

površina pod ekološkom poljoprivredom u Hrvatskoj u razdoblju od 2006.-2009. godine od

prosje�no 33% godišnje, odnosno s 6.008 ha u 2006. na 14.193 ha poljoprivrednog zemljišta u

2009. godini.

Ulazak u EU donosi pogodnosti velikog tržišta s pola milijarde potencijalnih potroša�a za

proizvo�a�e �iji proizvodi nose zašti�ene oznake zemljopisnog podrijetla, oznake izvornosti

ili oznake tradicionalnog ugleda, kao i za ekološke proizvode. Hrvatska bi veliku

zastupljenost ruralnih podru�ja i brojnost ruralnog stanovništva trebala iskoristiti kao svoju

komparativnu prednost, pa bi dohotke od nepoljoprivrednih aktivnosti na poljoprivrednim

podru�jima trebala pove�ati kroz programe ruralnog razvoja. Ulaskom u EU, Hrvatska gubi

znatan dio autonomije u vo�enju poljoprivredne politike jer ZPP postaje nacionalnom

politikom. To zna�i da �e Hrvatska morati primjenjivati mjere ZPP-a koje vrijede u Europskoj

uniji i koje nužno ne moraju biti povoljne za hrvatske proizvo�a�e, no kao �lanica, Hrvatska

�e sudjelovati u kreiranju ZPP-a i donošenju odluka, pri �emu �e se njezini predstavnici voditi

najboljim interesima zemlje.

Uvjeti za razvoj ruralnih krajeva i poljoprivrede u Hrvatskoj postoje u zna�ajnim odobrenim

sredstvima EU namijenjenima poljoprivredi i ruralnom razvoju, no o nama

(poljoprivrednicima, lokalnim vlastima, državnim institucijama) ovisi u kojoj mjeri �emo ih

uspjeti iskoristiti i time pridonijeti ve�oj konkurentnosti u Europskoj uniji te op�enito razvoju

Hrvatske poljoprivrede, a time i gospodarstva Hrvatske.

59

60

LITERATURA

Knjige:

1. Butkovi� H. i suradnici: Hrvatska i Europska unija- prednosti i izazovi �lanstva,

Institut za me�unarodne odnose Zagreb u suradnji s Delegacijom Europske unije u

Republici Hrvatskoj, Zagreb, 2011.

2. �avrak V. i suradnici: Gospodarstvo Hrvatske, Zagreb 2011.

3. Defilippis J., Poljoprivreda i razvoj, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

4. Grahovac P., Ekonomika poljoprivrede, Golden marketing- Tehni�ka knjiga, Zagreb,

2005.

5. Petra� B., Šundali� A., Zmai� K., Sadašnjost i budu�nost sela i poljoprivrede,

Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2009.

6. Znoar D., Ekološka poljoprivreda, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1996.

�asopisi:

1. Akcijski plan razvoja ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj za razdoblje

2011.-2016., Ministarstvo poljoprivrede, rudarstva i ruralnog razvoja, Zagreb, 2011.

2. Goran �uli�: Povijesni kontekst razvoja poljoprivrede u Republici Hrvatskoj I.

3. Izvješ�e o radu APPRRR za 2011.godinu, Zagreb, 2012.

4. Pavi�-Rogoši� L., Ruralni razvoj u Hrvatskoj, Zagreb, 2011.

5. Petar Sopek, Prora�unska perspektiva Hrvatske nakon ulaska u Euopsku uniju, Institut

za javne financije, Zagreb, 2012.

6. Statisti�ki ljetopis Republike Hrvatske 2012., Državni zavod za statistiku Republike

Hrvatske, Zagreb, 2012.

61

7. Strategija ruralnog razvoja u Republici Hrvatskoj 2008.-2013., MPRRR, Zagreb,

2008.

8. Vladimir �avrak: Održivi razvoj ruralnih podru�ja Hrvatske, Zagreb, 2003.

Linkovi:

1. http://cerovlje.hr/files/ruralni%20razvoj_txt.pdf

2. http://www.mojsijev.com/ruralni-razvoj/116-ta-je-ruralni-razvoj

3. http://www.mzopu.hr/

4. http://www.dzs.hr/

5. http://www.hr/hrvatska/gospodarstvo/poljoprivreda

6. http://www.mps.hr/default.aspx?id=3652

7. http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=261



10. http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=103

11. http://www.poslovni.hr/eu-fondovi/za-razvoj-sela-eu-nudi-333-milijuna-eura-kako-ih-

potrositi-236832

12. http://www.vecernji.hr/vijesti/ruralni-razvoj-eu-poljoprivreda-ili-mnogo-vise-toga-

clanak-581656

13. http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/gospodarstvo/6964-proracunska-perspektiva-

hrvatske-nakon-ulaska-u-europsku-uniju

14. http://www.safu.hr/datastore/filestore/10/Hrvatska_u_Europi_Europa_za_Hrvatsku_2

_izdanje.pdf

15. http://www.aik-invest.hr/o-hrvatskoj/

62

POPIS TABLICA, GRAFOVA, SLIKA

Tablice: Stranica:

Tablica 1: Ruralna i urbana podru�ja, stanovništvo i naselja prema OECD

kriteriju, na razini županija

6

Tablica 2: Komparativan pregled razvoja Republike Hrvatske i Europske

unije

13

Tablica 3: Osnovni makroekonomski pokazatelji 16

Tablica 4: Planirana sredstva u HRK 20

Tablica 5: Biljna proizvodnja po županijama 28

Tablica 6: Poljoprivredne površine u Hrvatskoj tijekom 20. i po�etkom 21.

Stolje�a

34

Tablica 7: Pregled razvoja poljoprivrede 35

Tablica 8: Površine u ekološkoj poljoprivredi u Republici Hrvatskoj 38

Tablica 9: Financijski paket EU namijenjen Hrvatskoj u 2013. 53

Grafikoni: Stranica:

Grafikon 1: Poljoprivredna površina po kategorijama korištenja 30

Grafikon 2: Prirast stoke i peradi u 2011. godini 31

Grafikon 3: Struktura površina u ekološkoj poljoprivredi Hrvatske 41

Grafikon 4: Ekološki uzgoj stoke u Hrvatskoj od 2005.-2009. godine 42

Zemljovidi: Stranica:

Zemljovid 1: Udio osoba starijih od 65 godina, po županijama 14

63

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom RURALNI RAZVOJ I PERSPEKTIVE

HRVATSKE POLJOPRIVREDE U EUROPSKOJ UNIJI izradila samostalno pod

voditeljstvom prof. dr. sc. Nade Karaman Aksentijevi�, a pri izradi diplomskog rada pomagao

mi je i docent dr. sc. Zoran Ježi�. U radu sam primijenila metodologiju

znanstvenoistraživa�kog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada.

Tu�e spoznaje, stavove, zaklju�ke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafraziraju�i

navela u diplomskom radu na uobi�ajen, standardan na�in citirala sam i povezala s fusnotama

s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Suglasna sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.

Studentica

_____________________

Nela Bajsar

64

Documents

Ruralni razvoj i perspektive Hrvatske poljoprivrede u EUoliver.efri.hr/zavrsni/380.B.pdf · sveuČiliŠte u rijeci ekonomski fakultet nela bajsar ruralni razvoj i perspektive hrvatske