56

SADR@AJ - voda.ba

  • Upload
    others

  • View
    9

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: SADR@AJ - voda.ba
Page 2: SADR@AJ - voda.ba

"VODA I MI"^asopis Javnog preduze}a za "Vodno podru~je slivova rijeke Save" Sarajevo

hh tt tt pp :: // ww ww ww.. vv oo dd aa .. bb aa

Izdava~:JP za “Vodno podru~je slivova rijeke Save”Sarajevo, ul. Grbavi~ka 4/IIITelefon: ++387 33 20 98 27Fax: ++387 33 20 99 93E-mail: [email protected]

Glavna urednica:Dilista Hrka{, dipl. `urn.

Savjet ~asopisa: Predsjednik Mehmed Buturovi}, direktor JP; Zamjenikpredsjednika: Faruk Meki}, predsjednik Upravnog odbora JP;

^lanovi: Ha{a Bajraktarevi}-Dobran, Gra|evinski fakultet Sarajevo; EnesSara~, direktor Meteorolo{kog zavoda; Bo`o Kne`evi}; Faruk [abeta.

Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, Mirsad Lon~arevi}, AidaBezdrob, Elmedin Hadrovi}, Mirsad Nazifovi}, Salih Krnji}.

Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparija Sarajevo

Priprema za {tampu i filmovanje: Zoran Buleti}

[tampa: S.Z.R. “Birograf” Sarajevo

^asopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, naukei informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od12. 03. 2001. godine.

S A D R @ A J

Autor kolor fotografija na naslovnim i srednjim stranicama snimljenim na planini Prenj je Ermin [ahovi}

AUGUST 2007. • Broj 55 • Godina XI

UVODNIKD. Hrkaš

AKTUELNOSTIA. ^i~i}-Mo~i}ZAJEDNI^KO ISTRA@IVANJE RIJEKE DUNAV

L. Gosar, G. Rak, F. Steinman, P. BanovecUPOTREBA LIDAR PODATAKAZA IZRA^UNE POPLAVNOG PODRU^JA

KORI[TENJE VODAS. Ukovi}RAZVOJ INFRASTRUKTUREI URE\ENJE VODOTOKA OP]INE HAD@I]I

J. Kova~, J. Mulabdi}PRAKSA I TEHNIKE ZA OTKRIVANJE GUBITAKA VODE

A. Imamovi}O JEDNOM PRIMJERU PODIZANJA SVIJESTI JAVNOSTI U SEKTORU VODA

ZA[TITA VODAA. Mirvi}OKOLI[NA LEGISLATIVA U BiH I PROCES INTEGRACIJE U EVROPSKU UNIJU

H. Ali{ehovi}, S. Ukovi}KANALIZACIONI SISTEM OP]INE BREZA

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTIA. Pe}anacMOST U VI[EGRADU NA LISTI UNESCO-a

IZ ISTORIJE VODOPRIVREDEA. Sari}, M. Gakovi}NJIH NE TREBA ZABORAVITI - DANILO RISTI]

Page 3: SADR@AJ - voda.ba

zme|u ovog i prethodnog broja ~asopisaprotekla su dva prava ljetna mjeseca, dvamjeseca vru}ina, su{e i ekstremno visokihtemperatura, ~ije }emo posljedice tek

osjetiti i {tete zbrajati u, vjerovatno, milionskim izno-sima.

Kada je konkretno rije~ o vodama, svi smo svje-doci niskih vodostaja na{ih rijeka, smanjenih izda-{nosti hladnih planinskih vrela i presu{ivanja mnogih

potoka. Na sve strane slika ispucale zemlje, po`utje-log li{}a kao da smo ve} odavno u oktobru (listopa-du), a ovogodi{nji poljoprivredni urodi smanjeni, ka-`u stru~njaci, i do 50%!

Ni redukcije vode za pi}e nisu tako rijetke. A tek po`ari!Sve to jer nam je priroda za jedan period uskra-

tila VODU, prvo snijeg, pa ki{u, dok je na drugoj stra-ni, u nekom drugom dijelu svijeta previ{e ki{e i vode,puno je poplava i tako|er velikih {teta. ^ini se kao danas ove dvije klimatske krajnosti ozbiljno upozorava-ju na na{ odnos prema prirodi, ali sa ljudskog, odno-sno dru{tvenog aspekta gledano i na nedovoljnu pri-premljenost za smanjenje rizika od ovakvih (ne)prili-ka. Dodu{e, razvijene zemlje ula`u puno znanja isredstava u primjenu ~itavog niza tehni~kih i institu-cionalnih mjera za podru~ja ugro`ena poplavama, azemlje Evropske Unije, odnosno Evropski parlamenti Savjet su nedavno donijeli Direktivu o procjeni iupravljanju poplavnim rizikom.

U Bosni i Hercegovini je situacija posebno slo`e-na iz ve} poznatih razloga. Stoga i jeste te{ko u bli-`oj budu}nosti o~ekivati da se problemi su{a i popla-va rje{avaju na na~in kako se to radi napr. u zemlja-ma EU.

Me|utim, raduje ~injenica da su stru~ni krugovi iinstitucije svjesni da se ova pitanja rje{avaju naosnovu tehni~kih i ekonomskih analiza, koje }e re-zultirati usvajanjem savremene strategije, koja se,prije svega, ogleda kroz izradu integralnog planaupravljanja na jednom slivu.U tom okviru , pokazalaje i dosada{nja praksa, posebno je zna~ajna izgra-dnja klju~nih vi{enamjenskih vodoprivrednih sistemakojima se posti`u dugoro~na i radikalna rje{enja.

O ovoj temi }e biti vi{e rije~i u nekom od nare-dnih brojeva na{eg ~asopisa, obzirom da su pokre-nute zna~ajne aktivnosti na ovom planu u sektoruvoda u Federaciji BiH.

PO[TOVANI^ITAOCI,

3

Uvodnik

DILISTA HRKA[

VODA I MI BROJ 55

I

Autori su u cjelosti odgovorni za sadr`aj i kvalitet ~lanaka.

Rijeka Rakitnica - Bjela{nica

Snimio: M. Lon~arevi}

Page 4: SADR@AJ - voda.ba

[ta je zajedni~ko istra`ivanje rijeke Dunav?rugo zajedni~ko istra`ivanje rijeke Dunav(The Joint Danube Survey 2 – JDS2) je naj-ve}a svjetska rije~na istra`iva~ka ekspedi-cija u 2007. godini. Najva`niji cilj je da se

prikupe pouzdane i uporedive informacije o kvalitetivode i zaga|enju cijelog toka rijeke Dunav i njenihpritoka: Drave, Tise, Save, Velike Morave, Arges-a,Olt-a i Prut-a. Realizaciju JDS2 koordinira SekretarijatMe|unarodne komisije za za{titu rijeke Dunav (IC-PDR) u saradnji sa podunavskim zemljama.

Tri broda }e preploviti 2.375 km rijeke Dunav,kroz 10 zemalja, po~ev{i 14. avgusta 2007. u Regen-sburgu, Njema~ka, a zavr{iti u delti Dunava u Rumu-niji krajem septembra 2007. godine.

Da napomenemo da je prvo zajedni~ko istra`iva-nje rijeke Dunav (JDS1) provedeno od 13. avgusta do19. septembra 2001. godine. JDS1 je imao mje{avinupozitivnih i negativnih rezultata. U pozitivne rezultatespadaju visoki nivoi bioraznovrsnosti i rijetke vrste. Unegativne rezultate spadaju rezultati zbog kojih je po-rasla zabrinutost zbog organskog i mikrobiolo{kogzaga|enja, te{kih metala, ulja/nafte iz brodova, pes-ticida i hemikalija. Istovremeno je podignuta svijest oDunavu i potrebi za mjerama smanjenja zaga|enja.Uz pratnju novinara i TV ekipa, obi~no je to bila vijestna naslovnicima velikih novina, vijestima na radio iTV stanicama. Na mnogim lokacijama, gdje su bro-dovi pristajali, odr`ana su javna doga|anja, uklju~u-ju}i i poruke o prethodnim nacionalnim i lokalnimpostupcima koji su pridonijeli smanjenju zaga|enja.

ZAJEDNI^KOISTRA@IVANJERIJEKE DUNAV

4VODA I MI BROJ 55

D

PRIPREMILA: mr. ANISA ^I^I]-MO^I], dipl. biolog

Aktuelnosti

Page 5: SADR@AJ - voda.ba

Za{to je JDS2 tako va`an?Zaga|enje je glavni problem u slivu Dunava. Vla-

de podunavskih zemalja trebaju donijeti ~vrste odlu-ke o tome koje }e se mjere primjenjivati kako bi sesmanjilo zaga|enje rijeke Dunav te pobolj{alo stanje`ivotne sredine. To }e im pomo}i da ispune obavezeiz Konvencije o za{titi rijeke Dunav, koju su potpisa-le 1994. godine, kao i obaveze iz Okvirne direktive ovodama Europske unije (EU)– vjerovatno najsna`ni-je regulative o vodama u svijetu. Hranljive materije,organski i opasni otpad – sve su to ~inioci koji bi mo-gli biti razlog da se ta regulativa EU-a ne zadovolji.

Kako bi imale ~vrstu podlogu za dono{enjeodluka, podunavske zemlje trebaju imati visoko kva-litetne i uporedive podatke. JDS2 }e nakon zavr{eneekspedicije napraviti analizu i uporedbu rezultata sonima iz prvog zajedni~kog istra`ivanja (JDS1) iz2001. godine. JDS2 je pro{iren u odnosu na JDS1dodatnim parametrima i lokacijama uzorkovanja, a iklju~ne }e pritoke Dunava biti po prvi put ispitane.Sakupljene informacije }e osigurati Me|unarodnojkomisiji za za{titu rijeke Dunav i svim podunavskimzemljama formiranje/kompletiranje jedne od najna-prednijih baza podataka o nekoj rijeci u svijetu – npr.,s podacima o hiljadama biljnih i `ivotinjskih vrsta ~iji`ivoti zavise o rijeci.

JDS2 partneri i saradnja Ekspedicija je omogu}ila zna~ajnu me|unaro-

dnu saradnju svih podunavskih zemalja, od Njema-~ke do Ukrajine, uklju~uju}i EU-~lanice i one koje tonisu. Me|unarodni tim koji }e preploviti cijeli Dunavsastojat }e se od 18 eksperata iz Njema~ke, Austrije,^e{ke, Slova~ke, Ma|arske, Srbije, Rumunije i Dan-ske. Tim }e imati na raspolaganju tri broda, koji sudonacija raznih zemalja i institucija: “Argus“ (Srbija)}e poslu`iti kao glavno istra`iva~ko plovilo, ledolo-mac “Szechsenyi“ (Ma|arska) }e poslu`iti za smje-{taj tima i prijevoz tereta i zaliha, dok }e brod “Pisci-us“ (Joint Research Centre – Europske unije) istra`i-ti i procijeniti vrste riba. Timovi nacionalnih ekspera-ta tako|e }e pomo}i u uzorkovanju i ispitivanju direk-tno na terenu, na dionicama rijeka u njihovim zemlja-ma.

Na samom }e putu biti provedena razli~ita nau-~na ispitivanja, od analiza uzoraka vode u laboratori-ju na brodu “Argus“ do lova ribe elektro-opremomdu` Dunava. Ostali }e uzorci biti poslani na ispitiva-nje u laboratorije {irom Evrope – radi se o referen-tnim centrima za odre|ene parametre kvaliteta vode.Zna~ajnu podr{ku ovom projektu su pru`ile kompa-nije iz privatnog sektora, koje djeluju na slivu rijekeDunav, uklju~uju}i “Alcoa Foundation“, “Dexia Kom-munalkredit Bank“ i “Coca-Cola Hellenic BottlingCompany“. Kona~no, lokalne vlasti i mediji u bliziniDunava pomo}i }e u podizanju svijesti i brige o za-ga|enju Dunava i potrebi da svako doprinese ~isto-}i Dunava i zdravoj `ivotnoj sredini.

JDS2 ruta, stajali{ta i ispitivanja Na rijeci Dunav nalazi}e se 95 lokacija za uzor-

kovanje u 10 zemalja. Ispita}e se i sljede}e pritoke:Morava, Drava, Tisa, Sava, Velika Morava, Arges, Olt,Iskar, Rusenski Lom, Jantra i Prut. Uzorkovanje naJDS2 lokacijama uklju~ivat }e razli~ite vrste uzorko-vanja: vodu, sedimente, biolo{ke parametre, su-spendirane nanose, {koljke i ribe, i to s razli~itihmjesta uzorkovanja (tj. lijevog, srednjeg i desnog) namjernim profilima.

Tokom ekspedicije u sljede}im gradovimaodr`a}e se konferencije za novinare i razna doga|a-nja za javnost i to: Regensburg (Njema~ka) 14. av-gust, Be~ (Austrija) 20. avgust, Bratislava (Slova~ka)22. avgust, Budimpe{ta (Ma|arska) 28. avgust, Osi-jek (Hrvatska) 02. septembar, Beograd (Srbija) 06.septembar, Turnu Severin (Rumunija) 12. septembar,Ruse (Bugarska) 19. septembar, Vilkovo (Ukrajina)25. septembar i Tulcea (Rumunija) 27.septembar.

Istorijat monitoringa rijeke Dunav Dunav ima bogat istorijat monitoringa kvaliteta

vode. Po~elo je 1985. godine Bukure{tanskom de-klaracijom, rezultat ~ega su brojne kontrolne stanice

5VODA I MI BROJ 55

Page 6: SADR@AJ - voda.ba
Page 7: SADR@AJ - voda.ba

za cijeli sliv. Godine 1992. je po~eo razvoj Prekogra-ni~ne mre`e monitoringa rijeke Dunav (Trans-Nati-onal Monitoring Network - TNMN). Danas ta mre`aobuhvata 75 kontrolnih stanica, a koordinirana je odstrane Me|unarodne komisije za za{titu rijeke Du-nav. Tijekom posljednjih 25 godina vi{e ekspedicijasu preplovile Dunav, uklju~uju}i “Equipe Cousteau“1993. godine, “Burgund Survey“ 1998. godine i“Aquaterra Danube Survey“ 2004. godine – no, onisu se samo fokusirali na odre|ene dionice Dunava iliograni~ene parametre. JDS1 je 2001. godine bilaprva ekspedicija za ispitivanje rijeke Dunav po cijelojdu`ini toka za dobijanje uporedivih, kvalitetnih rezul-tata.

Finalni izvje{taj sa prvog JDS-a (JOINT DANU-BE SURVEY, Technical Report of the InternationalCommission for the Protection of the Danube River,Septembar 2002.), svi zainteresovani, mogu prona}iu prostorijama JP za “Vodno podru~je slivova rijekeSave“ Sarajevo.

Nadamo se da }e u tre}em zajedni~kom istra`i-vanju rijeke Dunav, planiranom za {est godina, u~e{-}e uzeti i predstavnici Bosne i Hercegovine, kao po-tpisnice Konvencije o za{titi rijeke Dunav.

Na stranici www.icpdr.org/JDS, svi zainteresova-ni, mogu se bolje upoznati s JDS2 i nekim njegovimrezultatima, pri~ama i fotografijama, ili jednostavnooti}i na rijeku i pogledati je svojim o~ima!

Napomena: Materijal je preuzet sa web stranicewww.ICPDR.org i prilago|en za ~aso-pis.

7VODA I MI BROJ 55

Page 8: SADR@AJ - voda.ba

SA@ETAKa prostor uz vodotoke, a naro~ito za popla-vna podru~ja, va`e znatna ograni~enja ko-ri{tenja prostora, a posebno i za sve ne-kretnine, koje bi se mogle na}i u podru~ju

poplavnih voda. Zbog toga je za urbaniste, vlasnikenekretnina, a i mnoge druge, va`na {to preciznija de-finicija poplavnih granica u prostoru, po mogu}nostina to~nost parcelnih granica. Za preciznost hidrauli-~kih ra~una, s kojima se odre|uju poplavne linije zavisoke vode razli~ite vjerovatno}e pojave (10,20,100-godi{nje poplave), klju~ni su dobri ulazni podaci otopografiji terena, geometriji objekata, koji uti~u natok vode, te naravno podaci o re`imu oticanja. Re`imoticanja se prati monitoringom vodostaja, izra~unomprotoka, utvr|ivanjem (promjena) smjera tokova i sl.Geometrija objekata koji prelaze preko vodotoka ilise nalaze unutar granice visokih voda, se prikuplja urazli~itim evidencijama i katastrima nekretnina. U ci-lju dostizanja ve}e to~nosti pri opisu topografije pri-obalnog podru~ja, je u Sloveniji prvi put bila upotrije-bljena LIDAR tehnologija (LIght Detection And Ran-ging), koja omogu}ava prikupljanje visinskih poda-taka terena velike gusto}e i to~nosti.

To je omogu}ilo precizniju hidrauli~ku analizu vi-sokovodnih uvjeta u priobalnom podru~ju, koja jezami{ljena kao cjelovito oru|e koje povezuje GIS ihidrauli~ke modele stalnog i promjenjivog toka. Ra-~uni se tako baziraju na digitalnom modelu terena(DMT) velike preciznosti kao {to ga omogu}ava LI-DAR. Obradu geometrije vodotoka i priobalnog po-dru~ja u mnogome olak{ava pro{irenje programaHEC-GeoRAS za programsku opremu ArcGIS. Tajprogramski dodatak ujedno omogu}ava i to da se izDMT i digitalnog ortofoto snimka dobiju i druge kara-kteristike poplavnih povr{ina (npr. hrapavost zbogvegetacije). Tako dobivene, u mnogome bolje infor-macije o topografiji, omogu}avaju to~niju hidrauli~kuanalizu i ve}u rezoluciju kod odre|ivanja izra~unatihpoplavnih linija. Precizniji prikazi granica vode razli~i-te vjerovatno}e na poplavnim podru~jima su upotre-bljivi pri planiranju odnosno zoniranju kori{tenjaprostora, pri postavljanju infrastrukture (hidroelektra-ne, autoputovi itd.) i drugih objekata u priobalnompodru~ju. Prije svega, time se pobolj{ava kvalitet na-crta koji upozoravaju na opasnost od poplava na timpodru~jima. Ako se uzme u obzir osjetljivost objeka-ta odnosno djelatnosti na poplavu, mo`e se izraditiocjena njihove ugro`enosti od poplava. LIDAR snim-ci terena uzdu` vodotoka, koji su bili napravljeni zapotrebe istra`iva~kog projekta za Ministarstvo od-brane, daju va`ne podatke i mnogim drugim struka-

UPOTREBA LIDAR PODATAKA ZA IZRA^UNE POPLAVNOGPODRU^JA

8VODA I MI BROJ 55

Z

mag. LEON GOSAR*; GA[PER RAK*; prof. dr. FRANCI STEINMAN*; dr. PRIMO@ BANOVEC*

* Univerza v Ljubljani, Fakulteta za gradbeni{tvo in geodezi-jo, Katedra za mehaniko teko~in z laboratorijem

Page 9: SADR@AJ - voda.ba

ma, op}inama, odnosno onima, kojima je topografi-ja bitan ulazni podatak. Kako je iz sredstava Interregprojekta bio financiran razvoj metodologije za deta-ljniju hidrauli~ku analizu poplavnih prostora, povezi-vanjem tih sadr`aja dobiven je produkt, upotrebljivza razli~ite korisnike priobalnog podru~ja vodotoka,od upravnih organa, op}ina, slu`be za za{titu i spa-{avanje, pa sve do privatnog sektora.

UVODVodni i priobalni prostor za neke predstavlja zna-

~ajan prirodni resurs, a za druge velik razvojni poten-cijal. Zbog toga, integralno gospodarenje vodamaobuhvata niz aktivnosti i zabrana, kojima je mogu}ena podru~ju voda dugoro~no uravnote`iti ~uvanjeprirodnih bogatstava i razvojne ciljeve, odnosno dru-ge javne interese na vodama. Pri tom se uzimaju uobzir i privredni tr`i{ni interesi, prihva}eni u razvoj-nim (dr`avnim, regionalnim, op}inskim) programimai nacrtima koji ve} uzimaju u obzir `elje za ure|e-njem ~ovjeku povoljnog (sigurnog) okru`enja, o~u-vanju prirode, za{titi i planskom kori{tenju vodnihpotencijala. Vode naravno predstavljaju i razvojni po-tencijal i izvor opasnosti (visoke vode, klizi{ta i dr.).Dodatne probleme stvara i nepravilno kori{tenje vo-da, odnosno posezanje u priobalni prostor, {to ugro-`ava kako vode, tako i ~ovjeka i njegovu imovinu.

Procesi koji su povezani sa izlijevanjem vodoto-ka iz korita, uzrokuju poplave ~ija magnituda i u~es-talost rastu i zbog promjena klime. Da bi izbjegli ne-gativne posljedice, u hidrauli~kom in`enjerstvu seanaliziraju opseg i magnituda poplavnih pojava kojiimaju razli~itu vjerovatno}u pojave (10,20,100- ili vi-{egodi{nje vode). Za zadat protok se poplavnim lini-jama mogu odrediti granice prostora kojeg dosti`upojedine poplavne vode, pa se time odredi i, kolikopoplavne vode optere}uju nekretnine: sile impulsana objekte, erozivni tangencijalni naponi na zemlji{teitd. (Steinman, 1996) Za objekte, osjetljive na djelo-vanje vode na konstrukciju i opremu, treba je izvestiistra`ivanja i poduzeti protiv mjere, ako se `eli posti-}i opstanak na postoje}oj lokaciji. Protiv mjeramamo`e se osposobiti objekt, da je otporan na poplavu- mogu}e je spre~avanje prodiranja vode u objekt(vodotijesna gradnja) ili smanjenje osjetljivosti (obi-ma {tete) ako se dozvoljava, da voda povremeno(iznad projektnog protoka izgra|enih protiv popla-vnih mjera) poplavi objekt. Te mjere su u obi~noj gra-|evinskoj praksi jo{ uvijek premalo kori{tene, pa seostavlja diskusija te problematike, koja je veoma {i-roka, za neku drugu priliku. U nastavku je na slici 1prikazana vrlo bitna shema koja prikazuje vezu izme-|u pojedine (ili vi{e) opasnosti, ranjivosti, ugro`eno-sti i rizika.

9VODA I MI BROJ 55

Bjela{nica, maj 2003.

Page 10: SADR@AJ - voda.ba

Iz izra~unanog stepena opasnosti i utvr|eneneotpornosti (osjetljivosti) objekta ili djelatnosti naprirodnu ili antropogenu nesre}u, mogu}e je odredi-ti relevantan stepen ugro`enosti. Ako neki subjekt saobjektom ili djelatno{}u (npr. turizam) ulazi na po-dru~je sa evidentiranim obimom opasnosti, na sebepreuzima rizik (npr. da bude poplavljen). Taj rizik sedo odre|enog stepena (zbog javne koristi) zabranju-je, npr. u procesu izdavanja gra|evinske dozvole.Zato se u projektu za gra|evinsku dozvolu mora do-kazati, da su do visine „projektnog protoka“ (npr. 50-godi{nje poplave) poduzete sigurnosne mjere, te nji-hovo funkcioniranje adekvatno dimenzionirati. U tomslu~aju govori se o „preuzetom riziku“. Kako uvijekpostoji vjerovatno}a, da se pojave i vi{i protoci (npr.100-godi{nje poplave), tada nastupi tzv. „slu~aj vi{esile“, pa se za situacije tzv. „preostalog rizika“, morapredvidjeti dodatne, obi~no intervencijske mjere.

Za precizniju ocjenu opasnosti od poplava i zapreciznije izra~une hidrauli~kog in`enjerstva, koje sebavi analiziranjem i rje{avanjem problema pri plavlje-nju vodotoka, od klju~nog su zna~aja ulazni podaci.To~nije i pouzdanije podatke o re`imu oticanja, kao{to su koli~ina, smjer, vodostaji i sl., mo`e se osigu-rati primjerenim monitoringom i analizom podatakadu`eg vremenskog perioda. No, pri pripremi podata-ka o topografiji je klju~no oru|e postala kombinacijatehnologija daljinskog prikupljanja podataka i geo-grafskih informacijskih sistema (GIS). Evidentiranje(najve}ih) do sada zabilje`enih {irina poplavljenihpodru~ja nije dovoljno za izradu upozoravaju}ih ka-rata od poplava ugro`enih podru~ja. Potrebno jeuzeti u obzir i doga|aje koji imaju malu statisti~kuvjerovatno}u da se mogu pojaviti, pa se vjerojatno todo sada jo{ nije dogodilo ili zabilje`ilo. Za najzna~aj-nije objekte i djelatnosti, koje bi bile previ{e ranjive(tj. premalo otporne) na poplavne pojave, poznati jepristup sa analizom najve}e mogu}e oborine odn.poplave (MPP odn. MPF), da bi se sprije~ila njihovaugro`enost i kod vrlo rijetkih doga|aja.

Ocjena ugro`enosti pojedinca, objekta ili nekedjelatnosti, tijesno je povezana s hidrauli~kim para-

metrima toka, npr. dubinom i brzinom vode na po-plavljenom podru~ju. Zato je tako zna~ajno, da se{to bolje obuhvati stvarne visine terena, kako bi semogla prikazati podru~ja s dubinama vode opasnimza nepliva~e, podru~ja pove}ane brzine toka ili izlije-vanja vode na predjele gdje se to mo`da i nije o~eki-valo.

Takve dodatne informacije, ako su povezane sodgovaraju}om interpretacijom hidrauli~kog mode-la, omogu}ava formiranje digitalnog modela terena(DMT), ako {to detaljnije prikazuje konfiguraciju tere-na. Preciznost odre|ivanja {irine plavljenja vodotokau mnogome je ovisna o rezoluciji DMT i to posebnona ravni~arskim predjelima. Po{to su procesi plavlje-nja vi{edimenzionalni, GIS oru|a imaju sve va`nijuulogu. Prednost upotrebe GIS na podru~ju pra}enjai djelovanja u slu~aju prirodnih nesre}a nije samo uboljem predstavljanju doga|aja, nego i u preventi-vnom pona{anju pa i naknadnom analiziranju mogu-}ih scenarija doga|anja i ocjeni (potencijalne) {tetenastale zbog poplava.

U nastavku }e biti predstavljena upotreba topo-grafskih podataka, kao djela grafi~ke baze GIS, zapripremu geometrijskog opisa rije~nog korita i po-plavnih podru~ja, potrebnog za hidrauli~ku analizu.Ta analiza je izvedena matemati~kim modelom ~ijase kompleksnost prilago|ava kompleksnosti proble-matike. Obi~ni jednodimenzionalni hidrodinami~kimodeli su u~inkoviti jedino kod topografsko jednos-tavnih podru~ja. Za preciznije hidrauli~ke simulacijepoplava, potrebni su i modeli visoke rezolucije. U pri-logu je prikazana upotreba topografskih podataka,dobivenih LIDAR tehnologijom, u cilju izrade digital-nog modela terena (DMT) vodnog prostora i priobal-nih, potencijalno ugro`enih poplavnih povr{ina.Upotrijebljen je software ESRI ArcGIS sa pro{irenjemHEC-GeoRAS, koji omogu}ava pripremu geometrij-skih podataka za hidrauli~ko modeliranje, te za pri-kaz rezultata na kartama. Obi~ni prikaz sa ucrtanimpoplavnim linijama je ve} premalo. Za napredneanalize poplavnih podru~ja za potrebe vodoprivrede,a i za analize prostornih planera ili drugih korisnika

10VODA I MI BROJ 55

Slika 1: Osnovne relacije izme|u opasnosti, ranjivosti, ugro`enosti i rizika

Page 11: SADR@AJ - voda.ba

prostornih podataka treba prikazati {to vi{e procesa,njihovih mehanizama i posljedica.

HIDRAULI^KO MODELIRANJE VODOTOKA I PRIOBALNOG PROSTORAHidrauli~kim modeliranjem utvr|uje se pona{a-

nje vodotoka i veli~ina (jakost, smjer, dinamika) razli-~itih optere}enja koja se pojavljuju kod visokovodnihili drugih doga|aja. S obzirom na izmjerenu ili izra~u-natu dinamiku procesa, analiziraju se posljedice pri-rodnih pojava ili antropogenih utjecaja na vodni tokili na razli~ite zgrade. Tako se modeliranjem odredi igeometrija i dinamika poplavnih podru~ja, karakte-ristike vodnog tijela za vrijeme su{e, pa i antropoge-ni utjecaji na vodna tijela kao {to su posljedice ispus-ta vode za hla|enje, otpadne vode, promjena re`imaoticanja zbog protiv poplavnih mjera i sl.

Barem za tri stanja vodoprivrednih sustava, tj. zauobi~ajeno, iznimno i ekstremno stanje, moraju seanalizirati optere}enja na prirodno ili gra|eno korito,te na objekte na vodama odnosno objektima podutjecajem vodnog toka. Analiza doga|aja prilikompoplave mora utvrditi nivo vodne povr{ine u rije~nomkoritu pri protocima razli~ite vjerovatno}e, njihovepoplavne linije do kojih voda dolazi u slu~aju izlijeva-nja iz korita, te dubine, pravce i brzine vodnih tokovana poplavljenom podru~ju. Analiza tih parametara jepodloga za zoniranje podru~ja, kada se za odre|enstepen poplavne opasnosti za ~ovjeka, objekte i dje-latnosti (npr. promet), prikazuje obim takvog popla-vnog podru~ja. Kod akumulacija na primjer, trebalobi postaviti bar tri zone – podru~je koje poplavi vodaprilikom normalnog pogona, onda pojas oko akumu-lacije, koji poplavi voda kod iznimno velikih protoka,na koje za dimenzionirani preljevni organi, i maksi-malni pojas kod ekstremnih poplava (probable max-imum flood - PMF). Za pojedine zone opasnosti tre-ba analizirati i osjetljivost ~ovjeka, objekata ili djela-tnosti, odnosno ranjivost na poplavu. Spajanjem ste-pena opasnosti i osjetljivosti mo`e se odrediti stepenugro`enosti, pa se onda ustanovi, dali je pojediniobjekt mogu}e locirati u pojedinu zonu ili ne. Za pos-toje}e stanje (objekte) se provjerava, dali je potre-bno pove}ati njihovu protiv poplavnu sigurnost, a zabudu}e aktivnosti/objekte analizira se primjerenost(tj. poplavna otpornost) pojedinih objekata/djelat-nosti za stepen intenziteta opasnosti na pojedinimpodru~jima. Kad bi se ustanovilo, da intenzitet pojavaprelazi granicu, za koji su objekti, odnosno mjere za{ti-te dimenzionirane, treba napraviti analizu rizika. Natoj osnovi se prihva}a odluka, ili pove}ati protiv popla-vne mjere ili neka subjekt snosi posljedice tzv. “slu-~aja vi{e sile”. No, za taj slu~aj je pripremljeno izvo-|enje vrlo restriktivnih intervencijskih mjera, u Slove-niji predvi|enih npr. u Nacrtu protiv poplavnih mjera.

Da bi {to vi{e korisnika prostora poznavalo ste-pen opasnosti, izra|uju se tzv. „karte upozorenja“,koje prikazuju razli~ite stepene opasnosti od popla-va, erozije, lavina (snijega, zemlje) isl. Te karte pred-stavljaju podlogu za dozvoljavanje izvo|enja radovaili pojedinih djelatnosti unutar takvih podru~ja, odno-sno daju osnovu za ocjenjivanje primjerenosti pre-dlo`ene gradnje objekata ili aktivnosti. Za prostorunutar poplavnih linija, definiran za doga|aje defini-rane vjerovatno}e pojave, potrebno je izraditi i ocje-nu rizika i definirati stepen preuzetog rizika. Tako semogu npr. rekreacijski putovi planirati i na podru~juu~estalih poplava, a va`ne javne zgrade naravno ne.Na osnovi odluke o preuzetom riziku, koji je obi~noopisan projektnim protokom, treba je primjereno pri-lago|avati koncept i dimenzije objekata, odnosnourediti potrebne sigurnosne mjere i opremu. Po{topreuzimanje (pre)velikog rizika nije po`eljno, propisi-ma ili pravilima struke se odrede prihvatljive graniceodnosno prihvatljive djelatnosti unutar pojedinih zo-na. Takve granice su postavile npr. Vodnogospodar-ske osnove Slovenije (ZVSS, 1978).

Na slici 2 je prikazano, kako se na dionici vodo-toka na podru~ju razli~itih poplavnih vjerovatno}amogu zonirati razli~ite djelatnosti. Osjetljivost na po-plave se mo`e za pojedine objekte ili djelatnosti opi-sati i krivuljama {tete, koja raste sa visinom (popla-vnog) protoka. Zato se danas, kao dodatni kriterij zaodre|ivanje projektne protoke projektiranih protivpoplavnih mjera, izra~una i utvr|ena o~ekivana po-plavna {teta (Banovec, 2002), koja ulazi u ra~un eko-nomske opravdanosti varijantnih protiv poplavnihmjera.

Za izra~un poplavnih linija u {irokoj upotrebi jehidrauli~ki program - model HEC-RAS, koji omogu-}ava ra~unanje jednodimenzionalnog stalnog i nes-talnog toka u otvorenim vodotocima (US Army Cor-ps of Engineers, 2003). Hidrauli~ki model zahtjevaopis geometrije rije~nog korita, od crtanja tlocrtne si-tuacije vodotoka do definiranja ta~aka pojedinih po-pre~nih profila u lokalnim koordinatnim sistemima,opis geometrije vodotoka i priobalnog prostora,odre|ivanje koeficijenata hrapavosti korita, i ostalihparametara koji bi mogli uticati na hidrauli~ke veli~i-ne u vodotoku. Na lokaciji geodetsko ili druga~ije iz-mjerenog popre~nog profila, gdje su poznate pros-torne koordinate X,Y, Z geometrija je dovoljno preci-zna. No, mnogo manje je precizna interpolacija ge-ometrije korita me|u pojedinim izmjerenim popre-~nim profilima. Da bi pobolj{ali opis geometrije rije-~nog korita i poplavnih podru~ja, kao osnova za radse upotrebljavaju digitalni modeli terena (DMT) uobliku nepravilne trokutne mre`e (TIN). DMT se mo-`e napraviti na osnovu topografskih podataka saku-pljenih pomo}u razli~itih tehnika daljinskog pra}e-nja, od klasi~nih geodetskih mjerenja, digitalizacijomkarata, pra}enjem izohipsi, sve do moderne tehnolo-

11VODA I MI BROJ 55

Page 12: SADR@AJ - voda.ba

gije LIDARa, o kojoj }e biti kasnije ne{to vi{e napisa-no. Nabrojane tehnike daju naravno, podatke razli~i-te to~nosti. Kad je DMT napravljen, pomo}u pro{ire-nja HEC-GeoRAS u programu ArcGIS se pripremajudatoteke sa to~nijim geometrijskim podacima {iregprostora, potrebnim za izra~une s hidrauli~kim mo-delom HEC-RAS. Po potrebi se pripremljena geome-trija u programu HEC-RAS mo`e dopuniti i pojedi-nostima, kao {to su objekti ili druge (biotehni~ke)gradnje u prostoru.

Za modeliranje je osim geometrije treba dodati ihidrauli~ke parametre koji opisuju osobine vodotokaili prepreka u toku vode (koeficijenti pro{irenja/su`e-nja korita i sl.), i opisati odgovaraju}e po~etne i ru-bne uvjete. Radi se o odre|ivanju projektnih protoka,hidrograma i pripadaju}ih grani~nih uvjeta, koji semogu razlikovati obzirom na to, da li su u pitanju obi-~ni doga|aji, iznimni doga|aji (npr. klizanje brijegakorita u vodotok) ili ekstremni doga|aji (izuzetne po-plavne pojave). Obi~no se za osnovne izra~une (uranim fazama projektiranja) upotrebljava stalni tok, aza kompleksnije faze planiranja i izra~uni nestalnogtoka. Time se dokazuje funkcioniranje rje{enja, pa istabilnost projektiranih ure|enja na hidrauli~ka opte-re}enja. Jedan od bitnih ciljeva pa je i prikaz rezulta-ta hidrauli~kih modeliranja na transparentan, razu-mljivi na~in drugim strukama, koje se bave planira-njem kori{tenja prostora, pa i naj{iroj javnosti, {toupravo upotreba GIS oru|a i izrada DMT omogu}a-va.

DIGITALNI MODEL TERENA Digitalni model terena (DMT) je digitalna prezen-

tacija terena, na kojoj su dodane glavne topografskekarakteristike terena, kao {to su recimo nagibi, kote,udubljenja, grebeni, itd. ([umrada, 2005). Za potre-be na{eg hidrauli~kog modeliranja se kao izuzetnokorisno pokazalo programsko oru|e HEC-GeoRAS(Rak, 2006), koje za izradu DTM upotrebljava mre`unepravilnih trokuta (TIN). TIN ima nekoliko o~itih pre-dnosti u usporedbi s rasterskim DMT. Razmatranopodru~je naime TIN opisuje se mre`om zatvorenih,neprekrivaju}ih se trokuta, koji se dodiruju, i moguse razlikovati po obliku i veli~ini. Zato je mogu}e izraspolo`ivih ta~aka visinskih vrijednosti, napravitimre`u mnogo br`e nego pomo}u odgovaraju}ihmre`nih interpolacija. TINov oblik je tako|er pogo-dniji za pohranjivanje podataka o crtama promjenenagiba (npr. stranice korita, nasipi i sl.), o visinskimta~kama, dobro opisuje vertikalne strukture i sl. Upo-trebom TINa mo`e se po potrebi pove}ati gusto}ata~aka s kojima se detaljnije opi{e reljef, {to je jednaod ve}ih prednosti modela TINa, posebno kad je po-trebno u`e podru~je detaljnije analizirati.

Ve}ina DMTa, napravljenih na osnovu podatakadobivenih s razli~itim tehnologijama, je zadovoljava-ju}e to~na za op}i prikaz terena. Iskustva, dobivenapri sastavljanju hidrauli~kih i GIS modela, pa su po-kazala potrebu po preciznijem digitalnom modelu te-rena, koji bi zadovoljavaju}e bolje opisao geometriju

12VODA I MI BROJ 55

Slika 2: Na odsjeku vodotoka su ucrtane poplavne linije za protoke sa razli~itom vjerovatno}om.Osjetljivost (objekta) na poplave prvi je kriterij za prihvatljivost upotrebe prostora (gradnje) unutar pojedinih poplavnih linija

Page 13: SADR@AJ - voda.ba

korita i prostora uz vodotok, pa time omogu}io i izra-du kompleksnije numeri~ke mre`e hidrauli~kih mo-dela. Izrada DMT na osnovu digitaliziranih izohipsi saklasi~nih geodetskih karata (npr. GBK25 – 1:25.000,GBK10 i dr.) pokazuje, da te sadr`e, za precizan pri-kaz topografije, premalo ta~aka terena, jer je osno-vna }elija mre`e prevelika. Da gusto}a izmjerenih ka-rakteristi~nih ta~aka terena uti~e na to~nost DMTa, iposredno na hidrauli~ku analizu, se o~ito vidi na sli-ci 4. Kod DMTa, izra|enog pomo}u najmanjeg brojata~aka, pojavljuju se najve}a pojednostavljenja topo-grafije, narastanjem gusto}e ta~aka na jedinicu po-vr{ine je vidljivo sve vi{e detalja terena.

Na slici 3 se vidi i to, da nije prikazana stvarna to-pografija rije~nog korita. Opis obala vodotoka vjero-jatno dosti`e razinu vodne povr{ine u vrijeme snima-nja terena. Iz takvog DMT zna~i nije mogu}e dobitizabilje`eno dno rije~nog korita. Uzimanjem takveplohe (vodnog zrcala) u ra~un dakako rezultira poja-vom poplava ve} pri manjim protocima. Po{to se neuzima u obzir stvarni volumen korita, izra~unata jemanja proto~na sposobnost korita i br`e je dostignutnivo, pri kojem voda izlazi iz korita, nego {to je to ustvarnoj situaciji. Gre{ku pri opisu geometrije rije-~nog korita se obi~no ispravlja uno{enjem dodatnihta~aka, tj. na terenu izmjerenih popre~nih profila ko-rita vodotoka. Kako su izmjereni popre~ni profili kori-ta obi~no na ve}oj me|usobnoj razdaljini, to ponovodovodi do gre{aka prilikom interpolacije ta~aka priizradi TIN.

Pote{ko}a koja se pojavljuje kod izrade svihDMTa, ~ak i kad se upotrebljavaju nepravilne troku-tne mre`e, je kako detaljno prikazati vertikalne priro-dne pojave (npr. strma stijena, usko i strmo korito,...), odnosno umjetne objekte (npr. oporni zidovi,mostovi). Ti objekti naime imaju razli~ite vrijednostivisina za vi{e nivojskih ta~aka koje imaju (gotovo) is-te koordinate x i y. Obi~ni DMT taj problem ne mo`eu potpunosti rije{iti. Definiranje ravnina sa ve}im gra-

dijentima moglo bi se pobolj{ati uno{enjem ve}egusto}e ta~aka – takav DMT je ponekad zvan kao2,5-dimenzionalni model.

S upotrebom novijih tehnika dobivanja visinskihta~aka velike gusto}e, me|u kojima prevladava LI-DAR, mo`e se u velikoj mjeri rije{iti probleme preci-znosti i pote{ko}e, koje se javljaju kod izrade DMTa,napravljenih na osnovi digitaliziranih karata. Ako seuzme mnogo ve}i broj karakteristi~nih ta~aka terena,mogu} je kako prikaz detalja topografije, tako i pre-cizniji prikaz (strmih) nagiba. Sve to korisno uti~e i napreciznost geometrijskih podataka, koji se s pomo}uGIS oru|a iz DMTa pripreme za upotrebu u hidrauli-~kom modelu, sa ciljem preciznijeg opisa {irenja po-plavnih tokova u prostoru.

TEHNOLOGIJA LIDARKao i ve}ina novijih tehnika (GPS i sl.) i tehnolo-

gija LIDAR - Light Detection and Ranging je bila razvi-jena najprije za vojne potrebe. Tehnologija temelji nadaljinskom evidentiranju povr{ine pomo}u laserskogticala, koje je postavljeno na zra~ne letjelice (avione,helikoptere) ili svemirske letjelice. Takvo ticalo spadame|u aktivne senzore daljinskog prepoznavanja jerje sistem sam sebi izvor energije i nije ovisan odvanjskih izvora, kao npr. opti~ki sistemi. Upotreblji-vost i dalja nadgradnja dala je razvoj mnogih sistemakoji su danas dostupni i za komercijalnu upotrebu.

Osnova sistema laserskog evidentiranja se sas-toji od ure|aja na letjelici i ure|aja za obradu poda-taka. Evidentiranje terena je shematski prikazano naslici 4. Lasersko ticalo, tj. laserski predajnik, prije-mnik, detektor signala, poja~iva~ i ostale elektronskekomponente, su samo dio sistema na letjelici. Ne-izostavni sastavni dijelovi su i radarske antene, GPS(Global Positioning System), IMU (inercijska mjernajedinica) i video kamere ili fotoaparati za dokumenti-ranje drugih osobina povr{ine. Za preciznija mjere-nja se obi~no upotrebljava LIDAR pri~vr{}en na heli-kopter, {to omogu}ava ni`e letenje, manju brzinu le-tenja i mjerenje koordinata s gusto}om 10-20 ta~akana kvadratni metar. Snop laserskog svjetla ima pro-mjer, kod ta~ke kad napusti laserski ure|aj, oko 7,5milimetara, a pri dodiru s preprekom se pri visini letaizme|u 1000 i 2000 metara pove}a na promjer 50centimetara. Zato sa {umom obraslim i urbanizira-nim podru~jima snop pogodi vi{e nego jedan objekt,{to posljedi~no daje vi{e odbijenih signala. Vi{eodbijanja se mo`e i korisno upotrijebiti u razli~itimgranama znanosti. Tako npr. na podru~ju {umarstvavi{e puta odbijeni signal, relativno na refleks s tere-na, omogu}ava utvr|ivanje visine, gusto}e i oblikarazli~ite vegetacije (grmlje, drve}e), te odre|ivanje ti-pova habitata.

13VODA I MI BROJ 55

Slika 3: Prikaz topografije terena sa DMT, izra|enih na osnovi visinskih ta~aka terena. Razli~ito guste mre`e

pokazuju stepen pojednostavljenja informacija o topografiji(Alemseged, 2005.). Za hidrauli~ke izra~une (smjer, ja~ina,

brzina vodnog toka) su dakako va`ni i detalji terena

Page 14: SADR@AJ - voda.ba

14VODA I MI BROJ 55

Slika 4: Osnova djelovanja sistema LIDAR (Nayegandhi, 2003.)

Page 15: SADR@AJ - voda.ba

Pri upotrebi LIDAR tehnologije za dobivanje ko-ordinata terena, `ele se eliminirati sve ostale refle-kse, zbog ~ega se uzima u obzir samo zadnje odbi-janje, koje je obi~no odbijanje od tla ili bar blizu tla.Pri snimanju se zabilje`e velike koli~ine podataka,zato se razvijaju brojni algoritmi za ekstrakciju onihta~aka, koje su va`ne za rad na odre|enom podru-~ju odnosno za odre|enu namjenu. Takvi postupcisu u~inkoviti u pribli`no 90% slu~ajeva, a za pomo}pri daljnjoj obradi se upotrebljavaju ortofoto (vidljivi iliinfracrveni spektar) snimci, koji se snimaju istovre-meno. Tehnika je ve} napredovala do te mjere, da semogu upotrebljavati i na podru~ju evidentiranja obje-kata. Komplicirani algoritmi omogu}avaju i predstav-ljanje modela zgrada i njihovu rekonstrukciju, gdjepojedini objekti dobiju kona~an izgled lijepljenjemfotografija stvarnih objekata.

Kao primjer detekcije drena`nog sistema na me-lioracijskom podru~ju, na slici 5 je s lijeve strane pri-kazana gusto}a s tehnologijom LIDAR dobivenih ta-~aka, koje su bile odgovaraju}om obradom ve} zgu-snute na mjestima koja su va`nija za hidrauli~ke ana-lize, kao {to su prelazni rubovi u vodotok, oblika me-lioracijskih jaraka i sl. Na desnoj strani je prikazanobojen DMT izra|en s TIN za isto podru~je, koji po-kazuje, kako su zbog velike preciznosti podataka ota~kama terena, vidljivi i detalji terena, kao {to su npr.neravnine pojedinih razmatranih poljoprivrednih po-vr{ina.

Va`na prednost koju donosi tehnologija LIDARje to~na digitalna priroda podataka, koja je manjepodlo`na horizontalnim gre{kama kao podaci o to-~kama dobivenim pomo}u digitalizacije izohipsi. Po-mo}u podataka dobivenih s tehnologijom LIDAR,dobivamo ta~ke terena s niskom tolerancijom, i do 2cm (Supej, 2006). Za hidrauli~ke analize se kao pre-dnost javlja i mogu}nost brzog dobivanja podatakakontinuiranim prelijetanjem poplavnog podru~ja i stim pra}enje promjena na terenu skoro u realnomvremenu, jer je snimanje stanja mogu}e po svakomvremenu, i danju i no}i. Visoka to~nost DMT donosi

prednosti i u slu~aju kad mogu manji elementi tere-na, kao {to su nasipi, manje brane, putovi, a i drugeprepreke imati velik utjecaj kako na vodotok, tako ina po~etak i na~in plavljenja. Po{to je omogu}enavelika gusto}a izmjerenih ta~aka na karakteristi~nimmjestima, mogu}e je preciznije utvrditi i mjesta preli-jevanja vode iz glavnog korita, a s tim i preciznijeodrediti grani~ni protok kad rijeka po~ne plaviti.

LIDAR tehnologija nudi prednost i u odnosu nasatelitski snimak, jer sistem dosti`e mnogo bolju rea-kciju, bolju preciznost, ve}i broj paralelnih produka-ta, djelomi~no ili potpuno prodiranje kroz vegetacijuitd. (Supej, 2006.). Naravno, javljaju se i slabosti.Prva je velika koli~ina skupljenih podataka, koji zaobradu trebaju dobru kompjutersku opremu. Onda,pri bilje`enju geometrije (podvodnog) rije~nog kori-ta, ote`ano je snimanje korita dubljih vodotoka i vo-dotoka s velikom koli~inom suspendiranih elemena-ta. Osnovna verzija laserskog ticala ima frekventni ra-spon oko karakteristike infracrvene svjetlosti, koje neprodire duboko u tijelo vode jer se snop u vodi ras-pr{i, pa nema odbijenog signala i time podataka opodvodnom prostoru. Djelomi~no je pote{ko}u mo-gu}e rije{iti upotrebom dvojnog laserskog ticala odkojih jedan emitira infracrvenu, a drugi plavo-zelenusvjetlost. Druga svjetlost mo`e prodrijeti do odre|e-ne dubine ako u vodi nema prevelike koli~ine su-spendiranog materijala. U slu~aju kad je suspendira-nih materija previ{e, dolazi do raspr{ivanja i odbija-nja snopa ve} prije dna, zbog ~ega detektirano dnokorita opet mo`e sadr`ati povelike gre{ke. Sli~ne po-te{ko}e se javljaju i kod br`ih vodotoka, a posebnokod brzaca. U tim slu~ajevima se upotrebljavaju vi{e-snopovski (“multibeam”) ure|aji, namijenjeni pose-bno za snimanje batimetrije. Tako snimljene ta~ke sezatim zdru`uju s ta~kama terena, dobivenima s te-hnologijom LIDAR. Osnovni pristup je zato, da sezbog slabog prodiranja snopa u vodu, mjerenja vr{epri {to manjim (su{nijim) vodostajima.

PRIPREMA GEOMETRIJE RIJE^NOGKORITA I PRIKAZ POPLAVNIH PODRU^JA POMO]U ARCGIS PRO[IRENJA HEC-GeoRASProgramsko pro{irenje HEC-GeoRAS uvijek se

upotrebljava u kombinaciji s pro{irenjem ArcGISESRI 3D Analyst i ESRI Spatial Analyst. Dok nam 3DAnalyst omogu}ava interpolaciju podataka DMT, spro{irenjem Spatial Analyst mo`e se prikazati veli~i-ne izra~unatih dubina vode i brzine vode pomo}urasterske mre`e ili oblikovanjem histograma. Kao {toje ve} spomenuto, DMT mora biti izra|en pomo}uTIN, {to omogu}ava bolje predstavljanje povr{inskihpromjena kako rije~nog prostora, tako i pripadaju}ihpoplavnih povr{ina. Kad je model terena u TIN spre-man, po~inje se sa oblikovanjem slojeva to~aka, lini-

15VODA I MI BROJ 55

Slika 5: Prikaz to~aka snimljenih s sistemom LIDAR (lijevo),koje su bile odgovaraju}e obra|ene, da bi dobili {to vi{e informacija o re`imu oticanja s melioracijskog sistema.

Iz njih je izra|en prvo TIN (desno) i onda DMT s velikom precizno{}u, pa se time opisuje topografija i smjerovi

oticanja oborina. (Rak, 2006.)

Page 16: SADR@AJ - voda.ba

ja i poligona, potrebnih za pripremu geometrijskihpodataka za hidrauli~ke modele (npr. Za HEC-RAS).Neki podaci su obavezni, neki izborni. Me|u obave-zne slojeve, pored samog DMT, spadaju sredi{njicavodotoka, te trase i profili popre~nih presjeka. Ta dvasloja se izrade najprije u 2D prostoru, i poslije pretvo-re u 3D oblik. Na osnovu DMTa, u programu se odre-de potrebne razdaljine i visinske vrijednosti pojedinihta~aka. Korisnik ima na raspolaganju i mnoge drugeslojeve s kojima mo`e dopuniti geometrijski model –mogu se iscrtati linije obala rije~nog korita, linije na-sipa i mostova, putova mogu}ih poplavnih tokova isl. Mogu}i su i poligonski slojevi koji opisuju podru-~ja neefektivnog toka ili objekte uz rije~no korito ko-je je zahvatio vodni tok, koji smanjuju povr{inu po-

pre~nog presjeka, pa i podru~ja akumuliranja vode isl., koje ina~e voda poplavi ali u njima recirkulira, aprotoka vode u smjeru vodotoka zapravo i nema.Obi~no se takva podru~ja javljaju uz mostove, pro-puste, u meandrima i sl., kao {to je to prikazano naslici 6. Pored trase mosta, ~ijeg prikaz slu`i samokao pomo} pri preciznijem odre|ivanju lokacije uz-du` vodotoka, a njegova geometrija se definira u hi-drauli~kom modelu, iscrtane su i linije obrambenihnasipa (postoje}ih ili projektiranih).

Program, koji je bio kori{ten, omogu}ava i vezusa slojem u kojem se opi{e i upotreba tla (poljopri-vreda, {uma, isl.). Osobine toga sloja su od velikepomo}i pri definiranju Manningovih koeficijenatahrapavosti ng, prije svega za definiranje uticanja ve-

16VODA I MI BROJ 55

Slika 6: Na izra|enu podlogu DMT se mogu dodavati mnogobrojne dodatne osobine objekata, vodotoka ili vodnog i priobalnog prostora (npr. podru~ja recirkulacije vode)

Page 17: SADR@AJ - voda.ba

getacije na poplavnim podru~jima. Razmatrano po-dru~je je mogu}e i podijeliti, kao {to je prikazano naslici 7, na dijele podru~ja sa jednakom ili sli~nom za-rasti ili kori{tenjem tla, te se za svakoga od njih odre-di koeficijent hrapavosti. Program zatim odredi pro-mjenu koeficijenta ng uzdu` cjelokupnog popre~nogprofila, {to osigurava to~nije uzimanje u obzir stvar-nog stanja, nego u slu~aju, kad bi se uzela popre~navrijednost za cjelokupni popre~ni profil. Pri kreiranjutih slojeva, od velike su pomo}i aerofoto snimci, akose dovoljno precizno prekrivaju sa DMT, jer se mogus dovoljnom to~no{}u odrediti lokacije pojedinihobjekata, nasada, {uma i sl. Mogu poslu`iti i kododre|ivanja objekata koji uti~u na vodni tok, a njiho-vu geometriju definiramo ve} u ArcGIS-u (npr. ku}e,gospodarske objekte, i sl.) ili kasnije u HEC-RAS-u.Neposredno se u hidrauli~ki model unosi prije svegaobjekti koji imaju znatnu hidrauli~ku ulogu, kao {tosu mostovi, propusti, planirani nasipi i sl. Nakon obli-kovanja svih slojeva, izradi se namjenska datoteka, scjelokupnim geometrijskim podacima, koja je primje-rena za hidrauli~ki matemati~ki model HEC-RAS.

PRIKAZ HIDRAULI^KIH IZRA^UNA S PROGRAMSKIM ORU\EM HEC-GEORASPo zavr{enoj hidrauli~koj simulaciji se rezultati

izra~una toka vode pomo}u HEC-GeoRAS prenesenazad u GIS oru|e. Treba naime izra~unati sjeci{ta(kose) vodne povr{ine s terenom, tzv. poplavne lini-je, s kojima se na razli~itim kartama prika`e obimplavljenja za razmatrane protoke razli~ite vjerovatno-}e pojave. Za prikaz poligona vodne povr{ine pono-vo se izradi mre`a TIN, {to se izvede interpolacijomvisina vodne povr{ine izme|u rije~nih profila. Nagibpovr{ina poligona me|u profilima predstavlja pad po-vr{ine vode. Ako je geometrija pripremljena pomo}uprogramskog oru|a HEC-GeoRAS, poligoni koji pred-stavljaju vodnu povr{inu su ve} smje{teni u prostor.Pri tome je potrebno naglasiti da poligone, koji nisugeopozicionirani, nije mogu}e prenijeti u prostor.

Osim 2D prikaza {irine poplavljenih podru~ja,postupcima u okviru HEC-GeoRAS se mo`e pokaza-ti i podjela dubine vode po prostoru. Rezultati takvogprikaza stanja u prostoru su vidljivi na slici 8, gdje jerazli~ita dubina vode prikazana razli~itim nijansamaplave boje. U rije~nom koritu je voda i pri poplavi naj-dublja, naravno uz uvjet da se korito pri poplavi bitnone mijenja zbog erozije ili talo`enja sedimenata. Naslici 8 je o~ita {irina plavljene povr{ine pri protokuQ25, kao primjer uobi~ajenog, s projektom predvi|e-nog stanja. Vidljiva je i trasa visokovodnih nasipa ko-ji su bili dimenzionirani na (grani~ni) projektni protoks 100-godi{njim povratnim periodom i izra~unata po-plavna linija za vanredne doga|aje, npr. za pojavuprotoka Q1000. Naravno, mogu}e su i mnoge drugeanalize, kao npr. prikaz lokalne brzine vode, kojomse mo`e upozoriti na opasnost odno{enja ljudi, ero-zije i sl., a i druge u~inkovite prikaze hidrauli~kih re-zultata i u trodimenzionalnom prostoru.

Na slici 8 je prikazano stanje kod dvadesetpeto-godi{njeg protoka (Q25) projicirano na aerofotosnimku. Tako je ve} na prvi pogled mogu}e vidjeti,da se za brojne korisnike prostora mogu dobiti i dru-ge informacije o upotrebi prostora - raspored obra-|enih zemlji{ta unutar inundacije poka`e, da su sepoljoprivrednici prilagodili na pojavu niskih visokihvoda (cca. Q30). Za te njive naravno postoji rizik dabudu poplavljena, no taj preuzeti rizik je o~ito uzetkao prihvatljiv. Prikazana trasa protiv poplavnih nasi-pa sa projektnim protokom Q100 pokazuje, do kudase`e podru~je preuzetog rizika pri pojavi stogodi{-njih voda. Kako postoji i mogu}nost plavljenja pri ja-ko visokim protocima (npr. hiljadugodi{nje vode,Q1000), potrebno je uzeti u obzir da se, iako rijetko,mo`e materijalizirati i preostali rizik. Stoga je potre-bno kod prostornog planiranja razumjeti i upotrijebi-ti vodoprivredne informacije i uvjete, prikazane natransparentan na~in. Upotreba kombinacije LIDARa ihidrauli~kih modela ima zato lijepu perspektivu.

ZAKLJU^AKNamjena teksta je, predstaviti koncept i izra|enu

metodologiju uklju~ivanja modernih metoda detekci-je terena i upotrebe GIS oru|a za pripremu geome-trijskih podataka za hidrauli~ko modeliranje. Zato utekstu nisu date brojne jednad`be koje su ina~e ko-ri{tene u izra~unima. Prikazani pristup daje pobolj{a-nu to~nost hidrauli~kih izra~una, jer uzima to~niji di-gitalni model terena, odnosno dodatnu batimetrijuvodotoka. Rezultat je bolje poznavanje stvarnog sta-nja poplavnih tokova, jer ve} manje promjene topo-grafije mogu utjecati na re`im oticanja vodotoka(smjer, ja~ina). Takva metodologija rada stoga dono-si va`ne dodatne informacije o poplavnom stanju uprostoru, kao {to su lokacije i koli~ine izlijevanja izkorita rijeke, a i smjer, brzina, dubina i raspodjela vo-dnih tokova na poplavljenom podru~ju. Na `alost su

17VODA I MI BROJ 55

Slika 7: Za podru~ja sa karakteristi~nim zajedni~kim osobina, kao {to ih nudi detaljnija geometrija rije~nog koridora, mogu se odrediti i druge osobine poplavnih podru~ja – prikazana su podru~ja, gdje karakteristi~na

vegetacija uti~e na koeficijent hidrauli~kog otpora vodnom toku

Page 18: SADR@AJ - voda.ba

testiranja pokazala, da za podru~ja, gdje su dostu-pne samo digitalizirane karte ve}ih razmjera, ta me-toda rada prakti~ki nije upotrjebljiva.

Preuzimanje u~inkovitih protiv mjera pri pojavi vi-sokih voda, i preventivno sagledavanje opasnosti od

poplava u prostoru, u velikoj mjeri je ovisno i o to-~nosti odre|ivanja stepena opasnosti na pojedinimlokacijama. [to to~nije karte, sa gradacijom opa-snosti od poplave pri protocima sa razli~itim povra-tnim periodima, potrebne su kako organima za za{ti-

18VODA I MI BROJ 55

Slika 8: Iz LIDAR topografije i to~nijih hidrauli~kih ra~una je mogu} i to~niji prikaz {irine poplavnog podru~ja i dubine vode (Steinman et al., 2006.)

Page 19: SADR@AJ - voda.ba

tu i spa{avanje, tako i ostalima koji planiraju ili koris-te vodni i/ili priobalni prostor. Po{to na tim podru~ji-ma va`e i fizi~ka i pravna ograni~enja upotrebe, po-trebno je da se svi vlasnici upoznaju sa stvarnim sta-njem (opasnost, ugro`enost) u prostoru.

Ve}a to~nost hidrauli~kih izra~una je utoliko va-`nija u ravni~arskim predjelima, gdje ve} manje po-ve}anje razine vode mo`e uzrokovati plavljenje ve}ihpodru~ja. Za to~nije izra~une je potrebno i to~nije bi-lje`enje terena, koje u pro{losti nije bilo lako izvodi-vo. Osobine rije~nog korita i poplavnih podru~ja, ko-je uti~u na hidrauli~ke osobine vodotoka, se moguefikasnije opisati upotrebom GIS oru|a. Va`an na-predak u hidrauli~koj analizi je omogu}ila detekcijatopografije s dovoljno velikom gusto}om i to~no{}u,koju je omogu}ila tehnologija LIDAR. Prednost te-hnologije je, pored to~nosti, i mogu}nost dobivanjatopografije {irih podru~ja u vrlo kratkom vremenu, tebrzina postupaka za izradu DMT, pa se mo`e o~eki-vati i bilje`enje promjena za vrijeme poplava.

Na primjeru analiziranja hidrauli~kih osobina vo-dotoka, prikazana je istovremena upotreba GIS oru-|a, te dobivanje podataka geometrije rije~nog koritai poplavnih povr{ina LIDAR tehnologijom i izradompreciznog DMT. Na osnovu na{ih iskustava pri upo-trebi tih metodologija u okviru Interreg projekta (Slo-venija – Italija), takav je pristup usvojen i za najva`ni-je projekte u Sloveniji (npr. projektiranje HE na Savi).Zato se pro{le zime (u periodu bez li{}a), u Sloveni-ji zapo~elo LIDAR snimanje topografije i za potrebehidrauli~kih analiza od poplava najugro`enijih podru-~ja. Rezultati izra~una daju to~niju lokaciju poplavnihlinija, pa i druge va`ne informacije, kao npr. brzinu iraspodjelu dubine vode u poplavljenom podru~ju(hidrostati~ki i dinami~ki pritisak na objekte).

Rezultati hidrauli~kog modeliranja omogu}avajusagledavanje opasnosti od poplava u postupcimaplaniranja, ocjenjivanje pozitivnih efekata protiv po-plavnih mjera, a i analizu optere}enosti objekata (istabilnosti) u poplavnim podru~jima. Kad budu iz-vr{ene i analize osjetljivosti objekata razli~itih kon-strukcija i na hidrodinami~ka optere}enja, za njih }ebiti mogu}e izvr{iti i procjenu ugro`enosti. Za pojedi-ne objekte bi tako dobili ocjenu o~ekivane {tete odpoplava, ocjenu ugro`enosti stabilnosti (potkopava-nje, otpor vodnom toku), pa i ocjenu otpornosti (naprodor vode u objekt, na ru{enje obodnih zidova) uodnosu na optere}enje vodom i/ili naplavinama. Ta-kve analize su potrebne i u slu~aju djelovanja lavina(objekti na skijali{tima), blatnih tokova i sli~nih opte-re}enja objekata.

Dok se optere}enja mogu odrediti hidrauli~kimmodeliranjem, otpornost i stabilnost objekata na op-tere}enja u takvim uvjetima odre|uje se analizomkonstrukcije i opreme. A to zna~i, da se moraju natim pitanjima povezivati brojni stru~njaci, konstrukto-ri i hidrotehnici, arhitekti i brojni drugi.

LITERATURA1. Alemseged, T. H. Integrating Hydrodynamic Mo-

del and High Resolution DEM For Flood Model-ling. Enshede, Netherlands, 2005.

2. Banovec, P., Steinman, F., Tr~ek, R,. Ocjena po-plavnih {teta u dolini Sel{ke Sore i valorizacijaekonomskih efekata retenzija. Voda i mi, god. 6,str. 9-14, Sarajevo 2002.

3. Nayegandhi, A. Lidar Mapping of Vegetation atAssateague Island National Seashore, USGS,2003.

4. Rak, G. Uporaba prostorskih podatkov v analizihidravli~nih lastnosti vodotokov. Ljubljana, Fa-kulteta za gradbeni{tvo in geodezijo, 2006.

5. Steinman, F., Gosar, L. Povezava ra~una gladinv odprtih vodotokih in CAD sistema. Zbornik 18.zborovanja gradbenih konstruktorjev Slovenije.Bled: str. 179-186, 1996.

6. Steinman F., Gosar L., Banovec P. Poro~ilo o po-teku projekta SIMIS – Sistem integralnega moni-toringa na pore~ju So~e, Interreg IIIB, UL, FGG,Ljubljana, 2006.

7. Supej, B, Kova~i~, B. Tehnologija LIDAR pri pla-niranju, projektiranju, vzdr`evanju in upravljanjuvodotokov. 17. Mi{i~ev vodarski dan 2006, Mari-bor, str. 183-188, 2007.

8. [umrada, R. Strukture podatkov in prostorskeanalize. UL, FGG, Ljubljana, 2005.

9. US Army Corps of Engineers; Hydrologic Engi-neering Center. Susquehanna River Flood War-ning and Response system. Davis, CA,www.nap.usace.army.mil/GIS/fwrs.htm , 2003

10. ZVSS (Zveza vodnih skupnosti Slovenije), Vo-dnogospodarske osnove Slovenije, 1978, na:http://vodomet.fgg.uni-lj.si/KMTe

19VODA I MI BROJ 55

Page 20: SADR@AJ - voda.ba

REZIMEtekstu se isti~e op}i zna~aj voda i za{titeod voda, kao preduslova za nesmetan ra-zvoj nekog podru~ja, sa osvrtom na proble-me koji su direktno vezani za pojam vode,

kao {to su, u prvom redu, izrada prostornih planova iutvr|ivanje ciljeva i tendencija u pogledu infrastru-kturnog razvoja i urbanizacije op}ine Had`i}i.

Tako|er, kroz sagledavanje trenutnog stanja, ka-ko u pogledu razvoja industrije i urbanizacije uop}e,tako i u pogledu razvoja komunalne infrastrukture, za-{tite voda i za{tite od voda na podru~ju op}ine Had`i-}i, da }e se generalni osvrt na provo|enje konceptaodr`ivog razvoja i potreba za znatno vi{im nivoimaupravljanja, poznatih kao integralno upravljanje vo-dnim resursima.

Klju~ne rije~i: op}ina Had`i}i, vodosnabdijeva-nje, za{tita od voda, za{tita voda, urbanizacija, odr`i-vi razvoj, integralno upravljanje vodama

UVODIz ~injenice da su svi oblici `ivota i sve ljudske

aktivnosti vi{e ili manje vezane uz vodu, jasno proizi-lazi va`nost odnosa prema vodi i zna~enje dokume-nata kojima se taj odnos ure|uje.

Privredni razvoj i urbanizacija dovode do velikogporasta potreba za vodom, a s druge strane do ugro-`avanja vodnih resursa i vodnog okoli{a. Voda tako

mo`e postati ograni~avaju}i faktor razvoja, i prijetnjaljudskom zdravlju i odr`ivosti prirodnih ekosistema.Stoga je za svako dru{tvo posebno va`no da ura-vnote`i te odnose i osmisli politiku i strategiju ure|e-nja, kori{tenja i za{tite vodnih resursa.

Aktivnosti na ure|enju slivova i vodotoka nu`ansu preduslov `ivota ljudi i privrednog razvoja budu}ida ubla`avaju {tetne posljedice ekstremnih hidrolo-{kih pojava su{a i poplava, omogu}uju razli~ite vido-ve kori{tenja voda, te {tite okoli{ od razornih djelova-nja poplavnih valova i mogu}ih ispiranja one~i{}enjas tla. Uprkos svom pozitivnom zna~enju u cjelini, vo-doprivredni zahvati mogu imati i odre|ene nepovo-ljne ekolo{ke uticaje, koji se ocjenjuju i ubla`avajujo{ u fazi planiranja, istovremeno vode}i ra~una o si-gurnosti i zdravlju ljudi, za{titi njihove imovine, te oplaniranom privrednom razvoju.

Osim izravnih zahvata na slivovima i vodotoci-ma, zna~ajan segment uticaja ~ovjeka na okoli{predstavlja zahvatanje vode za razne potrebe (stano-vni{tvo, poljoprivreda, industrija) koje mora biti odr`i-vo sa stanovi{ta o~uvanja okoli{a i razvoja uop}e.Ispu{tanje pre~i{}enih ili nepre~i{}enih otpadnih vo-da u okoli{, uvijek predstavlja odre|eni pritisak navode i na kori{tenje kapaciteta voda kao prijemnikaotpadnih voda.

Za{tita ljudskog zdravlja treba da bude prioritetsavremenog dru{tva i podrazumijeva osiguranje vo-

RAZVOJ INFRASTRUKTUREI URE\ENJE VODOTOKAOP]INE HAD@I]I

20VODA I MI BROJ 55

U

SANJIN UKOVI], dipl. in`. gra|.

Kori{tenje voda

Page 21: SADR@AJ - voda.ba

de za pi}e i provedbu sanitarnih mjera u okviru inte-gralnih vodoprivrednih sistema kojima je cilj odr`ivaeksploatacija vodnih resursa i kvalitet vode koja neugro`ava ljudsko zdravlje i {titi vodne ekosisteme.

Kada govorimo o za{titi ljudskog zdravlja u okvi-ru upravljanja vodama, prvenstveno se polazi od pri-klju~enosti stanovni{tva na javne odvodnje, jer teme-ljni higijenski i zdravstveni standardi u velikoj mjerizavise od izgra|enosti i u~inkovitosti vodno-komu-nalnog sistema. Kao jedan od osnovnih problema,isti~e se problem nedovoljne priklju~enosti stano-vni{tva na sistem javne odvodnje(kanalizacije) , {toje potencirano velikom razlikom izme|u nivoa priklju-~enosti na sisteme vodosnabdijevanja i nivoa priklju-~enosti na sisteme javne odvodnje, uz ~injenicu dave}i dio one~i{}enih otpadnih voda isti~e iz sistemajavne odvodnje u prirodne prijemnike i na taj na~inugro`ava dobro stanje voda. Posebno nepovoljnostanje u pogledu izgra|enosti komunalne infrastru-kture je u ruralnim podru~jima, u kojima sistemi ja-vne odvodnje uglavnom nisu izgra|eni.

Ovakvo stanje }e imati sve ve}i uticaj i na potre-bu primjene slo`enijih mjera za{tite vode za pi}e, bi-lo uvo|enjem kompleksnijih re`ima kori{tenja pros-tora u zonama sanitarne za{tite i/ili primjenom tehno-lo{ko-ekonomski zahtjevnijih postupaka kondicioni-ranja voda.

POSTOJE]E STANJE Kako su osnovni urbano-razvojni pravci Kantona

Sarajevo doline rijeka: Miljacka, Zujevina i Bosna, tosu i primarni saobra}ajni koridori cestovnog i `elje-zni~kog saobra}aja podudarni ovim pravcima. To suprakti~no planirane dionice autoceste i `eljezni~kepruge na koridoru „Vc“. Od planiranih primarnih sao-bra}ajnica, interesantnih za podru~je op}ine Had`i-}i, treba naglasiti Zapadni prilaz gradu koji je u faziizgradnje od Bla`uja do Mostarskog raskr{}a, pri ~e-mu se za opslu`ivanje planinskog masiva Igmana iBjela{nice i razvoj pravca od Bla`uja prema Tar~inuplanira udvostru~enje kolovoza i na dionici Mostar-sko raskr{}e – Had`i}i.

U dana{njim uslovima na ovom podru~ju odzna~ajnijih komunikacija egzistira `eljezni~ka pruga imagistralni put prema moru. Prema Prostornom pla-nu Kantona Sarajevo”za period od 2003. do 2023.godina, prostorna osnova razvoja industrije bazira sena planiranom pove}anju proizvodnih zona na po-dru~ju Kantona Sarajevo, od kojih se naro~ito isti~epodru~je op}ine Had`i}i i to dolina rijeke Zujevine.

Na ovom podru~ju je za o~ekivati razvoj proizvo-dnih zona, odnosno industrija (prehrambena,prera-da drveta i sl), gra|evinskih objekata (betonske,asfaltne baze, obimna mehanizacija, skladi{tenjegra|evinskog materijala itd.), robnih, robno-tran-sportnih i distributivnih centara zbog lokacijskih pre-dnosti u pogledu saobra}ajnih komunikacija i mno-gih drugih. Predvi|a se da }e povr{ina proizvodnih

zona u op}ini Had`i}i do 2023. godine iznositi cca117 ha. Planirano pove}anje u pogledu proizvodnihzona ima usmjeravaju}i, a ne plansko obavezuju}ikarakter. Naravno, ne mo`e se odbaciti ni mogu-}nost razvoja op}ine Had`i}i, kao privredne zone:veliki kompleksi trgovina, posebne vrste tr`nih i uslu-`nih centara i sl..

Prema dosada{njim iskustvima, mo`e se kon-statovati da je industrija jedan od zna~ajnijih izvoraone~i{}enja, posebno iz razloga {to industrijskimotpadnim vodama u vode dospijevaju zna~ajne koli-~ine opasnih tvari, kao i to da industrija podrazumije-va odre|eni porast potreba za vodom iz javnih siste-ma i odvodnjom putem javnih sistema, te pre~i{}a-vanje otpadnih voda. Stoga je ovom segmentu ne-ophodno posvetiti posebnu pa`nju.

Generalno razvoj odre|enog podru~ja u indus-trijskom smislu treba predvidjeti razvojnom strategi-jom kroz stvaranje poticajnog okru`enja, provo|enjeaktivnosti koje su vezane za kori{tenje voda i ure|e-nje vodnog re`ima, izgradnjom komunalne infrastru-kture, regulativom u podru~ju politike cijene priro-dnih resursa i usluga u vodnom sistemu, itd..

Had`i}i - Razvoj privredne zone /Snimio: S.Ukovi}

Ovo podru~je postaje izuzetno interesantno usklopu ure|enja prostora za razvoj industrije i razvojgrada uop}e, pri ~emu se kao osnovni preduslov zaostvarenje spomenutih ciljeva name}e rje{avanjeproblema uzurpacije zemlji{ta u pojasu vodotoka,zapu{tenih, neure|enih i u hidrauli~kom smislu ne-zadovoljavaju}ih gabarita vodotoka, {to kao rezultatili bolje re~eno posljedicu ima neprestano plavljenjeokolnog podru~ja. Postoji tako|er i potreba za izra-dom urbanisti~kih i drugih planova {ireg prostora uzrijeku Zujevinu i njenih pritoka.

Dakle, sve predhodno spomenuto zahtijeva sis-tematski pristup, i posmatranje problema kao cjeline,jer kroz praksu se potvrdilo da ako se odvojeni dije-lovi prou~avaju neovisno jedan od drugog, tada }ese kriti~ni me|usobno zanemariti ili krivo protuma~i-ti.

21VODA I MI BROJ 55

Page 22: SADR@AJ - voda.ba

U nastavku }e se na primjeru op}ine Had`i}i po-ku{ati potvrditi ova teorija i pokazati da dijelovi siste-ma ~ine nedjeljivu cjelinu tako da nije mogu}e pro-mjeniti jedan dio bez uticaja na druge.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA VODOSNABDIJEVANJE OP]INE Kako postratni ekonomski razvoj op}ine Had`i}i,

povratak izbjeglica i zna~ajan priliv raseljenog stano-vni{tva, nije sagledan na adekvatan na~in, odnosnonije obuhva}en strategijom ure|enja, kori{tenja i za-{tite vodnih resursa, do{lo je do nedostatka vode zapi}e na cijelom rubnom prostoru Had`i}a. S obziromda je na ovom prostoru intenzivirana izgradnja novih,kako pojedina~nih, tako i kolektivnih objekata za sta-novanje uz ure|enje prostora za razvoj industrije i ra-zvoj grada uop}e i, ako se spomenutom dodaju pro-blemi sa gubicima, kao i ostali problemi vezani zamre`u, kao {to su neplanska izgradnja, nelegalni pri-klju~ci, nenapla}ena potro{nja itd., u narednom pe-riodu je se mogu o~ekivati jo{ zna~ajniji problemi upogledu nedostatka vode za pi}e.

U nastavku je dat osvrt na postoje}e vodovodnesisteme op}ine Had`i}i i dosad preduzete mjere upogledu obezbje|enja novih koli~ina vode za pi}e.

Vodovod Had`i}i se sastoji od tri vodovodna sis-tema i to:

– Vodovodni sistem Had`i}i– Vodovodni sistem Pazari}– Vodovodni sistem Tar~in

VODOVODNI SISTEM HAD@I]ISnabdijevanje pitkom vodom grada Had`i}i i pri-

gradskih naselja vr{i se sa vi{e izvori{ta. Najzna~aj-nije izvori{te je Krupa, sa kojeg se dominantno snab-dijeva u`e gradsko podru~je Had`i}a. Izvori{te Jele~predstavlja alternativu izvori{tu Krupa, i uklju~uje sesamo povremeno, prema potrebi, uglavnom u lje-tnom periodu kada koli~ine vode na izvori{tu Krupanisu zadovoljavaju}e. Izvori{te Garovci koristi se kaorezervno izvori{te za vodosnabdijevanje Had`i}a.Izvori{te Bijele vode – Ormanj I, tako|er je uklju~enou gradski vodovodni sistem Had`i}a. Sa izvori{ta Or-manj II – Grivi}i ( nalazi se oko 1,5 km zapadno odcentra grada) vr{i se vodosnabdijevanje prigradskognaselja Had`i}a. Izvori{te Mati}i koristi se za vodo-snabdijevanje istoimenog prigradskog naselja Ha-d`i}a, dok se izvori{te Malotina koristi za snabdijeva-nje naselja Binje`evo.

Sva navedena izvori{ta uvezana su u jedinstvenigradski vodovodni sistem Had`i}a. Premda se vodo-snabdijevanje svakog od prethodno navedenih na-selja mo`e vr{iti iz centralnog vodovodnog sistemaHad`i}i, sada{nje upravljanje ovim vodovodnim sis-temom odvija se na na~in da se pojedina naseljauglavnom isklju~ivo snabdijevaju sa jednog od izvo-

ri{ta. Bez obzira na na~in sada{njeg upravljanja,izvori{ta Krupa, Jele~, Garovci, Bijele vode – OrmanjI, Ormanj II – Grivi}i, Mati}i i Malotina predstavljajuizvori{ta jedinstvenog vodovodnog sistema Had`i}a,pa su stoga i posmatrana i obra|ena jedinstveno uprojektu “Projekat za{tite izvori{ta na vodovodnimsistemima na teritoriji op}ine Had`i}i”– Institut za hi-drotehniku Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu (2006).Na izvori{tima Krupa, Jele~, Bijele vode – Ormanj I,Ormanj II – Grivi}i, Mati}i i Malotina vr{i se zahvatpodzemnih voda iz kra{kog akvifera. Na izvori{tuGarovci zahvataju se podzemne vode iz aluvijalnogakvifera rijeke Zujevine. Ukupna minimalna izda-{nost svih postoje}ih izvori{ta sa kojih se vr{i snab-dijevanje pitkom vodom Had`i}a iznosi oko 51 l/s.

Vodovodni sistem Had`i}i sastoji se od razli~itihvrsta materijala i profila, ukupne du`ine 45 km.

VODOVODNI SISTEM PAZARI]Snabdijevanje pitkom vodom naselja na podru-

~ja Pazari}a vr{i se sa ~etiri izvori{ta, koja ~ine ~etirirazli~ita vodovodna sistema.

U`e podru~je Pazari}a se snabdijeva sa izvori{taKradenik, ukupnog kapaciteta 8-12 l/s, koje pripadavodovodnom sistemu „Pazari}“. U sklopu izvori{tase nalaze dvije armirano-betonske kapta`e. Zahva-}ena voda se transportira do rezervoara Pazari} po-mo}u azbest-cementnog cjevovoda du`ine cca 4,5km i promjera Ø 200 mm, a zatim cjevovodom istihkarakteristika du`ine cca 16 km distribuira do potro-{a~a. Zapremina rezervoara iznosi 200 m3 i u njemuse vr{i dezinfekcija hlorisanjem. U sklopu ovog vo-dovodnog sistema se nalazi pet rasteretnih komora.

Podru~je Resnika, zajedno sa okolnim naselji-ma, se snabdijeva sa izvori{ta Bre~ak, ukupnog ka-paciteta 3-5 l/s, koje pripada vodovodnom sistemu„Resnik“. U sklopu izvori{ta se nalazi jedna armira-no-betonska kapta`a. Zahva}ena voda se transporti-ra do rezervoara Dragovi}i pomo}u azbest-cemen-tnog cjevovoda du`ine cca 1,5 km i promjera Ø 60mm, a zatim cjevovodom istih karakteristika du`inecca 2,3 km do potro{a~a. Zapremina rezervoaraiznosi 37 m3 i u njemu se vr{i dezinfekcija hlorisa-njem.

Podru~je Rami}a, zajedno sa okolnim naseljima,se snabdijeva sa izvori{ta Rami}i, ukupnog kapacite-ta 1,5-3 l/s, koje pripada istoimenom vodovodnomsistemu. U sklopu izvori{ta se nalazi pet armirano-betonskih kapta`a. Zahva}ena voda se transportirado rezervoara Rami}i pomo}u azbest-cementnogcjevovoda du`ine cca 1,2 km i promjera Ø 50 mm, azatim cjevovodom istih karakteristika du`ine cca 11km distribuira do potro{a~a. Zapremina rezervoaraiznosi 40 m3 i u njemu se vr{i dezinfekcija klorisa-njem.

Podru~je Lokvi, zajedno sa okolnim naseljima,se snabdijeva sa izvori{ta Ljubova~a, ukupnog kapa-citeta 2,5-10 l/s, koje pripada istoimenom vodovo-

22VODA I MI BROJ 55

Page 23: SADR@AJ - voda.ba

dnom sistemu „Lokve-Kasati}i“. U sklopu izvori{ta senalaze dvije armirano-betonske kapta`e. Zahva}enase voda transportira do rezervoara Lokve-Kasati}ipomo}u azbest-cementnog cjevovoda du`ine cca 7km i promjera Ø 125 mm, a zatim cjevovodom istihkarakteristika du`ine cca 10,6 km distribuira do po-tro{a~a. Zapremina rezervoara iznosi 165 m3 i u nje-mu se vr{i dezinfekcija klorisanjem.

Vodovodni sistem Pazari} sastoji se od razli~itihvrsta materijala i profila, ukupne du`ine 11 km.

VODOVODNI SISTEM TAR^INVodosnabdijevanje Tar~ina i okolnih naselja pit-

kom vodom rje{eno je sistemom zahvatanja (kaptira-nja) vrela, gravitacionim transportom zahva}enih vo-da do rezervoara i distribucijom do potro{a~a.

Vodovodni sistem Tar~ina sastoji se od sljede}ihizvori{ta:

– Dukat, – Mehina luka, – Dobra voda i – Perkovi}i.

Sva ova izvori{ta nalaze se ju`no od pomenutogpodru~ja, tj. prema planini Bjela{nici. Vrelo Dukat iMehina luka povezani su u jedan vodovodni sistem,dok vrela Dobra voda i Perkovi}i ~ine drugi vodovo-dni sistem. Na izvori{tima su izgra|eni betonski kap-ta`ni objekati kojima se zahvata voda (prirodno kra-{ko vrelo). Izvori{ta su locirana na podru~ju u komenema ve}ih naseljenih mjesta, a samim tim ni zna~aj-nijih industrijskih aktivnosti, izuzev sje~e {ume.

Sa izvori{ta Danac vr{i se vodosnabdijevanjeMZ Mi{evi}i. Izvori{te je locirano na oko 5,0 km sje-verozapadno od Had`i}a i oko 7,0 km sjeverno odPazari}a. Izbija u podno`ju vrha O{trik (948 m.n.m)na nadmorskoj visini od 790 m. Na izvori{tu su izgra-|ena dva betonska kapta`na objekata kojim su za-hva}ene vode vrela. Izvori{te se nalazi na podru~ju ukome nema zna~ajnijih industrijskih aktivnosti, izu-zev sje~e {ume.

Vodovodni sistem Tar~in sastoji se od razli~itihvrsta materijala i profila, ukupne du`ine 6 km.

Rijeka Zujevina-neregulisano korito /Snimio:S.Ukovi}/

Generalno posmatrano op}ina Had`i}i raspola-`e sa “dovoljnim”koli~inama vode, me|utim kakopost-ratni ekonomski razvoja op}ine Had`i}i, povra-tak izbjeglica i zna~ajan priliv raseljenog stanovni{-tva, nije sagledan na adekvatan na~in, odnosno nijeobuhva}en strategijom ure|enja i kori{tenja raspolo-`ivih koli~ina vode za pi}e, do{lo je do optere}enjapostoje}ih sistema, a samim tim i nedostatka vodeza pi}e.

S ciljem pobolj{anja, odnosno premo{}avanjanastale situacije, JP za “Vodno podru~je slivova rije-ke Save”Sarajevo, Chattolic Relief Service, KantonSarajevo i op}ina Had`i}i, u toku 2001. godine, po-kre}u inicijativu u smjeru iznala`enja adekvatnih rje-{enja. Ovo je podrazumijevalo sagledavanje trenu-tne problematike i u okviru raspolo`ivih finansijskihsredstava iznala`enje prihvatljivih rje{enja. Za tusvrhu bila su predvi|ena i izvedena programiranaispitivanja i tehni~ka rje{enja, koja su obuhva}enaelaboratom “Glavni projekat vodovod Garac-Had`i}i-Tehni~ko rje{enje uvo|enja novih koli~ina vode u vo-dovodni sistem Had`i}i”ura|en od strane “EARTHSCIENCE INSTITUTE SARAJEVO”, oktobar 2001. go-dine.

U osnovi, razmatrane su mogu}nosti za pono-vno uklju~ivanje i dovo|enje u funkcionalno stanje uratu izvedenih bunara B-1 (u parku kod osnovne{kole), B-2 (u krugu komunalnog preduze}a) i B-3 (ukrugu firme “Color Medvode”). Spomenuti bunari sunakon pu{tanja u pogon prijeratnih izvori{ta prestalisa radom, a oprema je otu|ena.

Za potrebe izrade tehni~kog rje{enja obavljenasu dodatna geodetska snimanja i to {ire lokacije bu-nara B-3 na lokalitetu Garovci, te trase projektova-nog cjevovoda, a zatim su provedena prethodna iusmjerena kvantitativno-kvalitativna istra`ivanja nasva tri bunara. Izvr{eno je rekognosciranje i prvo pre-liminarno probno crpljenje i uzorkovanje voda sa svatri bunara. Tom prilikom je utvr|eno da se sa ~istogra|evinskog aspekta radi o vrlo “solidno”ura|enimobjektima, pogotovo imaju}i u vidu da su izgra|eni uratnim uslovima.

Kroz prizmu provedenih ispitivanja na svim obje-ktima i dobijenih rezultata, te uzimaju}i u obzir polo`aj

23VODA I MI BROJ 55

Rijeka Zujevina-mjesto gdje se nalaze kanalizacioni ispusti /Snimio: S.Ukovi}/

Page 24: SADR@AJ - voda.ba

pojedinih bunara u odnosu na vodovodni sistem Ha-d`i}a, mo`e se re}i da sva tri objekta imaju svoje po-zitivne i negativne strane. Generalno, rezultati poka-zuju da je voda op}enito veoma mineralizirana, sa viso-kim sadr`ajem Ca, Ma, sulfata i veoma malim sadr`a-jem nitrata i nitrita. Me|utim, u pogledu izda{nosti,bunari B-1 i B-3 su objekti sa kojima treba ra~unatiza eventualnu budu}u eksploataciju, dok bunar B-2ne zadovoljava ovaj kritrij i mo`e se re}i da ~ak ne bibilo isplativo da se voda koristi ni kao tehni~ka.

Kao optimalno rje{enje koje se trebalo uklopiti uograni~ena finansijska sredstva, a u isto vrijeme za-dovoljiti tehni~ke standardne, nametnulo se rje{enjesa bunarom B-3. S tim u vezi u nastavku se daje je-dna kratka analiza sva tri objekta:

Bunara B - 1 ({kola - dubina 26,60 m, Q=7,4 l/s,s=0,20 m, sni`enje nivoa vode) - bunar je izuzetnodobre i iskoristive izda{nosti, ali kvalitet zahva}enevode ne zadovoljava standardne zbog izuzetno viso-kog sadr`aja `eljeza, a osje}a se i uticaj obli`njegkolektora otpadnih voda {kole, koji je zapu{ten i nezadovoljava potrebe. Visok sadr`aj `eljeza u vodi semo`e eliminisati jedino odgovaraju}im tretmanom,za {to su potrebna sredstva koja vi{estruko nadma-{uju sada{nje finansijske okvire op}ine Had`i}i.

Negativan uticaj kolektora otpadnih voda bi semogao eliminisati njegovim izmje{tanjem i standar-dnim tretmanom hlorinacije. Bunar je svojim polo`a-jem u centru potro{nje i neophodan je tretman vode,tj. hlorinacija, pa je potrebno obezbijediti kontaktnovrijeme od oko 30 minuta prije nego {to se voda pus-ti u potro{nju. S obzirom na takvu situaciju, najboljerje{enje bi bilo da se voda pumpa u postoje}i rezer-voar, {to zna~i i izradu potisnog cjevovoda du`inecca 700 m.

Bunara B - 2 (komunalno - dubina 37 m, Q=0,76l/s, s=3,73 m,). Mineraolo{ki veoma optere}en: visokaelektro provodljivost, visok sadr`aj kalcija, magnezi-ja, sulfata, `eljeza i amonijaka i kao takva ne odgova-ra standardima dobre vode za pi}e, odnosno zahtije-va posebnu preradu. Osim spomenutog, bunar jeizuzetno lo{e, prakti~no neiskoristive izda{nosti. Ob-zirom na takvo stanje, ovaj objekat je isklju~en iz da-ljih razmatranja za eventualnu eksploataciju.

Bunara B - 3 („Color Medvode“ - dubina 22,5 m,Q=7,4 l/s, s=0,20 m,). Po rezultatima provedenihanaliza, testirana voda iz ovog bunara je prakti~novoda za pi}e (bez uvida u rezultate mikrobiolo{keanalize). Preliminarno probno crpljenje je pokazaloda se radi o bunaru izuzetnih performansi iz kojeg bise u eksploataciji moglo o~ekivati 15-20 l/s vode, {toje i potvr|eno kroz provedeni test izda{nosti.

Treba napomenuti da u blizini bunara, na udalje-nosti od cca 10 m prolazi glavni kanalizacioni kole-ktor iz Had`i}a.Dosada{nja saznanja ukazuju da seradi o kvalitetno izvedenom objektu. Bunar je smje{tenizvan centra potro{nje, ali gledaju}i na cjelokupanvodovodni sistem Had`i}a, njegov polo`aj je izuze-

tno povoljan jer se nalazi na sjeveru, a postoje}i re-zervoari vode su zapadno i ju`no od centra potro{nje.

Perspektivno gledaju}i, obzirom na raspolo`ivekoli~ine vode, postoji mogu}nost preusmjeravanjadijela zahva}ene vode dalje prema naselju Binje`e-vo, gdje se tako|er osje}a nedostatak vode, za {tove} sada postoje odre|eni tehni~ki preduslovi (cje-vovod i rezervoarski prostor).

Rijeka @unovica po kvalitetu vode je odmah izavode bunara B-3, odnosno ~ak i bolja, jer ima manjesulfata. Obilaskom terena utvr|ena je veoma bujnavegetacija u koritu i na obali rijeke. Vjerovatno je daribnjak, lociran u gornjem toku, zaga|uje rijeku ispu-{tanjem otpadne vode sa ostacima hrane za ribe, ko-ja uti~e na razvoj vegetacije u tom podru~ju.

Dakle, kao optimalno rje{enje za pobolj{anje vo-dosnabdijevanja Had`i}a odbran je bunar B - 3 smje-{ten u krugu firme “Color Medvode”.

Tehni~ko rje{enje uvo|enja vode u sistem, uzi-maju}i u obzir ograni~ena finansijska sredstva, jepredvi|eno u dvije faze: prva faza – interventno rje-{enje, koje podrazumijeva dovo|enje bunara u fun-kciju i izgradnju dijela potisnog cjevovoda za uvo|e-nje vode u vodovodni sistem, i druga faza – dugoro-~no rje{enje koje podrazumijeva izgradnju rezervo-ara, produ`enje potisnog cjevovoda i eventualnopreusmjeravanje dijela zahva}ene vode prema Binje-`evu. Orijentacioni predmjer i predra~un tro{kova zaprvu fazu radova (ukupno bunar + cjevovod) cca210.000,00 KM.

Razvoj sistema za snabdijevanje vodom za pi}e,kao i svih ostalih gradskih infrastrukturnih sistema,predstavlja jedan od osnovnih zahtjeva izgradnje iprostornog ure|enja na podru~ju op}ine Had`i}i. Uzzahtjev da se u budu}em planskom periodu omogu-}i organizirano i kontinuirano snabdijevanje vodomza pi}e svih potro{a~a na podru~ju op}ine Had`i}i,neophodno je jednaku pa`nju posvetiti, kako razvo-ju sistema za snabdijevanje vodom, tako i za{titi vo-de od dalje degradacije u pogledu kvaliteta. To jemogu}e posti}i jedino uz odgovaraju}u funkcional-nu organizaciju sadr`aja u prostoru i njihovu adekva-tnu prostornu distribuciju.

Vodosnabdijevanje je fizi~ki ograni~eno eko-nomskim mogu}nostima. ^ak i kad ne bi bilo uni{ta-vanja okoli{a ili kad bi se opskrba vodom mogla po-ve}ati pomo}u nekonvencionalnih izvora vode, dje-lotvornijeg kori{tenja, recikliranja, pro~i{}avanja i po-novnog kori{tenja pro~i{}enih voda, ekonomskemogu}nosti bi i dalje ograni~avale raspolo`ive koli~i-ne vode.

PRIKUPLJANJE, TRANSPORT I DISPONIRANJE OTPADNIH VODAOP]INE HAD@I]IGeneralno, osnovni zadatak u pogledu izgra-

dnje kanalizacionih sistema je da se zaga|enje koje

24VODA I MI BROJ 55

Page 25: SADR@AJ - voda.ba

u sistemu kori{tenja voda dospijeva do recipijenata,bez obzira da li se tu radi o povr{inskim ili podze-mnim vodama, dovede na nivo koji ne ugro`ava dru-ge korisnike voda u pogledu njene upotrebe.

Ovi ciljevi predstavljaju u su{tini implementacijuprincipa odr`ivog i pravi~nog upravljanja vodnim re-sursima, koji uklju~uju za{titu, pobolj{anje i racional-no kori{tenje povr{inskih i podzemnih voda na pros-toru pojedinih slivova u ekonomski prihvatljivim gra-nicama.

Kao jedan od osnovnih problema isti~e se pro-blem nedovoljne priklju~enosti stanovni{tva na sis-tem javne odvodnje, {to je potencirano velikom razli-kom izme|u nivoa priklju~enosti na sisteme vodo-snabdijevanja i nivoa priklju~enosti na sisteme javneodvodnje.

Najve}i dio stanovni{tva op}ine Had`i}i nijeobuhva}en kanalizacionom mre`om i svoje otpadnevode disponira u najbli`e vodotoke ili pak direktnoispu{ta na teren, ~ime sanitarnu i epidemiolo{ku si-tuaciju, naro~ito u malovodnim periodima, ~ini “kriti-~nom”.

U ovom trenutku projektna dokumentacija pos-toji za glavni kanalizacioni kolektor do jugoisto~nogizlaza iz Had`i}a, odnosno kraja naselja Dupovci, dokje nastavak glavnog kolektora do Pazari}a definiranna nivou idejnog rje{enja. Za fekalnu kanalizacijuu`eg podru~ja Pazari}a je ura|en glavni projekat.

Sva ova tehni~ka rje{enja imaju isti konceptodvodnje otpadnih voda. Radi se o centralnom siste-mu za prikupljanje otpadnih voda, koje se upu}ujuna postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda u Bu-tilama kojim upravlja KJKP „Vodovod i Kanalizacija“Sarajevo. Kako ovo postrojenje nije u funkciji, a nijepoznato ni kada }e biti izvr{ena njegova sanacija,sve prikupljene otpadne vode sa podru~ja Had`i}atrenutno se ispu{taju u rijeku Miljacku.

Ispust otpadne vode /Snimio: S.Ukovi}/

Otpadne vode dijela Had`i}a koji nije priklju~enna glavni kolektor, Pazari}a i Tar~ina direktno seispu{taju u rijeku Zujevinu i Bijelu rijeku.

[to se ti~e oborinskih voda, izgra|eni su sistemiodvodnje gdje je to bilo mogu}e, odnosno u urba-nim zonama op}ine Had`i}i koje su ve}im dijelomprekrivene asfaltnim i betonskim povr{inama. U ru-ralnim zonama, gdje je svakako nemogu}e izgraditiatmosfersku kanalizaciju, odvodnja oborinskih vodaje rije{ena obodnim kanalima ili odvodnjom vode salokalnih saobra}ajnica.

Imaju}i u vidu navedeno, mo`e se re}i da je po-menutom dokumentacijom na podru~ju op}ine Ha-d`i}i po~et razvoj separatnog sistema kanalizacije,koji u dijelu odvodnje komunalnih otpadnih voda imakarakteristike centralizovanog sistema.

GRADSKI KANALIZACIONI SISTEMOdvo|enje otpadnih i oborinskih voda na u`em

podru~ju Had`i}a je rije{eno separatnim sistemom.Me|utim, prema informacijama predstavnika JKP„Komunalac“ Had`i}i, na nekim dijelovima se ustvarnosti radi o djelimi~no mje{ovitom kanalizaci-onom sistemu, jer su brojni nelegalni priklju~ci fekal-nih voda spojeni na kanale atmosferskih voda i obra-tno.

U ovom trenutku, na gradskom podru~ju Had`i-}a postoji cca 10 km kolektora fekalnih voda, ne ra-~unaju}i manje kanale koji vode do pojedinih obje-kata, te cca 2 km kanalizacione mre`e za odvodnjuatmosferskih voda.

Zone na lijevoj obali rijeke Zujevine su priklju~e-ne na glavni kolektor, kojim se otpadne vode odvodena postrojenje za pre~i{}avanje otpadnih voda u Bu-tilama. Zone na desnoj obali rijeke Zujevine se priku-pljaju kolektorom promjera Ø 500 mm i cca 1000 mnizvodno od Had`i}a priklju~uju na glavni kolektor.Donedavno su se ove vode ispu{tale direktno u Zu-jevinu.

Osnovni problem kanalizacione mre`e Had`i}aje u prvom redu lo{e stanje postoje}eg glavnog ko-lektora, te na taj na~in otpadne vode ve}eg dijela na-selja zavr{avaju u rijeci Zujevini. Tako|er, na cijelompodru~ju Had`i}a je izveden odre|eni broj nelegal-nih priklju~aka kanalizacije. Na taj na~in je do{lo do

25VODA I MI BROJ 55

Ispust otpadne vode /Snimio:S. Ukovi}/

Page 26: SADR@AJ - voda.ba

vi{e priklju~aka fekalne kanalizacije u kolektoreatmosferskih voda i obrnuto, te je prvobitno separa-tni sistem dobrim dijelom pretvoren u mje{oviti. Jav-lja se i velika koli~ina infiltrirane podzemne vode u fe-kalnim kolektorima, {to je direktna posljedica materi-jala od kojeg su izra|eni cjevovodi, te lo{e izvedenihspojeva cijevi.

Zbog prethodno navedenih problema potrebnoje izvr{iti detaljnu inspekciju postoje}ih kanalizaci-onih vodova, kako fekalnih tako i oborinskih voda.Na osnovu rezultata te inspekcije treba ustanoviti dali je neophodno sve fekalne kanale u potpunosti mi-jenjati ili je potrebno samo odre|ene vodove sanira-ti, a zamijeniti one vodove koji hidrauli~ki ne zadovo-ljavaju. Prilikom sanacije postoje}ih kanalizacionihkolektora, odnosno eventualne zamjene betonskihcjevovoda u fekalnoj kanalizaciji, neophodno je iz-vr{iti odgovaraju}u reviziju lokalnih priklju~aka, te upotpunosti razdvojiti fekalne i atmosferske vode.

[to se ti~e oborinskih kanala, mo`e se zaklju~itida infiltracija podzemne vode ne predstavlja nikakvusmetnju ovim kanalima, te je njih potrebno saniratisamo na eventualno o{te}enim lokacijama, a zamije-niti vodove koji hidrauli~ki ne zadovoljavaju.

LOKALNI KANALIZACIONI SISTEMI Kanalizacioni sistemi na podru~ju op}ine, osim na

u`em podru~ju Had`i}a, postoje jo{ na u`im podru-

~jima Pazari}a i Tar~ina. Odvo|enje voda je tako|errije{eno separatnim sistemima, me|utim u praksi seopet pojavljuje mje{oviti sistem, {to zbog infiltriranjapodzemnih voda, {to zbog nelegalnih priklju~aka fe-kalnih voda na kolektore atmosferskih voda i obrnuto.

Na u`em podru~ju Pazari}a postoji cca 4 km ko-lektora fekalnih voda, ne ra~unaju}i manje kanalekoji vode do pojedinih objekata. Na u`em podru~juTar~ina izvedeno je cca 2 km kolektora fekalnih vo-da. Kanalizacija atmosferskih voda ne postoji na obarazmatrana podru~ja. Ve}ina kanalizacione mre`e naovim podru~jima je izvedena od betonskih cijevi pro-mjera Ø 200-400 mm.

Prikupljene otpadne vode iz naselja Pazari} i Tar-~in ispu{taju se bez pre~i{}avanja direktno u rijekuZujevinu, odnosno Bijelu rijeku {to predstavlja pro-blem sa aspekta za{tite ovih vodotoka.

U cilju potpunog rje{avanja problema prikuplja-nja i tretmana otpadnih voda u navedenim naseljima,neophodno je napraviti sifonski prijelaz ispod rijekaKala{nica i Bijela, kao i izgraditi postrojenje za pre-~i{}avanje otpadnih voda za kanalizacioni sistemTar~ina. Za podru~je Pazari}a neophodno je spojitiovaj sistem na glavni kanalizacioni kolektor i takoodvesti otpadne vode na postrojenje za pre~i{}ava-nje u Butilama.

Kao i kod gradske kanalizacione mre`e Had`i}a,i na podru~ju Pazari}a i Tar~ina potrebno je provesti

26VODA I MI BROJ 55

Rijeka Zujevina – “deponija raznih vrsta otpada”/Snimio:S.Ukovi}/

Page 27: SADR@AJ - voda.ba

detaljnu inspekciju postoje}ih kanala uz izradu planasaniranja i zamjene hidrauli~ki nepovoljnih vodova, aprema potrebi i zamjene fekalnih betonskih vodova.Prilikom saniranja kanalizacionih kolektora na obarazmatrana podru~ja ili eventualne zamjene fekalnihbetonskih cjevovoda, treba izvr{iti reviziju priklju~akastambenih ku}a i na osnovu toga razdvojiti fekalne iatmosferske vode.

Rezimiraju}i prethodno navedene podatke, vidise da je jedan od osnovnih problema nedovoljna pri-klju~enost stanovni{tva na sisteme javne odvodnje,{to je potencirano velikom razlikom izme|u nivoapriklju~enosti na sisteme vodosnabdijevanja i nivoapriklju~enosti na sisteme javne odvodnje. Odnos tre-nutno izgra|ene distributivne mre`e za vodovodnesisteme Had`i}a, Pazari}a i Tar~ina cca 70 km i sve-ga cca 15 km kolektora fekalne kanalizacije, ukazujuna nepovoljno stanje u pogledu izgra|enosti komu-nalne infrastrukture. Dodamo li ovome ~injenicu, daje na ovom prostoru intenzivirana izgradnja novih,kako pojedina~nih, tako i kolektivnih objekata za sta-novanje, uz ure|enje prostora za razvoj industrije irazvoj grada uop{te, u narednom periodu je za o~e-kivati jo{ zna~ajnije probleme u pogledu javne odvo-dnje, odnosno degradacije vodotoka, one~i{}enjeokoli{a itd.

Ovakvo stanje }e imati sve ve}i uticaj i na potre-bu primjene slo`enijih mjera za{tite vode za pi}e, bi-lo uvo|enjem kompleksnijih re`ima kori{tenja pros-tora u zonama sanitarne za{tite i/ili primjenom tehno-lo{ko-ekonomski zahtjevnijih postupaka kondicioni-ranja voda.

Generalno, kada govorimo o za{titi ljudskogzdravlja u okviru upravljanja vodama, prvenstveno sepolazi od priklju~enosti stanovni{tva na javne odvo-dnje, jer temeljni higijenski i zdravstveni standardi uvelikoj mjeri zavise od izgra|enosti i u~inkovitosti vo-dno-komunalnog sistema.

URE\ENJE VODOTOKA I ZA[TITA OD POPLAVA Odr`iva za{tita od poplava i drugih vidova {te-

tnog djelovanja voda jest postizanje opravdanog ni-voa za{tite stanovni{tva, imovine, putnih komunikaci-ja, infrastrukturnih sistema, poljoprivrednih i industrij-skih povr{ina i ostalih ugro`enih vrijednosti uz potica-nje o~uvanja i unapre|ivanja ekolo{kih stanja vodoto-ka i poplavnih povr{ina te stvaranja preduslova zadaljnji privredni razvoj.

Iskustva iz posljednjih poplava u razvijenimevropskim dr`avama ukazala su na problem {irenjarazli~itih zaga|enja putem poplavnih voda i maso-vnog dolaska ljudi u kontakt sa zaga|enom vodom.Dakle, va`an doprinos za{titi zdravlja stanovni{tva,pored razvoja komunalne infrastrukture, predstavlja ipreventivna za{tita od poplava.

Mo`e se re}i da okosnicu razvoja svakog grada(naselja), op}ine pa i dr`ave uop}e, pored definisa-ne putne i komunalne infrastrukturne, predstavljaju iure|enja rije~nih korita vodotoka, te blagovremenodefinisanje pojaseva gra|enja.

Na ovom podru~ju, kao i mnogim drugim, izos-tavljen je planski i sa stru~ne strane adekvatan pris-tup. Kao produkt spomenutog pojavljuju se problemisa bespravnom gradnjom, uzurpacijom vodoprivre-dnog zemlji{ta, vodnog i javnog vodnog dobra i sveve}a ugro`enost stanovni{tva i njihovih dobara po-plavama. Znatan dio doline je izlo`en plavljenju okol-nog zemlji{te, objekata i saobra}ajnica.

Tako|er, bitno je naglasiti da je korito rijeke Zu-jevine postalo i deponija raznih vrsta otpada, {to po-red smanjenja proticajnog profila, predstavlja i mo-gu}i izvor zaraze.

Uspostava, odr`avanje i sistemsko unapre|enjeprimjerene preventivne za{tite stanovni{tva i dobaraod poplava jedna je od temeljnih zada}a dru{tvauop{te i nu`an je preduslov `ivota i daljnjeg razvoja,kako dr`ave, tako i pojedinih regija. Stoga su Minis-tarstvo privrede Kantona Sarajevo, JP za”Vodno po-dru~je slivova rijeke Save”, Sarajevo i O}ina Had`i}iinicirali izradu Glavnog projekta regulacije r. Zujevinena dionicama: Binje`evo – Had`i}i do spoja sa izgra-|enom regulacijom (Dionica I), Dupovci- kamenolomHidrogradnja (Dionica II) i Gradac – Zovik (DionicaIII), dok je u toku izrade prethodno spomenute pro-jektne dokumentacije, op}ina Had`i}i inicirala izradui Glavnog projekta rijeke Zujevine (du`ine cca 80 m),potoka Kradenik (du`ine cca 500 m) i potoka Resnik(du`ine cca 100 m) u naselju Pazari}.

Radi se o dionicama koje su neure|ene i intere-santne sa aspekta infrastrukturnog razvoja op}ine, te zakoje do sada nije postojala projektna dokumentacija.

Ovi projekti su dali odgovore na pitanja intere-santna za potrebe urbanisti~kih i prostornih planovaop}ine sa aspekta planiranja i ure|enja prostora do-line r. Zujevine u infrastrukturnom smislu, kao i prije-dlog rje{enja za ure|enje korita

27VODA I MI BROJ 55

Most u centru Pazari}a – prije regulacije/Snimio: S.Ukovi}/

Page 28: SADR@AJ - voda.ba

Zujevine, sa aspekta za{tite od poplava, {to jebio i osnovni zadatak predmetne dokumentacije.

Naravno, o ponu|enom rje{enju se mo`e disku-tovati u smislu njegove opravdanosti u finansijskomsmilu i realizaciji uop{te, o }emu }e biti vi{e govorau nastavku teksta. Bitno je naglasiti da revizija oveprojektne dokumentacije jo{ nije ura|ena, barem neod strane tehni~kih lica kompetentnih za ovo podru-~je.

Na kra}im potezima, registrirane su manje inter-vencije na “ure|enju”korita, od strane vlasnika poje-dinih parcela, koji su na lijevoj ili desnoj obali, bezikakvih urbanisti~kih ili tehni~kih uslova izgra|enihbetonskih ili armirano- betonskih zidova. Prilikomizrade projektne dokumentacije konstatovano je daje ve}ina spomenutih zidova neadekvatno fundiranai u stati~kom smislu nezadovoljavaju}ih dimenzija.

Sukladno zahtjevima investitora, odnosno pre-ma projektnoj dokumentaciji, te`ilo se da budu}a re-gulacija bude po postoje}em koritu, odnosno da setro{kovi eksproprijacije svedu na minimum. Nara-vno, osnov za ovakve zahtjeve proizilazi iz nagomila-nih problema u pogledu uzurpacije i bespravne gra-dnje.

Naime, ovakvim pristupom otvorena je mogu-}nost da se, nakon usvajanja prostornog plana, izvr{i

legalizacija bespravno izgra|enih objekata i oslobodiprostor za izgradnju novih, kako individualnih i kole-ktivnih objekata za stanovanje, tako i privrednih, dokje tehni~ko rje{enje i opravdanost realizacije, na`a-lost, stavljeno u drugi plan.

Od studijsko-projektne dokumentacije koja jetretirala ovo podru~je, odnosno ure|enje toke r. Zu-jevine, treba napomenuti, da ve}ina elaborata nije di-rektno tretirala problem ure|enja toka r. Zujevine nadu`em potezu i da ne postoje pisani tragovi, koji biupu}ivali na poku{aj razmatranja cjelokupnog sliva ri-jeke Zujevine.

Ovakv trend je nastavljen i prepoznatljiv je i uovom projektu, u kojem je tako|er izostavljen inte-gralni pristup, odnosno nije provedena analiza pro-blema za cjelokupni sliv rijeke Zujevine, ve} je akce-nat dat na dionice koje su interesantne sa aspekta in-frastrukturnog razvoja, a sva rje{enja izra|ena su usvrhu rje{enja parcijalnih problema, bez sagledava-nja uzajamno posljedi~nih uticaja.

Za realizaciju projektom obra|enih dionica ne-ophodno je izdvojiti cca 9.000.000,00 KM, odnosno1.500,00 KM/m’, pri ~emu je bitno naglasiti da u ovucijenu nije ura~unata ekspropijacija zemlji{ta, {tozna~i da je realno za o~ekivati mnogo ve}u cijenumetra du`nog regulacije.

28VODA I MI BROJ 55

Most u centru Pazari}a – nakon regulacije/Snimio: S.Ukovi}/

Page 29: SADR@AJ - voda.ba

Korist, kao proizvod izvedene regulacije, ostvari-la bi se prodajom zemlji{ta, ~ija trenutna cijena dos-ti`e i 100 KM/m2. Naravno, ve}ina takvog zemlji{ta jeu privatnom vlasni{tvu pojedinaca, dok je vrlo maliprocenat zemlji{ta u vlasni{tvu op}ine. Obzirom daprojektnom dokumentacijom nije definisano plavnopodru~je prije i poslije regulacije, ne mo`e se zaklju-~iti koliko bi iznosili eventualni prihodi od prodajeparcela, kao ni vrijednost postoje}ih objekata, koji sudo sada bili pod uticajem velikih voda rijeke Zujevi-ne. Spomenuto dovodi u sumnju opravdanost ova-kvog rje{enja i iziskuje analizu ovog problema krozsagledavanje cjelokupnog sliva rijeke Zujevine i izna-la`enje novih rje{enja s ciljem ure|enja sliva.

Kroz ovaj tekst, kao {to se vjerovatno mo`e i za-klju~iti, poku{alo se prikazati trenutno stanje u po-gledu infrastrukturnog razvoja i urbanizacije op}ineHad`i}i, sa akcentom na probleme koji se naj~e{}esusre}u u praksi.U planiranom nastavku ovog tek-sta, tj. u njegovom drugom dijelu u narednom broju~asopisa “Voda i mi”, kroz sagledavanje trenutnogstanja, kako u pogledu razvoja industrije i urbaniza-cije uop}e, tako i u pogledu razvoja komunalne in-frastrukture, za{tite voda i za{tite od voda na podru-~ju op}ine Had`i}i, dati generalni osvrt na provo|e-nje koncepta odr`ivog razvoja i potreba za znatno vi-{im nivoima upravljanja, poznatih kao integralnoupravljanje vodnim resursima. To podrazumjeva bri-gu za prostorni raspored i izgra|enost vodnog siste-ma i za stanje koli~ina i kvaliteta voda na na~in kojinajbolje odgovara odre|enom podru~ju i njegovimprirodnim i dru{tveno-ekononmskim uslovima. Uzi-maju}i u obzir prethodno navedena polazi{ta, krozintegralno upravljanje vodama potrebno je:

– Osigurati dovoljno kvalitetne pitke vode za javnuvodosnabdijevanje stanovni{tva;

– Osigurati potrebnu koli~inu vode odgovaraju}egkvaliteta za razli~ite privredne namjene;

– Za{tititi ljude i materijalna dobra od {tetnog djelo-vanja voda;

– Za{tititi i unaprijediti stanje voda i o vodi ovisnihekosistema.

Uva`avaju}i navedeno, mogu}e je indentificiratiniz ciljeva i zadataka koje je potrebno ostvariti u okvi-ru upravljanja vodama u sklopu jednog sliva, kako bise u jednom du`em periodu omogu}io nesmetan, au isto vrijeme prosperitetan razvoj nekog podru~ja.

LITERATURAJure Margeta, Ernest Azzopardi, Lacovos Lacovides:

“SMJERNICE za integralni pristup razvoju, go-spodarenju i kori{tenju vodnih resursa”, Split1999.

Glavni projekat vodovod Garac-Had`i}i “Tehni~korje{enje uvo|enja novih koli~ina vode u vodovo-dni sistem Had`i}i”ura|en od strane “EARTH

SCIENCE INSTITUTE SARAJEVO”, oktobar2001. godine;

Glavni projekat regulacije korita r. Zujevine na dioni-cama: Binje`evo – Had`i}i do spoja sa izgra|e-nom regulacijom (Dionica I), Dupovci- kameno-lom Hidrogradnja (Dionica II) i Gradac – Zovik(Dionica III), ura|en od strane “Zavod za vodo-privredu”d.d. Sarajevo, 2006. godine;

Glavni projekat regulacije korita rijeke Zujevine (du`i-ne cca 80 m), potoka Kradenik (du`ine cca 500m) i potoka Resnik (du`ine cca 100 m) u naseljuPazari}, ura|en od strane “Zavod za vodoprivre-du”d.d. Sarajevo, 2006. godine;

Prostorni plan Kantona Sarajevo za period od 2003.do 2023 godine;

Projekat za{tite izvori{ta na vodovodnim sistemimana teritoriji op}ine Had`i}i kojim upravlja JKP“Komunalac” Had`i}i – Institut za hidrotehnikuGra|evinskog fakulteta u Sarajevu (2006);

Idejno rje{enje odvo|enja komunalnih i atmosferskihotpadnih voda na teritoriji Op}ine Had`i}i – Insti-tut za hidrotehniku Gra|evinskog fakulteta u Sa-rajevu (2006);

Raspolo`iva dokumentacija – Internet.

29VODA I MI BROJ 55

Page 30: SADR@AJ - voda.ba

PRAKSA I TEHNIKEZA OTKRIVANJEGUBITAKA VODE – PRAKTI^NI PRISTUP –

ovom je ~lanku u glavnim crtama izlo`enava`nost programa aktivnog nadzora gubi-taka vode kao dijela cjelokupne zahtjevnestrategije nadzora sustava. U~inkovito ot-

krivanje vidljivih i nevidljivih gubitaka u vodoop-skrbnom sustavu i njihova brza sanacija ~ine dvijeod ~etiri osnovne aktivnosti potrebne za nadzor gu-bitaka vode.

^ETIRI AKTIVNOSTI POTREBNE ZA NADZOR GUBITAKA VODENadzor gubitaka vode bila je aktivnost koja se

povezivala s distribucijom vode od izgradnje najsta-rijih vodoopskrbnih sustava. Stari Rimljani bili susvjesni da velik dio vode koja je u{la u vodoopskrb-ni sustav nije dolazila do predvi|ene destinacije.

Julius Frontinus VI., rimski povjerenik za vodu,koristio je primitivan ure|aj za mjerenje da bi procije-nio gubitke u sustavu. Iako su ilegalni priklju~ci bilivrlo uobi~ajeni, bio je jasno da su gubici vode putemistjecanja ozbiljan problem, sli~an onima s kojim sedanas suo~avaju mnogi distribucijski sustavi diljemsvijeta.

Bitka za smanjenje i nadzor gubitaka vode jo{ ni-je gotova, no, nasre}u, do danas je razvijeno mnogokvalitetne opreme i tehnika koji uvelike poma`u in`e-njerima odgovornima za distribuciju vode u provo|e-nju ~etiri osnovne aktivnosti koje su bitne za nadzorgubitaka. Julian Thornton jako je dobro opisao nad-zor tlaka u prethodnom ~lanku ove serije koji je iza-

{ao u listopadu 2003. godine. U ovom se ~lanku ba-vimo s dvije od preostale tri aktivnosti – aktivnim nad-zorom gubitaka i brzim i kvalitetnim sanacijama.

Slika 1: ^etiri aktivnosti potrebne za nadzor gubitaka vode

Smanjenje gubitaka nadzorom gubitaka vodeod iznimne je va`nosti u dana{njem svijetu i mnogisu vodoopskrbni sustavi razvili strategije smanjenjagubitaka do financijski prihvatljive razine. Gore prika-zan dijagram pokazuje da se gubici iz sredi{njegkvadrata mogu smanjiti tako da u sustavu postojesamo neznatna kapanja i curenja koja su poznata

30

JURICA KOVA^, JASMIN MULABDI], dipl. in`. gra|.

VODA I MI BROJ 55

U

Page 31: SADR@AJ - voda.ba

kao neizbje`ni godi{nji gubici vode (UnavoidableAnnual Real Losses – UARL). Ove su strategije ne-izostavni dio aktivnog nadzora gubitaka tj curenja(ALC – Active Leakage Control). Aktivni nadzor gubi-taka najbolje se mo`e opisati kao proaktivna strate-gija smanjenja gubitaka vode otkrivanjem nevidljivihistjecanja od strane prikladno obrazovanih in`enjerai tehni~ara koji koriste specijaliziranu opremu i brzimi kvalitetnim sanacijama spomenutih gubitaka.

Prije prou~vanja opreme i tehnika koje koriste in-`enjeri i tehni~ari za gubitke, razmotrimo glavne fa-ktore koji utje~u na gubitke:

Stanje infrastrukture.Tlak.Broj priklju~aka.Du`ina vodova.Godi{nji broj novih istjecanja (prijavljenih i nepri-javljenih).Prosje~no vrijeme trajanja prijavljenih i neprijav-ljenih gubitaka.

U~estalost pojavljivanja novih puknu}a i istjeca-nja ovisi o cjelokupnom stanju infrastrukture i o tomekoliko se dobro nadzire tlak. Ovisno o vrsti tla, u ne-koj }e mjeri uvijek postojati istjecanja i puknu}a kojase ne pojavljuju na povr{ini, odnosno nevidljiva istje-canja koja se trebaju otkriti.

NADZOR GUBITAKA PRIJE STO GODINADug niz godina in`enjeri i tehni~ari za gubitke

vode vr{ili bi standardna ispitivanja od ku}e do ku}e

tra`iv{i dokaze za istjecanja iz zakopanih cijevi ili pri-klju~aka potro{a~a. Metoda se izvr{avala pomo}udrvenog {tapa za oslu{kivanje koji je, nakon {to bi sestavio na vod ili armaturu, kao {to su ventili ili hidran-ti, omogu}io ispitiva~u da ~uje zvuk vode koja istje-~e iz distribucijkog vodoopskrbnog sustava. Zvuk is-tjecanja koji se prenosio iz armature do ispitiva~evoguha putem {tapa za slu{anje mo`e se usporediti sotkucajima srca koje lije~nik slu{a putem stetosko-pa. Utvr|ivanje mjesta istjecanja ovom tradicional-nom tehnikom bilo je financijski prihvatljivo, no samoumjereno uspje{no na metalnim cijevima, ali ugla-vnom nepouzdano i rezultiralo je bezrazlo`nim kopa-njima kad je bila rije~ o ne-metalnim cjevovodima.

LOKALIZACIJA GUBITAKAPrethodno opisana metoda rutinskog ispitivanja

zahtijevala je mnogo vremena i ispitiva~i gubitakavode nisu je smatrali posebno u~inkovitom, s obzi-rom da su ~esto tra`ili istjecanja u podru~jima gdjeona uop}e nisu postojala. Utvr|ivanje gubitaka ustu-pilo je mjesto dvjema metodama: metodi lokalizacijegubitaka i metodi mjesta istjecanja. Lokalizacija gu-bitaka je metoda kojom se utvr|uju podru~ja gubita-ka i odre|uju prioriteti kako bi se olak{alo preciznoodre|ivanje mjesta gubitaka.

Odre|ivanje male privremene zone je tradici-onalna tehnika koja se koristila do 80-ih godina 20.stolje}a te je podrazumijevala mjerenje protoka umalim podru~jima kori{tenjem jednog mjera~a kojibi se privremeno postavio s ciljem utvr|ivanja gubi-taka. ’Ispitivanje korak po korak’ su provodili, i jo{uvijek provode, mali vodoopskrbni sustavi u malimprivremenim zonama. U ovoj se metodi podru~je po-dijeli na nekoliko manjih podru~ja sistematskim za-tvaranjem ventila u razdoblju minimalnog no}nogprotoka. Podaci o protoku se analiziraju s ciljem ut-vr|vanja mogu}ih istjecanja. Lokalizacija gubitaka iliprecizno odre|ivanje mjesta gubitaka tad se provodiu dijelu podru~ja u kojem se primjeti visoki no}niprotok.

Tipi~na privremena zona koja obuhva}a malopodru~je vodoopskrbnog sustava zamijenjena je, umnogim vodovodima, tzv. ’podru~jem mjerenja inadzora’ (DMA - District Meter Area). DMA podru~jeobuhva}a izme|u 500 i 300 priklju~aka u kojemu semjere i analiziraju tlak i protok da bi se odredila razi-na gubitaka. Ova aktivnost naziva se nadzor gubita-ka te bi se morala uvesti kako bi metode lokalizacijegubitaka i mjesta istjecanja bile uspje{ne. Tehnikapodrazumijeva ugradnju mjera~a protoka na strate-{kim to~kama vodoopskrbnog sustava, od kojih sva-ki snima protok u odre|enom podru~ju koje ima ja-no definiranu i stalnu granicu – DMA podru~ju, tj. po-dru~ju nadzora i mjerenja. U mnogo slu~ajeva maleprivremene zone za lokalizaciju gubitaka postale sumanja podru~ja unutra DMA podru~ja.

31VODA I MI BROJ 55

Detalj sa kapta`e “Vrelo Pe}ine”(Arhiva JP)

Page 32: SADR@AJ - voda.ba

Lokalizacija gubitaka testiranjem korak po korakje u ve}ini slu~ajeva zamijenjena akusti~nim logeri-ma tijekom 90-ih godina 20. stolje}a. Ova metoda ni-je zahtjevala no}no ispitivanje i zatvaranje razli~itihdijelova distributivnog sustava. Akusti~ni logeri su sekoristili da bi se odredilo op}e podru~je u kojem sepojavljuju gubici (obi~no DMA podru~je ili dio DMApodru~ja) te su se mogli koristiti u bilo kojem dijeludistributivnog sustava. Postavljaju se na cijevne ar-mature pomo}u jakog magneta i programiraju se ta-ko da ’oslu{kuju’ zvukove karakteristi~ne za istjeca-nja. Snimanjem i analiziranjem intenziteta konzisten-tnosti zvuka, svaki loger ukazuje na vjerojatnu prisu-tnost (ili odsutnost) gubitaka. Akusti~ni logeri moguse stalno postaviti na mre`u ili se, alternativno, mogupostaviti na odre|ena mjesta u mre`i na kra}e vrije-me (primjerice dvije no}i za redom).

UTVR\IVANJE MJESTA ISTJECANJA[tapovi za oslu{kivanje pre{li su u elektronsko

doba sredinom 60-ih godina 20. stolje}a i nazvani suzemljani mikrofoni. Zemljani mikrofoni su instrumen-ti za ispitivanje gubitaka koji se stavljaju na tlo i poja-~avaju zvuk koji se javlja u slu~aju istjecanja, ~ime seolak{ava utrvr|ivanje to~nog mjesta istjecanja. Ovisu se instrumenti izra|ivali u mnogo oblika i veli~ina,no najpopularniji su bili oni veli~ine “slonovog stopa-la”, koji su bili iznimno osjetljivi i kojima se moglo ut-vrditi to~no mjesto najmanjeg istjecanja.

Tijekom kasnih 70-ih godina 20. stolje}a metodautvr|ivanja mjesta istjecanja iznimno je unaprije|enarazvitkom akusti~nih korelatora. Sli~no tradicionalnojopremi za oslu{kivanje, akusti~nim korelatorom ut-vr|ivalo se mjesto istjecanja u zakopanim cjevovodi-ma metodom oslu{kivanja. Klju~na razlika je, me|u-

tim, u tome na koji se na~in zvuk ’hvata’. Senzori sepostavljaju na dvije lokacije (primjerice, dva ventilana cjevovodu) za koje se sumnja da postoje gubici.Razlika je u vremenu ’hvatanja’ zvuka na svakomsenzoru koje zajedno s podacima o materijalu, pro-mjeru i duljini cjevovoda, omogu}e precizno i brzoutvr|ivanje mjesta istjecanja. Uobi~ajena je praksada se nakon hitne sanacije ponovno provjeri da li jeustjecanje jo{ uvijek prisutno kako bi se osiguralamogu}a odsutnost svih istjecanja u tom DMA podru-~ju. Tijekom slijede}ih 20 godina korelator se razviood korelatora veli~ine velikog sefa, koji su moralaprenositi dva ~ovjeka i kojim su se mjesta istjecanjautvr|ivala vi{e od pola dana, do ure|aja koji gotovomo`e stati u dlan i kojim se mjesta istjecanja utvr|u-ju za nekoliko minuta, a ne nekoliko sati.

Digitalni korelator je razvijen 2002. godine i nudislijede}e prednosti u odnosu na svoje analogneprethodnike:

Naprednije utvr|ivanje mjesta istjecanja na cijevi-ma svih veli~ina i napravljenih od svih vrsti mate-rijala (uklju~uju}i plastiku).Br`u i jednostavniju upotrebu, pogotovo za ma-nje iskusne ispitiva~e gubitaka. Odsutnost smetnji i nemogu}nost gubitka poda-taka u digitalnom radio prijenosu.

Na po~etku 21. stolje}a razvijeni su kombiniraniakusti~ni loger i korelator kojim se oslu{kuju istjeca-nja. Prednost ovog sustava je u tome {to se smanji-lo vrijeme ~ekanja izme|u utvr|ivanja zvuka istjeca-nja i preciznog odre|ivanja mjesta istjecanja, ~imese smanjuje ukupno vrijeme trajanja puknu}a i mo-gu}i tro{ak sanacije.

32VODA I MI BROJ 55

Gravitacioni cjevovod u Kalesiji (Arhiva JP)

Page 33: SADR@AJ - voda.ba

Zemljani radar je ure|aj koji je razvijen u novijevrijeme i koji se primarno koristi za lokalizaciju cijevi,kablova i ostalih zakopanih predmeta / objekata. Gu-bici vode mogu se otkriti promatranjem dijela tla ukojem su ustanovljene promjene ili kopanjem oko ci-jevi. Zemljanim radarom mogu se otkriti gubici kojise te{ko otkrivaju geofonima zbog buke kojuu stva-raju pumpe ili ventili za redukciju tlaka.

Gubici na vodoopskrbnim sustavima stambenihobjekata i drugim cjevovodima malih promjera, po-gotovo s nemetalnim cijevima, mogu se ~esto otkritikori{tenjem tehnikma ubrizgavanja plina i tra`enja.Mjesto istjecanja utvr|uje se tako da se cijev napuni’plinom za traganje’ (uglavnom industrijskim hidro-genom) koji izlazi na mjestu istjecanja te tako omo-gu}uje precizno otkrivanje mjesta gubitaka po mirisukoji se osje}a na povr{ini. ’Plin za traganje’ ima spo-sobnost brzog prodiranja u sve vrste materijala.

TEHNOLOGIJA KOJA SE RAZVIJA I INOVATIVNA TEHNOLOGIJANapredno utvr|ivanje mjesta gubitaka provodi

se kori{tenjem nedavno razvijenog povr{inskog sen-zora, kojim se mogu utvrditi i optimalizirati zvukovi is-tjecanja. Ure|aj {alje prijenosni radiofrekventni si-gnal u zemlju i utvr|uje njegovo odbijanje. Voda ko-ja istje~e izaziva amplitude odbijeng signala koji seutvr|uju ometa~em signala.

Ure|aj bi trebao pomo}i korisniku da preciznoutvrdi ili potvrdi to~no mjesto istjecanja s iznimno vi-sokim stupnjem sigurnosti. Probna ispitivanja ovogure|aja su u tijeku, no dosada{nji rezultati pokazalisu da je iznimno koristan u prevanciji ’suhih rupa’.

Razvijaju se i tehnike koje bi treble unaprijeditiutvr|ivanje mjesta istjecanja na nemetalnim cijevima.Ve} postoje}e tehnike poku{avaju se pobolj{ati s is-tim ciljem.

SANACIJA GUBITAKAPraksa i tehnike za otkrivanje gubitaka vode su

iznimno napredovali u posljednjih nekoliko godina.Kao rezultat vrijeme utvr|ivanja gubitaka je uvelikesmanjeno. Vrlo je va`no da se dobre kvalitetne sana-cije provedu {to je br`e mogu}e kako bi se postigleve}e u{tede i, naravno, kako bi se smanjile nepogo-dnosti koji imaju potro{a~i.

Va`no je razviti specifi~ne strategije izvr{enjebrzih i kvalitetnih sanacija te ih redovito ponovno is-pitivati.

33VODA I MI BROJ 55

VREMENSKI PRIKAZ RAZVITKA TEHNOLOGIJE ZA OTKRIVANJE GUBITAKA

Pumpna stanica O~evlja-Vare{ (detalj)(Arhiva JP)

Page 34: SADR@AJ - voda.ba

KomentarAutor teksta koji smo predstavili je g. Richard Pil-

cher, voditelj tima zadu`enog za unapre|enja meto-dologije utvr|ivanja mjesta propu{tanja (2003.g.) priIWA Odjelu za gubitke vode (IWA Water Loss TaskForce).

Tekst je originalno objavljen u ~asopisu Water212003, Studeni, str 44,45.

Tekst preveli i priredili za objavljivanje: g. JasminMulabdi}, Vodovod Gra~anica i Jurica Kova~, IMGD,Zagreb, Hrvatska. Jurica Kova~ je ~lan tima Kontrolatlaka pri IWA Odjelu za gubitke vode. Prijevod i prila-godba teksta s ciljem promocije rje{avanja proble-matike gubitaka vode u vodoopskrbnim sustavima jeizvr{eno u dogovoru s ~lanovima IWA Odjela za gu-bitke vode.

Cilj nam je potaknuti {iru raspravu o ovoj proble-matici a koja u kona~nici treba dovesti do unapre|e-nja na{ih vodoopskrbnih sustava i smanjenju gubita-ka vode tj. za{titi jednog od najva`nijih prirodnih re-sursa a to je voda. Svi koji imaju dodatna pitanja mo-lim da nas kontaktiraju preko uredni{tva.

Reference:Pilcher R. Leak detection practices and techniques:

a practical approach, Water21, December 2003,str. 44 i 45

Thornton J. Managing pressure by managing pressu-re: a practical approach, Water21, Rujan 2003,str. 43 i 44

Kova~ J., Mulabdi} J., Ali} F. Novi standardi u analizigubitaka vode u vodoopskrbnim sustavima. Vo-da i Mi, 2006 br. 50

34VODA I MI BROJ 55

Pumpna stanica O~evlja-Vare{ (detalj)(Arhiva JP)

Page 35: SADR@AJ - voda.ba

Uvodedan od naj~e{}e registriranih problema uradu KP - komunalnih preduze}a (vodo-vod i kanalizacija - ViK) vezan je sa niskimstepenom naplate. ^esto je ovaj problem

uzrokovan lo{im socio-ekonomskom statusom po-tro{a~a, zatim nezadovoljstvom potro{a~a uslugomkoju dobijaju u sektoru (redukcije, slab pritisak umre`i), a nerjetko uzrok lo{e naplate le`i u niskoj svi-jesti i razumjevanju potro{a~a da je voda ekonom-sko dobro i da se za ~istu i kontroliranu vodu kojugra|anstvo dobija u svojim domovima, mora platiti.Nisku svijest potro{a~a podupire i to da je na{a ze-mlja bogata vodnim resursima, ~ime se stvara slikada imamo dovoljno vode, te da vodoopskrba za du-go ne}e biti problem. No ve}ina stanovni{tva neuo~ava da su zapravo koli~ine pitke vode, koje susvojim kvalitetom pogodne i sigurne za upotrebu,na`alost vrlo ograni~ene, {to }e u budu}nosti zahtje-vati slo`enije i skuplje procese prerade vode, a timei ve}e tarife za usluge vodoopskrbe.

Iz svega navedenog name}e se zaklju~ak dastanovni{tvo u ve}ini nije razvilo adekvatan odnosprema vodoopskrbi po principima da je potrebnokontrolirati koli~ine vode koje se tro{e posebno u do-ma}instvima, te da je za utro{enu vodu potrebno re-dovno pla}ati ra~une. Po{tivanje ovih principa rezul-tiralo bi da ve}ina potor{a~a zapravo tro{i onoliko

koliko mogu platiti kao {to je to slu~aj sa nekim dru-gim uslugama (struja, gas, telefon, i dr), a {to bi osi-guralo odr`ivost ViK i bolje usluge sektora.

Kako bi se pove}ao stepen naplate i promjeniolo{ odnos potro{a~a prema vodoopskrbi potrebno jepreuzeti niz mjera u okviru politike samog poslovanjaViK, koje se odnose na: pobolj{anje odnosa sa ja-vno{}u, mjere koje se sprovode za potro{a~e kojineredeovno pla}aju svoje ra~une, kao i razne olak{i-ce za poto{a~e slabog socio-ekonomskog statusa iplate`ne mo}i (reprogramiranje dugova npr.). Jednood zna~ajnih alata za dostizanje ovih ciljeva jeste ikampanja podizanja svijesti javnosti.

U okviru projekta “Institucionalno ja~anje komu-nalnih preduze}a u gornjem i srednjem slivu rijekeVrbas” u op}inama Jajce, Donji Vakuf, Bugojno iGornji Vakuf-Uskoplje, doniranog od strane Norve-{ke vlade, jedna od aktivnosti bila je i kampanja po-dizanja svijesti javnosti koja je imala zadatak da po-mogne pove}anje stepena naplate u sektoru vodo-opskrbe u ovim op}inama.

Osnove i ciljevi kampanje podizanja svijesti javnostiKampanje podizanja svijesti u sektoru vodoop-

skrbe imaju zadatak da uti~u na promjenu odnosa ipona{anja stanovni{tva prema kori{tenju (potro{nji)vode, upravljanju vodoopskrbom, ekonomskoj vrije-

O JEDNOM PRIMJERU PODIZANJA SVIJESTI JAVNOSTIU SEKTORU VODAISKUSTVA SA PROJEKTA INSTITUCIONALNO JA^ANJE KOMUNALNIH PREDUZE]A U GORNJEM I SREDNJEM SLIVU RIJEKE VRBAS

35VODA I MI BROJ 55

J

mr. ALMA IMAMOVI], dipl. ing. gra|.

Page 36: SADR@AJ - voda.ba

dnosti vode, te kvalitetu usluga koje ViK obezbije|u-ju.

Uspje{nost kampanje zavisi o odabiru ciljnihgrupa i efektu poruka koje }e kampanjom biti sao-p}ene odabranim ciljnim grupama. Prostije re~eno,uspjeh kampanje odre|en je u mnogome jasnimprezentiranjem klju~ni rije~i odabranih za moto kam-panje.

Kampanja je bila prije svega usmjerena na podi-zanje svijesti potro{a~a (kako doma}instva, tako i in-dustirjskih i komercijalnih potor{a~a), a zatim na{kolsku djecu, op}inske vlasti i uop{te svo gra|an-stvo u ove ~etiri op}ine. Ciljevi kampanje bili su:

1. Izlo`iti javnosti probleme u sektoru, ciljeve proje-kta i aktivnosti;

2. Uticiati na pove}avanje priznavanja zna~aja uslu-ga vodoopskrbe i upravljanja otpadnim vodamaod strane javnosti, kao i na potrebu pobolj{anjasaradnje sa ViK radi uspostavljanja dugotrajnihodr`ivih usluga;

3. Pobolj{ati odnos potro{a~a prema pla}anju zausluge vodoopskrbe i upravljanja otpadnim voda-ma, kao i neophodnost uspostave novih cijenaovih usluga, te stro`ijih metoda i programa za po-bolj{anje naplate.

Pristup kampanji zasnivao se na raznim metoda-ma za podizanje svijesti koje su uklju~ivale informira-nje, edukaciju stanovni{tva, prezentiranje javnostiideje i identificiranih problema i kona~no uticaj na

promjenu odnosa, pona{anja i navika. Kampanja se sprovodila u dva dijela, prvi dio bio

je na po~etku samog projekta i imao je pored osno-vnih ciljeva, zahvaljuju}i flaksibilnoj i dinami~noj stru-kturi, tako|e i zna~aj u pomo}i implementiranja sa-mog projekta pru`aju}i informacije o mi{ljenju gra-|anstva o kvalitetu usluga vodoopskrbe kao i samogodnosa potro{a~a prema ovom komunalnom sekto-ru. Drugi dio kampanje, organiziran pri kraju proje-kta, trebao je tako|e da procjeni i generalne promje-ne stanovni{tva po pitanju vodoopskrbe, te efekteimplementiranih aktivnosti.

Bitno je napomenuti da je struktura i implemen-tiranje drugog djela kampanje bila bazirana na rezul-tatima prvog djela, osnosno ponovljene su sve akti-vnosti za koje su sudionici kampanje smatrali da sudali pozitivne rezultate.

Aktivnosti kampanje podizanja svijesti javnostiPrvobitno programom je planirano da se sprove-

de {irok spektar aktivnosti kampanje, ali su zbog ni-za ograni~avaju}ih faktora (nedovoljne pokrivenostimedija, slabog pristupa internetu, visokih cijena zausluge medija, slabog interesa u~esnika, i dr) uspje-{no zavr{ene sljede}e aktivnosti:

Istra`ivanje mi{ljenja javnosti putem ankete (uoba djela kampanje); “Dan otvorenih vrata” (u oba djela kampanje);Bo{ure koje su dostavljene potro{a~ima uz ra~u-ne za vodu (u oba djela kampanje);Kampanja podizanja svijesti javnosti putem medi-ja (lokalnih radio stanica) (prvi dio kampanje);Kampanja podizanja svijesti u {kolama (oba dje-la kampanje);Posteri postavljeni na javna mjesta (oba djelakampanje).

Na kraju projekta podr`ano je i obilje`avanjeSvjetskog dana voda u sve ~etiri op}ine organizira-nog od strane ViK.

Ciljevi pojedinih aktivnosti i na~in implementira-nja definirani su na po~etku kampanje.

”Dan otovorenih vrata” - Pomo} izgradnji bo-ljeg odnosa izme|u ViK i potro{a~a bila je podr{kapredstavljanju aktivnosti ”Dan otvorenih vrata”. Cilj jebio da se uti~e na potro{a~e da razumiju stvarne ci-jene proizvodnje vode i rad ViK pru`aju}i vi{e infor-macija, odnosno prikazuju}i razli~ite segmente radau preduze}u i na terenu. Potro{a~i su bili u mogu-}nosti da posjete preduze}e i pogledaju sve fazeproizvodnje vode od njenog izvori{ta preko mre`e,rezervoara, pumpnih stanica, te da sagledaju kom-pleksnost procesa i dobiju odgovore na pitanja veza-na za rad i upravljane preduze}a, kao i ona vezanaza cijenu vode i odnose sa potor{a~ima.

36VODA I MI BROJ 55

Page 37: SADR@AJ - voda.ba

Bro{ure dostavljene potro{a~ima uz ra~uneza vodu - Za sve one koji nisi bili dovoljno zaintere-sirani da li~no saznaju o radu ViK i o sistemu vodo-opskrbe u svojoj op}ini, {tampane su bro{ure kojesu potro{a~ima dostavljene zajedno sa ra~unima zavodu One su imale cilj da prezentiraju informacijekoje }e edukovati potro{a~e o stvarnom stanju u se-ktoru vodoopskrbe i uticati na svijest potro{a~a o nji-hovim obavezama da redovno pla}aju ra~une za vo-du. Na prednjoj strani bro{ura bili su slogani. ”Darprirode koji svi pla}amo” u prvom djelu kampanje i”^ista voda nije skupa” u drugom djelu kampanje.

Kampanja podizanja svijesti u {kolama – Nijepredvi|eno da ova aktivnosti ima neposredne efektekao {to su pove}anje stepena naplate. Me|utim,smatralo se da }e dugoro~ni rezultati educiranja{kolske djece o va`nosti vode kao i doprinos razvija-nju stava o vrijednosti racionalnog kori{tenja vode itro{kovima proizvodnje vode biti zna~ajni.

Ova aktivnost uklju~ivala je posjete {kolske dje-ce ViK i objektima za proizvodnju vode (tretman vo-de, rezervoare, pumpne stanice, itd.) s jedne strane,te posjete rukovodioca ili predstavnika ViK {kolama

radi prezentiranja rada ViK i svega zna~ajnog zaeduciranje djece o radu ViK.

Tokom ovog projekta, u okviru ove aktivnosti ta-ko|e je ura|en i reprint ~asopisa “Od kapljice do ~e-sme”, te besplatno podjeljen {kolskoj djeci.

Naslovna strana bro{ure distribuirane potro-{a~ima uz ra~une za vodu

Tako|er je organiziran natje~aj za najbolje liko-vne radove za u~enike osnovnih {kola u sve ~etiriop}ine, kojom prilikom su prigodno nagra|eni u~e-nici ~iji su radovi progla{eni kao najbolji.

U drugom djelu kampanje nabavljeno je po ne-koliko primjeraka “Knjige o vodi” Sibile Petrevski za{kolske biblioteke svih osnovnih {kola i ove ~etiriop}ine.

Kampanja podizanja svijesti javnosti putemmedija (lokalnih radio stanica) – imala je za cilj pre-njeti poruku potro{a~ima putem radio-d`inla o njiho-vim obavezama i zna~aju redovnog pla}anja ra~unaza vodu.

Posteri postavljeni na javna mjesta – Ideja jebila postaviti postere na javnim mjestima koji bi tre-bali privu}i pa`nju potor{a~a, a sadr`avali bi porukekojima bi se istakla va`nost redovnog pla}anja ra~u-na za vodu, zna~aj i vrijednost proizvodnje ~iste vo-de i sl., kako bi se uticalo na podizanje svijesti potor-{a~a o ovim pitanjima.

Rezultati kampanje podizanja svijest javnostiI ako su rezultati kampanje podizanja svijesti ja-

vnosti ponekad te{ko mjerljivi, anketa je pokazala daje postotak potor{a~a u doma}instvima koji redovno

37VODA I MI BROJ 55

Naslovna strana bro{ure distribuirane potro{a~ima uz ra~une za vodu

Mislite li da je voda besplatna!Mislite li da je voda besplatna!

Da li znate da stanovnici mnogih evropskihzemalja nemaju luksuz pitke vode u svomdomu i da ste sretni sto ~istu vodu mo`etenato~iti u svojoj ku}i?

Proizvodnja vode je slo`en i skup proces.Za vas ne tako skup kao kupovina fla{iranevode. Za jedan litar fla{irane vode mo`etedobiti 1000 litara ~iste vode iz slavine.

Zato: plati ra~un - za ~istu Zato: plati ra~un - za ~istu vodu i zdrav `ivot!vodu i zdrav `ivot!

Tekst radio d`ingla emitiranog putem lokalnih radio stanica

Page 38: SADR@AJ - voda.ba

pla}aju ra~une za vodu porastao 2006 godine uodnosu na rezultate na po~etku projekta (2004 god.){to je prikazana na grafikonu.

Isto tako utvr|eno je prema mi{ljenju anketiranihpotor{a~a da je usluga vodoopskrbe u sve ~etiriop}ine pobolj{ana u toku perioda trajanja projekta.

Identificirane slabosti kampanje podizanja svijest javnostiTokom implementiranja kampanje podizanja svi-

jesti javnosti uo~ene su neke slabosti koje su ote`a-vale uspje{nost predvi|enih aktivnosti. Jedan odote`avaju}ih faktora odnosio se na nedovoljnu po-dr{ku ViK preduze}a i lokalnih vlasti i nepovjerenje uefekte koji se mogu posti}i kampanjom. Drugim rije-~ima bilo je te{ko prona}i adekvatne na~ine kojim bise rukovodstvo dovoljno animiralo da uzmu aktivnijeu~e{}e u svim aktivnostima kampanje. Ovo je biloposebno izra`eno pri kreiranju i distribuciji propa-gandnih materijala (npr. postavljanju postera na ja-vna mjesta). S druge strane izuzetna podr{ka ViKpreduze}a pru`ena je aktivnostima u {kolama

Zatim velika slabost kapmanje podizanja svijestijavnosti ogleda se u ~injenici da je te{ko izmjeritistvarne efekte kampanje, naro~ito s obzirom da jeova aktivnost usmjerena na promjenu stava i navika– {to u biti zahtijeva du`i protok vremena. Jedinimjerljivi indikator bilo je pove}anje stepena naplate.Me|utim, ostaje dvojba da li je pove}anje stepenanaplate zaista uzrokovano isklju~ivo kampanjom ilinekim drugim uporedo primjenjivanim aktivnostima.

Jedan od ograni~avaju}ih faktora implementira-nja kampanje podizanja svijesti javnosti je i nedosta-tak odgovaraju}ih lokalnih medija koji pokrivaju sve~etiri op}ine, a visoke cijene usluga emitiranja na fe-deralnim i dr`avnim medijima. Zbog ovih razlogamoralo se odustati od izrade vidio-spota, a bilo je te-{ko uspostaviti realnu ocjenu o efektima emitiranjaradio-d`ingla na lokalnim radio stanicama

Potro{a~i u sve ~etiri op}ine pru`ili su slabu po-dr{ka nekim aktivnostima kao {to je recimo ”Danotvorenih vrata” koja bi mo`da bila efikasnija u ve}imop}inama i ViK preduze}ima. Jedan os razloga sla-

be podr{ke gra|anstva jeste i ~injenica da je ve}inauglavnom zadovoljna uslugama koje ViK pru`aju ta-ko da nisu osje}ali dovoljno bitnim uzimanje aktivni-jeg u~e{}a u kampanji.

Tako|e treba pomenuti da je upotreba internetame|u potro{a~ima jo{ uvijek veoma ograni~ena, ~i-me su isklju~ene sve metode kampanje koje su ba-zirane na tim sredstvima.

Pozitivni efekti kampanje podizanja svijeti javnosti Svakako se mo`e re}i da je kampanje ipak zabi-

lje`ila puno vi{e pozitivnih efekata i rezultata. Neki odnjih istaknuti su i kroz anketiranje potor{a~a koji suregistrirali pozitivne promjene koje su direktno bile us-lovljene implementiranjem projekta (rehabilitacija pos-toje}e mre`e, ugradnja vodomjera, novi objekti u siste-mima vodoopskrbe i sl.), kao i samom kampanjom.

Svi u~esnici su kao najpozitivnije i najzna~ajnijeocjenili aktivnosti sa {kolama i djecom koje daju du-goro~no zna~ajne rezultate.

Tako|e i dostava informacija uz ra~une za voduputem letaka i bro{ura koje daju informacije o bitnimpitanjima kao {to su potreba za redovnim pla}anjemra~una, organizacija sistema vodoopskrbe, na~inimau{tede vode i smanjenja sopstvene potro{nje, nakoncu je ocjenjena vrlo pozitivnom, kako od stranepredstavnika ViK tako i od strane potro{a~a.

Na kraju treba pomenuti i anketu. I ako je u po-~etku ova aktivnost primljena sa dosta rezerve.Ispostavilo se da se rezultati ankete uglavnom podu-daraju i sa parametrima poslovanja ViK te pokazujuprogres u radu preduze}a, ~ime se rezultati mi{ljenjaanketiranih potor{a~a mogu smatrati kao mjeroda-van izvor potrebnih informacija. Ankete je ocjenjenakao jako dobar metod za pobolj{anje odnosa sa po-tro{a~ima i pokazala se kao zna~ajan procjeniteljkvaliteta usluga, mi{ljenja i `elja potor{a~a i drugihbitnih pitanja.

Prijedlozi za dalji rad i razvoj podizanja svijesti javnostiO~ekuje se da }e iskustva ste~ena tokom imple-

mentacije ovog projekta i aktivnosti kampanje podi-zanja svijesti javnosti biti dalja vodilja u razvoju ViK uove ~etiri op}ine. Analiza svih rezultata i efekata kam-panje name}e potrebu za nastavak rada i razvoja naovom polju, a u tu svrhu dati su i prijedlozi i smjerni-ce, koje mogu biti vodilja kako ViK preduze}ima uop}inama Jajce, Donji Vakuf, Bugojno i Gornji Vakuf-Uskoplje, tako i u drugim op}inama i komunalnimpreduze}ima koji se susre}u sa sli~nim problemimai potrebama. Neki od pravaca djelovanja predla`u:

Organiziranje javnih rasprava o bitnim pitanjimakao {to su cjene vode i usluga komunalnih pre-duze}a, investicije, odnosi sa potro{a~ima i sl.

38VODA I MI BROJ 55

Postotak doma}instava koji redovito pla}ajura~une za vodu (pore|enje 2004. i 2006.)

Page 39: SADR@AJ - voda.ba

39VODA I MI BROJ 55

Poster distribuiran u drugom dijelu kampanje

Page 40: SADR@AJ - voda.ba

Uzimaju}i pozitivno iskustvo u organiziranju an-keta me|u potor{a~ima, sprovo|enje periodi-~nog anketrianja sa akcentom na bitna pitanja irelevante probleme u sektoru.

Nastavak sa radom i unapre|enjem odnosa sa{kolama i djecom ~ime se posti`u dugoro~ni efe-kti u odgoju i promjeni lo{ih navika me|u stano-vnis{tvom kada je u pitanju odnos prema vodi.

Maksimalno unaprijediti odnos sa lokalnim medi-jima, te iskoristi mogu}nosti koje se pru`aju u or-ganiziranju kampanje putem medija.

Uvesti u redovitu praksu da se sve informacije bi-tne za potro{a~e dostavljaju uz ra~une za vodu.

Predstavnici ViK preduze}a trebaju organiziratiredovite prezentacije o svom radu i unpre|enju,kao i o evidentiranim problemima za predstavni-ke lokalnih vlasti.

Zadr`ati akvitnosti ”Dan otvorenih vrata”, te pro-movirati i unaprjediti njihovo sprovo|enje.

Uvesti tradiciju obilje`avanje Svjetskog dana vo-da uz podr{ku op}inskih vlasti i relevantinh orga-nizacija i zainteresiranih strana.

Pokrenuti aktivnosti na polju za{tite voda, recipi-jenta, te generalno za{tite okoli{a.

40VODA I MI BROJ 55

Mi{ljenja potor{a~a o nekim bitnim pitanjima postavljenim u anketisprovedenoj na kraju projekta:

Ve}ina potro{a~a nije nedavno imala probleme sa uslugama vodoopskrbeKvalitet usluga je rangiran izme|u zadovoljavaju}eg i dobrogPorast postotka naplate je evidentanPobolj{ano je mjerenje potro{nje vode putem vodomjera koji su pozitivnoprihva}eni umjesto pau{alaNeplati{e trebaju biti isklju~eneVi{e informacija potro{a~ima o procesu proizvodnje vode i strukturi cijenaVe}ina potro{a~a ne}e pove}ati utro{enu vode i to }e redovito pla}ati ubudu}nostiVi{e pa`nje upravljanju otpadnim vodama uklju~uju}i stanje recipijenta -rijeke Vrbas

Page 41: SADR@AJ - voda.ba

dok ovih dana u Bosni i Hercegovini pa`-nju javnosti zaokupira pitanje (za sada) ne-rije{ene budu}e strukture policije, paketaustavnih reformi i ~itavog niza drugih soci-

jalnih i ekonomskih pitanja, svijet se, ~ini se, danaspo prvi put ozbiljno okrenuo problemu globalnog za-grijavanja. O klimatskim promjenama ne raspravljajusamo istra`iva~i, nau~nici i akademici, ve} i vlademnogih zemalja. Iako savezna vlada SAD-a nije po-tpisala Protokol iz Kyota (pritom su SAD najve}i emi-ter stakleni~kih plinova na svijetu), kalifornijski guver-ner, Arnold Schwarzenneger, napravio je pretpro{legodine hrabar potez uvrstiv{i redukcije stakleni~kihplinova u zakonsku obavezu dr`ave Kalifornije (do2010. smanjenje do nivoa iz 2000. godine, do 2020.smanjenje do nivoa emisija iz 1990. godine a do2050. godine smanjenje od 80% od nivoa emisija iz1990. godine).

Upravo ovakvi odlu~ni potezi, utemeljeni na kon-kretnim ciljevima propisanih zakonom, predstavljajunajstariji i naj~e{}i oblik za{tite okoli{a. Me|u prvimprimjerima izdvaja se Zakon o alkalnim supstancama(eng. Alkali Act) usvojen u Velikoj Britaniji 1863. go-dine (inspektor i ~etiri podinspektora za alkalne sup-stance bili su zadu`eni za smanjenje emisija klorovo-dika iz pogona Le Blanc.) Me|utim, svjetska pa`njaproblemu za{tite okoli{a posve}uje se tek mnogo

kasnije, a konferencije Ujedinjenih nacija u Stockhol-mu 1972. i Rio de Janeiru 1992. godine, predstavlja-ju prekretnicu u smislu utvr|ivanja me|unarodnihkonvencija, ugovora i standarda za{tite okoli{a. Da-nas u svijetu postoji vi{e od 200 multilateralnih oko-li{nih sporazuma i gotovo jednak broj institucija ili ti-jela koja nadziru provedbu preuzetih obaveza.

Istorijat evropske okoli{ne politikeU svijetu multilateralnih okoli{nih sporazuma,

nepovjerenje je princip rada, jer se zemlje ne `eleobavezati na ostvarivanje odre|enih standarda koji}e ih dovesti u ekonomski nepovoljniji polo`aj nas-pram drugih (DiMento 2003). Isto se odnosi i na in-vesticije u toj oblasti. Me|utim, u kona~nici, i poredmnogobrojnih pote{ko}a u provedbi, evropski okoli-{ni acquis, ipak predstavlja jedinstven poku{aj koor-diniranja i integriranja okoli{ne politike grupe zema-lja. Na samom utemeljenju EU, za{tita okoli{a nijepomenuta u Rimskom ugovoru 1957. godine, ve} jeu sredi{tu pa`nje pitanje stalne ekspanzije i unutra{-njeg tr`i{ta. Problematika okoli{a „dobija“ svoje po-glavlje tek 1987. godine, i postavlja ostvarenje „viso-kog nivoa za{tite i pobolj{anja kvalitete okoli{a“, kaokona~ni cilj. Ironi~no je to {to su okoli{ni propisi, sli-jede}i princip „jednaka pravila i mogu}nosti za sve“(eng. level-playing field1) morali biti usvojeni kako bi

OKOLI[NA LEGISLATIVA U BiH I PROCES INTEGRACIJE U EVROPSKU UNIJU/^LANAK SADR@I ISJE^KE POGLAVLJA U MAGISTARSKOM RADU POD ISTIM NASLOVOM/

41VODA I MI BROJ 55

I

ALMA MIRVI], magistar interdisciplinarnih nauka

Za{tita voda

Page 42: SADR@AJ - voda.ba

se neke zemlje, sa ni`im okoli{nim standardima (i in-dustrijskim tro{kovima) sprije~ile da ne odmaknu su-vi{e ispred drugih.

Danas evropski okoli{ni acquis uklju~uje:

Propise, koji su obavezuju}i u svim zemljama~lanicama i u slu~aju ~ijeg neprimjenjivanja se mogupokretati odgovaraju}i postupci na dr`avnim sudovi-ma. Obi~no se propisi usvajaju u onim pitanjima ko-ja zahtijevaju jednakoobrazne propise u cijeloj EU.Direktive, koje su upu}ene direktno zemljama ~lani-cama i kojima im se name}e odre|ena obaveza dos-tizanja konkretnog rezultata unutar definiranog vre-menskog perioda. Me|utim, zemlje ~lanice sameodlu~uju kako }e ostvariti taj rezultat. Isto tako, odre-dbe direktiva moraju se transponirati direktno u do-ma}e zakonodavstvo, a i tu zemlje ~lanice odlu~ujukoji je oblik zakonskog akta prikladniji da bi se ostva-rio rezultat a da je pritom proces transponiranjaevropskih odredaba u doma}e zakonodavstvo kom-pletan i korektan. Odluke nisu zakonski instrumentinamijenjeni op}oj javnosti, za razliku od propisa, alisu u potpunosti obavezuju}e, za razliku od direktiva.Obavezuju}e su po one zemlje ~lanice kojima suupu}ene.

Evropska okoli{na politika definirana je okoli-{nim akcionim programima (Environment Action Pro-grams), a Evropska unija usvojila ih je {est do danas.Prvi takav program usvojen je u novembru 1973. go-dine i postavio tri cilja: 1. sprije~avanje, smanjenje izaustavljanja okoli{ne {tete; 2. o~uvanje ekolo{ke ra-

vnote`e i 3. racionalna upotreba prirodnih resursa.Drugi program, koji obuhvata razdoblje od 1977. do1981. godine, posebnu pa`nju posvetio je pitanju za-{tite prirode, a vrijednosti kvalitete vode i zraka bilesu posebno zastupljene u oba programa. To je i pe-riod utemeljenja okvirnih direktiva za vodu i otpad.Me|utim, po~etni entuzijazam znatno je opao u go-dinama nakon prvog akcionog programa, a posebnoza vrijeme ekonomske recesije (1975. – 1978., 1981.-1983.) I tre}i i ~etvrti program, koji pokrivaju razdo-blje od 1982. do 1992. godine, odra`avaju promjeneu politi~kom pristupu jer se sve ve}a pa`nja posve-}uje ostvarenju unutra{njeg tr`i{ta (eng. internal mar-ket). U skladu s tim, u to vrijeme se standardi emisi-ja uskla|uju kako bi se izbjegle smetnje industrijskojkonkurentnosti. U periodu koji obuhvata ~etvrti pro-gram, za{tita okoli{a dobila je 1987. godine sopstve-no poglavlje u Ugovoru. Sa petim programom(1992.-1999.) predstavlja se novi, inovativni pristupvo|en vizijom odr`ivog razvoja. U tom smislu, odr`i-vi razvoj se shvata na na~in na koji je definiran u ta-kozvanom Brundtlandovom izvje{taju, kao razvoj upravcu zadovoljavanja potreba sada{njih generacijaa da se pritom omogu}i budu}im da zadovolje njiho-ve potrebe2. Peti Program stavlja poseban naglasakna nove instrumente, poput fiskalnih stimulacija ilidobrovoljnih sredstava, koja pove}avaju interes iproizvo|a~a i potro{a~a za pitanja odlu~ivanja uoblasti okoli{a. Novi pristup podrazumjevao je tako-|er i postavljanje srednjero~nih i dugoro~nih ciljeva

42VODA I MI BROJ 55

1 Princip „level-playing field“ podrazumijeva da na datomtr`i{tu sve kompanije moraju slijediti ista pravila i dobiti istupriliku da se takmi~e

2 Brundtlandov izvje{taj, poznat tako|er pod naslovom„Na{a zajedni~ka budu}nost“ eng. Our Common Future.Vi{e informacija dostupno je na

http://www.ace.mmu.ac.uk/esd/Action/Brundtland_Report.html

Sa`etak evropskog okoli{nog acquisa po sektorima:

Izvor: Funkcionalni pregled sektora okoli{a u BiH, 2005.g.

Page 43: SADR@AJ - voda.ba

za smanjenje nivoa nekih zaga|uju}ih materija, tepredlo`io instrumente za ostvarivanje tih ciljeva.

Zemlje ~lanice nisu podr`ale novi pristup pred-stavljen Petim akcionim programom. Ubrzo su na-kon UNCED-ove konferencije nekoliko zemalja pro-movirale sopstvene planove, ve}inom usredsre|enena konkurentnost industrijskih grana i decentralizaci-ju okoli{ne politike. Na koncu je i prijedlog energet-ske/CO2 takse drasti~no izmijenjen prije kona~nog„umiranja“ 1994. godine. Kraj devedesetih donio jenekoliko razli~itih pristupa okoli{noj politici. Komisijaje otpo~ela tzv. Kardifski proces (eng. Cardiff Pro-cess), s ciljem integriranja okoli{ne politike u drugesektore. Pristup „odozgo prema dole“ zamijenjen jepristup sa karakteristikam op}eg i sa manje preda-nosti. Evropska unija 2002. godine predstavila je svojzadnji, sada{nji Program, najaviv{i sljede}e oblastime|u svojim prioritetima (sada{nji Program va`i do2012. godine): klimatske promjene; priroda i biodi-verzitet; okoli{ i resursi i kvalitet `ivljenja i prirodni re-sursi i otpad.

Hey (2005) smatra da EU u novom Programunastupa opreznije, time ostavljaju}i prostora za odla-ganje ili izbjegavanje bilo kakvih potencijalno spor-nih ili kontroverznih politi~kih odluka.

Okoli{no zakonodavstvo u BiHShodno ustavnom ure|enju dr`ave, entiteti ima-

ju nadle`nost u ovoj oblasti. Izmjenama Zakona oministarstvima i drugim upravnim tijelima BiH iz2003. godine, ministarstvo vanjske trgovine i eko-nomskih odnosa nadle`no je za: „definiranje politike,osnovnih principa, koordiniranje djelatnosti i uskla|i-vanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija name|unarodnom planu na podru~ju: poljoprivrede,energetike, za{tite okoli{a, razvoja i kori{tenja priro-dnih resursa, turizma.“ (~l. 9).

U poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, 1998. godinese okoli{noj legislativi posve}uje pa`nja i donoseprvi zakoni u ovoj oblasti. Te zakone, zamijenili su

me|usobno uskla|eni zakoni 2002. i 2003. godine,ura|eni u sklopu CARDS3 projekata Evropske unije.Taj set zakona (Zakon o za{titi okoli{a, Zakon o za-{titi zraka, Zakon o upravljanju otpadom, Zakon o za-{titi prirode, Zakon o za{titi voda, Zakon o fondu zaza{titu okoli{a), uskla|en je do odre|ene mjere saevropskim normama u datim oblastima. U 2006. go-dini, po dva entitetska zakona (o vodama i za{titi vo-da iz 1998. i 2002./2003.), zamijenili su jedinstveni,opet me|usobno sli~ni zakoni o vodama. I ti su za-koni ra|eni u sklopu projekta Evropske unije. Po-hvalno je {to oba entitetska zakona o vodama uklju-~uju aspekte i upravljanja i za{tite te su u najve}ojmogu}oj mjeri uskla|eni sa Okvirnom direktivom zavode Evropske unije.

43VODA I MI BROJ 55

Deponija sme}a kod Kaknja. Foto: M.Us~upli}

3 Community Assistance for Reconstruction Developmentand Stabilisation – CARDS- Glavni finansijski instrumentpomo}i EZ-e zemljama Zapadnog Balkana za rekonstruk-ciju, razvoj i stabilizaciju

Rekonstrukcija vodopada rijeke Plive u Jajcu zapo~eta je 1997. godine.

Foto: Zoran Mila{inovi}

Page 44: SADR@AJ - voda.ba

Danas je situacija ne{to bolja i usvojen je ve}ibroj podzakonskih akata. Pored toga, jedan od veli-kih problema okoli{nog zakonodavstva u BiH jestenedostatak provedbenih propisa, podzakonskih aka-ta kojima bi se trebalo „operacionalizirati“ ono {to jezacrtano u datim zakonima. Pored toga, sektoru oko-li{a, na entitetskom i dr`avnom nivou, nedostaje ve-liki broj stru~njaka u oblasti, kao {to se vidi na grafi-~kom prikazu ni`e u tekstu. Oblast okoli{a je izuze-tno dinami~na sama po sebi, a sadr`i pregr{t podo-blasti za koje su Bosni i Hercegovini potrebni pre-dmetni stru~njaci.

A za{to nemamo (okvirni) zakon o okoli{u nadr`avnom nivou? Nacrt Sporazuma o stabilizaciji ipridru`ivanju, o kojem BiH ve} predugo pregovarasa Evropskom unijom, vrlo uop{teno govori o obave-zama u oblasti okoli{a, nagla{avaju}i „zaustavljanjedegradacije zemlji{ta, pobolj{avanje stanja okoli{a,saradnju upravnih struktura u uskla|ivanju zakono-davstva sa acquis communitaireom...“ itd. Me|utim,

44VODA I MI BROJ 55

Sa`etak stanja primjene podzakonskih akata koji se odnose na okoli{ na nivou entiteta (do 01. 03. 2005.)

Izvor: Funkcionalni pregled sektora okoli{a u BiH, 2005.g.

* Marta 2006. godine, Zakonom o izmjenama i dopunama Za-kona o federalnim ministarstvima i drugim tijelima federalneuprave, uspostavljeno je Ministarstvo okoli{a i turizma FBiH

Pra{uma Peru}ica – jedno od mnogobrojnih prirodnih blaga BiH

Foto: M. Us~upli}

Page 45: SADR@AJ - voda.ba

dokument Evropskog partnerstva koji je Bosna i Her-cegovina potpisala 2005. godine izri~ito zahtijeva do-no{enje dr`avnog zakona o okoli{u i uspostavljanjedr`avne agencije za za{titu okoli{a.

Unutar ministarstva vanjske trgovine i ekonom-skih odnosa postoji i Odjel za okoli{ koji je vi{e putapokretao inicijativu izrade zakona o okoli{u na dr`a-vnom nivou, me|utim do danas bezuspje{no. Ipak,ima malo prostora za optimizam. Odjel za okoli{ ne-davno je ponovo pokrenuo takvu inicijativu. Uz grantEvropske komisije i pomo} doma}ih i stranih stru~-njaka, nadati se je da }e ovaj puta u toj namjeri i us-pjeti. Na`alost, me|u predstavnicima nadle`nih mi-nistarstava nema dogovora ni o osnovanosti takvogzakona (zbog ustavnih nadle`nosti), te da li je potre-bno nadle`nosti budu}e agencije definirati zasebnimzakonom, u kakvom }e obliku ona postojati, pa svedo onoga gdje }e biti sjedi{te agencije. Pozitivno jeto {to se svi ipak sla`u oko nadle`nosti budu}eagencije, koje bi izme|u ostalog trebale uklju~ivati:pra}enje okoli{a i podno{enje izvje{taja Evropskojagenciji za okoli{, te djelovanje u svojstvu tehni~kogservisa upravi po pitanju okoli{a. Primjera radi, su-sjedna Hrvatska uspostavu iste te agencije reguliralaje uredbom, a ne zasebnim zakonom.

Za sada, Bosna i Hercegovina ima Nacionalniakcioni plan za okoli{ (usvojen na entitetskom nivou2003. godine) i Srednjoro~nu razvojnu strategiju ukojoj okoli{ ima posebno mjesto, a koja obuhvataperiod od 2004. do 2007. godine. Nadati se je da }eplanirani Dr`avni plan razvoja (National DevelopmentPlan) adekvatno obraditi ovu problematiku. Isto tako,u maju ove godine, po~eo je rad na izradi Strategijeza{tite okoli{a FBiH. Kona~an dokument trebao bibiti objavljen krajem godine.

Tro{kovi i beneficije pravnog uskla|i-vanja i provedbe okoli{nog acquiscommunautairea (pravnog naslije|a)Bosna i Hercegovina danas je u fazi takozvane

dobrovoljne harmonizacije zakonskih propisa. Se-ktor za harmonizaciju pravnog sistema Direkcije zaevropske integracije koordinira i poma`e institucija-ma BiH pri uskla|ivanju doma}eg zakonodavstva sevropskim pravnim naslije|em. Vije}e ministara BiH2003. godine usvojilo je odluku prema kojoj Direkci-ja u ovom procesu koristi instrumente Uporednogprikaza i Izjave o uskla|enosti. Isto tako, objavljivanjePriru~nika za uskla|ivanje propisa BiH sa propisimaEU kao i redovne obuke dr`avnih slu`benika zadu`e-nih za izradu propisa doprinosi {to ve}em stepenuuskla|enosti doma}e legislative. Radi se i na izradiStrategije prevo|enja acquisa, i tu (}e) se Bosna iHercegovina suo~ava(ti) sa dodatnim problemima izo~iglednih razloga.

Nije ni tajna da je uskla|ivanje doma}eg zako-nodavstva sa evropskim standardima u okoli{u naj-skuplji segment ~lanstva u Evropskoj uniji, ali su ko-risti za cijelo dru{tvo neuporedivo ve}e. U julu 2001.godine, procjenjeno je da godi{nja vrijednost potpu-ne implementacije evropskih standarda u tada{njimzemljama kandidatima za ~lanstvo iznosi od 12,5 do69 milijardi eura.

U pogledu pitanja obaveznog pribli`avanja i us-kla|ivanja doma}eg zakonodavstva sa evropskompravnom ste~evinom, zanimljiva je i publikacija, ta-~nije vodi~ (Convergence with EU Environmental Le-gislation in Eastern Europe, Caucasus and CentralAsia: a Guide) koji je Evropska komisija objavila2003. godine s namjerom prikazivanja druga~ijegpristupa ovom pitanju. Za razliku od tipi~nog postup-ka pribli`avanja (eng. approximation), koji podrazu-mijeva transponiranje, provedbu i mogu}nost san-kcioniranja zbog neprovedbe), proces konvergenci-je u stvari zna~i pribli`avanje dva pravna sistema. Pri-bli`avanje se ogleda u tome da su glavni principi je-dnog pravnog sistema odra`eni u drugom, pritomvode}i ra~una o specifi~nostima drugog, a bez usva-janja potpuno istih uslova.

Jo{ jedan izvje{aj (Compliance Costing for Ap-proximation of EU Environmental Legislation in theCEEC), koji je Komisija naru~ila i koji je prezentiran1997. godine, prikazuje da ukupni tro{kovi imple-mentacije evropskog okoli{nog acquisa u zemljamaCentralne i Isto~ne Evrope iznose 100-120 milijardieura. Procjenjeno je da }e novih deset ~lanicaEvropske unije 2004. godine biti potrebno 50-80 mi-lijardi eura da provedu okoli{ni acquis. Samo }e im-plementacija Direktive o tretmanu urbanih otpadnihvoda zahtijevati ulaganja od oko 15 milijardi eura. Zapotpunu provedbu evropskih okoli{nih standarda,nove zemlje ~lanice morat }e sljede}ih godina odva-jati 2-3% bruto doma}eg proizvoda.

Me|utim, utje{no je da se, po pridru`ivanju, po-mo} Evropske unije novim ~lanicama utrostru~ujekroz takozvane strukturalne i kohezijske fondove. Dokraja 2006. godine, nove zemlje ~lanice na taj na~intrebale su dobiti nekih 8 milijardi eura, {to je vi{e od10% ukupnog iznosa potrebnih investicija.

Zaklju~akKad god je evropska okoli{na legislativa konkre-

tna, jasna i zasnovana na ciljevima, ona predstavljapokreta~ku snagu iza stvarnih promjena. Nije tajnada je stopa provedbe najva`nijih evropskih okoli{nihdirektiva na vrlo niskom nivou. Evropski sud pravdesve se ~e{}e bavi okoli{nim sporovima. Pritom, pro-cesuiranje `albi gra|ana ili gra|anskih ekolo{kihudru`enja prili~no potraje, a nanesena {teta se ~es-to, u me|uvremenu, ne mo`e ukloniti ili ispraviti.

Standardi ekolo{ke kvalitete i grani~ne vrije-dnosti emisija predstavljaju pokazatelje koji se mogu

45VODA I MI BROJ 55

Page 46: SADR@AJ - voda.ba

kvantificirati. Mogu nam pomo}i u sagledavanju sta-nja okoli{a i njegovog unaprije|enja. Program Natu-ra 2000 {ansa je za spas evropskog biodiverziteta.Sigurno je da }e se i u budu}nosti, svijet a i Evrop-ska unija sve vi{e baviti problemom globalnog zagri-javanja. U segmentu za{tite voda, zadani cilj ostvare-nja „dobrog ekolo{kog statusa“ voda u EU do 2015.godine nekako se ~ini nejasnim. U Uniji danas nemaciljeva za za{titu tla i prirodnih resursa. Mo`emo re}ida dobro utvr|ena politika upravljanja otpadom uneku ruku nadokna|uje taj nedostatak. S regulator-nog aspekta, postavlja se pitanje stru~nosti ni`ih ni-voa za rje{avanje okoli{nih problema, s obzirom natrend delegiranja ovlasti u okoli{noj politici na ni`eadministrativne nivoe (na~elo supsidijarnosti).

Bosni i Hercegovini predstoji dug put ka prihva-tanju, usvajanju i provedbi savremenih evropskihekolo{kih standarda u praksi. Sigurno je i to da sedragocjeno prirodno blago Bosne i Hercegovine nemo`e samo sa~uvati kvalitetnim, preciznim i jasnimzakonima ve} je za to potrebna i razvijena ekolo{kasvijest i odgovornost i vlasti i gra|ana i poslovnogsektora.

Literatura:DiMento, F.C. Joseph. The Global Environment and

International Law. Austin: University of TexasPress, 2003.

Carter, Neil. The Politics of the Environment: Ideas, Ac-tivism, Policy. Cambridge: University press, 2001

EU Environmental Policies: A short history of the po-licy strategies.” European Union EnvironmentalPolicy Handbook: A Critical Analysis of EU Envi-ronmental Legislation. Ed. Scheuer, Stefan.Utrecht: International Books, 2005

Odluka o procedurama u uskla|ivanju zakonodavstvaBiH sa acquis communitaireom (Slu`beni list BiHbr. 44/2003)

Convergence with EU Environmental Legislation inEastern Europe, Caucasus and Central Asia: aGuide, European Commission, 2003 (available athttp://ec.europa.eu/environment/enlarg/pdf/con-vergence_guide_en.pdf).

Administrative Capacity for Implementation and En-forcement of EU Environmental Policy in the 13Candidate Countries, available at:ht tp:/ /www.europa.eu. int/comm/environ-ment/enlarg/pdf/administrative_capacity.pdf

Funkcionalni pregled sektora okoli{a u BiH, Agricon-sulting S.p.A, 2005

Regional Environment Center. www. rec.orgEuropean Commission, Q&A on Enlargement and

Environment, 2004http://www.answers.com/topic/alkali-act-1863

Federalno ministarstvo okoli{a i turizma:http://www.fmoit.gov.ba/FMOiT/propisi_fbih.htm

Narodna skup{tina Republike Srpske: www.narodnaskupstinars.net

46VODA I MI BROJ 55

I ovo je na{i ruku “djelo” - snimljeno u D. Vi{}i kod @ivinica na rijeci Oskovi

Foto: M. Lon~arevi}

Page 47: SADR@AJ - voda.ba

~uvenom romanu “Na Drini }uprija” bo-sanskohercegova~ki nobelovac Ivo Andri}zapisao je kako u Vi{egradu Drina izbija ci-jelom te`inom svoje vodene mase, zelene

i zapjenjene, i kako iz prividno zatvorenog sklopacrnih i strmih planina stoji skladno srezani most odkamena, sa jedanaest lukova {irokog raspona. Ro-man je ispleo pri~u o Vi{egradu, }upriji i ljudima uovoj bosanskoj kasabi. “@ivot je neshvatljivo ~udo,jer se neprestano tro{i i osipa, a ipak traje i stoji~vrsto, kao na Drini }uprija”!, ka`e Andri} u svom re-mek-djelu... Kao da se `ivot iz romana preselio u baj-ku: ljeta 2007., ta ista vi{egradska }uprija, zadu`binaMehmed - pa{e Sokolovi}a upisana je na listu svjet-ske ba{tine UNESCO-a. Vijest je obi{la zemaljskukuglu 28. juna 2007., nakon 31. sjednice Komiteta zasvjetsku ba{tinu UNESCO-a, odr`ane u Christchur-chu (Krister~ar~) na Novom Zelandu. - Ovaj mostima jedinstvene proporcije elegancije i monumental-ne gradnje i predstavlja svjedo~anstvo uzvi{enostitog arhitektonskog stila - stoji u obrazlo`enju odlukeUNESCO-a, te se navodi da je ovaj, 180 metara dugmost, izniman primjer klasi~ne otomanske arhitektu-re. I tako je Ivo Andri} za roman „Na Drini }uprija“dobio Nobelovu nagradu, a BiH nakon Starog mos-ta u Mostaru jo{ jedan most i spomenik na UNESCO-ovom popisu.

Uz Vi{egradski most, na UNESCO-vu listu uvr-{teni su jo{ {vicarski vinogradi Lavauxa ~iji korijeni

se`u u 11. stolje}e, Kanal Rideau, vodeni put iz 19.stolje}a koji pokriva 202 kilometra rijeka Rideau i Ca-taraqui, povijesno sredi{te francuskog grada Bor-deaux, te stari grad Krf na istoimenom otoku. Ina~e,nominaciju za Vi{egradski most Komisija za o~uva-nje nacionalnih spomenika BiH podnijela je 18. ja-nuara 2006., a podru~je Starog mosta u Mostaru naListu svjetske ba{tine uvr{teno je godinu dana rani-je, odnosno, 2005. godine. Uvr{tavanjem na Listu,most Mehmed-pa{e Sokolovi}a drugi je spomenik izBiH, nakon Starog mosta u Mostaru, koji je uvr{tenna Listu svjetske ba{tine. ]uprija upisana na Listusvjetske ba{tine, odmah je svrstana u stotinu naju-gro`enijih spomenika na tom spisku.

Na zasjedanju Komiteta, Bosnu i Hercegovinupredstavljale su ~lanica Komisije za o~uvanje naci-onalnih spomenika u BiH i koordinatorica projektanominacije vi{egradske }uprije Amra Had`imuhame-

MOST U VI[EGRADUNA LISTI UNESCO-aUvr{tavanjem na listu svjetske ba{tine UNESCO-a, prakti~no je dosanjan san ktitora vi{egradske }uprije Mehmed-pa{e Sokolovi}a,njenog neimara Mimara Kod`e Sinana, te proslavljenog knji`evnika i nobelovca Ive Andri}a o svevremenosti i neuni{tivosti zdanja gra|enog izme|u 1511. i 1577. godine s ciljem da bude most izme|u ljudi i civilizacija

47VODA I MI BROJ 55

U

AMIRA PE]ANAC

Vijesti i zanimljivosti

Nakon Starog mosta u Mostaru, most Mehmed-pa{eSokolovi}a drugi je spomenik iz BiH uvr{ten na Listusvjetske ba{tine. Uz vi{egradski most na UNESCO-vu listu ove godine uvr{teni su jo{ {vicarski vinogra-di Lavauxa ~iji korijeni se`u u 11. stolje}e, Kanal Ri-deau, vodeni put iz 19. stolje}a koji pokriva 202 kilo-metra rijeka Rideau i Cataraqui, povijesno sredi{tefrancuskog grada Bordeaux, te stari grad Krf na isto-imenom otoku.

Stariji natpis sa mosta

Page 48: SADR@AJ - voda.ba

dovi}, veleposlanica BiH pri UNESCO-u u Parizu @e-ljana Zovko i vr{iteljica du`nosti sekretara Dr`avneKomisije za saradnju s UNESCO Biljana Guti} - Bje-lica.

Na upit kakva je procedura da se uop}e nekispomenik kandidira i potom na|e na tom presti`nompopisu, kakve su potom obaveze za dr`avu i lokalnuzajednicu i {ta se dobiva statusom spomenika koji jepod za{titom UNESCO-a, veleposlanica BiH priUNESCO-u u Parizu @eljana Zovko izjavila je: - Sanovoupisanim spomenicima popis spomenika svjet-ske ba{tine sastoji se od 851 spomenika, od kojihje 660 kulturnih, 166 prirodnih i 25 mje{anih spome-nika. Procedura upisa spomenika na taj presti`ni po-pis je takva da zemlja potpisnica Konvencije o svjet-skoj ba{tini mo`e ulo`iti prijedlog o upisu dobra kojise nalazi na njenom prostoru na Listu svjetske ba{ti-ne. Prvi korak je napraviti inventar najva`nijih priro-dnih i kulturnih dobar. Zovko je pojasnila da su dvabh. spomenika na popisu Svjetske ba{tine bh. zlatnaba{tina, „kao hoteli s pet zvjezdica u svjetskim okvi-rima spomenika“. - Njih je te{ko ste}i, ali lako izgubi-ti zbog presti`a i izuzetnih kriterija koji zahtijevaju ka-ko bi se o~uvali. Op}ini i regiji to donosi svjetski pu-blicitet, pove}anje kvalitetnog turizma za 20 do 30posto, a od dr`ave zahtijeva izuzetnu pa`nju i koor-dinaciju po svim pitanjima, te pomo} lokalnoj zaje-dnici u kojoj se spomenik nalazi.

Da bi se na{li na Listi svjetske ba{tine, spomeni-ci moraju imati izuzetnu univerzalnu vrijednost i za-dovoljiti najmanje jedan od deset kriterija izbora. Kri-teriji sadr`ani u pravilniku rada Odbora regularno surevidirani od strane Odbora, me|udr`avnog tijelasastavljenog od predstavnika dvadeset i jedne ze-mlje ~lanice UNESCO-a. One su potpisnice Konven-cije i izabrane od strane Generalne skup{tine namandat od {est godina.

Odbor odlu~uje je li spomenik prihva}en zaupis, mo`e odlo`iti nominaciju na dalju doradu uz

tra`enje daljnjih informacija i odbaciti nominaciju.Tako|er, Odbor razmatra izvje{}a o stanju o~uvanjaupisanih spomenika i tra`i od zemlje mjere za o~uva-nje. U slu~aju nepo{tovanja tih mjera, Odbor odlu~u-je o upisu na popis ugro`enih spomenika i, u kraj-njem slu~aju, o skidanju s liste. Prema rije~ima vele-poslanice Zovko, slu~aj mosta Mehmed - pa{e Soko-lovi}a bio je kompliciraniji od Mostara zbog preporu-ke ICOMOS-a o odlaganju dosjea do dopune mjerao~uvanja spomenika. - Izaslanstvo BiH uspjelo jeuvjeriti Odbor da je dr`ava poduzela i poduzima svepotrebne mjere kako bi se spomenik o~uvao. Kon-kretno, u ovom slu~aju za vrlo kratak period poka-zano je kako postoji dobra prekograni~na suradnja uo~uvanju ovog spomenika, te spremnost op}ine idr`ave da sve potrebne mjere donese u cilju za{titeovog spomenika. Rad na reguliranju problema o~u-vanja prvog upisanog spomenika BiH Starog mostai starog grada u Mostaru i suradnja svih dr`avnih in-stitucija na ovom slu~aju pokazala je Odboru kakoBiH dr`i do svojih spomenika i koristi sva raspolo`i-va sredstva da ih za{titi. Misija izaslanstva je to pre-nijela ~lanovima Odbora te zatra`ila njihovu potporuza trenutni upis novog spomenika. Zadatak je biouvjeriti ~lanove Komiteta o dobrim stranama upisa zazemlju i lokalnu zajednicu u reguliranju za{tite spo-menika i pedago{kom utjecaju na ostale op}ine ko-je ovim primjerom i porastom turizma koji je izuzetnozna~ajan nakon ovog upisa preslikavaju i usvajajusli~ne mjere za{tite. Zadatak je bio te`i samim tim{to se Svjetska lista spomenika svake godine sve vi-{e su`ava, a kriteriji za upis postaju stro`iji. Zemljamora da poka`e da brigom o ve} upisanim spome-nicima na odgovaraju}i na~in skrbi za postoje}e itako opravda upis novih, te da besprijekorno sa~ininominiraju}i dosje koji }e biti podr`an od strane cije-le lokalne zajednice i svih nadle`nih dr`avnih tijela.

Upis spomenika ne zna~i ograni~avanje razvojaop}ine niti zaustavljanje razvoja u blizini spomenika.Naprotiv, ono zna~i da sav razvoj oko spomenikamora biti u skladu s pravilima postavljenim premaKonvenciji za Svjetsku ba{tinu i prilago|en izgledu iprirodi spomenika kako se ne bi ugrozila njegovauniverzalna vrijednost.

Most u Vi{egradu nastao je kao zajedni~ko dje-lo dva genija - velikog vezira Osmanskog carstvaMehmed-pa{e Sokolovi}a i glavnog arhitekte Car-stva Mimara Kod`e Sinana, porijeklom iz Anadolijekoji je slu`io tri sultana. Mehmed-pa{a ro|en je napodru~ju Vi{egrada kao kr{}anin Bajica Sokolovi}.Kao dijete regrutiran je u elitni janji~arski korpus,gdje se vr{ila selekcija dje~aka prema njihovim sklo-nostima. Svojim talentom i zaslugama Bajica, kojinakon prelaska na islam postaje Mehmed, dolazi napolo`aj velikog vezira - najvi{i mogu}i polo`aj uupravnoj strukturi Carstva. Veliki vezir, Mehmed-pa-{a, 1571. godine nare|uje da se u njegovom ro-

48VODA I MI BROJ 55

Most u Vi{egradu 1900. godine

Page 49: SADR@AJ - voda.ba

dnom Vi{egradu, na strate{ki va`nom mjestu na pu-tu iz Istanbula za Bosnu (tzv. Carigradska d`ada), sa-gradi ‘’most kojem ravna nema’’. Radovi su trajali do1577. godine, a kao rezultat nastao je most koji le`ina devet velikih kamenih stubova. Dio mosta prekorijeke ~ini 11 lu~nih otvora, od kojih je krajnji na de-snoj obali oslonjen na dva podzida. ]uprija je svije-tom pronijela i ime Vi{egrada, grada koji se kao je-dno od nastarijih naseljenih mjesta u dana{njoj BiHprvi put pominje krajem 14. stolje}a. Grad je bio ut-vr|enje na bre`uljku koje je kontroliralo karavanskiput izme|u Dubrovnika i Srbije i pravac ka Carigra-du. Nedaleko od grada ~uvenog po }upriji na Drininalazi se „Stara Banja“. Za termalne vode kojima jebogato ovo podru~je, znalo se davno prije po~etkagradnje }uprije, ali su ponovo otkrivene kada su za-po~eti radovi. Naime, radnici koji su kopali kamenprimijetili su termalne izvore U to doba napravljenasu i dva turska kupatila, pa su radnici na }upriji bili iprvi „turisti“ koji su isku{ali ljekovita svojstva termal-ne vode. Prije petnaestak godina ona su potvr|ena inau~nim analizama. Na ovom mjestu, u {umovitompredjelu, {est kilometara od grada izgra|en je hotel„Vilina vlas“.

Historijat Most je izgra|en u periodu od 1571. do 1577.

godine, na mjestu gdje je put povezivao Bosnu saCarigradom, iznad rijeke Drine (tzv. “Carigradskad`ada”). Izgradnja mosta povjerena je najve}em tur-skom graditelju, Kod`a Mimar Sinanu, dvorskom ar-hitekti i vrhovnom graditelju Carstva, jednom od naj-ve}ih arhitekata svijeta. HIstorija ka`e da su pod nje-govim nadzorom stotine neimara most gradile {estgodina, ali i da ga je pretekla smrt, pa nije stigao davidi “jedinstvenu gra|evinu i nenadma{nu }upriju,koja je zauzdala krivu Drinu”. Most je zadu`bina jeMehmed-pa{e Sokolovi}a, velikog vezira trojice sul-tana (1565.-1579. godine) - Sulejmana Veli~anstve-nog, Selima II i Murata III. Ostalo je u analima da jepopravljan oko 1664. godine, zatim 1875., 1911. i1939., te 1940. godine. Pri povla~enju Austrijanaca izVi{egrada, 1914. godine, razoreno je jedno okno, asljede}e godine srpska vojska prilikom napu{tanjaVi{egrada razorila je jo{ jedno. Takvo stanje mostase zadr`alo do 1939. godine, kada je vra}en u pre-|a{nje. Od 1915. do 1939. godine na poru{enom di-jelu mosta stajala je `eljezna konstrukcija preko koje

49VODA I MI BROJ 55

Page 50: SADR@AJ - voda.ba

se odvijao saobra}aj. Prilikom povla~enja Nijemacau oktobru 1943. godine i taj je dio razoren. Sredinamosta, nazvana kapija-sofa, bila je pro{irena i ubrzoje postala popularno sastajali{te ljudi iz Vi{egrada iokoline.

Sa arhitektonske strane, most od postanka plije-ni pa`nju svijeta. Sa 11 lu~nih otvora, najmanjeg ra-spona 5,20 metara, a najve}eg 14,80 metara, mostle`i na devet kamenih stubova {irine 3,5 do ~etiri me-tra i du`ine oko 11,5 metara. Kamen za zidanje mos-ta poti~e iz mesta Banja, oko pet kilometara niz de-snu obalu reke Drine. Prelijepa gra|evina sa 11 luko-va sa blagim usponom prema sredini i silaznom ram-pom na lijevoj obali. Iznad lukova ~itavom du`inommosta prote`e se profilisani vijenac iznad koga jeograda mosta. Ukupne du`ine od 179.44m, visinenad normalnim vodostajem rijeke 15,40 m i {irinomkolovoza od 6 metara. Most je gra|en od kamena,sedre koji je dovezen iz Majdana kod Vi{egradskebanje. Iznad {estog stuba nalaze se sa obje stranepro{irenja. Sa desne strane je kameni zid u koji suugra|ene dvije plo~e sa natpisom. Gornji stariji napisje ispisan 1571/72. godine, a donji 1577/78. godine.Na prilaznoj rampi lijeve obale nalaze se tri otvorazavr{ena prolomljenim lukovima. Na sredini mosta,preko puta sofe je ugra|ena kamena plo~a na kojojsu na arapskom pismu pisani stihovi pjesnika Niha-dija o tvorcu ove ~uvene gra|evine. Sam projektdjelo ~uvenog arhitekte Mimare Sinana, ovim upi-som se pridru`io njegovim ostalim projektima uvr{te-nim na Listu svjetske ba{tine UNESCO-a (WORLDHERITAGE list). Most je projektovan tako da mu niveliki povodanj iz 1896. godine, kada je nabujala ma-tica rijeke Drine preplavila za vi{e od jednoga metracijelu gra|evinu, nije mogao na{koditi.

Turski grant za obnovu }uprijeNa~elnik op}ine Vi{egrad Miladin Mili}evi} i dire-

ktor Odjeljenja za tehni~ku saradnju turske agencije“TIKA” Selda Ozdenoglu nedavno su u Vi{egradu, uokviru me|unarodnog seminara o upravljanju dobri-ma sa Liste svjetskog naslje|a, potpisali protokol osaradnji i kompletnoj rekonstrukciji i sanaciji mostaMehmed-pa{e Sokolovi}a. Rekonstrukciju }uprije naDrini u iznosu od oko pet miliona eura finansira}eVlada Republike Turske, a obnova, kako se o~ekuje,po~inje jo{ ovog ljeta. ^lanica Komisije za o~uvanjenacionalnih spomenika BiH i koordinatorica za nomi-naciju vi{egradske }uprije Amra Had`imuhamedovi}na ovom skupu naglasila je veliku obavezu da sezna~ajna kulturna dobra, kakav je stari most u Mos-taru i vi{egradska }uprija na Drini, moraju dodatno{tititi jer su ona i svjetsko blago. Britanski novinar ipublicista John Bell pledirao je na dodatnoj pa`nji lo-kalnih i dr`avnih vlasti, te UNESCO-a na za{titi iodr`avanju svjetske ba{tine. S neskrivenim odu{ev-ljenjem zbog uvr{tavanja vi{egradske }uprije na listusvjetske ba{tine UNESCO-a, na~elnik op}ine Vi{e-

50VODA I MI BROJ 55

Vi{egradska }uprija na Drini je mnogo ve}a i za ekonomsku povijest zna~ajnija. ^uveni most na Nere-tvi u Mostaru vidno je smjeliji u konstrukciji i kao duga, vitak. Most na Trebi{njici u~inio je znatno prohodni-jom jednu od najposje}enijih saobra}ajnica u onda{njoj evropskoj Turskoj, dubrova~ki karavanski put kojije spajao carigradski drum sa jadranskim primorjem. U ~asu kad je most zavr{en, pred njega je s drugestrane rijeke kad se ide iz Dubrovnika, osvanuo karavan saraj. Jedanaestog marta 1574. godine putovalismo skoro cijelog dana pje{ke zbog vrletnog puta, pa dosta kasno stigosmo u Trebinje, nazvano tako porijeci istog imena koja tu proti~e i na kojoj se nalazi kameni most, s druge strane ima karavan saraj pokri-ven s olovom, koji je sagradio Mehmed-pa{a Sokolovi} sultan, da bi naveo prolaznike da se pomole Boguza njegovog sina.

Mehmed-pa{a Sokolovi} se obratio svom zavi~aju, jo{ u vrijeme kad je kao mlad dvorjanin, doveo svo-je roditelje i bra}u u Carigrad, preveo ih u Islam i oca D`emaludin Sinan-bega postavio za upravitelja je-dnog od svojih vakufa u Bosni. On se, sumnje nema, prvo sjetio svog sela Sokolovi}a, gdje je sagradiod`amiju, mekteb, musafirhanu, imaret, vodovod i ~esmu. D`amija je stradala u Prvom srpskom ustanku1806. godine. Prema jednom aktu vi{egradskog kadije, koji je upu}en bosanskom veziru Ibrahim Hilmi-pa-{i, ustanici su sa ove d`amije i drugih Mehmed-pa{inih zadu`bina u selu Sokolovi}ima skinuli {esdesetaktovara (kosijskih) olova i otjerali ih u (maj~icu) Srbiju. Od musafirhane gdje su besplatno kona~ili putnici-namjernici jo{ su se potkraj pro{log stolje}a vidjele ru{evine. Ostaci vodovoda jo{ du`e su svjedo~ili da jeto bilo rijetko tehni~ko djelo u gra|evinarstvu ove vrste. (^asopis Most)

Page 51: SADR@AJ - voda.ba

grad Miladin Mili}evi} naglasio je da je ovo kruna vi-{egodi{njih napora lokalne vlasti, u koordinaciji saKomisijom za o~uvanje spomenika kulture u BiH iKomisijom za o~uvanje kulturno - istorijskog naslje-|a RS”. - Nakon slavlja, {to prije }emo krenuti u veli-ke poslove restauracije i za{tite na{e }uprije, u ~emuimamo veliku podr{ku turske Vlade - naglasio je Mi-li}evi}. Predsjednik Skup{tine op}ine Vi{egrad Re-d`ep Jela~i} rekao je da se isplatila dvadesetogodi{-nja aktivnost, intenzivirana posljednjih pet godina.Komentiraju}i ovu izvanrednu vijest, direktorica Tu-risti~ke organizacije Vi{egrad Olivera Todorovi} izja-vila je da je ovo i velika obaveza i neodlo`na zada}ada se {to prije sa~ini kvalitetna strategija intenzivni-jeg turisti~kog razvoja.

Simbol ljepote i stradanjaVi{egrad je u junu ove godine posjetio i ~lan

Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i}, zajedno sa ~lano-vima diplomatskog kora u BiH i predstavnicima Ko-misije za za{titu nacionalnih spomenika BiH.

- Ovaj most bio je svjedokom mra~ne strane ljud-skog uma, ili preciznije neljudskog bezumlja, a ovupriliku koristim da zamolim porodice `rtava za ra-zumijevanje i za podr{ku uvr{tavanju ovog mostana listu svjetske ba{tine. To }e, istovremeno, biti ijedna vrsta spomenika i podsje}anje na njihovumuku, patnje i stradanja, kao i stradanja njihovihnajbli`ih - rekao je Kom{i}, naglasiv{i da most Me-hmed-pa{e Sokolovi}a svjedo~i o vrhuncu ljudskihdostignu}a i pomr~ini ljudskih padova.

- Most Mehmed-pa{e Sokolovi}a - na Drini ]uprija -kao ni jedno sli~no mjesto na svijetu, svjedo~i svo-jom ljepotom o vrhuncima ljudskih dostignu}a i naj-dubljem mraku ljudskih padova. Ovaj most, svojomarhitekturom, svojom historijom, i svojim svjedo~e-njem o zlo~inima i patnjama u srcu Evrope na kra-ju dvadesetog stolje}a, ispunjava uvjete da budeprogla{en ba{tinom svijeta.

Prethodno su porodice `rtava nad kojim su na}upriji tokom posljednjeg rata po~injeni zlo~ini izrazi-le ogor~enje zbog nominacije i uvr{tavanja mosta naListu svjetske ba{tine.

]uprija na DriniPo mi{ljenju mnogih, Drina je jedna od najljep{ih

rijeka na Balkanskom poluostrvu, brza i plahovita,~ista i bistra, bogata, mo}na i dare`ljiva. Ljepota Dri-ne nije samo u njenoj vodi, ve} i u pejza`ima koji jeokru`uju. Duboki kanjoni i tjesnaci, neprohodne {u-me, zapjenu{ane rje~ice koje joj hrle, stropo{tavaju-}i se preko visokih vodopada, sela razbacana poplaninskim stranama i stara utvr|enja koja se ogle-daju u rijeci - sve je to Drina, jedinstvena i neponov-ljiva.

Drina nastaje spajanjem dviju crnogorskih rijekaTare i Pive, koje se sastaju kod [}epan Polja na na-dmorskoj visini 434 m n.m. U Savu se ulijeva kod Ra-~e na 78 m n.m., daju}i joj prosje~no 395m3 vode usekundi. Te~e u du`ini do 345 km, uglavnom u meri-dijanskom pravcu od juga ka sjeveru, od ~ega 220km predstavlja granicu Srbije i Bosne i Hercegovine.Sliv Drine obuhvata 19.226 km2, od ~ega 7.228 km2

u Bosni Hercegovini. Republici Srpskoj pripada6.391 km2 sliva, a FBiH 837 km2.

Prema prirodnim odlikama, u slivu rijeke Drinemogu se izdvojiti ~etiri cjeline. Prva obuhvata izvori-{te Drine, tj. slivove Pive i Tare. Drugu cjelinu sa~inja-va sliv gornjeg toka Drine izme|u [}epan Polja i Vi-{egrada du`ine 92 km. Tre}u ~ini porje~je koje seodvodnjava u Drinu izme|u Vi{egrada i Zvornika.^etvrtu, ujedno i najmanju cjelinu predstavlja sliv do-njeg toka Drine nizvodno od Zvornika u du`ini od 91km. Prosje~na nadmorska visina sliva je 934 m.n.m

Iz knjige u legenduVi{egradska “Na Drini }uprija” sada je i zvani~no

u dru{tvu najznamenitijih gra|evina na planeti. A uhistoriju je u{la pravo iz knji`evnosti. Oko vi{egrad-skog mosta i jedanaest lukova izvijenih nad koritomDrine, ispleo je Ivo Andri} radnju svoje “Na Drini }u-prije”. Poslije Nobelove nagrade, o mostu koji tjerainat vremenu i ljudima, ~ita se na desetinama jezika,na koje je prevedeno remek-djelo. Da nije bilo Andri-}a, ne bi bilo ni pri~e o mostu. A da nije bilo Me-hmed-pa{e Sokolovi}a, ne bi bilo ni mosta! Mnogoje legendi ispletenih oko mosta, a Andri} ih je sve za-bilje`io. Jedna od njih ka`e: - Majstori danju gradili,vila brodarica no}u razgra|ivala, sve dok u stubovenisu uzidali blizance - Stoju i Ostoju! I tako, vi{e od~etiri stolje}a, prepli}u se oko mosta pri~e i legende.A On odolijeva i vremenu i ljudima. Gra|en i razgra-|ivan, plavljen i obnavljan. Naizmjeni~no, poku{ava-li su da ga uni{te i priroda, bijesna jer je ukro}ena, i~ovjek, nezahvalan i nesvjestan njegove vrijednosti.Most je najvi{e o{te}en u pro{lom stolje}u, u Prvomi Drugom svjetskom ratu.. Austrougarska vojska1914. godine sru{ila je dva centralna stuba. U Dru-gom svjetskom ratu ponovo je o{te}en, ali se ipakoporavio. Povla~e}i se sa te{kim naoru`anjem, Ni-jemci, pod komandom generala Eriha fon Lera, mini-rali su ~etiri centralna stuba. Bolovao je most takogodinama, tek 1952. godine vratio je stari sjaj… No,i u miru nije bio po{te|en: 1968. godine, kada je iz-gra|ena hidrocentrala “Bajina Ba{ta”, devet kame-nih stubova zaronilo je pet metara dublje u korito ri-jeke, Drina usporila tok, a mulj i otpad obmotao seoko stubova. I hidrocentrala, “Vi{egrad”, tri kilometrauzvodno od mosta ugrozila je dodatno vreme{nugra|evinu. Vremenom, stubovi su pojedina~no krp-ljeni i lije~eni, ali je do danas }uprija ostala te`ak bo-lesnik.

51VODA I MI BROJ 55

Page 52: SADR@AJ - voda.ba

NJIH NE TREBA ZABORAVITI

rajem pro{le godine po~elo je objavljivanjeserijala tekstova o li~nostima koje su pose-bno zaslu`ne za stvaranje savremene bo-sanskohercegova~ke vodoprivrede.

Prvi napisi bili su posve}eni pionirima ove djela-tnosti, koji su neposredno iza II svjetskog rata i u go-dinama koje su slijedile po~eli koncipirati vizionarskeciljeve njenog razvoja i stvarati osnovne uslove zauspostavu stabilnih temelja tog razvoja..

I ba{ kada smo bili pri kraju tekstova o “starojgardi” i po~eli pripreme za podsje}anje na slijede}ugeneraciju, koja je preuzela glavne obaveze i odgo-vornosti u nadgradnji zdanja BiH vodoprivrede, na-pustio nas je in`. Danilo Risti}, jedan od najzna~ajni-jih predstavnika te generacije.

Slu~aj je htio da neposredan povod za napis oDanilu Risti}u, ba{ sada, bude tu`an opro{taj sa njimpo~etkom jula ove godine. Ali, ako je ve} tako mora-lo biti, onda je to prilika da i na ovaj na~in odamo po-{tu i poka`emo du`no po{tovanje njegovoj li~nosti idjelu.

A rade}i vrijedno, savjesno i odgovorno prakti-~no ~itav svoj radni vijek u vodoprivredi, in`enjer Ris-ti} se, posebno kada je u pitanju nadgradnja vizionar-skog koncepta razvoja vodoprivrede, idealno uklopiou kontinuitet realizacije onoga {to su zapo~eli njego-vi prethodnici ( o kojima smo pisali u prethodnim bro-jevima, op.urednice)i kao takav ostavio iza sebe zais-ta impozantna djela, koja se,i kada bi htjeli, ne moguzaboraviti.

Danilo Risti} je ro-|en u Sarajevu 1929.godine u u~iteljskoj po-rodici i tu je zavr{ioPrvu mu{ku gimnaziju.Na Gra|evinskom fa-kultetu u Beogradu ste-kao je diplomu gra|e-vinskog in`enjera.

Prvo zaposlenjeimao je u Energoinves-tu, gdje je radio sa ista-knutim stru~njacima,kasnije fakultetskm pro-

fesorima u oblasti hidrotehnike, in`enjerima Draga-nom Cari}em i Stjepanom Mikulecom. Vrlo brzo jepre{ao u Poljoprojekt, gdje je vodio hidrogra|evin-sko odjeljenje, a nakon integracije Poljoprojekta saZavodom za vodoprivredu 1967.godine preuzima ru-kovo|enje hidrogra|evinskim sektorom Zavoda.

Uz jedan kra}i period na funkciji direktora Zavo-da i u Radnoj zajednici udru`ene vodoprivrede BiH,te kao savjetnik u Javnom preduze}u za “Vodno po-dru~je slivova rijeke Save” do odlaska u penziju1998. godine, na du`nostima koje su podrazumijeva-le operativan i stru~an anga`man proveo je najve}idio radnog sta`a. To je bio i najplodniji period njego-vog rada i to ne samo zbog njegovog trajanja, negoi zato {to su mu takvi poslovi najbolje odgovarali.

DANILO RISTI]In memoriam(1929. - 2007.)

52VODA I MI BROJ 55

K

AVDO SARI], dipl. in`. poljoprivrede, MILORAD GAKOVI], dipl. in`. gra|.

Iz istorije Vodoprivrede

Page 53: SADR@AJ - voda.ba

Posebno treba ista}i zasluge in`enjera Risti}ana prevazila`enju zastoja u ja~anju Zavoda za vodo-privredu po~etkom 70-tih godina pro{log vijeka, ka-da se u dosta nepovoljnim uslovima obezbje|enjaposlova, dobro osmi{ljenom politikom prijema novih,mla|ih, ali i iskusnijih stru~njaka, kona~no po~eo po-ve}avati broj zaposlenih. Pri tome je dobrim izboromanga`ovanih stru~njaka i uvo|enjem prakse redo-vnog upu}ivanja na specijalizacije i usavr{avanje uinostranstvo, kasnije i na postdiplomske studije u ze-mlji, obezbije|en, uz kvantitet, i kvalitet kadrova, ko-ji }e kasnije postati nosioci zna~ajnih vodoprivrednihprojekata.

Smatra se da je ovo bio po~etak i osnova kasni-jeg intenzivnog i dinami~nog razvoja Zavoda za vo-doprivredu 80-tih godina pro{log vijeka, koji je na`a-lost prekinut ratnim doga|anjima sa po~etka 90– tihgodina .

Brojni su projekti koje je neposredno ili kao kon-sultant timova projektanata i obra|iva~a vodio ili ko-ordinirao in`enjer Risti}. Navedimo samo neke od tihvelikih projekata: Rekonstrukcija nasipa, izgradnja ipoja~anje kapaciteta crpnih stanica u Bosanskoj Po-savini; Studija melioracija u BiH; Projekat ure|enjazemlji{ta u Semberiji (finansirala Svjetska banka);Projekat HE Orlovac sa ure|enjem zemlji{ta u Livanj-skom polju i drugi.

Zna~ajno je njegovo u~e{}e i u projektima kojisu se radili u saradnji sa drugim stru~nim i nau~niminstitucijama iz BiH, u Prostornom planu Republike,vodoprivrednim osnovama, me|urepubli~kim i me-|unarodnim projektima, te u pripremi i realizaciji Sa-vjetovanja o aktuelnim vodoprivrednim problemimau Bosni i Hercegovini, koje je organizovala Akademi-ja nauka i umjetnosti BiH.

U visoko ocijenjenom jugoslovensko-ameri-~kom istra`iva~kom projektu “Vodno bogatstvo i hi-drologija kr{a” imao je zapa`enu ulogu, zahvaljuju}idobrom poznavanju i iskustvu o problemima i feno-menima kr{a.

Uo~avaju}i da se te`i{te vodoprivrednih proble-ma u BiH od odbrane od poplava pro{iruje i na dru-ge oblasti, zalagao se i predlagao da se jo{ ranih 70-ih godina, na republi~kom nivou cjelovito sagledajuproblemi i osnovni pravci rje{avanja, pored meliora-cija, i za oblasti vodosnabdijevanja i za{tite od zaga-|ivanja voda. Tek krajem 80-ih godina, kad su oviproblemi kulminirali , izradom Dugoro~nog progra-ma snabdijevanja pitkom vodom i Plana za{tite vodau BiH, to je i ostvareno.

I ne samo u definisanju state{kih opredjeljenjadjelatnosti bosanskohercegova~ke vodoprivrede iZavoda kao njene nau~no istra`iva~ke i stru~ne or-ganizacije, nego i u ostvarivanju najbolje mogu}e or-

53VODA I MI BROJ 55

Osta}e neizbrisiv trag in`. Risti}a u brizi o na{im vodama

Foto: M. Lon~arevi}

Page 54: SADR@AJ - voda.ba

ganizacione forme i strukture u brojnim reorganizaci-jama, davao je korisne sugestije, koje su uvijek uva-`avane.

Op{te je mi{ljenje u stru~nim krugovima da jeDanilo Risti} bio “spiritus movens” tada{nje vodopri-vrede.

In`enjer Risti} je bio izuzetno temeljit, savjestan,moralan, odgovoran i pedantan ~ovjek i stru~njak, aprojekti koje je vodio bili su razra|eni do perfekcijeod koncepcije rje{enja do najmanjih detalja, u tek-stualnom dijelu jasno obrazlo`eni i obja{njeni takoda se mogu lako razumjeti i prihvatiti. Smatrao je dai najmanji detalj, ako je va`an, zaslu`uje ulaganje ve-likog truda i energije.To je tra`io i od mla|ih saradni-ka, koji su tako prolazili svojevrsnu {kolu, pri ~emu jesvoje veliko znanje i bogato iskustvo prenosio bezikakave zadr{ke. Prema njima se odnosio kao rodi-telj i bri`no ih savjetovao i o korisnim stvarima, kojese nisu ograni~avale na usko stru~ne aspekte proje-kta.

Zbog svoje stru~nosti, bio je cijenjen od svih ko-lega iz cijele tada{nje Jugoslavije, anga`ovan u broj-nim recenzijama studija i velikih projekata, kao i ume|urepubli~kim komisijama i svojim u~e{}em do-prinosio da rje{enja budu na visokom nivou.

Pored svih obaveza, in`enjer Risti} je sara|ivaou stru~nim ~asopisima i objavio vi{e radova u “Gra-|evinar”-u iz Zagreba, “Na{oj vodoprivredi” i “Voda imi” iz Sarajeva, a zapa`ene referate je imao na I i IIkongresu o vodama Jugoslavije, kao i na stru~nimsavjetovanjima povodom Svjetskog dana voda u pe-riod 1996.- 2000. godine.

Ako bi trebalo izdvojiti i ukratko re}i u ~emu jenajve}a zasluga Danila Risti}a u razvoju vidoprivredeBiH, onda bi se morala obuhvatiti najmanje dvaaspekta ili glavna doprinosa u tom smislu.

Prvi je sve ono {to je dao kao u~esnik u projek-tnoj, studijskoj i drugoj stru~noj dokumentaciji i pra-te}oj aktivnosti, bilo kao direktni nosilac projekata ilikao rukovodilac i koordinator radnih timova, kao re-cenzent investiciono- tehni~ke dokumentacije, daklekao vanserijski in`enjer, a uz to i vrstan analiti~ar, vi-zionar i planer.

Drugi zna~ajan doprinos proizi{ao je iz njegoveuloge cijenjenog i uva`avanog konsultanta najodgo-vornijih rukovodilaca svih institucija vodoprivredeBiH o razli~itim problemima i pitanjima, bez obzirakoju je funkciju tada obavljao. Ti prijedlozi ~esto suuvr{tavani u strate{ke odluke i republi~ke program-ske dokumente.

Mo`da se ova dva aspekta najbolje mogu sagle-dati iz njegovog sa`etog zaklju~ka koji je dao na kra-ju svog posljednjeg pisanog referata “Su~eljavanjesa poplavama na kra{kim poljima” prezentiranog nasedmom Savjetovanju povodom Svjetskog dana vo-da u Neumu 2000. godine u kome je na vrlo nada-hnut i izuzetno analiti~an pristup ( a on nije ni znao

druga~ije!), iznio svoje iskustvo i mi{ljenje o ovomvrlo zna~ajnom problemu, te zaklju~io:

“ Na odbrani od poplava na{ih kra{kih polja i nji-hovim ostalim vodoprivrednim problemima, u budu-}nosti }e biti mnogo poslova i te{kih i slo`enih – ali izanimljivih i lijepih.Ako bude stvorena povoljna dru{-tveno-ekonomska klima za ovakve aktivnosti, obez-bje|ena finansijska sredstva, dobra organizacija, ka-drovi – i neophodno znanje – onda treba biti optimis-ta.Svima, koji }e budu}ih decenija raditi na tim po-slovima, treba po`eljeti mnogo sre}e i uspjeha.”

Ovakav njegov pristup iskazan i na kraju radnogvijeka, ne mo`e ostaviti nikakvu dilemu da se radiloo ~ovjeku koji je, gledaju}i uvijek u budu}nost , do-prinosio da se ostvari ne samo visoki nivo koji je bo-sanskohercegova~ka vodoprivreda imala u svojimnajboljim godinama, ve} da se taj trend i nastavi.

Na nama ostaje da se trudimo i nadamo da ne-}emo iznevjeriti ljude kakvi su bili in`. Risti} i njegoviprethodnici, prije svega radi novih mla|ih nara{taja,ali i radi same vodoprivrede Bosne i Hercegovine iuop{te svih nas.

54VODA I MI BROJ 55

Poplave su oduvijek izazov za stru~njake iz oblasti voda

Foto: M. Lon~arevi}

Page 55: SADR@AJ - voda.ba

D`evad [kamo

V O D A

Od izvora Zemljom hodim,potoke i rijeke stvaram,kad mi na put branu staveu jezera se pretvaram.

Morima se ja talasam,okeane silnim ~inim,i u ledu mene imaponajvi{e kad je zima.

Na oblaku nebom plovim,kao ki{a Zemlji padam,ranom zorom budem rosa,ponekad i dugu stvaram.

Najljep{a sam u fontanikad iznad nje slike pravim,poskakuju} sva vesela,`uborom se Suncu javim.

Po meni se la|e voze,u ku}i se samnom mije,kraljica sam ja `ivota,to zna svako ko me pije.

Page 56: SADR@AJ - voda.ba