Upload
vuongkhue
View
282
Download
8
Embed Size (px)
Citation preview
Seminarska rabota po Geografija na tema:
VICTORIA FALLS (MOSI-OA-TUNYA) [Livingstone, Zambia/Victoria Falls, Zimbabwe]
Viktorini Vodopadi
IGUAZU FALLS (IGUASSU FALLS) [Puerto Iguazú, Argentina/Foz do Iguaçu, Brazil]
Iguasu Vodopadi Izrabotil: Mentor: Martin Mi{evski Mite Ristov
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
2
SODR@INA: - Vodopadi Viktorija................................................................3
fziz~ki karakteristiki.......................................................4
tesnite promeni na Vodopadot Viktorija..................6
pred kolonijalna istorija.....................................................7
istorijata na Viktorija od 1900 pa do denes............8
Nezavisnosta na Zambija i UDI na Rodesia..................9
Turizmot vo dene{no vreme...................................................9
Nacionalni Parkovi.................................................................10
Vegetacija...................................................................................10
Div svet........................................................................................11
- Iguasu vodopadi.......................................................................12
Geografska polo`ba..................................................................12
Sporedba so drugi poznati vodopadi................................14
Nacionalen park Iguasu..........................................................14
Turisti~ki centar..................................................................15
-Koristena iteratura..........................................................15
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
3
Vodopadi Viktorija
sl.1 Se prostira na {irina od 1.7km, visina 108m i prose~en tek od 1 milion litri
vo sek., pa zatoa ne e ni najmalku ~udno {to Vodopadot Viktorija e nare~en
„~ad {to grmi“ („smoke that thunders“). Toj e i vsu{nost najgolemiot vodopad
vo svetot, edno od sedumte svetski ~uda pod za{tita na UNESCO.
Navistina, toj unificira mo} i ubavina, skromnost i prepla{enost.
Vodopadot Viktorija ili Mosi-oa-Tunya e lo~iran vo ju`na Afrika na rekata
Zambezi pomegu zemjite Zambija i Zimbabve. Pokraj toa {to e najgolem
vodopad vo svetot, toj spaga i vo grupata na vodopadi so naj~udna forma i
najraznoviden div svet koj lesno moze da bide zabelezan od bilo koja negova
strana.
Mosi-oa-Tunya ili the Smoke that Thunders (~ad {to grmi) e imeto {to
lokalnite luge go upotrebuvale i upotrebuvaat koga zboruvaat za ovoj
vodopad, dodeka sega{noto ime, Viktorija, go dobi od {kotskiot istrazuva~
Dr. Dejvid Living{toun.
I pokraj toa {to ne e nitu najvisokiot nitu naj{irokiot vodopad, sepak za
nego se veli deka e najgolemiot vo svetot. Ova se bazira vrz faktot {to toj
so negovata {iro~ina od 1.7km i visina 108m go formira najgolemiot pad na
voda vo svetot. Vakvata nevoobi~aena forma na Vodopadot Viktorija,
ovozmo`uva virtuozniot pad na vodata da mo`e da se gleda i od blizina na
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
4
60m, zatoa {to rekata Zambezi se vleva vo dlaboka tesna jama koja pak od
druga strana e povrzana so dolga serija od tesni premini. Samo Vodopadot
Viktorija i nekolku drugi im go ovozmo`uvaat na turistite zadovolstvoto
da ~ekorat blisku do nego i da u`ivaat vo negovata prekrasnata gletka.
Diviot svet na Afrika mo`e lesno da bide zabele`an vo okolinata na
vodopadot, a i{to taka i rekata Zambezi e mo{ne poznata po raznoraznite
vidovi na re~ni ribi. So eden zbor, posetata i razgleduvaweto na Vodopadot
Viktorija vo i{to vreme mo`e da se kombinira so re~en ribolov i zapoznavawe
so golem broj na divi `ivotni i ptici.
Vodopadot Viktorija e edna od najgolemite turisti~ki atrak~ii na Afrika i
e i{to taka pod zastita na UNESCO. Vodopadot go delat zemjite Zambija i
Zimbabve i sekoja od niv ima svoj poseben na~ionalen park i grad koj slu`i kako
~entar na turizmot vo sekoja od niv. Vo Zambija toa se Na~ionalniot Park
Mosi-oa-Tunya i gradot Living{toun, a vo Zimbabve Na~ionalniot Park
Viktorinite Vodopadi i gradot na Viktorinite Vodopadi.
Fizi~ki karakteristiki
Na zna~itelna distanca nad Vodopadot Viktorija, rekata Zambezi te~e na
{iroka lenta od bazalt, vo plitka dolina, opkru`ena so niski i oddale~eni eden
od drug kameno-peso~ni ridovi. Tekot na rekata e pro{aran so mnogu ostrovi
~ij broj zna~itelno se zgolemuva so priblizuvaweto na rekata kon vodopadot.
Nema planini, strmni nasipi, nitu dlaboki dolini, {to bi bilo mosne logi~no
da po{tojat koga e vo prasawe formirawe na bilo kakov vodopad. Po{tojat
samo visoki ramnini koi se prostiraat na {toti~i kilometri vo site
prav~i.
Vodopadite se formiraat koga celosnata xorizontalna sirina na rekata se
preobrazuva vo edinstvena vertikalna kapka koja paga vo popre~na jama siroka
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
5
1708m. Dlabo~inata na jamata nare~ena Prv Tesen Premin (First Gorge)
varira od 80m na nejziniot zapaden kraj pa se do 108m do centarot.
Edinstveniot izlez na jamata e 110m {irok prazen pro{tor koj opfa}a 2/3 od
{irinata na vodopadite od zapadniot kraj, preku koj celiot volumen na rekata
paga vo preminot na Vodopadot Viktorija.
Postojat 2 ostrovi na grebenite na vodopadot dovolno golemi za da go
podelat tekot na vodata na dva dela i koga toj se naoga vo svojot maksimum,
ostrovot Boaruka vo blizina na zapadniot breg i ostrovot Livingstoun vo
sredi{niot tek na rekata. Koga tekot na vodata e pomal od makslimalniot,
dodatni ostrov~iwa go delat tekot na vodata na posebni paralelni tekovi.
Glavnite tekovi se imenuvani po redosled, po~nuvajki od Zimbabve (zapadno) pa
do Zambija (isto~no) : Vodopadot na \avolot (Devil’s cataract), Glavni Vodopadi
(Main Falls), Vodopadot Vino`ito (Rainbow Falls) i Isto~en Vodopad (Eastern
cataract).
Vo kotlinata Zambezi periodot od docen Noemvri pa se do ran April e
vsu{nost periodot na do`dovi, dodeka ostanite meseci od godinata se
nare~eni suva sezona. Godi{niot maksimalen sezonski tek na rekata e od
Februari do Maj so dostignuvawe na kulminacija vo mesec April. Toga{
vodeniot prav dostignuva visina nad 400m, ponekoga{ duri i dvojno pove}e
taka {to mo`e da bide vidliv i na dale~ina od 50km. Za vreme na ovaa sezona
nevozmo`no e da se zabele`i najdolnata krajna to~ka i vo golem del liceto na
vodopadite, kako {to i ne e dostapno pe{a~eweto po karpite na
sprotivnata strana od vodopadite zatoa {to vodata paga so ogromna
brzina, udira na site strani i kako posledi~a se naokolu pretvora vo magla.
Za vreme na suvata sezona, ostrov~iwata na grebenot stanuvaat se
po{iroki i pobrojni, a i{to taka dnoto na Prviot Tesen Premin (First Gorge)
stanuva vidlivo zaedno so golem del od negovata dol`ina na prostirawe. Vo
ovoj period mo`no e da se pe{a~i pokraj dnoto na Preminot od stranata na
Zimbabve. Vo mesec Noemvri tekot na vodata e optrilika deset pati pomal
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
6
od onoj vo April, i vakvata razlika e najgolema vo sporedba so ostanatite
golemi vodopadi vo svetot, i e pri~ina da godi{niot prose~en tek na voda na
Vodopadot Viktorija da bide pomal od o~ekuvanoto bazirano vrz maksimalniot
nejzin tek.
Tesnite Premini na Vodopadot Viktorija
Celokupniot volumen na rekata Zambezi se probiva niz izlezot na Prviot
Tesen Premin (First Gorge) {irok 110m pa prodol`uva do dale~ina od 150m, potoa
vleguva vo niza tesni zig-zag premini obele`ani po redosled {to samata voda
go formira te~ejki. Vodata vleguvajki vo Vtoriot Tesen Premin (Second
Gorge) pravi ostro vrtewe nadesno formira na samoto me{to dlabok bazen
nare~en Lonec {to Vrie (Boiling Pot).
Negovata povr{ina e mazna koga nivoto na voda e nisko, a vo periodi koga e
nivoto na voda visoko, lesno mozat da bidat zabele`ani ogromni, bavni viori i
turbulencii {to nalikuvaat na varewe.
Osnovnite premini se :
- Prv Tesen Premin : vo koj{to rekata kaj Vodopadot Viktorija prodira
- Vtor Tesen Premin : 250m ju`no od vodopadot, dolg 2.15km
- Tret Tesen Premin : 600m ju`no, dolg 1.95km
- ~etvrt Tesen Premin : 1.15km ju`no, dolg 2.25km
- Petti Tesen Premin : 2.55km ju`no, dolg 3.2km
- Songvi Premin (Songwe Gorge) : 5.3km juzno, dolg 3.3km
- Batoka Premin (Batoka Gorge) : se naoga vednas pod preminot Songvi, so
dolzina od 120km i ja nosi rekata preku visoka ramnina do dolinata vo koja
denes le`i ezeroto Kariba.
Xidovite na ovie tesni premini se vertikalni i visoki otprilika 120m, no
nivoto na voda vo niv varira do 20m megu vodenata i suvata sezona.
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
7
Pred kolonijalna istorija
Na arheolo{kite mesta okolu vodopadite bile pronajdeni i predadeni
umetni~ki predmeti stari 3 milioni godini, napraveni od kamen nare~en homo
habilis. I{to taka, razni alati stari 50 000 godini od periodot na
Srednoto Kameno Vreme kako i razni vidovi na oru`je i ukrasi stari 10 000 i
2000 godini od periodot na Staroto Kameno Vreme. Lugeto-pripadnici na
Kamenoto Vreme bile proterani od plemeto Khoisan koi pak od druga strana
bile proterani od plemeto Bantu, kako {to se juznite Tonga narodi nare~eni
Batoka/Tokalea, koi go narekuvale vodopadot Sungu na Mutitima. Slednite
dojdenci, plemeto Matabele, go naimenuvale Manz’a Thunqayo, dodeka pak
Batsvana i Makalolo gi narekuvale Mosi-oa-Tunya. Site ovie imiwa vo
sustina go nosat imeto ~ad {to grmi .
Prviot Evropeec {to gi videl vodopadite bil Dejvid Living{toun na 17
Noemvri 1855 godina, za vreme na negoviot pat od najgorniot tek na Zabmezi
pa do sredinata na rekata. Lokalnite plemiwa bile mo{ne dobro zapoznaeni so
vodopadite kako i lovcite nare~eni Vortrekeri.
Living{toun bil dobro zapoznat za po{toeweto na vodopadite u{te pred da
stigne na samoto me{to i veslajki bil prefrlen na mal ostrov {to denes go
nosi negovoto ime, Livingstoun Ajlend. Livingstoun bil prethodno
impresioniran od Vodopadite Ngonye, no podocna, po otkrivaweto na
Viktorija, impresioniranosta bila nesporedliva, taka {to duri im dade i
anglisko ime vo ~est na Krali~ata Viktorija.
Vo 1860, Living{toun bil povtorno vo poseta na Viktorija kade i napravil
detalno nejzino prou~uvawe zaedno so Jon Kirk. Mnogu drugi evropski
posetiteli kako na prmer Portugalskiot istra`uva~ Serpa Pinto, ~e{kiot
istra`uva~ Emil Holub, koi napravile za prv pat detalen plan na Viktorija i
okolinata vo 1875.
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
8
Istorijata na Viktorija od 1900 pa do denes
Evropskoto naseluvawe vo okolinata na Viktorija zapo~na okolu 1900 godina
kako rezultat na `elbata na Sesil Roud i Britanskata Ju`no Afri~ka
Kompanija za zdobivawe so prava za iskoristuvawe na minerali kako i `elbata
za imperializam severno od Zabmezi i eksploatirawe na ostanatite prirodni
izvori kako {to se grade`nite drva vo {umite na severo-zapad od Zambezi,
slonovata koska i raznovidni `ivotinski ko`i. Vizijata na Roud za
`elezni~kata linija Kejp-Kairo ja vklu~i i mo`nosta za izgradba na prviot
most na Zambezi. Toj i{to taka insistiral da mo{tot bide izgraden na
me{to kade vodeniot prav od Viktorija bi mo`el da paga to~no nad vozovite
I kako reazultat na ova mo{tot bil izgraden na stranata na Vtoriot Tesen
Premin od vodopadite. Od 1905 godina, zelezni~kata linija im ovozmo`ila na
lugeto sloboden pristap i pat do Kejp na jug a od 1909 do Kongo na sever. Na ovoj
na~in
Viktorija stanala mo{ne popularna atrakcija za vreme na Britanskite
Kolonijalni Prava vo (Severna Rodesia) Zambija i (Ju`na Rodesia) Zimbabve, a
gradot na Vodopadite Viktorija bil pretvoren vo glaven turisti~ki centar.
Nezavisnosta na Zambija i UDI na Rodesia
Vo 1964, Severna Rodesia stanala nezavisna zemja na Zambija. Narednata
godina Rodesia formirala Unilateralna Deklaracija za Nezavisnot, priznata
od stranata na Zambija I golem del od zemjite na Velika Britanija, so {to
do{lo do vojna na ju`nata strana na Zambezi, takanare~ena Vojna na
Zimbabve-Rodesia. Kako rezultat od vakvata kriza, vo 1966 Zambija stavi
zabrana za grani~no pominuvawe so kompleten prekin vo 1980. Brojot na
turisti zna~itelno opadnal, posebno na Rodesianskata (Zimbabvejskata)
strana. Voenite dejstvija se ~uvstvuvale i vo Zambija preku nenadejnite
napadi na vojskata, so {to doslo do vospostavuvawe na merki za za{tita od
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
9
strana na Zambija a i postavuvawe na vojska okolu Vodopadite so cel
nepo{toewe na pristap okolu Tesnite Premini i vo okolinata na Vodopadite.
Nezavisnosta na Zimbabve vo 1980 donese mir, kako i obnovuvawe na turizmot
i razvoj na regionot vo glaven centar na avanturisti~ki sport. Osobeno
popularni stanale bungee jumping na mostot na Zambezi, vozewe so splavovi
po tesnite premini, ribolov, kajakarstvo i skokovi nad vodopadite.
Turizmot vo dene{no vreme
Do krajot na 1990 godina, Vodopadite Viktorija bile posetuvani od strana na
300 000 turisti godi{no. Ovaa brojka se o~ekuvalo da se bide zgolemena do
milion vo narednata decenija. Naj~esti posetiteli na Viktorija se `itelite
na okolnite Zimbabve i Zambija, a pomalku stranski turisti, bidejki imaat
eftin, lesen i brz pristap so avtobus ili voz. Dvete zemji isto taka im
ovozmo`uvaat na turistite da vr{at ednodnevni patuvawa od edna vo druga
bez potreba od viza. Vo 2008 godina, Zambija, izvrsi poskapuvawe na cenata
za viza, taka {to cenata za dr`avjanin na Velika Britanija ili Amerika
dostignuva i do 140$ ili 135$ za 3-godi{na viza so neograni~en broj na vlezovi.
Na dr`avjanite od ostanatite stranski zemji im e dozvolena 3 mese~na viza
od 50$, no razlikata e vo toa {to tie moraat da apliciraat sekoj pat koga
sakaaat da ja pominat granicata na Zambija.
Edna od mnogute karakteristiki na Vodopadite Viktorija e prirodno-
formiraniot bazen takanare~en Bazenot na \avolot (Devil’s Swimming Pool)
neposredno do granicata na Vodopadot, a do koj se ovozmozuva pristap samo
preku Livingstoun Ajlend. Koga nivoto i tekot na vodata se vo normalni
granici, obi~no vo periodot od Septemvri do Dekemvri), posetitelite se vo
mo`nost i da se kapat vo bazenot do granicata na vodopadot, no ne i da ja
preminat. Ova e ovozmo`eno blagodarenie na eden priroden yid-karpa {to se
nao|a na najdolnata granicata na Vodopadite i go zapira nivniot tek.
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
10
Brojot na posetiteli od stranata na Zimbabve e, istoriski gledano,
zna~itelno pogolem otkolku od stranata na Zambija, {to se dol`i na mo{ne
pogolemiot razvoj na sredstva i objekti za posetitelite. Sepak, brojot na
posetiteli na Zimbabve po~na zna~itelno da opa|a so vleguvaweto vo 2000
godina, kako rezultat na zgolemenite politi~ki tenzii pomegu
poddr`uva~ite na pretsedatelot Robert Mugabe i opozicijata.
Nacionalni Parkovi
Postojat dva nacionalni parkovi kraj Vodopadite Viktorija realtivno mali,
Nacionalniot Park Mosi-oa-Tunya, 66 km2, i Nacionalniot Park na
Vodopadite Viktorija koj e 23km2, a vedna{ do nego na ju`niot breg e
Nacionalniot Park Zambezi {to se prostira na 40km zapadno pokraj rekata.
Divite `ivotni mo`at slobodno da se dvi`at pomegu dvata zimbabvejski
parkovi, a isto taka stignuvaat vo Matesti Safari Area, Nacionalniot Park
Kazuma Pan i Nacionalniot Park Hwange na jug.
Vegetacija
Dominira re~na {umska vegetacija so niza od palmi na dvata brega na rekata
i ostrovi nad Vodopadite Viktorija. Najzabele`itelniot vegetacionen
aspekt na ovoj region e vodenata {uma, neguvana sekojdnevno od vodeniot prav
na Vodopadite, i vo koja mo`at da se najdat edni od retkite rastenija
netipi~ni za ovoj region kako: abonos, palmi od slonova koska, kako i polza~i i
lijani.
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
11
Div svet
Nacionalnite Parkovi izobiluvaat so raznoviden dive~ so najgolema
popula~ija na slon, bafalo, `irafa, zebra i razni vidovi na antilopa. Lavot i
leopardot se sre}avaat povremeno. Rekata e isto taka bogata so golema
populacija na krokodili i nilski kowi. Rekata izobiluva so ribi, poto~no
ka`ano 39 razli~ini vida ribi mozat da se sretnat pod Vodopadite, dodeka
pak, 89 nad niv. Ova e dokaz za efektivnata uloga na Vodopadot Viktorija
kako bariera pomegu gorniot tek i dolniot tek na rekata Zambezi.
sl.2 (sl.2 - \avolskiot Bazen - prirodno napraven bazen dobro za{titen od sekakvi opasnosti)
sl.3 sl. 4 (The Smoke that Thunders - do`dliva sezona sl.3 - 1972 god....i suva sezona sl.4 - Septemvri 2003 godina.)
sl.5 sl.6 First Gorge Second Gorge
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
12
Vodopadi Iguazu
Vodopadite Iguassu se locirani na granicata na Brazilskata dr`ava Parana
i Argentinskata Misiones. Vodopadite ja delat rekata na gorna i dolna
Iguazu. Imeto na Vodopadite doaga od Guaranskite zborovi (voda ) - uasu
(golem). Spored legendata, Bog sakal da se o`eni za edna preubava devojka od
aburxinsko poteklo Naipi, koja pak so ~un pobegnala zaedno so nejziniot sakan
Taroba. Kako rezultat na ova Bog zbesnal i ja sekol rekata na poveke delovi so
{to se formirale vodopadite, dodeka pak dvajcata qubovnici gi osudil na
ve~en pad.
Prviot Evropeec {to gi prona{ol vodopadite bil [panskiot osvojuva~ Alvar
Nunez Cabeza de Vaca vo 1541, ~ie ime go nosi eden od vodopadite na stranata
na Argentina. Vodopadite bile povtorno otkrieni od Bosseli na krajot na 19-
ot vek taka {to eden od argentinskite vodopadi go nosi negovoto ime.
Gerografska polo`ba
Vodopadskiot sistem se sostoi od 275 vodopadi na rekata Iguazu dolgi 2.7km.
Postojat individualni vodopadi visoki do 82m, i pokraj toa {to
mnozinstvoto se so visina od 64m. Grloto na Gavolot (Devil’s Throat) so u-
forma, visina 82m, {irina 150m i dolzina 700m, e najimpresiven od site i
smesten na granicata pomegu Argentina i Brazil. 2/3 od vodopadite se
nao|aat na teritorijata na Argentina.
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
13
Vodopadite mo`at da se vidat od dvata grada {to se nao|aat od dvete
strani na vodopadite i toa gradot Foz do Iguasu vo brazilskata Parana i
Puerto Iguazu vo argentinskata Misiones, kako i od gradot Siudad del Este na
drugata strana na rekata Parana. Vodopadite se pod ednakva sopstvenost na
Nacionalniot Park Iguazu vo Argentina i Nacionalniot Park Iguasu vo
Brazil, {to se isto taka i pod zastita na UNESCO od 1984 i 1986 godina.
Na stranata na Brazil postoi dolg pe{a~ki pat pokraj kawonot koj
prodol`uva vo dolniot del na Grloto na \avolot.
sl.1. Patekata preku celata gletka na vodopadite Argentincite imaat pristap koj{to e mo{ne olesnat so Ekolo{kiot
Do`doven Voz, koj nosi posetiteli do razli~ni pe{a~ki pateki. Ekolo{kiot
Voz, koj sobira vkupno 120 lica, e usluga {to ja nudi Nacionalniot Park Iguazu
{to datira od Juli 2001 godina. Vozot pominuva 7000km vo 20min. Gi
zaobikoluva dvata brega na rekata Iguazu pa se do Stanicata na Grloto, kade
postoi moznost preku most da se stigne do Grloto na Gavolot. Ekolo{kiot
Voz ima zelena boja, 4 vagoni so drveni sedista I bez krov za da mo`e da se
u`iva vo prirodnata ubavina {to go opkru`uva celoto toa mesto.
„Paseo Garganta del Diablo“ e pat dolg eden kilometar {to gi vodi turistite
direktno do vodopadite, do Grloto na Gavolot. Drugi pateki ovozmo`uvaat
pristap do vodopadite na nivnata rasprostranost na stranata na
Argentina i do feribrod {to gi povrzuva do ostrovot Sen Martin.
Zonata okolu vodopadite ovozmo`uva dobra rekreacija kako {to se sportovi
na voda i ka~uvawe po karpi.
sl.2 (Iguaçu Falls)
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
14
Sporedba so drugi poznati vodopadi Po nejzinata poseta na Vodopadite Iguazu, Prvata Dama na Amerika, Elenor
Ruzvelt, izviknala: “Kutrite Nijagara”. Iguazu se isto taka ~esto
sporeduvani so afri~kite Vodopadi Viktorija {to gi delat zemjite Zambija i
Zimbabve. Dodeka Iguazu e posirok bidejki e podelen na 270 pomali vodopadi i
dolgi ostrovi, Viktorija ja ima najgolemata zavesa na voda vo svetot {iroka
1600m i visoka nad 100m (vo period na nisko nivo na voda Viktorija e podelen
na 5 dela so ostrovi, a koga nivoto na voda e visoko tie mo`at i da ne se
prekinat).
Iguazu nudi, vo sporedba so mnogu drugi vodopadi, mnogu podobra gletka i
pe{a~ki pateki za spektakularni do`ivuvawa. Postoi edno konkretno mesto
kade sekoj moze da zastane i da bide zaobikolen od 260 stepenski vodopadi.
Grloto na \avolot istura voda vo nego od 3 strani. Isto taka, bidejki Iguazu
e razdelen na poveke relativno mali vodopadi, sekoj mo`e da niv da vide delovi
od niv vo odredeno vreme. Viktorija ne ovozmo`uva vakvo ne{to bidejki toa e vo
su{tina eden vodopad {to pa|a vo kawon.
Nacionalen Park Iguazu Parkot Iguazu postoi od 1934 godina i se oformi so cel za{tita na
Vodopadite Iguazu i prirodnoto bogatstvo vo okolinata, uka`uvajki sekako
po~it i respekt na prirodata i priridnoto bogatstvo od xunglata.
Nacionalniot Park Iguazu e formiran od yunglata Misionera na
teritorijata na Republika Argentina, a nadvor od argentinskiot frontier e
poznata pod imeto yungla Paranaense.
Parkot e poznat niz ~eliot svet po negovata ubavina i po toa {to ja
poseduva najspektakularnata atrak~ija - Vodopadite Iguazu.
SOU Gimnazija Josip Broz Tito - Bitola Martin Mi{evski III6 klas
15
Turisti~ki centar
Turisti~kiot centar poseduva soba za prva pomo{, regionalen antropolo{ki
muzej, istorijata za florata i faunata, informativen centar so audio i
vizuelen aparat, specijaliziran vodi~ za uslugi, fotografi i kamermani za
pridru`uvawe na turistite za vreme na nivnite pro{etki. Postojat isto
taka i pabovi, restorani, toaleti, telefoni i galerii. Sekoj mo`e da pronajde
regionalni proizvodi i sliki od proizvodi.
KORISTENA LITERATURA:
Internet :
- http://www.world-of-waterfalls.com/africa-victoria-falls.html
- http://www.world-of-waterfalls.com/latin-america-iguazu-falls.html
- http://en.wikipedia.org/wiki/Victoria_Falls#column-one#column-
one
- http://en.wikipedia.org/wiki/Iguazu_Falls#column-one#column-one