Sadržaj

1. O KURIKULUMU ................................................................................................................ 1

2. O DJEĈJEM VRTIĆU MEDO BRUNDO ............................................................................ 3

3. NAŠA VIZIJA KURIKULUMA VRTIĆA ........................................................................... 5

4. BITNE ZADAĆE NA RAZINI DJEĈJEG VRTIĆA MEDO BRUNDO .............................. 6

4.1. Rad na unapreĊenju i oblikovanju poticajnog materijalnog, socijalnog i vremenskog

okruženja prostora koje koriste djeca sa svrhom igre i uĉenja ............................................... 6

4.2. Jaĉanje roditelja u roditeljskim kompetencijama kroz razliĉite oblike suradnje ............. 7

4.3. Kontinuirano i promišljeno struĉno usavršavanje djelatnika s ciljem podizanja struĉnih

kompetencija i razine kvalitete rada ....................................................................................... 8

5. KURIKULUM JASLIĈKIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA .............................. 10

6. KURIKULUM VRTIĆKIH ODGOJNO-OBRZOVNIH SKUPINA .................................. 11

6.1. Redoviti 10-satni program ............................................................................................. 11

7. OBOGAĆENI PROGRAMI ................................................................................................ 12

7.1. Program ranog uĉenja engleskog jezika ........................................................................ 12

7.2. Sportsko – zdravstveni program .................................................................................... 13

7.3. Program predškole ......................................................................................................... 15

7.4. Program za roditelje „Rastimo zajedno“ ....................................................................... 18

7.5. CAP program za djecu u godini pred polazak u školu .................................................. 20

8. MEDINI PROJEKTI ............................................................................................................ 22

8.1. Sudjelovanje na smotri Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava .... 22

8.2. Projekt „Putujuća torba“ ................................................................................................ 23

8.3. Projekt „Škole za Afriku“ .............................................................................................. 24

8.4. Medino kino ................................................................................................................... 25

9. DOKUMENTIRANJE I VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG PROCESA .... 26

10. STRATEGIJE DALJNJEG RAZVOJA USTANOVE ...................................................... 27

1

1. O KURIKULUMU

Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje (NKRPOO)

usmjeren je ostvarivanju specifiĉnih ciljeva (osiguranju dobrobiti za dijete, poticanju

cjelovitog razvoja, odgoja i uĉenja djece, razvoja kompetencija te ostvarivanju jednakih prava

za sve), utemeljen na specifiĉnim polazištima (postojećim dokumentima i suvremenom

shvaćanju djeteta i organizacije vrtića) i odražava specifiĉna naĉela (fleksibilnost odgojno-

obrazovnog procesa, partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom, osiguranje

kontinuiteta u odgoju i obrazovanju te otvorenost za kontinuirano uĉenje i spremnost na

unapreĊivanje prakse). Ti ciljevi, polazišta i naĉela predstavljaju osnovu oblikovanja

kurikuluma vrtića i kurikuluma predškole.

Kurikulum je teorijska koncepcija, otvoren je, dinamiĉan i razvojan, razvija se i

mijenja na temelju uĉenja, istraživanja i suradnje svih sudionika odgojno – obrazovnog

procesa. Razvoj odgojno-obrazovne prakse i kurikuluma vrtića treba shvatiti kao kontinuirani

proces. Vrtić se transformira u organizaciju koja neprestano samu sebe organizira i osmišljava

pa unapreĊenje odgojno-obrazovne prakse i razvoj kurikuluma u njemu postaje proces stalne

evolucije. U sklopu brojnih istraživanja i objavljivanja znanstvenih radova iskazala se

potreba za projektom te je nastala studija Nove paradigme djetinjstva, koju je moguće sažeti

u nekoliko temeljnih postavki:

Dijete nije objekt u odgojnom procesu, već je socijalni subjekt koji participira, konstruira

i, u velikoj mjeri, odreĊuje svoj vlastiti život i razvoj.

Djetinjstvo nije samo pripremna faza za budući život, već je životno razdoblje koje ima

svoje vrijednosti i svoju kulturu.

Djetinjstvo je proces socijalne konstrukcije, koji djeca i odrasli zajedniĉki izgraĊuju.

Djetinjstvo je proces koji se kontekstualizira uvijek u relaciji s odreĊenim prostorom,

vremenom i kulturom (sociokonstruktivizam) te varira s obzirom na razliĉitost uvjeta i

kulture u kojima se dogaĊa. Stoga, kao što ne postoji univerzalno dijete, ne postoji ni

univerzalno djetinjstvo.

Upravo na tim osnovama Nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i

obrazovanje priskrbljena je znanstvena utemeljenost i praktiĉna provedivost.

Temeljna struktura predškolskoga kurikuluma podijeljena je na tri velika

podpodruĉja u kojima dijete stjeĉe kompetencije: ja (slika o sebi), ja i drugi (obitelj, druga

2

djeca, uža društvena zajednica, vrtić i lokalna zajednica), svijet oko mene (prirodno i šire

društveno okružje, kulturna baština, održivi razvoj). U svakom podpodruĉju odreĊuju se

sadržaji koji povezuju pedagoške i psihološke dimenzije odgojno-obrazovnoga procesa.

Prema uvjetima, sadržajima i aktivnostima neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada

ostvaruju se ciljevi kojima se potiĉe cjelokupni tjelesni, intelektualni, psihofiziĉki,

emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta. Sadržaji djetetova uĉenja nisu strogo odreĊeni

jer se djeca uĉe ĉineći, izravnim stjecanjem iskustva te svako dijete sukladno svojim

interesima, potrebama i mogućnostima bira sadržaje i partnere ĉime istražuje i uĉi na njemu

svrhovit naĉin.

Razvoj kurikuluma pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u

predškolskim ustanovama, uzimajući u obzir razvojne i druge ĉimbenike poput osobnih

potreba djeteta, obitelji iz koje je dijete, šireg socijalnog okruženja djeteta, djeĉjih prava i sl.

Djelujući na ovakav naĉin potiĉe se razvoj kompetencija koje su kljuĉne za snalaženje i

aktivno sudjelovanje u svakodnevnom osobnom te kasnije profesionalnom i društvenom

životu. Svrha djelovanja svih izravnih i neizravnih sudionika odgojno obrazovnog procesa jest

dobrobit za dijete, sada i u budućnosti.

Naĉela kurikuluma, koja ĉine vrijednosna uporišta su: fleksibilnost odgojno –

obrazovnog procesa u vrtiću, partnerstvo vrtića s roditeljima i širom zajednicom, osiguravanje

kontinuiteta u odgoju i obrazovanju te otvorenost za kontinuirano uĉenje i spremnost na

unapreĊivanje prakse. Kvalitetnu odgojno – obrazovnu praksu i kurikulum vrtića izgraĊuju

djelatnici vrtića u skladu sa svojim profesionalnim znanjem i razumijevanjem odgojno –

obrazovne prakse te osobne motiviranosti za proces unapreĊenja. Razvoj odgojno –

obrazovne prakse i kurikuluma vrtića dogaĊa se paralelno s razvojem novih vrijednosti,

razumijevanja i znanja svih sudionika procesa.

3

2. O DJEĈJEM VRTIĆU MEDO BRUNDO

Djeĉji vrtić Medo Brundo zapoĉeo je radom u jesen 2007. godine. Od prvog trenutka

bilo je jasno da ćemo biti „drugaĉiji vrtić“. Arhitektura vrtića jedan je od elementarnih

kriterija koji nam odreĊuje put ka drugaĉijem vrtiću u odnosu na dotadašnja arhitektonska

rješenja. Arhitektura svakako uvjetuje vizualni identitet vrtića ali nikako ne želimo da bude

glavni i/ili jedini kriterij prepoznatljivosti Mede Brunde. Vrtić Medo Brundo ima logo vrtića,

uglazbljenu himnu, web stranicu. Djeĉji vrtić Medo Brundo broji 19 odgojnih skupina koje se

nalaze na 4 lokacije – Dubrava 185 (centralni vrtić), Dubrava 205 (podruĉni objekt Medo

Brundo 1), Dubrava 230 (podruĉni objekt Medo Brundo 2) i Aleja lipa 1f (podruĉni objekt

Medo Brundo 3).

Djeĉji vrtić Medo Brundo ustanova je za rani odgoj i obrazovanje djece. Kroz

provedbu razliĉitih programa utemeljenih na humanistiĉko-razvojnom pristupu usmjereni smo

razvoju djeĉjih potencijala, poštivanju djeĉjih prava i uvažavanju individualnih potreba djece.

Svojim djelovanjem pružamo podršku obitelji i pridonosimo razvoju roditeljskih

kompetencija.

Na putu postizanja sinergije odraslih i djece i iznalaženja vizije vrtića do sada smo

realizirali niz vrijednih i zapaženih koraka. Koraci koji nas odreĊuju i osnažuju na našem putu

rasta i razvoja vrtića kao „zajednice koja uĉi“ (prema E.Slunjski) sudjelovanje je u razliĉitim

projektima unutar i izvan vrtića. Od prve pedagoške godine rada vrtića aktivno sudjelujemo u

svim projektima na razini Grada Zagreba – „Darujmo djeci kazalište“, „Dani djeĉjih vrtića“,

postavljanje tematskih izložbi djeĉjih radova ali i organiziramo iste unutar vrtića. TakoĊer, u

Medi Brundi postala je na neki naĉin tradicija organizacija Božićnog koncerta s humanitarnim

karakterom te realizacija Dana otvorenih vrata. Praćenjem i prepoznavanjem potreba i

interesa djeteta te upoznavanjem s oĉekivanjima roditelja, u skladu sa struĉnim

kompetencijama odgojitelja, realiziramo obogaćene programe: Program ranog uĉenja

engleskog jezika, Integrirani program poticanja senzomotornog razvoja djece u 4.godini

života, Program predškole, Sportsko-zdravstveni program, Kraći program ranog uĉenja

engleskog jezika. U planu je realizacija Kraćeg glazbenog programa za djecu rane i

predškolske dobi, Programa za djecu pripadnike nacionalnih manjina, Odgojno obrazovnog

rada s potencijalno darovitom djecom od 4. godine života do polaska u školu u redovitom

programu. Za roditelje djece jasliĉke dobi verificiran je program „Rastimo zajedno“ koji je

proteklih godina kroz planirane radionice i realiziran. Vrtić je otvoren prema široj lokalnoj

4

zajednici što svakako pridonosi identitetu vrtića, a ogleda se kroz sljedeće realizirane

aktivnosti: ukljuĉivanje djece s posebnim potrebama u programe vrtića (redovni program i

program predškole), ukljuĉivanje djece pripadnika nacionalnih manjina, organizacija

edukativnih tribina za roditelje. Jedan od ciljeva je i maksimalno podržavati i poticati uoĉene

jakosti svakog djelatnika i sve implementirati u kvalitetu procesa, odnosno kulturu vrtića

Mede Brunde. Prepoznate jakosti kod djelatnika rezultirale se napredovanjima u struci te

prezentiranjem rada izvan vrtića.

„Kako znati kojim putem ići ako ne znamo kamo želimo stići!“ Svatko od nas

kontinuirano se treba pitati u kakvom okruženju želi raditi, kako djelovati te stvoriti kvalitetan

vrtić po mjeri djeteta – poticajno okruženje za cjelovit razvoj djeteta predškolske dobi,

osnaživanje roditeljstva, ukljuĉivanje djece s razliĉitostima te rast profesionalnih

kompetencija djelatnika.

Upravo takav želimo da bude naš vrtić Medo Brundo.

MISIJA VRTIĆA:

Profesionalan pristup ranom odgoju i obrazovanju kao temelju odgojno obrazovnog

sustava, uvažavanje i zadovoljavanje djeĉjih potreba te utjecanje na razvoj roditeljskih i

profesionalnih kompetencija.

VIZIJA VRTIĆA:

Vrtić kao mjesto u kojem se uvažava i poštuje meĊusobna razliĉitost i potiĉe razvoj

individualnih sposobnosti i potencijala svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.

SLOGAN VRTIĆA:

„MALIM KORACIMA U VELIKI SVIJET!“

5

3. NAŠA VIZIJA KURIKULUMA VRTIĆA

za dijete: sigurnost svakog djeteta, samopouzdanje i samopoštovanje djeteta, sposobnost

razumijevanja vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, spoznajnih, socijalnih,

komunikacijskih i sl.), sposobnost razumijevanja i uvažavanja potreba drugih,

uspostavljanje kvalitetnih odnosa s drugom djecom i odraslima (sudjelovanje,

pregovaranje, rješavanje sukoba, razumijevanje i poštivanje razliĉitosti meĊu ljudima),

istraživanje i razvijanje kompetencija o samostalnost u obavljanju aktivnosti (samostalnost

djetetova djelovanja, mišljenja i odluĉivanja) o usvajanje i praktiĉna uporaba pojmova i

predodžaba kojima dijete razumije i objašnjava sebe, svoje ponašanje i izbore o stjecanje i

razvoj vještina uĉenja (povezivanja sadržaja, logiĉkoga mišljenja, argumentiranja,

zakljuĉivanja i rješavanja problema) o osiguravanje kvalitetne prilagodbu trenutaĉnom

okruženju i kvalitetno osposobljavanje za izazove koji oĉekuju dijete (primjerice, polazak

u školu) - mogućnost prilagodbe novim, promjenjivim okolnostima, sposobnost

odgovornoga ponašanja u okružju (prirodnom i materijalnom), življenje i uĉenje prava

djeteta, dobrobit i radost svakog djeteta,

za roditelje: podrška obitelji u podruĉju kvalitetne afirmativne roditeljske uloge,

usklaĊeno meĊusobno partnersko djelovanje vrtić – obitelj, zadovoljstvo roditelja,

za prostorno, materijalno i vremensko okruženje: organizacija prostora koji je

funkcionalan, siguran, usmjeren na promoviranje susreta, komunikaciju i interakciju;

omogućava distanciranje djeteta iz grupnih zbivanja i pravo na privatnost, bogata ponuda

raznovrsnih, razvojno primjerenih i stalno dostupnih materijala koji potiĉu aktivnu

konstrukciju znanja, održavanje estetike, fleksibilan dnevni ritam koji se temelji na

prepoznavanju i uvažavanju djetetovih potreba, okruženje koje zrcali zaposlene i njihovu

sliku o djetetu,

za ozraĉje: model usklaĊenog življenja koji poštuje prava djeteta u skladu s humanim

vrijednostima koje razvijaju kompetencije djeteta i sve oblike uĉenja, osnaživanje zaštitnih

mehanizama i umanjivanje riziĉnih ĉimbenika, prihvaćanje, njegovanje i razvijanje

vrijednosti obitelji, zajednice i društva,

za struĉni tim i odgojitelje: osnaživanje osobnih i profesionalnih kompetencija za

primjereno i funkcionalno djelovanje u odnosu sa suradnicima, djetetom i obiteljima,

razvijanju što kvalitetnijeg vrtića / odgojno-obrazovnog procesa, razvijanje osobne

odgovornosti za cjelovito djelovanje na dijete u svim interakcijama, razvijanje

6

odgovornosti u osobnom i timskom radu, razvijanje refleksivne prakse , proklamiranje

humanih vrijednosti,

za ostale zaposlenike: razvijanje odgovornosti u osobnom i timskom radu u odnosu na

radnu ulogu / poslove, na dobrobit djeteta, na cjelokupno ozraĉje i kulturu vrtića.

4. BITNE ZADAĆE NA RAZINI DJEĈJEG VRTIĆA MEDO BRUNDO

4.1. Rad na unapreĊenju i oblikovanju poticajnog materijalnog, socijalnog i vremenskog

okruženja prostora koje koriste djeca sa svrhom igre i uĉenja

CILJ:

Važno obilježje našeg vrtića trebalo bi biti poticanje djece i odraslih da budu

sukonstruktori vlastitog razvoja, odgoja i uĉenja u okruženju koje ih ohrabruje na istraživanje

i izražavanje svojih mišljenja, otkrivanje novih ideja i razumijevanja sebe i svijeta oko sebe.

BITNE ZADAĆE:

promišljeno i smisleno oblikovanje prostora s ciljem obogaćivanja života djeteta u

vrtiću

obogaćivanje centara kvantitetom i kvalitetom materijala planiranim i izraĊenim u

suradnji s djecom

fleksibilna organizacija odgojno – obrazovnog procesa koje je u skladu s djeĉjim

potrebama i interesima

stvaranje suradniĉkog ozraĉja u odgojno obrazovnoj ustanovi i uspostavljanje

partnerskih odnosa izmeĊu svih sudionika procesa

poticanje projektne metode rada s djecom

STRATEGIJE DJELOVANJA:

organizirati interne oblike struĉnog usavršavanja odgojitelja, uz superviziju vanjskih

suradnika

osigurati uvjete za sudjelovanje u edukacijama odgojitelja i struĉnih suradnika izvan

vrtića (prema potrebi i/ili interesu).

realizirati timska planiranja i refleksije s ciljem, dogovaranja daljnjih smjernica rada

prezentacije primjera dobre prakse u vrtiću kroz dokumentaciju (fotografije, izjave,

djeĉji radovi)

7

4.2. Jaĉanje roditelja u roditeljskim kompetencijama kroz razliĉite oblike suradnje

CILJ:

Razvijanje partnerske suradnje u duhu jaĉanja roditeljske kompetencije i razvoja

svijesti o potrebama, interesima, pravima i odgovornostima djeteta i svih odraslih koji su u

interakciji s njim te suodgovornosti u odgajanju, rastu i razvoju djeteta.

Kurikulum suvremenog predškolskog odgoja i obrazovanja podrazumijeva aktivno

sudjelovanje roditelja u životu i radu vrtića. U djeĉjem vrtiću roditelj ima pravo:

biti informiran o organizaciji, radu i programima vrtića,

znati kako njegovo dijete zadovoljava svoja prava, potrebe i interese u vrtiću

dobiti podršku i osnaživanje za biti odgovoran i zadovoljan roditelj (“Rastimo zajedno”)

pratiti razvoj i napredovanje djeteta u suradnji s odgojiteljima i struĉnim suradnicima

vrtića,

biti educiran o odgojnim i zaštitnim mjerama i postupcima (CAP program)

tražiti struĉnu pomoć koju može dobiti u ustanovi (odgojitelj, ravnatelj, pedagog,

psiholog, logoped, zdravstveni voditelj),

boraviti s djetetom u vrtiću u periodu prilagodbe i ukljuĉivati se u ostale segmente

odgojno-obrazovnog rada, u dogovoru s odgojiteljima i struĉnim timom

sudjelovati u procjeni kvalitete rada vrtića (polugodišnje i godišnje izvješće)

BITNE ZADAĆE:

jaĉanje struĉnih kompetencija odgojitelja za svakodnevnu interakciju s roditeljima i

izgraĊivanje suradniĉkih odnosa

naglašavanje važnosti kvalitetne komunikacije na relaciji vrtić – obitelj

senzibilizacija i edukacija roditelja o važnosti djetetove prve tri godine života

osnaživanje roditeljskih kompetencija kroz ĉetiri stupa roditeljstva

jaĉanje roditelja za odgovorno roditeljstvo – granice i dosljednost u odgojnim postupcima

STRATEGIJE DJELOVANJA:

Organizirati edukativna predavanja s ciljem osvještavanja, usvajanja znanja i vještina te

izgraĊivanje stavova koji pridonose jaĉanju kompetencija roditelja i odgojitelja.

Realiziranje tematskih i komunikacijskih roditeljskih sastanaka u svim dobnim odgojnim

skupinama.

8

Kontinuirano informirati roditelje o planiranim dogaĊanjima na razini odgojnih skupina i

vrtića te poticanje na njihovo aktivno sudjelovanje u istim; putem pisanih materijala,

ĉasopisa Brundalice i Internet stranice.

Anketiranje roditelja na poĉetku i pri kraju pedagoške godine, te analiza i prezentiranje

dobivenih podataka.

Kontinuirano vrednovanje realizirane suradnje i promišljanje razliĉitih oblika

suradniĉkih odnosa.

4.3. Kontinuirano i promišljeno stručno usavršavanje djelatnika s ciljem

podizanja stručnih kompetencija i razine kvalitete rada

CILJ:

Promišljanje suvremenih naĉina i osiguravanje uvjeta za daljnje struĉno

usavršavanje odgojitelja, struĉnih suradnika i ostalih radnika.

BITNE ZADAĆE:

podržavanje razvoja osobnih potencijala i jaĉanje struĉne kompetencije odgojitelja i

struĉnih suradnika kroz edukacije, iskustveno uĉenje i timski rad na istraživanju i

unapreĊivanju odgojne prakse

osvještavanje znaĉaja grupne refleksije o odgojno-obrazovnom radu i senzibilizacija

odraslih za razvijanje „zajednice koja uĉi“, uz superviziju vanjskog suradnika

izrada Kurikuluma prema naputku MZOS i Nacionalnog okvirnog kurikuluma

9

STRATEGIJE DJELOVANJA:

1. Individualno struĉno usavršavanje

Struĉno usavršavanje bit će organizirano oko dogovorenog podruĉja razvojne djelatnosti

modelom timskog rada uz individualnu proradu struĉne literature i periodike. Unutar tima

bitno je nastojati osnaživati i poticati jedni druge na putu ka kritiĉkom samouvidu i

samovrednovanju.

2. Interni struĉni aktivi

Struĉna predavanja o suvremenim spoznajama i iskustvima odgojne prakse s ciljem jaĉanja

struĉnih kompetencija odgojitelja i struĉnih suradnika kroz edukacije, iskustveno uĉenje i

timski rad . Do sada su kao vanjski suradnici u ulozi predavaĉa ili supervizori sudjelovali:

Anka Došen Dobud, Eda Tomljanović, Biserka Petrović Soĉo, Ivanka Striĉević, Mirjana

Šagud, Dubravka Maleš, Ana Pleša. Nakon održanih struĉnih aktiva sudionici putem

evaluacijskih lista iskazuju razinu zadovoljstva i daju konstruktivne prijedloge za daljnji rad.

Vrijedne spoznaje dobivene na struĉnim aktivima implemetirane su u neposredan rad s

djecom i u izgraĊivanje kulture vrtića.

3. Timovi planiranja i radne grupe

Timski rad odgojitelja i struĉnih suradnika usmjeren na pojedine aspekte planiranja,

programiranja i pripremanja odgojno – obrazovnog procesa te praćenja, procjenjivanja i

evaluacije dobiti i postignuća djece.

4. Odgojiteljska vijeća

Analize ostvarivanja godišnjih zadaća s ciljem unapreĊenja odgojno – obrazovne prakse i

problemski pristup pojedinim temama vrtićkog kurikuluma.

5. „Škrinjica s blagom“

Na kraju pedagoške godine odgojitelji prezentiraju vlastita postignuća kroz napredak djece

vezano uz temu individualnog struĉnog usavršavanja. Odgojitelji kroz razliĉite oblike

prezentacije informiraju ostale kolege i razmjenjuju vrijedna iskustva.

6. Eksterni oblici struĉnog usavršavanja

Prisustvovanje struĉnim skupovima, predavanjima, seminarima, regionalnim supervizijskim

susretima.

10

5. KURIKULUM JASLIĈKIH ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA

Kvalitetan jasliĉki kurikulum sadržava osmišljeno okruženje s kvalitetnom opremom

i didaktikom te pruža djeci izbor razliĉitih zanimljivih aktivnosti. Temeljne sastavnice

jasliĉkog kurikuluma uloge su odgojitelja, specifiĉnosti rada u jasliĉkim grupama,

osmišljavanje sigurnog i razvojno poticajnog okruženja, pristup svakodnevnim rutinskim

aktivnostima i suradnja s roditeljima.

Kreiranje jasliĉkog kurikuluma zahtijeva planiranje, fleksibilnost i razumijevanje

naĉina na koji djeca uĉe. Uloga odgojitelja u jaslicama je podržavanje djece u njihovu naporu

ovladavanja pojednim vještinama, promatranju što dijete pokušava i osiguravanju podrške da

u tome i uspije te dopuštanju djeci da rade ono za što su sposobna i pomaganje u zadacima

koji djecu frustriraju. Ulogu odgojitelja u jasliĉkim skupinama možemo gledati kao

„podržavajućeg sudionika“. Specifiĉnosti rada u jasliĉkim skupinama odnose se na razvojne

karakteristike djece u drugoj i trećoj godini života, odnosno na izmjenu potrebe za

samostalnosću s jedne strane i ovisnošću o odraslim osobama s druge, kao i naĉinom na koji

djeca uĉe. Rad u jaslicama iziskuje fleksibilnost i postavljanje granica kojih se treba dosljedno

pridržavati.

Važna sastavnica jasliĉkog kurikuluma je sigurnost opreme i prostora te kvaliteta

nadzora. Mala djeca ne zanju što je opasnost i ne smiju ostati bez nadzora. Okruženje u

jaslicama treba biti zdravo, sigurno, ugodno i poticajno. Poticajno okruženje djeci bi trebalo

pružiti mnogo prihvatljivih naĉina za bavljenje aktivnostima primjerenim njihovu stupnju

psihofiziĉkog razvoja kroz neke od sljedećih kutića: podruĉje za razvoj krupne motorike,

kutić graĊenja, kutić za dramske igre, kutić za tihe aktivnosti, podruĉje za igru prljavim

materijalima, vanjski prostor za igru. Sve navedeno podložno je fleksibilnom planiranju i

organizaciji na osnovu promatranja i praćenja potreba i interesa djece jasliĉke dobi.

U Djeĉjem vrtiću Medo Brundo naglasak je na senzomotoriĉkim aktivnostima koje

se provode s djecom jasliĉke dobi,poticanje ranog komunikacijskog razvoja kao i

osvještavanje važnosti kretanja u ovoj dobi. Svjesni važnosti prve tri godine života i

plasticiteta mozga djece odgojitelji i struĉni suradnici trude se pravovremeno i kroz razliĉita

osjetila zadovoljiti potrebe djece s ciljem cjelovitog psihofiziĉkog razvoja. Dnevni ritam u

jasliĉkim odgojnim skupinama uvjetovan je dobi i brojem djece u grupi, njihovom razvojnom

razinom i individualnim potrebama, a odrednice njegove kvalitete su fleksibilnost,

11

uravnoteženost i ustaljen slijed aktivnosti. U promišljanju i planiranju odnosno

sukonstruiranju navedenog jasliĉkog kurikuluma važnu ulogu imaju i roditelji. Na putu

izgraĊivanja suradniĉkih odnosa Djeĉji vrtić Medo Brundo za roditelje djece jasliĉke dobi

organizira radionice „Rastimo zajedno“ kroz ciklus od 11 interaktivnih susreta, te tematske

edukativne tribine prema interesu odgojitelja i roditelja.

6. KURIKULUM VRTIĆKIH ODGOJNO-OBRZOVNIH SKUPINA

Programi i organizacija rada u našim vrtićkim odgojno-obrazovnim skupinama

temelje se na razvojno-primjerenom kurikulumu usmjerenom na dijete i humanistiĉkoj

koncepciji razvoja predškolskog odgoja koja podrazumijeva promišljeno i bogato

strukturirano okruženje i poticajna materijalna sredina koja doprinosi razvoju djeĉjeg uĉenja,

kreativnosti i stvaralaštvu te poznavanje zakonitosti rasta i razvoja djeteta. U vrtićkim

odgojnim skupinama provode se redoviti 10- satni programi i obogaćeni programi koje

provode educirane odgojiteljice vrtića. Osnovni cilj i zadaće svih programa usmjereni su

oĉuvanju tjelesnog i mentalnog zdravlja djeteta te poticanju cjelovitog razvoja svih funkcija i

svih djetetovih aktualnih i potencijalnih sposobnosti i vještina (tjelesnih, intelektualnih, socio-

emocionalnih i izražajnih), uz naglašenu komunikacijsku i interakcijsku komponentu.

Vrtićkim kurikulumom utvrĊen je okvirni plan i program rada kroz redovne i obogaćene

programe, program predškole i programe rada s roditeljima ĉiji je cilj poticanje partnerskog

odnosa s roditeljima kao najvišeg oblika suradnje u ostvarivanju zajedniĉkog cilja –

optimalnog razvoja djeteta.

6.1. Redoviti 10-satni program

Cilj provedbe redovitog 10-satnog programa je stvaranje uvjeta za potpun i skladan

razvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegova

obiteljskoga života te osiguravanje takvih uvjeta koji jamĉe razvoj svih sposobnosti svakoga

djeteta i osiguravaju jednake mogućnosti svoj djeci kroz:

zadovoljavanje specifiĉnih komunikacijskih, razvojnih i obrazovnih potreba djeteta

osmišljavanje aktivnosti u kojima će dijete moći iskazivati svoje potencijale

stvaranje kreativnog ozraĉja (raznovrsni materijali za istraživanje i stvaranje)

zainteresiran, nedirektivni stav odgojitelja

usvajanje vještina potrebnih za zadovoljavajuće funkcioniranje u socijalnom okruženju

12

Vrtićki kurikulum je razraĊen po odgojno-obrazovnim programima i našim

specifiĉnostima.

7. OBOGAĆENI PROGRAMI

7.1. Program ranog uĉenja engleskog jezika

Odgoj i obrazovanje djece predškolske dobi utemeljen je na humanistiĉkom pristupu

te omogućuje unapreĊivanje djetetova života i uvažavanje individualnih potreba djeteta.

Djeĉji vrtić Medo Brundo upravo zbog interesa djece za uĉenjem stranog jezika i potreba

roditelja da im djeca budu što pripremljenija za prvi razred osnovne škole nudi mogućnost

ukljuĉivanja djece u Program ranog uĉenja engleskog jezika (u daljnjem tekstu Program).

Svrha Programa je pružanje mogućnosti upoznavanja stranog jezika i postupno uvoĊenje u

komunikaciju na engleskom jeziku te stvaranje kvalitetne osnove za kontinuitet uĉenja

engleskog jezika. Pritom će rad s djecom biti u skladu s djetetovim razvojnim mogućnostima i

potrebama uz uvažavanje principa postupnosti i sistematiĉnosti.

Ciljevi Programa su: obogaćivanje odgojno- obrazovnog rada s engleskim jezikom,

utjecaj na cjelovit razvoj djeteta, razvijanje i podržavanje interesa za usvajanje engleskog

jezika, razvijanje osjetljivosti za drugi fonološki sustav, poticanje želje djeteta za daljnjim

uĉenjem engleskog jezik u osnovnoškolskom obrazovanju, razvijanje i postupno izražavanje

na engleskom jeziku, poticanje djece na upoznavanje i prihvaćanje rasnog identiteta drugih

prema naĉelima uzajamnog poštovanja, tolerancije i nenasilja te upoznavanje razliĉitih

obiĉaja i kultura.

Program se planira provoditi u vrtićkim odgojnim skupinama koje mogu biti dobno

izjednaĉene ( mlaĊa, srednja ili starija skupina) ili heterogene ( mješovita skupina). Program

će biti ponuĊen roditeljima djece vrtićke dobi prilikom upisa u vrtić, a pobliže će se

prezentirati na roditeljskom sastanku s oglednim satom te će se zainteresirani roditelji moći

upisati na prijavni list. Program će provoditi struĉni radnici- odgojiteljice voditelji koji imaju

struĉnu spremu propisanu Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju i njegovoj dopuni (

N.N. br.10/1997., 107/2007. i 94/2013) i propisima donesenim na temelju Zakona, položen

struĉni ispit te utvrĊenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje radnih zadaća. Provedbu

Programa i postignuća djece uz odgojitelje voditelje, pratit će i struĉni suradnici vrtića Medo

Brundo: ravnateljica, pedagoginja, psihologinja, logopedinja i zdravstvena voditeljica.

13

U realizaciji Programa posebna pažnja će se posvetiti stvaranju optimalnih uvjeta za

rad pa će tako i prostor u kojemu se Program provodi biti organiziran da obuhvati što više

poticajnih centara u skladu s interesima i razvojnom dobi djeteta. Kako bi se Program što

bolje provodio, veoma je bitna suradnja s roditeljima kako bi se razvila meĊusobna potpora u

svrhu dobrobiti djeteta. Ona je po svojim obilježjima identiĉna suradnji s roditeljima u

redovitim odgojnim skupinama, a za njeno provoĊenje su odgovorni struĉni suradnici.

TakoĊer, u svrhu što kvalitetnijeg ostvarivanja Programa vrtić Medo Brundo će suraĊivati s

kulturnim, športskim i drugim ustanovama i institucijama poput Gradskog ureda i

Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Agencijom za odgoj i obrazovanje. ProvoĊenje

Programa i njegovo vrednovanje provodit će odgajatelji, struĉni suradnici, djeca i roditelji.

Pritom će se koristiti razliĉita dokumentacija koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno-

obrazovnog rada i uspješnost svakog djeteta individualno ( pisani zapisi o dogaĊanjima, video

i foto zapisi, radovi djece i sl.). Sredstva za financiranje programa osiguravala bi se u skladu s

Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi ( NN 10/97, 107/07 i 94/13) i propisanim

mjerilima za sufinanciranje prema Programu javnih potreba u predškolskom odgoju i

obrazovanju te skrbi o djeci rane i predškolske dobi Grada Zagreba za tekuću godinu. Dio

sredstava osiguravao bi se iz proraĉuna Grada Zagreba, a dio od dodatnih uplata roditelja za

provoĊenje Programa.

Brojne su prednosti ranog uĉenja stranih jezika u vrtićkom okruženju, npr. razvijanje

komunikacijskih sposobnosti, poticanje spoznajnog razvoja, kulturna osviještenost. TakoĊer i

društvo u cjelini može imati velike koristi kao što su ekonomski, socijalni i politiĉki boljitak.

Upravo zbog toga, veoma je važno poticati provedbu Programa.

7.2. Sportsko – zdravstveni program

Sportsko zdravstveni program namijenjen je djeci u dobi od navršene treće godine

života do polaska u školu. Broj formiranih skupina Sportsko zdravstvenog programa ovisiti će

o broju prijavljene djece.

Realizacija Sportsko zdravstvenog programa zapoĉela je u pedagoškoj godini

2015./2016. te se svake godine provodi od rujna do lipnja tekuće pedagoške godine. Program

predviĊa svakodnevne ciljane aktivnosti prema orijentacijskom planu i programu u okviru 10-

satnog programa, uz kineziologa i matiĉne odgojitelje skupine od kojih je jedan s dodatnom

završenom edukacijom iz podruĉja sporta. Sportske aktivnost provodile bi se u jutarnjem ili

14

popodnevnom dijelu odgojno – obrazovnog procesa, prema dogovoru s pedagogom i

kineziologom.

AKTIVNOSTI:

1. SAT TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE 3 x tjedno

2. IGRE

Elementarne Igre za razvoj motorke Svakodnevno

Senzomotoriĉke igre za razvoj velikih i malih mišićnih skupina Svakodnevno

Igre s pjevanjem Svakodnevno

Natjecateljske igre Svakodnevno

3. TJELESNE AKTIVNOSTI NA OTVORENOM

Koturanje Povremeno

Vožnja biciklom Povremeno

Klizanje Prema interesu

Plivanje Prema interesu

Skijanje Prema interesu

4. SUSRETI S POZNATIM SPORTAŠIMA 1 x godišnje

5. OBILAZAK SPORTKIH TERENA 1 x godišnje

6. JAVNI NASTUPI (Mala Olimpijada) Po potrebi

7. IZLETI Po dogovoru

Program će provoditi struĉni radnici – odgojiteljice voditelji koji imaju struĉnu

spremu propisanu Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju i njegovoj dopuni (N.N.

br.10/1997., 107/2007. i 94/2013) i propisima donesenim na temelju Zakona, položen struĉni

ispit te utvrĊenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje radnih zadaća. Provedbu Programa i

postignuća djece uz odgojitelje voditelje, pratiti će i struĉni suradnici vrtića Medo Brundo u

skladu sa svojim programskim zadaćama.

Za kvalitetnu provedbu Sportsko zdravstvenog programa od velike je važnosti

polivalentna sportska dvorana u centralnom objektu vrtića Medo Brundo. Sportska dvorana

opremljena je potrebnim sportskim rekvizitima te audio i video pomagalima, ogledalima

uzduž pola zida dvorane i senzornom prizmom. Dvorana je opremljena: strunjaĉama - većim i

manjim, golovima za nogomet, mrežom za tenis i/ili odbojku, koševima za košarku, taktilnim

i auditivnim loptama razliĉite veliĉine, pilates loptama, taktilnim podlogama za hodanje

15

(razliĉitih oblika i dužina), gumama za istezanje, trampolinom s mrežastom zaštitom,

švedskim ljestvama, mrežom za ljuljanje, balans „tanjurima“, drvenim penjalicama, gredama

razliĉite visine i širine te sitnim inventarom. Sve sprave su ciljano nabavljane i posjeduju svu

atestiranu dokumentaciju.

Osim prostora sportske dvorane, sobe dnevnog boravka skupine i garderobnog

prostora djeca polaznici Programa imaju mogućnost realizacije sportskih aktivnosti i na

otvorenom – dvorište s pripadajućim rekvizitima i „paukovom mrežom“, dvije natkrivene

terase (na prvom i drugom katu vrtića) te atriji pored soba dnevnog boravka. Na terasi prvog

kata nalaze se penjalice, tobogan, sprave za provlaĉenje, klackalica, zid za penjanje i „jaje“ za

vestibularnu stimulaciju osjetila. Na terasi drugog kata nalaze se romobili i tricikli.

Cilj Sportsko zdravstvenog programa je zadovoljavanje općih i posebnih potreba

djeteta za igrom i sportskim aktivnostima, poticanjem cjelovitog razvoja, a osobito

morfološko-motoriĉkih i funkcionalnih sposobnosti djeteta. Kretanje je jedna od bitnih

pretpostavki u održavanju uravnoteženog stanja organizma i razine zdravlja općenito, a

posebno u djece predškolske dobi. U tom razdoblju oblikuju se i u znatnoj mjeri uĉvršćuju

buduća osobna obilježja motorike. Da bi predškolsko dijete usvojilo složenije motoriĉke

strukture važna je uloga voditelja koji organizira i usmjerava aktivnosti djeteta. To je upravo i

razlog da se u razdoblju od treće do sedme godine uvede tjelesno vježbanje u sklopu redovnog

programa vrtića. Sve planirane tjelesne aktivnosti odvijaju se kroz igru jer igra pridonosi

psihiĉkom i tjelesnom razvoju djeteta, povećanju otpornosti organizma i uĉvršćivanju

zdravlja.

7.3. Program predškole

Jedan od obveznih programa odgojno-obrazovnog rada s djecom u djeĉjim vrtićima u

Republici Hrvatskoj, pa tako i u DV „Medo Brundo“, je program predškole. Program je

namijenjen djeci koja su polaznici djeĉjeg vrtića i djeci koja nisu polaznici djeĉjeg vrtića

(kraći program) u godini prije polaska u osnovnu školu (djeca s posebnim potrebama dvije

godine pred polazak u školu). Osobito je važno djecu koja nisu polazila djeĉji vrtić ukljuĉiti u

kvalitetan odgojno-obrazovni program koji će im osigurati tjelesni i motoriĉki razvoj,

spoznajni, govorni i socio-emocionalni razvoj. Programom predškole djeci ćemo osigurati

uvjete za stjecanje iskustava kvalitetnog institucijskog predškolskog odgoja i obrazovanja i na

taj ih naĉin osnažiti za cijeloživotno uĉenje.

16

Prema Pravilniku o sadržaju i trajanju programa predškole (NN 107/2014),

organizatori programa predškole će za djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu,

koja su polaznici djeĉjeg vrtića, sadržaje programa predškole provoditi integrativnim

pristupim u sklopu redovitog programa. Za djecu koja nisu polaznici djeĉjeg vrtića organizirat

će se posebne skupine (koju dalje u tekstu nazivamo Kraći program predškole). Provodit će se

u centralnom objektu (Dubrava 185). Prostor u kojem će se Program provoditi bit će prostor

srednje ili starije vrtićke skupine na prvom katu (soba dnevnog boravka, garderoba i sanitarni

prostor) uz korištenje natkrivene otvorene terase na prvom katu, polivalentne dvorane i

vanjskog igrališta. Soba dnevnog boravka opremljena je s osnovnom opremom, didaktiĉkim

sredstvima i pedagoški neoblikovanim materijalima dok su terasa, dvorana i igralište

opremljeni sportskim i senzoriĉkim pomagalima potrebnim za provedbu programa

prilagoĊenu razvojnim potrebama i interesima djece u godini dana prije polaska u školu.

Program predškole provodit će se od listopada do kraja svibnja u trajanju od 250 sati

godišnje koliko je planirano Pravilnikom o sadržaju i trajanju programa predškole

(NN107/2014), na temelju ĉlanka 15. Stavka 5. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju

(N.N. br.10/1997., 107/2007. i 94/2013).

Program se planira provoditi 3 puta tjedno u poslijepodnevnim satima. Dio sati,

odnosno 10% od ukupnog broja sati bit će predviĊeno za provedbu drugih aktivnosti s djecom

iz redovitog programa – posjete, izlete, kulturne priredbe, zdravstvene i sportske programe i

sl., a za sudjelovanje u navedenim aktivnostima od roditelja ćemo tražiti suglasnost.

Program će provoditi struĉni radnici koji imaju struĉnu spremu propisanu Zakonom o

predškolskom odgoju i obrazovanju i njegovoj dopuni (N.N. br.10/1997., 107/2007. i

94/2013) i propisima donesenim na temelju Zakona, položen struĉni ispit te utvrĊenu

zdravstvenu sposobnost za obavljanje tih poslova.

Neposredne zadaće odgoja i obrazovanja djece u godini dana prije polaska u školu

provodit će odgojitelji djece predškolske dobi. U provedbu Programa ukljuĉivat će se

ravnateljica, struĉni suradnici (pedagog, psiholog i logoped) te zdravstvena voditeljica. Svaki

od njih će djelovati u skladu sa svojim programskim zadaćama, a osobito u izradi Izvedbenog

plana i programa rada skupine predškole u odnosu na zadovoljavanje individualnih ili

posebnih potreba djece. Sudjelovat će u praćenju i podizanju kvalitete odgojno-obrazovnog

17

rada, procjenjivanju individualnih postignuća djeteta i skupine, suradnji s roditeljima i

profesionalnom rastu i razvoju odgojitelja u vidu organiziranih struĉnih usavršavanja.

Prostori u kojima će se provoditi Program predškole, za odgojno-obrazovne skupine

u redovitom programu Djeĉjeg vrtića Medo Brundo, bit će prostori srednjih i starijih odgojno-

obrazovnih skupina djece u dobi od 5 godine do polaska u školu (sobe dnevnog boravka,

garderoba i sanitarni prostor ) u centralnom objektu na adresi Dubrava 185 te u podruĉnim

objektima na adresama Dubrava 205, Dubrava 230 i Aleja Lipa 1F. Posebne skupine ili

skupine Kraćeg programa predškole u koju su upisana djeca koja nisu polaznici redovitog

programa takoĊer će koristiti prethodno opisane prostore, ali u poslijepodnevnim satima

nakon završetka redovitih programa. Posebne skupine Kraćeg programa predškole provodit će

program u centralnom objektu na adresi Dubrava 185.

Oprema i prostor će svojom funkcionalnošću i namjenom biti primjerene dobi djece,

te osiguravati provedbu Programom planiranih zadaća. Oprema podrazumijeva namještaj

utvrĊen standardima, didaktiĉka sredstva, audio-vizualna i druga tehniĉka pomagala, sredstva

i materijale za istraživanje, izražavanje i poticanje stvaralaštva te sredstva i materijale za

djelatnosti prilagoĊene djeĉjim razvojnim potrebama, kroz koje će dijete usvojiti znanja,

vještine i stavove.

Cilj Programa je osigurati okruženje u kojem će dijete u godini pred polazak u školu

maksimalno razviti sve svoje osobne potencijale, zadovoljiti aktualne interese i steći znanja,

vještine i navike koje će mu omogućiti uspješnu prilagodbu na nove uvjete rasta i razvoja u

školskoj sredini. Odgojno-obrazovni rad s djecom u godini prije polaska u školu planira se i

oblikuje cjelovito (tematski, projektno), a ne parcelizirano (kao meĊusobno nepovezane

aktivnosti, izdvojena podruĉja uĉenja, uvježbavanje posebnih vještina i sl.). U kurikulumu

predškole planiraju se kontekstualni uvjeti (okruženje) za održavanje razliĉitih odgojno-

obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno-obrazovnih iskustava djece.

Osnovna zadaća programa predškole bit će razvijanje i unaprjeĊivanje tjelesnih,

emocionalnih, socijalnih i spoznajnih potencijala djeteta te poticanje komunikacijskih vještina

potrebnih za nove oblike uĉenja. Pojedini aspekti razvoja mogu se promatrati odvojeno, ali

zadaće integriraju podjednako sva podruĉja razvoja. Bitna karakteristika programa predškole

orijentacija je na dijete, na njegove potrebe, interese i sposobnosti, a ne na sadržaje.

Prepoznavanje potreba djece u skupini odrazit će se na odreĊivanje konkretnih razvojnih

18

zadaća za svako naredno razdoblje u pedagoškoj godini, a stalno praćenje razvoja djeteta

omogućiti pravovremeno planiranje odgovarajućih poticaja.

Program predškole potiĉe i osnažuje razvoj osam temeljnih kompetencija za

cjeloživotno uĉenje, a to su:

1. Komunikacija na materinskom jeziku

2. Komunikacija na stranim jezicima

3. Matematiĉka kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju

4. Digitalna kompetencija

5. Uĉiti kako uĉiti

6. Socijalna i graĊanska kompetencija

7. Inicijativnost i poduzetnost

8. Kulturna svijest i izražavanje

Programom predškole važno je (i planirano) kod djece u godini prije polaska u školu

poticati brigu o sebi, zaštitu i samozaštitu s ciljem da budu samostalna u zadovoljavanju

primarnih potreba, da usvoje kulturno higijenske navike, da znaju prepoznati i ponašati se

odgovorno u potencijalno opasnim situacijama te da poznaju i poštuju osnovna prometna

pravila, odnosno da se odgovorno ponašaju u prometu. TakoĊer, programom planiramo

poticati motoričku spremnost djece u godini prije polaska u školu kao jednako bitan

kompetencijski ishod. Motoriĉke aktivnosti / igre bit će organizirane kroz sve oblike kretanja,

a bit će planirane u svim prostornim resursima vrtića (SDB, polivalentna dvorana, terase,

igrališta). Djeca u godini prije polaska u školu (djeca redovnog programa i posebnog

programa predškole) bit će ukljuĉena u zdravstveno – rekreativne programe .

7.4. Program za roditelje „Rastimo zajedno“

Program radionica s roditeljima “Rastimo zajedno” nastao je kao dio Programa za

rani razvoj djece i poticajno roditeljstvo “Prve 3 su najvažnije!”, koji je Ured UNICEF-a u

Hrvatskoj zapoĉeo još 2006. godine, a unutar Projekta za podršku roditeljstvu u zajednici.

Ovaj program za roditelje najmlaĊe djece razvijen je i uz potporu Agencije za odgoj i

obrazovanje RH, Odsjeka za predškolski odgoj.

Svrha programa radionica s roditeljima „Rastimo zajedno“ jest omogućiti protok

informacija, znanja, vještina i podrške koji roditeljima koriste u ispunjavanju njihovih

roditeljskih odgovornosti te promiĉu rast i razvoj kako roditelja tako i djeteta.

19

Glavni cilj Programa radionica je stvoriti poticajno i osnažujuće okruženje u kojemu

roditelji s voditeljicama radionica i s drugim roditeljima razmjenjuju ideje o naĉinima na koje

žive svoje roditeljstvo i o naĉinima na koje se odnose prema svojem djetetu; upoznaju bolje

sebe kao roditelja te doznaju i za druge moguće naĉine odnošenja prema djetetu. TakoĊer se

upoznaju sa znanstvenim stajalištima o pozitivnoj interakciji roditelja i djeteta, kao i o

roditeljstvu na dobrobit djeteta (i roditelja) što pridonosi jaĉanju odnosa roditelja i djeteta , a

slabe ĉimbenici koji mogu voditi u zanemarivanje ili zlostavljanje djeteta.

Program radionica s roditeljima „Rastimo zajedno” namijenjen je roditeljima djece

do ĉetiri godine. U Program se mogu ukljuĉiti roditelji ĉija djeca polaze, kao i oni ĉija djeca

ne polaze djeĉji vrtić. Ovisno o broju zainteresiranih roditelja u jednoj pedagoškoj godini

mogu se organizirati dva ciklusa radionica – proljetni i jesenski. Program je za roditelje

besplatan.

Radionice vodi tim u kojem su tri educirana voditelja koji su završili edukacijski

seminar i ukljuĉeni su u Mrežu voditelja „Rastimo zajedno“. Djeĉji vrtić Medo Brundo ima

ĉetiri educirana voditelja koji mogu provoditi Program:

- Tatjana Solarić, pedagog (edukacija - veljaĉa 2010.)

- Tina Budić, psiholog (edukacija - veljaĉa 2010.)

- Kristina Bašić, logoped (edukacija - veljaĉa 2012.)

- Neda Poljak, odgojitelj (edukacija – veljaĉa 2012.)

Program radionica s roditeljima „Rastimo zajedno” podijeljen je u jedanaest širih

tema, jedanaest radionica. Njihovi nazivi su sljedeći:

1. Roditelji 21. stoljeća

2. Ĉetiri stupa roditeljstva

3. Roditeljski ciljevi i psihološke potrebe djeteta

4. Sva naša djeca i kako ih volimo

5. Slušanje – važna vještina roditeljstva

6. Kako dijete uĉi o svijetu oko sebe

7. Granice: zašto i kako?

8. Kreiramo i biramo rješenja

9. Roditeljske odgovornosti i još neka pitanja

10. Biti roditelj: utjecaji i izbori

11. Završetak i novi poĉetak

20

Svaka tema cjelina je za sebe, ali i bitan dio cijelog Programa koji bi bio nepotpun

bez bilo koje od jedanaest radionica. Nijedna radionica ne može se održati samostalno jer

radionice slijede jedna drugu smisleno i sadržajno – kao karike u lancu.

Program radionica s roditeljima „Rastimo zajedno“ nastao pod okriljem UNICEF-a,

na temelju suvremenih znanstvenih spoznaja i meĊunarodnih dokumenata koja promiĉu

ljudska prava djeteta potvrĊen je u pokusnim primjenama kao djelotvoran u postizanju

planiranih ciljeva te ga kvalificiraju kao na dokazima utemeljenu intervenciju za

opću/razvojnu podršku roditeljima.

Djeĉji vrtić Medo Brundo radionice realizira od proljeća 2010., do sada je realizirano

5 ciklusa radionica za roditelje s kvalitetnim povratnim informacijama i obostranim

zadovoljstvom voditelja i roditelja.

7.5. CAP program za djecu u godini pred polazak u školu

CAP (ĉit. kap; akronim od Child Assault Prevention) program je program primarne

prevencije zlostavljanja koji osnažuje djecu u sprjeĉavanju napada od strane vršnjaka, napada

nepoznate osobe (otmica) i napada od strane poznate odrasle osobe. CAP nastoji integrirati

najbolje izvore pomoći u zajednici kako bi se smanjila ranjivost djece i mladih na verbalno,

fiziĉko i seksualno zlostavljanje. Njegovi ciljevi su:

smanjiti ranjivost djece i njihovu izloženost razliĉitim oblicima zlostavljanja

kvalitetnim informiranjem i pouĉavanjem uĉinkovitim prevencijskim strategijama

potaknuti lokalnu zajednicu da sprjeĉavanje nasilja meĊu ljudima, a posebno

zlostavljanja djece, prepozna kao svoj važan cilj i nastojanje

potaknuti obrazovne institucije na sustavan pristup prevenciji zlostavljanja djece.

CAP program ima nekoliko varijanti (kurikuluma) koje su namijenjene djeci razliĉite dobi i

potreba. Sve one koriste troslojni pristup edukacije o prevenciji:

obuĉavanje osoblja škola/ vrtića

obuĉavanje roditelja

obuĉavanje djece.

Djeĉji vrtić Medo Brundo ima pet educiranih voditelja koji se rasporeĊuju u dva tima koja

mogu provoditi Program:

Tina Budić, psiholog

21

Tea Glancer, odgojitelj

Edita Jelšik, odgojitelj

Diana Koprivnjak, odgojitelj

Ivana Jovanovac, odgojitelj

Lara Fuĉek, odgojitelj

Kljuĉne strategije ukljuĉuju: zalaganje za sebe, podršku vršnjaka, uĉinkovitu

komunikaciju i traženje pomoći. Svi CAP-ovi programi polaze od stava da napad predstavlja

kršenje, ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i da svi ljudi i njihova djeca imaju pravo biti

sigurni, jaki i slobodni.

Obučavanje odraslih

Obuĉavanje odraslih prethodi obuĉavanju djece. Upoznaju se sa prevencijskim i

osnažujućim strategijama koje će djece uĉiti na svojim radionicama i kako najuĉinkovitije te

strategije podržati u školi, kod kuće i u zajednici. Predavanje za osoblje škole/vrtića

namijenjeno je svim zaposlenicima u ustanovi, jer svi trebaju biti temeljito upoznati s

problemom zlostavljanja djece i kako im pomoći da saĉuvaju svoju sigurnost. Predavanje

ukljuĉuje: prikaz problema i aktualne statistike o zlostavljanju, pitanje o tome tko i zašto

zlostavlja djecu, pokazatelje/simptome koji se najĉešće vide kod zlostavljane djece, prikaz

vještina komunikacije s djecom koja su možda zlostavljana, osvrt na zakonske odredbe u

pogledu prijavljivanja zlostavljanja i zanemarivanja djece te detaljno objašnjenje radionice za

djecu. Predavanje za roditelje ukljuĉuje sliĉne informacije kao i za osoblje: prikazuje

statistiĉke podatke i neka najĉešća kriva tumaĉenja o zlostavljanju, daje pregled zakonskih

odredbi oko prijavljivanja zlostavljanja te naĉina kako identificirati zlostavljano dijete.

Roditelji dobivaju materijal (brošure) za korištenje kod kuće s djecom. Upoznaju se s

izvorima pomoći u zajednici za sluĉaj potrebe. Detaljno im se objašnjava radionica s djecom.

Obučavanje djece

U svakoj radionici djeca se pouĉavaju sljedećim vještinama: zalaganje za sebe,

podrška vršnjaka i reći odrasloj osobi od povjerenja. Radionice za djecu bave se situacijama u

kojima su povrijeĊena djeĉja osobna prava, usredotoĉujući se na napad vršnjaka, napad

nepoznate odrasle osobe (pokušaj odvlaĉenja, otmice) i napad poznate odrasle osobe. Kroz

voĊenu grupnu raspravu, priĉe i igranje uloga, djeca uĉe strategije kojima će se zaštiti i ostati

sigurni, jaki i slobodni.

22

CAP program se u Djeĉjem vrtiću Medo Brundo provodi od pedagoške godine

2007./2008. kada je i educiran CAP tim vrtića (psihologinja i dvije odgojiteljice). Svake

godine provodi se prema zadanom kurikulumu te obuhvati roditelje školskih obveznika, a

kroz provedbu radionica za djecu obuhvati se oko 80-ak djece godišnje. Roditelji smatraju da

je program vrijedan za osposobljavanje djece u opasnim situacijama te ih osvještava o

mogućim problemima s kojima se mogu sresti, a reakcije djece su do sada uvijek bile

pozitivne te se svi sjećaju najvažnijih postulata programa. Smatramo da CAP program djecu

uistinu ĉini sigurnom, jakom i slobodnom te ćemo ga i dalje provoditi.

8. MEDINI PROJEKTI

8.1. Sudjelovanje na smotri Nacionalni program odgoja i obrazovanja za ljudska prava

Djeĉji vrtić Medo Brundo od svog poĉetka rukovodi se humanistiĉko – razvojnom

koncepcijom gdje je dijete ishodište promišljanja, planiranja, djelovanja i vrednovanja. U

svakodnevnom životu i radu djece i odgojitelja taj se pristup ogleda u projektnom pristupu.

Ostvarivanje prava djeteta na sudjelovanje predstavlja važan preduvjet razvoja njegovih

razliĉitih, a osobito graĊanskih kompetencija. One se razvijaju poticanjem samostalnog i

kritiĉkog mišljenja djece te ohrabrivanjem djece na donošenje vlastitih sudova. U djece se

potiĉe razvoj sposobnosti kako bi se razvijale u aktivne i odgovorne ĉlanove društvene

zajednice. Od dosadašnjih projekata realiziranih u vrtiću Medo Brundo, dva projekta su

prezentirali postignuća na smotri Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska

prava (u daljnjem tekstu NPOOLJP):

Odgojna skupina „Zvjezdice“ - polazeći od Programa kontinuirane i emocionalne

stimulacije djece od 0 do 3 kao temelja nastao je projekt sa ciljem poticanja razvoja

emocionalne privrženosti i sigurnosti ciljanom i strukturiranom dojenaĉkom masažom

„Nježni dodir“, unapreĊenjem uvjeta prilagodbe, uvjeta za kvalitetnu ranu stimulaciju svih

osjeta, zadovoljavanjem primarnih potreba, prepoznavanjem posebnih potreba, te

osiguravanjem razvoja motoriĉkih vještina. Projekt je prezentiran na regionalnoj razini

Smotre NPOOLJP u Zagrebu u proljeće 2012. pod nazivom „Hoću...mogu...znam...“Projekt

su prezentirale odgojiteljice – voditeljice Programa: N. Poljak i T. Bukal Margetić uz podršku

pedagoginje Tatjane Solarić, te na državnoj razini u kategoriji plakata.

23

Projekt „Škole za Afriku“, njegove faze i dogaĊanja te postignuća prezentiran je na

Smotri NPOOLJP u organizaciji AZOO-a, u proljeće 2014. na regionalnoj razini, pod

nazivom „Cvjetići i Toĉkice za djecu Etiopije….“. Projekt su prezentirali nosioci –

odgojitelji: A.Đuran, D. Koprivnjak, M.Vuĉak i M.Zorbas i postigli zapažen uspjeh. Iskustvo

pripreme za prezentaciju i sama prezentacija pridonijela je struĉnim kompetencijama

navedenih odgojitelja.

Svjesni važnosti aktivnog sudjelovanja u užoj i široj društvenoj zajednici dobivene

rezultate i na dalje ćemo prezentirati drugim vrtićima, nadležnim institucijama i već

spomenutim smotrama.

8.2. Projekt „Putujuća torba“

Odgojno obrazovni rad s djecom u godini prije polaska u školu planira se i oblikuje

cjelovito (tematski, projektno), a ne parcijalno (kao meĊusobno nepovezane aktivnosti,

izdvojena podruĉja uĉenja, uvježbavanje posebnih vještina i sl.). U kurikulumu predškole

planiraju se kontekstualni uvjeti (prostorno – materijalno okruženje) za održavanje razliĉitih

odgojno – obrazovnih aktivnosti i stjecanje raznovrsnih odgojno – obrazovnih iskustava

djece. Kao jedna od aktivnosti pripreme djece za školu ove pedagoške godine uveli smo

„putujuću torbu“ koja sadrži slikovnicu i tematsku lutku, društvenu igru, crtanĉicu, pernicu sa

osnovnim pisaćim priborom i bilježnicu za roditelje.

Cilj projekta je osnaživanje djeteta i povezivanje vrtića i obitelji u pripremi djeteta za

polazak u školu. Bitna zadaća „putujuće torbe“ u odnosu na dijete je neposredno iskustvo

brige o stvarima, korištenje sadržaja torbe te vježbanja grafomotoriĉkih sposobnosti. U

odnosu na roditelja zadaća je pružanje podrške djetetu te interakcija s djetetom nakon koje

roditelj daje povratne informacije i sugestije u zato predviĊenu bilježnicu. Odgojitelj kroz

sudjelovanje u ovom projektu dobiva vrijedne informacije o djetetovim sposobnostima i

interakcijama unutar obitelji. Povratne informacije svih sudionika ovog projekta su pohvalne,

pozitivne i ohrabrujuće za nastavak projekta kao kvalitetnog segmenta pripreme za školu.

Izjave roditelja iz bilježnice:

1. Roditelji djeĉaka I. G.

„Ovo je ideja vrijedna svake pohvale! Ivano je bio sretan i ponosan dok je nosio

torbu kući. Bio je jako važan i uzbuđen, odmah je morala pasti fotka. Dio po dio vadio je iz

torbe i s uzbuđenjem promatrao što će prvo. Mama i tata su jako ponosni jer je sam rekao da

24

će prvo napisati zadaću. E sad nastupa ponos! Način na koji se trudio oko zadaće, temeljito i

vrijedno pristupio, odmah nam je rastegnuo osmijehe. Pravi mali školarac! A onda igre. Joj,

super su igre! Jučer smo igrali ljestve, a danas ostale. Igra s guskama je br.1 za trening

strpljenja. Taman misliš da si blizu cilja kad ono…natrag na početak. Kako Ivano jako voli

knjige i čitanje, uživali smo i u priči. I poslije dugo pričali o poruci priče koja je krasna.

Doista nam je obitelj najvažnija, a mi roditelji moramo naučiti svoje dijete mudrosti da u

svakom i svemu pronađe djelić nečeg dobrog. Hvala vam puno, bilo je predobro. Prava

priprema za školske dane. Uživali smo u svakome trenutku. Hvala vam što uvijek mislite na

našu djecu i što im koračanje njihovom stazom olakšavate dobrom pripremom i najvažnije, s

toliko ljubavi i pažnje koju im od prvog dana nesebično dajete. A sad vas pozdravljamo jer

kralj iz priče i naš kraljević jure na spavanje.“

2. Majka djevojĉice A.M.

„Uzbuđenju nema kraja, sa zadovoljstvom mogu reći da je osjećaj neopisiv, veselili

smo se svakoj stvarčici koju smo pronašli u našoj putujućoj školskoj torbi. Naravno, zadatke

smo ostavili za drugi dan i navalili na društvene igre i priču. Priču je slušala bez predaha

četiri puta i svaki put se iznova veselila zgodama princeze Klaren držeći u zagrljaju lutku

kralja. Veselila se kockicama i brojanju polja kao i svakoj pobjedi. Poraz ju je pogađao, ali

se onda duplo više trudila da u sljedećem pokušaju bude što bolja i tako je prošao njen prvi

dan sa putujućom školskom torbom.“

8.3. Projekt „Škole za Afriku“

„...Obrazovanje treba u potpunosti razvijati osobnost i talente svakog djeteta...“

(Konvencija o pravima djeteta, ĉlanak 29.)

Odlazak u školu. Druženje s vršnjacima. Smijeh. Igra. Radost. Prava su to i potreba

djece diljem svijeta, kao i odrastanje u sigurnom okruženju ispunjenom ljubavlju i

razumijevanjem. Pa ipak, podaci govore da 28 milijuna djece u subsaharskoj Africi nema

svoju školu, uĉionicu, bilježnicu.

UNICEF je postao dijelom globalne inicijative pod nazivom „Škole za Afriku“.

Osnažen vizijom da samo zajedniĉkim snagama možemo promijeniti podatke koji nam

otkrivaju stvarna djetinjstva i priĉe gdje se se oni najmlaĊi i najranjiviji svakodnevno

suoĉavaju s nedostatkom osnovnih životnih uvjeta. Navedeni projekt kontinuirano se provodi

u više od 25 razvijenih zemalja od 2004. godine kako bi se prikupila sredstva za izgradnju i

25

obnovu škola, predškolskih ustanova i centara za alternativno obrazovanje na podruĉju

afriĉkog kontinenta te kako bi djeca i obitelji navedenih podruĉja dobila priliku za bolju i

sigurniju budućnost.

Sa željom da i naš vrtić Medo Brundo pridonese ovom humanitarnom cilju od

pedagoške godine 2013./2014. samoinicijativno smo ukljuĉeni, na intenciju i koordinaciju

pedagoginje Tatjane Solarić u projekt „Škole za Afriku“. Nosioci projekta na razini vrtića

djeca su i odgojitelji starijih vrtićkih skupina. Djeca i odgojitelji kroz razliĉite aktivnosti i

poticaje „putuju Afrikom“ i posredno se upoznaju sa svim ljepotama, obiĉajima i njihovom

kulturom ali i njihovim problemima. U našoj je kulturi da pomažemo jedni drugima te smo

informirali i aktivno ukljuĉili one bez kojih ne možemo, naše roditelje i sve odrasle sudionike

odgojno – obrazovnog procesa, da vlastitim primjerom pokažu djeci da je važno i lijepo kada

možemo jedni drugima pomoći. Kroz organizirana dogaĊanja, poput Božićnih koncerata,

prodajnih izložbi i sajmova djeĉjih radova te sliĉnih aktivnosti prikupljena su znatna

financijska sredstva koja su uplaćena na raĉun UNICEF-a, a dobit za djecu je osjećaj

vrijednosti i podizanje razine svijesti o važnosti humanitarnog rada. Zbog svega navedenog,

ovaj projekt biti će jedna od bitnih odrednica u daljnjim strategijama planiranja i djelovanja

Djeĉjeg vrtića Medo Brundo.

8.4. Medino kino

Utjecaj masovnih medija na život suvremenog djeteta je snažan i velik. Budući da

djeca u prosjeku provedu tri do ĉetiri sata dnevno koristeći razliĉite oblike medija, zakljuĉuje

se da su mediji velik dio djetetova života te da preuzimaju dio odgojne funkcije na sebe.

Poduĉavati djecu o medijima znaĉi, izmeĊu ostalog, uĉiti ih da kontroliraju konzumaciju

medija i da shvate kako razliĉiti mediji utjeĉu na njihova razmišljanja i osjećaje te da je važno

shvatiti medijsku poruku umjesto pasivnog primanja istih. TakoĊer, Nacionalni okvirni

kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje navodi osam kljuĉnih kompetencija za

cjeloživotno uĉenje izmeĊu kojih je i digitalna kompetencija kao važan resurs uĉenja djeteta.

Ova kompetencija podupire osposobljavanje djeteta za osvještavanjem procesa vlastitog

uĉenja te ukljuĉuje dijete u planiranje i organiziranje tog procesa. Vodeći se time djeĉji vrtić

„Medo Brundo“ pokreće novitet u odgojno obrazovnom smislu koji podupire važnost

medijskog opismenjavanja djece kao znaĉajne smjernice za odgoj suvremenog djeteta.

„Medino kino“ se održava u multimedijalnoj sobi Centralnog objekta djeĉjeg vrtića

„Medo Brundo“. Intencija ovog projekta je da se iskustvo gledanja filmova što više približi

26

gledanju filmova u kino dvoranama pa tako djeca imaju kino ulaznice koje pri dolasku

pokazuju „prodavatelju ulaznica“ te se potom smještaju na svoja „sjedala“ ispred filmskog

platna. Na ovaj naĉin odvija se i jedan kulturno-odgojni moment koji djeca usvajaju

iskustveno. Važnost ovog projekta je i u tome što se djeci nude kvalitetni animirani/

dokumentarni filmovi koji pravilno usmjeravaju medijsko opismenjavanje djece za koje

smatramo da je važan alat za rast i razvoj u globalnome svijetu. Projekcije „Medinog kina“

planiraju se i dogovaraju u suradnji s pedagogom vrtića.

9. DOKUMENTIRANJE I VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNOG

PROCESA

Dokumentiranje podrazumijeva sustavno prikupljanje dokumentacije koja

omogućava promatranje i razumijevanje djeteta ĉime se osigurava kvalitetnija podrška

djeĉjem razvoju. Omogućuje vizualizaciju naĉina na koji se dijete razvija i uĉi. TakoĊer,

dokumentiranje doprinosi i stvaranju dijaloga izmeĊu svih sudionika u vrtiću omogućavajući

posredovanje razliĉitih segmenata odgojno – obrazovnog procesa roditeljima, ali i

ĉimbenicima izvan vrtića.

Oblici dokumentiranja:

Individualna dokumentacija o djeci

Foto, audio i video zapisi

Djeĉji radovi – slike, crteži, izjave, konstrukcije

Plakati, posteri

Bilješke o djeci

Liste praćenja djece

Osim dokumentiranja, predškolske ustanove u kojima se provodi predškolski odgoj i

obrazovanje dužne su pratiti i procjenjivati kvalitetu rada i njegova postignuća. Važan

element unutarnje procjene kvalitete ustanove jest spremnost i osposobljenost svih sudionika

odgojno – obrazovnog procesa (odraslih i djece) za stalnu i kvalitetnu procjenu. Sudionici

vrednovanja u vrtiću su: odgajatelji i drugi struĉni radnici u vrtiću, djeca i roditelji. U

procjenama sudjeluju odgojitelji i struĉni suradnici u kontekstu odgojne skupine koristeći

razliĉitu dokumentaciju koja ukazuje na postignutu kvalitetu odgojno- obrazovnog rada i

27

uspješnost svakog djeteta individualno (pisani zapisi o dogaĊanjima, video i foto zapisi,

radovi djece i sl). Program vrednuju i roditelji, koristeći razliĉite instrumente.

Osim unutarnjeg vrednovanja, vrtići podliježu i vanjskom vrednovanju ĉiji su

kriteriji unaprijed dogovoreni i usklaĊeni. Ĉimbenici vanjskog vrednovanja ukljuĉuju

refleksivne prijatelje iz drugih vrtića i zajednice te nadležne institucije (MZOS, AZOO,

NCVVO i dr.).

10. STRATEGIJE DALJNJEG RAZVOJA USTANOVE

Rukovodeći se humanim postulatima iz podruĉja prava djeteta da svako dijete treba

dobiti mogućnost da pohaĊa neki od programa institucionalnog oblika odgoja i obrazovanja u

predškolskoj dobi nameće se potreba za razvojnim djelovanjem našeg vrtića. Zbog

nemogućnosti upisa u redovne skupine djece svih zainteresirani roditelja, kao i sve većeg

broja djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju promišljali smo sljedeće strategije

djelovanja u našem radu:

a) PROŠIRITI PROSTORNE KAPACITETE VRTIĆA

- kontaktirati s predstavnicima lokalne zajednice i GU s ciljem pronalaženja adekvatnog

prostora koji bi zadovoljio sve propisane standarde

- pripremiti i realizirati svu potrebnu dokumentaciju

- adaptirati prostor i opremiti ga kako bi omogućio humanistiĉko-razvojni pristup u

poticajnom prostorno – materijalnom okruženju

b) ORGANIZIRATI PROGRAM KOJI BI OMOGUĆIO BORAVAK DJETETA U

VRTIĆU U SKLADU S POTREBAMA RODITELJA (BORAVAK DJETETA OD

2 - 5 SATI DNEVNO)

- ispitati potrebe roditelja koji nisu u radnom odnosu a željeli bi da dijete bude ukljuĉeno u

oblik predškolskog odgoja i obrazovanja u poslijepodnevnim satima

- kreirati program za verifikaciju nadležnih institucija (MZOS i AZOO)

- osigurati prostor, potrebne organizacijsko-materijalne i kadrovske uvijete (odgojitelj)

c) ORGANIZIRATI IGRAONICU ZA DJECU JASLIĈKE DOBI I INTEGRACIJU

DJECE S TUR – „ IGRAONICA SENZORNE INTEGRACIJE“

- kreirati program za rani razvoj djece u poslijepodnevnim satima za djecu iz šire lokalne

zajednice

- tražiti verifikaciju nadležnih institucija (MZOS i AZOO)

28

- osigurati prostor, potrebne organizacijsko-materijalne i kadrovske uvjete koristeći

unutarnje resurse (psiholog, logoped, pedagog)

d) OSMISLITI I IZRADITI PROGRAM KOJI BI SENZOMOTORIĈKIM

ELEMEMTIMA OBOGATIO ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD U REDOVITIM

JASLIĈKIM SKUPINAMA

- kreirati program za rani razvoj djece u jasliĉkim skupinama

- tražiti verifikaciju nadležnih institucija (MZOS i AZOO)

- osigurati prostor, potrebne organizacijsko-materijalne i kadrovske uvjete koristeći

unutarnje resurse (psiholog, logoped, pedagog)