14
Prethodno priopienie UDK 338.43(497.5-37 Split) '7 1 1.437 (49't.5 -37 Split) MOGUENO ST REVITA LTZ ACIJE RURALNOG PROSTORA SPLITSKO.DALMATINSKE ZUPANTJN dr.sc. Andrea Russou, Toni Popovi6b, mag.soc. "Pomorski fakultet SpIit, Zrinsko-Frankopanska 38, 21000 Split, Hrvatska, e-mail: [email protected] bUdruga Zdravi grad, Vukovarska 65, 2l 000 Split, Hrvatska, e-mail: [email protected] SaZetak: Ruralni prostor Hrvatske zatzima vedinu drZavnog teritorija gdje Zivi go- tovo polovina stanovni5tva. Slidnoje u Splitsko-dalmatinskoj Zupaniji kojaje s tre6inom ruralne populacije znadajno ruralna Lupanrja te broji 345 sela i 16 gradova. Ipak, na dr- Lavnoj razint, kao i onoj Splitsko-dalmatinske Zupanije, ruralno stanovniStvo opada vei godinama. Tome su narodito doprinijeli procesi socijalistidke industrijalizacije i urba- nizaclje smanjivanjem udjela ruralnog stanovni5tva za vi5e od 30Vo te manjak razvojne politike tijekom dva desetljeda hrvatske samostalnosti. Mnogim ruralnim podrudjima prijeti demografska te cjelokupna dru5tvena stagnacija i odumiranje, a Splitsko-dalma- tinska Zupanijaje znakovit primjer potrebe ravnomjernljegrazvoja otoka, obale i zaobalja na dobrobit ve6ine stanovni5tva, uz oduvanje bioraznolikosti, kulturne ba5tine i identiteta podrudja. Nagla5avaju se potencijali unapredenja poljoprivredne proizvodnje, gospodar- skih zona, ruralnog ttrizma i tradicionalnih djelatnosti koji de revitalizirali ruralni pro- stor i doprinijeti razvoju Ltryanlje dije su geografske podcjeline (otoci, obala i zaoballe) funkcionalno meduovisne. Kljuine r[ieii: ruralni prostor, Splitsko-dalmatinska Ltpanlja, revitalizacija Summary: Rural area occupies most of the Croatian state territory where nearly half the population resides. The situation is similar in the Split-Dalmatia County, which is signiflcantly rural area with the third of rural population and has 345 villages and 16 towns. However, at the state level, as well as that of Split-Dalmatia County, the rural population is declining for years. This was particularly contributed to the process of so- cialist industrialization and urbanization by reducing the proportion of rural population to more than 307o and the lack of development policy over two decades of Croatian inde- pendence. Many rural areas are threatened by demographic and overall social stagnation and decay, and the Split-Dalmatia County is telling example of the need of balanced development of the island, the coast and the hinterland to the beneflt of the majority of the population, while preserving biodiversity, cultural heritage and identity ofthe area. This article emphasizes the potentials of improving agricultural production, industrial zones, rural tourism and traditional activities that will revitalize rural areas and contribute to the 27

Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

Prethodno priopienieUDK 338.43(497.5-37 Split)

'7 1 1.437 (49't.5 -37 Split)

MOGUENO ST REVITA LTZ ACIJE RURALNOGPROSTORA SPLITSKO.DALMATINSKE ZUPANTJN

dr.sc. Andrea Russou, Toni Popovi6b, mag.soc.

"Pomorski fakultet SpIit, Zrinsko-Frankopanska 38, 21000 Split, Hrvatska,

e-mail: [email protected] Zdravi grad, Vukovarska 65, 2l 000 Split, Hrvatska, e-mail: [email protected]

SaZetak: Ruralni prostor Hrvatske zatzima vedinu drZavnog teritorija gdje Zivi go-

tovo polovina stanovni5tva. Slidnoje u Splitsko-dalmatinskoj Zupaniji kojaje s tre6inom

ruralne populacije znadajno ruralna Lupanrja te broji 345 sela i 16 gradova. Ipak, na dr-

Lavnoj razint, kao i onoj Splitsko-dalmatinske Zupanije, ruralno stanovniStvo opada veigodinama. Tome su narodito doprinijeli procesi socijalistidke industrijalizacije i urba-

nizaclje smanjivanjem udjela ruralnog stanovni5tva za vi5e od 30Vo te manjak razvojne

politike tijekom dva desetljeda hrvatske samostalnosti. Mnogim ruralnim podrudjima

prijeti demografska te cjelokupna dru5tvena stagnacija i odumiranje, a Splitsko-dalma-

tinska Zupanijaje znakovit primjer potrebe ravnomjernljegrazvoja otoka, obale i zaobalja

na dobrobit ve6ine stanovni5tva, uz oduvanje bioraznolikosti, kulturne ba5tine i identiteta

podrudja. Nagla5avaju se potencijali unapredenja poljoprivredne proizvodnje, gospodar-

skih zona, ruralnog ttrizma i tradicionalnih djelatnosti koji de revitalizirali ruralni pro-

stor i doprinijeti razvoju Ltryanlje dije su geografske podcjeline (otoci, obala i zaoballe)

funkcionalno meduovisne.Kljuine r[ieii: ruralni prostor, Splitsko-dalmatinska Ltpanlja, revitalizacija

Summary: Rural area occupies most of the Croatian state territory where nearly

half the population resides. The situation is similar in the Split-Dalmatia County, which

is signiflcantly rural area with the third of rural population and has 345 villages and 16

towns. However, at the state level, as well as that of Split-Dalmatia County, the ruralpopulation is declining for years. This was particularly contributed to the process of so-

cialist industrialization and urbanization by reducing the proportion of rural population

to more than 307o and the lack of development policy over two decades of Croatian inde-

pendence. Many rural areas are threatened by demographic and overall social stagnation

and decay, and the Split-Dalmatia County is telling example of the need of balanced

development of the island, the coast and the hinterland to the beneflt of the majority of the

population, while preserving biodiversity, cultural heritage and identity ofthe area. This

article emphasizes the potentials of improving agricultural production, industrial zones,

rural tourism and traditional activities that will revitalize rural areas and contribute to the

27

Page 2: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

Mt

Andrea Russo, Toni PoPoviC

developmentofthecountywhosegeographicsubunits(islands,coastandhinterland)arefunctionallY interdePendent'

Keywords: rrr.ul ur"u, Split-Dalmatia County' revitalization

1. UVOD

Pored Sirenja gradova, urbanizacija

Livotau ruralnoj sredini pa se danas rijet

koje pripada najkvalitetnijoj

dimbenike najde56e se navod

razonode le r azv rjenlje fl nancij ske, obra

uredi, vrti6i, Skole, domovi za stare i ne

{6eZagreb i Split)' dok veiina njih joS ne

znamoLebitno odredi5te preseljenja (Ltxini6 i sur'' 2010)'

atzrazita starost i depopulacija stanov-

t

il

(Nejabmii, 2005).

Opadanje i staren;

do danas. Tijekom 1!

utjecajem destabiliziri

nim razaranjima, ljud

te tranzicijskim Pote5l

nepovoljnu demografs

tridesetak godina bila

pulacije i procesima

2008). Ruralno se sta

42,6Vo.\ Ipak, gotovo 1

teritorija (Kantar i Sv

Slidno je u Split

za ekonomsku suradr

29,97Vo stanovni5tva (

kada je veiina njenol

je 1953. godine udio

matinske Lupanije iz

Bjelajac (2009) izvjeiimaju6i najveii porast

Rasli su i drugi obalr

seljenika dolazio je iizrazito doseljavanje

nezaposlenosti i sirot

strukture itd. dok em

a time i potencijal dr

ne sela u Splitsko-dal

litoralizacija i danas

treba preferirati konc

odmiranje drugih, a r

s nekada5njom indus

i ukupnoj dru5tvenoj

podrudje koje se treb

ve6oj mjeri. Najveii

Kao kriterij ruralnos

unua.

OECD-ov kdterij ru

Prostor koji se ProttDinare, Biokova i Rpripada Splitsko-dal

Page 3: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

1,., -l:.',ti:::. ''i\t':;'1,3;,,t - ,- -. ,, : :)it-.,t-ri:_:t..: -,a.ir,,.!a ll_ ll-: l{rii ,,;.;.,.,-.11,. ). :.,-.,','.,>-".,' ' |.'.:,a.;. IlJ l_1. ai:-t:-::,:')r" - irtt:,i .; ,,t], ll i. ;...:..i.,.,:,,,,

r i:tf :-:r,.',,:.-, .-,,..',r,.,ilttil,._l l_ i_;., lt' tii..: i, i )-):,i:t'.IaI ,,.au..:,1 .t iritrllll -:fi].1.,.:..::i1rl' i,t.t,,,:.-,:-:,' ;:t.1,)t::.:. : :,.ir :;1,. i.-,-:,i,::t ir,Ia.a_tltl:l_: ijlii,[.:,i. a .-], :ii:ii; , ,,i:t_ ll.- ,a

''.

'.::".,:l,t:.tl ilili.-ri:'. _rrrl:"; r; r. 1.!i. l'

7.t,':'.:.litil .--, :..':'1 a ,_ _ .r

tlii.iat rtil.li;it'.itt-., t.1.., ,-::-, .,.11;L:.i,i;y 11r1

.::;'.:-)':::r:.a,'t :t,. :, ,l:..:t_;:1,",:. ,. lr.lt.,-i:.lr-rl l_r:_tri tail,t.:. tl.j:

i- ,' : ., l: :1,-:i,l "i1.-,,:. .-, ..; i.r. . ,.li tl.lili,t_fl l,i.c;-:r,.i..1ij151,r1, !l;_111;51:-1 ,:l;

l.,i:r':iia:":.':ir',') i.t-l:t,',,i r-'.il rr.t:_;..: __:.,i_, .-_,. :.,._. 1,.,,, r-,; r:r,.{1 .,::,r..,1,1r.1 1_,,.1-3.

i..:i.lrr :' - . ,:, -it:. .i:.,,i:. ., ,;, ' .,r 1,_ - . ]t-, :.-1,,,t,ti i lit.l.;ilr., i, ;r;.ir/,.j(l; tl.l.j i_.r,

J-

]rr-1. :lr ''::(:..';: '. a,:l ..,),;. i . ,.,.:, ,. ._: .,-i. :- i::a:,:;t,.-i1,t-t.: :: :f.),.-:,..:,.._ r-,_ i,-.:,ar ..:

i;i-,:rrrl: -i- l ..'.',i " :,t.:'-'. :,:rlri i:iirr : r i.i'-.:,1-:,-..--:r0r ari:liatl!.!rLr r,l.j-r:, ,ir: ,e brr ll..r,il:Jil iilri'. ll-a'-,il,rli,,- ,l'-1,-i., .ti.:i::.t:ir,-t t. :-:i'.:f-t-t:)ra.! i:r ,,aa; tt,.;:t!f-.,..Ia:i:ji.,i.l i.!rr::rl:,:ll

ri ii. .rr"ri:tri:i;rlr:;-.':: rirf, I r',1 :;l', :.ii,,'i.tLtr lr,r.li i:::tlr:l_,t,, ; t,.,,-,:.1..,

r';: l :ll-: ,.:lt; ,/jr.t-',1

)l:

Page 4: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

Andrea Russo, Toni PoPovtC

poloZaj, prirodne ljepote, povijesne znamenitosti, bioraznolikost i dr.) koji treba

sustavno^planirati na aourouit cjelokupnog stanovnistva ovog podrudja.

2.RAZVOJNIKAPACITETIURBANOGIRURALNOGPROSTORASPLITSKO.DALMATINSKE ZUPANIJE

novni5tva, 201 1).

Prema stu

pada podrudji.

odreduje staro

Ipak, ova Zupt

podrudja dubc

starost stanovl

Splitsko-dalmPoljica te Sinj

Lupanlje (63Vt

stanovniStva)

smanjivanje ilgorskih, dalmte kulturna otopadanju stan

Osim dob

bi biti stalno

U tom smislu

najve6a profes

zliditim progrrijedem u odr

trZi5tu rada (tr

prema Popisu

Sene osnovneimalo je oko

2004). Podacr

njo5kolskog inu Skolu. Ipa

IstraZivanja n

sredine u smipanrJa ne zao

Podetkom 2

valo seoskc

smanjivanjarazmjere inobuhvatio 1

osnovu ml€

niStva obal

doseljavanjr

op6ina ima(omi5,SibeZutlnlc I su

Slika 1. Grarlovi i op1ine Splitsko-dalmatinske iupaniie'

www.dalmacija.hrwww.skyscrapercitY.com

30

Page 5: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

T4

ta

ii-

1e

iu

lo

)a

ih

a-

Moguinost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-d.almatinske iupanije

Prema stupnju ostarjelosti stanovnistva, Splitsko-dalmatinska Zupanija pri-pada podrudjima stare populacije. Kao i na razini Hrvatske, dok gradska naseljaodreduje starost stanovni5tva, ona je u ruralnim podrudjima donekle i izrai.enija.Ipak, ova Zupanija pripada prosjedno mladim Zupanijama jer ve6ina njih spada upodrudja duboke ili vrlo duboke starosti pa Hrvatsku opienito odrecluje dubokastarost stanovni5tva (Neja5mi6, 2005). Prema Strategiji razvoja ruralnog turizmasplitsko-dalmatinske iupanije (2009), u Dalmatinskoj zagori (Splitska zagora,Poljica te Sinjska, vrlidka i Imotska krajina), gdje Zivi veiina ruralne populacijezrryanlje (63va), njena dobna struktura (27,2vo mladog, 50,87o zrelog i z2vo starogstanovni5tva) ukazuje na mogudnost demografske revitalizacije ovog podrudja uzsmanjivanje ili zaustavljanje gubitka i starenja populacije sto odreduje velirrtt za-gorskih, dalmatinskih i hrvatskih sela. Pritom je nuLnai gospodarska, komunalnate kulturna obnova koja su vodile iseljavanju te posljedidno starenju i prirodnomopadanju stanovni5tva dalmatinskog sela tijekom pro5log stoljeia.6

Osim dobne strukture znalajan resurs revitalizacije ruralnog prostora trebaobi biti stalno podizanje obrazovanosti te zadrLavanje obrazovanog stanovni5tva.U tom smislu naroditu paLnju. treba pridavati mladima jer oni imaju op6enitonajveia profesionalna odekivanja koja se temelje na sve de5iem sudjelovanju u ra-zliditim programima formalnog i neformalnogobrazovanja (iako job uvjek znatnorijedem u odnosu na SAD i razv4ene zemlje EU) zbog bolje konkurentnosti natrZi5tu rada (Relja i sur., 2010). Razina obrazovanosti u Hrvatskoj stalno raste, aliprema Popisu iz 2001. godine jo5 uvijek viSe od 1/3 stanovni5tva je bllo bez zavr-Sene osnovne Skole ili je zavriilo tek osnovnu Skolu, srednjo5kolsko obrazovanjeimalo je oko polovine, a vi5u Skolu ili fakultet tek l2,9vo stanovnistva (Babii,2004). Podaci posljednjeg Popisa stanovnistva (z0rr) pokazuju daljnji rast sred-njo5kolskog i visokog obrazovanja uz smanjenje populacije kojaje zavrjila osnov-nu Skolu. Ipak, predstoji uskladivanje obrazovanja s gospodarskim potrebama.IstraZivanja navode ovo razllaLenje kao uzrok rasta i.el1e zanapu5tanjem Zivotnesredine u smislu unutarnjih i vanjskih emigracija.T lako Splitsko-dalmatinskaht-panija ne zaostaje za Hrvatskom u pogledu obrazovanja, stanje je podosta nepo-

Podetkom 20. stoljeia tome je pridonijelo slabljenje cijene i izvoza vina od dega je pre1ivlja-valo seosko stanovniStvo Sto je vodilo emigraciji oko 100 000 dalmatinskih seljaka. processmanjivanja brojnosti stanovni5tva dalmatinskoga sela kontinuirano se nastavio, a naroditerzzmjercimazarazdoblja socijalistidke privrede kada je samo u razdoblju od 1961. do 1991.obuhvatio 118 000 ili2lvo serjaitva (Defilipps, 2006). Bjelajac (2009) naglasava ekonomskuosnovu migracija selo-grad koje su bite najdeiie, sto se oditovalo u razlici dohotka stanov-niStva ne zagorskog pojasa, iz kojih sudoselja 3 000 dinarap er capita,splitskaopiina seljavanja u Split bila umjerenija(Omi5,2utini6 i sur., 2008; Relja i sur., 2010; Sundalii, 2010 ird.

31

Page 6: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

Andrea Russo, Toni PoPovit

voljnije u njezinim ruralnim podrudjima i treba po

zadrLavanjem osnovnih Skola tamo gdje je to mog

povezanosti i subvencija do mjesta obrazovanja' s

nata itd. Smanjivanje broja miadih vodil ih Skola u Dalma-

tinskoj zagori,a gospodarske neprilike nr subvencioniranje i

stipendiranje obrazovanja (Marinov, 2011. straZivanje L:utint('

i sur. (2008), bolje moguinosti rzobtazbe val,an su potisni dimbenik napustanja

ruralnog prostora, a r"tiospektivni pogled upozorava da su nakon ukidanja osnov-

nih bkoL mnogi roditelji eligriratizUog neometanog nastavka Skolovanja njihove

djece (Ku5en,2003).Gospodarski potencijali podrudja isprepleteni

stanovni5tva. LoS Zivotni standard vodio je iselj

njihovom stagniranju i propadanju' Kad je- rijed o

n"arodito ie Spfit prlrrta8lo doseljenike tijekom socijalistidkog razdoblia, a porast

fop,rtu"ii" su ultjeziti i drugi ouatrrl gradovi. S druge strane, ruralnoje stanovniS-

ivo kontinuirano opadalo pa danas dak

ima ispod 200 stanovnlka (I2Vo ukupn

sela je srednje velidine prema prosje

stanovni5tva Zupanije), a samo l2Vo

ka koji ;';ne 51%ouOuini" ruralne populacije (5imunovi6, 2011). Vei je nagla5eno

kako rzrazito naseljavanje odreclenog pcdrudja moZe imati negativne posljedice

poput PorastaSplitsko podruDomovinskogobidajima i nadinom Livota te shodnih

dljive (nasilj

uz porast ne

u Hrvatskojdobila bipolarni oblik s uodljivo bogatom manjinom stanovnistva, dok je vedina

osiroma5ila (Malenica, zOOli.Po modelu ,*fazne lju5ture" poduzeiima se uglav-

nom na kriminalne nadine oduzimalo .".u..", a politidka ih je vlast plema potrebi

nastojala odrLati ,,na Livottf' (z istva' subvencijama i dr') kako

biseoduvaosocijalnimir(Zrrpnezaposlenostjerasla'a2000'p SkaistraZivanjavide kao glavni

n kovit i odrziv PristuP'aposlenost i socijalna ugroZenost,

uzrokovane,,ortadkimkapitalizmom", stvarnostSiregsplitskogpodrud-

ja. UgroZenost u manifesiaciji nezapos invalidskih mirovina, produZene

mladosti i podstanarstva posiala 1e oelta. Mnogi ljudi srednje Zivotne dobi prije-

vremenosuumirovljenizuogp,obl"-uukojimasuimsenalaztletvrtke,dime

32

su znatno smanjenr

tro5kovima opet u

Nepostojanje s

prosjedna razv4en<

du potvrduje dinje

sela bez pretjerano

u gradu (Fari6(,,2Zbog trenutno

leti6 nagla5ava da

nepovoljna po na5r

jem dijelu populac

i dru5tva u cjeliniprema kojemu tret

stalno", a veiina I

usavr5avanje (75%

usmjeravanja razvU pogledu rur

dimbenika poput I

te oduvanja tradici

nerazvijena ruralrdom, kao i visokirticaji itd.), Europsl

tih podrudja. Skla

odrZivog razvoja 1

privrednih itd.) oc

Za razvoj nek

ganje u njezine pr

razvoj obale, otolproizvodne resurt

povoljan prometn

drLave. Svakako I

kako ustrajanje ni

glh,bez volje za p

te sagledavanjemno upori5te, a niti

To sugeriraju i 2pustiti selo jer or

www.slobodnatDefault.aspx

Page 7: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

Stva

rtne

rde-

ma-

ueiiniirnja

tov-

0ve

tma

ttefji,tast

t1s-

mji

6Vo

log

ni-

)no

ice

dr.

ije,

iim10-

aIa

feni,

ina

nv-

rbi

ko

)0.

rni

rst,

IC-

ne

ie-ne

Mogudnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske iupanije

su znatno smanjeni njihovi prihodi, Sto je vodilo zatiraryuradne snage te visokimtro5kovima opet u svrhu kupovine politidkog kredibiliteta.

Nepostojanje sustavne ruralne politike vodilo je daljnjem propadanju sela, aprosjedna razvijenost Splitsko-dalmatinske Lupanlje s obzirom na drZavnu privre-du potvrduje dinjenicu kako dana5nje dalmatinsko stanovni5tvo tek Leli oti6 izsela bez pretjeranog uvjerenja o naroditim moguinostima koje 6e im donijetiLivotu gradu (Faridii, 2011).8

zbog trenutnog rasta interesa za iseljavanj em iz Hrvatske, wertheimer-Ba-letii nagla5ava da bi daljnja emigracija (ve6inom) mladeg stanovni5tva bila vrlonepovoljna po na5e druStvo koje ionako ubrzano stari, a rijed je o naproduktivni-jem dijelu populacije pa bi iseljavanje vodilo daljnjem propadanju gospodarstvai drustva u cjelini.e Takvu moguinost potvrduje i isrraZivanje Relje i sur. (2010)prema kojemu trelina studenata splitskog Sveudili5ta Zeli napustiti Hrvatsku ,,zastalno", a ve6ina bi oti5la na privremeni rad (67vo), studiranje (56vo) i poslovnousavr5avanje (75vo). Sve to nameie vaZnost sustavnog politidkog angaZmana okousmjeravanjarazvoja Splitsko-dalmatinske Zupanije, kao i Hrvatske u cjelini.

U pogledu ruralnih podrudja moZe se reii kako su vaZna zbog visestrukihdimbenika poput proizvodnje hrane, za5tite bioraznolikosti, podizanja standardate oduvanja tradicije i obidaja stanovni5tva koje Zivi u njima. S obzirom na brojnanerazvljena ruralna podrudja, narodito u zemljama s niZim privrednim standar-dom, kao i visokim troikovima prevladavanj aruzllkau razvijenosti (zajmovi, po-ticaji itd.), Europska unija inzistira na sustavnom i ekolo5ki prihvatljivom razvojutih podrudja. skladan i balansiran razvoj socijalne i prirodne zqednice ornouuj"odrZivog razvoja koji vodi jadanju ukupnih kapaciteta (demografskih, kulturnih,privrednih itd.) odretlenog prostora (Stambuk, Z0O2).

za razvoj neke sredine potrebno je sustavno planiranje i uravnoteZeno ula-ganje u njezine predjele. u Splitsko-dalmatinskoj Zupaniji ro znadiravnomjernijirazvoj obale, otoka i zaobalja. Svako od tih podrudja ima svoje kapacitete (npr.proizvodne resurse, prirodne ljepote i povijesnu ba5tinu kao turistidku ponuJu,povoljan prometni poloZaj i dr.) koje treba upotrij ebitr zbog oporavka ovog dijeladrLave. Svakako bi to koristilo i njenim ostalim dijelovima, Pro5lost ie pofaiatakako ustrajanje na odredenim djelatnostima i prostorima.tz zanemarivanje dru-gih,bezvolle zaprilagodbom sve brzim gospodarskim i drujtvenim promjenamate sagledavarljem urbanih i ruralnih podrudja kao meduovisnih nema ni racional-no upori5te, a niti narodito poZeljnu buduinost.

To sugeriraju iZutini( i sur. (2010) kroz nepostojanje plana veiine stanovniitva koja lelina-pustiti selo jer oni nisu odabrali dak ni mjesto potencijalnog preseljenja.www. slobodnadalmacija.hrlSpektar/tabid lg4larticleType/ArticleView larticleldl206:- jT IDefault.aspx

J.J

Page 8: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

Anrlrea Russo, Toni PoP:"t

u knjizi rhe prorlwction of space n l9't4. godine, pg.rlutiJrancuski socio-

5#;;;ilp'"u"todrazdiustva;vrijednosno-normatrvnoga kao uop6enih i dugotr+*'"Pliot ifl?':T''^

(politika' prt-

(ealdarovi6' 1985)' Pored razdobija socijaiizma koje je forsira-

nom industrijalizacijom i urbanizacijom potvrdilo ovu tezu'

povijest daljnji je p"o;;;;"U ;j"'*" uuqunosti jer je tijekom 1

drZavne uprave " g"tp"a^tska vaZnost tagJ:]ffittl'iru-

odnosa ,'centar - periferija" izmedu ov sto-Jatmatinstte itt-

iene tvornice, pogoni i sluZbe postali su - ttruutske prilike'p a n ij e. a T.a sr eb, i

T'' i' i'

i ^ !" * f: :'^ " *'^'r:it

n;

"':;f,

:' l ̂X?,

t " r^

-lr*ll$;,3"1fiffii.d1[iif *'n;

uid" k'o' uruvnotJzeni razvoj oto-

ka, obale i ,uouutiu'i ffi;;;; tz5trt naglasava kako t takve ideje razvola

splitske regije ponuditirtrurniu"i Etonomlffi fakuiteta u Splitu jos sredinom

1980-ih godina, t9 ;;; "i"' 'p'ou"d""" ;;;;;as' kada th z'agovata i Europska

unija (Berlengi i sr<itn-c u'- iotil' ot"J '";;i;*" na ko:iitenju resursa odre-

#A;i.'", j:*liiftjn:***:;;rru;rqX""t'"8Jffi :f;:JJ"?;'"*mjestanja stanovnistvai:::n:*;li;;;;i;u nu rJtu"ili otoci-obala-zaobaijeindustrija, tlrrrzami dr') vode.izravnlm o(

3. VAZNOST RURALNIH PODRUEJ'q' UUUTAR RAZVOJNOG

MODELA,,orocr-oBAlA- ZAOBAL'IE"

i tih Podrudja'koji PotPomaLts razvo

Obala

S tik a 2 . Razmi e i t ai s t an ov ni i tv a S p tit s ko - d almatin ske iup anij e (Vo )t l

i; Simunovii,2011 itd

U zaobalju (Zago

da5nje ruralne PoPulz

pojasu Livi23Vo,anani5tva, uzme li se u o

sliku 2). Kad se govot

opet upuiuje na nuZnr

jer one ukljuduju rurt

Pri odredivanju

ti euroPska iskustva

(primjerice iz Podrtproizvodnje u korist

i objekata oP6eg drt

tih zemalja Potaknulprostornih i socioku

vratak stanovnika P

poreznih olak5ica, Pr

benih i financijskih

Sptitsko-dalmatinskdimbenike koje treb

kalne cestovne mrei

nije niti Provedena ('

obrazovanja koje je

Zupaniju, rasta zaPc

no najnerazvijenijeKada je rijed o

se zasigurno moZe I

prostoru jer se goto'

iiti njihovo okruPnj

o poljoPrivrednoj isve zastuPljenija u I

VaZnu ulogu z

koje postaju karakt

itd.) te uz dobro o

doprinjeti razvoju

najrazvijenijih oP6

no podrudje zaPo5

uravnoteZenog raz

Konadno, Podiprostor Postaje tut

terijalne kulture tr

80

70

60

50

40

30

20

10

l0

L]

34

Page 9: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

oclo-

vnog

, pri-

rsrra-

atska

ncijala do

uga-

eht-ilike,

oto-

zvoja

inom

rpska

ilre-pre-

reda,

balje

Mogutnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske iupanije

U zaobalju (Zagorskom dijelu Splitko-dalmatinske Zupanije) Zivi veiina ov-dasnje ruralne populacije (preko 100 000 stanovnika ili 65vo), dok ih u obalnompojasu Livi 23va, a na otocima 72vo. To je u skladu s opiim razmjestajem stanov-ni5tva, uzme li se u obzir da je obalni dio ponajviSe urbaniziran i najbrojniji (vidisliku 2). Kad se govori o razvoju ruralnih podrudja, takav razmjestaj stanovni5tvaopet upu6uje na nuZnost obuhvatnog pristupa geografskim podcjelinamaZtpan4ejer one ukljuduju ruralna podrudja s pripadajuiim stanovni5tvom.

Pri odredivanju mjera koje ruralni razvoj treba obuhvatiti mogu posluZi-ti europska iskustva diji je dio ruralnog stanovni5tva sredinom pro5log stoljeia(primjerice iz podrudja Alpa) podeo emigrirati zbog opadanja poljoprivredneproizvodnje u korist ravnidarskih krajeva, nedostatka komunalne infrastrukturei objekata opieg drustvenog standarda. Temeljem opseZnog proudavanja, vladetih zemalja potaknule su rjesavanje problema financirajuiirazvoj gospodarskih,prostornih i sociokulturnih kapaciteta prema utvrdenoj potrebi. Privreda i po-vratak stanovnika poticani su razliditim mjerama poput bespovratnh sredstava,poreznih olakSica, pribavljanja gradevinskih dozvola, beskamatnih kredita, stam-benih i financijskih potpora za roditelje itd. (Kusen, 2003). Razvojna strategijaSplitsko-dalmatinske iwpanije aa raTdoblje od 2011. do 2013. naglasava brojnedimbenike koje treba unaprijediti u ruralnom prostoru, poput rekonstrukcije lo-kalne cestovne mreZe, vodoopskrbe koja je zastarjela dok u ponekim predjelimanije niti provedena (voda se osigurava cisternama ili lokalnim izvorima), poticanjaobrazovanja koje je na ispod prosjednoj razini u odnosu na Splitsko-dalmatinskuZupaniju, rasta zaposlenosti i gospodarske razvijenosti (ruralne opiine su preteZ-no najnerazvijenije i nalaze se ispod drZavnog prosjeka prema stupnju razvoja).

Kada je rijed o djelatnostima koje bi ruralna podrudja trebala razvijati, ondase zasigurno moZe utvrditi kako poljoprivredna djelatnost ima potencijale u ovomprostoru jer se gotovo polovina obradivih zemlji5ta ne koristi. Potrebno je omogu-6iti njihovo okrupnjavanje, poticati Sirenje obrazovanja (formalnog i neformalnog)o poljoprivrednoj proizvodnji te omoguiiti ekolosku poljoprivredu koja postajesve zastupljenija u Europskoj uniji kao i Hrvatskoj.

vaZnu ulogu za razvoj ruralnog prostora podinju imati gospodarske zonekoje postaju karakteristidne za ovo podrudje (Dugopolje, Mui, Vrgorac,Zadvarjeitd.) te uz dobro osmi5ljene djelatnosti i kvalitetnu infrastrukturu mogu znatnodoprinjeti razvoju ovog podrudja Sto svjedoii primjer Dugopolja kao jedne odnajrazvijenijih opiina. U njoj se razvijaju vaZni kulturni objekti i ona postaje vaZ-no podrudje zapo5ljavanja okolnog stanovni5tva doprinose6i shvadanju o potrebiuravnoteZen og razvoja prostora Zupan4e.

Konadno, podinje se udestalo raspravljati o ruralnom turizmu pri kojemu tajprostor postaje turistidka destinacija zbog prirodnih ljepota, materijalne i nema-terijalne kulture te karakteristidnih ruralnih aktivnosti (pje5adenje, biciklizam,

35

Page 10: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

AnrJrea Russo, Toni PoPovit

i druga doga<lanja.

nuruoin" moguinosti ruralne Dalm

koja je 2007. godine pokrenula surad

drLavne skrbi prema kriteriju nerazv

ili civilnom dru5tvu'

4. ZAKLJUEAK

Iztazita ruralnost Hrvatske prema

stor obuhva ea name1e poftebu njegova

komunalne infrastrukture i ostalih sadr

je izrazitoj emigraciji iz ruralnih podru

valo prirodno i ukupno opadanje stanov

ako se ne poradi na skladnom razvoJu

Sve toodreduje i Splitsko-dalmati

jom ovog podrudja le zahtievabolju su

LITERATI

[I] Babi(.2tanla t e

[2] Berlengza potic

ruzvoj.

[3] Bjelajac

[4] daldarc

[5] Defiliplnjak go,

[6] Faridii,U: Matt

TitorlizaMatice

[7] Kantar,

U:Sunconalnol

[8] Ku5en,

160 (1-'

[9] Lali6,I[10] Maleni

tva, Go

[11] Marinogori. Uproceci

Ograna

[12] Matas,U: Matr

litorliziMatice

[13] NejaSn

sima, S

[14] Popis st

[15] Razvojmatinsl

[16] Relja, I

europsJ

kulturr

[17] Relja, J

slenja r

Gosporjeku, 1

Page 11: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

t zani-

r desto

er ovo

ljepo-ja kod

xlulje,tiiu se

vederi

Li me-

rr. Po-

Ujedi-

LO[P),

zetniS-

ko 168

rje EU

d grad

rsebne

,drudje

iii,nice:vitali-i dalje,

ektoru

aJ pro-

arstva,

vodila

uvjeto-

favljen

r rural-

vniStva

ard.Za

I ZOne,

{izact-ektora.

Mo guinost revitalizacije ruralno g prostora Splitsko-dalmatinske iupanije

LITERATURA

[1] Babi6, Z. (2004). Participacija i ulaganje u obrazovanje u Hrvatskoj, Privredna kre-tanja i ekonomska politika, 101(8), 29-53.

[2] Berlengi, S., Skunca, O. (2013). Projekt COAST - priroda i ljudi zajedno. Smjerniceza poticanje odrZivog ruralnog razvoja Dalmacije, Program Ujedinjenih naroda za

tazvoJ.

[3] Bjelajac, S. (2009). Podijeljeni grad, Redak.

[4] daldarovii, O. (1985). Urbana sociologija: Socijalna teorija i urbano pitanje, Globus.

[5] Defllippis, J. (2006). Promjene u poljoprivredi i selu Dalmacije u posljednjih stoti-nj ak godina, Dru5tvena i straZivanj a, 86(6), 10 41 -10 62.

[6] Faridi6, J. (2011). Zagora - dobitnik ili gobutnik u litoralizaciji srednje Dalmacije.U: Matas, M., Faridi6, J. (ur.), Zagora izmealu stodarsko-ratarske tradicije te procecalitorlizacije i globalizacije, Sveudili5te u Zadrt, Kulturni sabor Zagore, OgranakMatice Hrvatske Split, 101-115.

[7] Kantar, S., SvrZnjak, K. (2011). Ruralni razvoj u Koprivnidko-kriZevadkoj Zupaniji.U: Sundali6, A.,Zmai6, K., Sudari6, T. (ur.), Gospodarske i kulturne odrednice regi-onalnog identiteta, Ekonomski fakultet u Osijeku, 143-154.

[8] Ku5en, E. (2003). Uredenje, razvoj i obnova ruralnog prostora, Sociologija sela, 159-

160 (t-2),2e-4s.

l9l Lali6, D. (2003). Split kontra Splita, Naklada Jesenski i Turk.

[10] Malenica,Z. (2007). Ogledi o hrvatskom druStvu: Prilog sociologiji hrvatskog dru5-tva, Golden Marketing/Tehnidka knjiga.

[11] Marinov, N. (2011). Skolske prilike kao odraZ demografskog stanja u splitskoj Za-gori. U: Matas, M., Faridi6, J. (ur.), Zagora izmeclu stodarsko-ratarske tradicije teproceca litorlizacije i globalizacije, Sveudili5te t Zadru, Kulturni sabor Zagore,Ogranak Matice Hrvatske Split, 655-667.

[12] Matas, M., Faridii, J. (2011). Zagora - uvodne napomene i terminolo5ke odrednice.U: Matas, M., Faridi6, J. (ur.), Zagora izmealu stodarsko-ratarske tradicije te procecalitorlizacije i globalizacije, SveudiliSte u Zadrt, Kulturni sabor Zagore, OgranakMatice Hrvatske Split, 43 -7 4.

[13] Neja5mie ,I. (2005). Demogeograf,ja: stanovniStvo u prostornim odnosima i proce-sima, Skolska knjiga.

[14] Popis stanovni5tva (2011). DrLavni zayod za statistiku.

[15] Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske Zupanije 2011.-2013. (2011)., Splitsko-dal-matinska Lupanlja.

[16] Relja, R., Tomi6, V., Popovii, T. (2011). Nezaposlenost i obrazovanje u kontekstueuropskih integracija. U: Sundali6, A.,Zmai6, K. i Sudarii T. (ur.), Gospodarske ikulturne odrednice regionalnog identiteta, Ekonomski fakultet u Osijeku, 161-189.

[17] Relja, R., Tomi6, V., Popovi6, T. (2011). Odnos prema radu i odekivanja od zapo-slenja studenata splitskog Sveudili5ta. U: 5undali6, A.,Zmai{ K. i Sudari6 T. (ur.),

Gospodarske i kulturne odrednice regionalnog identiteta, Ekonomski fakultet u Osi-jeku, 191-205.

JI

Page 12: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

Andrea Russo, Toni PoPovi4

[18] Strategij a razvoiaruralnog Iutizma Splitsko-dalmatinske Zupanije (2009)' Turistid-

ka zajednica Splitsko-dalmatinske Zupanije'

[19] Strategiju.rrruinog razvojaRH 2008.-2013. (2008). Ministarstvo poljoprivrede, ri-

t20l

Matice Hrvatske SPlit, 75-86.

[21] Stambuk, M. (200t). Selo i modernizacija: kratka povijest nesporazuma, U: Stam-

buk, M., Rogi6, I., Misetii, A. (ur.), Prostor iza: kako modernizacija mijenja hrvat-

sko selo?, Institut dru5tvenih znanosti Ivo Pilar, 9-28'

[22] 5undali6, A. (2010). Selo: iz autentidnosti u neprepoznatljivost. Ekonomski fakultet

u Osijeku.

lBl |upinov,J. (2002). Od komunistidkog pakla do divljeg kapitalizma, Hrvatska sveu-

diliSna naklada.

l24l 2utini6,D., Kovadid, D., Grgi6, I, Markovina, J. (2010). Percepcija kvalitete Zivljenja

i namjere o odlasku iz ruralnih sredina, Drustvena istraZivanja, 105-106 (I02), I37-

159.

CIMBES NAG]

Gc

'Visoka Skola zr

'Visoka Skola zt

"Osnovna Skola;

Saietak: Lepolotvaranjem kaznionvelikog znalajazalSume, te sirovina za

darskih potencijalasrednjih podlze1attpodarstva Lepoglavgeografski poloZaj, lGrada kao brdsko-p

Kljuine riieii:

Abstract: Lepoture and the creatiorich cultuqal and hir

future tourism and e

as forests and raw nconditions for the uLepoglava is based

zone seeks to streng

Entrepreneurial zone

and traffic connectio

of mountainous area

Keywords: Lep,

38

Page 13: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

VELEUCILISTE,,NIKOLA TESLA6' U GOSPIEU

ZBORNIK RADOVA

T. INTERDISCPLINARNA ZNANSTVENO - STRU.NI, KONFERENCIJAs medunarodnim sudjelovanjem

,,oDRzrVr RAZVOJRURALNIH KRAJEVA"

17.-18. listopada 2013. g.

Gospi6

Gospii,2013.

Page 14: Russo, Popovic - Mogućnost revitalizacije ruralnog prostora Splitsko-dalmatinske županije

lztilarra-i:

VEn ETLTC JrI- i ST'E,"hl llK GI-,lr'l' ES LA" U iilt)strIc Ll

Za iztllaoir,(:it;

inr- cc i-lr'rlrislau !Lrtli' pl'ol

Uredreile :

rr-tl-'sc Et-anisiirr Sutii' prof

Znaustveno-strudni odbor:

Po,itrnani ,

Suvrenteno a

mtlL'ijs'kog okru:,'

mjeni nrnih i,t'tar

institttr:ijatno i livremenih ananst

konteltsta pontitl

,,]{ikola Tesla" r

ticatelj i prrtnic,

organia,it'Qna i o

nurodniru sucliel

Tema konfer

sktucLlnih zntrnst

rurLlnog tut'ia,ntr

dol< .je nrglasal{(uko ga promtttl

Iuje viie otl revr

tt kulturnu, srlci.

podarslvct.

lntenciiu ko,

trajnn i z,ahtjew

osnri{l.iovati i t'tdctprinosi proce

litika ruzvoja dt

poticati isttt i t'

Kvalilelno strat

bi pripomogla p

sa i aktivnosli tr

Euroltska u

rurulnih podrut

n ju Livotrtctg slr

na(in ruralni p'

kuLtivit'ane srect

ml.sc. Br-anislav SLrtid. prof. - prcclsjectnik

prof dr.sc. Mchmeel '{lijagiiPr"of.dr.sc. Fl'anlco Rotitrr

prof.tlr.sc. Marinko D Udur' dipl it-tt'

Prof clr.sc. lvirn Daclii

prof.clr.sc. Miomir Matulor ii, dipt iuL'

prtrf clr: sc PetaL \rcli. red plof'

prol. dr.sc. Dr-ago Pupavac' dipl oec'

doc.dr.sc. Mari.ia Boban' clipl oec

tnl sc ilbr.trislar ZuPiimr.sc Ilan 5Pra.jc. cliPl iur'

rnl'.sc. Vlatl<a Ru7-id. ciipl'occ'

nrr.sc Preclrag tsrle[<. dipl.ing pl'ometit

mr.sc. KaLct'ina Duliid. dipt iur'

{}rgam izaei3sll'i tcLlbcu:

Jadranka Pejnovii" prof . - pr-ccl{erlnic;t

JacL'anka Arrzulolii, Pl-oI

Zeljko ZuPan. tr.rag.chen'

mr. sc. Vlatka Ruiii' diPl'oec'

Vanja Vitezid. univ sPec'oec

Slavica Netahli. diPl.oec'

tvica Bakovii. mag. rng Promcta

Klistina Dcvdii. univ sPec'oec

lvana Tonkovi( Ptai'it' diPl'oec

Alcksandar SkendZii, Prof'

Malija Baburii. dipl. tur' l<om'

Slaclarla Butl<ol ii. Prot'Ivana Arbanas, diPl.oec'

Mile Viiii, diPl. oec

Tornislar LoPac" Prol'

Tthniilii urcdnicL:

Jacirarrka Pejnolii' prof

Zeljko 2uPrin. rnag'chern'

Lcktr'r'i' Lr:

Jadriuka AnzuJovii' Prof'

Di-,titt tttttlot tlt \lI '1tticL

:

mr.sc Vlatka RLrlii. diPl'oec'

Mile Viiii' diPl'oec

Gru/i(:ka PriPrema i tisuli:

Svendiliii-ra tiskara cl o tr

Trg rrr. Tita l'1' ZaglcLr

ISBN: 978-953 56202-3'-5

CtP zapis ilostullall u raiutralnoine katirlogu I'lacionalrre

i snei,iiliire knjilnicc u Zagre bu pocl brojern 8-56835