Upload
amneris-ruzic
View
375
Download
20
Embed Size (px)
Citation preview
SINTAKSASINTAKSASintaksa
Riječ kao
sintaktička jedinica
SINTAKSA0SINTAKSA (grč. red, slaganje, uređivanje) –
gramatička disciplina koja proučava pravila po kojima se 0 riječi slažu u…
0spojeve riječi (sintagme)0rečenice
0 a rečenice u…0složene rečenice0različite oblike tekstova
Sintaktičke jedinice
0 RIJEČ0 SINTAGMA (SPOJ RIJEČI)0 REČENICA
SINTAGMATSKI I PARADIGMATSKI ODNOSI
(predmet sintakse)
Postavit će netko pitanje.
Postavlja nekomu pitanje.
Postavio je o nekom pitanje.
SINTAGMATSKI ODNOSIPA
RA
DIG
MA
TSK
I O
DN
OSI
PARADIGMATSKI ODNOSI
SINTAGMATSKI ODNOSI- izbor jezičnih jedinica ovisi o informaciji koju želimo prenijeti
- treba obratiti pažnju na to koje oblike riječi izabrati
- odnosi među jedinicama zasnovani su na odabiru ili selekciji
- odnosi među jedinicama utemeljeni su na razmještaju ili kombinaciji oblika riječi
- odnos između odabrane jedinice i jedinice koja se mogla umjesto nje naći na tom mjestu
- odnos između jedinica u nizu
SINTAGMASINTAGMAGramatičke veze
među
sastavnicama
Vrste sintagme
SINTAGMA
0SINTAGMA – spoj riječi sastavljen od najmanje dviju punoznačnih riječi (sastavnica sintagme) koje su…0međusobno gramatički povezane0 imaju cjelovito značenje0 jedna je uvijek glavna sastavnica, a ostale su
zavisne sastavnice (pobliže određuju njezino značenje)
punoznačne/nepunoznačne riječi
0PUNOZNAČNE RIJEČI 0 imaju i leksičko i gramatičko značenje0 sve promjenjive riječi + prilozi
0NEPUNOZNAČNE RIJEČI (gramatičke riječi) 0 služe za uspostavljanje gramatičkih odnosa među
punoznačnim riječima 0 prijedlozi, veznici, uzvici i čestice
Vrste sintagmi
prema vrsti gramatičke veze među sastavnicama
prema službi zavisne sastavnice
1. SROČNOST 1. ODREDBENA (ATRIBUTSKA) SINTAGMA
2. UPRAVLJANJE 2. DOPUNSKA (OBJEKTNA) SINTAGMA
3. PRIDRUŽIVANJE 3. OKOLNOSNA (ADVERBIJALNA) SINTAGMA
Vrste sintagmi Vrste sintagmi prema gramatičkoj
prema gramatičkoj vezi među vezi među
sastavnicamasastavnicama
SROČNOST
UPRAVLJANJE
PRIDRUŽIVANJE
SROČNOST (KONGRUENCIJA)
0potpuno ili djelomično slaganje glavne i zavisne sastavnice unutar sintagme u rodu, broju i padežu
crtanoga filma – muški rod, jednina, genitiv
gradskom kinu – srednji rod, jednina, lokativ
potpuna/djelomična sročnost
0POTPUNA SROČNOST 0 kada je zavisna sastavnica pridjevska riječ0 u potpunosti se slažu u rodu, broju i padežu
tiha noć0NEPOTPUNA SROČNOST
0 kada je zavisna sastavnica imenica0 ne trebaju se uvijek slagati u rodu, broju i padežu
planina Velebit
Imenska sročnost
0kada je glavna sastavnica imenica, a zavisna bilo koja imenska riječ (imenica, zamjenica, pridjev ili broj)
moj brat
imenska sročnost npr.
ATRIBUTNA-imenice sa svojim sročnim atributom-zavisna je sastavnica neka imenska riječ (pridjev, zamjenica ili broj)
ledeno dobamoja avanturaprva epizoda
APOZICIJSKA-imenice s apozicijom-zavisna je sastavnica imenica
-apozicija ne mora biti sročna po broju i rodu
tigar Diego
planina Mosormjesto Pula
grad Vinkovci
UPRAVLJANJE (REKCIJA)0 gramatički odnos u kojem glavna sastavnica
predodređuje gramatički oblik zavisnoj sastavnici 0 glavna je sastavnica najčešće glagol koji traži dopunu u
određenom padežu izazvati katastrofu, preskočiti ogradu
0 osim glagola, upravljačka svojstva mogu imati i…0 imenice
pjevanje pjesme, branje jagoda, čaša mlijeka0 pridjevi
pun vode, sklon svađi0 prilozi
mnogo uspjeha
nesročni (imenski) atribut
0atribut koji se s imenicom koju dopunjuje ne slaže u padežu
0glavna sastavnica je imenica koja upravlja gramatičkim svojstvima druge imenice (zavisne sastavnice) određujući joj padež
čaša vode, kocka leda, prvak u plivanju, kolač od sira…
jako/slabo upravljanje
jako upravljanje slabo upravljanje
- glavna sastavnica određuje leksično-gramatička svojstva zavisne
- zavisna se sastavnica ne može prepričati, tj. izraziti drugim gramatičkim oblikom
- glavna sastavnica određuje samo leksička svojstva zavisne
- zavisna se sastavnica može prepričati, tj. izraziti drugim gramatičkim oblikom
izazvati katastrofu, pjevanje pjesme, bavljenje sportom
lutati poljem – lutati po polju
PRIDRUŽIVANJE0 veza među sastavnicama u kojoj je zavisna sastavnica
nepromjenjiva riječ0 zavisna sastavnica se pridružuje glavnoj prema funkciji ili
prema značenju
putovati dugo, spoticati se često, trčati brzo
0 glavna sastavnica = glagol0 zavisna sastavnica = prilog/nepromjenjivi glagolski oblik
0 infinitiv ili gl. prilog
željeti pitati, pjevati ležeći
Vrste sintagmi Vrste sintagmi prema službi prema službi zavisne sastavnice
zavisne sastavniceODREDBENA
DOPUNSKA
OKOLNOSNA
ODREDBENA (ATRIBUTNA) SINTAGMA
0 zavisna sastavnica pobliže određuje glavnu sastavnicu
0odnos između imenice i atributa, odnosno imenice i apozicije
0najčešće je rezultat sročnosti (naše ljude), ali može biti i rezultat upravljanja (doba leda)
pridjevna imenska
- pridjevni atribut - nesročni (imenski) atribut i apozicija
dosadni ljenjivac komad drveta
DOPUNSKA (OBJEKTNA) SINTAGMA
0 zavisna sastavnica odnosi se prema glavnoj kao objekt
0glavna je sastavnica glagol, a zavisna imenska riječ u nekom od kosih padeža (svi osim N i V) ili prijedložni izraz (čeznuti za domom)
0 rezultat je upravljanja
tražiš ljude, gubiš vrijeme
OKOLNOSNA (ADVERBIJALNA)
SINTAGMA0 zavisna sastavnica označuje okolnost u kojoj se
vrši glagolska radnja, tj. odnosi se prema glavnoj kao njezina priložna oznaka
0glavna je sastavnica glagol0može biti rezultat pridruživanja (hodati sporo) ili
rezultat upravljanja (utisnuti se veslima)