Sidur Tefila Lehol Asana

  • View
    301

  • Download
    12

Embed Size (px)

Text of Sidur Tefila Lehol Asana

  • 8/8/2019 Sidur Tefila Lehol Asana

    1/209

  • 8/8/2019 Sidur Tefila Lehol Asana

    2/209

    O smislu bogosluenja uopte te o smislu i razvoju Tora bogosluenja

    :

    U ime Gospoda Boga svijeta!

    Prema mudracima Talmuda ovjek je jedino bienaeg svijeta koje je obdareno izborom slobodne

    volje. Dok ostalim biima upravljaju instinktikojima se ona ne mogu oduprijeti dotle ovjek

    posjeduje razum uz pomo koga moe nadvladatisvoje primarne nagone, podreujui ih svojoj volji - idjelujui u skladu sa vlastitom savjeu.Razlika izmeu ljudskih i ivotinjskih postupaka jedakle u tome to su ljudski postupci posljedicaodluke i kao takvi smisaoni odnosno voeniodreenim motivom i upravljeni ka odreenom cilju

  • 8/8/2019 Sidur Tefila Lehol Asana

    3/209

    - dok su ivotinjski postupci uzrokovani instinktomili dresurom.I bogosluenje, kao eminentno ljudski in, ima svojemotive i ciljeve. U sluaju da ovi izostanu, glupo jeoekivati da e odrastao ovjek sudjelovati u

    bogosluenju. Mogue je, meutim, da ovjek zakoga je bogosluenje izgubilo prvotni teistikismisao slube Bogu, nae u istom sekundarni smisao

    poput: produavanja tradicije, potvrivanjapripadnosti grupi, oivljavanja ugodnih emocija izprolosti, i slino. Iako je ideal Tore nesumnjivoavoda lima (sluenje Bogu koje je samo sebi cilj) to ne znai da Tora ne priznaje legitimnost sluenja

    koje bi bilo motivisano postizanjem manje uzvienihciljeva kao to su na primjer izbjegavanje kazne(pojedinane ili nacionalne) ili dobijanje nagrade(pojedinane ili nacionalne na ovom - ili pojedinanena svijetu koji dolazi). Ovakvo ne-teocentrino(egocentrino, antropocentrino ili etnocentrino)sluenje Bogu naziva se u hebrejskom pravu ifilosofiji avoda elo lima (sluenje koje nije samosebi cilj odnosno sluenje koje je usmjereno na

    postizanje nekog drugog cilja). Talmud(Pesahim

  • 8/8/2019 Sidur Tefila Lehol Asana

    4/209

    50b) ui: "Neka se ovjek uvijek bavi Torom izapovijedima ak i ako to ne ini njih samih radi jer iz injenja koje nije u cilju njih samih stie se doinjenja njih samih radi." Da li to znai da je jedinavrijednost ovakvog obdravanja boanskihzapovijedi u tome to iz njega moe (a ne mora)

    proizai pravo sluenje Bogu Boga samoga radi? Dali ovakvo sluenje ima bilo kakvu vrijednost samo posebi?

    Na nekoliko mjesta u Talmudu1 pojavljuje se tvrdnjada sve micvot naelno predmnijevaju namjeru(micvot cerihot kavana) da bi odmah bilaopovrgnuta navodima iz Usmene Tore koji ukazuju

    na to da postoje micvotza izvrenje kojih namjeranije neophodna. Na primjer: Onaj ko bi progutaomaca (beskvasni hljeb) u toku prve noiPesaha time

    bi izvrio pozitivnu biblijsku zapovijed i izaao izobaveze iako uopte nije imao namjeru da izvri

    biblijsku zapovijed, pa ak i ako uope nije imaonamjeru da jede - nego mu je maca neko silom stavio

    1 Vidi Berahot 13; Eruvin 95b i 96a; Pesahim 114, 115;Ro aana 28b.

  • 8/8/2019 Sidur Tefila Lehol Asana

    5/209

    u usta. Identian je propis u sluaju marora (gorketrave) koja se jede u toku prve pashalne noi. Onajko bi marorprogutao nemajui namjeru da izvrizapovijed, pa ak i uopte nemajui namjeru da jede

    svejedno je izaao iz obaveze, i ne mora ponavljatisvoju radnju.2 Bilo bi meutim sasvim pogreno izinjenice da postoje micvotkoje ne predmnijevajunamjeru zakljuiti da ni jedna micva ne zahtijevanamjeru. ivot kojega je stvorio Bog raznolik je,osebujan i neobuhvatan pa je takva i Tora koja jedata iz iste ruke, i koja predstavlja objektivnouputsvo za voenje ivota (Torat hayim). U sluajunekih micvot za izlazak iz obaveze dostatno je

    sudjelovanje tjelesnih udova u zapovijedi.Neosporno je da je i u sluaju ovakvih zapovijedipoeljno da osoba koja ih vri na umu ima Boga - aza cilj izvrenje Njegove volje. Uostalom, vrhunaclinog razvoja u Tora-sistemu je stadij u komeovjekak i one stvari koje ne spadaju u podrujezapovjeenog nego u podru je dozvoljenog,

    podreuje svom jedinom cilju slubi Bogu, jedui

    2 Vidi Pesahim 115b.

  • 8/8/2019 Sidur Tefila Lehol Asana

    6/209

    samo onoliko kolliko mu je za tu slubu potrebno, isamo ono to je pospjeuje, spavajui samo onolikokoliko mu je za tu slubu potrebno, stupajui uodnose s drugim ljudima samo onoliko koliko je zatu slubu neophodno. Bilo kako bilo, potpuniteocentrizam nije uslov za izvrenje svih zapovijedi.

    Ipak, za odreeni dio zapovijedi neophodna jesvijest o Onome koji ih je dao, kao i namjera da seizvri upravo njegova zapovijed.

    Postavlja se, meutim, pitanje da li se i djelauinjena iz prethodno spomenutih ne-teistikihmotiva mogu smatrati za avoda elo lima (slubu

    koja je usmjerena na neki drugi cilj). Uitelji itumai Zakona podijeljeni su po ovom pitanju. Neki,

    poput Rabi Baye Ibn Paqude, tvrde da je osnovniuslov za ispunjavanje bilo koje zapovijedi svijest odunosti prema Onome koji je zapovijed dao inamjera da se izvri zapovijed te tako nenamjernoispunjavanje zapovijedi ne moe biti osnovomnagrade jednako kao to nenamjerno krenje zabranene povlai krivinu odgovornost (vidi uvod u"Faraid al qulub" "Dunosti srca"). Istovremeno,

  • 8/8/2019 Sidur Tefila Lehol Asana

    7/209

    drugi autoriteti tvrde da micvot ne trebaju namjeru i pozivaju pozivaju na

    ovjek je jedino nama poznato bie koje ne moepreivjeti bez smisla. Koliko pitanje smisla ljudskogpostojanja ujedinjuje sve pripadnike ljudskog roda toliko ih razliiti odgovori na njega razjedinjuju.Svaki pojedinac predstavlja utjelovljenje vlastitogodgovora na ovo pitanje. Svako od nas ivi u skladusa odgovorom koji je na ovo pitanje (svjesno ilinesvjesno) dao (ili prihvatio bilo od grupe u kojoj

    je roen ili drutva koje ga okruuje). Svakacivilizacija poiva na odreenoj ideologiji a

    nijedna ideologija nije u stanju zaobii ovo klju

    nopitanje te se ini da ne bi bilo pretjerano kazati da

    odgovor na pitanje smisla ljudskog postojanjapredstavlja upravo ono temeljno po emu se dvijeideologije mogu razlikovati.Klasini filosofi se uglavnom slau da smisao

    posebnog ljudskog postojanja ne treba traiti uonome u to je ovjeku zajedniko sa ivotinjama nego upravo u onome to ga od ivotinja inidrugaijim - dakle u razumu i sposobnosti

  • 8/8/2019 Sidur Tefila Lehol Asana

    8/209

    promiljanja i shvatanja. Neki meu njima naglasakstavljaju na pojedinca, podreujui drutvo

    pojedincu, i ne videi u drutvu nita drugo do liokvir koji slui razvoju pojedinca dok drugi, opet,stavljaju drutvo na prvo mjesto, oekujui odmislioca da mu slui - prevodei svoju mudrost u

    praktino upravljanje zajednicom. Neki sistemi poput dijalektikog materijalizma u potpunosti zapostavljaju pojedinca, videi smislasamo u istorijskim procesima i optem istorijskomnapretku ljudskog roda.Ono to je zajedniko svim religijskim sistemima jesvijest o tome da odgovor na pitanje smisla ljudskog

    postojanja treba traiti u mudrosti veoj od ljudskekoja

    Religija odgovor na pitanje smisla ljudskogpostojanja trai izvan ovjeka u Bogu.

    Razliiti pravci misli u religiji, nauci, filosofiji iliumjetnosti posljedica su prvenstveno a stvar po kojojse razlikuju razliite ideologijebio jedinstven i

  • 8/8/2019 Sidur Tefila Lehol Asana

    9/209

    Vrlo esto se kae kako lanovi naih optinauglavnom nemaju tradicionalno Tora obrazovanje.To je, meutim, samo pola istine I bilo tano to nijecijela istina.Prema mudracima Talmuda jedan od osnovnihinteresa Tore je uspostava sklada

    Hram i rtve koje se u njemu prinose su jedan od dvastuba biblijskog ritualnog bogosluenja kako zanarod (temidim - dvije svakodnevne rtve, jutarnja iveernja; musafim dodatne rtve za praznike; ) takoi za pojedinca (korban hatat - rtva za grijeh;nedava,korban pesah - pashalna rtva, hagiga ).

    Drugi stub Tora rituala predstavlja pojedinanobogosluenje.

    Molitva pojedinca oduvijek je bila kamen temeljacJudaizma. Obiaj popodnevnog moljenja uveo je joYichak Avinu (na praotac Isak).

    Budui da Tora zabranjuje prinoenje rtava izvanHrama i izvan Jerusalima Jevreji u vavilonskomropstvu ostali su bez svenarodne rtve. - Jedinog

  • 8/8/2019 Sidur Tefila Lehol Asana

    10/209

  • 8/8/2019 Sidur Tefila Lehol Asana

    11/209

    tradicijama. Amida je svenarodna rtva, i zato isvenarodna obaveza. Stoga je uvedena praksa danakon bezglasnog ita-nja Amida hazan(predmolitelj) jo jedanputa, glasno, proita cijelitekst - ne bi li tako razrijeio obaveze one kojihebrejskom jeziku nisu vini. Na kraju svakog

    blagoslova odgovaraju prisutni sa Amen.

    Budui da nas sama Tora obavezuje da dva putadnevno (nevezano za rtveni sistem) recitujemomolitvu "ema Yisrael" (ujutru i uvee) dodata je

    jutarnjem itanju "ema" i Amida. - Tako je nastala jutarnja molitva - ahrit. Popodnevna molitva

    (Minha) sadri samo Amida (budui da Tora neodreuje recitovanje "ema" popodne). Veernja

    molitva (Arvit) originalno se satojala samo od"ema" propisanog Torom, a kasnije je, rabinskomregulacijom, odreeno da se i Arvitu doda Amida.

    No, budui da Amida u veernjoj molitvi nijesupstitut rtve - to u Arvitu nema potrebe zahazanovim "povratnim" glasnim itanjem Amida -

    jer hazan ne moe nikoga razrijeiti obaveze koja ne

  • 8/8/2019 Sidur Tefila Lehol Asana

    12/209

    postoji. Tako se u Arvitu Amida kae samobezglasno.

    "ema" (i jutarnje i veernje) imaju status pozitivnezapovjesti iz Tore (micva deOrayta). Jutarnja i

    popodnevna Amida kao supstituti rtve dobile su ististatus koji je imala rtva. - Dakle status pozitivnezapovjedi iz Tore. Veernja Amida, pak, ima statusrabinske zapovjedi (micva de-rabanan) .

    Pojedinac koji moli bez minyana govori samoPsalam 145,Amida (bez povratnog itanja), Psalam67 i "Alenu leabeah". Pojedinac, dakle, preskae

    sve kadie (koji se govore samo u minyanu), kao ipovratno itanje Amida

Search related