TEMA BR

PREDMET PROUAVANJA KOLSKE PEDAGOGIJE kolska pedagogija prouava onaj dio ukupnog odgoja koji se odnosi na kolsku populaciju (osnovna i srednja kola)

Koristi dostignua pedagogije i njenih grana i svih drugih znanosti.

kolska pedagogija kao grana ope pedagogije treba predstavljati vrijednost s ciljem i motivacijom, a to e se ostvariti u onoj mjeri u kojoj se bude razvijala kreativnost. Kreativnost je svojstvena svim ljudima, od roenja do duboke starosti, ali u razliitom opsegu.

kolska pedagogija istie kreativnost kao egzistencijalnu potrebu savremenog ovjeka.

Odgajati za kreativnost s aspekta drutvenih potreba ima polivalentni karakter, a to je: Nauiti uenike da bolje upoznaju sebe, Sposobnost objanjavanja dilema, Formulacije, transformacije, Izvoenje principa,Visoka razina motivacije, Kreativni izgraeni stavovi.Kreativni nastavnik u procesu odgoja i obrazovanja je najbolja pretpostavka za ostvarenje pedagoke doktrine o samostalnom, istraivakom i kreativnom radu uenika.On ima zadatke da pripremi mlade za kreativan i produktivan ivot, koje e donijeti nove promijene u drutvu.

Kreativna nastava ne promatra se samo s pozicije znanosti ve i s pozicije umjetnosti.

kolska pedagogija pomae u izgradnji HOMO-CREATOR-a ( ovjek-stvoritelj) i HOMO IURIS (ovjek nezavisan-samostalan) koji je potreban drutvu.2. ZADACI KOLSKE PEDAGOGIJE

Osnovni zadatak je da pomogne u osposobljavanju uitelja da shvati i razumije genezu kole, uvjete po kojim se odvija uinkovita edukacija, zajednike uloge u procesu odgoja, nastave i uenja.

Jedan od zadataka kolske pedagogije odnosi se na stvaranje uvjeta uitelju da svoje pouavanja transformira u META UENJE (uenje uenja).

Najbitniji zaatak kolske pedagogije je dolaenje do istine u kolskom odgoju. To e se realizirati u izuavanju pedagokih pojava.Poseban zadatak odnosi se na prouavanja prakse kolskog odgoja, jo jedan zadatak odnosi se na primjenu savremene metodologije u istraivanju problema.

Jedan od zadataka odnosi se i na potrebu da kola omogui ueniku novi izbor svoje budue profesije.

Takoer, jedan od posebnih zadataka odnosi se na sagledavanje odnosa izmeu odgoja u koli i vrednovanje odgojno-obrazovnih procesa i uinaka.

Pedagogija ima stalni zadatak-prouavanja pedagogijski zakonitosti, uvjeta pod kojima se odgaja u koli, ciljeva, zadataka, metoda i sredstava.

KOLSKA PEDAGOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA U SUSTAVU PEDAGOGIJSKI ZNANOSTI

kolska pedagogija je grana i znanstvena disciplina pedagogija. U sustavu pedagokih disciplina govorimo o: kolskoj pedagogiji

obiteljskoj pedagogiji

predkolskoj pedagogiji

visokokolskoj pedagogiji

domskoj pedagogiji

surdopedagogiji

tiflopredagogiji

logopediji i dr...

KOLSKA PEDAGOGIJA I DRUGE ZNANOSTI

Didaktika - opa znanost o nastavi

Antropologija - znanost o ovjeku

Kibernetika - znanost o takonima upravljanja

Ekologija - prouava meusobne odnose ivih bia i njihove sredine

Ergologija - istrauje kako ovjek utie na rad

Viktimologija - prouava rtve, kako se postaje rtva i koji su uvjeti da do njih ne doe

METODOLOGIJA KOLSKE PEDAGOGIJE

Metodologija je znanost kojom se istrauju stanja, pojave i dogaaji objektivnog svijeta. Spoznajni proces sastoji se od teorijskog miljenja i empirijskog doivljaja. Da bi se moga odabrati odgovarajua metoda potrebno je upoznati predmet istraivanja i vrstu istraivanja.Fundimentalna istraivanja pronalaze osnovne zakonitosti na kojim ase zasniva odgojna djelatnost u koli.Operativna istraivanja su via od fundimentalnih. Njima se istaruju konkretni procesi i situacije.Primjenjena/akciona/razvojna/istraivanja su vrlo znaajna za odgojno-obrazovnu praksu. U njih su pored istraivaa ukljueni i edukatori iz neposredne nastavne prakse.u ovom istraivanju nastavnici su istraivai u koli. Za njih akciona istraivanja trebaju postati nain razmiljanja te sustavnog procjenjivanja onog to se deava u razredu i koli. Npr.praenje i vrednovanjeneke radnje i sl.Primjeri moguih akcionih istraivanja:

- na koji nain moemo poboljati kvalitete roditeljskih sastanaka

- kako da bolje iskoristimo ispitivanja na satu kao oblik uenja i uinaka.

- na koji nain nastavnici mogu suraivati kako bi poboljali kriterije ocjenjivanja uenika

Efekti ukljuenja nastavnika u akciona istraivanja u koli:

- stvara se vea kolegijalnost

- gaji osjeaje ovlatenosti

- takva uloga daje vee samopouzdanje

- pogoduje boljoj nastavnoj praksiTakoer imamo i teorijska i empirijska israivanja.

Teorijska istraivanja je plod misaone analize podataka.Empirijska istraivanja odnose se na prouavanje empirije, prakse, iskustava, tj. pedagoke stvarnosti.

Longitudinalno i transferzalno istraivanje promatrapojave u razliitoj ravni.Longitudinalna istraivanja odnosi se na hronoloko praenje neke pojave. Npr. prati se kreativnost jedne generacije uenika, njihov kreativni rad od I do VIII razreda, ista generacija.

Ako tu kreativnost pratimo i u svim IV i VII razredima onda to nazivamo i transferzalno istraivanje

Istraivake metode:Povijesna metoda omoguava nam prikupljanje podataka o koli jo iz davne prolosti. Sve to je vezano za rad kole, njenu organizaciju, nastavnike, uenike...saznajemo istraivajui pomou ove metode. Na ovaj nain j emogue pratiti odreenu odgojnu pojavu kroz dui vremenski period. Npr. poloaj uenika u nastavnom procesu i sl. Brojni su izvori kojima se slue istraivai kada se odlue za primjenu ove metode. Tako imamo: biografije i autobiografije pojedinihljudi (istraivaa, knjievnika, umjetnika, nastavnika), druge knjige, knjievna djela, zapisnici, izvjetaji, asopisi, novine, filmovi itd.

Deskriptivno-analitika metoda se najee primjenjuje u kolskoj pedagogiji. Ovom metodom se istrauju i opisuju odreeni podaci (poloaj uenika u procesu uenja i pouavanja) i pronalaze se odgovarajue kauzalne veze.Ova metoda je posebno znaajna za kompariranje pedagokih pjava. Za ovu metodu posebno su vezani odgovarajui postupci (tehnike) i instrumenti.

Eksperimentalna metoda primjenom ove metode u istraivanju se namjerno izazivaju odreene pedagoke pjave uvoenjem eksperimentalnog faktora i prati se nejgova efikasnost. Formiraju se dvije grupe: kontrolna i eksperimentalna grupa. U eksperimentalnoj grupi se uvodi eksperimentalni faktor, ija se efikasnost eli utvrditi.Istraivaki postupci:

Promatranje instrument promatranja se naziva protokol promatranja. Pedagoka pojava se promatra i biljei na azliie naine (video zapisi, magnetofonsko snimanje, obino zapisivanje podataka). Promatranje moe biti namjerno, sistematsko, a moe biti nenamjerno nesistematsko. Promatranje se organizira sukladno prethodno odreenim predmetom, cijem i zadacima. Zatim se odreuje mjesto i vrijeme promatranja, nain voenja zabiljeki, duina trajanja, podaci o subjekti koji je predmet promatranja (opserviranja). Prethodno je potrebno sainiti obrazac protokola promatranja.

Intervju porazumijeva direktan razgovor intervjuera (nastavnika) i respodenta (uenika). Moe biti standardizirani (voeni) i slobodni (nestandardizirani). Kod standardiziranog pitanja se unaprijed precizno formiraju i sustavno biljee odgovori respodenta. Kod nestandardiziranog intervjua pitanja se jasno i precizno formiraju, ali se njihova formacija moe modificirati. Prema svojoj namjeni intervju moe biti gnoseologijski /spoznajni (esto se upotrebljava u naunim istraivanjima), terapeutski (djelovanje na respodenta putem razgovora) i informativni (prikupljanje podataka i informacija).

Anketiranje provodi se pomou instrumenta koji se naziva upitnik. Kod anketiranja se provodi pismeno ispitivanje. Pomou upitnika se moe ispitati veliki broj ispitanika i u tome se ogleda njegova ekonominost i predanost u odnosu na intervuiranje.

PRVOBITNA ZAJEDNICA

NEOSVJETENA KOLAOdgoj i kola prate ovjke atokom cijele njegove povijesti. Prva neosvjetena kola nastala je u procesima ivota i rada prve do danas nepoznate privredne i drutvene organizacije ivota u prvobitnoj zajednici.ivjei uz odrasle, mlai ovjek od prvih dana opstanka ljudskog rodaui, usvaja odreena znanja, radne vjetine i druga iskustva ivljenja.Ta se prva kola utemeljila na neposrednoj i izravnoj komunikaciji u kojoj su odrasli nesvjesno demonstrirali mladima poeljne vjetine i iskustva, a oni ih oponaanjem usvojili. O neosvjetenoj koli govorimo kao neorganiziranom prenosu ivotnih iskustava unutar uobiajne organiziranosti ivota.Zahvaljujui mogunosti komunikacije ovjek se uspio izdvojiti iz ostatka svijeta. Bio je to prvi korak na putu prema koli.INICIJACIJAKao vid odgojne institucije funkcionirala je institucija incijacije u kojoj su stariji lanovi pripremali mladie za ispi zrelosti, a to su inile iskusnije ene kod djevojaka. Prvi uitelji iz tog doba bili su veterani (za mukarce) i matrone (za djevojke).Svake godine bi u svakom plemenu veterani odvodili prispjele novicijate na odabrana mjesta i u odreeno vrijeme i obuavali bi ih o svemu to je rod i pleme uspjelo u svom dugogodinjem radu saznati i otkriti.Inicijacija je prelazni obili izmeu neosvjetene i osvjetene kole. Nakon tih obuavanja odravali bi se rigorozni ispiti i u stanitu plemena predviena je velika svetkovina povodom proglaenja mladih za punopravne lanove zajedniceOTKRIE PISMATrea velika etapa u razvoju kole, dogodila se u vrijeme otkria pisma. Tek kada je ovjek ovladao pismom kao sredstvom komunikacije, mogle su se prenositi velike koliine informacija.Prve kole mnogi povjesniari pedagogije nazivaju pisarskim kolama, jer je ovjek uenjem pisma tek bio osposobljen za dalji kulturni i privredni uspon. U Sumeru je bilo klinasto pismo, u Egiptu hijeroglifi, u Kini kinesko pismo.

ROBOVLASNIKO DRUTVOArheoloka istraivanja pokazuju da se prve kole javljaju u Sumeru (Akad) 3.500 stare ere.. Prvi profesionalni odgajatelj nazivao se umia, to je znaili brat, prijatelj, onaj koji pouava. Uila su se slova, itanje, pisanje i razgovor o proitanom. Pisalo se na glinenim ploicama

INDIJA (HINDUSI)Hindusi su razvili poseban sistem kolovanja. Hinduski modeli kole su temeljni moeli od kojih se kola u svijetu dalje razvijala. Uenje je bilo zasnovano na jogi i meditaciji.

KINA (KINESKA KOLA)

Na prostorima Kine stvorena je sasvim drugaija kola. Ta kola je bila najdemokratinija kola u cijelom starom svijetu, jer je omoguavala svima da stiu znanja i vjetine. Uitelji su samo uili i pouavali uenike. Uenici nisu dobivali svjedodbe, niti su se obavljali suvini ispiti, nego su to obavljale posebne komisije.

EGIPAT (EGIPATSKA PISARSKA KOLA)Bila je teokratska i smjetena u sastavu glavnih hramova. kole su u Egiptu uglavnom sluile za podmlaivanje inovnikog aparata. Postojale su otvorene mjesne kole i kole internatskog tipa. U kolu se kree sa otprilike 5 godina. Prvo se uilo itati i pisati, a pisali su crnom ili crvenom tintom. Obrazovanje nije samo obuhvatalo ueje gramatike i pisanja nego i mnogih drugih sadraja iz prakse. Pisalo se na votanim tablicama, a kasnije na papirusu. U Egiptu je postojala i visoka kola za kolovanje vieg sveenikog stalea ( ljenika i sl..)GRKA (ATINA I SPARTA)Najvii domet u razvoju kole postigli su Grci. Sparta i Atina su bile ne tako prostorno udaljene jedna od druge, ali samo geografski, dok su ekonomske, politike, drutvene i kulturne prilike bile vrlo razliite, to je utjecalo i na odgojni sustav. Zajednika im je crta to je odgoj bio namjenjen iskljuivo za djecu robovlasnika.

ATINA (Atinska kola-odgojni cilj kakokogatija) Atinski idol odgoja bio je KALOKAGATIJA (jedinstvo ljepote i dobrote) i iz njega su se izvodili nastavni sadraji koji su inili program obuavanja. Na osnovu Aristotelova uenja izvrili su klasifikaciju ontogeneze na etiri etape od poetka 7. godine: djetinjstvo, mladost, zrelost i starost. Do 7. godine djeca su odgajana u obitelji. Dok su djevojice dalje ostajale kod kue da bi se odgajale pod majinskim nadzorom u kuanskim poslovima, ali i u pjesmi i plesu. Od tada su mukarci (djeaci) odlazili u kole koje su bile ivotne. Pohaali su kole gramatista i kitarista. U koli gramatista uili su itanje, pisanje i raunanje. U koli kitarista uili su sviranje na liri (sa 4 i 7 ica), pjevali lirske i epske pjesme, te plesali. Sa 13. godina djeaci su ili u kolu PALESTRE (kola borbe), bogatiji su svoju djecu slali u GIMNAZIJE. U njma se mlade uila aritmetici, filozofiji i umjetosti.Platon je otvorio svoju akademiju, a Aristotel visoku kolu gdje se izuavala filozofija, etika, estetika, logika i prirodne znanosti. Iz Male Azije dovodili su uitelje govornitva. Najpoznatiji su bili Protagora, Gorgija i Hipija. Stalno su putovali i irili svoje znanje, te ga prenosili na druge.

SPARTA (cilj odgoja:vojniki odgoj)

Odgoj u Sparti bio je u rukama drave, koju su sainjavali SPARTIATI, a u potinjenom poloaju bili su PERIJECI. Sparta je zbog opih prilika u kojima se nala postavila ko cilj vojniki odgoj, kako bi mlade bila spremna za ratovanje i odbranu zemlje. Broj robovlasnika u odnosu na broj robova bio je daleko manji, pa je zbog toga trebalo podizati sposobne mladie (ali i djevojke). Cilj odgoja u Sparti je odgajanje snanog, hrabrog i okrutnog vojnika. Drava je u svemu brinula o odgoju djece robovlasnika. Do 7. godine djeca su ostajala kod kue (obiteljski odgoj). Poslije 7. godine djeca bi odlazila u javne odgojne institucije gdje su ostajali do 18. godine. Najvea panja se polagala tjelesnom vjebanju s ciljem da se tijelo razvije i ovrsne. ivot se odvijao kao u vojnikom logoru sa slabom hranom i loom odjeom. Najvie su bile zastupljene gimnastike vjebe, borbene vjebe s orujem, tranje i skakanje. Djeaci su uili i borbene pjesme i muziku. U lov na robove ili su mladii u dobi od 18 do 20 godine. Zvali su se EFEBI, nakon toga postajali su vojnici. Djevojke su se odgajale javno, pod dravnim nadzorom. RIM ( elementarne, gramatike i govornike kole)

Odgoj u starom Rimu bio je pod utjecajem grkog odgoja. Prve ELEMENTARNE KOLE pojavile su se u Rimu oko 5. st.p.n.e. najvie se razvijao domoljubivi odgoj. Uei zakone 12 tablica trebalo je razvijati i uvrivati pravnu dravu da bi robovlasnici znali koristiti svoja prava. Pored elementarnih kola osnivaju se i GRAMATIKE KOLE gdje se posebno izuavao latinski i grki jezik.Za potrebe puanstva javljaju se i retorske GOVORNIKE KOLE u kojima se osim govornike vjetine izuavaju jo filozofija, pravo, matematika i astronomija. Najznaajniji Rimski pedagoki teoretiar bio je Marko Fabije Kvintilijan. U svom poznatom djelu Obrazovanje govornika iznosi odgojni cilj i metode pouavanja. Odgoj treba poeti u najmlaim godinama. U tom dobu treba paziti na ispravan govor, a igra ima veliku ulogu u jaanju duhovnih funkcija. Razradio je metode nastave maternjeg jezika.Rimljani su usavravali antika znanja u poznate programe TRIVIJUM (gramatika, retorika i dijalektika) i KVADRIVIJUM (aritmetika, geometrija, astronimija i muzika)FEUDALNO DRUTVOPOJAVA KRANSTVA : Demokratizacija kole i obrazovanja. Na razvoj srednjovjekovne kole odluujui utjecaj imalo je kranstvo. Kranstvo je uvelo pojam demokratizacije kole, jer je kola bila dostupna svima, ne samo djeci feudalaca nego i kmetova, koja su sa djecom svojih gospodara mogla pohaati SAMOSTANSKE i UPNE KOLE.SAMOSTANSKE KOLEImala je dva programa: za pripremanje sveenika (scola interior) i za svjetovni stale i puk. kole su se plaale, a kmetska djeca su mogla pohaati samo crkvene kole besplatno i spremati se za sveeniki poziv. Odgoj u feudalnom drutvu ima staleki karakter. Cilj odgoja svjetovnog plemstva bio je vitez: snaan, lijep i vjet radnik. Budui vitez treba nauiti sedam vitekih vjetina i vrlina (septem artes probitates): jahanje,plivanje, rukovanje kopljem, lov na divlaj, gaanje strijelom, sastavljanje i pjevanje stihova. To je bio sustav vitekog odgoja. Svaki vitez je trebao imati vrline: odanos senioru, pobonost, osjeaj asti, okrutnost prema kmetovima. Do 12.st. vitezovima nije bila potrebna pismenost. Mnogi carevi su bili nepismeni. Crkva se prva zanimala za kolstvo u srednjem vijeku. Bilo je vie vrsta crkvenih kola. Katedralne kole bile su locirane u veim gradovima. U njima se uilo itanje, pisanje, horsko pjevanje, gramatika, kasnije su ove kole bile otvorene za laiku mlade (za laike). Javlja se u osnovnim kolama koja ubrzo postaje uzor za tip kole u cijelo svijetu. Osnovni elementi ove kle kojoj je zaetnik J.A. Komenski su : predmeti, nastavne jedinice, nastavni sat, kolsko zvono, raspored sati... Dolazi do osnivanja univerziteta. kolski sustav se usavrava, pa se jo izuava skupina predmeta pod zajednikim nazivom septem artes mechanicae (pomorstvo, trgovina, graditeljstvo, poljoprivreda, medicina i ). Svi gradovi u Evropi imali su univerzitete: Bolonja, Oxford, Pariz, Lisabon, Rim, Be i dr. javljaju se imena koja se zalau za pravo na odgoj sve djece: Komenski, Rable, Roterdamski, Erazmo i dr. U Francuskoj, Pruskoj, Australiji i Rusiji mo plemstva slabi, pa se carevi i kraljevi sve vie oslanjaju na ekonomsku pomo graanstva. Graanski stale je iznudio otvaranje gimnazija i strunih kola, ali zahtjevao i ope, obavezno i besplatno kolovanje za svu djecu.KAPITALISTIKO DRUTVO BUROASKA PEDAGOGIJA 17. I 18. ST.JAN AMOS KOMNSKYBuroazija je za svoju djecu u gradovima otvorila gimnazije, srednje i vie strune kole i sveuilita. Za djecu radnika, seljaka i siromanih zanatlija buroazija je otvorila takav tip kola koje su pripremale iskljuivo za proizvodnju, za razne djelatnosti. Sadraj obrazovanja takve djece bio je vrlo siromaan. U 17. stoljeu se sa svojim pedagokim idejama javlja Jan Amos Komenski. On je traio ope, besplatno i jedinstveno kolovanje , vrstu organizaciju nastavnog rada, realiziranja potrebnih sadraja itd.Djeca su do 6. godine ostajala u obitelji, od 6. do 12. pohaala su kolu maternjeg jezika, od 12. do 18. godine gimnaziju gdje se izuava gramatika, retorika, etika, muzika. Od 18. do 20. djeca su mogla pohaati akademiju koja je imala teoloki, pravni i medicinski fakultet. Zahvaljajui Komenskom obrazovanje i otvaranje kola se javlja kao veliki drutveni i pedagoki pokret, svjesna evolucija u odgoju.JOHAN LOCKE:Pie o odgoju razuma, tjelesno i moralnom odgoju. On je detaljno obradio teoriju tjelesnog odgoja. Zalagao se za privatni odgoj, gdje bi nastavnik imao samo jednog uenika. Nastavnik treba biti svjetski obrazovan i da ima sposobnost savladavanja samog sebe. Poznato mu je djelo Misli o odgoju.AN AK RUSO:Vjerovao je u mo prirode i slobodu ovjeka, po emu je sa svojim djelom Emil postao poznat u cijelom svijetu. Odgoj treba polaziti od djeteta onako kakvo ono jeste. Dijete treba da ivi svojim ivotom. Prvi uitelj treba da bude priroda, zatim iskustvo, a tek onda ljudi. Njegov Emil do 12. godine ne ide u kolu, a kada u 12-toj poe u kolu, uenje e se zasnivati na njegovoj radoznalosti.PEDAGOGIJA 19.STOLJEAKARAKTERISTIKE 19. STOLJEA: XIX stoljee bilo je veoma burno. Dolazi do znaajne diferencijacije. Dolazi do porasta ope povijesti. Trai se besplatna obavezna osnovna kola za sve, koja e ii u korak s vremenom. Uticaj Pestalocijeva uenja vodio je demokratski orijentiranoj koli. XIX stoljee izlazi s idejama socijalista utopista i to je stoljee pedagokih klasika: Pestaloci, Frebel, Herbart, Uinski i Spenser. Iz ovog stoljea Evropa izlazi s uvjerenjem o potrebi za vrstim kolski sistemom u okviru nacionalne drave osnovne kole. Osnovna kola postaje mnogo organizovanija odgojno-obrazovna institucija koja zasniva svoje djelovanje na praktinim potrebama ivota.JOHAN FRIDRIH HERBART:Smatra se osnivaem pedagogije kao nauke. Nakon zavretka studija odlazi u Bern i tu se upoznaje s Pestalocijem i prihvaa njegove odgojne metode. Kada se vratio u Njemaku poeo je iriti njegove ideje. Postao je poznat po svojim djelima Opa pedagogija i Opa praktina filozofija. Osnovao je eksperimentalnu gimnaziju kao vjebaonicu s domom. Tu je napisao psiholoka djela: Udbenik za psihologiju i Psihologija kao nauka. U odgoju on razlikuje tri glavna podruja: upravljanje, nastavu i disciplinu. Najznaajnija sredstva upravljanja su autoritet. Nastava prolazi kroz etiri stupnja: jasnost, asocijaciju, sistem i metode.JOHAN HENRIH PESTALOCI:Smatrao je da odgoj treba biti u funkciji promjena u drutvu. Odgoj treba biti opi za svu djecu i pripremu za rad. Svako dijete posjeduje unutarnje sile i zadatak je kole da pokrene te sile.Sadraj nastave treba se zasnivati na tri osobine: ime, broj i oblik.poznata su mu pedagoka djela Veernji sati jednog pustinjaka, Leonardo i Getruda, a posebno djelo Kako Getruda pouava svoju djecu.Govori o tri ovjekove sile: pamet, srce i ruke i se ih treba uzgajati u pravcu ovjeije linosti.FRIDRIK FREBEL:Ubraja se meu najpoznatije Pestalocijeve uenike sljedbenike. Iao je u posjetu Pestalociju i ostao tamo 2 godine. Uio je da odgoj djeteta treba biti u skladu sa njegovim radom. Glavno mi je djelo Odgoj ovjeka. Osnovao je zabavite za djecu. Posvetio se izradi djeijih igraaka.UINSKI:Isticao je aktivnost kao bitnu pojavu kod djece, koju treba razvijati aktivnim uenjem. Zalagao se za naelo zornosti u nastavi, a i razradio je metodiku nastave maternjeg jezika, jedan je od najveih didaktiara i metodiara.PEDAGOGIJA 20.STOLJEA. KARAKTERISTIKE 20.STOLJEAOvo stoljee karakterizira mnotvo modernih pedagokih okuaja u modeliranju kole. Zahtijeva se kola koja e se vie pribliiti ivotu, kola koja e stavljati uenika u aktivan odnos prema uitelju i okolini. U kolstvu tog doba oglasili su se John Dewey i Georg Kertentajner. Cilj odgoja po Kertentajneru je upotrebljivi graanin. Djelo: kola i drutvo. Amerki pedagog Dewey smatra zadatkom odgoja djece u duhu klasne harmonije tj. odvraanje naroda od revolucije. Javlja se mnotvo razliitih pedagokih smjerova (individualna, socijalna, moralna...) To je vrijeme nastanka i eksperimentalne pedagogije: August Loy, Binet, Thordike Edward, Neuman...Znaajno za sve ove smjerove da ponekad jedni drugima proturijee, da zastupaju sasvim razliita gledita, da je naao klju svih pedagokih problema, a svaki se pribliava istini iz drugog vidnog kutka. Nastaje vrijeme reformskih pedagokih pokreta usmjereno na rjeenje kolskih pitanja i pod nazivom nova kola.STVARANJE SOCIJALISTIKE DRAVE Dvadeseto stoljee je vrijeme stvaranja prve socijalistie drave i pokuaja izgradnje socijalistike kole i pravim pedagokim imenima: Krupska, Makarenko...Makarenko je bio pedagoki optimista i vjerovao u mogunost odgoja putem kolektiva. Zalagao se za jedinstvo nastave i proizvedenog rada. Djela: Pedagoka poema, Zastave na kuli, Metodika odgojnog rada.TEORIJA KOLA:DUHOVNO-ZNANSTVENA TEORIJA KOLE:Teorije kola u osnovi su prouavanja odnosa kole kao institucije i drutvenog sastava. Za duhovno-znanstvenu teoriju kole teite prouavanja je bit kole. Znanost nije zbog sebe same, nego je za potrebe i pedagoke prakse. Treba povezati teoriju i praksu da bi se sagledala funkcija kole. STRUKTURALNO-FUNKCIONALNA TEORIJA KOLE:Prouava funkciju odgoja u ouvanju funkcije drutva pomou socijalizacije, tj, daljnje prenoenje sustava vrijednosti i normi i socijalno formiranje linosti. PSIHOANALITIKA TEORIJA KOLE:Objanjava djelovanje kole kao institucije na uenika i nastavnika. Ova teorija istie vanost strune klasifikacije, razvoj linosti i graanske poslunosti.Teorija interakcije ukazuje na smetnje koje prouzrokuje kola u odnosu na svoje subjekte. Pomou interakcijskog okvira moe se objasniti da kola kao odluujui imbenik sudjeluje u nastanku potekoa i smetnji kod uenika.Ova teorija razmatra ponaanje sudionika unutar kole, kako razvijaju svoj identitet i kako ga prezentiraju.TEORIJA ODGOJA-PRAVCI U PEDAGOGIJISOCIOLOGIJSKA TEORIJA:Osniva je A.Conte, zasniva odgoj na sociologiji pri emu se umanjuje uloga linosti u odgoju. Zajednica je ta koja odgaja, a osoba prilagoaa. Drutvo ui pojedinca i on mu se prilagoava. Znaaj ovog pravca je u tome to ne polazi od injenice da je odgoj drutvena pojava i da mu ciljeve postavlja drutvo.PRAGMATIKA TEORIJA:Predstavnik Don Djuji. Ui da je odgoj namjenjen pojedincu i da pojedinac sainjava drutvo. Odgoj mora biti orue za potrebe prakse. Pojedinac se treba razvijati kroz rjeavanje svakodnevnih ivotnih problema kako bi postao sposoban za ivot kao slobodna, samostalna, autentina linost. BIHEVIORISTIKA TEORIJA:Osniva Don Vatson. Ovaj pravac naglaava znaaj ponaanja odreene osobe. Navodi da se ponaanje moe kontrolirati i da se njime moe upravljati. Potrebno je znati odnose izmeu podraaja na organizam, reakcije i potkrepljenje.U odgoju je potrebno uenike vjebati odgovarajuim reakcijama kako bi se prilagodili okolini. Za uspjeh je vana poticajna okolina, da bi se od svakg uenika mogao izgraditi dobar ovjek, a sa loom okolinom bit e suprotni rezultati. esencijalistiki pravac (teorija):Zastupa da je za odgoj najbitnije da uenici naue sadraje, kako bi se lake snalazili u radu i ivotu. To e postii organizacijom nastave po predmetima, disciplinom uenika i realizacijom ciljeva. Ovaj pravac osporava shvaanja pedocentrista (da je dijete u sreditu pozornosti) i pragmatike konceprije Dona Dewey-a.egzistencijalistiki pravac: Prenio se iz filozofije i psihologije. Osnovno pitanje je problem ljudske egzistencije, a ne ljudska priroda. Pod egzistencijom se podrazumijeva da neto postoji, da jeste, a pod esencijom ono to je bit toga t postoji.etatistika koncepcija odgojETATIZAM- Polazi od snanog uticaja drutva na pojedinca. U rusiji je Makarenko razvio sistem kolektivnog odgoja u koloniji Maksim Gorki. Smatrao je da je odgoj teak, ali ostvarljiv pomou kolektiva.personalistike teorijeUtemeljitelj je Moniner, koji istie vanost linosti kao integrirajue strukture. Naglaava vanost drugog ovjeka za razvoj pojedinca. Personalizam pridaje veliko znaenje odgoju u kojem se ljudi osvjeuju i postaju autonomne linosti koje egzistiraju.Savremene doktrine o dekolarizaciji i kritike koleDekolarizacija- potreba da se u koli mijenja, transformira, usavremenjuje.

Doktrina- uenje o neemu izloeno kao sistem,

preduvjeti dekolarizacije kole

/Gielpi, Jorgesen, Winkel, Lesourne, Henting, Glasser, Holt/

*preduvjeti dekolarizacijeUenik je stvaralaka linost. Stvaralatvo je okosnica cjelokupne aktivnosti uenika. Nastavu u savremenim uvjetima treba shvatiti prvenstveno kao organizacijsku i motivacijsku aktivnost uenika. Nastava dobija nove paradigme, ona se transformira u uenje. Uenje podrazumijeva kooperativno uenje, samostalno planiranje i istraivanje uenika.

KURIKULUM- vea samostalnost i autonomija nastavnika i uenika u izradi nastavnih programa (planovi, programi, mjesta realizacije itd.)

*autori koji zagovaraju dekolarizaciju

E.Gielpi istie da je osnovna orijentacija kole da se transformira u kolu bez razreda kola bez katedre i eksperimentalnu kolu u kojoj e uenici imati mogunost da istrauju.

M.Jorgesen- kola koju su osnovali uenici u Oslu. Pokazali su da se mladima moe ukazati povjerenje. Rezultati tih uenika ukazuju na veliku vrijednost inicijative i njihove autonomije u nastavnom radu. U Oslu je formirana Eksperimentalna gimnazija,. Ovakav oblik kole pomae svim uenicima dda u velikoj mjeri rijee svoje probleme.

J.Holt kola jo uvijek ne moe izdvojiti bitna znanja. Osnovno pitanje je kako e se odabrati sadraj koji e biti odgovarajui za talenotovanu i ispodprosjenu djecu. U svom poznatom djelu kako djeca doivljavaju neuspjeh govori o apsurdnosti nastavnih planova i programa.

Winkel nastava se ravna prema ueniku. Nastava koja se ravna prema ueniku, znai da se na nastavi pomogne svakom ueniku da napreduje u uenju diferenciranje nastave na vie nivoa.

A.Madelin- navodi da kolu treba osloboditi dosadanjeg naina rada, izboru sadraja, plana, programa. Uenicima treba nuditi programe a la carte kao to se u restoranu mogu izdvojiti jela za svakog gosta.

J.Lesoure (Lesurn) kritiki se odnosi prema postojeoj koli i trai izgraivanje instrumentalnih spoznaja . Postojea kola ima zadatak da oblikuje senzibilitet i stvaralatvo.

W.Glasser- za probleme savremene kole nalazi izlaz u kvalitetnom obrazovanju. Prema Glasseru, uspjean je onaj nastavnik koji uspije osposobiti sve uenike da kvalitetno rade. Nalazi izlaz iz nepovoljne situacije u roditeljskom upravljanju bez prisile, od prosvjetnih vlasti do nastavnika. Dananja djeca su danas preputena esto sama sebi ako ne raunamo na skrb vrtia i kole. Kod djece se javlja nesigurnost, izgubljenost i bespomonost. Takvo dijete pronalazi aktivnosti koje jo vie razaraju njegovu psihiku i fiziku linost. Najvei dio vremena provode pred tv-om, sluaju muziku, borave u kafiima, poinju puiti ili konzumirati alkohol u teim sluajevima. ja kao psihiko jezgro, nezamjenjivi karakter ovjeka sve vie se povlai u pozadinu.

uspjena kola

Uspjena kola je antropocentriki orijentirana kola koja potuje sve uitelje i uenike i o njima vodi rauna.

Svaka kola poinje na etiri temelja, a to su:

1.kolska ekonomija (zgrada, oprema, finansije)

2.nastavni program

3.kolska okolina

4.uitelj i uenici

kola se ne moe razvijati bez uenika i uitelja. Ona je nastala zahvaljujui njima. Uitelji su mehka, ali vrlo vana stvarnost kole. Uitelji predstavljaju duu i ivot kole. Uenici kola bi trebala sluiti razvoju razvoju ovjeka u ueniku i to potpunog, a ne djeliminog. Rezultat svakog kolovanja ne bi trebao biti samo strunjak, ve i ovjek.

*osnovni instrument razvijanja uspjene kole jeste ljubav meu uiteljima, kao i njihova ljubav prema koli i uenicima.

*osnovni organ razvoja i odravanja ljudskosti u uitelju i ueniku je mozak. On je nezamjenljiv i aktivan mozak je tajna uspjene kole. kola treba uitelje i uenike koji se slue mozgom, a nisu samo vlasnici mozga.

*da bi se ovjek razvijao i odravao potrebni su uitelji i uenici. Motiviranje uitelja i uenika je najvaniji software svake kole. Tajna uspjenog motiviranja je ljubav meu uiteljima i uenicima. Uspjean je onaj nastavnik koji zna motivirati svoje uenike.

Demokratsko voenje je vana vjetina uitelja. On mora biti voa. On mora biti osoba koja privlai, a ne koja odbija. Bez ekipe nema razvoja kole. Timski orijentirana kola je kreativna kola.

Interpersonalna komunikacija je bitna vjetina razvijene i uspjene kole. Osnovne forme uspjene kole su uitelj i uenik (ljubav, mozak i ekipa) /motiviranost, voenje i komunikacija/ =KOLA.

7 tajni svakog uspjeha

1.ovjek je osnova svakog uspjeha

2.ljubav je tajna zajednikog uspjeha

3.dobro koriten mozak je tajna uspjeha

4.samo motivirani ovjek moe uspjeti

5.voenje pomou ljubavi vodi nas do zajednikog uspjeha

6.ekipna suradnja ljudi i mozgova uda stvara

7.kvalitetna komunikacija osigurava uspjeno i kreativno zajedniko preivljavanje

meka i tvrda kolska stvarnostmeku stvarnost predstavljaju vrijednosne norme, principi na naini ponaanja, pravila igre, uvjerenja i fantazije o drugima.

U meku stvarnost ubrajamo znaenje, smisao i vrijednost kole ua uitelje i uenike, njihovo subjektivno doivljavanje kole, njihovo meusobno komuniciranje i sl./muri/ on opisuje osjeaje i interakcije, grupe, norme, etiku, moral, stavove prema koli i nastavi, radu s uenicima, tradiciji i filozofiji kole. To je neformalni ili podvodni dio kole, a nadvodni dio ili formalni dio je tvrda stvarnost kole.

Meka stvarnost nisu dogaaju unutar kole, nego njihove interpretacije /Gerken/. Ona je u razmiljanjima, njihovoj svijesti. To su meki faktori kole, vizije, duh i osjeaji. Mekoj stvarnosti pripada i lojalnost /Ziglar/ koja znai eljeti uspjeh, biti vjeran i poten prema sebi, saradnicima i koli. To znai potovati, vjerovati, voljeti i ne iznevjeriti sebe, suradnike i kolu.

Odgojna komonenta kole, ali i umjenost prenoenja obrazovnih sadraja smjetene su u mekoj a ne u tvrdoj stvarnosti kole. Ono to utie na uenike jeste ono to vide i doive, a ne toliko ono to uju u shvate.kolska edukacija/obrazovanje i izobrazba/

kola kao initelj drutvene promocije odigrat e svoju ulogu samo pod uvjetom da obrazovanje i izobrazbu postavi na zdravim temeljima. Obrazovanje i izobrazba klju je mogunosti da svako nadzire svoju budunost i svoj osobni razvitak. kola e ostvariti svoju drutvenu promociju u savremenim uvjetima kada edukacijom uspje osigurati mogunost zaposlenja. kola mora vriti i edukaciju za prilagodbu, a i pojaviti se kao organizacija koja ui. kola je odgojno-obrazovna organizacija.

budunost kole:Budunost kole je u raznim promjenama. kola e se transformirati da uvaava uenikove individualne mogunosti, da mu kola i uenje postanu nain ivota. kole e i dalje biti privatne i dravne i postojat e velika mogunost izbora. Ope obrazovanje e se proirivati. Upotreba interneta doivjet e pravu ekspanziju. kola e se tranformirati u edukativnu zajednicu uenika i roditelja. Nastavnik mijenja svoje uloge ( organizira, posmatra, podrava, razvija dobru komunikaciju sa uenicima). U nastavnim programima bit e integrirani novi sadraji: odgoj za ljudska prava, odgoj za mir, odgoj za evropsku uvezanost itd.Obrazovanje u budunost najvie operira sa slijedeim terminima:

ope i struno obrazovanje

kompjuterska tehnologija

nekolske institucije

slobodno vrijeme

permanentno obrazovanje

televizijska nastava

ivot i uenje ispre ekrana itd.

Obrazovanje e za pojedince imati vee znaenje (postojat e vie kolskih sistema i veliki broj kolskih programa). kola e zahvatati multimedijalnost, pojavit e se novi profili nastavnog osoblja.

alternativni kolski sustav kole

Alternativne kole krajem 20-og stoljea izlaze s modernijim programima koji uenicima daju aktulena znanja. Takvi uenici provode u koli cijeli da i imaju velike mogunosti da zadovolje svoje interese, elje i hobi aktivnosti.

Pored obaveznih sadraja, uenici mogu i sami birati sadraj. Nastava je u formi dijaloga, igre, zabave itd. Opa karakteristika alternativnih kola je u tome to uvaavaju individualizaciju uenika. Uenje je zasnovano putem igre i slobode izbora uenika i suodgovornosti roditelja i nastavnika za rezultate rada.

Broj uenika u alternativnim kolama nije veliki, kree se od 5 do 200, ali tu nema pravila. Danas u svijetu je poznato vie tipova ovih kola.

frenetov pokret

Dosta je prihvaen ovaj pokret. Ovaj uitelj radei u svojoj koli imao je svoj sistem rada sa uenicima. Sa njima je izraivao zidne novine, radio u vrtiu, uvaavao njihove elje i interese, a najvei dio gradiva izuavan je putem prepiske s drugim kolama. Ovdje, u nastavi, predmet ne izuavaju kao u tradicionalnim kolama, nego su zamijenjeni sadrajima iz ueg i ireg djeijeg okruenja. Udbenike, potrebne tekstove prave sami uenici. Djeca su u prilici samostalnog i timskoh sticanja znanja. Zastupljene su proslave roendana, nastava u vrtu, dvoritu, umi, na njivi itd.

montessori sistem

Razvija se pod uticajem svoje utemeljiteljice marije montessori, djeijeg ljekara u psihijatriji. Ona je u djeijim bolnicama zapoela s novim nainom poduavanja s djecom koja su bila odrasla za koli. U rimu je osnovala djeiji dom za djecu predkolske dobi. Uradila je dosta materijala pomou kojeg je sa djecom u igri razvijala motoriku, osjet dodira. Za svaku dob djece postojao je i odgovarajui materijal. Djeca samostalno biraju materijal i njime rukuju prema svojim eljama. U ovom sistemu djeci se nita ne namee. Ona sama biraju sredstva i nain rada. Djeca sve sama izvravaju, ali imaju na raspolaganju potrebni materijal.

waldorfske kole

Njihov utemeljitelj je Rudolf Steiner. kola je poela djelovati pod patronatom vlasnika fabrike cigareta. Trebalo je imati posebnu kolu za djecu radnika koja ostaju u tvornici po cijeli dan po kojoj bi djeca imala odgoj i uenje.

Cilj mu je bio da zaposleni to manje odsustvuju s posla i da se ne brinu za djecu dok rade. U ovim kolama se polazi od djeteta, da se ispita ime je obdareno i ta moe postii. Za rad u ovim kolama potrebni su kreativni nastavnici za izvoenje nastavnog i vannastavnog rada za svih 12 razreda (osnovna i srednja kola).

kola koju je osnovao rudolf ima sve vie pristalica u svijetu. Uenici u njima stiu produbljeno znanje iz nauke o ovjeku, odgajaju se tjelesno, intelektualno i estetski. U ovoj koli nema ponavljanja razreda. Oni uenici koji na vrijeme postignu odgovarajue rezultate upuuju se na dodatne kurseve.

jena plan u evropskim zemljama

Krajem 20-og stoljea pojavljuju se i novi odgojni ciljevi. Bilo je vano kako se mladi osjeaju u vrijeme viegodinjeg boravka u koli. Takvi se odgojni ciljevi nisu mogli ostvariti u nastavi u razrednim odjeljenjima. U tim su odjeljenjima sva djeca priblino iste starosti, ali nema razliitih potreba i interesa. Zbog toga tragalo se za svim organizacijskim oblicima rada u koli. U okviru tih nastojanja, zapaene rezltate postigao je PETER PETERSEN u gradiu Jeni.Peter PetersenUkljuio se u aktivnosti kolskih reformi. Bio je angaovan kao savjetnik jedne gimnazije, zatim kao pomoni uitelj pedagogije i psihologije na enskoj uiteljskoj koli. Radio je kao upravitelj i uitelj u prvoj njemakoj vioj koli. Poznati psiholog Meunom ? osnivao je brojne radne grupe za istraivanja u kolama, pa je i Petersen bio angairan kao voditelj jedne skupine. Ta se skupina bavila ispitivanjima testova za prijem uenika u uiteljsku kolu. Petersen je u kolskoj praksi koristio svaku priliku da izvodi metodike eksperimente u svom odjeljenju sa malim brojem uenika. Priliku da svoje pedagoke ideje cjelovito implementira u kolsku praksu pruila se Petersenu u koli u Jeni.

Osnove Petersenove teorije nastave

Zalae se da kole postaju kole obitelji. To znai da kola ima zadau nastaviti obiteljski odgoj pruajui ugodnu obiteljsku atmosferu. Da bi ostvario svoje ciljeve socijalnog uenja, tj. odgojne ciljeve, Petersen formira odjeljenske zajednice od uenika triju godita (kolskog godita).

U svojoj teoriji nastave Petersen istie ulogu igre i rada, a posebnu panju posveuje razgovoru. Razgovor se odvija redovito u krugu- dvojica sjede na stolicama kako bi se stalno gledali licem i lice za razliku od sjedenja u ostalim kolama.

Jena plan u Amsterdamu

U Amsterdamu je osnovana kola za katoliku nastavu koja vodi prema modelu Jena-plana. kola je ureena kao zajednica djece, uitelja i roditelja u kojoj je uenje sastavni dio ivota. U koli se nastoje stvoriti pogodnosti koje dijete ima kod kue. Ti se postie stalnom saradnjom uitelja i roditelja te angaovanjem roditelja kao pomagaa.

Skupina djece u jednom odjeljenju sastavljena je od djece razliite dobi i sposobnosti. U mlaoj su skupini djeca od 4-5 godina, u srednjoj od 6-9, a u starijoj od 9-11?. Svake godine is skupine odlazi 1/3 djece, a dolazi treina novih uenika. Djeca biraju s kim ele saraivati i kojim e tempom raditi.

Petersen na Majni

To je jedna kola na podruju Frankfurta. Osnovana je kao narodna kola koja radi prema koncepciji Jena plana. Unutarnje organizacije kole istiu osnovne odrednice poznate kao Jena-plan. To znai da je vano odgojno djelovanje,a ne samo sticanje znanja.

Prvu skupinu ine uenici I god. kolovanja koju su upisali uenici 2,3 i 4 razreda . ti uenici e prei u slijedeu skupinu ako su sposobni itati glatko i s razumijevanjem, ako poznaju 4 osnovne raunske operacije i mogu rjeavati tekstualne zadatke. Uenici koji uspjeno zavre desetu godinu gimnazijskog ? programa mogu nastaviti kolovanje u nekoj drugoj gimnaziji. Roditelji se esto vieni u koli. Za njih se organizuju razliita druenja.

kako pripremati dijete za kolu (Gorana Hitrec)Zrelost za kolu:Brojna istraivanja u razvojnoj psihologiji pokazala su da postoji optimalno vrijeme uenja pojedinih vjetina koje su psiholozi nazvali kritinim vremenom za uenje. Rezultati uenja nee se pokazati ako se uenje pone prije je postignut odreen stupanj zrelosti ivanog sistema i organizma.Krene li dijete u kolu u pravo kritino vrijeme za uenje i druge aktivnosti nee biti problema. Izrazi zrelost o pripremljenost upotrebljavaju se kao sinonimi, iako je pripremljenosr adekvatnija rije. Zrelost je rezultat procesa sazrijevanja koji je bioloki uvjetovan, dok pripremljenost ukljuuje znanje i iskustva kao i motivaciju. Mi emo koristiti izraz zrelost za kolu.

Zakonom se propisuje hronoloka dob kada djeca moraju krenuti u kolu. Kod nas je to sa navrenih 6 god. Kriterij hronoloke dobi se pokazuje nepouzdanim, jer ima djece kojoj program nije primjeren, tako da su trebali krenuti godinu dana ranije ili kasnije. Zrelost se posmatra sa vie aspekata : fizika, intelektualna i emocionalno-socijalna zrelost.

Fizika zrelostFiziki zrelim djetetom se smatra diejte koje je zdravo i zadovoljava standarde za visinu, teinu i tjelesne proporcije. Ono podrazumijeva i normalno funkcioniranje osjetnih organa. Normalan sluh i vid podrazumijeva da dijete nema potekoa u stajanju, kretanju, sjedenju.Intelektualna zrelostPodrazumijeva adekvatnu govornu razvijenost, razvijenost opaanja, miljenja i pamenja. Ta adekvatnost se ogleda u nainu na koji dijete posmatra svijet oko sebe. Dijete treba da je realistiki usmjereno, tj. da ima orijentaciju u vremenu i prostoru. Kod djeteta treba da je razvijen govor, da razumije govor drugih, te da moe drugima saoptavati svoje misli. Da se u procesu miljenja slui osnovnim misaonim operacijama, analizom, sintezom, apstrakcijom i generalizacijom. Od djeteta se zahtjeva i koncetracija panje.Emocionalna zrelost Podrazumijeva da je dijete steklo emociolanu stabilnost i kontrolu. To znai da posjeduje odreenu razinu tolerancije na frustracije, koja e mu omoguiti da istraje u kolskom uenju i onda kada mu ba nije zanimljivo ono to ui.Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju i teko podnosi kolsku disciplinu. Sve to dovodi do slabije socijalne prihvaenosti meu vrnjacima. Ostala djeca izbjegavat e ga ili e se rugati. Emocionalna zrelost povezana je sa socijalnom, a ona podrazumijeva da prvokolac ima krug prijatelja s kojima se drui i igra, koji ga prihvaaju kao ravnopravnog partnera. Meu najznaajnije uzronike kolskog neuspjeha ubraja se psihika nezrelost. Psihiku nezrelost utvruje psiholog u koli (intelektualnu zrelost) na dva naina:*primjenom testova inteligencije, gdje se djetetov uinak izraava mentalnom dobi iprimjenom posebnih testova za zrelost.Primjenom nekog testa inteligencije psiholog odreuje mentalnu dob djeteta. Mentalna dob odreuje poloaj koji nae dijete ima u skupini vrnjaka u rjeavanju standardnih zadataka koji ine test inteligencije.REAKTIVNA STANJA PRVOKOLACAReaktivna stanja djeteta na polazak u kolu posljedica su nedovoljne emocionalno-socijalne zrelosti intelektualno razvijene djece. Zahtjevi kole za njih su izvor frustracija i stresova te uzrokuju reakcije koje su simptomima nalik na neurotske. Ta stanja se mogu manifestirati na sljedei nain:I KONVERZIVNA SIMPTOMATOLOGIJA u podruju:

1. urogenitalnog sistema: nono- dnevno mokrenje,

2. gastrointestinalnog sistema: munine, povraanja, stolica

3. motorike: tik, mucanje

4. vegetativnog sistema: glavobolje, drhtanje

5. u podruju sna

6. elektivni mutizam (ne govori u odreenim situacijama).II ANKSIOZNO REAKTIVNO STANJE (strah od uiteljice)

III DEPRESIVNO REAKTIVNO STANJE (plaljivost)

IV ODGOJNE TEKOE (agresivnost)

Pretjerano ambiciozni i prestrogi zahtjevi ine djecu preosjetljivom, povuenom, nemirnom, a pretjerano poputanje dovodi do nesmotrenosti, nesigurnosti. Reaktivna stanja ea su kod pedagoki zaputene djece. Simptomi vremenom ieznu i djeca s bar donekle prilagode situaciji, ali ostaje negativan stav prema koli. Reaktivno stanje djeteta mora biti poticaj da razmislimo o odgojnim postupcima koje primjenjujemo, o atmosferi kojom ga okruujemo. Uiteljicu s tim problemom treba upoznati. OVA STANJA SU POSLJEDICA NEDOVOLJNE SOCIO-EMOCIONALNE I INTELEKTUALNE ZRELOSTI.PROBLEMI U KOLSKOM UENJUPROBLEMI U OBITELJI

Dijete vrlo osjetljivo reagira na svoj poloaj u obitelji, osobito na zanemarivanje, odbacivanje, neprihvaanje. Dijete lae ili krade, nervozno je ili pretjerano stidljivo, bez interesa je. To su samo neki signali koji nam javljaju da je nesretno, nesigurno, uplaeno. U razredu se katkad dogode i prave male eksplozije nediscipline. Sukob rjeava tuom, prema uiteljici nema distance, ljutnju izraava i udracima nogom, djeci kvari igru, trga stvari.

Promjene u obitelji uoi polaska u kolu mogu dovesti do problema u uenju i ponaanju djeteta. Roenje brata, razvod roditlja, bolest ili smrt ukuana, preseljenje u novi stan, odlazak u novu sredinu.

DJECA S TEKOAMA U RAZVOJU

Kod djece zbog nekog oteenja ili bolesti smanjuju se sposobnosti u nekim podrujima ponaanja. Smanjenje neke od tih sposobnosti naziva se tekoama u razvoju. Sve donedavno naglasak je bio na onome to dijete ne moe zbog svog oteenja, a danas se nastoji otkriti ono to je uprkos oteenju ostalo zdravo. Oteenja koja uvjetuju tekoe u razvoju su sljedee:

1. oteenja vida

2. poremeaj sluha i govora

3. tjelesna invalidnost

4. mentalna retardacija

5. poremeaji ponaanja.

Ta oteenja mogu biti razliitog stupnja, mogu uticati na sticanje iskustava koja su potrebna djetetu za samostalan ivot. Veina oteenja otkrije se u ranom djetinjstvu, neka pri pregledu za polazak u kolu ili kasnije kada se pone tragati za razlozima neuspjeha. Danas je u cijelom svijetu prisutno nastojanje da se djeca sa laim tekoama u razvoju ukljue u razrede sa svojim vrnjacima, koji takve tekoe nemaju. Uz zdravu djecu ubrzava se njihov emocionalni, socijalni i intelektualni razvoj. A druga djeca stiu iskustva o razlikama meu ljudima. esto se za djecu s tekoama u razvoju mora primjenjivati tzv. Prilagoeni program. U redovonom programu izaberu se oni sadraji koje ta djeca mogu savladati uz odgovarajuu pomo. SPECIFINE TEKOE U UENJUDijete u prvom razredu ima pravo na razdoblje privikavanja na kolu u kojem njegove pogreke i potekoe ne smiju biti upotrebljene za postavljanje dijagnoza. S vremenom se pokae da neka djeca imaju stanovitih tekoa u praenju rada. Kad djetetov uspjeh u kolskom radu znatno zaostaje za njegovim stvarnim sposobnostima onda kaemo da ima specifine tekoe u uenju. Iako se roditeljima i nastavnicima ini da ono nije zainteresirano, ipak radi se o tome da ono ne moe. Specifine tekoe u uenju oitiju se kao tekoe u sticanju sposobnosti sluanja, govora, itanja, pisanja i raunjanja. Radi se o disleksiji, disgrafiji i diskalkuliji. Dislektine i disgrafine tekoe treba shvatiti ozbiljno te ako je potrebno traiti pomo defektologa-logopeda. Posljedice tekoa osjeaju se na obrazovnom, osobnom i socijalnom planu. Uzroke treba traiti u nasljednim faktorima, oteenju mozga, nepovoljnim utjecajima sredine. Svaki od njih moe dovesti do disfunkcije sredinjeg nervnog sistema, koja lei u osnovi specifinih tekoa u uenju. Sve to ine roditelji i nastavnici kako bi pomogli takvom dijetetu mora polaziti od osnovnih principa djeijeg uenja:

Atmosfera uenja mora biti osloboena straha od neuspjeha., optuivanje djeteta da se ne trudi i naa nerovoza jo vie ga koi.

Vjebanje mora imati uporite u djeijem iskustvu,u njemu bliskim sadrajem i predmetom.IDENTIFIKACIJA I TRETMAN DJECE S POSEBNIM POTREBAMA U OSNOVNOJ SKOLI(Miroslav Vici Vinka MustaINTEGRACIJA DIJECE S TEKOAMA U RAZVOJU U OSNOVNU KOLU-STRUNE I DRUTVENE ODREDNICE

Integracija djece s tekoama u razvoju obavezna je prema zakonu 1975. (SAD). Sva djeca 3-21 obuhvaena su kolovanjem u zajednikim kolama do najvieg stupnja. Namjera je da se takva djeca smjeste u najmanju ograniavajuu sredinu. kola je obavezna izraditi pojedinani obrazovni program u emu sudjeluju uitelji, pedagog, psiholog i roditelj.

Struktura populacije djece s tekoama u razvoju:ispodprosjenim intelektualnim funkcijama ( lahko, umjereno i tee te teko mentalno retardirane osobe),oteenje vida (sljepoa i slabovidnost),oteenje sluha ( gluhoa i nagluhost),poremeaj u motorici ,poremeaj u ponaanju na organskoj podlozi, emocionalna neuravnoteenost (hiperaktivnost),oteenje govora i glasa (mucanje i tepanje),viestruka oteenjaSvaka od navedenih vrsta ima zahtjeve:primjenu specifinih i rehabilitacijskih postupaka ,primjenu specifinih sredstava,pomagala i opremene ,osposobljeno defektoloko-rehabilitacijsko osoblje.Uenici s usporenim kognitivnim razvojem koji intelektualno funkcioniraju na razini (lake) lake mentalne retardacijeMentalna retardacija je stanje u kojem je intelektualno funkcioniranje znatno ispod prosjeka, to se oituje u razvojnom razdoblju i za koje je tipina neprimjerenost adaptivnog ponaanja. Stupnjevi mentalne retardacije su laka mentalna retardacija,umjerena mentalna retardacija, tea i teka mentalna retardacija. Laka mentalna retardacija 50-69 IQ praena je blaim odstupanjima u psihomotornom, govornom, socijalnom i emocionalnom razvoju. Ta djeca su sposobna za odgoj i obrazovanje, te uenje ako nastavni plan i program, metode i sredstva rada prilagodimo njihovim smanjenim sposobnostima, te ako provodimo naelo individualizacije. Uzroci tekoa u uenju su posljedica njihovog slabijeg pamenja, pozornosti,siromane mate, ograniene sposobonosti zakljuivanja i apstrahiranja. Navedene znaajke trebaju poznavati svi strunjaci koji rade s ovom djecom. U protivnom njihovo ponaanje e postati neprihvatljivo za okolinu, pa e ga odbaciti pto izaziva osjeaj manje vrijednosti, a pokazuje se u dva oblika: nedisciplina i povlaenje u sebe. Treba osigurati niz subjektivnih i objektivnih pretpostavki integracije. U subjektivne pretpostavke integracije ubrajamo subjekte koji su ukljueni u odgoj:

djeca sa tekoama u razvoju

uitelji i defektolozi

uenici bez razvojnih smetnji

roditeljiMeu objektivne pretpostavke integracije ubrajamo:

kolska zgrada sa specifinim prostorijama

specifina didaktika sredstva

finansiranje rada.

Ova djeca imaju specifine somatske (tjelesne) probleme. Imaju poremeaj u govoru, glasu, oteenju vida, te bolesti: epilepsija, neuroze i psihoze. Uitelj mora biti sposoban za :

izradu primjerenih programa

izradu individualnih zadataka

specifinih i individualnih nastavnih sredstava

individualizirano ocjenjivanje.

Treba osigurati i cjelodnevni struni postupak:

pravilna izmjena rada i odmora

primjena znanja u ivotu

pravilna prehrana

igra, etnja, izlet.

LAKA MENTALNA POTEKOA 50-69 IQ

UMJERENA MENTALNA POTEKOA 35-49 IQ

TEA MENTALNA POTEKOA 20-34 IQ

TEKA MENTALNA POTEKOA ISPOD 20 IQ

Posebni oblici mentalne retardacije (potekoa):

AUTIZAM (slaba socijalna interakcija, stereotipije, sami sebe zovu imenom, abnormalne reakcije na zvuk,dodir...)

DOWNOV SINDROM (trisomija 21, hromozomski mozaik, translokacija)UENICI S OTEENJEM VIDA

Tu spadaju djeca koja su slijepa ili slabovidna. Slijepa djeca imaju ouvani vid do 10% a slabovidna od 10-40%. Slijepo dijete zbog oteenja vida znanje, vjetine navike stie putem opipa i sluha. Kretanje slijepe dijece ogranieno je od samog roenja, pokreti su siromani, ne mogu oponaati pokrete. Snalaenje i kretanje su naelo koje mora biti prisutno u svim osnovnokolskim aktivnostima. Da bi se slijepo dijete ukljuilo u O.. potrebno je zadovoljiti nekoliko uvjeta:

saradnja uitelja i defektologa

za uitelja temeljne informacije iz podruja sljepoe

saradnja sa roditeljima.

Od tehnikih i nastavnih pomagala treba osigurati: tablicu i ilo za pisanje Brailleova pisma,stroj za pisanje ,raunarsku opremu za slijepe,pribor za reljefno crtanje ,Brailleovu slovaricu ,tap za slijepe.

Jako su bitna naela taktilne zornosti koje podrazumijeva uenje putem neposrednog taktilnog promatranja, naelo individualizacije te svjesne aktivnosti. Za slabovidnu djecu potrebno je osigurati:udbenike sa uveanim crnim tiskom,crtei ne smiju biti pretrpani pojedinostima,naoale, povealo.

UENICI SA OTEENJEM SLUHAOvdje spadaju gluha i nagluha djeca. Gluhoom se smatra gubitak sluha od 81 decibel i vie. Gluhou dijelimo na:

gubitak sluha bez usvojene vjetine glasnog sporazumijevanja,

gubitak luha s usvojenom vjetinom glasnog sporazumijevanja.

Nagluhou se smatra oteenje sluha 25-80 decibela. Ona se dijeli na laki, umjereni i tei gubitak sluha. Pri ukljuivanju u redovnu kolu, uenik s oteenjem sluha trebao bi imati razvijen govor da moe komunicirati. Nastavnik treba upoznati sluni, intelektualni, socijalni i emocionalni status uenika. Ovakvi uenici bi trebali sjediti u prvoj klupi. Nastavnikovo lice treba biti osvijetljeno i okrenuto prema ueniku. Ne treba hodati po razredu i govoriti kao ni okretati lice ploi. Treba koristiti individualizirani rad i pisani oblik provjere znanja.

UENICI S ORGANSKIM UVJETOVANIM POREMEAJIMA U PONAANJUMau djecom sa smetnjama u razvoju po svojoj se sloenosti istiu djeca s organskim uvjetovanim poremeajima u ponaanju koji su posljedica ozljede mozga. Rezultati toga mogu biti: poremeaj percipiranja, miljenja i emocionalnog ponaanja. Osnovna tekoa te djece je uenje. U ranoj dobi ta djeca pokazuju poremeaj u ponaanju: hiperaktivnost i emocionalna labilnost. Polaskom u kolu otkrivaju se tekoe u:

itanju

-apstrahiranju

percipiranju dio-cjelina.

Hiperaktivnost moe biti:

1. SENZORNA HIPERAKTIVNOST (hiperaktivno djeluje na nebitne podraaje pokret, boja, zvuk)

2. MOTORNA HIPERAKTIVNOST (ne moe se uzdati na reakciju koju izaziva motorika reakcija i sve to vidi guva, upa, premejta).

DISOCIJACIJA-ne mogu vidjeti stvar kao cjelinu

PORMEAJI PRI PERCIPIRANJU PRVOG PLANA I POZADINE

Kada su kolske tekoe u pitanju imaju sljedee tekoe:

govor, isputanje i dodavanje rijei

itanje, sporo itanje, isputanje i dodavanje slogova

pisanje, isputanje slova, naopako piu

matematika, prsti pri raunanju, ne razlikuju geometrijska tijela

muzika: nema rima

sport: oteano kretanje, nespretnostUENICI S TJELESNIM INVALIDNOU I HRONINIM BOLESTIMAOvdje se radi o tri skupine: tjelesna invalidnost kao posljedica oteenja lokomotornog aparata, tjelesna invalidnost zbog oteenja nervnog sistema, tjelesna invalidnost zbog kroninih bolesti. Ovi uenici se mogu kolovati u redovnim kolama ali je potreban graevinski pristup koli. Potrebna su didaktika sredstva, orotpedska i tehnika pomagala. Oni ostvaruju pravo na prevoz, treba ih prihvatiti uitelj.

TJELESNO INVALIDNI UENICI

a) uenici bez udova

b) sa amputiranim udovima

c) sa oduzetou

d) sa cerebralnom paralizomHRONINO BOLESNI UENICI

a) bolesti srca

b) bolesni dinih puteva

c) padavica-epilepsija

d) dijabetesPOSTUPCI OSTVARIVANJA SOCIJALNE INTEGRACIJEOpservacija uenika s tekoama u razvoju u funkciji kvalitetne dijagnostikeOpservacija ili promatranje u uem smislu je jedna od mnogih metoda istraivanja odnosno dijagnosticiranja. Provodi se u razrednom odjeljenju za vrijeme rada s uenicima, za vrijeme igre. U opservaciji stanja djeteta i njegovog ponaanja nije korisno obratiti pozornost samo na tekoe, potrebno je obratiti panju na djetetove jake strane i pozitivne osobine. Potrebni opi uvjeti za ostvarivanje pedagoke opservacije u koliTreba osigurati sljedee uvjete:

- broj uenika mora biti po mjeri

- uitelj ne smije biti poetnik

- primjeren prostor

- prevoz.

Sastav strunog tima za opservaciju:

uitelj

defektolog

pedagog

psiholog

lijenikZadae strunjakaDEFEKTOLOG

upoznaje dijete

prouava djetetovu dokumentaciju

daje strunu pomo

UITELJ

prouiti dokumentaciju o ueniku

treba pripremiti uenike da prihvate uenike s tekoama

treba raditi s roditeljima drugih uenika

utvruje programske sadraje

treba primjenjivati individualizaciju

saraivati s defektologom

voditi zabiljee

PSIHOLOG

upoznati dokumentaciju

razgovarati s djetetom

savjetovati se s uiteljom, defektologom

PEDAGOG

- upoznaje dokumentaciju

- sudjeluje u izradi programa

- sudjeluje pri izvjeuPriprema uenika za prihvatanje uenika s tekoama u razvojuTo je vrlo odgovaran i osjetljiv posao. Primjereni razgovori trebali bi uenike navesti na prihvaanje spoznaje o postojanju uenika koji se razlikuju od njih. to su uenici nie hronoloke dobi tee im je objasniti. U takvim okolnostima moda je dovoljno istaknuti da nekim uenicima treba neke sadraje vie puta ponoviti kako bi ih usvojili, da neki uenici ne vide dobro, ne uju dobro. Mala djeca su sklona ruganju a neka izraavaju previe zatitnikih stajalita.

Priprema uitelja za rad sa uenicima sa tekoama u razvojuObavjetenje uitelja o uenikom oteenju, njegovim mogunostima i potrebama vano je za motivaciju uitelja. U trenutku kada se uenik upisuje u redovnu kolu uitelj treba imati potpuni uvid u niz objektivnih strunih argumenata o zrelosti. Ako je u pitanju uenik s oteenim sluhom, uitelj treba znati kakav je njegov sluni status, kada je nastupilo oteenje, kakva mu je socijalna i emocionalna zrelost. Ako je rije o oteenju vida: treba se upoznati s stupnjom oteenja i sve kao kod sluha. Kada je u pitanju tjelesna invalidnost nastavnik treba dobiti informacije: sposobnosti djetetove komunikacije, intelektualni razvoj, emocionalni i socijalni (status) razvoj.

SURADNJA SA RODITELJIMA

Roditelji imaju vanu ulogu u unapreivanju procesa integracije, u smislu poticanja. Oni sudjeluju u stvaranju programa. Posebnu pozornost treba obratiti na roditelje ija djeca imaju osjeaj manje vrijednosti a i oni sami. S druge strane su roditelji djece koja nemaju oteenja. Boje se da ce djeca s tekoama loe utjecati na njihovu djecu.

Devdeta Ajanovi, kolska pedagogijaUITELJ-NASTAVNIK-PROFESOR

Uloga uiteljaNove funkcije kole podrazumijevaju i nove uloge nastavnika. Te uloge su sljedee:

1. pouavanje uenika u svrhu usvajanja vrijednosti, stavova, navika- uloga odgajatelja

2. pouavanje uenika u svrhu sticanja znanja,vjetina-uloga obrazovatelja

3. sudjelovanje u procesima razvoja kole tj. u razvoju procesa obrazovanja i odgoja-razvojna uloga

Funkciju nastavnika moemo promatrati na dvije razliite radnje: s tradicionalne ravni i ravni savremenosti. U tradicionalnoj koli nastavnik je bio mentor, posrednik izmeu nastavnih sadraja i uenika. Uenik je bio objekt. Pred savremenim nastavnikom su zadaci koje treba realizirati. To su:

novi nastavni sadraj

nove metode, oblici, sredstva

nova uloga uenika.

U takvim uvjetima nastavnik je sve vie:

- redatelj nastave

-organizator

-koordinator,programer, mentor.TABLICA 28.Razliiti nazivi za uitelja Sumerani su uitelja zvali UMIA ( brat, stariji ovjek koji poduava). Narodi starog istoka (Hebreji) koristili su izraz RABIN (uenjak, znanstvenik). Atenjanji su uitelja zvali DIDASKALI (Didaskalia-nauk). Kod Rimljana je to bio PAIDAGOGOS ( pais-dijete, agein-voditi). To je bio rob koji je dijete vodio u kolu, a kasnije svi oni koji su se bavili odgojem i obrazovanjem.

TABLICA 29Nastavnici- najznacajniji cinitelji odgojnog sistemaNastavnici su kicma sistema. Nastavnicima se ne poklanja ona paznja koju zasluzuju. Pored loseg materijalnog i drustvenog statusa nastavnika, skoro u svim generacijama ima onih koji zele svoj radni vijek vezati za obrazovni sistem.

Da bi nastavnik mogao prihvatiti i funkcionisati sa novim ulogama, mora prije svega poznavati svoju struku, pedagogiju, psihologiju, didaktiku, metodiku, voljeti djecu, da ima razvijene stvaralake komunikacije, da stvara povoljnu pedagoku klimu. U svakodnevnom radu rjeava niz relevantnih pitanja:

problem prilagoavanja uenika

motivacija uenika za cjelodnevnu odgojno-obrazovnu aktivnost

bioloki, medicinski i pedagoki rast i razvoj mlade linosti.

TABLICA 30Sintetska slika odgajateljaPostavlja se pitanje kakav je dananji odgajatelj, odnosno kakav bi on trebao biti. Na osnovu sintetske slike svaki odgajatelj moe da uporeuje sebe. Ta slika slui organizatorima za odgajateljski poziv, prosvjetnim savjetnicima i za uspjeno samoodgajanje odgajatelja.

TABLICA 31Permanentno obrazovanje nastavnika u funkciji permanentnog obrazovanja uenikaU tradicionalnoj koli osnovna obaveza nastavnika bila je da znanje uenika organizira u logike cjeline, da od njih zahtjeva memorisanje injenica, uspjenu primjenu znanja. Nastavnik je rukovodio procesom usvajanja znanja, vjetina i navika. U savremenim uvjetima nastavnici su dobili nove uloge. Uenici od nastavnika zahtjevaju da budu prijatelji, savjetnici prenosioci kulturnih vrijednosti.

Kakva je REALNA I IDEALNA slika uitelja?

Moderne obrazovne politike i reforme zahtjevaju idealnog uitelja koji u stvarnosti ne posotji i za iju e dostupnost trebati desetljea nakon veeg transformisanja kolskog sistema. Izmeu realne i idealne slike uitelja postoji ogromna razlika. U nastavnike se najmanje ulae zbog ega se ugroava njihov drutveni i materijalni status. Ljubav prema pozivu nadomjeta ono ime su uskraeni.

TABLICA 32.Uloga i poloaj uiteljaPitamo se da li e uitelj sutranjice biti onaj koji poznaje programe koje treba prenijeti i metode koje treba primjeniti. On bi trebao znati to uiniti u konkretnim situacijama u razredu da bi se napredovalo, jer je najvanije odabrati sredstva i postupke koji e pomoi djetetu pri izgradnji znanja. Ta druga sposobnost zahtjeva dijagnosticiranje ( otkrivanje potekoa pri uenju).Glavne osobine nastavnikog poziva

U osnovnoj koli mogu raditi uitelji koji su zavrili uiteljsku kolu,pedagoku akademiju ili odgovarajui fakultet, koji imaju visoke psihike, fizike i druge sposobnosti potrebne za rad u koli. Od savremenog nastavnika se trai visoka idejno-moralna izgraenost, solidno ope i struno obrazovanje, psiholoko-pedagoka i didaktiko-metodika osposobljenost, ljubav i potovanje djeije linosti. Djecu treba voljeti. Nastavnik treba uspostaviti prijateljski kontakt s uenicima. Uenici na svakom koraku trebaju osjetiti da ih nastavnik POTUJE. Posebna karakteristika nastavnikog poziva odnosi se na njegov STVARALAKI RAD. Za taj poziv znaajne su i njegove karakterne osobine. On mora biti izgraena moralna linost. Treba djelovati vedro, optimistino, i imati korektan govor bez vikanja. OSOBNI PRIMJER nastavnika najbolje je odgojeno sredstvo. On je u svemu uzor svojim uenicima. Rad nastavnika se ogleda u redovnoj nastavi,izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima. Nastavniki poziv je ujedno i poziv odgajatelja, stoga on mora raspologati visokim mentalnim, emocionalnim i karakternim osobinama.

TIMOVI UITELJA

Nastavnici su u svom poslu nastupali i djelovali kao individualisti. Nije postojala elja za timskim radom. Suradnja se zapaala samo na poetku kolske godine kada se vri planiranje. Iako je TIMSKA NASTAVA teorijski dobro razraena slabo se primjenjuje. Savremeni zahtjevi trae timski rad uitelja. Samo timovi nastavnika mogu provoditi potrebna istraivanja i izvoditi odgovarajue zakljuke. Na osnovu tih istraivanja poduzimale bi se mjere da se nastavna praksa mjenja i unapreuje. Zato su u svakoj koli potrebni kreativni nastavnici. Uvoenje pedagokih, didaktikih i metodikih inovacija ne moe se zamisliti bez timskog rada.

TABLICA 33Inovacijski proces i njegovi nosiociDa bi kola mogla podsticati i razvijati INOVATIVNI RAD nastavnici moraju imati posebne vremenske rokove za planiranje rada. Nastavnik unapreuje odnos sa roditeljima. Nastavniki posao postaje sve tei, meutim ovladavanjem informacijskim tehnologijama olakava im se posao. Inovacije zahtijevaju ekipni rad, trebaju suraivati sa kolegama iz svoje ali i drugih kola.

Permanentno obrazovanjeUitelji imaju obavezu da svoja znanja produbljuju, mjenjaju i prihvaaju nova. To je stalan, permanentan proces koji traje cijelog radnog vijeka. Steeno znanje samo je uvjet za poetak profesionalnog rada, ali ne i garancije da e biti dovoljno. Njegova aktuelnost je vrlo kratka ( od 3-5 godina). Zato se u nastavnikoj profesiji permanentnom obrazovanju daje visoka vrijednost. Permanentno obrazovanje trebalo bi prije svega pomoi nastavnicima da steknu sposobnost pravilnog procjenjivanja date situacije i provjere rezultate odreenih promjena odgojno-obrazovnom procesu. Permanentno obrazovanje negira tradicionalna shvaanja da u ovjekovom ivotu postoje dva perioda: u prvom stiemo znanje, a u drugom ga upotrebljavamo. Permanentno obrazovanje treba da znai kontinuirani proces mjenjanja nastavnika. Nastavnik nikad ne moe rei da je zavrio svoje obrazovanje. Nastavnik se stavlja u ulogu uenika. Permanentno obrazovanje nastavnika doprinosi potrebi da osposobljava i uenika za permanentno obrazovavnje.

TABLICA 34Specifini zahtjevi savremenom nastavnikuDa bi nastavnik uspjeno izvrio svoju ulogu, mora zadovoljiti niz zahtjeva. Najvaniji su da bude osposobljen u opeobrazovnom, strunom, pedagoko- metodikom i drutvenom pogledu.

u opeobrazovnom pogledu nastavniku su nuna znanja o prirodi, drutvu, tehnici i umjetnosti

u strunom pogledu mora usvojiti proirena i produbljena znanja iz odreenog strunog podruja

u pedagoko-metodikom pogledu nuna su mu bogata znanja, vjetine i navike koje e mu omoguiti shvaanje teorije i prakse odgoja i obrazovanja nastave

u drutvenom pogledu mora poznavati zakonitosti drutvenog razvitka

savremeni nastavnik mora imati niz pozitivnih opeljudskih osobina( potenje i optimizam) kao i specifina obiljeja (ljubav prema djeci).

TABLICA 35Budunost permanentnog obrazovanjairenje permanentnog obrazovanja bit e dugorono nastojanje, jer e to obrazovanje postupno dopunjavati obrazovanje steeno osobnim iskustvom tokom ivota. Razvoj permanentnog obrazovanja odravat e se tokom cijelog ivota. Scenarij bio izgledao ovako: nakon osnovnog obrazovanja ivot postaje nizanje radnih i obrazovnih razdoblja. Svaki lan drutva trebao bi dobiti ek za obrazovanje.

TABLICA 37Znanja koja su potreba uciteljuPrema preporuci UNESCO-A opa znanja znanja iz filozofije,psihologije, sociologije, kolske administracije studij predmeta koje e uitelj pouavati

praksa iz pouavanja i provoenja izvannastavnih aktivnosti. Razvojem uiteljske profesije klasificirana su na: struna znanja (znanja i vjetine koje treba posredovati uenicima) pedagoka znanja ( o obrazovanju i odgajanju) administrativna znanja ( znanje i vjetine voenja obrazovne organizacije)

metakognitivna znanja i vjetine koje su potrebne za dalje samostalno uenje.TABLICA 38Permanentno obrazovanje u humanistikom smisluSmisao permanentnog obrazovanja treba traiti u shvaanju da je ovjek aktivno i stvaralako bie, te da stvaralakom aktivonou mijenja drutvenu sredinu. Permanentno obrazovanje u humanistikom smislu predstavlja ovjekove napore da ovlada prirodom i drutvom, te da afirmira sebe kao stvaralako bie. Osnovni uvjet za to je povezivanje obrazovanja i rada. Nastavnik treba da radei obrazuje se i obrazujui se radi.TABLICA 39:PERMANENTNO OBRAZOVANJE NASTAVNIKA U FINKCIJI PERMANENTNOG OBRAZOVANJA UENIKA

Nastavnik koji se sam razvija unutar koncepta obrazovanja otkriva nove izvore znanja, kombinuju razne izvore masovnih medija, trai po literaturi, prati dnevni tisak, ustrajan je i uporan. Pomou vlastitog uenja prepoznaje najefikasnije tehnike i metode. Sve to potom potvruje u radu sa uenicima.

PSIHOHIGIJENA UITELJEVA POZIVANastavnici imaju potekoe oko zatite svoh psihikog zdravlja. Mentalno zdravlje najee se opisuje u okviru sljedeih dimenzija:

Uravnoteen emocionalni ivot;

Realna slika o sebi;Sposobnost mijenjanja i prilagoavanja;Nastavniki poziv je teak, a to se ogleda u: Potrebi za empatikim stavom prema drugima;

Potencijalne nesloge u nastavnikom kolektivu;

Stalna saradnja sa drugima;

Pritisci roditelja.

Zbog svega toga dolazi do ugroenosti psihikog i fizikog zdravlja (iscrpljenost, smetnje pri radu srca,...). Na psihikom planu doi e do poremeaja miljenja, pamenja i smetnji afektiviteta i voljnih aktivnosti.

POREMEAJI MILJENJA:

Opseno miljenje (udaljava se od glavne teme)

Koenje misaonog takta (vrsto se dri jedne misli, ideje)

Bujica ideja (brzo prelazi s jedne ideje na drugu)POREMEAJI PAMENJA

Prolazna zaboravnost;

Amnezija (zaboravljanje za odreeni vremenski interval)

Hipermnezija (reproduciranje ranijih doivljja)

POREMEAJ PANJE

Slab tenacitet (ne moe se dugo koncentrisati)

Slaba vigilnost panj (nesposobnost usmjeravanja na nove predmete)

AFEKTIVNI POREMEAJI (suava se opseg svijesti i remeti logiko razmiljanje)

Projekcija afekta (okrivljuju osobu koja nije kriva)

Depresivno raspoloenje (zabrinutost)

Euforino raspoloenje (veselost bez razloga)

VOLJNI POREMEAJI

Abulija (nedostatak voljnih podstreka)HISTERINE OSOBE (naglo mijenja raspoloenje)

ANANKASTINE OSOBE (pretjerana krutost)

TABLICA 40:POLOAJ NASTAVNIKAU robovlasnikom drutvu nastavnik je bio bespravi rob, a u feudalnom crkveni sluga. Nastavnik je mogao biti svaki pismeni ovjek. Prijelazom u kapitalistiku privredu raste potreba za kulturom i prosvjetom. kole se otvaraju, ali je poloaj nastavnika vrlo malo popravljen. Ni za vrijeme austro-ugarske nije imao bolji poloaj. U staroj se Jugoslaviji pravni i materijalni poloaj donekle popravio. Iako smo imali veliki broj nepismenih, mladi su uitelji godinama ekali na zaposlenje. Uiteljstvo je davalo snaan otpor za uiteljevu materijalnu i moralnu nezavisnost.

PEDEUTOLOGIJA KAO ZNANOSTPedeutologija bavi se prouavanjem profesije uitelja. Ona polazi od injenice da su za obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti potrebni odreeni uvjeti. Sve do sredine 19.st linosti nastavnika se nije pridavalo posebna panja. Teite je stavljeno na nastavnu metodu, pa se traila univerzalna metoda. Poetkom 20.st. linost nastavnika se vie poela potovati i cijeniti. Javlja se vei broj pedagoga koji istiu nastavnikovu linost kao nezamjenjiv faktor u obrazovanju mladihFEMINIZACIJA UITELJSKOG POZIVATo se odnosi na prevagu ena nad mukarcima u uiteljskom pozivu. To naroito dolazi do izraaja u pojedinim zemljama u drugoj polovini 20.st.

Kada je Franke u gradu Hale otvorio prvu uiteljsku kolu, u nju su primali samo mukarce. Pod uticajem Pestalocijinih ideja 1847.god u Cirihu otvorena je enska uiteljska kola, ali nije imala aka pa je poslije tri godine zatvorena.

Prva enska uiteljska kola otvorena je u Francuskoj 1881.godine. U Zagrebu su sestre milosrdnice u svom samostanu otvorile prvu privatnu kolu, uiteljsku 1851. Dravna uiteljska kola otvorena je u Zagrebu 1882. Godine.

Prva enska uiteljska kola za vrijeme turske vladavine u BiH bila je enska kola Stake Skenderove, osnovana u Sarajevu 1857 1878. Godine. Od 1871.god. milosrdne sestre dolaze iz Zagreba pa se privatne enske kole ostvaraju u Sarajevu, B.Luci...OBRAZOVANJE ZA POMONE UITELJICE

PRETEA UITELJSKE KOLE U SARAJEVUNaredbom Zemaljske vlade za BiH (1882) u Sarajevu je prije osnivanja Uiteljske kole (1886) osnovano obrazovanje za pripomone uitelje. Ono je imalo privremeni karakter. Svrha je bila da se za potrebe pukih kola obrazuju pomoni uitelji. Pravo upisa imali su svi graani sa navrenih 16.godina, koji su znali itati i pisati zemaljskim jezikom.

INTERAKCIJSKO KOMUNIKACIJSKI ASPEKT ODGOJINTERAKCIJA I KOMUNIKACIJA U RAZREDUSocioemocionalna klima u razredu

Kvaliteta meuljudskih odnosa izmeu sudionika nastavnog procesa utjee na stvaranje odreene emocionalne klime koja vlada u razredu. Pod emocionalnom klimom podrazumijevamo afektivan ton u odnosima izmeu nastavnika i uenika, samim uenicima i nastavnicima meusobno, a koji je posljedica suprostavljenih interakcija. Prema Andersonu, emocionalna klima utjee na svakog pojedinca , n njegov doivljaj rupe. On razlikuje dva oblika nastavnikova ponaanja prema uenicima : dominantno i integrativno.

Dominantno ponaanje ne doputa slobodan razvoj uenikove linosti, ne brine se o uenikovim eljama i ciljevima.

Integrativno ponaanje stvara povoljne mogunosti za rast i razvoj svakog uenika bez obzira na njegove individualne osobine.

Dominantno ponaanje odgovara autoritativnom, a integrativno odgovara demokratskom obliku voenja. Levin i Lipit navode i trei, ravnoduni stil voenja.

Kada je u pitanju autoritativni stil , uenici imaju malo mogunosti za samostalnu akciju. Takoer nastavnik sputava i gui svaku aktivnost uenika za koju smatra da je van njegovih zahtijeva. Tu dominira linost nastavnika.

Demokratski stil voenja oituje se u spremnosti nastavnika da dovede uenike do aktivnog rada. Ovdje postoji ravnopravnost meu sudionicima odgojno obrazovnog procesa.

Demokratska klima osigurava povoljne uvjete za uenje, potie samostalnost uenika.

Kada je u pitanju ravnoduni stil nastavnik nije zainteresovan za uenike, to stvara ravnodunu klimu, koja je nepovoljna za uenike.

Razliiti stilovi voenja stvaraju razliitu socio-emocionalnu klimu, Levin i Lipit doli su do sljedeih zakljuaka:

Demokratski voene grupe su produktivnije, imaju veu slobodu, smisao za snalaenje kada je voa odsutan;

Autoritativne grupe u svom ponaanju su ovisne o voi, sloboda je ograniena;

U ravnodunim grupama prisutna je pasivnosti i apatija;

Demokratski voa je najpopularniji;

Stav lanova grupe prema voi ovisi o tome kako se on ponaa prema njima.

Flanders je nastavnike podijelio na indirektne i direktne. Ovisno o uticaju na uenike.

Direktan uticaj sastoji se od nastavnikovog objanjavanja i iznoenja vlastitog miljenja, upravljanja uenikovom aktivnou. Direktan nastavnik je krut i neprilagodljiv, stvara klimu kojsa frustrira uenike. Oni imaju displinskih problema. Uenici imaju negativan stav prema skoli i uenju.

Indirektnim uticajem nastavnik potie uenike da daju svoje miljenje, da iznose ideje, hvali i ohrabrije. Indirektni nastavnici prilagoavaju se individualnosti uenika . Ta osbina se zove fleksibilnost. Ti nastavnici stvaraju klimu koja motivira uenike. Imaju manje disciplinskih problema. Uenici imaju pozitivne stavove prema koli i uenju.MAGOON ... Uspjenost nastavnika onim o kvaliteti uspostavljenih osobnih odnosa, s pojedinim uenikom ili sa razredom u cjelini, a manje o poznavanju nastavnog predmeta. Uspjeni nastavnici o svom ponaanju:

Pokazuju sposobnost da percipiraju i doivljavaju uenika s njegove take gledita (empatinost)

Stil poduavanja prilagoavanja vlastitoj linosti;

Unose u rad inovacije;

Komunikativnost;

Dobro poznaju svoj predmet;

Uenicima pomau u uenju.SVOJSTVA USPJENIH NASTAVNIKA: Fleksibilnost,

Empatinost,

Personalizirani stil,

Kreativnost,

Komunikativnost,

Odgovornost,

Smisao za humor.CARL ROGERS razmatra uvjete u kojima se odvija uenje znaaj za razvoj linosti. Osvrnuemo se na osobine nastavnikove linosti, kvalitet njegovog rada koje u veoj mjeri utjeu na stvaranje klime, u kojoj se odvija uenje koje dovodi do unutarnjih promjena. To su:

1. Suoavanje sa problemom (nastavnik ne trai samo od uenika momorisanje, ve da stvara poticajnu klimu)

2. Kongruentnost nastavnika (nastavnik j jedinstvena, istinska osoba bez maske i fasade)

3. Bezuvijetna naklonost (da postoji naklonost joja nije niim uvjetovana, a koja stvara klimu sigurnosti)

4. Empatiko razumijevanje (razumjeti uenike s njihove take gledita)

5. Doivljaj uenika (kako sve ovo uenici doivljavaju).

STAVOVI NASTAVNIKA I INERAKCIJA U RAZREDUSavremeni pristup locira odgoj i obrazovanje u dinamian i sloen interakcijski odnos izmeu nastavnika i uenika , u kojem ovisno uzrastu, mogunostima i sposobnostima uenika treba da se izmjenjuje pozicija subjekta i objekta u odnosu.

Uenik mora osjetiti da moe slobodno izraziti svoje miljenje, dok nastavnik potuje to miljenje. Da bi nastavnik doveo uenika da to osjea, on mora poticati uenika na izraavanje vlastitog miljenja, razvijati ideju uenika, u konfliktnim situacijama nastavnik treba omoguiti ueniku da izrazi svoje miljenje.SOCIJALNA REVERZIBILNOST U RAZREDNOJ KOMUNIKACIJI

U razrednoj komunikaciji znaajna je uloga nastavnika jer uenik opaajui nastavnika usvaja interakcijske i komunikacijske modele ponaanja. Nastavnikovo ponaanje mora ueniku biti i emocionalno privlano.

Naziv socijalna reverzibilnost ukazuje i na demokratinost odnosa meu subjektima odgojno-obrazovnog procesa..

Socijalno reverzibilne su one izjave, ponaanje i govor nastavnika, koji su takvi da se uenik moe istim rijeima obratiti nastavniku, a da pri tom ne kri pravila pistojnosti.

Socijalna ireverzibilnost ukljuuje sve one izjave nastavnika kojima se on obraa uenicima, ali ih smatra da bi takvo ponaanje uenika prema njemu izlazilo iz okvira pristojnosti.

Znai, vezbalne izjave nastavnika smo podijelili na reverzibilne i ireverzibilne .

Socijalna reverzibilnost javie se kao posljedica uspostavljenog humanog odnosa izmeu nastavnika i uenika, ali isto tako doprinosi oplemenjivanju tog odnosa.S veim stupnjem zrelosti uenika, potie se vea ravnopravnost, pa samim ti i reverzibilnost.

Tausch i Tausch pretpostavljaju da se reverzibilnost/ ireverzibilnost starijih djeluje s ovim posljedicama:

Da se mali ponaaju slinije odraslima,

Ireverzibilnost je povezana sa potcjenjivanjem mladih,

Reverzibilni nastavnici imaju bolji emocionalni odnos sa uenicima.

RAZREDNIK KAO ODGAJATELJLINOST NASTAVNIKA KAO ODGAJATELJA

Uloga razrednika je primarno odgojne prirode. Razrednik kao funkcija pojavljuje se u osnovnoj koli i u srednjoj koli, on brine o jednom odjeljenju uenika. U sistemu cjelovite osnovne kole razlikujemo dva tipa razrednika, jedan od I-IV razreda, a drugi od V-VIII razreda.

Prvi tip je razredni nastavnik koji obavlja funkciju i nastavnika. U sistemu razredne nastave linost razrednika i nastavnika u principu su integrisane u jednu linost. On vie boravi sa svojim uenicima. U sistemu predmetne nastave, u kojoj je samo jedan nastavnik zaduen da brine o razredu situacija je drugaija. Osim u svom razredu, nastavnik predaje i u drugim odjeljenjima. U sistemu predmetne nastave nema se toliko mogucnosti, kao to ima razrednik u razrednoj nastavi (da upozna svoje uenike).

Za uspjeno obavljanje uloge razrednika odluujua je kvaliteta njegove linosti, ne samo njegovo znanje , ve i njegove osobine.

LINOSTI RAZREDNIKA

Odgojna uloga primarna!

Zainteresovanost za razred;

Empatinost, komunikativnost;

Usklaenost razrednik-nastavnik

Fleksibilnost , objektivnost

Pedagoko-psiholoka osposobljenost

Strunost, dosljednost

PODRUJA ODGOJNOG DJELOVANJA RAZREDNIKAU to podruje ubrajamo : saradnja sa uenicima, saradnja sa roditeljima, saradnja sa nastavnicima, te saradnja sa kolskim pedagogom i psihologom, te direktorom.

SARADNJA SA RAZREDNIM KOLEKTIVOM I SAT RZREDNE ZAJEDNICE

Postoje dva osnovna vida rada sa uenicima, i to sat razredne zajednice i individualni rad sa uenicima.

Na poetku kolske godine razrednik treba ukljuiti uenike u planiranje i programiranje sata razredne zajednice. Kako bi ih maksimalno motivirao. Razrednik koji preuzima novi razred mora se potruditi da upozna uenike, dok onaj razredik koji ve poznaje svoje uenike, moi e odmah pristupiti organizaciji i programu ranijih razrednih aktivnosti. Dobar plan i program preduvjet su za uspjenu realizaciju. Sadraji moraju sadravati odgojni potencijal, odgovarati intelektualnim sposobnostima, moraju biti povezani sa ivotom, i u skladu sa uenikim interesima.

Sat razredne nastave pogodan je za razvoj linosti uenika, za razvoj sposobnosti kao to su empatija, komunikativnost, drueljubivost.

Interesantno bi bilo da na poetku kolske godine razrednik proanalizira sa uenicima to oni oekuju od njihovog zajednikog rada tokom kolske godine. Na kraju kolske godine razrednik podijeli uenicima ono to su oni napisali da oekuju, a nakon toga vre analizu izmeu oekivanog i ostvarenog.

RAD RAZREDNIKA SA POJEDINIM UENICIMA

Da bi nastavnik mogao formirati zdrav kolektiv, potrebno je da i svaki uenik pojedinano bude zdrava linost.

Uzrast uenika, sredina i uvjeti u kojima uenik ivi, nametat e nastavniku (razredniku) specifine probleme. Nije svejedno da li uenik pripada, seoskoj ili gradskoj sredini, da li ivi u sreenim obiteljskim prilikama. Sva nastojanja razrednika da odgojno utie na razredni kolektiv ostat e bezuspjena, ako u njegovom razredu postoje uenici sa problemima. Zato je individualni rad razrednika s pojedinim uenikom znaajna pretpostavka njegovog odgojnog djelovanja na razredni kolektiv. Razrednik primjeuje one uenike koji odskau od uobiajenog, a posebnu panju privlae uenici koji loe ue. Takvi uenici kod razrednika izazivaju negativne stavove koji za rezultat imaju loe ocjene i kaznu. Kada se pojavi takvo neto razrednik treba odreeno vrijeme posmatrati tog uenika i biljeiti ono to je uoio.

SARADNJA RAZREDNIKA SA RODITELJIMA

Zajednii cilj razrednika i roditelja jeste odgoj mladih linosti. kola mora pomoi roditeljima u njihovim odgojnim nastojanjima, a da bi to mogla, mora poznavati obiteljske prilike svojih uenika.

Razrednik u sistemu razredne nastave znatno bolje poznaje svoje uenike i njihove linosti doivljava cjlovitije. Ima vie kontakta sa roditeljima i bolje poznaje obiteljske prilike . U sistemu predmetne nastave svaki nastavnik upoznaje uenike sa aspekta svog nastavnog predmata. Razrednik koji ima nastavu u vie razreda, nedovoljno poznaje svoje uenike.

Zadaci koji se postavljaju pred suradnju roditeljskog doma i kole moemo podijeliti u tri grupe: Pedagoko obrazovanje i podizanje pedagoke kulture roditelja,Usklaivanje odgojnog djelovanja obitelji i kole,Nadoknaivanje odgojnog djelovanja obitelji. Realizacija zadataka koji se odnose na podizanje pedagoke kulture roditelja mora biti prilagoena obrazovnom nivou roditelja, stupanje psihofizikog razvoja uenika. Ostvarivanje svih zadataka odvija se nesistematski. Realizacija se ostvarije putem roditeljskih sastanka. Adekvatno ostvarivanje zadataka na planu pedagokog obrazovanja roditelja treba pomoi razrednika u motivisanju roditelja da se ostvare zadaci usklaivanja odgojnog djelovanja obitelji i kole. Kamen temeljac suradnje izmeu razrednika i roditelja je uzajamno povjerenje, slinost stavova i razumijevanje. Najei oblik saradnje sa roditeljima je individualno razgovor, informativni ili savjetodavni. Informativni razgovor koristi razrednik da obavjesti roditelje o uspjehu. U praksi se naalost takvi razgovori svode na itanje ocjena iz imenika. Savjetodavni razgovor ima za cilj razmatranje odreenog problema i nalaenje adekvtnog odgojnog rjeenja. Razrednik treba imati empatini stav prema roditeljima koji ukljuuju: poznavanje roditelja, istinski interes za roditelja, elja da se roditelju prui pomo.Dva su osnovna objektivna uslova koja utjeu na uspjenost razgovora. To su vrijeme i mjesto razgovora. Vrijeme je potrebno unaprijed odrediti. Razrednik na poetku kolske godine odreuje termin za primanje roditelja. Mjesto treba biti prijatno i stvarati toplu atmosferu.

Osim ovih objetivnih faktora postoje i subjektivni: prije razgovora prikupiti osnovne podatke, prema roditeljima zauzeti empatian stav, ukazati puno povjerenje.

Grupnji oblik suradnje sa roditeljima najee se provodi u obliku roditeljskih sastanaka. Roditeljski sastanci u prvom redu moraju ostvarivati zadatak koji se odnosi na edagoko obrazovanje roditelja i na rjeavanje onih problema koji su zajedniki za razredni kolektiv. Nikako se ne smije pretvoriti u informiranje roditlja o ocjenama uenika.

Pismeni obavjetenje roditelja neki razrednici koriste kada treba informirati roditelje o nepodoptinama njihova djeteta. Rjee se koriste za pohvalu.

SURADNJA SA DIREKTOROM I PEDAGOGOM / PSIHOLOGOM

Direktora moemo nazivati razrednik razrednika. U uspostavljenoj suradnji irektora sa svakim razrednikom osmislit e relizaciju odgojnog plana kole u cjelini, a posebno ostvarivanje zadataka saradnji s roditeljima . saradnja direktora i razrednika raznovrsnim oblicima rada, od kojih bismo izdvojili nastavniko vijee, razredno vijee, roditeljske sastanke i sat razredne zajednice. Posebnu ulogu bi imao direktor pri stvaranju prvog kontakta razrednika sa uenicima i roditeljima na poetku kolovanja. Struna pomo pedagoko psiholoka dolazi do izraaja u rjeavanju individualnih problema uenika i roditelja.

III MARIJA BRATANI, SUSRETI U NASTAVINASTAVNIK

LJUBAV KVALITETA USPJENOG NASTAVNIKA

Najvanije kvalitete uspjenog nastavnika su:

Ljubav i poznavanje nastavnog predmeta koji predaje

Energian, vedar i pozitivan duh

Osjeaj za autoritet

Samovrednovanje i vrednovanje drugih

Razvijene verbalne vjetine

Smisao za humorLJUBAV DENOTATIVNO I KONATIVNO ZNAENJERije ljubav ima razliita denotativna znaenja, ovisno o tome obuhvatamo li tim terminom bioloki, psihiki ili duhovni aspekt ljudske osobnosti. Ljubav vezana za bioloku komponentu ovjeka, oznaava nagon libido. Vezana za psihiku komponentu znai emociju-osjeaj. Na duhovnom planu znai energija.

PRINCIP OEVE I MAJINE LJUBAVI Neki autori razlikuju bezuvjetnu i uvjetnu ljubav. Uvjetna ljubav je sebina. Drugoga volimo uz odreene uvjete. elimo ga ako nam odgovara. Posljedica takve ljubavi je neiskrena komunikacija. Bezuvjetna ljubav je nesebina , volimo druge iskreno, onakve kakvi jesu. Praena je iskrenom komunikacijom.

FROMMA razlikuje oevo i majino naelo ljubavi. Majina ljubav je bezuvjetna, a oeva uvjetna. Majka voli novoroeno dijete zato to je to njeno dijete. Oinska ljubav je uvjetna volim te zato to ispunjava moja oekivanja, to si slian meni. U odgojnom djelovanju treba uskladiti sva naela.

PEDAGOKI AKSIOMOdgojnog ina nema bez ljubavi. Samo ljubav stvara plodno tlo z razvoj plemenitih ljudskih osobina.

Pedagoki aksiom: Ljubav je temelj na kojem poiva odgojna djelatnost. Ljubav izraavamo vie neverbalno nego verbalno, vie djelima nego rijeima. Stoga je usklaenost odgojnog i neverbalnog vrlo znaajna za doivljaj ljubavi.

LJUBAV U ODGOJNO-OBRAZOVNOM PROCESUNastavnik prenosi znanje uenicima znakovima i informacijama. Vodi uenike u usvajanje pojmova, generalizaciju i zakonitosti. Nastavnik upuuje ljubav uenicima izravno. Iz njegovog bia isijava ljubav. Svojim znanjem nastavnik obrazuje uenike. Svojom osobnou on ih odgaja, pri emu je ljubav prema njima i njastavnom predmetu nezamjenjiva.

LJUBAV NASTAVNIKA KAMEN ZAGLAVNILjubav koja ujedinjuje majino i oevo naelo mora oznaiti obitelj i kolu. Ueniku je potrebna ljubav roditelja, ali i nastavnika. Nastavnik iskazuje svoju ljubav i naklonost pema ueniku vie neverbalno, nego verbalno (smjeak, rairene ruke)

Uanik eli da ga nastavnik voli upravo takvog kakav jeste, u tom se oituje majino naelo ljubavi. Oevo naelo ljubavi se oituje u ljubavi koja se ravna prema oekivanjima.

Ljubav je kamen temeljac odgojno obrauzovne djelatnosti, a svoju snago dobiva u osobnosti samog nastavnika ija je ljubav kamen zaglavni.

NASTAVNIK I KVALITET SUSRETABush je nastavu podijelio prema stilu rada na akademski savjetniki i kreativni. Akademski stil u orvi plan stavlja program kolegija, nastavne sadraje i znanje, a zadatak je zadovoljavanje intelektualnih potreba studenata i ostvarivanje uloge nastave. Nastavnik, savjetniki orjentisan tei zadovoljavanju emocionalnih potreba studenata. Savjetodavnim radom poma studentima rjeavati unutranje probleme.

Nastavnik kreativnog stila animira studente, nastoji zadovoljiti i intelektualne i emocionalne potrebe studenata. Ne postoje isti tipovi, ali postoje dominantni stilovi. Svaki stil je dobar, odgovara li osbnosti nastavnika , zato se zalaemo za njegovanje osobnog stila.

Nastavnik se najprije mora osposobiti za kvalitetno informiranje kako bi i dalje razvijao savjetodavnu i animatorsku zadau nastave.

NASTAVNIK KAO INFORMATOR

To su mladi nastvnici koji imaju znanje, ali su bez iskustva. ele to vie informacija prenijeti studentima, ali zbog nedostatka iskustva ne mogu ih povezati sa ivotom. Nastavnikova zadaa nije da prenesegolu informaciju, ve da osposobi studente za njihovu primjenu. To to im je predao, zahtijeva da mu na ispitu vrate u istom obliku.NASTAVNIK KAO SAVJETNIKNastavnik koji u prvi plan stavlja znanje mora biti osposobljen zadovoljiti i emocionalne potrebe studenata, dok nastavnik kojem su te potrebe primarne ne znai da zanemaruje znanje. Takav nastavnik studentima ne predaje samo svoje znanje, ne daje im gole injenice. U predavanju unosi sebe , svoje emocije i iskustva. Teoriju povezuje sa opraksom.

NASTAVNIK KAO ANIMATORNjegova karakteristika je poticanje studenata na akciju. Njegove informacije ne samo to prodiru dublje, ve imaju snano motivirajue djelovanje na ponaanje studenata. Predavanje takvog nastavnika studenti doivljavaju kao motivaciju za dalja prouavanja.

ULOGE U NASTAVI

Ulogu nastavnika moemo posmatrati sa vie stajalita. Najjednostavnija je podjela na ulogu koju nastavnik ima prema nastavnom predmetu, kao strunjak koji obrazuje i na onu koju ima prema ueniku kao onaj oki odgaja.NASTAVNIKOVE ULOGER.Mann uloge dijeli u est kategorija:

uvar profesije;

Model za ivot;

Pomaga;

Formalni autoritet;

Linost;

Strunjak.

UVAR PROFESIJE: planiranje navika za ponaanje u profesiji, uzajamno potovanje izmeu nastavnika i uenika.

MODEL ZA IVOT: nastavnik je uenicima model za ivot, kreativnost, uenikovo sudjelovanje.

POMAGA: uenik je u sreditu pozornosti, nastavnikova fleksibilnost, pripremanje bitnog i saetka.

FORMALNI AUTORITET: sposobnost postavljanja jasnih ciljeva.

LINOST: sudjelovanje u razredu, uzajamni odnosi.

STRUNJAK: organizacija i planiranje.

NASTAVNIKOVA SLIKA O