Seminarski Iz Sociologije

Embed Size (px)

Citation preview

SEMINARSKI RAD SOCIOLOGIJA SELA

SEOSKA KULTURA I OBICAJI Jelena Momi Dajana Vasili Mentor: Ranka Peri

KULTURA

''Pod kulturom podrazumijevamo skup svih onih procesa, promjena i tvorevina koje su nastale kao posljledica i duhovne intervencije i ljudskog drutva. Kultura je oduvek bila vaan deo srpskog identiteta, koji je u nekim tekim istorijskim periodima jedino kroz nju postojao i opstajao. Smetena na raskrsnici glavnih balkanskih puteva, Srbija je u naslee dobila izuzetno kulturno bogatstvo. Meu ostacima civilizacija starih desetinama vekova nalaze se tragovi naroda koji su iveli na ovim prostorima pre 40.000 godina, bogato rimsko naslee, kao i srednjevekovne tvrave i zamkovi. Najvee kulturno blago Srbije su brojni manastiri i crkve iz srednjeg veka, prepuni duhovnog mira i spokoja.

OBIAJI

Nema naroda bez obiaja, bez obzira u kom kraju sveta ivi. Svako selo, svaki kraj, svaka oblast, svaki narod, imaju svoje obiaje. Neki obiaji pripadaju samo uem kraju, neki zahvataju itave oblasti jedne zemlje, a neki obiaji su istovetni kod razliitih naroda. Obicaji se ovde dele na porodicne, kalendarske i obicaje uz poslove. Neki od njih istovremeno pripadaju u vie grupa. Srpski narodni obiaji potiu iz davnih vremena i u skladu su sa starim verovanjima Srba, koji su opstali do danas. Narodne obiaje esto prate razne tajanstvene i mistine radnje koje narod ini u raznim prilikama i iz raznih pobuda, verujui da e mu to nekako pomoi i koristiti.

OBIAJI NAEG NARODA

Ljubljenje tri puta u obraz Prilikom pozdravljanja Srbi se u znak potovanja ljube u obraz tri puta. Ovaj obiaj je nasleen od Srba u Crnoj Gori i usa. Kolo Kolo je tradicionalni srpski ples.

BOI

Boi Badnji dan se proslavlja 6. januara, uoi Boia i sastavni je deo boinih obiaja u koje ubrajamo seenje badnjaka, boinu peenicu, obilaenje domova, badnje vee, unoenje badnjaka i slame, paljenje badnjaka, badnja veera i bdenje. O Boiu ljudi se, umesto uobiajenog pozdrava, pozdravljaju sa "Hristos se rodi" i "Vaistinu se rodi"

O Boiu ljudi se, umesto uobiajenog pozdrava, pozdravljaju sa "Hristos se rodi" i "Vaistinu se rodi". Ni jedan praznik nema vie narodnih obiaja nego Boi, koji se odravaju i dan danas. Najei obiaji su: polaganje badnjaka, zastiranje domova slamom, kvocanje i pijukanje, meenje esnice, peenje peenice, poloajnik, a ima i mnogih drugih verovanja, gatanja, izreka i poslovica.

VASKRS

Vaskrs Vaskrs je jedan od najveih hrianskih praznika. Po verovanju tada je Hristos vaskrsao na nebo i seo sa desne strane oca. Dan kada se lupaju jaja, kada se svi pozdravljaju najradosnijim pozdravom: Hristos Vaskrse, Vaistinu Vaskrse.

Ovaj praznik je simbol pobede nad smru, i simbol pobede nad avolom. Dan kada je Hrist, poto je preziveo najtee muke, iako je bio pravedan, razapet na krst, umro, pa posle dva dana u grobu vaskrsao.

KRSNA SLAVA

im se sin odvoji u posebno domainstvo, pogotovu kad se oeni, duan je da proslavlja svog svetitelja, bez obzira to ga i otac i majka slave u starom domu.

Krsna slava je prastari obiaj u kome se, uz posebne obrede i gozbu, proslavlja hrianski svetitelj zatitnik i davalac. Svaki Srbin ima po jedan dan u godini koji on slavi i to se zove krsno ime, sveti, sveto i blag dan. Slava je praznik "male crkve", osnovne hrianske elije, porodice, pa svaka, pa i najmanja porodica treba da slavi Slavu.

SVADBA (CEREMONIJA KOJA PRATI VJENANJE)

Bidermajer Kada se zavri ceremonija venanja, mlada baca bidermajer. Devojka koja ga uhvati je po verovanjima sledea za udaje.

SVADBA

Bacanje sita Kada mladenci nakon venanja dou u njihovu novu kuu (mladoenjinu), mlada uzima od svekrve sito u kom se nalazi jabuka. Jabuku baca sebi iza lea, a sito baca na krov kue. Ukoliko se sito zadri na krovu kue, i mlada e se zadrati u kui.

Jabuka Kada mladoenja ide po mladu, obiaj je da tast postavi jabuku na najvie drvo u mladinom dvoritu. Mladoenja ne moe da odvede mladu sve dok pukom ne pogodi jabuku na drvetu.

BABINE

Roenje djeteta u tradiciji srpskog naroda predstavlja poseban dogaaj, to potvruje i injenica da je osnovni cilj sklapanja braka u tradicionalnom drutvu dobijanje potomaka. Posebnu radost i veselje roditeljima priinjava roenje sina.