Seminar - Ekonomija

5/25/2018 Seminar - Ekonomija

1/22

Sveuilite u Splitu

Fakultet graevinarstva, arhitekture i geodezije

Katedra za organizaciju i ekonomiku graenja

Osnove poslovne ekonomije

Dr.sc. Nika Jajac

Literatura:

Poslovna ekonomija; Dr. sc. Dragana Grubii; Split 2004.

SEMINAR

OSNOVE POSLOVNE EKONOMIJE

Ak. god. 2013./2014. Josip Peko


2/22

2

5. POTRANJA I PONAANJE POTROAA

Potraivana koliina ovisi o cijeni proizvoda i dohotku potroaa.

Buduida potroa odluku o kupnji odreenog proizvoda donosi prvenstveno na temelju

stupnja koristi koje mu proizvod prua, tj. da za plaenu cijenu prizvoda maksimalno

zadovolji svoje potrebe - ponaanje potroaa se moe objasniti pomou TEORIJE

KORISNOSTII TEORIJE RAVNODUNOSTI.

5.1. TEORIJA KORISNOSTI

Korisnost je subjektivni uitak odnosno zadovoljstvo to ga potroa ima posjedujui neki

proizvod ili troei neku uslugu.

Korisnost dodatne jedinice nekog proizvoda naziva se granina korisnosti podlonaje

opadajuem zakonu, tj. svako poveanje koliine konzumiranog proizvoda smanjuje njegovu

graninu korisnost.

Zbrajanjem graninih korisnosti dobije se ukupna korisnost koja je podlona rastuem

zakonu, tj. svako poveanje koliine konzumiranog proizvodapoveava njegovu ukupnu

korisnost, ali po sve nioj stopi.

Primjer: Jedemo sladoled, prvi sladoled ima najveu graninu korisnost, a granina korisnost

svakog slijedeeg sladoledaje sve manja dok npr. peti pojedeni sladoled vie ne prua

nikakvo zadovoljstvo (granina korisnost je nula). Ukupnu korisnost dobijemo kumulativnim

zbrajanjem granine korisnosti svakog pojedenog sladoleda.


3/22

3

Tablini prikaz(primjer):

Grafiki prikaz(primjer):

Cilj svakog potroaa je da svojim ogranienim dohotkom postigne najbolje zadovoljenje

svojih potreba. Svoje najvee zadovoljstvo potroa e postii u toki u kojoj je granina

korisnost posljednje utroene novane jedinice za jedan proizvod jednaka graninoj

korisnosti posljednje utroene novane jedinice za bilo koji drugi proizvod.


4/22

4

5.2. TEORIJA RAVNODUNOSTI (INDIFERENCIJE)

5.2.1. KRIVULJE INDIFERENCIJE

Prema ovoj teoriji potroa je ravnoduan u izboru kombinacije proizvoda, ako mu svaka od

tih kombinacija daje isti stupanj zadovoljstva. Ovakav stav potroaa se prikazuje krivuljom

indiferencije koja povezuje razliite kombinacije proizvoda X i Y koje potroau pruaju isto

zadovoljstvo ili korist.

Krivulja indiferencije ima 2 bitna svojstva:

opadajua je to znai da potroa mora smanjivati potronju proizvoda Y kadapoveava potronju proizvoda X da bi se zadrao na istoj krivulji indiferencije, tj. da bi

mu ta kombinacija proizvoda pruila jednako zadovoljstvo. Ta koliina proizvoda Y

koje se potroa spreman odrei za dodatnu jedinicu proizvoda X (da bi zadrao isti

stupanj korisnosti) naziva se graninom stopom supstitucije.

kako se pomiemo udesno granina stopa supstitucije opada to znaida se potroasve manje odrie proizvoda Y kako bi se potronja proizvoda X poveala za jedinicu

QX- koliina proizvoda X

QY- koliina proizvoda Y


5/22

5

U okviru jedne krivulje indiferencije stupanj zadovoljstva potroaa ostaje isti, ali razliiti

stupnjevi zadovoljstva mogu se prikazati nizom krivulja indiferencije koje zajedno ine mapu

krivulja indiferencije.

Krivulje indiferencije koje su dalje od ishodita prikazuju one kombinacije proizvoda koje

daju viu razinu zadovoljstva, dok krivulje blie ishoditu pokazuju kombinacije proizvoda

koje daju niu razinu zadovoljstva.

5.2.2. BUDETSKA LINIJA

Svaki potroa nastoji ostvariti to je mogue veu razinu zadovoljstva, odnosno izmeu

razliitih krivulja indiferencije izabrati onu koja je najudaljenija od ishodita. Meutim, izbor

potroaa ograniava veliina dohotka i cijene proizvoda.

Budetska linija prikazuje razliite kombinacije proizvoda X i Y koje potroa, uz poznati

dohodak i cijene proizvoda, moe kupiti.


6/22

6

Primjer: Ukupni dohodak potroaa je 24 kn dnevno i on taj dohodak troi na proizvodeX i Y.

Cijena proizvoda X je 4 kn, a proizvoda Y 3 kn.

Grafiki prikaz:

Iz slike je vidljivo da potroa svoj dohodak moe potroiti na nain da kupi est jedinica

proizvoda X i niti jednu jedinicu proizvoda Y ili da kupi osam jedinica proizvoda Y i niti jednu

jedinicu proizvoda X ili da kupi bilo koju kombinaciju proizvoda X i Y prikazanu budetskom

linijom. Nagib budetske linije odreen je odnosom cijena proizvoda X i Y.

Budetska linija e promijeniti svoj poloaj ako doe do: - promjene dohotka

- promjene cijena proizvoda

POVEANJE DOHOTKA BUDETSKA LINIJA DALJA OD ISHODITA VEE ZADOVOLJSTVO

SMANJENJE DOHOTKA BUDETSKA LINIJA BLIA ISHODITU MANJE ZADOVOLJSTVO

SMANJENJE CIJENA BUDETSKA LINIJA DALJA OD ISHODITA VEE ZADOVOLJSTVO

POVEANJE CIJENA BUDETSKA LINIJA BLIA ISHODITU MANJE ZADOVOLJSTVO

Opa formula budetske linije:

I = PX QX+ PY QY

I - dohodak

PX , PY- cijena proizvoda X, odn. Y

QX , QY- koliina proizvoda X, odn. Y


7/22

7

Gornja promjena cijena se odnosi na promjenu (smanjenje ili poveanje) cijena obaju

proizvoda, no ukoliko se promijeni cijena samo jednog proizvoda, uz nepromijenjeni

dohodak i cijenu drugog proizvoda, budetska krivulja e rotirati i promijeniti svoj nagib.

5.2.3. RAVNOTEA POTROAA

Potroa je u ravnotei kada uz budetsko ogranienje (danu budetsku liniju) dosegne

najviu moguu krivulju indiferencije (najvee osobno zadovoljstvo).

Budetska linija moe sjei, biti ispod ili iznad krivulja indiferencije, ali moe tangirati samo

jednu od krivulja indiferencije. U toki tangencije ostvaruje se ravnotea potroaajer u toj

toki potroa za danu razinu dohotka ostvaruje optimalnu kombinaciju proizvoda te na taj

nain maksimizira svoje zadovoljstvo.

Krivulje indiferencije koje su dalje od toke tangencije pokazuju one kombinacije proizvoda

koje potroa svojim dohotkom ne moe kupiti. Krivulje indiferencije ispod toke tangencije

daju niu razinu zadovoljstva od one koju potroa moe postii svojim dohotkom.


8/22

8

Iz slike 8. se vidi da budetska linija tangira krivulju indiferencije u toki (2, 6) to znai da

potroa, pri danoj razini dohodka, maksimalno zadovoljstvopostie kupnjom dvije jedinice

proizvoda X i 6 jedinica proizvoda Y.

Primjer: Sljedee kombinacije voa i povra pruaju kupcu jednako zadovoljstvo:

VOE(Y) 10 6 5 4 3,5

POVRE(X) 1 2 3 4 5

Ako kupac raspolae s 15 kn dnevno te ako je cijena voa 1,5kn, a cijena povra 3 kn, koje

kombinacije ovih proizvoda moe kupiti? Prikaite krivulju indiferencije i budetsku liniju na

istom grafikonu i odredite koja je kombinacija najpovoljnija?

Rjeenje:

Krivulju indiferencije crtamo iz zadane tablice tako to nam os X predstavlja koliinu povra,

a os Y koliinu voa. Ucrtavajui toke (X, Y) definiramo krivulju indiferencije.

Budetsku liniju, budui je linearna, vrlo jednostavno moemo odrediti pomou dvije toke -

toke sjecita linije sa koordinatnim osima X i Y. Te toke nam predstavljaju dvije krajnje

kombinacije troenja novca:

- sjecite sa osi X predstavlja sluaj da potroa sav novac potroi samo na kupnju povra


I = PX QX+ PY QY ; I = 15 kn, PX= 3 kn, PY= 1,5 kn

15 = 3 QX+ 1,5 0 QX= 15/3 = 5

(5,0) - sjecite sa osi X


9/22

9

- sjecite sa osi Y predstavlja sluaj da potroa sav novac potroi samo na kupnju voa.

Nakon toga variramo broj jedinica povra (variramo varijablu X od0 - 5) koje potroa moe

kupiti s obzirom na cijenu povra i ukupni dohodak, ali i s obzirom na cijenu voa.

QV 10 8 6 4 2 0

QP 0 1 2 3 4 5



15 = 3 0+ 1,5 QY QY= 15/1,5 = 10

(0,10) - sjecite sa osi Y



15 = 3 0+ 1,5 QY QY= (15 - 0)/1,5 = 10 - sjecite s osi Y

15 = 3 1+ 1,5 QY QY= (15 - 3)/1,5 = 8

15 = 3 2+ 1,5 QY QY= (15 - 6)/1,5 = 6

15 = 3 3+ 1,5 QY QY= (15 - 9)/1,5 = 4

15 = 3 4+ 1,5 QY QY= (15 - 12)/1,5 = 2

15 = 3 5+ 1,5 QY QY= (15 - 15)/1,5 = 0 - sjecite s osi X


10/22

10

Najpovoljnija kombinacija voa i povra koju potroa moe kupiti pri dohotku od 15 kn i

zadanim cijenama je est jedinica voa i dvije jedinice povra. To je ona toka na slici gdje

budetska linija tangira krivulju indiferencije.

6. PONUDA

6.1. OSNOVNI POJMOVI

Ponudaje ona koliina proizvoda koju su proizvoai ili prodavatelji spremni prodati po

odreenim cijenama u odreenom vremenskom razdoblju. Ponuda, kao i potranja moe biti

individualna i trina.

Individualna ponudaje ponuda pojedinanog poduzea ili prodavatelja, dok je trina

ponuda zbroj svih pojedinanih ponuda na tritu.

Ponuda u najveoj mjeri ovisi o cijeni koja se za odreeni proizvod na tritu moe postii.

Odnos izmeu trine cijene proizvoda i koliine ponude prikazuje se tablicom (rasporedom)

ponude. Rastom cijena raste ponuena koliina proizvoda i obratno (u proporcionalnom su,

ali ne i linearnom odnosu). Na temelju podataka iz tablice ponude izvodi se krivulja ponude -

grafiki prikaz odnosa ponuene koliine i njoj pripadajue cijene.

PX- cijena proizvoda X

QSX - koliina ponudeproizvoda X


11/22

11

Iz slike se vidi kako ponuda proizvoda X postepeno raste kako raste njegova cijena pa

zakljuujemo kako svako poveanje cijena poveava ponuenu koliinu, a svako smanjenje

cijena smanjuje ponuenu koliinu. To je prvenstveno iz razloga to je proizvoau u

interesu da pri rastu cijena, uz pretpostavku da se njegovi trokovi proizvodnje ne mijenjaju,

povea svoju proizvodnju jer e ostvariti vei profit.

Oblik krivulje ponude je razliit za razliite trisne situacije, tj. imbenike koji utjeu na

ponudu.

6.2. VARIJABLE KOJE ODREUJU PONUDU I NJIHOV MEUSOBNI ODNOS

Ve smo rekli da ponuda u najveoj mjeri ovisi o cijeni tog proizvoda. Meutim, na ponudu

utjeu i slijedei imbenici:

trokovi proizvodnje koji se mijenjaju ovisno o tehnologiji proizvodnjei cijenamainputa

cijene povezanih proizvoda (supstituta i nusproizvoda) organizacija trita posebni utjecaji

Na temelju navedenog zakljuujemo da ponudu moemo izraziti kao funkciju niza nezavisnih

varijabli:

QSX= f (PX, PY, C , T)

gdje su:

QSX- koliina ponude u jednom vremenskom razdoblju (ponuda uvijek obuhvaa odreeno

vremensko razdoblje)


12/22

12

PX- cijena proizvoda X (1)

PY- cijene povezanih proizvoda (supstituta i nusproizvoda) (2)

C - trokovi proizvodnje (3)

T - vrijeme (4)

(1) Odnos izmeukoliine ponude proizvoda X i cijene proizvoda X

Kao to smo ve rekli, ovaj odnos je direktno proporcionalan to znai da poveanje cijene

proizvoda X rezultira poveanjem ponude proizvoda X.

(2) Odnos izmeu koliine ponude proizvoda X i cijena povezanih proizvoda

supstituti : ako proizvod X ima supstitute, tada e, primjerice, ako se smanji cijenasupstituta, proizvod X biti skuplji, padat e potranjai cijena proizvoda X, to znai da

e se smanjiti i ponuda proizvoda X. I obrnuto, ako se povea cijena supstituta,

proizvod X e biti jeftiniji, rast e potranja i cijena pa e se sukladno tome poveati i

ponuda proizvoda X.

nusproizvodi: ako proizvodnjom proizvoda X dobivamo nusproizvode, tada epoveanje cijene bilo kojeg nusproizvoda rezultirati poveanjem ponude kako

proizvoda X tako i svih drugih nusproizvoda.

(3) Odnos izmeu koliine ponude proizvoda X i trokova proizvodnje

Trokovi proizvodnje ovise o tehnologiji kojom poduzee raspolae i o cijenama inputa. Stara

i neefikasna tehnologija uzrokuje visoke trokove proizvodnje koji, uz pretpostavku iste

prodajne cijene, rezultiraju smanjenjem ponude (proizvoau se ne isplati). Suprotno tome,

nova i moderna tehnologija osigurava preduvjete za poveanje ponude.


13/22

13

Cijene inputa su proporcionalne sa trokovima proizvodnje (poveanje cijena inputa -

poveanje trokova proizvodnje) i obrnuto proporcionalne sa ponudom (poveanje cijena

inputa - poveanje trokova proizvodnje - smanjenje ponude).

U gornjim navodima poveanje trokova proizvodnje promatramo uz pretpostavku da

prodajne cijene ostaju iste jer je rije, kao to smo ve rekli, o meusobno nezavisnim

varijablama.

(4) Odnos izmeu koliine ponude proizvoda X i vremena

Ponuda odreenog proizvoda moe biti trenutana, kratkoronai dugorona. Ovo emo

najbolje razumjeti na primjeru. Neka pekara dnevno ispee i na trite dostavi 20 000 kg

kruha. Na dnevnoj razini ova se koliina nikako ne moe reducirati bez obzira kako se cijena

kruha tog dana kretala(trenutana ponuda). Meutim ako se cijena kruha povea u nekom

kraem vremenskom razdoblju, pekara e, potpunijim koritenjem svojih kapaciteta,

nastojati poveati proizvodnju kruha u tom razdoblju(kratkorona ponuda). Ukoliko se

poveana cijena kruha zadrala due vremensko razdoblje, pekara e, kupnjom novih

strojeva i pei, nastojati poveati proizvodnju kruha u tom duem razdoblju(dugorona

ponuda).

6.3. ELASTINOST PONUDE

Elastinost ponudeje jaina reakcije koliine ponude nekog proizvoda na promjenu njegove

cijene. Elastinost ponude mjeri postotnu promjenu koliine ponude nekog proizvoda s

obzirom na promjenu cijene tog proizvoda za 1%.

Elastinost ponude mjeri se koeficijentom elastinosti ES:

ES= % promjene cijene / % promjene koliine ponude


14/22

14

S obzirom na vrijednost koju moe imati koeficijent elastinosti ponude, razlikujemo 5 vrsta

ponude:

ES> 1 : pri porastu cijene odreenog proizvoda od 1% ponuda tog proizvoda raste zavie od 1% - ELASTINA PONUDA

ES= 1 : pri porastu cijene odreenog proizvoda od 1% ponuda tog proizvoda rastetakoer za 1% - JEDININO ELASTINA PONUDA

ES< 1 : pri porastu cijene odreenog proizvoda od 1% ponuda tog proizvoda raste zamanje od 1% - NEELASTINA PONUDA

ES= 0 : bilo kakvo poveanje cijene ne izaziva nikakve promjene u koliini ponude -POTPUNO NEELASTINA PONUDA

ES=: najmanje poveanje cijene izaziva beskonano veliko poveanje koliineponude - POTPUNO ELASTINA PONUDA

6.4. RAVNOTEA PONUDE I POTRANJE

Tenja ekonomije je dugorono uspostaviti ravnoteu izmeu ponude i potranje. Kada se

ponuda i potranja izjednae dolazi do trine ravnotee.


QX - koliina proizvoda X

QS - krivulja ponude

QD - krivulja potranje


15/22

15

Na slici 14. trina ravnotea je grafiki prikazana sjecitem krivulje ponude (rastua krivulja)

i krivulje potranje(padajua krivulja). Cijena u toj toki naziva se ravnotena cijena, a

koliina u toj toki ravnotena koliina.

TRINA RAVNOTEA = (RAVNOTENA CIJENA ; RAVNOTENA KOLIINA)

Za primjer na slici 14. ravnotena cijena je 3 novane jedinice, a ravnotena koliina 3

jedinice proizvoda.

Ukoliko doe do promjene trine cijene u odnosu na ravnotenu doi e do nestabilnosti.

Primjerice, ako se trina cijena dotinog proizvoda povea na 4 novane jedinice doi e do

vika ponude jer nam se tada nude 4, a potrauju 2 proizvoda.

S druge strane, ako se trina cijena dotinog proizvoda smanji na 1 novanu jedinicu doi e

do vika potranje jer nam se tada nudi 1, a potrauje 6 proizvoda.

Ove vikoveponude i potranje proizvoa otklanja regulacijom cijene svog proizvoda.

Primjer: U proteklom razdoblju ponuda i potranja za blok opekom mijenjala se na sljedei

nain:

Cijena u kn Ponuena koliina u 000 kom (QS) Potraivana koliina u 000 kom (QD)

1 25 54

2 26 45

3 33 33

4 38 28

5 55 26

a) Izvedite krivulju ponude i objasnite dobivenu sliku!

b) Nacrtajte na novom grafikonu krivulje ponude i potranje te utvrdite ravnotenu cijenu i

ravnotenu koliinu!


16/22

16

c) Koliko e se blok opeke traiti pri cijeni od 5 kn, a koliko pri cijeni od 1 kn? Objasnite.

d) to se dogaa s ravnotenom cijenom ako se dohodak potroaa povea za 20% , uz

pretpostavku da ponuda ostane nepromijenjena? Prikaite grafiki!

e) to se dogaa s ravnotenom cijenom ako se trokovi proizvodnje poveaju za 30% uslijed

poveanja cijena sirovina, uz pretpostavku da potranja ostane nepromijenjena?Prikaite

grafiki!

Rjeenje:

a)

b)

Iz slike se vidi da porastom cijene

opeke (PO) raste koliina ponude

(QO) i obrnuto.

Zbog toga krivulja ponude QSOma

pozitivan nagib.

Trina ravnotea se uspostavlja pricijeni od 3 kn i pri koliini od 33 000

komada opeke.


17/22

17

c) Pri cijeni od 5 kn (to je vidljivo iz tablice) nudit e se 55 000 komada opeke dok e se pri

istoj cijenu potraivati 26 000 komada opeke. Dolazi do vika ponude od 29 000 komada

opeke.

Pri cijeni od 1 kn (to je vidljivo iz tablice) nudit e se 25 000komada opeke dok e se pri istoj

cijeni potraivati 54 000 komada opeke. Dolazi do vika potranje od 29 000 komada opeke.

Vidljivo je da u situaciji kada je trina cijena(4 i 5 kn) vea od ravnotene(3 kn) na tritu

dolazi do vika ponude, a kada je trina cijena(1 i 2 kn) manja od ravnotene(3 kn) dolazi

do vika potranje.

d) Poveanje dohotka potroaa za 20% pretpostavlja da e se i potranja poveati za isti

postotak. To e rezultirati, to je vidljivo iz grafa, poveanjem i ravnotene cijenei

ravnotene koliine.

e) Pri poveanju cijena sirovina za 30% poveavaju se trokovi proizvodnje te dolazi do

smanjenja ponude za isti postotak. To e rezultirati, to je vidljivo iz grafa, poveanjem

ravnotene cijene i smanjenjem ravnotene koliine.


18/22

18

7. ODREIVANJE CIJENA NA RAZLIITIM TRITIMA

7.1. ODREIVANJE CIJENA NA TRITU SAVRENE KONKURENCIJE

Savrena konkurencijaje takvo trino stanjeu kojem postoji veliki broj prodavatelja i kupaca

istog proizvoda.

Svaki pojedinani uesnik na tom tritu je nedovoljno jak da bi imao utjecaj na formiranje

prodajne cijene, tj. prodajna cijena je nezavisna varijabla.

Za poduzea na tritu savrene konkurencije (mala poduzea) je vano definirati ravnoteu

poduzea, tj. onu koliinu proizvodnje za koju e ostvariti maksimalan profit. Ta koliina je

razliita za svako poduzee jer, budui je prodajna cijena odreena tritem, ovisi jedino o

trokovima poslovanja dotinog poduzea.

7.2. ODREIVANJE CIJENA NA MONOPOLSKOM TRITU

Monopolje jedno od trinih stanja nesavrene konkurencije(monopol, duopol, oligopol,

monopolistika konkurencija) koje postoji onda kada su ispunjeni slijedei uvjeti:

samo jedan proizvoa proizvodi dotini proizvod ne postoje supstituti za dotini proizvod


19/22

19

drugi proizvoai nemaju pristup u dotinu proizvodnju postoji kontrola od strane proizvoaa nad koliinom i cijenom proizvoda

Na tritima nesavrene konkurencije postoji mogunost kontrole cijenabilo od strane

ponuditelja ili od strane potraitelja. Dakle sudionici trita nesavrene konkurencije

odluuju o obujmu proizvodnje (kao i sudionici trita savrenekonkurencije), ali i o cijeni.

Monopol moe nastati po dvije osnove: prirodni monopoli zakonski monopol.

Prirodni monopol nastaje kada samo jedan proizvoa koristi jedinstveni prirodni izvor

sirovina (nafta, plin, rude) ili kada samo jedan proizvoa opskrbljuje cijelo trite odreenim

proizvodom uz cijenu koja bi bila znatno manja kada bi to inilo vie proizvoaa.

Zakonski monopol nastaje kada se zakonskim propisom zatiti jedan proizvoa i zabrani se

ulazak drugih proizvoaa u istu proizvodnju (pota, televizija, telekomunikacije,...).

Proizvoa monopolist maksimizira svoju dobit diskriminacijom cijena, tj. poveava cijenu na

tritu gdje jeelastinost potranje nia - najee domae trite (nema drugih proizvoaa,

nema supstituta), a smanjuje cijenu na tritu na kojem je elastinost potranje via -

inozemna trita (postoje drugi proizvoai pa kupac moe birati).

7.3. ODREIVANJE CIJENA NA TRITU MONOPOLISTIKE KONKURENCIJE

Monopolistika konkurencijaje takoer jedno od trinih stanja nesavrene konkurencije. To

je takav oblik trita u kojem ima mnogo prodavatelja slinog, ali ne istog proizvoda i u kojem

je ulazak i izlazak poduzea u granu i iz grane lagan.

Radi se o tritu i s elementima monopola i s elementima savrene konkurencije.


20/22

20

Ono to povezuje monopolistiku konkurenciju s monopolom je injenica da su svi proizvodi

meusobno razliiti (po lokaciji prodaje, po kvaliteti usluge), a ono to je povezuje sa

savrenom konkurencijom je brojnost proizvoaa i ponuaa na tritu te lakoa ulaska i

izlaska iz grane.

Monopolistika konkurencija se najee susree u gospodarskim granama kao to je:

trgovina na malo, prodavaonica cipela, ljekarna,

7.4. ODREIVANJE CIJENA NA OLIGOPOLSKOM TRITU

Oligopolje takav oblik trita u kojem dominira mali broj prodavatelja istog (homogenog) ili

slinog(diferenciranog) proizvoda.

Ukoliko se na tritu nalaze samo dva prodavatelja tada imamo duopol.

Ako nekoliko proizvoaa prodaje isti proizvod, tada na tritu postoji isti oligopol.

Ukoliko je proizvod koji se prodaje donekle razliit, tada na tritu posoji diferencirani

oligopol.

Osnovna karakteristika ovakvog oblika trita jest da je ulazak u granu mogu, ali je ipak

dosta otean, posebice na kratki rok (razlozi: visoke investicije za ulazak, velika koliina

proizvodnje koja se treba realizirati da bi se investicija isplatila).

Oligopol se najee susree u slijedeim sektorimaproizvodnje: elik, cement,automobili,

cigarete, ...

Budui da se radi o tritu s malim brojem proizvoaa, djelovanje svakog od njih direktno

utjee na ostale proizvoae u grani. Zbog tako visokog stupnja meuzavisnosti oligopolisti

esto sklapaju sporazume o jedinstvenom djelovanju.


21/22

21

Iz te potrebe je nastao KARTEL- organizacija oligopolistikih poduzea koja, na temelju

formalnog sporazuma svih ukljuenih poduzea, donosi sve bitne odluke u cilju

maksimiziranja profita.

Dvije su osnovne vrste kartela: centralizirani karteli kartel za podjelu trita.

Centralizirani kartel na temelju formalnog sporazuma oligopolista odreuje cijenu

proizvoda, koliinu proizvodnje svakog pojedinog proizvoaa i konano udjel u profitu.

Koliina proizvodnje koja se dodjeljuje svakom pojedinom proizvoau ovisi o koliini

proizvodnje koju je proizvoa imao prije stvaranja kartela, o veliini proizvodnih kapaciteta i

o geografskom poloaju proizvoaa.

Kartel za podjelu trita daje svakom lanu iskljuivo pravo da djeluje na odreenom

regionalnom tritu.

Jedan od naina preutnog sporazumijevanjau kartelima je liderstvo u odreivanju cijena.

Na taj nain lider, tj. poduzee koje je najefikasnije i najdominantnije na tritu, odreuje

cijenu koja maksimizira njegove profite, dok pratea poduzea tako postaju savreni

konkurenti - prilagoavaju se danoj cijeni, koju je ovaj put odredio lider, a ne trite i na

koju ne mogu utjecati.


22/22

22

5 pitanja za kolokvij:

(1) to se podrazumijeva pod pojmom korisnosti?

Korisnost je subjektivni uitak odnosno zadovoljstvo to ga potroa ima posjedujui neki

proizvod ili troei neku uslugu.

(2) to je krivulja indiferencije?

Krivulja indiferencije povezuje razliite kombinacije proizvoda X i Y koje potroau pruaju

isto zadovoljstvo ili korist.

(3) to je budetska linija?

Budetska linija prikazuje razliite kombinacije proizvoda X i Y koje potroa, uz poznati

dohodak i cijene proizvoda, moe kupiti.

(4) Kakva je potpuno elastina ponuda i koliki je pripadni koeficijent elastinosti?

To je ponuda kod koje najmanje poveanje cijene izaziva beskonano veliko poveanje

koliine ponude, ES=.

(5) Moe li se ponuda izraziti pomou formule? Kako?

Ponudu moemo izraziti kao funkciju niza nezavisnih varijabli: QSX= f (PX, PY, C , T) gdje su:

QSX- koliina ponude u jednom vremenskom razdoblju


PY- cijene povezanih proizvoda (supstituta i nusproizvoda)

C - trokovi proizvodnje

T - vrijeme

Documents

Seminar - Ekonomija