Savjetodavni Rad s Ovisnicima Konacna Verzija

  • View
    223

  • Download
    0

Embed Size (px)

Text of Savjetodavni Rad s Ovisnicima Konacna Verzija

  • 7/27/2019 Savjetodavni Rad s Ovisnicima Konacna Verzija

    1/28

    Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok Virovitiko-podravske upanije

    Sinia Brlas

    Savjetodavni rad

    s ovisnicima

  • 7/27/2019 Savjetodavni Rad s Ovisnicima Konacna Verzija

    2/28

  • 7/27/2019 Savjetodavni Rad s Ovisnicima Konacna Verzija

    3/28

    Sinia Brlas

    Virovitica, 2011.

    Savjetodavni rads ovisnicima

  • 7/27/2019 Savjetodavni Rad s Ovisnicima Konacna Verzija

    4/28

    2

    CIP zapis dostupan u

    raunalnome katalogu

    Nacionalne i sveuiline

    knjinice u Zagrebu

    pod brojem 760505.

    ISBN 978-953-7756-03-1

    Autor

    Sinia Brlas, prof.

    Nakladnik

    Zavod za javno zdravstvo Sveti Rok

    Virovitiko-podravske upanije

    Lektorica

    Danijela Fabric Fabijanac, prof.

    Tisak

    Grafiti Becker, Virovitica

    Naklada

    300 primjeraka

    Virovitica, 2011.

    Prvo izdanje

    Nijedan dio ove publikacije

    ne smije se umnoavati,

    fotokopirati ni na bilo koji

    nain reproducirati bez

    nakladnikova pismenog

    doputenja.

    Savjetodavni rad

    s ovisnicima

  • 7/27/2019 Savjetodavni Rad s Ovisnicima Konacna Verzija

    5/28

    3

    4

    5

    7

    8

    12

    14

    17

    18

    24

    Odreenje pojma savjetovanja

    Savjetovanje kao vano sredstvou radu s ovisnicima

    Osnovni alati u pruanjusavjetodavne pomoi ovisnicima

    Rad na razvojnim kapacitetima savjetovatelja i ovisnika

    Metodologija savjetodavnograda s ovisnicima

    Tehnike savjetodavnog rada;prikaz modela savjetodavnog rada s ovisnicima

    Pogrjeke i tekoe tijekom savjetodavnog rada

    Vrjednovanje savjetodavnog rada

    Zakljuak

    Sadraj

  • 7/27/2019 Savjetodavni Rad s Ovisnicima Konacna Verzija

    6/28

    4

    Odreenje pojma

    savjetovanja

    Savjetodavni rad s osobama koje imaju problem koji

    zahtjeva savjetodavnu intervenciju polazi od pretpostavke

    da je pojedinac sposoban sudjelovati u jednom takvom

    procesu, dapae pretpostavlja ouvane intrapsihike

    kapacitete koji e mu pomoi suoiti se s problemom. Ono

    to je vrlo esto tekoa u radu s ovisnicima jest injenicada njihovo aktualno psihofiziko stanje, koje je posljedica

    ovisnikog ponaanja, oteava ili onemoguuje njihov

    angaman u smjeru kvalitetnog suoavanja s problemom,

    a jo im manje omoguuje aktivaciju preostalog prostora

    za napredovanjem. Ponekad je tekoa i injenica to se

    u postupcima lijeenja ovisnosti pozornost vrlo esto

    posveuje iskljuivo lijeenju kao medicinskom procesu

    usmjerenom na bolest, a psihoedukacija, rehabilitacija i

    resocijalizacija gotovo jednako esto izostaju to poveava

    rizik neuspjeha u necjelovitom tretmanu ovisnika. Stoga

    u cjelovitom biopsihosocijalnom pristupu razumijevanju

    ovisnosti i tretmanu ovisnika nuna sastavnica lijeenja

    (kakvoga sada poznajemo) mora biti i suportivna savjetodavnaintervencija usmjerena ponovnom osposobljavanju

    (lijeenog) ovisnika za koliko-toliko normalan ivot.

    Vano je odmah na poetku jasno naglasiti kako cilj

    psihologijskog i svakog drugog savjetovanja nije

    lijeenje, ve osposobljavanje pojedinca za samostalno

    suoavanje sa ivotnim problemima i iskoritavanje svih

    svojih potencijala na nain da ublai osobne slabosti

    i razvije svoje snage te u potpunost iskoristi preostali

    prostor za osobnim napredovanjem. Dakle, glavni je cilj

    savjetodavnih intervencija nauiti pojedinca vjetinama

    samopomoi. Bitno je istaknuti kako savjetodavni rad

    nikako ne ukljuuje davanje savjeta, ve je savjetovanjeproblemom pojedinca uvjetovan izbor metoda i tehnika

    kojima se nastoji pomoi pojedincu da doe do cilja, a

    cilj je rjeenje (ili barem smanjenje intenziteta i trajanja)

    problema.

    Savjetodavni postupci usmjereni su, kako koji, aktiviranju,

    reaktiviranju ili mijenjanu ovjekovih psihikih procesa

    (prvenstveno emocija, miljenja i motivacije) i ponaanja,

    pa je stoga savjetovanje nuno psiholoki proces ( jer zadire

    u psihike procese) odnosno psihologijska intervencija (jer

    se u repertoaru intervencija koriste spoznaje i metode

    psihologijske struke). To ne znai da savjetovatelji moraju

    nuno biti psiholozi, ali svakako trebaju dobro vladati

    znanjima o psihikim procesima i vjetinama koje razvija

    psihologijska struka.

  • 7/27/2019 Savjetodavni Rad s Ovisnicima Konacna Verzija

    7/28

    5

    Savjetovanje kao

    vano sredstvo u radu

    s ovisnicima

    Praktiarima koji se diljem svijeta bave savjetodavnim

    radom s ovisnicima jasno je da je ovakav pristup usmjeren

    na osobu, a ne na bolest, jer ovisnik najbolje zna gdje

    ga i koliko boli i titi i on je taj koji e uz strunu pomo

    pronai put izlaska iz problema. Ili nee. U ovome se jasno

    ogleda pristup Carla Rogersa prema kojemu klijent zna

    najbolje. Za pojedine je ovisnike to moda upitna istina,

    ali je vana smjernica slijedei koju savjetovatelj moe

    postii da ovisnik ponovno uspostavi samousmjeravanje.

    Terapijski uinci koji se postiu u radu s ovisnicima kroz

    savjetodavni pristup proizlaze iz odnosa koji se uspostavljau permanentnom komunikacijskom procesu u kojem

    podjednako sudjeluju i primatelj savjetodavne pomoi

    i savjetovatelj; unutarnji svjetovi i jednoga i drugoga

    podjednako su vani u oblikovanju odnosa za koji se

    oekuje da e rezultirati napretkom u rjeavanju problema

    koje ovisnik ima.

    Savjetodavni rad s ovisnicima zapoinje prvim

    savjetodavnim intervjuom. To je razgovor izmeu osobe

    koja prua savjetodavnu pomo i osobe koja tu pomo

    trai. Tijekom tog se intervjua pronalaze (ali ponekad i ne

    pronalaze) uzroci, ali i kreiraju naini rjeavanja problema.

    Stoga je prvi intervju tijekom savjetovanja vano sredstvo

    u radu s ovisnicima i od iznimne je vanosti za daljnji

    tijek savjetodavnog procesa te o njemu moe ovisiti ak i

    krajnji ishod savjetovanja. Zbog toga je bitno ovaj intervju

    strukturirati ili barem polustrukturirati kako bi obuhvatio

    kljuna podruja u upoznavanju i razumijevanju ovisnika

    kao pojedinca. To su sljedea podruja:

    1. Razumijevanje i pr ihvaanje

    problema i potrebe za pomoi

    Ovisnik je savjetovatelju u poetku procesa najee (iako

    ne uvijek) jedini izvor informacija o problemu s kojim

    dolazi te je vano razgovor usmjeriti u smjeru dobivanjato jasnije slike o problemu. Takoer je savjetovatelju vrlo

    vano spoznati kako problem vidi sam ovisnik jer je to u

    funkciji identifikacije njegovih intrapsihikih kapaciteta za

    suoavanje s problemom.

  • 7/27/2019 Savjetodavni Rad s Ovisnicima Konacna Verzija

    8/28

    6

    2. Nastanak, odravanje i razvoj

    ovisnost i

    Ovo podruje usmjerava na skup pitanja kojima se nastojispoznati:

    a) kada se problem pojavio, koji su uzroci, uzronici i

    povodi za ovisnikim ponaanjem, koliko problem

    traje, mijenja li se u vremenu i koliko ga ozbiljnim

    subjektivno doivljava ovisnik

    b) ima li problem i u kolikoj mjeri utjecaj na svakidanji

    ivot ovisnika i kako se ovisnik nosi s posljedicama

    svoje ovisnosti

    c) imaju li ostali u ovisnikovom okruenju kakav utjecaj

    na nastanak, razvoj i odravanje problema ili pak na

    njegovo rjeavanje i

    d) je li ovisnik i kako pokuavao rijeiti svoj problem?

    3. Osobna i obite l jska povi jest

    Budui da savjetodavni rad barem u jednome svome

    dijelu ukljuuje i usustavljivanje obiteljske podrke, ondje

    gdje je to mogue i ako ovisnik uope ima obitelj, vano

    je unaprijed znati kakva je povijest i struktura obitelji

    ovisnika, kakvi su odnosi meu lanovima obitelji, imajuli lanovi obitelji kapacitete da se nose s problemom

    ovisnosti svojega lana i je li se moda kod njih ve razvila

    ovisnost o ovisniku (tzv. engl. Codependency syndrome).

    U ovome dijelu razgovora treba prikupiti najvie opih

    heteroanamnestikih podataka i o samome ovisniku.

    4. Povi jest bolest i

    Kada se ovisnici ukljuuju u savjetodavni postupak

    ponekad ve imaju formalnu povijest bolesti (dakle, ve

    su ranije ukljueni u lijeenje), ali ponekad i nemaju.

    Savjetovatelj obino moe kvalitetno iskoristiti veinu

    podataka iz postojee povijesti bolesti (pogotovo one o

    uzrocima bolesti, terapiji i tijeku lijeenja), ali esto mora

    potraiti dodatne informacije o moguem hereditetu,

    komorbiditetu i moguoj aktualnoj zloupotrebi sredstava

    ovisnosti. Zdravstveno stanje ovisnika dijelom je njegova

    opeg psihofizikog funkcioniranja i stoga je poznavanje

    zdravstvenog stanja i povijesti bolesti ovisnika jedan od

    vanijih elemenata u mozaiku koji savjetovatelj treba

    posloiti kada priprema savjetodavni proces.

    5. Kl in ika procjena kognit ivnih i

    emocionalnih kapaciteta ovisnika

    U neposrednom radu s ovisnicima, posebno u kreiranju

    individualnog savjetovanja, osnovni metodoloki pristup

    usmjeren je pronalaenju konkretnih, osebujnih i za

  • 7/27/2019 Savjetodavni Rad s Ovisnicima Konacna Verzija

    9/28

    7

    pojedinca jedinstvenih osobina. Ovakav idiografski pristup

    omoguuje savjetovatelju procjenu aktualnih kognitivnih

    i emocionalnih kapaciteta ovisnika na kojima se kasnije

    osnivaju sasvim konkretni postupci unutar savjetodavnog

    procesa.

    Savjetovateljima se obino smatraju one strune

    osobe koje savjetovanje kao sredstvo u radu koriste u

    svom svakodnevnom pomagakom poslu, dok ostale

    profile osoba koje takoe