76
UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ Smjer: LOGISTIKA SEMINARSKI RAD Tema: OPTIMIZACIJA TRANSPORTNOG LANCA UVOZA Sirove kafe iz Brazila Doboj, 2011

Seminarski Uvoz Kafe

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Seminarski Uvoz Kafe

UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVUSAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ

Smjer: LOGISTIKA

SEMINARSKI RAD

Tema:OPTIMIZACIJA TRANSPORTNOG LANCA UVOZA

Sirove kafe iz Brazila

Nastavnik: Prof. dr Slobodan Zečević Studenti: Asistent: mr Snežana Tadić Dženeta Mehinović 104/07

Darko Kršić 126/08 Muhar

Doboj, 2011

Page 2: Seminarski Uvoz Kafe

1.UVOD

Logistički lаnаc nаjčešće se definiše kаo skup trаnsportnih, pretovаrnih i sklаdišnih аktivnosti koje omogućаvаju dа se robа ili teret premjesti od pošiljаocа do primаocа.Logističke аktivnosti imаju zа cilj obezbjeđenje protokа mаterijаlа, informаcijа i energije. U ovom rаdu obrаđuje se optimizаcijа trаnsportnog lаncа uvozа sirove kafe iz Brazila u Doboj. Poznato je da je kafa danas odmah najjtraženiji napitak. 1.10. je usvojen kao DAN KAFE. Uradu su navedeni osnovni podaci o robi te pristupljeno transportu kafe,koja je pakovana u vrece od 60kg. Problemi prisutni u reаlizаciji trаnsportnog lаncа uvozа iz Rio de Janeira u Doboj uglаvnom su orgаnizаcione (logističke) prirode. Poznаto je dа se Rio nаlаzi na drugom kontinetu i da je najpovoljniji vid saobraćaja pomorski, stoga je kao jedinica transporta i tovarenja uzet kontejner.Kafa, kao i svaka druga roba, zahtjeva posebne uslove prilikom transporta, pretovara, čuvanja u skladištu itd. Zahtjevi su posebno izraženi u pogledu temperature, vlažnosti unutar prostora u kome se kafa nalazi, rukovanja itd. Ali prvensteveno odabiru varijante transporta. U nastavku rada ponuđene su varijante i optimala rijesenja transporta 10 000 t sirove kafe.

2

Page 3: Seminarski Uvoz Kafe

1.1. OSNOVNE KARAKTERISTIKE ROBE

Teško je odrediti tačno vrijeme otkrića ove izuzetne biljke za koju sa sigurnošću možemo da kažemo da je univerzalni napitak i najpopularniji stimulans na svijetu koji možete naći na bilo kojoj tački Zemljine kugle. Ono oko čega se brojni istoričari, ipak, slažu jeste "mijesto rođenja kafe" - oblast Kafa u Etiopiji po kojoj je ova biljka i dobila ime. Istorijski podaci govore da se kafa prvi put počela gajiti i koristiti kao topli napitak na Arapskom poluostrvu, a narednih nekoliko vijekova Jemen je bio glavni svjetski snadbjevač kafe. Zahtjevi za kafom na Bliskom Istoku bili su veoma veliki a način eksportovanja kafe iz luke Moka u Jemenu za trgovinu sa Aleksandrijom I Istanbulom bio je dobro čuvana tajna. Naime, uvidjevši da se radi o napitku izuzetnih osobina Arapi su dugo čuvali tajnu zabranivši izvoz ove čudesne biljke. Krajem 15. vijeka, putnici koji su se vraćali iz Arabije su proširili kafu po Bliskom i Srednjem istoku i Magrebu. Kasnije su Indusi uspjeli da prošvercuju kafu i počeli su uspješno da je gaje u Indiji. Godine 1555. dvojica Sirijaca su prvi put donijela kafu u Carigrad. U Evropu je kafa stigla ilegalnim kanalima, preko Venecije gdje su arapski trgovci trgovali parfemima, čajevima, tkaninama i bojama u zamjenu za začine duž Puta začina. Ovo piće je postalo popularno kada su ulični prodavaci limunade počeli da ga prodaju na svojim tezgama. Mnogi evropski trgovci su stekli naviku pijenja kafe tokom putovanjia. Sve do kraja XVII vijeka kafa koja se pila po Evropi poticala je iz Jemena. Od početka XVIII vijeka plantaže kafe posredstvom Holanđana počinju da niču najprije na Javi, Baliju i Sumatri. Godine 1714. godine jedno stablo kafe stiglo je u parišku botaničku baštu, odakle će krenuti na Antile i postati gradonačelnik čuvene jamajkanske sorte po imenu "Plava planina" ( Blue Mountain). Francuski kapetan Gabrijel de Klije 1723. zasadio je kafu na Martiniku odakle se ona širi po cijeloj Latinskoj Americi. Prva stabla kafe u Brazilu zasađena su 1727. u oblasti Para. Kafa se dobro primila na brazilsko tlo, a kada je sredinom XIX vijeka veoma rijetka biljna bolest napala plantaže kafe u Severoistočnoj Americi, Brazil je izbio na prvo mjesto kao najpoznatiji svjetski proizvođač kafe. Tu titulu je zadržao do danas. Danas, sedam lationoameričkih država daje oko 85% svjetske proizvodnje kafe, a samo Brazil proizvodi trećinu svjetske kafe. U ogromnoj svjetskoj industriji koja se bavi proizvodnjom kafe zaposleno je oko 20 miliona ljudi, a kafa je postala drugi najvažniji artikal u svjetskoj trgovini – poslije nafte.

VRSTA I UZGOJ KAFE

Od ukupno 60 vrsta biljaka kafe samo ih se 25 uspije komercijalizirati zbog svog ploda, ali samo dvije zauzimaju bitno mjesto u prometu zrna kafe. To su Coffea Arabica i Coffea Robusta.

Coffea Arabica

Coffea arabica potiče iz Etiopije, ima cvijet podijeljen u pet režnjeva i danas se pretežno uzgaja u Brazilu. Rastu na nadmorskim visinama 600 do 2000 m, na terenima vulkanskog porijekla bogatim mineralima. Idealna klima koja garantira uspjeh biljke je topla i dovoljno vlažna, sa prosječnom godišnjom temperaturom zraka od 20 °C. U prirodi rađa na drvetu koje može da poraste i do 6 metara, ali se stablo kafe na plantažama, radi lakšeg branja, skraćuje na visinu do 3 metra.Cvjeta poslije 3 godine od sadnje, a naredne godine daje prvu berbu. Punu rodnost dostiže tek u šestoj godini.Sa jednog drveta se dobija od 1-3 kg kafe(zrno mjeri oko 10 mm i teško je oko 0.15 g.) , a glavna berba u Brazilu je od maja do avgusta. Zrno Arabice je karakteristično radi svog plosnato-duguljastog oblika i zeleno-bakrene je boje.

3

Page 4: Seminarski Uvoz Kafe

Arabika kafa je vrlo mirišljava, slatkasta, okruglo popunjenog okusa, lagano izraženog kiselog tona, čokoladnog tona, sa kremom u šalici boje lješnjaka s tendencijom prema crvenkastoj boji s jednom ugodnom notom gorčine. Kafe Arabike zauzimaju tri četvrtine ukupne svjetske proizvodnje kafe.

Coffea Robusta

Robusta se uzgaja u tropskim predjelima Afrike, Indije, Indonezije i Vijetnama. Biljka raste na nadmorskim visinama od 200-300 metara na manje bogatim zemljištima te je otpornija na vrućine i razne bolesti i biljne štetočine. Zrna su manjeg kalibra i okruglastog oblika, te ih karakterizira žuto-smeđa boja. Karakteristika kafe koja je rađena na bazi Robuste bit će šiljastog okusa, astringente, s malo mirisa u šalici i jače gorčine, te nam u ustima pušta okus pepela i zemlje. Krema u šalici bit će tamno smeđe boje s tendencijom prema sivome.Iako su razlike između Arabice i Robuste usporedbom zrna od manjeg značaja, bitne su razlike u genetskom smislu; dok Arabika ima 44 kromosoma, Robusta ima samo 22. Što se kemijskog sastava tiče, razlikuju se u postotku kofeina koje sadrže. U Arabici se kofeinska vrijednost kreće od 0,7% do 1,7%, dok je u Robustama ona veća i iznosi od 1,9 % do 4,2%.

Slika 1. Zemlje - uzgoj kafe r-robusta, m-mix(robusta i arabica) a-arabica

Postoje dva načina uzgoja biljaka kafe i to ekstenzivni, najstariji i tradicionalan način u Centralnoj Americi i Indiji, te intenzivni, novi i moderan način, koji se naviše prakticira u Brazilu. Prvi se način uzgoja sastoji u tome da biljke kafe rastu između drugih biljaka koje ih štite od velikih vrućina i sunčevih zraka, pa biljka rađa u manjim količinama, ali sazrijeva vrlo linearno. Drugi, intenzivni način uzgoja sastoji se u tome da su biljke izložene direktnim sunčevim zrakama, što poskupljuje uzgoj jer je navodnjavanje plantaža obvazno. Kod takvog načina uzgoja, biljke rađaju puno više, ali na stabljikama imamo plod raznih dobi sazrijevanja (od cvijeta do gotovog ploda) što otežava, komplicira i na kraju poskupljuje samu berbu.

4

Page 5: Seminarski Uvoz Kafe

Slika 2. Dvadeset najvećih proizvođača sirove kafe

BERBA KAFE

Berba kafe je veoma delikatan proces a tajna dobre kafe uglavnom zavisi od toga koliko se zrna pažljivo beru. Neravnomijerno zrenje karakteristično za biljku kafe čini njenu berbu veoma komplikovanom i učinjeno je mnogo napora da se ova operacija pojednostavi. Plodovi kafe sazrijevaju u različitom periodu, i to je često slučaj ne samo na dva susjedna drveta, već i na istom drvetu, čak istom grozdu. Iako je u prirodi rijetkost da plodovi istog drveta neke vrste sazrijevaju u različito vrijeme, kafa je izuzetak - isto drvo kafe, ili čak grana, mogu u isto vrijeme nositi nezrele (zelene), zrele (crvene) ili prezrele (crveno – crne ) plodove. Ukoliko su uz plodove prisutni i cvjetovi, proces branja kafe je dodatno otežan.Najbolji način da se osigura vrhunski kvalitet berbe je ručno branje plodova, jedan po jedan, birajući samo zrele, crvene plodove. Ovaj izuzetno pažljiv i tačan metod nazvan selektivna berba uglavnom se koristi u Kolumbiji ali i Centralnoj Americi, Keniji, Etiopiji i na Jamajci.Mehaničko branje, gdje se grane grabuljaju sa fleksibilnim, široko nazubljenim češljem, finansijski je prihvatljivije, ali kvalitet nije tako dobar. Jedan oblik mehaničke berbe, za koji se koriste mašine koje tresu drvo i čine da zreli plodovi padaju na zemlju, sve češće se koristi.Najlošiji metod branja je metod svlačenja koji znači branje svega što je na grani jednim potezom: zrelih crvenih plodova, zelenih i žutih nezrelih, prezrelih crni. Lišće i razne nečistoće takođe idu zajedno sa ubranim plodovima. Ovakva berba može uticati na stvaranje loše arome kafe koja dolazi do izražaja tek poslije pečenja zrna. Nakon berbe zrna slijedi priprema zrna i to najčešće: suvi ili mokri metod. Suhi metodOvo je najtradicionalni način pripreme zrna kafe i sastoji se u razastiranju plodova preko širokog prostora za sušenje koje je potpuno izloženo suncu. Plodovi kafe se redovno grabuljanjem okreću dok se pulpa ne osuši. Neke plantaže su počele da koriste mašine sa toplim vazduhom za sušenje ploda. Tokom ovog procesa plodovi se suše i postaju braon. Kada se osuše, plodovi su spremni za ljuštenje. Suhi plodovi se stavljaju u rotacione bubnjeve gdje su izloženi sječivima koja lome ljusku i oslobađaju zrna.

5

Page 6: Seminarski Uvoz Kafe

Zrna se onda gradiraju i sortiraju prema veličini, gustini, boji pa čak i obliku. Složene mašine se sve više koriste za ovaj esencijalni, ali dugotrajan i skup posao. Zrna sa ljuskom, crna, kisela, fermentisana ili nezrela zrna odvajaju se od ostalih jer ona daju neželjen ili loš ukus krajnjem proizvodu, napitku kafe.

Mokri metodMokri metod daje izvrstan kvalitet opranih ili blagih kafa. Neposredno poslije berbe zreli plodovi se sipaju u mašine za pasiranje koje istiskuju zrna iz ploda, i odvajaju meso pulpe. Prvim pranjem u uskim kanalima sa vodom odvajaju se zdrava, jedra/gusta zrna od laganih. Klizava ljepljiva sluz koja prekriva pergament omotač zrna se svari fermentacijom u velikim cementnim tankovima, tokom čega se otpušta poseban miris koji se naziva kafena pulpa. Zrna se zatim ponovo peru u dosta vode da bi se odstranili ostaci pulpe i drugih nečistoća, a zatim se suše na suncu, ili, češće, u sušačima sa toplim vazduhom. Rezultat je osušena zelena kafa, još uvijek zatvorena u svojoj pergament ljusci. Ova kafa je spremna za prodaju i izvoz kad se sa nje skine ljuska. Samo one zemlje sa znatnom snadbevenošću vodom mogu sebi dozvoliti luksuz ovog sukcesivnog pranja. Pulpa i ljepljiva sluz zagađuju vodu pa su razvijeni novi metodi proizvodnje koji minimiziraju zagađenja vode uz zadržavanje vrhunskog kvaliteta koji pruža mokri metod.

PUNJENJE I PAKOVANJE KAFE

Poslije prženja je važno da se kafa slegne, odnosno da se dozvoli svim gasovima da se oslobode. Najveći neprijatelj mljevene kafe je kiseonik. Ukoliko nije dobro zapakovana kafa za kratko vrijeme gubi svoju svježinu i aromu. Naduvena kesica kafe na policama prodavnice znak je da je kafa pakovana nedegasirana, što znači da nije odstojala kako bi ispustila gasove. Zbog toga je proces punjenja i pakovanja veoma važan deo u procesu proizvodnje.Uvođenje vakuum pakovanja riješilo je mnoge probleme u čuvanju kafe. Kada se kafa sipa u kesicu, vazduh se izvuče mašinski i stvara se vakuum atmosfera koja spriječava oksidaciju. Ovako upakovana kafa može nesmetano da stoji i 12 meseci, bez opasnosti da će njen kvalitet biti promenjen. Pakovanje kafe u modifikovanoj atmosferi tj. posebnim postupkom, u kesicama se vazduh zamenjuje inertnim gasom azotom, koji sprečava oksidaciju proizvoda i ostavlja utisak vazdušastosti. Easy Open sistem omogućio je lako otvaranje i sprečio probleme prosipanja i cepanja kesice.

SKLADIŠTENJE KAFE

Kada je kafa osušena, ona i dalje ima tendenciju upijanja vlage iz atmosfere, menjajući tako aromatičnost i gubeći na kvalitetu. Zbog toga je skladištenje, takođe, veoma važan deo u procesu proizvodnje kvalitetne kafe, a u pogonima kompanije "Grand" obezbeđeni su najviši standardi čuvanja kafe. U okviru centralnog skladišta u isto vreme se nalazi čak preko 15 različitih vrsta kafe sa raznih krajeva sveta, a tokom samo jednog dana kroz skladište "Granda" prođe preko 100 tona kafe. Skladište sirovina i repromaterijala, kao i skladište gotovih proizvoda, opremljeno je savremenim paletnim regalima koji omogućavaju maksimalnu iskorišćenost prostora i smanjuje na minimum mogućnost fizičkih oštećenja. Svakodnevnom kontrolom skladišta osiguravaju su uvek dovoljne zalihe Grand kafe, a sistemom rotacije, kako sirovina tako i gotovih proizvoda, zagarantovan je uvek svež proizvod. Pažljivom kontrolom ulaznih i izlaznih datuma kafe u skladištu onemogućeno je njeno zadržavanje duže od predviđenog vremenskog perioda, a kafa se u pogonima Granda, u proseku, ne zadržava duže od 10 dana.

NAJRIJEĐA I NAJSKUPLJA KAFA

6

Page 7: Seminarski Uvoz Kafe

Sorta Kopi Luwak, na idnonežanskom Kopi znači kafa, (slika 3) je izuzetno rijetka, godišnje se proizvede oko 250 kg, a 100g se prodaje za 75 američkih dolara. U Kaliforniji se šoljica ove kafe prodaje po cijeni od 5 dolara i po riječima vlasnika restorana ovako niska cijena opravdava se željom da što veći broj ljudi može da isproba čudesan ukus ovog napitka.

Slika 3. Pakovanje najskuplje i najrijeđe kafe

Ova sorta kafe se pravi na ostvima Sumatra, Java i Sulavesi, na kojima žive cibetke (slika 4). Ovi torbari hrane se plodovima kafe i zato su smatrani štetočinama, sve dok nije otkriveno da zrno koje prođe kroz njihov digestivni trakt dobije specifični ukus, koji mu daju enzimi iz želuca ove životinje. Polusvarena zrna se skupljaju i od njih se pravi najskuplja kafa na svetu bogate i jake arome.

Slika 4. Cibetka

SASTAV SIROVE KAFE

Faktori utiču na kvalitet i hemijsku kompoziciju sirovog zrna: lokacija, nadmorska visina i vrijeme sadnje, sastav zemljišta i na kraju branje i suhe metode čišćenja. Sastav sirove kafe varira u širokim

7

Page 8: Seminarski Uvoz Kafe

granicama, zavisno od porijekla i načina uzgoja, berbe, čuvanja, pa sve do prerade. U prosjeku, međutim, može se prihvatiti da je prosječan sastav sirove kafe onakav, kako je to prikazano u tabeli.

Tabela 1. Prosječan hemijski sastav sirove kafe u 100 grama:

Sastojak Sadržaj [%]

Celuloza 30-40

ulje 13

skrobne materije 12

bjelancevine 13-15

voda 10

mineralne materije 4

alkaloid kofein 0,7-2

eterična ulja 0,1

1.2. POJAVNI OBLICI PAKOVANJA SIROVE KAFE

U transportnim lancima, sirova kafa se najčešće pojavljuje upakovana u platnene vreće, džakove u kojima staje 30, odnosno 60 kg. Džakovi za sirovu kafu se izrađuju od prirodnog materijala „jute“ i zbog toga pakovnja sirove kafe su podložna određenim uticajima kao što su naprimjer: promjena temperature i vlažnosti vazduha. Dimenzije manjih džakova su 18“x30“ (46 cm x 77 cm),džak od 30 kg (slika 5), i 27“ x 38“ (69 cm x 97 cm) ukoliko se pakuje 60 kg (slika 6).

Slika 5. Džak za sirovu kafu (30 kg) Slika 6. Džak za sirovu kafu (60kg)

Za transport u ovom radu izabrana je jedinica pakovanja od 60 kg.

POJAVNI OBLICI PAKOVANJA MLJEVENE KAFE

Najčešći pojavni oblici mljevene kafe koji se nalaze u maloprodaji su:

- Pakovanje neto mase: 100 gr, (visina 17 cm, širina 4 cm, dužina 8 cm);

-Pakovanje neto mase: 200 gr, (visina 20 cm, širina 5 cm, dužina 8 cm);

8

Page 9: Seminarski Uvoz Kafe

-Pakovanje neto mase: 500 gr, (visina 28 cm, širina 8 cm, dužina 11 cm);

-Pakovanje neto mase 1000 gr, (visina 36 cm, širina 8 cm, dužina 13 cm).

POTROŠNJA KAFE U SVIJETU I KOD NAS

Kao što se u različitim zemljama kafa priprema na različite načine, tako postoje razlike među pojedinim zemljama u potrošnji ove namirnice. Računa se da od svaka tri čovjeka dva piju kafu. Svjetska godišnja potrošnja kafe po glavi stanovnika iznosi prosječno 4,8 kg. Prosjek u Europskoj Uniji je 5,8 kg, a u Bosni i Hercegovini, prema procjenama 6,2 kg po glavi stanovnika.U Japanu je prosječna godišnja potrošnja kafe narasla na 3,3 kg po stanovniku. Godišnja potrošnja u SAD-u, gdje više od 80% odraslih Amerikanaca konzumira kafu, iznosi 4,2 kg po stanovniku. Dnevni prosjek konzumacije kofeina u SAD-u iznosi 200 mg po osobi. Oko 75 milijuna ljudi moglo bi se nazvati kofeinskim ovisnicima. Prosjek u nekim drugim zemljama je znatno viši.  Najveći potrošači kafe su narodi nordijskih zemalja, gdje 94% stanovništva uživa u kafi. Prosječna potrošnja kafe po glavi stanovnika je najveća u Finskoj i iznosi čak 12 kg po stanovniku.

Slika 7. Godišnja potrošnja kafe po glavi stanovnika u pojedinim zemljama

9

Page 10: Seminarski Uvoz Kafe

Slika 8. Prosječna godišnja potrošnja kafe u svijetu za 2009 god

Svjetskim tržištem kafe dominira pet najvećih multinacionalnih kompanija koje kupuju više od polovice svjetske proizvodnje sirove kafe (52%), prže je i plasiraju na tržište:

Slika 9. Pet (5) najvećih kompanija koje kupuju sirovu kafu

10

Page 11: Seminarski Uvoz Kafe

2. VARIJANTE RJEŠENJA PAKOVANJA I UKRUPNJAVNJA SIROVE KAFE

Sistem ukrupnjavanje podrazumijeva objedinjavanje manjih u veće jedinice, sa ciljem smanjenja manipulativnih operacija i obuhvata jedinice: proizvoda, pakovanja, rukovanja, manipulisanja i transporta.

Jedinica proizvoda (zrno sirove kafe) Jedinica pakovanja i rukovanja (platneni džak za sirovu kafu)

Transportna jedinica (Kontejner) Jedinica tovarenja (paleta)

Sistem ukrupnjavanja podrazumijeva sledeće jedinice:

JEDINICA PROIZVODA (zrno sirove kafe):

Jedinica proizvoda zrno sirove kafe se upakuje i kao takvo izvozi iz zemalja proizvođača u sve zemlje svijeta. Zrna sirove kafe se u zemljama uvoznicama transportuju do pržionica kafe na prženje i mljevenje. Na taj način se dobija proizvodnja mljevene kafe koja može biti kod većih poznatih proizvođača kafe “Grand caffé”, “Don caffe” ili nekih manjih lokalnih proizvođača. Zrno mjeri oko 10 mm i teško je oko 0.15 g.

11

Page 12: Seminarski Uvoz Kafe

JEDINICA PAKOVANJA I RUKOVANJA (platneni džak za sirovu kafu):

Platneni džakovi za sirovu kafu se izrađuju od jute i najpogodni su za transport sirove kafe. Dimenzije džakova su u anglosaksonskim mjerama odnosno u inčima (˝) i korisna nosivost u librima (lbs). Razlog tome je to što se sirova kafa proizvodi u zemljam koncentrisanim oko ekvatora koje nisu u potpunosti primijenilie ISO standardne dimenzije, ali i zbog određenog uticaja tradicije u samoj proizvodnj kafe. Dimenzije džaka u kom se pakuje kafa su: 27” x 38”x 8” (69 cm x 97 cm x 20 cm), a njegova nosivost je 60 kg.

JEDINICA TOVARENJA (paleta):

Palete su jedna od osnovnih utovarnih jedinica transportnog sistema, a takode sistema distribucije i skladištenja materijala. Paleta je postolje praugaonog oblika najčešće od drveta, na koju se može naslagati određena količina robe (sanduci, kutije, džakovi, buradi itd.), kojom se lako manipuliše (podiže, spušta, prenosi slaže) posredstvom viljškara, dizalice i dr. Birajuci odgovarajuce palete treba da se obrati pažnja na par stvari:- prije svega paleta treba da ima odredeni kapacitet nosivosti, tako da bez problema izdrži težinu tereta za vreme celog lanca distribucije, a da ne dode do njenih deformacija- mora da udovoljava ekološkim zahtevima i barem jednom ili nekoliko puta prode proces rotacije u sistemu- palete moraju biti kompatibilne sa ostalom transportnom opremom, a njihova cena treba da odgovara vrednosti transportovane robe u skladu sa ekonomskom racunicom

U Evropi se vec 25 godina koriste i plasticne palete, a njihov udio u evropskom tržištu iznosi 8%. Danas se postepeno povecava udio plasticnih paleta u tržištu, što je posljedica uvodenja rigoroznih fitosanitarnih zakona koji se odnose na drvene palete, a isto tako radi niza prednosti plasticnih paleta u odnosu na drvene. Prednosti plasticnih paleta su: higijena, isti kvalitet i dimenzije za vrijeme njihovog vijeka trajanja, osim toga nemaju krhotina niti eksera, nisu higroskopske i imaju relativno malu težinu. Pored toga plasične palete su otporne i na atmosferske uticaje. Najveći proizvođač plastičnih paleta na svijetu je Schoeller Arca Systems.

ISO standard propisuje dva osnovna tipa paleta koji se najčešće koriste u Evropi i to su EUR-o palete tip1 800(mm) x 1200 (mm) i tip2 100 (mm) x 1200 (mm). Zbog slabog koficijenta iskorišćenja površine tovarnog prostora kontejnera (10 ft; 20 ft; 30 ft; 40 ft;) ove palete se uglavnom ne koriste, nego se koriste kontejnerske palete.

12

Page 13: Seminarski Uvoz Kafe

Palatetizovanje robe podrazumjeva objedinjenu primjenu paleta i viljuškara u cilju mehanizovanog manipulisanja robom kao jedinstvenim komadom.Na područiju bivše Jugoslavije primjena paletizovanog transporta uvodi se od strane Jugoslovenskih željeznica 01.08.1960. godine u nastojanju da se ne samo unutar zemlje već i u međunarodnom transport vrši razmjena paleta.

Slika 10. Dimenzije palete 800x1200 (mm)

TRANSPORTNA JEDINICA (kontejner):

Kontejnerizovanje robe podrazumijeva objedinjenu upotrebu određenih sudova – kontejnera (koji čine samostalnu transportnu opremu) i sredstva za mehanizovano manipulisanje (auto- utovarivača, dizalica kranova, viljuškara za kontenere).

Kontejner je manipulacijska prijevozna oprema, najčešće u obliku zatvorene posude, koja služi za formiranje krupnih manipulativnih jedinica tereta u cilju racionalizacije manipulacijskih i skladišnih operacija. Kontejner je sud pravugaonog presjeka, nepromočiv, koji se primjenjuje za transport i skladištenje izvjesnog broja tovarnih jedinica denčanih pošiljki ili robe u rasutom stanju, štiti njegovu sadržinu od kvarenja i gubitaka, može se odvojiti od transportnog sredstva, kojim se može manipulisati kao jednom jedinicom tovarenja i može se pretovarati bez istovremenog istovara robe.

13

Page 14: Seminarski Uvoz Kafe

Slika 11. Kontejner od 10 feeta (stopa) Slika 12. Kontejner od 20 feeta (stopa)

Slika 13. Kontejner od 40 feeta (stopa)

Tabela 2. Prikaz dimenzija kontejnera

Tip kontejnera

Bruto masa

kontejnera (t)

Nosivost kontejner

a (t)

Sopstvena masa

kontejnera(t)

Zapremina

kontejnera

u (m3)

Spoljašnje mjere u (ft)

(mm)

Unutrašnje mjere u (mm)

DužinaVisina

i širina

Dužina ŠirinaVisin

a

1A 30,5 27 3,5 63

40

12.192

8

2.43811997 2300 2195

1B 25,4 23 2,4 48,730

9.125

8

2.4388930 2300 2195

1C 20,32 18 2,3 3020

6.058

82.438

5867 2300 2195

1D 10,16 8,75 1,3 14

10

2.991

8

2.4382801 2300 2195

14

Page 15: Seminarski Uvoz Kafe

2.1. OPTIMIZACIJA UKRUPNJAVANJA

U optmizaciji ukrupnjavanja pakovanja kafe zbog pomorskog transporta obavezno se primjenjuje kontejner u koji se direktno slažu džakovi i na taj način vrši se transport.

Prva varijanta ukrupnjavanja

Kontejner 1D - 10 ft(stopa)

Unutrašnje dimenzije kontejnera od 10 ft su: širina 2300 mm, dužina 2801 mm, visina 2195 mm, a njegova nosivost je 8,75 tona. Na slici 14 prikazan je optimalan način slaganja džakova na tovarnu površinu kontejnera.

Slika 14. Varijanta slaganja džakova u kontejner od 10 feeta

Ukupan broj džakova u kontejneru je : u slogu 8 x 10 po visini = 80 x 60 kg 4800 kg= 4,8t

Stepen iskorišćenja nosivosti kontejnera 1D 10ft

Qt –Kapacitet tovarenja

Qk-Kapacitet kontejnera (ukupna korisna nosivost)

15

Page 16: Seminarski Uvoz Kafe

Iskorišćenje površine tovarne jedinice se dobiva po formuli:

L1 – dužina džaka

B1 – širina džaka

A1 – broj džakova u jednom slogu

L2 – dužina kontejnera

B2 – širina kontejnera

Iskorišćenje zapremine tovarne jedinice se dobiva po formuli

L1 – dužina džaka B1 – širina džaka H1 – visina džaka A2 – broj džakova u kontejneru L2 – dužina kontejnera, B2 – širina kontejnera, H2 – dozvoljena visina slaganja u kontejneru.

Iskorištenje zapremine kontejnera 1D -10 ft,

16

Page 17: Seminarski Uvoz Kafe

Druga varijanta ukrupnjavanja: Kontejner 1C - 20 ft( stopa)

Unutrašnje dimenzije kontejnera od 20 ft su: širina 2300 mm, dužina 5867 mm, visina 2195 mm, a njegova nosivost je 18 tona. Na slici 15 prikazan je optimalan način slaganja džakova na tovarnu površinu kontejnera.

Slika 15. Varijanta slaganja džakova u kontejner od 20 feeta

Ukupan broj džakova u kontejneru je : u slogu 18 x 10 po visini = 180 x 60 kg 10800 kg = 10,800 t

Stepen iskorišćenja nosivosti kontejnera 1C 20ft

Iskorištenje površine kontejnera 1C -20 ft,

Iskorištenje zapremine kontejnera 1C -20 ft,

17

Page 18: Seminarski Uvoz Kafe

Treća varijanta ukrupnajvanja: Kontejner 1B – 30 ft (stopa)

Unutrašnje dimenzije kontejnera od 30 ft su: širina 2300 mm, dužina 8930mm, visina 2195 mm, a njegova nosivost je 23 tone. Na slici 16 prikazan je optimalan način slaganja džakova na tovarnu površinu kontejnera.

Slika 16. Varijanta slaganja džakova u kontejner

Ukupan broj džakova u kontejneru je : u slogu 27 x 10 po visini = 270 x 60 kg 16200 kg = 16,20 t

Stepen iskorišćenja nosivosti kontejnera 1B 30ft

Iskorištenje površine kontejnera 1B -30 ft,

Iskorištenje zapremina kontejnera 1B -30 ft,

18

Page 19: Seminarski Uvoz Kafe

Četvrta varijanta ukrupnjanja Kontejner 1A – 40 ft (stopa)

Unutrašnje dimenzije kontejnera od 40 ft su: širina 2300 mm, dužina 11997 mm, visina 2195 mm, a njegova nosivost je 27 tona. Na slici 17 prikazan je optimalan način slaganja džakova na tovarnu površinu kontejnera.

Slika 17. Varijanta slaganja džakova u kontejne

Ukupan broj džakova u kontejneru je : u slogu 36 x 10 po visini = 360 x 60 kg 21600 kg = 21,6 t

Stepen iskorišćenja nosivosti kontejnera 1A 40ft

Iskorištenje površine kontejnera 1A- 40 ft,

Iskorištenje zapremina kontejnera 1A -40 ft,

Kao što se vidi iz prethodnog dijela, slaganjem džakova u različite kontejnere dobijaju se različiti koeficijenti iskorišćenja površine, zapremine i nosivosti. Sa aspekta iskorišćenja tovarne površine i zapremine, najbolji je kontejner od 20 ft a najbolje iskorišćenje nosivosti postiže se primjenom kontejnera od 40 ft.

19

Page 20: Seminarski Uvoz Kafe

Slika 18. Iskorišćenje tovarne površine kontejnera punjenjem džakova sirove kafe

Slika 19. Iskorišćenje zapremine kontejnera punjenjem džakova sirove kafe

20

Page 21: Seminarski Uvoz Kafe

Slika 20 . Iskorišćenje nosivosti kontejnera punjenjem džakova sirove kafe.

Na osnovu prikazanih parametara ukrupnjavanja dobija se potreban broj kontejnera u realizaciji uvoza 10000 tona sirove kafe iz Brazila u Doboj.

ASORTIMAN: sirova kafaKOLIČINA (t): 10000BROJ JEDINICA PR.: 6*1010

BROJ JEDINICA PAKOVANJA: 166667BROJ JEDINICA RUKOVANJA: 166667BROJ JEDINICA TOVARENJA: 10ft=2084 20ft=926 30ft=618 40ft=463

21

Page 22: Seminarski Uvoz Kafe

3. DEFINISANJE VARIJANTI TEHNOLOGIJE TRANSPORTA

Vаrijаntnа rješenjа trаnsportа predstаvljаju moguće rute kojimа će se trаnsportovаti sirova kafa iz Rio de Janeira u Doboj. U tim vаrijnаntnim rješenjimа će biti detаljno objаšnjen vid trаnsportа koji će se koristiti nа određenom dijelu putа kаo i dužinа tog dijelа puta i ostаli detаlji koji su nа bilo koji nаčin vezаni zа određivаnje trаnsportnog lаncа uvozа kafe.

Lanac se posmatra od logističkog centra u luci Rio de Janeiro, do logističkog centra u Doboju. Logistički centar u Doboju posjeduje drumsku i željezničku infrastrukturu.

Relacija na kojoj se obavlja transport sirove kafe

S obzirom na geografski položaj pošiljaoca i primaoca, pri realizaciji lanca postoji nekoliko prelomnih tačaka u kojima se vrši promjena vida transporta. Prelomne tačke su:

-luka Rijeka-luka Kopar-luka Roterdam-luka Beograd

Lanac se može realizovati različitim vidovima transporta.

Definisano je šest varijanti realizacije transportnog lanca:

V1 kombinovano pomorsko – željeznički transport kontejnerizovane robeLuka Rio de Janeiro - Luka Rijeka - LC Doboj

V2 kombinovano pomorsko - drumski transport kontejnerizovane robeLuka Rio de Janeiro - Luka Rijeka - LC Doboj

V3 kombinovano pomorsko - željeznički transport kontejnerizovane robeLuka Rio de Janeiro - Luka Kopar - LC Doboj

V4 kombinovano pomorsko - drumski transport kontejnerizovane robeLuka Rio de Janeiro - Luka Kopar - LC Doboj

V5 kombinovano pomorsko - riječni - željeznički transport kontejnerizovane robeLuka Rio de Janeiro - Luka Roterdam - Luka Beograd - LC Doboj

V6 kombinovano pomorsko - željeznički transport kontejnerizovane robeLuka Rio de Janeiro - Luka Roterdam - LC Doboj

22

Rio de Janeiro

Rio de Janeiro LC DobojLC Doboj

Page 23: Seminarski Uvoz Kafe

VARIJANTA V1kombinovano pomorsko – željeznički transport kontejnerizovane robe

Skladište kafe 10738 km luka Rijeka 451 km LC Doboju luci Rio de Janeiro

U prvoj varijanti sirova kafa se sa plantaža iz unutrašnjosti Brazila doprema u luku Rio de Janeiro gdje se tovari u kontejnere, zatim na kontejnerske brodove. Brod prelazi preko Atlanskog okeana od luke Rio de Janeiro do luke Rijeke (slika br. 21). Dužina rastojanja je 5798 nautičkih milja (ili 10738 kilometara). Vrijeme putovanja je 18 dana i 14 sati pri prosječnoj brzini broda od 13 čvorova.

Slika 21 Prikaz plovnog puta teretnog broda

Po prispjeću u luku Rijeka, koja predstavlja jedinu prelomnu tačku lanca, kontejneri sa kafom se pretovaraju na željeznička kola i transportuju željeznicom do LC Doboj (slika 22). Udaljenost luke Rijeka i LC Doboja je 451 (km) a prosečan transport traje 8 sati i 5 min.

23

Page 24: Seminarski Uvoz Kafe

Slika 22 Prikaz Transporta sirove kafe željeznickim saobracajem

VARIJANTA V2kombinovano pomorsko - drumski transport kontejnerizovane robe

Luka Rio de Janeiro - Luka Rijeka - LC Doboj

Skladište kafe 10738 km luka Rijeka 448 km LC Doboj u luci Rio de Janeiro

U drugoj varijanti kontejneri sa kafom se takođe transportuju istim putem do Rijeke (slika 23), gdje se kontejneri sa kafom pretovaraju na drumska transportna sredstva i transportuju drumom (slika 18) do LC Doboja. Rastojanje luka Rijeka - LC Doboja je 448 (km), a prosječna brzina transporta je 70 km/ h i ukupno vrijeme transporta je 6 sati i 40 min.

24

Page 25: Seminarski Uvoz Kafe

Slika 23 prikaz transporta sirove kafe drumskim saobracajem

VARIJANTA V3kombinovano pomorsko - željeznički transport kontejnerizovane robe

Luka Rio de Janeiro - Luka Kopar - LC Doboj

skladište kafe u Rio de Janeiro 10814 km luka Kopar 600 km LC Doboj

U trećoj varijanti transportnog lanac kontejneri sa kafom transportuju se brodom na relaci luka Rio de Janeiro – luka Kopar (slika 24). Udaljenost luke Rio de Janeiro i luke Kopar je 5839 nautičkih

25

Page 26: Seminarski Uvoz Kafe

milja (ili 10814 kilometara), a vreme putovanja traje 18 dana i 17 sati pri prosečnoj brzini kretanja broda od 13 čvorova. Luka Kopar predstavlja prvu i jedinu prelomnu tačku u transportnom lancu.

Slika 24 Prikaz plovnog puta teretnog broda

Dalje u luci Kopar se kontejneri sa kafom pretovaraju na željeznička kola i transportuju željeznicom do LC Doboj (slika25 ). Ukupno vrijeme transporta Kopar - LC Doboj je 12 sati i 50 minuta.

Slika 25 prikaz transporta sirove kafe željeznicom

26

Page 27: Seminarski Uvoz Kafe

VARIJANTA V4kombinovano pomorsko - drumski transport kontejnerizovane robe

Luka Rio de Janeiro - Luka Kopar - LC Doboj

skladište kafe u Rio de Janeiro 10814 km luka Rijeka 528 km LC Doboj

Peta varijanta transportnog lanca ima jednu prelomnu tačku a to je luka Kopar, gdje se kontejneri sa kafom pretovaraju na drumska transportna sredstva i transportuju drumom (slika 26). Rastojanje Luke Kopar – LC Doboj je 528 (km), a prosječna brzina transporta je 70 km/ h i ukupno vrijeme transporta je 7 sati i 50 min.

Slika 26 prikaz transporta sirove kafe drumom

VARIJANTA V5

27

Page 28: Seminarski Uvoz Kafe

kombinovano pomorsko - riječni - željeznički transport kontejnerizovane robeLuka Rio de Janeiro - Luka Roterdam - Luka Beograd - LC Doboj

Skladište kafe 9695 km luka Roterdam 2314 km luka Beograd 250 km LC Doboj

u luci Rio de

Janeiro

U petoj varijanti transportnog lanac kontejneri sa sirovom kafom transportuju se brodom na relaciji luka Rio de Janiero - luka Roterdam (slika 27). Udaljenost luke Rio de Janiero i luke Roterdam je 5235 nautičkih milja (ili 8851 km), a vreme putovanja traje 16 dana i 19 sati pri prosečnoj brzini kretanja broda od 13 čvorova.

Slika 27 prikaz plovnog puta teretnog broda

Po prispeću u luku Roterdam, koja predstavlja prvu prelomnu tačku lanca, kontejneri se pretovaraju na riječna transportna sredstva – barže. Barže se kreću rijekama Rajnom (539 km), Majnom (384 km), Evropskim kanalom (177 km) i Dunavom (1214 km) do luke Beograd, koja je u ovom slučaju druga prelomna tačka (slika 28). Vrijeme potrebno za ovaj put je 11 dana i 7 časova pri prosečnoj brzini kretanja uzvodno Rajnom i Majnom 6–13 km/h, odnosno Dunavom nizvodno 16-20 km.

28

Page 29: Seminarski Uvoz Kafe

Slika 28 prikaz plovnog puta rijecnih barzi

U luci Beograd kontejneri se pretovaraju na željeznička kola serije R kojima se transportuju do logističkog centra u Doboju (slika 29). Rastojanje Doboj – Beograd je 250 km. Prosječna brzina transporta je 60 km/h, a vrijeme potrebno za ovaj transport je 4 sata i 17 minuta.

Slika 29 Prikaz prevoza sirove kafe drumom

VARIJANTA V6

29

Page 30: Seminarski Uvoz Kafe

kombinovano pomorsko - željeznički transport kontejnerizovane robeLuka Rio de Janeiro - Luka Roterdam - LC Doboj

Skladište kafe 8773 km luka Roterdam 1700 km LC Doboj

u luci Rio da Janeiro

Šesta varijanta ima jednu prelomnu tačku a to je luka Roterdam. U njoj se kontejneri sa kafom pretovaraju na željeznička kola i transportuju željeznicom do LC Doboj (slika 30). Udaljenost luke Roterdam i LC Doboja je 1700 (km) a prosečan transport traje jedan dan i pet časova.

Slika 30. Prikaz prevoza sirove kafe željeznicom

4.KARAKTERISTIKE TRANSPORTNIH JEDINICA U VARIJANTNIM RJEŠENJIMA PREVOZA

30

Page 31: Seminarski Uvoz Kafe

Roba (kafa) za koju se optimizuje transportni lanac nije sezonskog karaktera, stoga je njena potrošnja permamentna tokom cijele godine. Na osnovu toga definisaćemo realizaciju uvoza na godisnjem nivou. Asortiman za koji se vrši optimizacija se sastoji od jednog proizvoda tj. sirove kafe, i za njega su opisane karakteristike tovarenja kao i karakteristike transporta po varijantnim rješenjima.Izabrana tehnologija transporta je kontejnerska i to iz više razloga:

Količina robe koja se transportuje,

Udaljenosti mjesta pošiljke i mjesta prijema,

Očuvanje robe tokom transporta,

Promjena više vidova transporta.

Lako i brzo manipulisanje kontejnerima bez uticaja na samu robu u kontejneru

Za realizaciju transporta razmatraće se dva kontejnera. Kontejner tipa 1C(20 ft) koji ima najbolje koeficijente površinskog i zapreminskog iskorišćenja i kontejner tipa 1A(40 ft) koji ima najveći stepen iskorišćenja nosivosti. Iz predhodnih tabela smo zakljucili da je ukupan broj transportnih jedinica odnosno kontejnera za realizaciju godišnje količine uvoza kafe je 463.

Tabela 3. Dimenzije kontejnera 20ft i 40 ft

Tip kontejnera

Dužina (mm) Širina (mm) Visina (mm)Korisna nosivost

(t)

Spoljašnja Unutrašnja Spoljašnja Unutrašnja Spoljašnja Unutrašnja

40 ft (1A) 12.192 11997 2.438 2300 2.438 2195 27

20 ft (1C) 6.058 5867 2.438 2300 2.438 2195 18

ProizvodKontejner Br.

džakova u kontejneru

Masa tereta u

kontejneru (kg)

Zapremina tereta u

kontejneru (m)

Iskorišćenje (%)

površine zapremine nosivosti

Kafa 20 180 10 800 24,09 89 81 80

40 360 21 600 48,19 88 80 80

Tabela 4. Parametri ukrupnjavanja

Parametri ukrupnjavanja džakova u kontejner od 20 ft i 40 ft pokazuju bolju iskorišćenost kontejnera od 40 ft.

31

Page 32: Seminarski Uvoz Kafe

Tabela 5. Potreban broj transportnih jedinica

Asortiman Količina (t/god) Godišnji broj vrećaBroj vreća u kontejneru

Godišnji broj kontejnera

Sirova kafa 10000 166667 360 463(462.93)

ukupan broj transportnih jedinica odnosno kontejnera za realizaciju godišnje količine uvoza kafe je 463. Potreban broj kontejnera je 462,93 što se može zaokružiti na 463 jer preostali prostor u poslednjem kontejneru nije moguće iskoristiti za prevoz ostale robe. Razlog je što se džakovi direktno tovare u kontejner, pa je slobodan prostor ostaje pri vrhu kontejnera.

4.1. IZBOR TRANSPORTNIH SREDSTAVA

V1 kombinovano pomorsko – željeznički transport kontejnerizovane robe

U realizaciji ove varijante učestvuju: Prekookeanski brod Željeznička kola serije R

Prekookeanski brod koji plovi na relaciji Rio de Jenero– Rijeka je MSC Beatrice.

Slika 31. Prekookeanski brod MSC Beatrice

Tehnički podaci ovoga broda su:Tip: Kontejnerski brod,Dužina broda: 366.1 (m)

32

Page 33: Seminarski Uvoz Kafe

Širina broda: 51 (m),Dubina gaza: 15 (m)Kapacitet: 14 000 (TEU).

Na posmatranom lancu se godišnje preveze 463 (40 f)t kontejnera što je ekvivalentno broju od 926 (TEU) 20 ft kontejnera. To znači da se čitava godišnja pošiljka može realizovati jednim brodom. U koliko će se pošiljki realizovati godišnja isporuka zavisi od dinamike isporuke jer cjelokupna pošiljka staje u 25% tovarnog prostora broda.Za prevoz željeznicom odabrana su kola serije R. To su plato otvorena kola sa četiri osovine, namjenjena za prevoz kontejnera i komadne robe koja nezahtijevaju žaštitu od atmosverskih uticaja. Tovarni prostor je ograničen niskim stranicama i vertikalnim stubovima kojih ima 16.

Ostale karakteristike kola serije R. Sopstvena masa kola: 23. 8 – 25 (t) Gornja garnica tovarenja 47 (t) Visina poda iznad GIŠ. 1300 (mm), Korisna površina poda : 50,70 (m2), Korisna širina poda: 2,74 (m). Korisna dužina poda 18 ,50 (m). Korisna visina stubaca 1,30 (m).

Slika 32. Kola serije R.Na jedna plato kola serije R se smiješta jedan kontejner od 40 ft, što znači da je na godišnjem nivou potrebno realizovati 463 kola serije R.

RelacijaVid transport u

V2Broj kontejnera

Transportna sredstva

Zahtjevani broj transportni

sredstava vožnjiLuka Rio de Jeneiro luka

RijekaPomorski 463 Pomorki brod

Zavisi od dinamike isporuke

Luka Rijeka LC Doboj

Željeznički 463 Kola serije R 463

Tabela 6. Potreban broj transportnih sredstava u V1

V2 kombinovano pomorsko - drumski transport kontejnerizovane robe

33

Page 34: Seminarski Uvoz Kafe

U realizaci ove varijante učestvuju: Prekookeanski brod (V1) Drumska transportna sredstva

Drumska transportna sredstva

Za realizaciju prevoza kontejnera drumskim putem koriste se tegljač i poluprikolica za prevoz kontejnera. Tegljač je nezavistan u odnosu na poluprikolicu i može biti raziličitog proizvođača kao i poluprikolica. Na područiju Evrope za transport su najpogodni kamioni tegljači, koji mogu biti namjenski za duge ili kratke relacije.Relacija Rijeka – Doboj iznosi 528 km i za to rastojanje upotebljavaju se dugolinijski Actros tegljači :

Dužina tegljača: 9455 (mm), Visina tegljača: 3152 (mm), Širina tegljača: 2494 (mm). Opterećenje prednje osovine: 8000 (kg) Opterećenje zadnjih osovina :19000 (kg), Ukupna korisna nosivost: 26000 (kg) Ukupna nosivost tegljača: 4000 (kg) Snaga motora tegljača: 300 (kw) Obrtni momenat: 2000 (Nm) Zapremina (kapacitet) motora: 11,95 (l)

Slika 33. Teretno vozilo

Poluprikolica

Za realizaciju kontejnerskog transporta koristi se namjenska poluprikolica koja može da prevozi standardne kontejnere od 20 ft, 30 ft, 40 ft.

34

Page 35: Seminarski Uvoz Kafe

o Masa poluprikolice je 6,3 (t),o Korisna nosivost poluprikolice je 27,3 (t)o Korisna površina poda 31,9 (m2)o Broj osovina: 3o Broj točkova: 6.

Slika 34. Poluprikolica tegljaca

Tegljač i kontejnerska poluprikolica čine jedan teretni sastav koji može da prevozi jedna kontejner od 40 ft. Što znači da na godišnjem relaci Beograd Doboj potrebno nam je 463 vožnje da bi se ukupna količina tereta.

Tabela 7. Potreban broj transportnih sredstava i jedinica u varijanti 2

V3 kombinovano pomorsko - željeznički transport kontejnerizovane robe

RelacijaVid transport

u V2Broj kontejnera

Transportna sredstva

Zahtjevani broj transportni

sredstava vožnjiLuka Rio de Janeiro luka

RijekaPomorski 463 Pomorki brod

Zavisi od dinamike isporuke

Luka Rijeka Lc Doboj

Drumski 463Tegljač sa

poluprikolicom463

35

Page 36: Seminarski Uvoz Kafe

U realizaciji ove varijante učestvuju: Prekookeanski brod (V1) Željeznička kola serije R(V1)

Tabela 8. Potreban broj transportnih sredstav i jedinica u varijanti 3

V4 kombinovano pomorsko - drumski transport kontejnerizovane robe

U realizaci ove varijante učestvuju: Prekookeanski brod (V1) Drumska transportna sredstva(V2)

Tabela 9. Potreban broj transportnih sredstava i jedinica u varijanti 4

V5 kombinovano pomorsko - riječni - željeznički transport kontejnerizovane robe

U relizaciji ove varijante učestvuju:

RelacijaVid transport

u V2Broj kontejnera

Transportna sredstva

Zahtjevani broj transportni

sredstava vožnjiLuka Rio de Janeiro luka

KoparPomorski 463 Pomorki brod

Zavisi od dinamike isporuke

Luka Kopar Lc Doboj

željeznički 463 Kola serije R 463

RelacijaVid transport

u V2Broj kontejnera

Transportna sredstva

Zahtjevani broj transportni

sredstava vožnjiLuka Rio de Janeiro luka

KoparPomorski 463 Pomorki brod

Zavisi od dinamike isporuke

Luka Kopar Lc Doboj

Drumski 463Tegljač sa

poluprikolicom463

36

Page 37: Seminarski Uvoz Kafe

Prekookeanski brod ( V1) Riječne barže Željeznička kola serije R (V1).

Riječna transportna sredstva (Riječne barže)Riječne barže које се koriste za transport kontejnera na relaciji Roterdam - Beograd su

ograničenih dimenzija zbog plovnog puta. Tako je širina barži koja se saobraćaju na tom putu maksimalno 11 (m) a dubina gaza ne prelazi 2 (m). Kapacitet ovakve barže je 100 (TEU). Da bi se prevezla ukupna količina robe posmatranog transportnog lanca potrebno je angažovati 10 barži. Taj broj je u praksi i veći zbog toga što se rijetko prevozi jedna roba riječnim baržama. Prosječna brzina riječnih barži zavisi od smjera kretanja (uzvodno ili nizvodno). Brzina uzvodno je od 6-13(km/h), a nizvodno 16-20(km/h).

Slika 35. Rijecna barza

RelacijaVid transporta

u V2Broj kontejnera

Transportna sredstva

Zahtjevani broj transportni

sredstava vožnjiLuka Rio de Janeiro - luka

RoterdamPomorski 463 Pomorki brod

Zavisi od dinamike isporuke

Luka Roterdam -

luka BeogradRiječni 463 Riječna barža

Zavisi od dinamike isporuke

Luka Beograd - LC Doboj

Željeznički 463 Kola serije R 463

Tabela 10. Potreban broj transportnih sredstava i jedinica u varijanti 5

V6 kombinovano pomorsko - željeznički transport kontejnerizovane robe

U realizaciji ove varijante učestvuju: Prekookeanski brod (V1)

37

Page 38: Seminarski Uvoz Kafe

Željeznička kola serije R(V1)

RelacijaVid transport u

V2Broj kontejnera

Transportna sredstva

Zahtjevani broj transportni

sredstava vožnjiLuka Rio de Jeneiro luka Roterdam

Pomorski 463 Pomorki brodZavisi od

dinamike isporuke

Luka Roterdam LC

Doboj Željeznički 463 Kola serije R 463

Tabela 11. Potreban broj transportnih sredstava i jedinica u varijanti V6

5 .USLOVI I PREPORUKE ZA REALIZACIJU LOGISTIČKOG LANCA

Svaka roba ima određene karakteristike koje nam mogu ukazati na potencijalne probleme ili olakšice pri realizaciji transportnog lanca. Te karakteristike uglavnom se odnose na mehaničke i fizičke osobine robe, da li je lako kvarljiva ili ne, itd. Tako i kafa ima svoje zahtjeve vezane za temperaturu, vlažnost vazduha, ventilaciju i strujanje vazduha.Roba (sirova kafa) za koju se radi transportni lanac se pakuje u platnene(juta) džakove koji su podložni uticaju vlažnosti vazduha kao i sama roba. Da bi se spriječio uticaj vlažnosti vazduha propisuje se relativna vlažnost, temperatura u toku transporta i prisutnost vode.

TRANSPORT KONTEJNERIMA

Pored atmosferskih uticaja na na pakovanje kafe i na samu kafu, postoje mehanički uticaji koji su neizbježni kod transporta. To su uglavnom vibracije i udari. Prilikom pomorskog transpora javljaju se bočni udari, zatim tokom ranžiranja vozova, promjena vida transporta odnosno pretovara itd. Vibracije se javljaju periodično i mogu biti, pored ostalog izazvane radom motora, opruga, pogonskim mehanizmom i točkovima. Prilikom tovarenja džakova u kontejner ne iskoristi se u potpunosti tovarni prostor, i zbog toga je potrebno obezbijediti pravilno slagati i pričvrstiti robu u kontejneru. Jedno od osnovnih pravila slaganja robe je da se roba koja se slaže u kontejner bude u ravnoteži po podužnoj osi kontejnera radi bočnih udara tokom transporta brodom. Zatim potrebno je ako ostane praznog prostora u kontejneru, potrebno je obavezno pričvršćavanje tereta. Pričvršćavanje se ostvaruje ubacivanjem vazdušnih jastuka ili starih paleta u međuprostor.Ako se to pravilno ne odradi može dođi do pomeranja tereta unutar kontejnera, što dalje može da izazove pomeranje kontejnera. Ovakvo pomeranje može uticati i na ostale kontejnere pri čemu može da dođe do mehaničkog uištenja.

RUKOVANJE ROBOM

Kad se transportuje kafa u vremenu u kome su prisutne padavine (kiša, snijeg), roba mora biti zaštićena od vlage, jer vlaga potpomaže stvaranje gljivica, kvarenje i samozagrijavanje. Za skladištenje i transport kafe preporučljiva su hladnija, suva i mjesta sa dobrom ventilacijom. Mogu

38

Page 39: Seminarski Uvoz Kafe

se koristiti razni materijali za vreće, u nastojanju zastite robe od kvarenja. Da bi se smanjili uticaji vlažnosti vazduha na kafu stavlja se zaštitini papir ili zaštitna folija. U slučaju da se kafa dovoljno ne obezbijedi od uticaja vlažnosti vazduha može da dođe do raspadanja platnenih džakova kao i do gubitka kvaliteta same kafe.

RIZIČNI FAKTORI I GUBITAK OČUVANJA KVALITETA

Temperatura , vlaznost, ventilacija Relativna vlažnost predstavlja odnos apsolutne vlažnosti ispitivanog vazduha i apsolutne vlažnosti zasićenog vazduha na istoj tempraturi ili odnos pritiska vodene pare prema pritisku zasićene vodene pare pri određenoj temperaturi vazduha.Apsolutna vlažnost pokazuje koliko grama vodene pare sadrži 1 (kg) suvoga vazduha ili koliko kilograma vodene pare sadrži 1 m3 vlažnog vazduha na datoj temperaturi.Roba mora biti zaštićena od zaleđenja (<0 ˚C)Uglavnom temperatura kod transporta sirove kafe treba biti između 10˚ - 20˚.Postoji jedinstvena povezanost između promjene temperature okoline i nastajanje kondezovane vode u tovarnom prostoru kontejnera. Zbog toga je potrebno intenzivno hlađenje tokom vožnje od toplije ka hladnijoj klimatskoj teritoriji. Temperaturne razlike između južnijeg ljeta i sjeverne zime od 50 K su takođe moguće. Kod iznenadnog pada temperature dolazi do nastanka vlage. Takođe preveliko hlađenje prouzrokuje direktno nastajanje vlage na robi. Iz tog razloga i zbog pouzanosti između temperature i vlažnosti u tovarnom prostoru ,takođe kao i vanjska klima potrebno je stalno mjeriti temperaturu i vlažnost (vanjska temperatura,temperatura u kontejneru, relativna vlažnost) s time da se stvori optimalna temperatura zraka.Sirova kafa zahtjeva posebnu temperaturu, vlažnost, ventilaciju.Na prvom mjestu nastajanje vlažnosti u tovarnom prostoru treba izbjegavati i otkloniti. Da bi se u tovarnom prostoru (u kontejneru) zaštitila roba od vlage, mora postojati razmak preko tovarne površine(ako je moguće).Normalna vlažnost leži između 11 - 13%, a još su prihvatljivi iznosi oko 13,5%. Kod iznosa 13,5 - 14% koji su već na granici vlage(nastajanje gljiva) od 75% dostignu relativnu vlažnost i moraju se naročito upotrebiti ventilacioni kontejneri. Neki eksporti sirove kafe suše je do 10%.Zbog toga što se kafa prodaje po kg, te se plaćaju troškovi osiguranja, carinski postupci gdje se vode specijalni razgovori oko pripreme izvoza i uvoza. Time sadržaj vode u kafi se redukuje na 10%, mijenja se struktura, okus i miris tj.opada kvalitet kafe.Sirova kafa zahtjeva jednu posebnu temperaturu, vlažnost, ventilaciju. Preporučljiva ventilacija zračne razlike 10 - 20 fach/h. Bitno je postaviti optimalni program zraka, u zavisnost od vanjske temperature, relativne vlažnosti, temperaure robe i sadržaj vode sirove kafe.

6. AKTIVNOSTI I PROCESI LOGISTIČKOG LANCA

Početak lanca za sve varijante je skladište logističkog centra (LC) u Rio de Janeiru, a kraj (LC) Doboj.

39

Page 40: Seminarski Uvoz Kafe

U varijanti V1 realizacije logističkog lanca kao transportna jedinica organizuju se:-Prekookeanski brod-Željeznička kola

U varijanti V2 transportne jedinice su:- Prekookeanski brod (isto kao u varijanti V1)

- Drumska teretna vozila

U varijanti V3 transportne jedinice su: - Prekookeanski brod (isto kao u varijanti V1) i - Željeznička kola serije R (isto kao u varijanti V1).

U varijanti V4 transportne jedinice su: - Prekookeanski brodov (kao I u V1) - Drumska teretna vozila (kao u V2)

U varijanti V5 transportne jedinice su: -Prekookeanski brod ( V1) -Riječne barže -Drumska teretna vozila (V2)

U varijanti V6 transportne jedinice su: - Prekookeanski brod (V1)

- Željeznicka kola(V1)

Dinamika isporuke po lancimaVarijanta 1

Kako dinamika isporuke kafe zavisi od njene potražnje, tj. od njene potrošnje. Kontejneri se u luci Rio de Janeiro utovaraju u kontejnerski brod kapaciteta preko 14 000 TEU. Brod prelazi 5798 nautičke milje (10738 km) krećući preko Atlanskog okeana, preko Jadranskog mora do luke Rijeke, Prosječna brzina kretanja broda je 13 čvorova (1 čvor=1 nautička milja na čas=1.852 km/h). Plovidba prosječno traje 18 dana I 14 sati . Po prispjeću u luku Rijeku, koja predstavlja prvu prelomnu tačku lanca, kontejneri se pretovaraju na željeznicka kola I transportuju željeznicom do LC Doboj. Udaljenost Luke Rijeka I LC Doboja je 451 km, prosjecan transport traje 8 h i 5min.

Varijanta 2

Kontejneri se u luci Rio de Janeiro utovaraju u kontejnerski brod koji prelazi 5798 nautičke milje do luke Rijeka. Plovidba prosječno traje 18 dana i 14 časova. U Rijeci se vrši pretovar kontejnera na drumska transportna sredstva. Drumski transport na relaciji luka Rijeka – LC Doboj, traje 6 časova i 40 minuta (sa vremenom za odmor vozača).Drumska transportna sredstva prelaze udaljenost od 448 km,krecuci se prosjecnom brzinom 70 km/h.

Varijanta 3

Kontejneri se u luci Rio de Janeiro utovaraju u kontejnerski brod kapaciteta preko 14 000 TEU. Brod prelazi 5839 nautičke milje (10814 km) krećući preko Atlanskog okeana, preko Jadranskog

40

Page 41: Seminarski Uvoz Kafe

mora do luke Kopar, Prosječna brzina kretanja broda je 13 čvorova (1 čvor=1 nautička milja na čas=1.852 km/h). Plovidba prosječno traje 18 dana I 17 sati . Po prispjeću u luku Kopar, koja predstavlja prvu prelomnu tačku lanca, kontejneri se pretovaraju na željeznicka kola i transportuju željeznicom do LC Doboj. Udaljenost Luke Kopara i LC Doboja je 600 km, prosjecan transport traje 12 h I 50 min.

Varijanta 4

Kontejneri se u luci Rio de Janeiro utovaraju u kontejnerski brod koji prelazi 5839 nautičke milje do luke Kopar. Plovidba prosječno traje 18 dana i 14 časova. U Kopru se vrši pretovar kontejnera na drumska transportna sredstva. Drumski transport na relaciji luka Kopar – LC Doboj, traje 7 časova i 50 minuta (sa vremenom za odmor vozača).Drumska transportna sredstva prelaze udaljenost od 528km,krecuci se prosjecnom brzinom 70 km/h.

Varijanta 5

Kontejneri se u luci Rio de Janeiro utovaraju u kontejnerski brod koji prelazi 5235 nautičkih milja 8851 (km). Prosječna brzina kretanja broda je 13 čvorova (1 čvor = 1 nautička milja na čas = 1.852 km/h). Plovidba prosječno traje 16 dana i 19 časova. Po prispjeću u luku Roterdam koja predstavlja prvu prelomnu tačku lanca, kontejneri se pretovaraju na riječna transportna sredstva – barže. Barže se krecu rijekama Rajnom 539 (km), Majnom (384), I Evropskim kanalom 177 km, Dunavom 1214 (km) do luke Beograd, koja je u ovom slučaju druga prelomna tačka.Vrijeme potrebno za ovaj put je 11 dana I 7 h, pri prosjecnoj brzini kretanja uzvodno Rajnom I Majnom 6-13 km,odnosno Dunavom nizvodno 16-20km na h. U luci BG kontejneri se pretovaraju na drumska transportna sredstva.Prelaze 250 km krecuci se brzinom 60 km/h, vrijeme potrebno za ovaj transport je 4 h I 17min.

Varijanta 6

Kontejneri se u luci Rio de Janeiro utovaraju u kontejnerski brod kapaciteta preko 14 000 TEU. Brod prelazi 5235 nautičke milje (10814 km) krećući preko Atlanskog okeana, do luke Roterdam, Prosječna brzina kretanja broda je 13 čvorova (1 čvor=1 nautička milja na čas=1.852 km/h). Plovidba prosječno traje 16 dana I 19 sati . Po prispjeću u luku Rotedamr, koja predstavlja prvu prelomnu tačku lanca, kontejneri se pretovaraju na željeznicka kola i transportuju željeznicom do LC Doboj. Udaljenost Luke Roterdam i LC Doboja je 1700 km, prosjecan transport traje 1 dan I 5h

7. KRITERIJUMI OPTIMIZACIJE LOGISTIČKOG LANCA

Sve aktivnosti logističkog lanca vrijednuju se sa aspekta različitih kriterijuma u cilju pronalaska optimalnog rješenja. Kriterijumi za vrijednovanje mogu biti: kvantitativni

41

Page 42: Seminarski Uvoz Kafe

( troškovi, vrijeme realizacije itd). - vrijednost se utvrđuje proračunom i izražava se odgovarajućom mjernom jedinicom

(KM/god, h/god i sl.), kvalitativni (pouzdanost, fleksibilnost itd.)- – vrijednost se daje opisnom ocjenom koja se prevodi u numeričku vrijednost prema

unaprijed utvrđenoj skali.

Vrijednosti varijanti logističkog lanca sa aspekta kvantitativnih kriterijuma mogu se relativno lako i objektivno odrediti matematičkim proračunom, simulacijom i sl. Utvrđivanje vrijednosti varijanti logističkog lanca sa aspekta kvalitativnih kriterijuma zasniva se na subjektivnom stavu donosioca odluke - davanje opisnih ocjena koje se prevode u numeričke vrijednosti koje su pogodne za poređivanje. Kvalitativni kriterijumi izražavaju se opisno: - lingvističkom promenljivom (vrlo dobro, dobro, loše, malo, veliko i sl.)Kao kriterijume vrijednovanja varijanti realizacije logističkog lanca izabrani su: logistički troškovi, vrijeme realizacije, pouzdanost i fleksibilnost. Logistički troškovi i vrijeme realizacije su obavezni kriterijumi vrijednovanja.Logistički troškovi se uvijek javljaju kao mjerodavni kriterijum pri ocjeni, poređenju i izboru optimalnog rješenja. Svaki proces, aktivnost u logističkom lancu iziskuje manje ili veće troškove. Mogu se iskazati kao ukupna vrijednost u jedinici vremena ili kao vrijednost svedena na logističku jedinicu, ili na tonu robe. Mogu se iskazati i u procentualnom učešću u cijeni pojedinačnog proizvoda ili ukupnim troškovima proizvodnje i plasmana proizvoda na tržište.

7.1. LOGISTIČKI TROŠKOVI PO VARIJANTAMA

Varijanta 1Troškovi poručivanja T1:

t1 = Cn = 0,60 KM/pošiljci Cn - cijena poručivanja jedne pošilke Godišnji troškovi poručivanja:

T1 = t1*Np = 9,00 KMNp – godišnji broj pošiljki = 15 pošiljki

Troškovi iskladištenja i kontejnerizacija T2:

t2 = (Cr*Nr +Ct*Nt* Cm*Nm)*t/2Cr – cijena rada radnika = 4 KM/hNr – broj angažovanih radnika = 4 radnikCt - cijena rada trakastog transportera 0,5 KM/hCm – cijena rada viljuškara = 30 KM/hNm – broj angažovanih viljuškara = 2 viljuškarat – vrijeme iskladištenja i kontejnerizacija = 36 min/kontejneruNt-broj angažovanih trakastih transportera

t2 = (Cr*Nr +Ct*Nt* Cm*Nm)*t/2= 22.95 KM

Godišnji troškovi iskladištenja:

T2 = t2*N = 10625,85 KM

42

Page 43: Seminarski Uvoz Kafe

Troškovi utovara kontejnera na brod-T3

t3=Cu=195 KM/kontejneru.(150$)Cu-cijena utovara jednog kontejneraT3=90285

Troškovi prekookeanskog transporta – T4

t4 = Ct = 2386,2 KM/kontejneruCt–cijena transporta kontejnera u V1

Godišnji troškovi prekookeanskog transporta:

T4 = t4*Nk = 1104810,6 KMNk – godišnji broj kontejnera = 463 kontejnera.

Troškovi istovara kontejnera sa broda – T5

t5 = Cu = 195 KM/kontejneruCu – cijena istovara jednog kontejnera Godišnji troškovi istovara sa broda: T 5= t5*Nk = 90285 KM

Troškovi utovara kontejnera na željezničku kompoziciju – T6

t6 = Cu =150 KM/kontejneruCu – cijena utovara jednog kontejnera

Godišnji troškovi utovara na kompoziciju:

T6= t6*Nk = 69450 KM

Troškovi transporta željeznicom – T7

t7= Ct = 586,3 KM / kontejneruCt – cijena željezničkog transporta kontejnera Godišnji troškovi željezničkog transporta: T7 = t7*Nk = 271456,9 KM

Troškovi prijema vozila u LC Doboj – T8

T8 = Cr*Nr*t =0,13 KM /voziluCr – cijena rada radnika = 4 KM/hNr – broj angažovanih radnika = 1 radnikt – vrijeme prijema = 2 min/vozilu

Godišnji troškovi prijema vozila

T8 = t8*Nv = 61,75 KMNv – godišnji broj vozila = 463 vozila

43

Page 44: Seminarski Uvoz Kafe

Troškovi transporta kontejnera sa železničke kompozicije do skaldišta- T9

t9 = (Cr*Nr + Cm*Nm)*t/2Cr – cijena rada radnika = 4 KM/hNr – broj angažovanih radnika =1 radnikCm – cijena rada viljuškara = 30 KM/hNm – broj angažovanih viljuškara = 1 viljuškart – vrijeme istovara željezničke kompozicije = 3 min/kontejneru

t9 = (Cr*Nr + Cm*Nm)*t/2 = 2,55 KM/kontejneru

Godišnji troškovi istovara kontejnera

T9= t9*N = 1185,65 KM N – godišnji broj kontejnera = 463 kontejnera

Troškovi dekontejnerizacije i uskladištenja-T10

t10 = (Cr*Nr +Ct*Nt* Cm*Nm)*t/2 Cr – cijena rada radnika = 4 KM/hNr – broj angažovanih radnika = 4 radnikaCt - cijena rada trakastog transportera 0,3 KM/h Nt - broj angažovanih trakastih transporteraCm – cijena rada viljuškara = 30 KM/hNm – broj angažovanih viljuškara = 2 viljuškarat – vrijeme iskladištenja i kontejnerizacija = 36 min/kontejneru

t10 = (Cr*Nr +Ct*Nt* Cm*Nm)*t/2 = 22,95 KM/kontejneru

Godišnji troškovi iskladištenja

T10 = t11*N = 10625,85 KMN – godišnji broj kontejnera = 463 kontejnera

Troškovi skladištenja – T11

t11 = Cs*Np*t = 90 KM/isporuci Cs – cijena zakupa jednog paletnog mjesta = 0,60 KM/danNp – broj paletnih mjesta = 30 t – prosječno vrijeme skladištenja = 5 dana/isporuci

Godišnji troškovi skladištenja

T11 = t11*N = 41670,00 KM N – godišnji broj isporuka = 463 isporuka( broj kontejnera na godišnjem nivou) Nakon dekontejerizacije džakovi se slažu na palete i regalskim viljuškarima se sortiraju u regal. Na paletama se slaže po 12 džakova, Jedan kontejner sa 360 džakova se složi na 30 paleta, na paletu ide 12 džakova. Ovo se radi zbog cirkulacije vazduha između džakova da ne bih došlo do promjene vlažnosti kafe.

Troškovi zaliha – T12

T12 = (Cpm + Cp)*Nz*k k – kamata na zalihe na godišnjem nivou = 7%Cpm – cjena zakupa jednog paletnog mjesta na godišnjem nivou = 182,5 KM

44

Page 45: Seminarski Uvoz Kafe

Cp – vrijednost robe na jednoj paleti = 3600 KMNz – broj paleta na zalihama = 375 paleta

T12 = (Cpm + Cp)*Nz*k = 99290 KM/god

Ukupni troškovi:varijante 1

Tv1=T1+T2+T3+T4+T5+T6+T7+T8+T9+T10+T11+T12Tv1=9+10625,85+90285+1104810,60+90285+69450+271456,90+61,75+1185,65+10625,85+41670+ 99290 KM

Tv1=1 789 755,6 KM

Varijanta 2

T1, T2, T3, T4, T5 isto kao i u varijante1

Troškovi utovara kontejnera sa kontejnerskog terminala na drumsko transportno sredstvo – T6

t6 = Cu=150km /kontejneru Cu – cijena pretovara jednog kontejnera Godišnji troškovi utovara kontejnera na drumsko transportno sredstvo:

T6 = t6*Nk = 69450 KM Nk – godišnji broj kontejnera = 463 kontejnera.

Troškovi drumskog transporta – T7

T7 = Ct = 1568 KM/kontejneru Ct – cijena drumskog transporta 448 km

Godišnji troškovi drumskog transporta:

T6 = t6*Nk = 725984 KM

Troškovi dekontenrizacije, iskladištenja, skladištenja i zaliha su isti kao i u varijanti1

Ukupni troškovi:varijante 2

Tv1=T1+T2+T3+T4+T5+T6+T7+T8+T9+T10+T11Tv1=9+10625,85+90285+1104810,60+90285+69450+725984+1185,65+10625,85+41670+99290 KM

Tv2=2 244 220,95

Varijanta 3

T1, T2, T3 isto kao i u varijanti1

Troškovi prekookeanskog transporta – T4

45

Page 46: Seminarski Uvoz Kafe

t4 = Ct = 2403,11 KM/kontejneruCt–cijena transporta kontejnera V3

Godišnji troškovi prekookeanskog transporta:

T4 = t4*Nk =1 112 640,44 KM Nk – godišnji broj kontejnera = 463 kontejnera.

T5, T6 isto kao u varijanti 1

Troškovi transporta željeznicom – T7

t7= Ct = 780 KM Ct – cijena željezničkog transporta kontejnera Godišnji troškovi željezničkog transporta:

T7 = t7*Nk = 361140 KM

T8, T9, T10, T11, T12 isto kao u varijanti1

Ukupni troškovi:varijante 3

Tv1=T1+T2+T3+T4+T5+T6+T7+T8+T9+T10+T11+T12Tv1=9+10625,85+90285+1112640,44+90285+69450+361140+61,75+1185,65+10625,85+41670+ 99290 KM

Tv3=1887268,54

Varijanta 4

T1, T2, T3, T4, T5, T6 isto kao u varijante3

Troškovi drumskog transporta – T7

T7 = Ct = 1848 KM/kontejneru Ct – cijena drumskog transporta kontejnera 528 kilometara

Godišnji troškovi drumskog transporta:

T7 = t7*Nk = 855624 KMNk – godišnji broj kontejnera = 463 kontejnera.

46

Page 47: Seminarski Uvoz Kafe

Troškovi prijema drumskog transportnog sredstva, dekontenrizacije, iskladištenja, skladištenja i zaliha su isti kao i u varijanti V1.

Ukupni troškovi:varijante 4

Tv1=T1+T2+T3+T4+T5+T6+T7+T8+T9+T10+T11Tv1=9+10625,85+90285+1104810,60+90285+69450+855624+1185,65+10625,85+41670+99290 KM

Tv4=2373860,95

Varijanta 5

T1, T2, T3 isto kao i u varijanti1

Troškovi prekookeanskog transporta – T4

t4 = Ct = 2154,44 KM/kontejneruCt–cijena transporta kontejnera V5

Godišnji troškovi prekookeanskog transporta:

T4 = t4*Nk = 997507,77 KM Nk – godišnji broj kontejnera = 463 kontejnera.

Troškovi utovara kontejnera na baržu – T6

t6 = Cu =150 KM/kontejneru Cu – cijena utovara jednog kontejnera Godišnji troškovi utovara na baržu:

T6 = t6*Nk = 69450 KMNk – godišnji broj kontejnera = 463 kontejnera

Troškovi rečnog transporta – T7

t 7= Ct = 2083km/kontejneru Ct – cijena transporta kontejnera 2314 kilometra Godišnji troškovi riječnog transporta:

T7 = t7*Nk = 964429 KM Nk – godišnji broj kontejnera = 463 kontejnera

Troškovi pretovara kontejnera sa rečnog na drumsko transportno sredstvo – T8

t8 = Cu=150KM /kontejneru Cu – cijena pretovara jednog kontejnera Godišnji troškovi pretovara sa riječnog na drumsko transportno sredstvo:

T8 = t8*Nk = 69450 KM Nk – godišnji broj kontejnera = 463 kontejnera.

Troškovi drumskog transporta – T9

47

Page 48: Seminarski Uvoz Kafe

t9 = Ct = 875 KM/kontejneru Ct – cijena drumskog transporta 250 kilometra

Godišnji troškovi drumskog transporta:

T9 = t9*Nk = 405125 KMNk – godišnji broj kontejnera = 463 kontejnera

T10, T11, T12, T13 isto kao u varijanti 1

Ukupni troškovi:varijante 5

Tv1=T1+T2+T3+T4+T5+T6+T7+T8+T9+T10+T11+T12+T13Tv1=9+10625,85+90285+997507,77+90285+69450+964429+61,75+69450+405125+10625,85+41670+ 99290 KM

Tv5= 2 848 814, 22

Varijanta 6

T1, T2, T3, T4, T5, T6 isto kao kod varijante5Troškovi transporta željeznicom – T7

t7= Ct = 1560 KM Ct – cijena željezničkog transporta kontejnera, 1200 kilometara Godišnji troškovi željezničkog transporta: T7 = t7*Nk = 722280 KMT8, T9, T10, T11, T12 isto kao u varijanti 1

Ukupni troškovi:varijante 6

Tv1=T1+T2+T3+T4+T5+T6+T7+T8+T9+T10+T11+T12Tv1=9+10625,85+90285+997507,77+90285+69450+722280+61,75+1185,65+10625,85+41670+ 99290 KM

Tv6=2.133.275,87

7.2. VRIJEME REALIZACIJE LOGISTIČKOG LANCA

U realizaciji logističkih lanaca, vrijeme postaje sve važniji kriterijum. Teži se maksimalnom skraćivanju vremena trajanja logističkog lanca jer roba koja se nalazi u nekom od logističkih podsistema, a ne na tržištu jeste vezan kapital, a to iziskuje gubitke. Ovaj kriterijum može se kvantifikovati i potrebno ga je minimizirati.

Tabela 12. vrijeme realizacije transportnog lanca V1

procesVrijeme jedne

realizacijeBroj relizacija

Ukupno vrijeme(h)

Poručivanje 5 min/realizaci 15 1,25Iskladištenje/

kontejnerizacija36

Min/kontejneru463 277,8

Transport kotejnera do

operativne obale

5 min/ kontejneru 463 38,58

48

Page 49: Seminarski Uvoz Kafe

Utovar na brod 7 min / kontejn. 463 54,0Otprema broda 30min /

realizacije15 7,5

Pomorski transport

446 sati/ realizaci

15 6690

Prijem broda 30min / realizacije

15 7,5

Istovar broda 7 min/kontjeneru

463 54

Čuvanje kontejnera

5 dana/realizaciji

15 1800

Utovar kontejnera na

železnička kola

7 min/ kontejnera

463 54

Železnički Transport

8 sati/ realizacija

15 120

Prijem železničke komp.

2 min/ realizaci 15 0,5

Transport kontej. do skladišta

3 min/ kontejneru

463 23,15

Dekonternizacija/Uskladištenje

36 min / kontejneru

463 277,8

Skladištenje5 dana / realizaci

15 1800

Zalihe 6 dan / realizaci 15 2160

Ukupno vrijeme realizacije logističkog lanca V1 na nivou godine iznosi 13366,08(h)

Tabela 13 Vrijeme realzicaije transportnog lanca V2

ProcesVrijeme jedne

realizacijeBroj relizacija

Ukupno vrijeme(h)

Poručivanje 5 min/realizaci 15 1,25Iskladištenje/

kontejnerizacija36

Min/kontejneru463 277,8

Transport kotejn. do operati. obale

5 min/ kontejneru

463 38,58

Utovar na brod7 min /

kontejner463 54,0

Otprema broda30min /

realizacije15 7,5

Pomorski transport

446 sati/ realizaci

15 6690

Prijem broda30min /

realizacije15 7,5

Istovar broda7

min/kontjeneru463 54

49

Page 50: Seminarski Uvoz Kafe

Čuvanje kontejnera

5 dana/realizaciji

15 1800

Utovar kontejnera na

dumsko transportno

sredstvo

7 min/ kontejnera

463 54

Transport drumom

6,5 sati/ vozilu 463 3009

Prijem vozila 2 min/ vozilu 463 15,4Dekonternizacija/

Uskladištenje36 min /

kontejneru463 277,8

Skladištenje5 dana / realizaci

15 1800

Zalihe 6 dana /realizaci 15 2160

Ukupno vrijeme realizacije logističkog lanca V1 na nivou godine iznosi 16246,8(h)

Tabela 14 vrijeme realizaicije transportnog lanca V3

procesVrijeme jedne

realizacijeBroj relizacija

Ukupno vrijeme(h)

Poručivanje 5 min/realizaci 15 1,25Iskladištenje/

kontejnerizacija36

Min/kontejneru463 277,8

Transport kotejnera do

operativne obale

5 min/ kontejneru 463 38,58

Utovar na brod 7 min / kontejn. 463 54,0Otprema broda 30min /

realizacije15 7,5

Pomorski transport

449 sati/ realizaci

15 6735

Prijem broda 30min / realizacije

15 7,5

Istovar broda 7 min/kontjeneru

463 54

50

Page 51: Seminarski Uvoz Kafe

Čuvanje kontejnera

5 dana/realizaciji

15 1800

Utovar kontejnera na

železnička kola

7 min/ kontejnera

463 54

Železnički Transport

14 sati/ realizacija

15 210

Prijem železničke komp.

2 min/ realizaci 15 0,5

Transport kontej. do skladišta

3 min/ kontejneru

463 23,15

Dekonternizacija/Uskladištenje

36 min / kontejneru

463 277,8

Skladištenje5 dana / realizaci

15 1800

Zalihe 6 dan / realizaci 15 2160Ukupno vrijeme realizacije logističkog lanca V3 na nivou godine iznosi 13501.08(h)

Tabela 15 vrijeme realizaicje transportnog lanca V4

ProcesVrijeme jedne

realizacijeBroj relizacija

Ukupno vrijeme(h)

Poručivanje 5 min/realizaci 15 1,25Iskladištenje/

kontejnerizacija36

Min/kontejneru463 277,8

Transport kotejn. do operati. obale

5 min/ kontejneru

463 38,58

Utovar na brod7 min /

kontejner463 54,0

Otprema broda30min /

realizacije15 7,5

Pomorski transport

449sati/ realizaci

15 6735

Prijem broda30min /

realizacije15 7,5

Istovar broda7

min/kontjeneru463 54

Čuvanje kontejnera

5 dana/realizaciji

15 1800

Utovar kontejnera na

dumsko transportno

sredstvo

7 min/ kontejnera

463 54

Transport drumom

8 sati/ vozilu 463 3704

Prijem vozila 2 min/ vozilu 463 15,4Dekonternizacija/

Uskladištenje36 min /

kontejneru463 277,8

Skladištenje5 dana / realizaci

15 1800

Zalihe 6 dana /realizaci 15 2160

51

Page 52: Seminarski Uvoz Kafe

Ukupno vrijeme realizacije logističkog lanca V4 na nivou godine iznosi 16986.83(h)

Tabela 16 vrijeme realizaicje transportnog lanca V5

ProcesVrijeme jedne

realizacijeBroj relizacija

Ukupno vrijeme(h)

Poručivanje 5 min/realizaci 15 1,25Iskladištenje/

kontejnerizacija36

Min/kontejneru463 277,8

Transport kotejnera do

operativne obale

5 min/ kontejneru

463 38,58

Utovar na brod 7 min / kontejn. 463 54,0

Otprema broda30min /

realizacije15 7,5

Pomorski transport

403 sati/ realizaci

15 6045

Prijem broda30min /

realizacije15 7,5

Istovar broda7

min/kontjeneru463 54

Čuvanje kontejnera

5 dana/realizaciji

15 1800

Utovar na baržu 10 min/kontej 463 77,16Otprem barže 15 min/ realizaci 15 3,75

Riječni transport271 sat/ realizaci

15 4065

Prijem barže 15 min/ realizaci 15 3,75Pretovar

kontejnera10 min/

kontejneru463 77,16

Železnički transport

4 sati/ realizacija

15 60

Prijem želzničke kompozicije

2 min/ realizaci 15 0,5

Transport kontejnera do

skladišta

3 min/ kontejneru

463 23,15

Dekonternizacija/Uskladištenje

36 min / kontejneru

463 277,8

Skladištenje5 dana / realizaci

15 1800

Zalihe 6 dana/ realiza. 15 2160

Ukupno vrijeme realizacije logističkog lanca V5 na nivou godine iznosi 16583.9(h)

Tabela 16 vrijeme realizaicje transportnog lanca V6

procesVrijeme jedne

realizacijeBroj relizacija

Ukupno vrijeme(h)

Poručivanje 5 min/realizaci 15 1,25Iskladištenje/

kontejnerizacija36

Min/kontejneru463 277,8

52

Page 53: Seminarski Uvoz Kafe

Transport kotejnera do

operativne obale

5 min/ kontejneru 463 38,58

Utovar na brod 7 min / kontejn. 463 54,0Otprema broda 30min /

realizacije15 7,5

Pomorski transport

446 sati/ realizaci

15 6690

Prijem broda 30min / realizacije

15 7,5

Istovar broda 7 min/kontjeneru

463 54

Čuvanje kontejnera

5 dana/realizaciji

15 1800

Utovar kontejnera na

železnička kola

7 min/ kontejnera

463 54

Železnički Transport

29 sati/ realizacija

15 435

Prijem železničke komp.

2 min/ realizaci 15 0,5

Transport kontej. do skladišta

3 min/ kontejneru

463 23,15

Dekonternizacija/Uskladištenje

36 min / kontejneru

463 277,8

Skladištenje5 dana / realizaci

15 1800

Zalihe 6 dan / realizaci 15 2160

Ukupno vrijeme realizacije logističkog lanca V6 na nivou godine iznosi 13681,08(h)

7.3. POUZDANOST ISPORUKE U VREMENU I KOLIČINI

Logistički lanac uvoza sirove kafe iz Brazila sastoji se iz niza aktivnosti, procesa i neophodno je obezbjediti visoku pouzdanost svakog od njih kao i njihovu koordinaciju da bi isporuka krajnjem korisniku imala atribut pouzdane isporuke, odnosno da bi krajnji korisnik bio zadovoljan sa aspekta vida transporta.

Sa aspekta vida transporta, najveću pouzdanost ima drumski transport jer je za svaki kontejner zaduženo po jedno vozilo i jedan vozač. Željeznički i riječni transport su, kao masovni vidovi transporta, manje pouzdani. Pouzdanost isporuke je kvalitativni kriterijum i vrednuje se opisnim ocjenama koje na bazi unapred definisane skale dobijaju numeričku vrijednost. Ovaj kriterijum potrebno je maksimizirati dovoljan i u pogledu vremena, strukture i količine isporuke.

Pouzdaost isporuke po lancima :

V1 -Vrlo dobroV2- Odlično

53

Page 54: Seminarski Uvoz Kafe

V3- Vrlo dobroV4- OdličnoV5- LošeV6-Vrlo dobro

. 7.4. FLEKSIBILNOST U POGLEDU POJEDINIH TRANSPORTNIH LANACA

Udaljenost pošiljaoca i primaoca, kompleksnost logističkog lanca, prisutnost različitog stepena razvijenosti saobraćajne infrastrukture i logističke mreže, dostupnost različitih vidova transporta i prisustvo različitih tehnologija zahtjeva visok nivo fleksibilnosti pri realizaciji logističkog lanca u odnosu na promjenljive logističke zahtjeve.U pogledu fleksibilnosti, drumski transport ima značajnu prednost u odnosu na željeznički, a posebno riječni transport. Fleksibilnost i jeste jedan od razloga velike zastupljenosti drumskog transporta u ukupnom transportu, dok slaba prilagođenost željezničke infrastrukture potrebama i ograničenja koja ona nosi kao i uslovljenost riječnog transporta prirodnim saobraćajnicama značajno smanjuju učešće ovih vidova transporta u ukupnoj raspodjeli po transportnim vidovima. Fleksibilnost je kvalitativni kriterijum i vrednovan je opisnim ocjenama i potrebno ga je maksimizirati.

Fleksibilnost u pogledu promjenljivih logističkih zahtijeva isporuke po lancima:

V1-DobraV2- Vrlo dobraV3-DobraV4- Vrlo dobraV5- LošaV6- Dobra

7.5. UTICAJ POJEDINIH TRANSPOTNIH VARIJANTI NA ŽIVOTNU SREDINU

Razlog opredeljenja za ekološki nepovoljnija rješenja realizacije logističkog lanca je neuključivanje eksternih troškova u ukupne troškove odnosno cijenu usluge. Vrlo često ovi troškovi se potpuno zanemaruju. Vlade razvijenih država nizom preporuka i rezolucija definišu odgovarajuće ekološke standarde za vozila, ograničavaju rute ili vrijeme kretanja pojedinih kategorija vozila, izvjesnim mjerama podstiču razvoj intermodalnog transporta, teže ka konceptu naplate svih troškova (uobičajenih i eksternih - troškovi nastanka štetnih uticaja po vazduh, zemljište, vodu), te naglašavanju individualne odgovornosti i promjene u ponašanju. Sa aspekta uticaja na životno okruženje, drumski transport je izuzetno nepovoljan i trebalo bi ga koristiti samo za dovozno/odvozne operacije, dok su vodni i želJeznički transport mnogo prihvatljiviji. Zaštita životne sredine, iako često potiskivan kriterijum, usvaja se kao mjerodavan kriterijum u iznalaženju optimalnog rješenja sa posebnim značajem. Radi se o kvalitativnom kriterijumu, opisno se vrednuje i potrebno ga je maksimizirati, a time minimizirati štetne uticaje na okolinu.

Uticaj na životnu sredinu po pojedinim varijantama:

V1-Vrlo dobro

54

Page 55: Seminarski Uvoz Kafe

V2- Veoma lošeV3- Vlo dobroV4-Veoma lošeV5- OličnoV6- Vrlo dobro

8. ZAKLJUČAK

Cilj ovog rada je optimizacija uvoza 10 000t sirove kafe i da se koristi sto manji broj trasportnih jedinica, sredstava, manji broj pokretanja vozila drumskim saobraćajnicama, manji broj manipulacija, kraće vrijeme pretovara. Za optimizaciju predloženo je 6 varijanti, za sve varijante kao jedinica transporta korišten je kontejner od 40 ft. Vršen je prekookeanski transport brodovima MSC, za željeznički transport korištena su kola serije R. U drumskom transportu koristeni su tegljači ”Actros”. Na relaciji Roterdam – Beograd korištene su riječne barže kapaciteta 100 TEU.

Optimizacijom transportnog lanca uvoza sirove kafe iz LC Rio de Janeira do LC Doboj dolazimo do zaključka da je sa aspekta troškova, cijene koštanja, najpovoljnija varijanta transporta V1. Ova varijanta je najpovoljnija zbog toga što se kao vidovi transporta koriste pomorski i željeznički saobraćaj, koji su najjeftiniji. Najskuplja varijanta transporta sirofe kafe u Doboj je varijanta V5.

Ako posmatramo sa aspekta pouzdanosti u vremenu, strukturi i količini isporuke onda su varijante V2 i V4 najbolje (najbrže vrijeme dostave, količina...).Gledano sa aspekta fleksibilnosti drumski transport ima najbolje karakteristike (mogućnost dostave robe ,,od vrata do vrata”). Varijante transporta u kojima je zastupljen drumski transport su varijante V2 i V4.

55

Page 56: Seminarski Uvoz Kafe

Međutim, gledano sa aspekta zaštite životne sredine najbolja varijanta transporta je varijanta V5, gdje su kao vidovi transporta zastupljeni pomorski i željeznički saobraćaj koji od svih ostalih vidova transporta najmanje zagađuju životnu sredinu.

9. LITERATURA

1) Snežan, Tadić; Vježbe iz predmeta Intermodalni transport, Doboj, 20092) Slobodan, Zečević; Predavanja iz predmeta Intermodalni transport, Doboj, 2009.

3) Internet stranice:

1. www.wikipedia.org

2. www.searates.com/reference/portdistance

3. www.viamicheline.com

4. www.inlandports.be/map.php

5. www.grandkafa.com

6. www.alleuroperail.com/europe-map-railways.htm

7. www.tehnologijahrane.com

8. www hrcak.srce.hr/file/10512

56

Page 57: Seminarski Uvoz Kafe

9. www.portodorecife.pe.gov.br

10. www.scribd.com

11. www.costa-oro.com

12. www.luka-kp.si

57