Seminarski Rad Iz Geografije

  • Upload
    rada

  • View
    275

  • Download
    4

Embed Size (px)

Citation preview

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    1/20

    SEMINARSKI RAD IZ GEOGRAFIJE

    TARA

    Kristina Nikic VIII-3

    S A D R Z A J

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    2/20

    Strana

      1.UVOD………………………………………………………………………

    ……………………...3

      - Polozaj ar!………………………………………………………………………………

    …….3

      - Nacionalni "ark

     ar!………………………………………………………………………..4

      2 . PRIRODNO GEOGRAFSKE ODLIKE

     

    -R!lj!# ...............................................................................

    ......................5

      -

    $i%ro&ra'ja........................................................................

    ...................

      -

    Kli(a………………………………………………………………………………

    …………………..!

      - )iljni i zi*otinjski

    s*!t………………………………………………………………………….."

      3.DRUSTVENO -GEOGRAFSKE ODLIKE

      -

    Stano*nist*o……………………………………………………………………

    ……………………1#

     

    -Privreda…………………………………………………………………….14

     

    4.LITERATURA…………………………………………………………………

    ……………………..15

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    3/20

     

    UVOD

    Planina Tara je jedna od nasih najlepsih planina i svakako jedan od najprivlacnijih predela Srbije.Pokrivena gustim,cetinarskim i listopadnim sumama, protkana pasnjacima i livadama, ova lepotica planinskog sistema Srbije ali I celog

    kontinenta, svakako zasluzuje epitet Kraljica planina.Tara je 191. godine proglasena za nacionalni park, na povrsini od 19 !"" ha.Planinu Taru karakterise bogastvo povrsinskih voda I potoka,velikim brojem izvora.#sled geolosko$relje%nih i klimatskih karakteristika ovog podrucja javljaju se periodocni i stalniizvori razlicitih osobina.&eki od izvora, usled velike izdasnosti, %ormiraju prave

     potoke i recice.

    Prema jednoj od legendi, planina Tara je dobila ime po Taru, bogu ilirskog plemena'utarijata koji je u anti(ko doba naseljavao ovaj prostor. Tar je zbog lepote izabrao

    upravo ovu planinu da na njoj sagradi svoj bozanski presto

    POLOZAJ TARE

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    4/20

    )asiv Tare nalazi se u zapadnom delu Srbije, u granicnom pojasu prema *osni i+ercegovini, odnosno epublici Srpskoj.Sa juga i jugoistoka ,Tara je oivicenarekom Kamisnom i Kremanskom kotlinom oslanjajuci se na -latibor i )okru

    oru.  &a istoku se naslanja na ogranke Ponikava i Stapara. &a severoistokugranicu joj cini reka Pilica. Sa severa masiv Tare oivicen je kanjonom reke /rine,sa severozapada rekom /erventom, dok je sa zapada omedjan *elim zavom.Povrsina Planine Tare u navedenim granicama je 10 km!, a nadmorska visinaiznosi 1"""m do 1!""m. &ajvii vrh Tare je -boriste sa nadmorskom visinomod 1233 m.

    NACIONALNI PARK TARA

     

    Prostor Tare proglasen je &acionalnim parkom 10. jula 191. godine na povrsiniod 19.142,"" ha, od 2. oktobra !"12. godine teritorija parka je prosirena i sadazauzima !3.991,! ha.

    Planina Tara predstavlja povrs dinarskog pravca pruzanja. Pripada delustarovlaskih planina 5Starovlaska$raska visija6. &alazi se na krajnjem zapadu Srbijezahvatajuci podrucje ograniceno laktastim tokom /rine izmedju 7isegradja i

    *ajine *aste. # najuzem delu masiva smestena je planina -vezda, koja je od Tare prirodno odvojena Klisurom /ervente. Po nadmorskim visinama, Tara spada usrednje visoke planine, (ija je prosecna nadmorska visina 1.""" 8 1.!"" metara.

     &ajvisi vrh &acionalnog parka je Kozji rid 8 1.291 metar, a najvisi vrh planineTare je -boriste 1.233 metra.

    Podrucje se nalazi izmedju 30o2! i 33o"! severne geogra%ske sirine i 19o12 i19o0 istocne geogra%ske duzine od rinica.

    Sire podru(je Tare identi%ikovano je kao:

    $ podrucje znacajno za biljke 5Important Plant 'reas 8 IP'6

    $ podrucje znacajno za ptice 8 5Important *ird 'reas 8 I*'6.

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    5/20

    $ podrucje znacajno za dnevne leptire u Srbiji 5Prime *utter%l; 'reas in Serbia 8P*'6

    $ pilot podrucje za &'T#' !""" u Srbiji

    $ podrucje znacajno u okviru

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    6/20

    !"11. godine u okviru zajednickog projekta Srbije, *osne i +ercegovine, +rvatskei >rne ore nominovane za #&?$vu listu svetske kulturne batine.

     

    RELJEF

    ?snovnu karakteristiku relje%a cine dve povrsi: 7isa  &iza

      7isa povrsi ima nadmorsku visinu oko 1!"" m, blago nagnuta prema jugu i

     jugoistoku.&iza zaravljena povrs ima visinu oko 1""" m, zauzima prostranstvouglavnom oko Kaludjerskih bara.?be povrsi presecaju doline reka i potoka 5*elizav, /erventa,aca,*rusnicki potok, Konjska reka6.Karakterisu je mnogobrojnigeomor%olski oblici:Pedine,vrtace,Kraska vrela,vidikovci,kanjoni,klisure

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    7/20

     

    # relje%u Tare se izdize veci broj uzvisenja, a sa ivicnih delova spustaju se dubokousecene doline manjih, ali brzih reka, velikog pada. &ajprostraniji i najlepsi deoovog planinskog podrucja je povrs avne Tare, prosecne visine oko 11""m na kojese lepotom pejzaza, izdvajaju Kaludjerse *are i )itrovac. &a njenom juznom deluizdize se planinski masiv -boriste 1233m nadmorske visine, dok se prema istoku

     povr Kaludjerskih *ara 51"22m6 spusta u nizu nagnutu povrs Ponikve 5oko9""m6. Prema severozapadu podrucje se izdiCe u vii nivo Tare, preko planinskih

    visova$7isa 510!Am6, ?mara 51!Am6 i >rnog 7rha 51!A1m6. Prema severozapaduse spusta do prevoja Predov krst 51"42m6, odakle se ponovo izdize u planinskimasiv -vijezda, koji je ogranicen laktastom krivinom /rine. &ajvisi visovi ovogmasiva su Smiljevac 51332m6 i 7eliki kraj 5100!m6. &a zapadu se nalaze najviivisovi *ature 51219m6 i )rke kape 51232m6 i planinski masiv 7eliki Stolac51A42m6 koji se nalazi na teritoriji epublike Srpske. ?vo drzavno razgrani(enjerazlog je to i ovaj deo Tare nije obuhvaDen nacionalnim parkom.

    # ovim krajevima dominiraju kraski oblici relje%a. &ajpoznatiji i

    najreprezentativniji su, do 1"""m visoki krecnjacki kanjonski odseci /rine, zatimduboke i kratke kanjonske doline a(e, /ervente i *rusnice.

     Sa tih ivicnih planinskih vrhova i kanjonskih odse(aka otvaraju se vidikovciimpresivnih utisaka, a dubokim i suCenim dolinama teku reke velikog pada, brze,hu(ne i bistre, pune brzaka, slapova i vodopada.

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    8/20

    Pored trijaskih krecnjaka teren izgradjuju i paleozojiski skriljci, pescari, laporci idruge stene, pa je takav sastav doprineo da se obrazuje raznovrstan relje% $

     prostranih povrsi, planinskih masiva i dubokih recnih masiva sa re%ugijalnomklimom. ?vi prirodni uslovi omogucili su da se na ovom planinskom podrucju

    razvije i odrzi veoma raznovrstan i bogat biljni i zivotinjski svet, pa stoga sumskiekosistemi Tare spadaju u meEu najvrednije u

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    9/20

    -bog krecnjackog sastava planine Tare vode padavina se ne zadrzavaju dugo na povrsini, veD se pojavljuju u obliku izvora i vrela u njenoj podgorini.

    Izvori su (esti na predelu KaluEerskih bara i >rnoga vrha, a u predelu Tare u uzem

    smislu i -vijezde ima ih samo nekoliko. &a juznim delovima parka nalazi senekoliko izvora: *ijela voda, 7asiDa ponor, Sekulic voda i izvor -aboj. &asevernom odseku poznati izvori su Poljana, =jubaska voda i dr. &ekoliko slabijihizvora javlja se u predelu >emerite$)ilosevac. ?d njih postaju potoci koji seulivaju u Konjsku reku i *eli zav.

     &ajatraktivije i najizdanije krasko vrelo je Perucacko. &alazi se na nadmorskojvisini od !A2 m, prose(na ja(ina je 0"" lBs, a temperatura vode se krece izmedju 3 i1"o>. ?d vode vrela nastaje reka duga 0A2 m, poznata kao Feka godinaG i

    najkaraca reka u Srbiji, koja se atraktivnim vodopadom visine 1" m uliva u /rinu.Termalno vrelo =adjevac izbija na desnoj strani reke ace na nadmorskoj visini od39 m. Temepratura vode ovog vrela je 14o>. Si%onskog je karaktera i izbija iz nizavertikalnih pukotina u klobucima i razliva preko bigrenih naslaga.

    ?d dolinski vrela najpoznatija su vrela ace i Solotuske reke. &ajvece i najjace jevrelo ace koje izbija na nadmorskoj visini od 2" m.

    Pod Kulinom u Solotusi, u zaseoku Podgrad, nalaze se dva vrela koja su poznata u

    narodu kao Podgrad Herinini izvori. ?va vrela si%onskog karaktera imajutemperaturu 1" $!" o>, sto ukazuje da su do izvesne mere termalna i da poticu savelikih dubina.

     

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    10/20

    +

    KLIMA

    Tara pripada tipu kontinentalne$planinske klime,sa nesto vise vlage.-a Taru sukarakteristicna umereno topla leta.&a klimu ovog podrucja veliki uticaj ima topaovazduh koji dolazi sa juga i hladniji sa severa,pa uslovljava cesta kolebanja

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    11/20

    temperature i nestabilno vreme.&ajkisovitiji period je prolece,a prvi sneg se javljau oktobru ,a poslednje u aprilu.&ajhladniji mesec je januar sa prosecnomtemperaturom vazduha od $3, ">,a najtoplije u avgustu sa srednjom temperaturomod 14,0 ">.Prosecna debljina sneznog pokrivaca je 1"" cm. ?vakav kompleksklimatskih karakteristika odreduje rezim kontinentalne planinske klime, koja se

     priblizava subalpskoj klimi, ali njenoj neto vlaznijoj varijanti.Posebni %aktori kojiuticu na klimu Tare su:

    temperatura vazduha  padavine osuncavanje oblacnost vlaznost vazduha magla vetrovi opsti uslovi klime

    BILJNI I ZIVOTINSKI SVET

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    12/20

    Kao rezultat povoljnih prirodnih uslova,a posebno odgovarajuce klime,na planiniTari pojavila se i do danas odrzala po vrstama brojna sisara i 120 vrste ptica.# netako davnoj proslosti,covek je svojim negativnim delovanjem narusio ,krcenjemsuma i neplanskim secama.Samim tim je doslo do smanjenja biljnih i zivotinskih 

    vrsta.

     &a planini Tari zastupljena je raznovrsta %lora sa preko 1""" biljnih vrsta i bogatasumska vegetacija.&ajznacajnije medju njima su: Panciceva omorika, mecja leska,tisa, bozikovina, jeremicak, dervetantanski razlicak, bozur, plava i zuta lincura,

     paprat rebraca, zlatan, crna cemerika i druge. TakoEe zbog povoljnih staninihuslova na Tari je zastupljena i bogata %auna. # njoj se nalaze mnoge retke i

     proredjene vrste, kao to su medved i divokoza, alpska rovcica, suri orao, oraozmijar, sivi soko, kao i bogata lovna divljac: srna, divlja svinja, lisica, kuna, divljamacka i druge..

     -bog velikog prostranstva najslozenijih i najkvalitetnijih sumskih ekosistema kojisu i stanista retkih biljnih i zivotinjskih vrsta u ovom &acionalnom parku je najveci

     procenat 512.3@6 teritorije  pod strogim rezimom zastite. 

     ZASTICENE BILJNE VRSTE 

    Pancic!a "#"$i%a je endemo$reliktna vrsta nasih krajeva, potomak iskonskihvrsta koje su u

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    13/20

     predstavljala je i dalje predstavlja predmet interesovanja svetskih istrazivaca nesamo zbog njene izuzetne lepote vec i zbog njenih bioloskih i drugih osobina.

    ?morika zahvata uski areal u srednjem toku reke /rine, gde se javlja na vrlo

    strmim, kamenitim obroncima.Kao pravi stanovnik stenjaka, svojim uskim habitusom i vitkim stablom ukrasavalitice Tare i predstavlja u prirodno$naucnom smislu jednu od najvaznijih vrstadrveca u

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    14/20

    Z(ni%a 5bozikovina6 zimzeleni zbun ili do 1" m nisko drvo mediteranskog iatlanskog rasprostranjenja. )oguce ga je naci na prelazima izmedu potiskesubalpske klime od 2" do 9"" m nadmorske visine na severoistocnoj stranimasiva Tara. Takode tercijarni relikt zakonom zaticena vrsta.

    Z'&a (inc'$a vrlo retka gotovo iscrpljena vrsta na ovom podrucju. Kao omiljeninarodni lek masovno je vadjen koren tako da je blizu potpunog iscezavanja zbogcega je stavljen pod strogu zastitu. Ima je na lokalitetima )ilosevac, -boriste,avran, /ikava, /jurdevo brdo.

    V(i%a )(a!a (inc'$a je takode vrlo retka i sada je ima samo na visim istaknutim

    krecnjackim stenacima. Ima je na svim sastojinama smrce i jele i to na )itrovcu,*aturi i -vezdi. Takode zakonom zasticena vrsta.

    Paprat rebraca veoma redak relikt. Ima je u bukovim sumama strmih padina Tare.

    C$na c#$i%a je vrlo retka a na Tari se nalazi na -vezdi, /ugom dolu, Stocu.

    Ti*a hiljadu godisnje drvo cija pojedinacna i retka stabla dosezu i do !2 m.

    Predstavlja antropoloki endem. )oze se naci u kanjonskim nepristupacnimmestime rlca 5&evesinjski potok6, *rusnice, /Canici, Kanjon *elog zava. -bogsvojih karakteristika zakonom zasticena.

    S'# )$a*'#*%"+ &i)a $ u nekim delovima kanjona nalaze se nepristupacnamesta gde covek nije mogao da eksploatie drvece i one su iskonski takve i nemenjaju se.

    R(i%&n ,a-nic "$a/a koji je iskonski ziveo i ostatak je istorijske prolosti.)oCe se naci na likalitetima Kanjon ace, /erventa, 'luki potok. Polidominantnazajednica >rveni potok i svi kanjoni.

     &a obroncima uma zastupljeno je preko !2" jestivih i 0 otrovne pecurke 5zelena pupavka6.

     

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    15/20

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    16/20

    DRUSTVENO GEOGRAFSKE ODLIKE

    0S&an"!ni*&!"

    7eruje se da je ime dobila po *ogu jednog od plemena koje je pre oko 4."""godina zajedno sa Ilirima, Slovenima i Keltima naseljavalo ovaj idili(ni predeo,'utarijatima. Postoje tvrdnje da je ime dobila po nekoj Ilirskoj kraljici takoEe se

     pri(a da je Tara staroindijska re( koja zna(i JSilovito jaka snagaJ.Stanovnistvo*ajine *aste predstavlja centar Tare i /rine.# tom gradicu ima oko 13 """ stanovnika koji se nalazi u podnozju planine Tare.

    # zatitnoj zoni Parka na teritoriji optine *ajina *ata nalaze se sela Perucac52!A stanovnika6, -aovine 5099 stanovnika6, *eserovina 514 stanovnika6,-augline 5!" stanovnika6, i veD pomenuta Solotusa 5AA stanovnika6 i aca 5293stanovnika6. Imanja stanovnika ovih naselja, sume i livade su uglavnom ugranicama Parka.

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    17/20

    Pored stalnih naselja u Parku su od zna(aja turisti(ki centri sa vikend naseljima:KaluEerske *are, a(anska ljivovica, ?slua, Sokolina, )itrovac, Krnja Hela$)etaljka.

    P$i!$a

     Lov

     

    =ov u &acionalnom parku Tara je uvek organizovan i uskladjen sa planskimdokumentima. Trenutno se odobrava lov na srnecu divljac i divokoze, dok jemogucnost lova na vukove i divlje svinje u razmatranju. )edvedi se nalaze u

    lovostaju,ali se mogu osmatrati i %otogra%isati na hranilistima. # sumama &acionalnog parka Tara kreDe se oko 3" medveda, 0"" divokoza, 0!" srna i 3"divljih svinja. *rojno stanje vukova i ostalih lovnih i nelovnih vrsta u Parku, variratokom godina i perioda u godini. /ozvolu za lov i translokaciju divljaci na druga

     podru(ja, odobrava Sluzba za zatitu i unapreEenje lova i ribolova HP L&acionalni park TaraL.

     Ribolov

      &ajatraktivnije ribolovne vode Tare su jezera LSpaiciL i L*eli zavL u -aovinama

    sa povrinom od 04" ha, kao i jezero Perucac u duzini od !3 km ili do samedrzavne granice. )oguDnost ribolova pastrmke, soma, klena, skobalja nanadmorskoj visini od 9"" metara je posebna privilegija posetilaca ove planine./ozvola se pribavlja u svim objektima HP L&acionalni park TaraL namenjenimturistima i kod ovllascenih saradnika. &e preprucuju se izleti i ribolov u kanjonu/rine, bez prethodne najave i konsultacije sa dezurnim ribocuvarem. Iznenadne

     promene vremena i uvek nepredvidivi sipari sa obliznjih litica, mogu predstavljatiozbiljnu opasnost za usamljene pecarose.

    Turizam

    Polozaj planine Tare predstavlja povoljan uslov za razvoj turizma, jer omogucavaraznovrstan sadrzaj turistickog boravka. Po bogatstvu i raznovrsnosti turisticihvrednosti, ekoloski ocuvana prirodna sredina, planinski relje% sa umerenom

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    18/20

    nadmorskom visinom od ""$12"" m, pogodni tereni za zimske sportove, bogat iraznovrstan biljni i zivotinjski svet, blagotvorna klima, /rina sa vestackim

     jezerima -aovine i Perucac, daju ovoj planini veliku turisti(ku vrednost to je cinikonkurentnom u odnosu na -latibor i druge planine. Tara ima povoljan polozaj

     prema komplementarnim turisti(kim vrednostima u neposrednoj okolini:#zicu,)okroj ori, 7isegradu sa brojnim kulturno$istorijskim spomenicima, koji

     privla(e izletni(ka kretanja turista stacioniranih na Tari u cilju zadovoljenjaobrazovno$kulturnih potreba i bogatijeg sadrzaja i boravka. Tara ima odlicnu

     predispoziciju za odrzivi turizam, koji predstavlja svaki turizam koji donosiminimalni uticaj na zivotnu sredinu i kulturnu bastinu, ali u isto vreme dovodi doekonomskog razvoja lokalne zajednice.azudjeni relje% Tare je pogodan za turisti(ku izgradnju, jer postoje dobri uslovi zalociranje turistickih objekata. &a mestima blagih padina, prevojima i erozionim

     prosirenjima, postoje lokaliteti koji su veoma osuncani i zaklonjeni od

    vetrova.Tokom zimskog perioda povoljni su uslovi za sankanje, nordijsko, pocetnicko skijanje. )ogucnosti alpskog skijanja su ogranicene zbog visinskerazlike od svega 3"" m i duzine staza koje ne prelaze ni ! km.

     &ajkvalitetniji skijaski tereni su u reonu Predovog krsta, sa visinskom razlikom od2"" m. /uzina staze je od 0 do 2 km. elje% Tare ima pogodna rekreativnasvojstva, jer mali nagibi pogoduju setnji, jahanju, razlicitim sportskim igrama,koriscenju trim staze i slicno.D$in*%a $+a&a$# stara vremena imala je ime /rinos, a narod joj je dao imena-elenika i -elenka 5po zelenoj boji vode6. eka /rina opasuje Taru saseverozapadne i severne strane i predstavlja najvecu kontaktnu reku opstine *ajina*asta u duzini od A" km. /rina se ubraja u najcistije vodene tokove Srbije. # slavustarih splavara, koji su rekom /rinom prevozili gradju, u julu svake godineodrCava se F/rinska egataG. ?ve godine regata se odrCava po !0. put.

    S)ci-a(ni $,$!a& )$i$" U!acF je zasticeno prirodno dobro od izuzetnogznacaja. >entralni deo njegove teritorije cini kanjonska dolina reke #vac sadolinama njenih pritoka. Posebna vrednost kanjonskih delova doline predstavljajumeandri, ciji rtovi dostizu visinu i do 1"" metara.

    ezervat je dom za 1"3 vrste ptica, a najveDa atrakcija je beloglavi sup, retka vrstaorla lesinara impozantne veli(ine i raspona krila do 0 metra.

    Sa$+an*%a "*#ica je najatraktivnija turisticko$muzejska zeleznica u

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    19/20

     potom zaboravljena. =judi su se ponovo setili pruge i obnovili je, ali ovog puta za potrebe odmora, rekreacije i uzivanja. &aime, deo ove pruge od Sargana do )okreore je otrgnut od zaborava i sada njime ponovo odjekuje klaparanje vagona

    LITERATURA 

    1. rupa autora 1993 zastita prirode i turizam u nacionalnim parkovima SHugoslavije

    !. &acionalni parkovi i njihova dobra,). )arkoviD !""!, -avod za zastitu prirode Srbije

    0. http:BBMMM.tara$planina.comBtara.html3. http:BBMMM.nptara.rsB

    http://www.tara-planina.com/tara.htmlhttp://www.nptara.rs/http://www.nptara.rs/http://www.tara-planina.com/tara.html

  • 8/16/2019 Seminarski Rad Iz Geografije

    20/20