32
Savremena istorija Evrope 14.10.2013. - Od 70-ih godina 20. veka, ponašanje u sadašnjosti determinišu događaji iz budućnosti - prošlost nema moć delovanja, sve se dešava iz perspektive budćnosti Istoriografija 19. vek, ključni momenat, Ranke Istorija pokušava da se deklariše kao nauka, da nađe čvrst metod kao i prirodne nauke 1. profesionaliyacija istorije – predmet u školama, otvaraju se muzeji i arhivi, postaje profesija 2. formulisanje naučne metodologije Ranke – kritika izvora insistira se na individualnosti nacije, jezik i istorija kao identifikacija nacije Ranke – bavljenje političkom istorijom jedne države - Lamprehtova kontraverza – prošlost je bogatija, nije dovoljno izučavati samo političku istoriju, treba proučavati i kulturu, u saradnji sa drugim naukama. - dovođenje u pitanje Rankeovih postulata 20. vek – razmišljanje istoriografije o samoj sebi nauka, a ne grana lepe književnosti 1929. časopis Anali – M. Blok i Lisjen Fevr totalitet istorijskih procesa – politika i kultura, obrazovanje, civilizacija, ekonomija „rađanje istorije kao savremene nauke“ tema je prošlost čitavog društva - brojne nove škole: - Analisti - ist-soc nauka u Nemačkoj pod uticajem socioloških teorija M. Vebera 1

Savremena istorija Evrope

Embed Size (px)

DESCRIPTION

beleske sa predavanja

Citation preview

Page 1: Savremena istorija Evrope

Savremena istorija Evrope

14.10.2013.

- Od 70-ih godina 20. veka, ponašanje u sadašnjosti determinišu događaji iz budućnosti- prošlost nema moć delovanja, sve se dešava iz perspektive budćnosti

Istoriografija19. vek, ključni momenat, RankeIstorija pokušava da se deklariše kao nauka, da nađe čvrst metod kao i prirodne nauke

1. profesionaliyacija istorije – predmet u školama, otvaraju se muzeji i arhivi, postaje profesija

2. formulisanje naučne metodologijeRanke – kritika izvorainsistira se na individualnosti nacije, jezik i istorija kao identifikacija nacijeRanke – bavljenje političkom istorijom jedne države- Lamprehtova kontraverza – prošlost je bogatija, nije dovoljno izučavati samo političku istoriju, treba proučavati i kulturu, u saradnji sa drugim naukama.- dovođenje u pitanje Rankeovih postulata20. vek – razmišljanje istoriografije o samoj sebinauka, a ne grana lepe književnosti1929. časopis Anali – M. Blok i Lisjen Fevrtotalitet istorijskih procesa – politika i kultura, obrazovanje, civilizacija, ekonomija„rađanje istorije kao savremene nauke“tema je prošlost čitavog društva- brojne nove škole: - Analisti- ist-soc nauka u Nemačkoj pod uticajem socioloških teorija M. Vebera- britanska soc.ist. , uticaj neomarksizma- nova ekonomska istorija u SAD-ist. antropologija u Nem i Fr – bliski analistima- psihoist. u SAD

od 60-ih razdvajanjetradicionalno pozitivistička ideja:-nagomilavanje činjenica- naučni razvoj kroz širenje ist. učenja

„Nova istorija“ – uključivanje drugih društvenih nauka, uključivanje teorija kao alata

1

Page 2: Savremena istorija Evrope

-pomeranje interesovanja sa pojedinca na mase- problematizacija prošlosti

Kraj 20. i početak 21. veka:- kritika postmoderne- koncept metanarativa, „velike pripovesti“20. vek – tehnološki razvoj, ratoviEvropa do 19. veka je subjekat istorije i međunarodnih odnosa, u 20. veku Evropa postaje objekat, subjekti su SAD i Rusijasavremeno doba – nacionalne organizacije, mehanizmi koji će sprečiti ratove, fenomen međunarodnog prava

21. 10. 2013.

Prvi svetski rat – „Veliki rat“, „Rat za kraj svih ratova“- prvi totalitarni rat- prelomni događaj 20. veka- središte političke i ekonomske gravitacije je premešteno van Evrope- ključne ratne operacije se vode u Evropi, evropski građanski rat- stvorena su dva izazova liberalnog društva:1. pojava boljševičkog projekta socijalizma 1918.2. fašistički pokret - logičan sled dogadjaja, stvaranje radikalnih društvenih ideologija- Produkt Industrijske revolucije, započela u 18. veku, omogućila Evropi moć i prevlast-materijalna dominacija Evrope, dominantan izvoznik, rezervoar kapitala; pravo koncesije na prirodna bogatstva u vanev. zemljama; putovanja, nema granica; ulaže se u vojsku- psihološka dominacija, razvoj nacionalizma u Ev, razvoj rasizma- ubrzana industrijalizacija, masovna potrošnja, nov način života, smanjuje se jaz, javlja se srednji sloj„masovno društvo“

- povećan je životni vek, širenje obrazovanja, komunikacija- Evropa kao centar gravitacije sveta-širenje verskih uticaja, civilizacije, intelektualna ekspanzija- unutrašnja napetost u samoj Evropi-suprotstavljenost nacija- potrebna je ravnoteža snaga

2

Page 3: Savremena istorija Evrope

1899. prva mirovna konferencija u Hagu, dogovor o sprečavanju upotrebe hemije i avijacije u ratu1907. druga konf, zabrana rata, osnovan je sud u Hagu

- demografska ekspanzija, povećanje ind. proizvodnje, radna snaga, mnogo mladih, mogu u vojsku- povećane emigracije iz Ev u Sev.Ameriku

Karakter rata:- niko nije planirao da traje tako dugo43 godine bez rata u Evropi (fr-pruski)- nedostatak realnog iskustva-novo naoružanje, ojačana je odbrana- propaganda, svi su uvučeni u rat- stvaranje masovne vojne organizacije – Nem i Pruska – opšta mobilizacija- ljudski potencijal- globalni rat, prožimanje čitavog društva- radio, propaganda, telefon, telegraf-brza razmena informacija- sve veći broj mobilisanih- više oružja i municije- učestvuju žene, deca, starci

Zastoj u ratovanju – rovovski rat ( poziciono ratovanje)- usavršeno oružje, artiljerija- podmorničko ratovanje od 1917.- cilj: uništenje neprijateljske žive sileRazvoj oružja: konvecionalno oružje- mitraljez, puška, nova municija (dum-dum), artiljerija, avionsko navođenje- bojni otrovi – prvi put u jan. 1915, na istoku, nije uspelo

22.april, kod Ipra- avioni nerazvijeni, pokušaj bombardovanja- tenk – direktan produkt WW1, prvi 1916. - podmornice, mine, oklopni brodovi, ručne bombe, baloni, automobili- taksi za Marnu

- totalna destrukcija

3

Page 4: Savremena istorija Evrope

65 miliona vojnika je mobilisano, 20 miliona ubijenih i osakaćenih

Klučni uzroci: - ravnoteža sila u Evropi i stvaranje konflikata- nemački prodor na istok1871. ujedinjenje- ravnoteža evropskih sila je narušena zbog porasta nem.moći1873. Trojecarski savez – Nem, Aus i Rus protiv Fr1879. dvojni savez Nem i Aus1882. Trojni savez – Nem, Aus i It1887. Nem i Rus1894. Rus i Fr1902. VB i Japan1904. Srdačna antanta ( Kordijal), VB i Fr oko Alžira i Maroka1907. VB i Rus, oko Persije

Antanta je sistem tri sporazuma, prerastaju u odbrambene ugovoro protiv NemNem – strah od napada sa dve stranefr-nem neprijateljstvo1881. Nemci su uzeli Alzas i LorenuAus i Rus – Balkan, raspad OCNem – plan za prugu Berlin – BagdadVB i Nem – sukob na moru- Nem nema kolonije, kasni zbog ujedinjenja„posezanje za svetskom moći“ „Weltpolitik“Vilhelm II – lice saveza elita1890. sklonjen Bizmark, ideja o svetskoj politici, po Fišeru to je pokretač WW1Weltpolitihk vs. fr i brit imperijalizamNemačkoj su potrebne sirovine, ogroman kapital -ideja srednje Evrope- dogovor Fr i Vb predstavlja opasnost- Nem ovećala flotu, to smeta VB

1898. Špansko-američki rat1900. Anglo-burski1904-5 Rusko – japanski1905. Prva Marokanska kriza, konferencija u Aglesirasu (jan.1906.)1908. Aneksija BiH

4

Page 5: Savremena istorija Evrope

1911. Druga Marokanska krizaNem je priznala fr protektorat nad Marokom1912-13. Prvi balkanski rat1913. Drugi balkanski rat

- na početku nema ratnog planaev rat 1914-16.svetski rat 1916-18-atentat kao povod

28. 10. 2013.

4. 11. 2013.

- propaganda da se sprovedu ratni napori1916. istočni front – Brusilovljeva ofanziva, raspad aus vojske- Rum je ušla u rat, brzo izbačena1916. formiran je Solunski front1917. prekretnica- iscrpljivanje centralnih silazap. front – od jan. 1917. Nemačka je pritisnuta od strane brit. folote- podmornički ratapril 1917. SAD su ušle u ratPeten je za čekanje Amera, Peten je zamenio Nivela- bunt u fr vojski, decimacija- bitka kod Pašandela – rvanje u blatu- nezadovoljstvo u Rusiji, Februarska revolucija; car Nikola II je prinuđen da abdicira, preneo je vlast na brata Mihaila3. mart – akt u kome vlast prenosi na privremenu vladu do sazivanja ustavotvorne skupštine- ustavotvornu skupštinu su rasterali boljševiciOktobarska revolucija Država sovjeta- politička i društvena revolucija, komunizam- pobuna vojnika, da Rus izađe iz rata i da se narodu da hrana- rasulo ruske vojske- Nemci forsiraju Dvinu i osvajaju Rigumart 1918. mir u brest-Litovskumart 1918. nem ofanziva

5

Page 6: Savremena istorija Evrope

- prodor do Marne i Amijena8.avgusta je zaustavljena ofanziva kod Amijena, prva velika tenkovska bitka- sep-okt. opšta ofanziva vojski AntanteNa Balkanu ofanziva od 14. sep.29. sep. istupila Bug30. okt. istupila Tur3. nov. AU11. nov. Nem – akt o primirju, kapitulacija

- psihološki šokKonferencija mira u Parizu- teritorijalne promene- evropska ekonomija gubi snaguSAD – dominantne u juž. AmericiJapan na Dalekom IstokuEv – samo Afr. - nestale su 4 imperije, preuređena je politička karta EvropeFr i VB su centri, do sredine 30-ih Fr je dominantna, zamenila je VB- Nem je do 1933. sila drugog reda- velika ekonomska krizaSovjetski Savez je izolovan, unutrašnji razvoj- formirana je prva socijalistička država- razvoj totalitarnih država- najviše poginulih su radno sposobni- privreda je oslabila, zaduživanje- konkurencija industrijskih postrojenja u SAD i Japanu- ispumpmavanje kapitala Evrope- buđenje nacionalne svesti kod manjih naroda- da se ukloni tajna diplomatija Vudro Vilson, 14 tačakaLenjin, Dekret o miru

Konferencija mira u Parizu- Fr neće da ima granicu sa Nem, Rajnlend- pitanje reparacijeod 18. jan 1919. do 21. jan 1921.-samo velike sile imaju pravo odlučivanja, „Velika 4“

6

Page 7: Savremena istorija Evrope

28. jun 1919. Versaj, Nem- u preambuli svakog ugovora stoji 14 tačaka i akt o osnivanju Društva naroda10. sep 1919. Sen Žermen, Aus27.nov 1919. Nei, Bug- izgubila je izlaz na Egejsko more4. jun 1920. Trijanon, Mađ10. avg 1920. Sevr, Tur; 1923. Lozana- 10 novih država

tripolarni sistem – lib, aut, soc ideje1. pobeđeni i poraženi2. odnos prema Rus3. italijanska ambicija

18. 11. 2013.

„Stara“ Evropa 1920-ih

- fokus istorije Evrope je na velikim državama- savremena Evropa, moraju se posmatrati i male države- revolucija – pojava boljševizma- Vajmarska Nemačka republika1919-1929/33 epilog WW1 – neospornu moć imaju sile pobednice, cilj im je da sačuvaju poredak Pariske konferencije- kriza je uzdrmala poredak1933-1939. uvod u WW2, revizionističke države Nem i It su preuzele inicijativu- preokrenule su ev. politiku u svoju korist- Sovjetska Rusija – razvitak revolucionarnog procesaFebruarska revolucija – od 25.feb do 2.marta 1917. , počinje kao građanska-prenošenje vlasti na privremenu vladu-revolucija centra i desnice- privremena vlada – politička scena se pomera u levoKerenski – soc. revolucionar- stvorio se prostor sa boljševizam- vraća se Lenjin- u oktobru državni udar, boljševici su preuzeli vlast- formirani su savati vojnih i radničkih predstavnika; dvovlašće: privremena vlada i Sovjet

7

Page 8: Savremena istorija Evrope

- Lenjin prenosi vladu na Sovjete, ukida se privremena vladakomunizam (lat. communis – opšti)- ideja države socijalne pravde- društveni, ekonomski, politički pokret koji se za to bori- utopijski socijalizam – društvena jednakost i pravda- zajedničko, društveno vlasništvo nad sredstvima proizvodnje- svi imaju pravo da biraju i da budu birani- obavezan rad, pravedna raspodela- idealno besklasno društvo, industrijsko društvo, društvo koje pbezbeđuje svestran razvoj ličnosti- likvidacija klasa- društveno samoupravljanje- svakome prema sposobnostima, svakome prema potrebama- nema novca, novac je izvor nejednakostimarksistička def: saradnja i uzajamna pomoć radnika, oslobađanje od klasa i nacionalnog ugnjetavanja- društveno ekonomska formacija – društveno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju- vreme verovanja u idejeboljševička def: 1. nerazvijeni socijalizam, klase su uništene, još uvek je sačuvana država2. „razvijeni“ – ukida se država, proletarijatMarks – Rusija nije dovoljno industrijalizovana za ovu idejuRus – savez radništva i seljaštvadiktatura proletarijata – radnici su došli na vlast, rus. socijal – demokratska partija boljševika- država radnika i seljakaRSDRP – komunistička partijapodela: 1. socijal – demokrate koji prihvataju sistem, za evoluciju društva2. radikalniji, komunisti, za ubrzavanje istorije, za revolucijuOktobarska revolucija 1917. - boljševički državni udar, svrgnuta je privremena vlada- tajni kodovi, mistifikacijaTrocki . ministar spoljnih poslova, preti da će nastaviti ratNemci stigli do Petrograda- Trocki je smenjen- potpisan je mir, veliki ustupci Rusije- „pravo naroda na samoopredeljenje“- Finska se odvojila- Rusko – poljski rat- Besarabija je pripala Rumuniji

8

Page 9: Savremena istorija Evrope

-građanski rat u Rusiji, U petrogradu su prvo Sovjeti preuzeli vlast, polako šire svoju vlast- proleće 1918. prve borbe na juguAleksejev/Kornilov – carski oficiri- u ev. delu do novembra 1920, u ostatku do 1922. - boljševici kontrolišu malu, ali kompaktnu teritoriju- 4 osnovna fronta:jug – Aleksejev i Kornilov, brzo umrli, zamenili su ih Demikin i Vrangel ( borbe na Krimu)istok – admiral Kalčak, pobuna čeških odreda koji su se povlačili, Vojcehovski – ruski generalsz – iz Estonije – da se zauzme Petrograd sever – Miler, Arhangelsk i Normansk- intervencija drzava Antante; Fr – jug, Eng – sever, SAD i Japan – istok- izbio je rat sa Poljskom, došli do Varšave, Poljaci ulaze u Minsk- mart 1921. mir Poljske i Rusije17. jul 1918. ubistvo carske porodice ( Nikolaj II )- boljševici vremenom regrutuju sve više vojnikabeli – carski oficiri i kozaci ( samo na svojoj teritoriji )- podela na crvene i bele- jaka ideološka propagandabeli – bez ideologije- usledila je društvena transformacija- ratni komunizam 1919 – 1921/22.- ukidanje novca dovelo do pobuna- glad 1921/22.- Lenjin vraća privatno vlasništvo nad delom zemlje i industrijom- uništen čitav jedan sloj koji se nalazio na čelu Rusije- nova ekonomska politika- javila se dekadencijadecembra 1922. formiran je SSSR, potpisale Ukrajina, Belorusija i Rusije, Zakavkaske zemlje- Lenjin je za federativnu državu1924. SSSR je međunarodno priznat, do tada je u izolaciji1919. Komunistička internacionala, cilj je širenje Svetske revolucijejanuar 1924. umro Lenjin- borba između Trockog ( odmah u permanentnu revoluciju ) i Staljina ( prvo izgradnja socijalizma )1929. je trijumfovao Staljin- u Evropi vlada strah od revolucije i širenja komunizmaokt 1918. Nemačka hoće separatni mir sa SADBadenski je formirao vladu ( uz soc – dem)

9

Page 10: Savremena istorija Evrope

3. novembar, pobuna mornara u Kilu- krajem rata počinje revolucija, pobune7. novembar, Bavarska republika- kajzer abdicirao, Badenski je podneo ostavkudecembar, Svenemački kongres Sovjeta- grupa Spartakjanuar 1919. izbila je komunistička revolucija u Berlinu ( Libkneht, Luksemburg , vlada soc – demokrata ju je ugušila- nemački frajkori pokušavaju da zavedu redMađarska – crveni grof KaljariBela KunMađarska sovjetska republika – do 31. jula, Rumuni u Mađarskoj; Sovjetska republika je likvidirana16. jul 1919. u Slovačku

Vajmarska Nemačka1919 – 1923. česti nemiri1924 – 1929. stabilnost- obaveze da se ispune odredbe Vajmarskog ugovora- ojačavanje privrede- borba sa desnicom- nem. političari žele da vrate prestižjanuar 1919. izbori, socijal – dekokrateI Vajmarska koalicijaEbert i Šejdelmanjul – Ustav – građanska demokratija

narod → predsednik → Rajhstag → kancelar (potvrđuje ga predsednik )- predsednik može da da neograničenu vlast kancelaru- puč dr Volfganga Kapa, marš na Berlin, pobuna desniceosnivač Otadžbinske strankeštrajk u Berlinu, pobunjenici ga napustili- ulazak Belgije i Fr u Rur. otpor u Nemaškoj, odbili da plaćaju reparacije- inflacija 1923. oktobar 1923. pokušaj udara sa levicenovembar 1923. Pivnički puč – desnica, na Minhen, Hitler i LudendorfG. Štrezeman- stabilizacija, ušli u Društvo naroda

10

Page 11: Savremena istorija Evrope

- poboljšan je životni standard1925. umro Ebert- pobedio Paul fon Hindenburg

2.12.2013.

Velika Britanija- posle rata razvoj dvopartijskog sisteme- ima više partija, dve pobeđuju- umesto liberala – laburisti- laburistička stranka se prfiliše krajem 19. i početkom 20. veka.- pitanje radnika, sindikalno udruživanje1906, je preraslo u laburističku partijuLojd Džordž – liberal, brzo sišao sa političke scene, potonula i laburistička partija iako je dobila rat- od 1922. jačanje laburiste, najjači u vreme krize- vigovci → liberali- torijevci → konzervativci- izbori 1923. liberali su formirali vladu Remzi Mekdonald – priznao Sovjetski Savez- liberali do 1924. onda konzervativcijanuar 1919. irski političari su proglasili nezavisnost- gerilski rat protiv britanskih vlasti- britanska vlada je morala da pristane na kompromis, Irska je dobila status dominiona- nije kraj irske borbe za nezavisnost, ekonomska stabilnost do izbijanja velike ekonomske krizeStenli Boldvin je formirao vladu, pun mandat- štrajk rudara

Francuska

- teži da bude centralna država- iscrpljena je uprkos pobedi- od 1870. III republika, novi ustav- velika nadležnost skupštine, potpuno kontroliše vladu1918 – 1931. smenile se 23 vlade- u januaru 1920. Klemensko, ratni pobednik, je izgubio izbore od nepoznatog Pola Dešanela- pojavljuju se nacionalističke organizacije- levica Eduard Erio- desnica Rajmon Poenkare- 2 frakcije unutar francskih radikala

11

Page 12: Savremena istorija Evrope

- ekonomski problemi 20 – ih godina, „borba za franak“, inflacija, dugovi- Poenkare je uspeo da učvrsti odnos franka prema funti (25 : 1 )

Periferna Evropa 20 – ih

Evropski sistemi:- zaštita tekovina rata, učvršćivanje „Versajskog sistema“, francuski sistem saveza, reparacija- kolektivna bezbednost, utopistički pacifizam, „ Pan – Evropa“- učvršćivanje „ Versajskog sistema“- ideja o novoj epohi bez ratova- sistem treba da učvrsti podelu na pobednike i poražene- finansijski centar van Evrope- nova politička karta Evrope se ne poklapa sa nacionalnim granicama- proklamovano samoopredeljenje- centralni problem – nema dve snažne države, Rusija i Nemačka su van sistema- nema političke ravnoteže - održava se niz konferencijajanuar 1922. u Kanu, prvi put Nemačka i SSSRmaj 1922. Đenova- ugovor u Rapalu 1922. Nemci i Sovjeti- odbacili su pritiske i postigli su međusobni dogovor o odustajanju od bilo kakvih pretenzija- od 1924 – 29. zlatno doba za Francusku- francuski sistem saveza- Nemačka i SSSR su izolovani1920. FR i Belgija1921. Mala Antanta1922. napori da se stvori Baltička Antanta – Poljska, Letonija, Estonija, Finska- da se okruži Nemačka- sanitarni kordon za komunizam- reparacije – finansijske obaveze Nemačke, nije određena suma- tačka o nemačkoj krivici, Nemačka je prihvatila odgovornost- kreće niz konferencija koje treba da odrede sumu- inflacija u Nemačkoj, sami sebe da unište kako ne bi plaćali- komisija za reparacije1920. konferencija u Spa, da se odredi ko koliko dobija, FR – 52%- povećava se rok za isplatu i suma ( 6X )1923. Rurska kriza 1924. „Dosonov plan“ – kompleks mera za stabilizaciju Nemačke

12

Page 13: Savremena istorija Evrope

- konferencija u Hagu, smanjenje sume godišnjih ispalta1931. Huver doneo moratorijum1932. Lozana, odluka o prekidu otplate reparacijadecembar 1932. ravnopravnost Nemačke- utopistički pacifizam- formulacija E. Erioa – odustajanje od nasiljaBritanija – pacifizam je ravnoteža snaga1924. priznat SSSR1940. Jugoslavija je priznala SSSR- okretanje konstruktivnom dijalogu o „nemačkom pitanju“1925. Lokarno pakt – Brijan Štrezeman - Nemačka je prihvatila zapadnu granicu„ Pan – Evropa“ – politički da definiše ujedinjenje Evrope- da se formira samostalni evropski savez- federalni sud, savet, skupština- nije imao instrumente da se nametnje1928. potpisan je Kelog – Brijanov pakt – odustajanje od rata, rešavanje sporova mirnim putem1932. drugi panevropski kongres – jasno da neće biti ispunjenoPolitički trendovi: - na levici raskol na socijal – demokrate i socijalističke reformističke stranke- u centru slabljenje predratnih liberalnih partija- na desnici – nade na nacionalizam, totalitarni i autoritarni režimi

Italija

- pobednik u WW1, privreda je iscrpljena, doživljava sebe kao gubitnika, Londonski ugovor nije ispunjen- „sacro egoismo“- liberali na vlasti- ekonomski problemi, nezaposlenost, emigracije- nacionalni pokreti- Đoliti – političar, nesposoban- Gabriele D' Anucio, pesnik – marš na Rijeku„fasces“ – jedinstvo, pozivanje na nacionalno1919. se pojavljuju- idu na otadžbinu – ideološke kategorije- od 1919. crnokošuljaši, uniformisanost- razbili redakciju socijalističkog organa Avati

13

Page 14: Savremena istorija Evrope

- Đoliti formira nacionalističku listu- fašisti su ušli u skupštinu1921. pokret prerasta u partiju- Musolini „ il duce“, pojava vođe, autokratski lider stranke- od 1922. frontalno osvajanje vlasti1922. uspešne ofanzive fašista- ukidanje demokratije31. avgust, pokrenuli su štrajk sindikata „Savez rada“16. oktobar, odluka da se ide na pobunu koko bi se preuzela vlast24. okt, u Napulju – odlika da se ide u marš na Rim27. okt, premijer Luiđi Fakta je podneo ostavku- Musolini čeka u Milanu- simpatije dvora prema fašistima- Vitorio Emanuelo III je pozvao Musolinija- kreće uspostavljanje fašističke vlasti- od 1922 – 25. prividan parlamentarizam - Musolini je premijer, min unutrašnjih poslova i spoljnih poslova24. novembra 1922. je dobio specijalna ovlašćenjajul 1923, novi izborni zakon – prosta većina dobija ⅔ većinu- obračun Musolinija sa protivnicima- sporazum sa KSHS, oko Rijekeavgust 1924, ubijen Đakomo Mateoti, postavljao neprijatna pitanja Musoliniju- deo poslanika je napustio skupštinu, formirao je Aventin, paralelnu skupštinu koja nema snagujanuar 1925, Musolini je preuzeo odgovornost za smrt matertija- trijumf, u političkom životu mogu da učestvuju jedino fašisti- samo 1 lista, jednopartijska država- Italija je ostala kraljevina. diktatura 1 čoveka, simbol vođe

totalitarni/autaritarni otklon

- nacional – socijalisti5. januar 1919. osnovana je „ Nemačka radnička pratija“ DAPsep – član postao Hitlerfeb. 1920, Hitlerov program u 25 tačaka- desničarska i rasistička- Velika ek. krizaavg 1920, radikalni socijalistički program

14

Page 15: Savremena istorija Evrope

- menja ime – nacional – socijalistička nemačka radnička partija- nacionalsocijalisti = nacisti- partija rastejul 1921. Hitler postaje prvi čovek stranke sa neograničenim ovlašćenjima- stranka formira SA jedinice- akcije u novembru 1920, ulični teror- noć 8. na 9. novembar 1923. puč u Minhenu, „Pivnički puč“- puč je propao- nacisti su došloi pod Zakon o zaštiti republike- Hitler je uhapšen ( Ekart, Rem, Frik, Štraser )- Gering je pobegao u Švedsku- Rozenberg je na slobodiapril 1924, Hitler je osuđen na 5 godina zatvora, oslobođen već u decembru 1924. - napisao je Mein Kampf- borba rasa, Nemci su najbolja rasa- država treba da sprovede rasnu politiku- od 1924. stabilizacija u politici- posledice puča: Hitler odbija da preuzme vlast na silufebruar 1925, ušao je u borbu sa levim krilom stranke ( Štraser, za socijalne reforme )- od 1925/6. formiranje partijskih organizacijafirer – vođa1925. osnovana Hitlerova omladina- jača SA ( smeđi )novembar 1925, formirani su SS ( crni ), za zaštitu predsednika stranke

„Mali narodi“

- prate političke trendove iz velikih država- agrarna društva, agrarne partije- Beneluks – da očuva nezavisnost, Belgiji nije uspelo- Holandija i Švajcarska su neutralne, trguju sa obe strane- Belgija je dobila Ojpen, Malmedi i Moren- pobeda Antante, učvršćen uticaj FR i VB i Beneluksu- solidno su prošle kroz krizu

Centralna Evropa i Balkan - novonastale države odražavaju potrebe pobednika- granice se ne poklapaju

15

Page 16: Savremena istorija Evrope

- niz napetosti- ključni problem je sprovođenje agrarne reforme, ekonomija se slabo razvijaČehoslovačka ima razvijenu industriju- inostrani krediti - Tomaš Garing MasarikPoljska je ujedinjena, prošla kroz uspešan rat sa Sovjetskim Ssavezom 1920. - dobila je mali ustav- pretenduje na Litvaniju- general Jozef Klemens Pitsudski, želeo da stoji sa strane i da se za sve pitaAustrija – Johan Šhober, hrišćanska socijalistička partijaZajpel – sveštenik- socijalni katolicizam, međusobno pomaganjeMađarska- diktatura Mikloša Hortija – admiral, regent- na čelu Mađarske do kraja WW2Grčka- napet vek1919 – 1921. Maloazijska katastrofa- dobili Izmir- turski protivnapad, odbili Grke- izgubili suu sve teritorije u Maloj Aziji- izbeglice u Grčku- Elefterios Venizelos1925. prvi vojni udar, general Pangalos je formirao vojni kabinet, svrgao je vladu Muhalokopulusa- general Kandilis – novi državni udar 1926.Rumunija – braća Bratijani, monarhijaBugarska - socijal – demokratska partija- Stambolijski je premijer od maja 1920. vodi pomirljivu politiku, svrgnut u junu 1923VMRO septembar – ugušen komunistički ustanak- došao je CankovŠpanija i Portugal – zaostale- u Španiji je jaka monarhija- ekonomska kriza nakon WW1. pojava separatističkih težnji- diktaturam Miguela de Rivere od 13. septembra 1923.

16

Page 17: Savremena istorija Evrope

- 44 vlade u Portugalu između dva rata- gubi značaj, kolonije je iscrpljuju- maj 1926, diktatura vojnog trijumvirata- ostao Oskar Karmona- ninistar finansija Salazar je ozdravio ekonomiju, dobio je vanredna ekonomska ovlašćenjaSkandinavija- zaostale zemlje- na početku veka samo Švedska i Danska1905. Norveška1917. Finska- Island u uniji sa Danskom- 2 partije: konzervativci i demokrate ( oslonac na seljaštvo )- stabilni monarhistički sistemi- neutralnost u ratu, dobro ga iskoristile, ekonomija uspeva1916. britansko mešanje u unutrašnju politiku, priklonile se Antanti- male krizeŠvedska i Danska – reformistički model, država se meša u ekonomijuNorveška i Finska se ekonomsi zaostalije, svetska ekonomska kriza ih je više pogodila

Prelom: Svetska ekonomska krizaEvropska kriza/Velika depresija

Velika ekonomska kriza 1929 – 1933

- ne počinje u svim zemljama u isto vreme- nezapamćen ekonomski pad, izuzetan uticaj na evropsku istoriju, rezultati toko 30 – ih godina (dok nije poćeo WW2)- kriza je bila konstantna- kraj 30 – ih, kraj krize- naoružavanje je izazvalo oporavak - označila je kraj utopističkih ideja i umerenih političara- ekonomski protekcionizam i nacionalizam1925 – 1929. blagostanje i optimizam – posledica privrednog napretka1925. evropska proizvodnja je dostigla predratni nivoVB – Čerčil je ministar finansija, 1925. se vratila na „zlatni standard“„zlatni standard“ je limitirajući faktor, omogućava da nema inflacije, bio je ukinut nakon WW1- jedna od najznačajnijih posledica WW1 je ekonomska zavisnost Evrope od američke privrede- špekulacije na Wall street – u

17

Page 18: Savremena istorija Evrope

- Amerikanci prodaju akcije, protok novca se prebacio u Ameriku24. oktobar 1929. „Crni četvrtak“- vesti da akcije gube vrednost- berza je zatvorena 7 dana- pukao je mehur špekulacija- 40 milijardi dolara obveznica je izgubilo vrednost- indeks Dau Džouns (Dow Jones Industrial Average ) 1921 – 1940. pad tražnje → smanjena trgovina → radnici bez posla → manje raspoloživog novcaUzroci:

1. evropska ekonomija nije spremna na gubljenje centralnog mesta2. povećana proizvodnja ( Fordove trake )3. rastuća nekonkurentnost

Ključni uzroci: 1. obustava američkih investicija2. krah cena sirovina3. rast protekcionizma4. „zlatni standard“

- kreditiranje Nemačkemaj 1931. kulminacija- krah austrijske banke preko koje su išle najvažnije transakcije- sirovine gube vrednost, sve više ljudi u poljoprivredi- rast protekcionizma – štiti se nacionalna privreda, povećane su carine- konferencija u Lozani 1932. i u Londonu 1933. - niko neće da odustane od protekcionizma- ekonomisti protiv „zlatnog standarda“- ekonomista Kejns – posle WW2 njegova ekonomija1933. u SAD – u je napušten „zlatni standard“, prelazi se na „plivajući kurs“

Posledice:- VB i FR se zatvaraju u svoje kolonijalne sisteme1932. VB je sa svojim kolonijama potpisala Dogovor o pokroviteljstvu- Musolini – II Rimsko carstvo- Hitler – širenje prostora za nemački narod- svako ko nudi izlazak iz ekonomske krize dobija političku šansu- pojava totalitarnog režima u Nem- domino efekat- diktature kao reakcije na krizu

18

Page 19: Savremena istorija Evrope

Stara Evropa 1930 – ih

- mirovni ugovor u Versaju je 20 – ogodišnje primirje- od 1871. Nem je težila da zauzme centralno mesto u politici, WW1 je prekinuo te ambicije, ali

one nisu nestale- u novoformiranom sistemu FR i VB su mogle da kontrolišu države koje imaju manju moć (IT i

JAP)- kada su se ponovo probudile Nem ambicije sistem se našao u opasnosti- 3 totalitarna izazova: boljševizam – levo, fašizam i nacizam – desno- FR i VB vode politiku umirivanja Nem. - zaoštravanje odnosa je počelo početkom 1930 – ih na Dalekom Istoku; Japan je istupio iz Lige

nacija u martu ’33. - od 1920 – ih IT teži ka stvaranju II Rim. carstva- 1923. pripojila Krf- 1925/6. protektorat nad Albanijom- 1927. ugovor sa Mađarskom- zbližavanje sa Bug- 1933. nacisti su došli na vlast - VB i FR u početku imaju ambivalentan stav prema nacistima- jul 1933. pakt FR, VB, Nem i IT- Nem je odbila da ratifikuje, u okt ’33. je izašla iz Lige nacija- od sep. ’33 SSSR je u Ligi- ambicije Italije se velike, deo Afrike- FR i VB to ne mogu da prihvate - FR zagovara ideju „Istočnog Lokarna“- da bi Nem prihvatila istočne granice potrebna je saradnja sa SSSR – om- Luj Bartu je ubijen u oktobru ’34. , promenila se u fr. spoljna politika- novi ministar radi na zbližavanju sa IT- fašisti ne gledaju blagonklono na naciste, poklapanje interesa sa AUS- IT hoće koaliciju sa MAĐ i AUS- 1934. ugovor- jul 1934. ubijen je aus. kancelar- NEM će upasti u AUS, IT je poslala tri divizije- april 1935. konferencija u Strazu, o nemačkom pitanju, moguća fr – it. alijansa- VB – ugovor sa NEM u junu 1935., dogovor o ratnoj mornarici, na 100 britanskih 35 nemačkih- mogućnost za razvoj Nem. - IT je napala Abisiniju, to prihvata samo Nem

19

Page 20: Savremena istorija Evrope

- it – nem. sporazum o nemešanju u aus – nem. odnose- 24. oktobra 1936. „osa Berlin – Rim“- 25. novembar 1936. Antikominterna pakt, Nem i Jap- novembar 1937. It je pristupila Antikom.- decembar 1937. It je istupila iz Lige nacija- 11. mart 1938. Anšlus

- 1935. plebiscit u Saru – vratio se pod nem. vlast- maj 1939. „Čelični pakt“ vojni i politički savez Nem i It

Liberalna Evropa 1930 – ih

- Vb početkom 30 – ih ekonomska kriza, ’31. vrhunac problema- ’29. Remzi Mekdonald, laburist- Vlada nacionalnog spasa – liberalna i konzervativna- Remzi je izbačen iz stranke, ostao je premijer- ukidanje zlatnog standarda i devalvacija funte- ’37. i ’38. II velika ekonomska kriza, nije uočljiva zbog WW2- države ulžu u vojnu industriju, kriza nije snažna kao prva- prestrojavanje nakon druge krize- laburisti – više ka levo- liberalni su vodeći ekonomisti, Kejns- Kejns je kritičar liberalnog ekonomskog modela- konzervativna : 1. S. Boldvin, Nevil Čembrlen 2. Čerčil- sukob dve frakcije - ’35. pobeda konzervativaca na izborima- Boldvin je formirao vladu, zamenio ga Čembrlen- politika popuštanja Nemačkoj- ’36. i ’37. kriza monarhije- ’36. je umro Džordž V, nasledio ga je Edvard VIII – u konfrontaciji sa konzervativcima koji su na

vlasti, hteli su da mu umanje vlast- priča oko kraljevog braka, oženjen Amerikankom Lolom Simson kojoj je to bio 3. brak;

naklonost bračnog para Hitleru- ’37. je abdicirao, nasledio ga je Džordž VI- sukom Čerčil – Čembrlen ( za pasivnu politiku)- ’37. parlament u Irskoj je doneo ustav, nezavisnost, bez reakcije- 1930. VB je izdejstvovala povlačenje FR iz Rajinske oblasti

20

Page 21: Savremena istorija Evrope

- ’32. a ukinu republiku- ’32. razvoj nem. vojne industrije- ’33. pakt sa It i Nem- ’35. VB – akcija da se kazni It.- Lord Halifaks – ministar bez portfelja, pregovori sa Hitlerom, 11. marta ’38. susret- Hitler je proglasio Anšlus, VB je spremna na pregovore

Francuska

- zavisi od koalicija- ogroman spisak vlada- 1932 – 34. levi kartel- 1936 – 37. Narodni front- krajem 30 – ih se suočila sa krizom- izgradnja linije Mažino na granici prema Nemačkoj, od švajcarske granice do Ardena- izgradnja je zaustavila industrijsku modernizaciju- ne polaže se na stvaranje avijacije i tenkista- Šarl de Gol je protiv toga- 1932. ubistvo Pola Dumera, levici je to povod za napad na desnicu- neodlučnost konzervativnih radikala- vlada E. Erioa- razvoj desnih pokreta- svuda se formira krajnja desnica pod uticajem fašizma - katolički antisemitizam- britanski fašisti su bliži nem. modelu- ’34. demonstracije u Parizu, fr. fašizam, za stvaranje Narodnog fronta – front antifašističkih

snaga- Narodni front – socijalisti, radikali, komunisti- ’36. Narodni front i u Nemačkoj- Leon Blum – fr. premijer- „beg kapitala“ novac odlazi- vraća se Kamil

Autoritarna Evropa 1930 – ih

Nemačka

- Svetska ekonomska kriza se najradikalnije odrazila na Nem- vlada sve više u desno - svaki peti Nemac je zaposlen, jačaju radikalnije političke stranke

21

Page 22: Savremena istorija Evrope

- snaženje desnice- vlade Hajnriha Brininga (1930 – 1932) , Frica fon Papena (1932) i Kurta fon Šlajhera- kult snage, borbe, krvi- Brining – da izazove raskol između nacista- 30. jun 1933. Hitler je postao kancelar- Fon Papen je hteo da kontroliše Hitlera- Šlajher je predlagao raspuštanje nacističke i konunističke partije- nacisti obećavaju hleb i posao- Glajhšaltung – unifikacija nem. države i drušzva, rušenje onoga što je ostalo od Vajmarske

Nemačke- teror, logori za političke protivnike- jul 1933. zabrana političkih organizacija osim nacista- firer je dobio pravo da formira Rajhstag- od 1934. sudije vernost Hitleru- 30. jun 1934. Noć dugih noževa – uklonio je stare saborce, obezglavio je SS odrede- SA oruđe partijskog terora, zalažu se za socijalistički deo revolucije- Gregor Štraser – vođa levog krila nacističke partije, ubijen- unifikovana je nacistička partija- 2. avgust 1934. umro je Hindenburg- Hitler je predsednik i glavnokomandujući- narod kao vrhovni autoritet- rasizam i antisemitizam- Jevreji suizbačeni iz državne službe iinstitucija - pravne regulative - u grašanski zakonki je unet pojam o čistoti krvi, rasno zakonodavstvo- septembar 1935. Nirnberško rasno zakonodavstvo- SS jedinice – Himler- 9 – 10. novembar 1938. kristalna noć- jevrejski mladić je u Parizu ubio nemačkog ambasadora – povod- rešenje nemačkog pitanja- NSDAP – potpuni mom+nopol političke vlasti, potčinili druge vertikale vlasti (birokratija i

armija), ili ih istisnule (crkva)- propaganda – Jozef Gebels- vaspitanje omladine, „Hitlerjugend“- ekonomski preporod, povećana proizvodnja- rad je propagiran kao najviša građanska dužnost - „Izvor života“- eugenika, eutanazija

22

Page 23: Savremena istorija Evrope

Italija- korporativni sistem – papa Pije- 22 korporacije - opšta mobilizacija društva- korporacije određuju uslove rada, odnose- svi koji su zainteresovanni za jedan proces se unutar jedne korporacije dogovaraju o daljem

razvoju- fašisti nemaju rasnu notu- 1938. doneti su rasni zakoni pod uticajem Nem- 1933. „Čelični pakt“

SSSR- dramatična faza razvoja- 30 – ih je ubrzan razvoj, da se dostignu druge zemlje- godine velikog terora- decembar 1934. počeo je veliki teror, čišćenje političkog vrha- povod: ubistvo S.M.Kirova- Leonid Nikolajev je ubica- od 1935. objekat terora je postalo čitavo društvo- početkom 1930 – ih „kulaci“ – bogati seljaci- sredina 1930 – ih špijuni- početak 1920 – ih „bivši“- kraj 1920 – ih „saboteri“- 1. decembar 1934. ubijen je Kirov- pošetak „moskovskih procesa“ ili „krvavog spektakla“- suđenje Zinovjevu i Kamenjevu- januar 1937. Krl Radek je optužen za planiranje atentata na Staljina- februar 1938. Buharin – miljenik partije, ekonomista, osuđen- gulag – logor- izgradnja kulta ličnosti 1929 – 36. - kadrovi rešavaju sve - 1936. Politbiro- 1936. ustav SSSR – a- industrijalizacija- 1927. razvoj planske industrije- telo koje se bavi planiranjem- plan za 5 godina

23

Page 24: Savremena istorija Evrope

- Prva petoletka – započelo sa realizacijom 1928. - da se proizvede sve što je potrebno i da ne zavise od uvoza- prva linija metroa- ubrzana industijalizacija – niz problema - isto vreme proizvodnje, malo manje proizvedu, više škatta ima SSSR – proizvodnost rada- Stahanov – kopao ugalj, simbol kako treba raditi, slavljenje rada, motivacija- kolektivizacija- seljacima se oduzima zemlja i inicijativa- postaju najamnici- prijemi u kolhoz- pad nivoa proizvodnje- kolhozi iznajmljuju traktore- 1932/33. glad - u vreme krize izvozili su žito na zapad- seljacima je oduzeta ekonomska zainteresovanost

Evropa malih država

Beneluks- Belgija i Holandija radikalni pokreti zbog krize , režimi su izdržali pritisak- Holandija – Anton Musert, „nac – soc“ program- Belgija – Flamanski nacionalni savez- Reksisti u Valonije – Leon Degrel

Centralna Evropa

- teško pogođena ekonomskom krizom- poljoprivredna depresija- Nemačka ih vezuje za sebe- uporišta diktatura- Čehoslovačka – stabilna vlada Masarik i Beneš - problem sa Sudetima - sudetska nemačka partija, oruđe u rukama Nem, Konrad Henlajn- 1935. vlast je preuzeo Beneš, nije uspeo da se odupre separatističkim težnjama- Poljska – Pilsudski je izvršio marš na Varšavu- rukovodi Poljskom do svoje smrti ’35. - diktator- ograničio je višepartijski sistem

24

Page 25: Savremena istorija Evrope

- ekonomsko ozdravljenje- kraj 30 – ih, slabljenje poljske ekonomije- Austrija – politika na katoličkim osnovama- crveni Beč- pangermanska partija i Otadžbinski blok (formirali ga lideri Hanovera)- Dolfus – odlučio da likvidira višepartijski parlamentarni sistem- jul 1934. pokušaj nacističkog državnog udara u Beču, ubijen je Dolfus- nasledio ga je Kurt fon Šušing – gipkija politika ka Nem.- zakazao referendum o nezavisnosti 13. marta ’38. - Anšlus 11. mart ’38.- Mađarska – Mikloš Horti, diktator- protivi se dolasku na vlast progermanske partije, F. Siloši- Grčka – E. Venizelos – otac grčkog ujedinjenja- ekonomsku krizu je grčka industrija teško podnela- 1. mj 1932. proglasili bankrot- 1933. na izborima su pobedili monarhisti, Georgios II se vratio u zemlju, Metaksos je premijer- Rumunija – 1930. na vlast došao Karol II, sklon kapricima, auoritarnim režimima- upliv gvozdene garde, Korneliu Kodreanu – ubijen po naređenju Karol II - 1938. likvidiran je parlamentarni sistem - 1940. diktatura Maršala Jon Antoneskua- Karol II je abdicirao - Bugarska – 1930 – ih autoritarni prevrat- u pozadini diktature je car Boris II- Kimon georgiev- Španija – pobune- početkom 1930. de Rivera je bio prinuđen da da ostavku - kralj Alfonso XIII je abdicirao, od 1931. republika- 1936. Narodni front (savez levih republikanaca, komunista)- desno – Francisko Franko, zavera protiv republike, podržava ga flota- sin de Rivere - 1936. Španski građanski rat, do 1. aprila 1939- interbrigade- 26. apil 1937. Gernika- 1939. zavedena je diktatura u Španiji, oslonac na armiju i crkvu- Portugal – 1932. Salazar je postao diktator- mart 1933. ustav- prvi korporativni ustav- Nacionalni savez, jedina partija

25

Page 26: Savremena istorija Evrope

- Skandinavija – vezana za Nem- Švedska – od 1932. socijal – demokratske vlade, država interveniše u ekonomiji, kerzijanska

škola- Danska – spremnost na dijalog - formirana je vlada Stauninga, podržavana od radikala- Norveška – umerene partije, država interveniše u privredi, Vidkun Kvisling- Finska – jača desnica, krajnja desnica – pokret Lapua- Island – teritorija Danske do 1944. - Litvanija – 1926. Valdemars, 1929. Smetana- jul 1940. Litvanija je ušla u sastav SSSR – a- Letonija – Karlis Ulmanis, gradi se korporativna država, godine ekonomskog prosperiteta,

potisnuti su Nemci- Estonija – 30 – ih višepartijska, ’34. državni udar, Paats i Lajdoner

26