Opis: 160 stranicaDatum objave: lipanj 2008

I ODREĐENJE PRAVA DRUŠTAVA

1.POJAM PRAVA DRUŠTAVA = je grana prava kojom se uređuju privatnopr. udruž. osoba stvorenih pr.poslom radi postizanja određ. zajednič. cilja

ELEMENTI DRUŠTVA ? / OBILJEŽJA PREMA KOJIMA SE TAKVA DRUŠTVA ODREĐUJU? / KOJA DRUŠTVA MOGU BITI SAMO S 1 ČLANOM? = DD i DOO1.postoje članovi (ugovorne strane) = društva moraju imati čl. Članovi druš. mogu biti fizič. ili pr.osobe. IZNIMKA: čl. zadruge – samo fizič.o.Članstvo nije ograničeno na domaće osobe, tj. hrv.državljane odn. hrv.pr.osobe,dakle pr.osobe koje su registrirane u RH i upisane u odgovarajući registar.IZNIMKA: inozemne o. ne mogu biti čl. druš. za uzajamno osigur.1.ORTAKLUK → 2 ČLANA 2.JTD → 2 ČLANA3.KD → 2 ČLANA4.GIU → 2 ČLANA5.TD → 2 ČLANA6.DD → 1 ČLANA7.DOO → 1 ČLANA8.DRUŠ. ZA UZAJ.OSIGUR. → 250 ČLANOVA – NE MOGU INOZ.O.9.ZADRUGA → 3 – SAMO FIZIČ.O.10.ZADRUŽNI SAVEZ → ČLANSTVO DOSTUPNO SAMO PRAV.O.

( ZADRUGAMA)ŠTO PODRAZUMIJEVA KARAKTERISTIKA DA SU SVA DRUŠTVA PRIVATNOPR. ZAJEDNICA?2.djeluju na privatnopr.osnovi = odnosi među njima u druš. su uređeni pravilima privat.prava. Pr. druš. ne uređuje zajed. jav.pr. (drž., županiju, grad, općinu, crkvu). U hrv.pr. privatnopr. udruženje nije ni udruga, jer pravila Z. o udrugama upućuju na to da je riječ o osobi jav.pr.

ŠTO JE DRUŠTVO? / DA BI MOGLI GOVORITI O DRUŠTVU, MORAJU SE ISPUNITI 3 PRETPOSTAVKE? / RATIO OSNIVANJA DRUŠTVA?1.postoje članovi (ugovorne strane)2.djeluju na privatnopravnoj osnovi, ali tako da je riječ o:

udruženju osoba kao pr.zajednici da ono počiva na pr.poslu = to je u pravilu ug. Okolnost da je osnova udruživ. u druš.

pr.posao znači da ono nastaje voljom svojih osnivača da je usmjereno postizanju određ.zajednič.cilja = druš. su usmjerena na ostvariv. zajed.

svrhe njihovih čl. Usmjerenost na zajed. svrhu osoba koje osnivaju druš. i je razlog za nj. osnivanje.

Svrha osniv. druš. mora biti dopuštena – to je svaka ona koja nije suprotna Ustavu, prisilnim propisima i moralu druš.Zajed. svrha čl.druš. postaje istodobno i svrha druš. – to može biti gospod.svrha ali može biti i neka 2 npr. promicanje zajednič. kultur., športskih, promidžbenih i 2 interesa i ciljeva.Kod nekih druš. svrha udruživ. čl. nije određena propisom pa to može biti bilo koja dopuštena svrha (kod ortakluka).

KOLIKO IMA DRUŠTAVA U HRVATSKOM PRAVU ? = 101.ORTAKLUK2.JTD3.KD4.GIU5.TD6.DD7.DOO8.DRUŠ. ZA UZAJAMNO OSIGUR.9.ZADRUGA10.ZADRUŽNI SAVEZ

MOGU LI SE OSNIVATI ONA DRUŠTVA KOJA NISU PREDVIĐENA ZAKONOM?= Ne, numerus clausus.U hrv. su pravu druš. numerus clausus (lat. zatvoreni broj). Stoga se, pored nabrojanih, ne bi mogao stvoriti neki 2 oblik druš.Svako od navedenih druš. je uređeno Zakonom, to znači da se ne bi moglo osnovati neko druš. koje Z. ne bi bilo propisano.Samo radi zaštite čl. i 3-ih, tipovi druš. uređuju se Zakonom.

NAJVAŽNIJI TIP DRUŠTAVA?DD.

2. PRAVNE ZAJEDNICE KOJE NISU DRUŠTVA (COMMUNIO INCIDENS)= neko pravo zajednički pripada osobama koje nisu međusobno povezane ostvarivanjem određ. zajedničkog cilja. Često nastaju bez volje sudionika (ne pr.poslom), pa se ne temelje na ug. kojim se postavlja određ. zajed. cilj. Npr.

1. suvlasništvo nastalo spajanjem ili miješanjem stvari 2. nasljednička zajednica3. bračna stečevina

Imovina → nije prijeko potrebna da bi se radilo o društvu → postojanje zajedničke imovine još ne znači da je riječ o društvu (npr. suvlasništvo,

nasljednička zajednica)Zajednice = se uređuju posebnim propisima (pa ih se nalazi u stvarnom, obveznom, obiteljskom i nasljednom pravu) → npr. propisi o suvlasništvu, o obvezama s više vjerovnika, o imovin. odnosima brač. drugova, nasljedničkoj zajednici i ti su propisi namijenjeni dotičnoj pr.zajed. ali se supsidijarno primijenjuju i na društva jer je pr. društava dio pr.zajed.Svako društvo je i zajednica, ali zajednica ne mora biti društvo.

DRUŠTVIMA SE NE SMATRAJU:1. pr.osobe javnog prava (RH, županija, općina, grad i Grad Zagreb)2. sindikati, udruge poslodavaca, polit. stranke i vjerske zajednice3. ustanove4. udruge5. Hrv. Narodna banka i 2 pr.osobe s jav.ovlastima osnovane zakonom, nekim 2 aktom drž.

ili tijela l.s. za koje nije propisom određeno da su TD6. HGK, Hrv. Obrtnička komora, područne obrtničke komore i udruženja obrtnika7. suvlasništvo, nasljednička zajednica , bračna stečevina8. zaklade, fondacije i investicijski fondovi jer ih tvori imovina bez članova

9. radni odnosi, obvezni odnosi na temelju ug. o razmjeni robe i usluga za novac ili neku 2 protučinidbu (prodaja, zakup, pružanje usluga) jer se ne radi o or.zajednici niti se teži za ispunjenjem zajednič.cilja, nego je riječ o golom ispunjenju činidbe i protučinidbe (ali bi društvo bilo moguće ako se udruži više osoba na 1 ugovornoj strani s ciljem da isporuče neku robu ili pruže uslugu – npr. konzorcij za izvođenje radova)

PO ČEMU SE DRUŠTVO RAZLIKUJE OD USTANOVA?Njima se određuje kada su posrijedi osobe javnog pr., pravne tvorevine kojima se ne može pripisati svojstvo druš. u smislu u kojemu se taj pojam ovdje rabi, jer su druš. samo one osobe privat.pr. koje za to ispunjavaju već spomenute uvjete.Ustanova nije privatnopr. zajed, već javnopr.

3.EUROPSKO PRAVO DRUŠTAVA Zadaća EU = izjednačavanje pr. unutar Unije, pa ta asocijacija u sklopu toga ima važne zadaće i na području pr. druš.Usprkos tome, ne postoji tzv. Europsko pr.druš. – riječ je o nacion.pr. zemalja čl. čija rješ. Unija želi izjednačiti onoliko koliko može. Riječ je o zaštitnim normama na tom području kako bi se izbjegle zloporabe i zaštitili čl.druš. i 3-će osobe. Takva zadaća ostvaruje se na 3 načina:

1. donošenjem smjernica = Vijeće EU donosi smjernice za izjednačavanje pr. u zemljama članicama kojima se postavljaju za njih obvezni ciljevi, ali im je prepušten izbor načina i sred. kojima će to postići.Tako ostaje očuvan suverenitet nacion.zakonodavca iako je on dužan u roku određ.smjernicom svoje propise prilagoditi onome što je njome određeno.

2. stvaranjem nadnacion. pr.druš. = riječ je o usamljenim propisima, njihova primjena praktički nije moguća bez primjene ostalih propisa nacion.pr.

3. sklapanjem međ.konvenc. = nakon ratifikac. postaju unutraš. pr. koje ima prednost pred ostalim nacion.pr. npr. konvenc. o uzajamnom priznanju druš. i prav.osoba

4. IZVORI PRAVA DRUŠTAVAPOSTOJI LI JEDINSTVENI ZAKON ZA SVA DRUŠ. U RH? / JESU LI SVA DRUŠTVA UREĐENA ZTD-OM? = Ne / KOJIM SE ZAKONOM UVODE TRG.DRUŠ. I KADA? Z. o poduzećima 1989.

TEMELJNI IZVORI PRAVA DRUŠTAVA? /NABROJI ZAKONE KOJI REGULIRAJU DRUŠTVA?

1. ZTD – primjenjuje se od 23.11.1993.2. ZOO3. Z. o zadrugama4. Z. o osiguranju5. Z. o bankama6. Z. o odvjetništvu7. Z. o športu8. Z. o obrtu9. Z. o zdrav.zaštiti10. Z. o jav.bilježništvu11. Z. o porez. savjetništvu

PROVEDBENI PROPISI?1. Z. o računovodstvu2. Z. o reviziji3. Z. o drž. reviziji

4. Z. o jav.bilježništvu5. Z. o sudskom registru6. Pravilnik o načinu upisa u sud.r.7. Zakon o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti uključujući tu klasif.8. Z. o porezu na dobit9. Z. o zaštiti tržišnog natjecanja10. Stečajni zakon11. Ovršni zakon12. Z. o tržištu v.p.13. Z. o investicijskim fondovima14. Z. o preuzimanju dd-a15. Z. o raduPORED PROPISA SVAKO PR. ČINE I :1) običaji – u RH nemaju toliko značenje kao što je to u nekim 2 granama pr. npr. u trg.2) sudska i arbitražna praksa – relativno siromašne jer je pr.druš. pr.grana koja je u našoj

zemlji novost3) pravna književnost - relativno siromašne jer je pr.druš. pr.grana koja je u našoj zemlji

novost

5. ODNOS PRAVA DRUŠTAVA I 2-IH GRANA PRAVAPravo društava = je dio privatnog prava pa to dijelom određuje njegovo mjesto u pr.sustavu, ali se isprepliće s granama privatnog i javnog prava, i posebno s propisima građanskog i trgovačkog prava.

1.PD i Građansko pravo = supsidijarna primjena GPObvezno pravo:

posebno sloboda ugovaranja ( npr. valjanost očitovanja volje) odgovornost za objavu javnih poziva, obavijesti, pobijanje i ništavost ug.

Stvarno pravo: unošenje stvari u društvo, stjecanje stvarnog prava poslovanjem društva nasljeđivanje

2.PD i Trgovačko pravoPrije bili 1 grana, ali temeljna razlika je ta šta je PD statusno (bavi se udruženjima) ,a TP odnosima društva (trgovac) s drugima + pr.poslovima (ugovorno)

3.PD i Privredno pravoPP = uređuje se gospodarski poredak gdje je riječ o javnopravnom uređenju gospodarstva.Npr. propisi o zaštiti tržišnog natjecanja kojima se s javnopr. stajališta da bi se zaštitilo važno društv. dobro (slobodno tržišno natjecanje), može utjecati na ocjenu valjanosti spajanja i pripajanja društava te ostalih oblika koncentracija.Kako PP sadrži uglavnom propise prisilnopravne naravi, njime se zapravo postavljaju ograničenja autonomiji društava.

4.PD i Obiteljsko pravoČinjenica da su fizič. osobe članovi društva ima za posljedicu da i pravila OP mogu biti mjerodavna za prosudbu nekih pitanja iz područja PD.To će biti glede ocjene:

tko ima pr. na udio ili poslovni udio u društvu ako on ulazi u bračnu stečevinu osoba koje su u brač. zajednici,

tko i kako odlučuje o pravima koja spomenute osobe iz toga imaju, kako se ta pitanja procjenjuju kada je riječ o izvanbrač.zajed.

5.PD i Radno pravoRP će dati odgovore na pitanja :

tko je s društvom u rad.odnosu kakav je odnos između člana organa i društva, posebice kada je riječ o članovima organa

društva koji mogu, ali i ne moraju biti u rad.odnosu s društvom primjenjuju li se neke norme rad.prava i na odnos članova organa i društva, iako nije riječ

o rad.odnosu što je s rad.odnosima zaposlenih u slučaju statusnih promjena pripajanja ili spajanja

društava što je s rad.odnosima zaposlenih tada kada nositelj unosi svoje poduzeće u 2 društvo

6.PD i Propisi kojima se uređuje financijsko tržišteNa društva se primjenjuju propisi kojima se uređuje fin.tržište (propisi o v.p., burzama, investicijskim fondovima, preuzimanju dioničkih društava, bankama) koji mogu utjecati na prijenos udjela u društvu ako su oni izraženi v.p.

7.PD i Porezno pravoPP utječe na izbor oblika TD, nj. preoblikovanje i povezivanje društava u koncern ili na 2 način, na to hoće li se i što će se unijeti u društvo kao ulog.Zato PP djeluje kao ograničenje autonomije pri odlučivanju za poduzimanje nekog koraka samo toliko koliko daje razloge za poduzimanje ili protiv poduzimanja neke radnje što je inače uređeno pr. društava.

8.PD i Građansko procesno pravo, posebice insolvencijsko pravoTu valja spomenuti primjere kada se sporna pitanja u društvu rješavaju pred sudom u parnič. ili izvanparnič. post. ili pred arbitražom, posebice kada je riječ o pobijanju odluka skupštine ili izricanju privremenih mjera.U propisima kojima se uređuje pr. društava na brojnim se mjestima izričito propisuje nadlež. suda za rješavanje određ. sporova ili stanja.

9.PD i Međunarodno privatno pravoKod inozemnih i transnacionalnih društava na području PD primjenjuju se pravila mpp-a da bi se odredilo mjerodavno pr. za društvo i odnose društva s nj. članovima.Riječ je o pronalaženju mjerodavnog pr. za ocjenu sposobnosti pr.osobe i pravila mjerodavnih za njezin nastanak, djelovanje i prestanak.Rezultat u pronalaženju mjerodavnog prava ovisit će o tome primjenjuje li se prema pravilima konkretnog mpp-a neke zemlje teorija osnivanja ili teorija sjedišta.

10.PD i Upravno pravoZa obavljanje nekih djelatnosti propisano je da se prije toga mora dobiti suglasnost, odobrenje ili 2 akt drž.organa ili neke institucije pa se društvo koje se osniva radi toga ne može upisati u sud.r.Zabrane se često izriču upravnim propisima, djelovanje Komisije za v.p., Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.Ustavno načelo slobode poduzetništva – ono je brana pretjeranom ulaženju drž. u djelovanje društava, što ona najčešće čini donošenjem upravnih mjera pozivajući se pri tome i na to da time baš štiti interese društava.

11.PD, Kazneno i Kazneno procesno pravoOni će biti mjerodavni za ocjenu može li netko biti imenovan članom uprave i nadzornog odbora dioničkog društva ili društva s ograničenom odgovornošću, ne može se imenovati:

kažnjavana osoba za k.d. povrede obveza vođenja trg. i poslov. knjiga pogodovanja vjerovnika zloporabe u post. prisilne nagodbe i stečaja izdavanja i neovlaštenog pribavljanja posl. tajne i prijevare kvalificirani oblik tog djela s nazivom prijevara u gospod. poslovanju

6. DRUŠTVO S NEDOSTATKOMNjemačka sudska praksa je razvila učenje o tzv. druš. s nedostatkom kojim se nastoji pomiriti druš.stvarnost i pravila obvez.pr.Prema tom učenju ništavost ug. na kojemu se temelji druš. još ne uklanja i društvenopr.odnos.; druš.postoji, ali ima nedostatak.U tome je odlučan 1.korak bio učinjen presudom njemač.najvišeg sudišta u predmetu u kojemu se odlučivalo o manama volje pri sklapanju ug. kojim je bilo osnovano KD.Presudom je bio zauzet stav da postojanje mane volje treba smatrati važnim razlogom za prestanak druš.Ne radi se o tome da je samim poništenjem ug. prestalo i druš., nego da na temelju toga tek treba poduzeti radnje na temelju kojih ono prestaje.Nakon toga o tom se pitanju razvila bogata sudska praksa, prema kojoj druš. postoji u unutraš. smislu i prema 3-ima, dok se nakon zahtj. nekoga od čl.druš. ne utvrdi da postoje mane i ug. ne poništi, ali i tada se, suprotno pravilima obvez.pr., postojanje druš. ne uklanja za prošlo vrijeme (ex tunc), nego samo za buduće (ex nunc).

II PODJELA DRUŠTAVA

1.PREMA PRAVNOJ OSOBNOSTIDRUŠTVA PRAVNE OSOBE DRUŠTVA KOJA NISU PRAVNE OSOBE1.sva trg.društvaJTD, KD, D.D., D.O.O., GIU2.DRUŠTVO ZA UZAJAMNO OSIGURANJE3.ZADRUGA4.ZADRUŽNI SAVEZ

1.ortakluk2.tajno društvo3. i sva preddruštva društava pravnih osoba

Njihovim udruživ. stvara se novi pr.subjekt koji je odvojen od čl.

Njihovim udruživ. ne stvara se novi pr.subjekt, nego je društvo ovisno o članovima i tijesno je za njih vezano, jer ga oni tvore.

Između društva i nj.članova mogu se sklapati pr.poslovi.

Imovina društva je zajednička imovina članova, oni su zajedno nositelji pr. i obveza nastalih djelovanjem društva.

Društvo se upisuje u sud.reg., upisom stječe svojstvo pr.osobe.

Članovi vode društvo i ono je o njima ovisno, pa se stoga za promjenu članstva traži suglasnost članova.

2.PREMA TEMELJNIM OBILJEŽJIMADRUŠTVA OSOBA, KOJA SU A DA NISU TRG. DRUŠTVA ? = ORTAKLUK, TD, ZADRUGA, ZADRUŽNI SAVEZDRUŠTVA OSOBA DRUŠTVA KAPITALA1.ortakluk – nisu pr.osobe2.tajno društvo – nisu pr.osobe3.jtd i nj. preddruštvo4.kd i nj. preddruštvo5.giu i nj.preddruštvo6.zadruga i njezino preddruštvo7.zadružni savez i nj.predruštvo

1. d.d. i nj. preddruštvo2.d.o.o. i nj. preddruštvo3.društvo za uzajamno osiguranje i nj. preddruštvo

Temeljna obilježja: Temeljna obilježja:1. bitna su osob.svojstva članova 1.da su pr.osobe osim preddruštava 2.društvo mora imati najmanje 2 člana 2.imaju temeljni kapital3.za postojanje društva nije bitan kapital 3.da se za osnivanje društva ne traži više osoba4. jača povezanost interesa čl. 4.da članovi društva ne odgovaraju za

nj.obveze, osim u iznimnom slučaju (onaj tko zloupotrebljava okol. da kao član trg.društva ne odgovara za obveze društva ne može se pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze)

5. osobni angažman i doprinos članova 5.da članovi snose ograničeni rizik za poslovanje društva,i to samo s onim što su uložili u društvo

6.postoji osobna neograničena solidarna odgovor.članova vlastitom imovinom za obveze društva

6.da kontrola ulaska i izlaska iz društva nije bitna, a uspostavlja se samo onda ako se to odredi društvenim ug. ili statutom

7.članska se prava ako se drukčije ne ugovori redovito određuju po osobama

7.da nije bitan osobni doprinos rada članova u društvu, jer ono ima org. u kojima ne moraju biti članovi društva

8.u načelu se bez suglasnosti ostalih članova ne može prenijeti udio u društvu na nekog 2

8.ne primjenjuju se na njih odredbe ZOO o ortakluku

9.članovi imaju široku autonomiju uređenja odnosa u društvu 10.u nedostatku zakonodavnih rješ. kojima se uređuje pojedini tip društva primjenjuju se odredbe ZOO kojima se uređuje ortakluk

3.TRGOVAČKA I NETRGOVAČKAJESU LI SVA TRG.DRUŠTVA PRAVNE OSOBE? = DA / KOJIMA SE BAVI PR. DRUŠTAVA A DA NISU TRG. DRUŠTVA ? = NETRGOVAČKA DRUŠTVATRGOVAČKA DRUŠTVA NETRGOVAČKA DRUŠTVA1.jtd – društva osoba2.kd – društva osoba3. giu – društva osoba4. d.d. – društva kapitala5. d.o.o. – društva kapitala

1.tajno društvo2.ortakluk3.društvo za uzajamno osiguranje4.zadruga i 5. zadružni savez

4.UNUTRAŠNJA I VANJSKA DRUŠTVAUNUTRAŠNJA DRUŠTVA VANJSKA DRUŠTVA= su društva koja djeluju samo između članova i ne ulaze u odnose prema 3-ima ( npr.tajno društvo) pa ih stoga ne može zastupati nitko od članova ni bilo koja 2 osoba.

= su društva koja ulaze s 3-im osobama u pr.odnose, tj. sudjeluju u pr.prometu.( npr.sva društva pr.osobe, ortakluk)

Riječ je o odnosu među članovima društva. Svako je vanjsko društvo po naravi stvari i unutarnje, jer budući da je riječ o udruženju osoba, ne može biti samo vanjsko. Djeluje kao unut.društvo između članova, a kao vanjsko nastupajući prema 3-ima.

U odnose prema 3-im osobama ulaze članovi društva samo u svoje ime i pri tome ne mogu djelovati za društvo Ona nikada nisu u obliku pr.osobe

5.PREMA CILJUDRUŠTVA KOJA SU POGODNA ZA OSTVARENJE SVAKOG DOPUŠTENOG CILJA I OBAVLJ, DJELAT. KOJIMA SE TO POSTIŽE

DRUŠTVA ZA KOJU SU PROPISIMA GLEDE TOGA POSTAVLJENA OGRANIČENJA

U pravilu su društva podobna za ostvarenje svakog dopuštenog cilja

Samo za neke tipove društva propisana su ogranič. (npr.giu, društvo za uzajamno osiguranje, zadruga)Samo se iznimno postavljaju ogranič. tako da se propisuje koji je tip društva pogodan za obavljanje određ. djelatnosti

KOJA SU 2 NAČINA SUDJELOVANJA DRŽAVE U NASTANKU DRUŠTVA PRAVNE OSOBE?

1. NORMATIVNI SUSTAV = mi smo usvojili norm.sustav osnivanja tako da se koncesijski sustav primjenjuje samo iznimno, ako je to za neki slučaj posebno propisano.Za norm.s. → karakteristično je da sud prilikom upisa društva u sud.r. samo ispituje jesu li ispunjene sve pretp. koje se traže za osnivanje pr.osobe. → utvrdi li da jesu mora obaviti upis u sud.r. Za to se ne traže suglasnost ni odobrenje vlasti ni nekoga 2 tko obavlja jav.ovlaštenja.Sud ne može prosuđivati je li nešto gospodarski ili s neke 2 str. opravdano, tj. ne može postupati po nač. oportuniteta, nego isključivo po načelu legaliteta.Registarski sud ispituje jesu li obavljene sve radnje koje su potrebne za osnivanje, uključujući i uplate uloga, ako se i koliko traže zakonom i pr.poslom koji je osnova upisa.Upisom u sud.r. sprječava se nesigurnost u pr.prometu do koje bi došlo kada bi u njemu sudjelovala osoba glede koje bi postojala sumnja u njezinu pr.osobnost.

2. SUSTAV KONCESIJE = temelji se na činj. da je za osnivanje pr.osobe potrebno odobrenje ili suglasnost drž.org. ili neke pr.osobe koja ima jav.ovlasti, a dominirao je pri osnivanju pr.osoba još u 19.st. kada ga je zamijenio normativ.sustav. Danas se još primjenjuje samo u strogo propisanim slučajevima.

ZTD sadrži odredbu prema kojoj se kada je za pojedine djel. zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili 2 akta drž.org. ili neke institucije, djelat. upisuje u sud.r. samo na temelju prethodne suglasnosti ili dozvole tog org. ili institucije.Odobrenje odn. suglasnost redovito se vežu za ono čime se ona bavi, a samo posredno i za tip osobe ako neke djel. mogu obavljati samo propisom određ. tipovi društava.Npr.:

za osnivanje banke je potrebno odobrenje za rad koje daje HNB za osnivanje društva za osiguranje potrebno je odobrenje Direkcije za nadzor

društava za osiguranje Glede jtd i kd koje obavljaju zaštitarsku djel. – polic. uprava daje odobrenje za

početak rada takvog trg.dr.

III TRGOVAČKA DRUŠTVA

1.TRGOVAC= je ako ovim Z. nije drugačije određeno fizič. ili prav.o. koja samostalno trajno obavlja gospodar.djelat. radi ostvarivanja dobiti

proizvodnjom prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu

OSOBE KOJE SE BAVE SLOBODNIM ZANIMANJIMA uređenim poseb.propisima smatraju se trgovcima u smislu ovoga Z. samo ako je to u tim propisima određeno.INDIVIDUALNI POLJODJELCI nisu trgovci u smislu ovoga Zakona.

KUMULATIVNE PRETPOSTAVKE PO ZTD-U? /UVJETI ZA POSTOJANJE TRGOVCA:1. trg. može biti fizič. ili prav.o.2. da samostalno i trajno obavlja gospod.djel.3. da to čini radi stjecanja dobiti4. da to čini proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu

RAZLIKA TRGOVAC – PODUZETNIK?PODUZETNIK = može biti bilo koja osoba koja se smatra trgovcem (trg.druš. ili trg. pojedinac). Poduzetnik nastupa u pr. prometu i isključivi je nositrelj svih pr. i obveza.

DA LI SU ODVJETNICI TRGOVCI?Odvjetnici nisu trgovci jer to ne uređuje Z. o odvjetništvu. Odvjetnici su poduzetnici i udružuju se u JTD.

DA LI JE PREDDRUŠTVO TRGOVAC?Preddruštvo, iako još nije pravna osoba = trgovac.

2.TRGOVAČKO DRUŠTVO= je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj određeni ovim Zakonom.

PREDMET DJELATNOSTI TRG.DRUŠTVA?Trg.druš. može se osnovati za obavljanje gospod. ili bilo koje 2 djelat.Trg.d. je trgovac, neovisno o tome obavlja li gospod. ili neku 2 djel.

4. PRAVNA OSOBNOST TRGOVAČKOG DRUŠTVAKAKO TRG.DRUŠTVO STJEČE SVOJSTVO PRAVNE OSOBE, A KAKO GA GUBI?Trg. druš. svojstvo pr.o. stječe upisom u SR, agubi ga brisanjem iz r.Upis trg.druš. u SR je konstitutivne prirode.Stjecanjem pr.osobnosti trg.druš.dobiva status prav.subjekta – to je bitno jer je pr.subjektivitet trg.druš. odvojen od subjektiviteta osoba koje su čl. tog druš.; pr. i fizič.o.

Kao pravni subjekt, trg.druš. ima pr. i posl. spos:1) PRAVNA SPOS. = znači da ono može biti nositelj pr. i obveza2)POSLOVNA SPOS. = prijeko potrebna pretp. da trg.druš. ta pr. i obveze može stjecati svojim djelovanjem odn. očitovanjem volje.Pr. i posl.spos. omogućavaju trg. druš. da:1) može u pr.prometu stjecati pr. i preuzimati obveze2) može biti vlasnikom pokretnih i nepokretnih stvari3) može tužiti i biti tuženo pred drž. i izbranim sudom i sudjelovati u 2 postupcima13. ODGOVORNOST TRG. DRUŠ. I NJ. ČL. ZA OBVEZE DRUŠTVATRG.DRUŠ. ODGOVARA ZA SVOJE OBVEZE – cijelom svojom imovinom. Od navedenoga

pravila o odgovor. trg.druš. za obveze nema iznimke.Trg.druš. ne odgovara za svoje obveze TK. Odgovor. je druš. šira i obuhvaća svu imovinu druš., a

nesamo onu koja je nastala ulozima kojima je TK stvoren.

KAKO ZA OBVEZE TRG.DRUŠ. ODGOVARAJU NJ. ČLANOVI?1. ČL. JTD – osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom2. KD - KOMPLEMENTARI odgovaraju za obveze druš. osobno, solidarno i

neograničeno cijelom svojom imovinom

KOMANDITOR – ne odgovara za obveze druš. ako je u cjelini uplatio ulog na koji se obvezao društ.ug. – ako ne uplati – odgovara vjerov.druš. neposredno i solidarno s ostalim čl. druš. do visine ugovorenoga uloga umanjenoga za uplaćeni dio. KADA KOMANDITOR IPAK ODGOVARA ZA OBVEZE DRUŠ. MADA JE ISPLATIO ULOG U CIJELOSTI - ako se komand. isplati nj.ulog, to prema vjerov. druš. djeluje kao da ulog nije uplaćen – isto vrijedi i kada koman. sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je nj. uplaćeni udio u kapit. druš. zbog gubitka smanjen.

Koman. nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih GFI primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti druš.U odnosu prema vjerov. druš. u kojemu ni 1 od komplem. nije fizič.o., smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao društ.ug., ako društvo u komplementaru drži udjele – to ne vrijedi u slučaju ako je komplem. JTD ili KD u kojima je čl. koji osobno odgovara za obveze druš. fizič.o

3. DIONIČARI DD, ČL.DOO I KOMANDITORI U KD – ne odgovaraju za obveze druš. izuzev kada je to određeno ovim Z.IZNIMKA:onaj tko zloporablja okol. da kao čl.trg.druš. ne odgovara za obveze druš. ne može se pozivati na to da po Z. za te obveze ne odgovara.Riječ je o slučaju kada dolazi do probijanja pr.osob. odn. zida pr.subjektiviteta trg.druš.Smatra se da je ispunjena pretp. za odgovor.čl.druš.ako:1)koristi druš. za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen2)koristi druš. da bi oštetio vjerov.3)ako protivno Z. upravlja imovinom druš. kao da je to nj. imovina4)ako u svoju korist ili u korist neke 2 osobe umanji imovinu druš., iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze

Različ. su moguć. zloporabe okol. da čl.druš.kapit. ne odgovaraju za obveze druš.:1.jedini čl. DOO svojim djelov. stvara privid pr.identiteta između sebe i druš.2.privid pr.identiteta nastaje ako dolazi do miješanja odn. nema dovoljno očitog razgraničenja između imovine druš. i druš.kapit.3.pitanje odgovor. čl.druš. za obveze druš.kapit. može se postaviti i kada druš. nema samo

1 čl.

PROBOJ PR.OSOBNOSTI ODN. ZIDA PR. SUBJEKTIVITETA KOD DRUŠTVA KAPITALA / NAVEDI SLUČAJEVE KADA DO TOGA DOLAZI?DIONIČARI DD, ČL.DOO I KOMANDITORI U KD – ne odgovaraju za obveze druš. izuzev kada je to određeno ovim Z.IZNIMKA:onaj tko zloporablja okol. da kao čl.trg.druš. ne odgovara za obveze druš. ne može se pozivati na to da po Z. za te obveze ne odgovara.Riječ je o slučaju kada dolazi do probijanja pr.osob. odn. zida pr.subjektiviteta trg.druš.Smatra se da je ispunjena pretp. za odgovor.čl.druš.ako:1)koristi druš. za to da bi postigao cilj koji mu je inače zabranjen2)koristi druš. da bi oštetio vjerov.3)ako protivno Z. upravlja imovinom druš. kao da je to nj. imovina4)ako u svoju korist ili u korist neke 2 osobe umanji imovinu druš., iako je znao ili morao znati da ono neće moći podmiriti svoje obveze

Različ. su moguć. zloporabe okol. da čl.druš.kapit. ne odgovaraju za obveze druš.:1.jedini čl. DOO svojim djelov. stvara privid pr.identiteta između sebe i druš.2.privid pr.identiteta nastaje ako dolazi do miješanja odn. nema dovoljno očitog razgraničenja između imovine druš. i druš.kapit.3.pitanje odgovor. čl.druš. za obveze druš.kapit. može se postaviti i kada druš. nema samo 1 čl.

3. TRGOVAC POJEDINAC

= je fizič.o. koja samostalno obavlja gospod.djelat. u skladu s propisima o obrtu, i upisana je u SR kao trg.pojedinac.

KAKO SE STJEČE SVOJSTVO TRG.POJEDINCA?Svojstvo trg.pojedinca stječe se upisom u SR, koji može biti:1.FAKULTATIVNI UPIS = fizič.o. koja posluje u skladu s propisima o obrtu može tražiti da se upiše u SR kao trg.pojedinac ako njen godiš.prihod prelazi svotu od 2.000.000kn, a 2.OBVEZAN UPIS = dužna je zatražiti taj upis ako joj godiš.prihod prelazi svotu od 15.000.000kn – mora podnijeti prijavu za upis u SR u roku od 60 dana nakon podnošenja financ. agenciji GFI u kojima je iskazan godiš.prihod

ŠTA MORA SADRŽAVATI PRIJAVA ZA UPIS U SR?1. tvrtku2. sjedište3. predmet poslov. trg.pojed.4. podatak o godišnjem prihodu5. naziv registra i6. broj pod kojim je fizič.o. koja ima nakanu poslovati kao trg.pojed. u njemu upisana kao

obrtnik; a prijavi se prilažu i :7. izvod iz registra8. GFI podneseno agenciji kojim se dokazuje da je ostvaren godiš.prihod

KOJI SE PODACI UPISUJU U REGISTAR?1. tvrtka2. sjedište3. predmet poslov. trg.pojed.

TKO JE FIZIČKA OSOBA PRIJE UPISA U SR?Obrtnik.

KAKO PRESTAJE SVOJSTVO TRG.POJEDINCA?Svojstvo trg.pojedinca prestaje brisanjem iz SR do kojega može doći:1.NA TEMELJU PRIJAVE – ako po ovome Z. više ne postoji obveza da u SR bude upisan kao trg.pojedinac, on može prijavom koju podnese registar.sudu tražiti da ga se briše iz toga r. Trg. pojedinac mora prijavi priložiti posljednje GFI koje je podnio agenciji2.PO SLUŽ.DUŽ. = reg.sud će po služ.duž. brisati iz SR trg.pojedinca za kojeg dobije GFI iz kojega proizlazi da više ne ispunjava uvjete za upis u SR.

DA LI SE NA TRG.POJED. PRIMJENJUJE ZTD?Da, na trg.pojed. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe 1.dijela ovoga Zakona.

OBRTNIK I TRG.POJED.?OBRTNIK = svaka fizič.o. koja samostalno i trajno obavlja dopuštenu gospod. djelat. sa svrhom postizanja dobiti, koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

KAKO ODGOVARA OBRTNIK , A KAKO TRG.POJEDINAC?OBRTNIK = za obveze nastale u obavljanju obrta odgovara samo unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrtaTRG.POJEDINAC = odgovara za svoje obveze uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u SR kao trg.pojed. osobno, cijelom svojom imovinom.

PO ČEMU JE BITNO DA JE TRG.POJED.? Po pitanju odgovornosti, trg. pojedinac odgovara osobno, dok društvo (trgovac) ne odgovara osobno.

5. PPREDDRUŠTVO = je druš. koje postoji od sklapanja pr.posla na kojemu se temelji druš. do nj. upisa u SR

ULOGA PREDDRUŠTVA?Obavljanje svega što je potrebno da bi se upisom osnovalo društvo pr.osoba.

KAD PRESTAJE PREDDRUŠTVO?Časom upisa druš. u SR prestaje preddruštvo – ono se ne upisuje u SR

KAKO NASTAJE PREDDRUŠTVO?1. sklapanjem društ.ug. odn. 2. usvajanjem statuta3. preuzimanjem svih d. od strane osnivača trg.druš. Na odnos između osnivača druš. prije nj. upisa u SR primjenjuju se odredbe društ.ug. odn. statuta

KAKO NASTAJE PREDDRUŠTVO KOD 2 DRUŠTAVA? / ŠTO JE POTREBNO DA BI NASTALO PREDDRUŠTVO DD-A? / PREDDRUŠTVO DOO-A?

1. PREDDRUŠTVO JTD I KD - nastaje sklapanjem ug. o osnivanju društva, za što se ne propisuje poseban oblik iako će se zbog upisa društva u sud.r. to morati učiniti u pisanom obliku.

2. PREDDRUŠTVO GIU - nastaje sklapanjem ug. o osnivanju giu u obliku javnobilježničke isprave

3. PREDDRUŠTVO DD - koje se osniva simultano mjerodavan je trenutak kada osnivači kod jav.bilj. preuzmu sve dionice društva, izjave da osnivaju d.d. te usvoje i potpišu statut., a ako je riječ o sukcesivnom osnivanju, kada kod jav.bilj. usvoje statut i preuzmu dio dionica

4. PREDDRUŠTVO DOO - nastaje sklapanjem društv.ug. u obliku javnobilježničke isprave5. PREDDRUŠTVO DRUŠ. ZA UZAJAMNO OSIGUR. - nastaje sklapanjem ug. o

osnivanju društva i usvajanjem statuta.6. PREDDRUŠTVO ZADRUGE - sklapanjem ug. o osnivanju zadruge u obliku

javnobilježničke isprave7. PREDDRUŠTVO ZADRUŽ.SAVEZA - nastaje sklapanjem ug. o osnivanju saveza, za

što se ne propisuje poseban oblik iako je jasno da on mora biti sklopljen u pisanom obliku

IMA LI PREDDRUŠTVO PRAVNU OSOBNOST?Preddruš. nema pr.osob., a trg.druš. ju ima.Organizac. oblik trg.druš. ustanovljen preddruš., dakle 1)sklapanjem društ.ug.2)usvajanjem statuta i3)preuzimanjem svih dionicanastavlja se u trg.druš. – pravnoj osobi, koja nastaje upisom u SR.Prava i obveze preuzete djelovanjem preddruš. u ime trg.druš., prije upisa u SR smatraju se pr. i obvezama tog trg.druš.

DA LI PREDDRUŠTVO MOŽE PRAVNO DJELOVATI?Ne.Budući da preddruštvo nema pr.osob., ono ne može biti nositelj pr. i obveza. Zato preddr. u ime i za račun trg.druš. stječe pr. i preuzima obveze koje na trg.druš. prelaze u trenutku nj. upisa u SR.Sve dok trg.druš. upisom u SR ne stekne pr.osobnost, osnivači su povezani samo na obveznopr.osnovi tj. na ugovornoj osnovi. U času upisa u SR obveznopr. odnos između osnivača druš. prerasta u statusnopravni.

ČIJA SU PRAVA STEČENA U IME TRG. DRUŠTVA PRIJE NJEGOVA UPISA U SR?Pr. stečena u ime trg.druš. prije nj. upisa u SR zajednička su nepodijeljena imovina osnivača.

TKO ODGOVARA ZA OBVEZE?Za obveze koje se preuzmu u ime trg.druš. prije nj. upisa u SR odgovaraju:

1. onaj tko ih je preuzeo u ime društva i2. osnivači3. preuzme li ih više osoba – one odgovaraju solidarno i neograničeno cijelom svojom

imovinom

TKO VODI POSLOVE PREDDRUŠTVA KOD 2 DRUŠTAVA?1. poslove predd. nastalog sklapanjem društ. ug. o osniv. JTD – vode čl. JTD2. KD – komplementari3. GIU – nj. uprava odn. njezini čl.4. DD – uprava odn. čl. uprave5. DOO – uprava odn. čl.

KADA SE OSOBE ODGOVORNE ZA OBVEZE PREDD. OSLOBAĐAJU ODGOVORNOSTI?Osobe odgovorne za obveze predd. oslobađaju se odgovor. za njih upisom trg.druš. u SR

PREUZMU LI SE UG. SKLOPLJENIM S VJEROVNIKOM ZA TRG.DRUŠ. OBVEZE TAKO DA ONO NAKON UPISA U SR STUPI NA MJESTO DUŽNIKA, DA LI JE ZA TAKVO PREUZIM.OBVEZE POTREBNA SUGLAS. VJEROVNIKA?Preuzmu li se ug. sklopljenim s vjerovnikom za trg.druš. obveze tako da ono nakon upisa u SR stupi na mjesto dužnika, za takvo preuzim. obveze nije potrebna suglasnost vjerovnika ako:

1. se obveza preuzima u roku od 3.mjeseca od upisa u SR i2. ako druš. ili dužnik u tome roku to priopće vjerovniku

DA LI SE PRIJE UPISA TRG.DRUŠ. U SR, U NJ. IME I ZA NJ. RAČUN MOGU SKLAPATI UG. I PODUZIMATI PR.RADNJE?Prije upisa trg.druš. u SR, u nj. ime i za nj. račun mogu se sklapati ug. i poduzimati pr.radnje.Moguće je da imovina druš. u času nj. upisa u SR kada ono stekne pr.osob. i preuzima pr. i obveze koje su prethodno bile preuzete u nj. ime i za nj. račun bude manja od iznosa određ. druš. ug. ili izjavom o osniv. druš. odn. statutom druš. – osnivači druš. dužni su u korist druš. uplatiti iznos koji nedostaje.

RAZLOZI ZA PRESTANAK PREDDRUŠTVA?1. upis druš. pr. osobe u SR2. odluka čl. o odustajanju od osnivanja druš. pr.osobe i 3. pravomoć. odluka suda kojom se odbija upis druš. pr. osobe u SR

6. PODRUŽNICA = dio druš. koju mogu radi obavljanja djelat. izvan svoga sjedišta osnovati trg.pojedinac i trg.druš. Osniva se da bi mogla obavljati djelat. izvan sjedišta.

DA LI PODRUŽ. IMA POSEB. PR.OSOBNOST?Podruž. nema poseb.pr. osobnost. Poslovanjem podruž. pr. i obveze stječe trg.druš.

KAKO SE OSNIVA PODRUŽNICA?1. odlukom trg.pojedinca ili2. nadlež. org. trg. druš. u skladu sa izjavom o osniv. druš., društ. ug. odn. statutom

Odluku o osniv. podruž. mora ovjeriti jav.biljež.

ŠTA ODLUKA O OSNIV. PODRUŽ. MORA SADRŽAVATI?1. tvrtka i sjedište njezina osnivača te tvrtka i sjedište podružnice2. predmet poslov. osnivača i djelat. koje će se obavljati u podruž.3. ako je osnivač podruž. druš. kapitala

visina tk druš. i iznosa uloga koji su uplaćeni

ako je osnivač druš.osoba imena čl.druš. koji za obveze druš. odgovaraju osobno ili ime trg.pojedinca

4. ime odn. imena i prebival. osoba u podruž. ovlaštenih da u poslov. podruž. zastupaju osnivača

UPIS PODRUŽNICE U SR?Podruž. se upisuje u sudske registre

suda nadlež. po mjestu sjedišta osnivača i suda nadlež. po mjestu sjedišta podruž.

TKO PODNOSI PRIJAVU ZA UPIS PODRUŽ. U SR?Prijavu za upis podruž. u SR osnivač podnosi sudu nadlež. po mjestu sjedišta osnivača – tom sudu podnosi se i prijava za upis promjene upisa u SR.Prijavi se prilaže odluka o osniv. podruž.

ŠTA SE MORA NAVESTI U PRIJAVI ZA UPIS PODRUŽ. U SR?1. tvrtka i sjedište osnivača te tvrtka , sjedište i djelat. podruž.2. ime odn. imena, a kod podruž. koju osniva inoz.osoba državlj. i prebival. osoba u podruž.

određenih odlukom o osniv. podruž. da zastupaju osnivača

KAKO PRESTAJE PODRUŽNICA?1. ako odluku o tome donese njezin osnivač i

2. ako osnivač prestane postojati odn. izgubi svojstvo trg.pojed.

DA LI PODRUŽ. MOŽE IMATI SVOJU POSEBNU TVRTKU?Podruž. može imati svoju poseb.tvrtku, ali ona mora sadržavati:

1. tvrtku ili skraćenu tvrtku trg.druš.2. naznaku djelat. podruž. te3. riječi iz kojih se vidi da se radi o podruž.

KADA PODRUŽ. POSLUJE POD SVOJOM TVRTKOM ŠTA MORA NAVESTI?1. svoje sjedište i 2. sjedište osnivača

ČIME SE UTVRĐUJE DJELATNOST PODRUŽNICE?Djelat. podruž. trg.druš. , koja mora biti obuhvaćena nj. predmetom poslovanja, utvrđuje se u:

1. izjavi o osniv.druš. ili u 2. druš.ug. odn.3. statutu druš. ili4. odlukom koja se donosi na temelju tih akata i upisuje se u SR

ŠTA JE SJEDIŠTE PODRUŽNICE?SJEDIŠTE PODRUŽNICE = je mjesto određeno odlukom njezina osnivača

MOGU LI STRANCI U RH OSNIVATI PODRUŽNICE? DA

7. INOZEMNA TRG. DRUŠTVA I INOZEMNI TRG. POJEDINACINOZ. TRG. DRUŠ . = je druš. koje je valjano osnovano po pr. zemlje u kojoj ima registrirano sjedište izvan RH.INOZEMNI TRG.POJEDINAC = je fizič.o. kojoj se to svojstvo priznaje izvan RH u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište i gdje vodi poduzeće što posluje u RH.INOZEMNE OSOBE = (inoz.trg.druš. i inoz.trg.pojed.) pod uvjetima propisanima Z., izjednačene su u poslovanju na području RH sa domaćim osobama.

ŠTA PREMA ZAKONU INOZ.OSOBE U RH MOGU OSNOVATI?1. predstavništvo2. trg.druš.3. podružnicu

PODRUŽNICA INOZEMNE OSOBE?Inoz.trg.druš. i inoz.trg. pojedinci ne mogu u RH obavljati djelat., dok tamo ne osnuju podruž.Podruž. inoz.osobe mora poslovati prema hrv.propisima, pa je i porez.obveznik u RH.Na osniv. i upis podruž. primjenjuju se propisi po kojima podruž. osnivaju domaća društva.Osnivač podnosi registar.sudu na čijem području treba da bude sjedište podruž. prijavu za njezin upis u SR.Prijavi se prilažu u izvorniku i u ovjerovljenome prijevodu na hrv.jezik:1.izvod iz registra u kojemu je upisan osnivač iz kojega se vidi nj. pr. oblik i vrijeme kada je upisan u taj r. ili ako je osnovan u zemlji gdje se ne upisuje u takav r. – valjane isprave o osniv. javno ovjerene po propisima zemlje u kojoj osnivač ima registr. sjedište iz kojih su vidljivi nj. pr. oblik i vrijeme osniv.2.odluka osnivača o osniv. podruž.3.prijepis izjave o osniv., društ. ug ili statuta osnivača, javno ovjereni4.javno ovjereno skraćeno posljednje GFI osnivača

KAD ĆE REGISTARSKI SUD ODBITI UPIS PODRUŽNICE U SR?Ako osnivač ne dokaže:1.da je valjano osnovana i da postoji u zemlji u kojoj ima registrir. sjedište te da tamo redovito posluje2.da je za obavlj. poslova u RH odredila osobe ovlašt. za zastup. koje u RH imaju prebiv. te

3.da je osobama iz RH u zemlji u kojoj ta inoz.o.ima sjedište omogućeno osnivati podruž. pod uvjetima pod kojima je to u RH i njoj omogućeno (zahtjev za uzajamnošću)

KAD SE SMATRA DA JE ZAHTJEV ZA UZAJAMNOŠĆU ISPUNJEN?Smatra se da je zahtj. za uzaj. ispunjen ako sud inoz.o. osnivača podruž. ne pozove da podnese dokaz o tome. U slučaju sumnje postoji li uzajam. – nju na zahtj. registar. suda potvrđuje Min. pravosuđaAko se uzajamnost i ne može dokazati – podruž. se ipak može upisati u SR na temelju odobrenja Min. gospodarstvaUzajam. nije potrebno dokazivati – ako osnivač podruž. ima sjedište u zemlji članici svjetske trgovinske organizac.

KAKO PRESTAJE PODRUŽ. INOZ. OSOBE?1.ako odluku o tome donese njen osnivač2.ako osnivač prestane postojati odn. izgubi svojstvo trg.pojed.

KAD MINISTAR. GOSPOD. MOŽE DONIJETI RJEŠ. O UKIDANJU PODRUŽ. INOZ.O.?1. ako podruž. protuzakonitim postupanjem ugrozi opće dobro, a nadlež.org. osnivača ne

opozove osobe koje su to učinile2. ako osnivač prestane postojati u zemlji u kojoj ima sjedište ili po propisima te zemlje

izgubi posl.spos. ili pr. raspolaganja imovinom ili se nad njime otvori steč.post.3. ako više nema osoba koje u podruž. zastupaju osnivača, a on ne imenuje nove u roku od

3.mj. nakon što ga pozove registar.sud4. ako drž. kojoj pripada osnivač više ne poštuje uzajamnost

8. INOZEMNA ULAGANJAINOZEMNI ULAGAČ = svaka pr. osoba čije je registrirano sjedište izvan RH i svaka fizič.o. koja je strani državljanin, izbjeglica ili apatrid, ako stječe udio ili d. u druš. ili u njega ulaže na ugovornoj osnovi.Inoz.ulag. smatra se i državljanin RH koji ima trajno boravište izvan RH.Izbjeglice i apatridi, ako imaju preb.u RH, imaju položaj kao i državljani RH.

POLOŽAJ INOZ. ULAGAČA?1. inoz.ulagač, pod uvjetom uzajam. koja se pretpostavlja, osniva ili sudjeluje u osniv.

trg.druš. u RH, u njima stječe pr. i preuzima obveze pod istim uvjetima i ima isti položaj kao i domaća osoba

2. uvjet uzajam. ne primjenjuje se na inoz.ulagača koji ima sjedište odn. trajno boravište u zemlji članici svjetske trgov. organizac. ili je njezin državljanin

3. inoz. druš. kapitala može biti članom koji za obveze druš. osobno odgovara u druš. osoba s registriranim sjedištem u RH samo onda ako je uz nj. u druš. barem još 1 čl. domaće druš. kapit. ili domaća fizič.o. koja osobno odgovara za te obveze.

KAD MOŽE U RH OBAVLJATI DJELATNOST?Ako osnuje podružnicu

ŠTO MORA UČINITI DA BI OSNOVAO PODRUŽNICU? mora imati 1 svoj dio u RH mora djelovati po propisima koji vrijede u RH i biti upisan u SR

9. PREDSTAVNIŠTVOInoz.o. koje obavljaju gospod.djelat. (inoz.trg.dr. i inoz. trg. pojedinci) mogu u RH osnovati i predstavništvo. Osnivači predstav. inoz.o. ne stječu pr. na obavlj. gospod. djel. u RH jer je preduvjet za to osniv. podruž.

PREDSTAVNIŠTVO = je niži organizac. oblik od podruž., a osniva se radi obavljanja:1. prethodnih i 2. pripremnih radnji u svezi s obavlj. gospod.djelat. npr. radi istraživ. tržišta, obavljanja

promidžbenih i informativnih poslova te predstavljanja

KOJA JE BITNA PRETP. DA BI SE OSNOVALO PREDST. U RH?Bitna pretp. da bi se osnovalo predst. u RH jest postojanje uzajamnosti – što znači da hrv.osobama treba biti omogućeno da pod istim uvjetima osnivaju predst. u zemlji iz koje dolazi osoba koja želi osnovati predst. u Hrv.Uvjet uzajam. ne primjenjuje se – kada je riječ o osnivačima inoz.o. koje imaju sjedište odn. trajno boravište u zemlji članici svjetske trgovinske organizac.

GDJE SE UPISUJE PREDSTAVNIŠTVO?Predst. se upisuje u registar predst. stranih osoba koje vodi Min. gospodar.Pobliži uvjeti i post. osniv. predst. uređeni su uredbom o uvjetima za osniv. i rad predst. stranih osoba u RH.

DA LI JE PREDST. PRAVNA OSOBA?Predst. kao ni podruž. nije pr.osoba, nego dio trg.druš. koje ju je osnovalo.Nema pr.osob. te su pr. i obveze predst. pr. i obveze njezina osnivača.

10. IMOVINAIMOVINA U GOSPOD. SMISLU = je skup dobara koja pripadaju određ. pr. subjektuIMOVINA U PRAVNOM SMISLU = se određuje kao skup subjekt. imovin.pr. toga pr.subjekta. Imovina se može smanjiti ili povećati jer u nju mogu ulaziti nova pr. ili iz nje izlaziti ona koja se u njoj nalaze.

ŠTO ČINI IMOVINU?Imovinu čini ukupnost pr. koja pripadaju nekoj osobi.

IMOVINSKA MASA?Imovinsku masu čine:

1. stvari2. prava i3. novac4. imovinsku masu čine predmeti na koje se odnose imovin.pr. koja ulaze u imovinu nekog

pr.subjekta – povećavanjem odn. smanjenjem imovine istodobno se povećava odn. smanjuje imovin.masa.

DA LI SE OBVEZE DRUŠTVA NALAZE U IMOVINI?Ne.

Obveze ne čine imovinu nego su njezini tereti. Govori se o aktivi i pasivi imovin.mase jer imovinu čine uvijek samo pr.Pokaže li se da su obveze osobe veće od njezinih pr., riječ je o prezaduženosti koja može dovesti do stečaja.

KAKO IMOVINA TRG. DRUŠTVA IZVORNO NASTAJE?Imovina trg.druš. izvorno nastaje time što nj. čl. odn. dionič. ulažu neka svoja imovin.pr. u druš. (npr.novac), a u zamjenu za taj svoj ulog stječu u društvu članska prava. Time ono što su čl. uložili u druš. prestaje biti dijelom njihove imovine, a postaje imovinom društva.Mijenja se sadržaj nj. imovine u kojoj se više ne nalazi ono što su uložili u druš., nego je ona u tome dijelu predstavljena udjelom u trg.druš.Udjel nekog čl. u trg.druš. = čini skup nj. članskih pr. u tome druš., ali i članskih obveza prema društvu

DA LI SE PRODAJOM STVARI SMANJUJE IMOVINA?Ne.Prodajom stvari iz imovin.mase druš. imovina druš. se prestruktuira. Iz nje izlaze pr. koja druš. ima na stvarima što ih prodaje, a u nju ulazi novac koji je za to dobiven.

VLASNIŠTVO?VLASNIŠTVO = stvarno pr. nad određ. stvari odn. kao skup maksimalnih ovlašt. neke osobe u pogledu određ. stvari.Član trg.druš. odn. nj. dioničare ne treba smatrati niti zvati vlasnicima druš.Vlasniš. ne postoji nad pravima, ona se mogu samo imati. IZNIMKA: jedino pr. industr. i intelektualnog vlasniš.Predmet pr. vlasniš. mogu biti samo pokretnine i nekretnine.

KAKVA SU PR. ČLANOVA U DRUŠTVU?1. imovinska i2. upravljačka

Članstvo u trg.druš. daje osobama koje ga imaju subjekt. pr. u druš. i u odnosu prema njemu, ali nameće i obveze.

IMOVINA – KARAKTERISTIKE?1. JEDINSTVENA = imovina trg.druš. je jedinstv. – to znači da 1 trg.druš. kao i bilo koji 2

pr.subjekt može imati samo 1 imovinu, koju čine subj.imovin.pr. koja mu pripadaju. Stvari, pr. i novac koji čine imovin.masu mogu pripadati samo 1 osobi. Ono što se nalazi u imovini trg.druš. ne može se nalaziti i u imovini čl. toga druš.Čl.druš. ne mogu raspolagati nj. imovinom – posljedica okol. da je trg.druš. pr.osoba, poseban pr.subjekt, strogo odijeljen od pr.subjektiviteta nj.čl.Čl. mogu raspolagati svojim udjelom u trg.druš.

2. PROMJENJIVA = imovina trg.druš. je promjenjiva. Poslovanjem druš., sklapanjem pr.poslova, u nju ulaze nova pr., a iz nje izlaze neka koja su se u njoj do tada nalazila. Time se imovin.masa smanjuje ili povećava.U trenutku osniv. trg.druš. nj. imovinu čini ono što su čl. u nj. uložili, a potom se ona mijenja poslov.druš.

DA LI SE LEASING I ZAKUP NALAZE U IMOVINI?Ne.

Leasing i zakup predstavljaju obveze prema 2 ugovor.strani i pojavljuju se kao tereti imovin, a imovinu čine samo prava.

KOLIKO IMOVINE MOŽE IMATI 1 OSOBA?1 trg.druš. kao i bilo koji 2 pr.subjekt, može imati samo 1 imovinu, koju čine subjekt. imovin.pr. koja mu pripadaju.

DA LI JE PROMJENA IMOVINE PROMJENA TK?NE

11. POJAM I ULOGA TEMELJNOG KAPITALA TRG.DRUŠ.KAPITALADruš. osoba nemaju, a druš. kapit. imaju TK. TK izražava se u novcu i izričaj je vrijed. onoga što čl. druš.kapit. ulažu u druš. prilikom nj. osniv. odn. poveć. TK.

TK ima 2 gl.uloge:1.on je protuteža okol. da čl. druš. ne odgovaraju za obveze druš.2.pokazatelj vjerovnicima kolika je odn. kolika je bila u nekom trenutku imovina druš.

Imovina druš. barem je jednaka TK u trenutku osniv.druš. pod pretp. da je tada uplaćen cijeli TK odn. u trenutku kada je TK druš. mijenjan. U tome određ. času imovina druš. može biti veća, ali ne i manja od TK.

TK je računovodstvena kategorija; izražava se u:1.statutu dd odn. u 2.društv.ug. doo3.u poslov.knjigama druš. i4.upisuje se u SRDa bi se izmijenilo TK, valja istodobno mijenjati i statut odn. društv.ug.

DA LI JE TK AKTIVA ILI PASIVA?TK je pasiva, imovina je aktiva.

DA LI JE TK I IMOVINA 1 TE ISTA STVAR?Ne. TK je pasiva, imovina je aktiva.

DRUŠTVO NE ODGOVARA TK-OM NEGO?Imovinom.12. ODNOS IZMEĐU IMOVINE I TK

IMOVINA TK1.njome druš. raspolaže i bitna je za sigur.vjerov.druš.

1.je računovodstvena kategorija

2.čini aktivu druš. – vrijed.aktive se mijenja poslovanjem druš. i ne iskazuje se u statutu

2.ulazi u pasivu druš.

3.ona nije stalna veličina jer je zbog poslovanja podložna promjenama

3.određen je u statutu druš., upisan u SR i vodi se u poslov.knjigama

4.promjene u aktivi znače njezino prestruktuiranje, jer iz imovin.mase druš. izlazi

1 imov.vrijed., a u nju ulazi 2

DA LI SE VJEROVNICI NAMIRUJU IZ TK?Ne.Vjerovnici se namiruju iz imovine (aktiva).

ODNOS IZMEĐU TK I IMOVINE KOD OSNIVANJA?Imovina ne smije biti manja od TK.

AKO JE UPLAĆENA 1/4 TK ŠTA ONDA ČINI IMOVINU?1. taj novac i 2. tražbina prema članu

ZAŠTO JE TK SAMO RELAT. ZAŠITA VJEROVNICIMA?Jer imovina samo kod osnivanja ne mora biti jednaka.

KOJA JE SVRHA TK?Osiguranje vjerovnika.

NA KOJI NAČIN SE POSTIŽE?Na taj što se namiruju vjerov. iz imovine, a TK je stalna veličina.

NA KOJI NAČIN SE OSTVARUJE ZAŠTITA VJEROV.?Dva načela:

1. nač. unosa TK 2. nač. održanja TK

DA LI STVARI I PR. ULAZE U TK?Ulazi novč. izričaj vrijed. u kunama.

14. PODUZEĆE= sredstvo putem kojeg poduzetnik djeluje na tržištu

PODUZEĆE = je organizirana gospod. cjelina koju čine sastojci:1. objektivni – sredstva rada (prostorije, oprema), stvari i prava. Za poduz. je bitno da ono

njima raspolaže kako bi moglo djelovati.2. subjektivni – ono što pokreće djelov. obj.sred. kao ideje, nastojanja i umijeće, rad da se

poduz. ideje provedu u život3. ustrojbeni – spoj obj. i subj. sastavnica u cjelinu, određiv. načina kako će se spojiti rad i

sred. i usmjeriti ih prema ostvarenju poslov.zamisli

GOSPODARSKO I PRAVNO ODREĐENJE PODUZEĆA?GOSPODARSKO = ustroj, kojemu je cilj da na tržištu uz naplatu nudi svoje gospod. činidbe

PRAVNO = organizirana pravna cjelina, preko koje nositelj poduzeća djeluje na tržištu

KOJA SU 2 ČINITELJA BITNA U PODUZEĆU?U poduzeću su bitna 2 činitelja:

1. KAPITAL = GOSPODAR PODUZEĆA – je onaj kome pripada kapital što se upotrebljava u poduzeću (nositelj poduzeća) , pripadaju mu i koristi nastale njegovim djelovanjem ; on snosi i poslov. rizik , a posljedica toga je da odgovara za obveze koje preuzme

2. RAD = ZAPOSLENI , koji u poduz. djeluju svojim radom, posredno sudjeluju u poslov.uspjehu onoliko koliko on utječe na polit. plaća i rad.mjesta koja se u njemu provodi

NOSITELJ PODUZEĆA? / TKO GA MOŽE STEĆI?Može biti fizič. i pr.o., poduz. nema pr.osobnost pa u pr.odnose ulazi nositelj poduzeća.Nositelj može biti:

1. fizič. i pr.osoba2. trgovci3. trgovci pojedinci4. trg.druš.5. preddruštvo6. druš. za uzajamno osigur.7. zadruga8. ortakluk9. zadružni savez10. jtd11. kd12. giu13. dd14. doo

TD - NE MOŽE BITI NOSITELJEM PODUZEĆA !

TKO MOŽE BITI NOSITELJ PODUZEĆA, A DA NIJE TRGOVAC?Poduzetnik

RASPOLAGANJE PODUZEĆEM U PROMETU?NOSITELJ – može raspolagati poduz., ali ograničeno njegovom naravi. Nema upisa u sudski registar, iznimno - upisuju se ug. o raspolaganju poduz., ako je riječ o poduzetničkim ugovorima.Poduzeće - nije moguće dati u zalog – ali se može založiti pojedine stvari koje ga čine.Onaj tko preuzima obv. da prenese 2. poduz., obvezuje se zapravo da će pojedinačno prenijeti stvari, pr., i dr. gospod. vrijed. koje čine poduz.

Pri prijenosu - valja RAZLIKOVATI:1. raspolaganje kojim nositelj OTUĐUJE P. (konačno) = poduz. se može otuđiti po različ.

pr. osnovama: darovanjem prodajom zamjenom unošenjem kao uloga u trg.druš. te stjecanjem svih udjela u druš.

Svim poslovima kojima se otuđuje poduz. – zajednič. je gospod. cilj da se time postiže stjecanje imovine i vlasti nad poduz.

2. samo PREPUŠTA 2. NOSITELJU P. na NEKO VRIJEME - zasniva se obvezni odnos trajnije naravi, u kojem je novi nositelj obvezatan da na kraju ugovor. roka vrati poduz. njegovom ranijem nositelju; npr.:

pr. nazadkupnje, zakup na 99 godina

3. daje samo PLODOUŽIVANJE P. -tu je rijec o osobnoj služnosti, može trajati koliko se to ug. odredi.

U slucaju pod 1. i 2. - mijenja se nositelj poduzeća.

DA LI SE UG. O RASPOLAG. PODUZ. UPISUJU U REGISTAR?Nema upisa u SR, iznimno – upisuju se ug. o raspolaganju poduzećem, ako je riječ o poduzetnič.ug.

PRIJENOS PODUZEĆA – ŠTA JE S UG. O RADU?Zaposleni moraju sklopiti ug. o radu s novim nositeljem poduzeća. Preuzimanje zaposlenih provodi se tako da svakom od zaposlenih kojega preuzima novi nositelj prestaje ug. o radu sklopljen s dotadašnjim nositeljem poduz., na neki od načina propisanih ZOR, a zatim se sklapa novi ug. sa stjecateljem poduz., njegovim novim nositeljem.U našem radnom pravu nije prihvaćeno rješ. prema kojem se prijenosom poduz. prenose i radni odnosi osoblja koje je zaposleno kod nositelja.

PRIJENOS PODUZEĆA? I PRIJENOS PODUZEĆA POJEDINAČNIM SLJEDNIŠTVOM - SINGULARNOM SUKCESIJOM :

1. prodajom, darovanjem, zamjenom - kao trajnim prijenosom2. stjecanjem udjela u TD3. unosom poduz. kao uloga u dr.4. zakupom kao prijenosom na određeno vrijeme5. davanjem plodouživanja nad poduz. koje može biti trajno ili na određ. vrijeme6. davanjem poduz. povjereniku

II PRIJENOS PODUZEĆA SVEOPĆIM SLJEDNIŠTVOM - UNIVERZALNOM SUKCESIJOM

1. nasljeđivanjem (ako je njegov nositelj fiz. os.)2. pripajanjem ili spajanjem njegova nositelja s 2. nositeljem ili nositeljem poduz. 3. podjelom nositelja poduz. uz njegov prestanak4. prijenosom imovine

GDJE SE PODUZEĆE SPOMINJE U ZAKONU?1. TVRTKA = tvrtka trg.druš. može se prenijeti na drugog samo zajedno s poduzećem ili

bitnim pretežnim dijelom poduz.2. U SR UPISATI ĆE SE I KASNIJE PRIJAVLJENA TVRTKA AKO PODNOSITELJ

KASNIJE PRIJAVE trg.druš. trg.pojed. druš. za uzajamno osig. zadruga

dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije prijave tu tvrtku, odn. njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu kao oznaku svog poduz.

3. TRGOVAČKI PUNOMOĆNIK - je radnik u trg.druš. ili 2 osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio nj. poduzeća

4. TD – nastaje ug. kojim 1 osoba - tajni član ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće 2 osobe (poduzetnika)

5. U IZVJEŠĆU O OSNIVANJU DD ako je u druš. uloženo poduz.mora se navesti prihod poduz. u posljednje 2.god. s pozivom na GFI toga poduz.

6. SKUPŠ. DOO odlučuje o davanju prokure ili trg.punomoći za sve pogone koje treba dati uprava

7. UG. O PRIJENOSU CIJELE DOBITI smatra se i ug. kojim se dr.kapitala obvezuje da će svoje poduz. voditi za račun 2 društva – ug. o vođenju vl. poduz.

8. GIU ne može ostvarivati neposred. ni posred. ovlasti vođenja ni nadzora nad djelov. poduz., ni držati udjele ili dionice u poduz. čl.

9. INOZ.TRGOVCEM POJEDINCEM smatra se fiz.o. kojoj se to svojstvo priznaje izvan RH u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište i gdje vodi poduzeće što posluje u RH

10. NA VIŠE MJESTA U PRIJELAZNIM I ZAVRŠNIM ODREDBAMA

DA LI PODUZ. IMAJU PR.OSOBNOST?Ne.U pr. odnose ulazi nositelj poduz.

KAKO SE ZOVE DIO PODUZ.?Pogon

KOJI PODUZETNIČKI UG. TO SPOMINJE? ug. o zakupu poduz. ili pogona ug. o prepuštanju poduz. ili pogona

RAZLIKA IZMEĐU ZAKUPA I PRODAJE PODUZEĆA? / MOŽE LI SE ZAKUPITI PODUZEĆE?ZAKUP PODUZ. = 1 je od ug. kojim se poduz. prepušta na korištenje 2 nosit. na određ. vrijemeZAKUPAC STJEČE:

pr. korišt. poduz. i ubiranja poslov. rezultata – za to plaća ugovorenu naknadu i prepušta mu se poduzeće

kao cjelina, ubire plodove i stječe i obvezeUg. se zakupcu prepušta poduz. kao cjelina sa svime što u njega ulazi.

ZAKUPODAVAC PRENOSI ZAKUPCU U POSJED:1. nekretnine2. opremu i 2 uređaje te3. vlasniš. nad obrtnim sred.

RAZLIKA OD PRODAJE:1. na zakupodavca se ne prenosi vlasniš. nekretnina i pokret.stvari, osim onih koje čine

obrtni kapital2. zakupac je za vrijeme trajanja zakupa nj. nositelj, za to vrijeme prestaje biti nositelj

poduz. zato se takav ug. i upisuje u SR3. davanjem poduz. u zakup može se prenijeti i tvrtka zakupodavca4. nakon prestanka ug. ili proteka vremena za koje je poduz. dano u zakup, zakupac ga mora

vratiti zakupodavcu koji nakon toga opet postaje nositelj poduz.Poduz. se mora vratiti kao funkcion. cjelina – to se čini prenošenjem stvari, pr. i novca onako kako je to na početku zakupa zakupodavac prenio na zakupca

ZAKUP PODUZEĆA – U KOJEM SE STANJU MORA VRATITI?Onako kako je dano.KAKO SE MOŽE PODUZ. RASPOLAGATI U PR.PROMETU?

1. darovanje2. zamjena3. prodaja4. zakup

Kad se poduz. daje u zakup to je poduz. ug. i to je neoboriva presumpcija.

J EL SE MOŽE S PODUZ. DISPONIRATI U PR.PROMETU? Da, može se unijeti u trg.druš.

GDJE SE U PRAKSI KORISTI PRODAJA PODUZEĆA?U stečaju tzv. preustroj u stečaju

NASTUPA LI PODUZEĆE U PR.PROMETU?Ne, nego nositelj poduzeća

KADA SE U PRAKSI KORISTI PRODAJA PODUZEĆA I PRIMJERI? / RAZLIKA IZMEĐU PRODAJE PODUZEĆA I STJECANJA UDJELA U NOSITELJU PODUZEĆA?ŠTA JE POTREBNO ZA VALJANOST UG. O PRODAJI PODUZEĆA?PRODAJA PODUZ. – najvažniji je način prijenosa poduz. 2 nositelju. Ug. o prodaji prodavatelj se obvezuje da će u korist kupca učiniti sva potrebna raspolaganja za to da mu prenese sve ono što čini poduzeće.Prodaja se može ostvariti 1 ili s više ug. – pri tome se moraju ispuniti pretp. koje se propisima zahtijevaju za prijenos svakog pojedinog predmeta ili više njih. Oblik ug. nije propisan –u praksi sve pismeno.Na prodaju poduz. potrebno je primijeniti odredbe o prodaji ZOO.Predmet prodaje je poduz., ali kako ono obuhvaća stvari, pr. i obveze i dr. dobra koja ga čine, to se sve mora točno odrediti i prenijeti onako kako se to pravno može učiniti.O prodaji poduz. može se govoriti ako se kupcu prenosi sve što je obuhvaćeno poduz. ili barem bitan pretežni dio toga. U suprotnom može biti riječ o prodaji ili o 2 odgovarajućem prijenosu pojedinih stvari, pr. ili dr.dobara.

PRODAJA / UG. O ZAMJENI–za prijenos poduz. ne plaća se cijena u novcu, nego se protučin. sastoji u davanju nekog 2 dobra pa i poduzeća.

PRODAJA / UG. O DAROVANJU – prijenos poduzeća, a da se s 2 str. ne daje nikakva protučin.

Treba ga razlikovati od STJECANJA UDJELA U NOSITELJU PODUZEĆA (ENGL. SHARE DEAL) kojim se može postići isti gospod. cilj, tj. dobiti vlast nad poduzećem, ali s različ. pr.stanjem glede nositelja poduz.

DUE DILIGENCE - ISPITIVANJE STANJA PODUZEĆA PRIJE PRODAJE?Ispituje se stanje poduzeća, te da se sve što je pravno relevantno obuhvati ugovorom ili većim br. ug. kako bi se izbjegla neizvjesna stanja i nepotrebni sporovi.Provodi se interdisciplinarno, prema područjima koja se ispituju (npr. tehnički, komercijalni, financijski..). Navode se skupine nekih važnijih podataka koje valja ispitati prije sklapanja ug. o prodaji poduzeća npr:

1. upisi u zem. knjigama glede nekretnina – da bi se utvrdilo vlasništvo, hipoteke, prvenstveni red i dr. ograničenja

2. svi ugovori koje je nositelj sklopio u poslovanju poduzeća3. stanje tražbina i dr. prava koja se prenose4. potreba pribavljanja odobrenja i suglasnosti vlasti za obavljanje djelatnosti5. stanje upisa u sudski registar (poduzetnički ugovori, podružnice)6. sudjelovanja u 2 društvima i poduzećima kako bi se utvrdili udjeli koji su obuhvaćeni u

poduzeću, ocijenila njihova kvaliteta7. prava industrijskog vlasnistva (upis, stanje obveze glede upisa, trajanje i opseg zaštite)8. stanje narudžaba i skladišta9. stanje teh. sredstava10. podaci o teh. unapređenjima i razvoju11. rad uprave, stanje računovodstva, financijska izvješća12. bitni podaci o osoblju i stanju kolektivnih ugovora, politici plaća i naknadama zaposlenima13. stanje kredita i pr. 3 osoba14. stanje povezanih društava te pr. i obveze koje iz toga proizlaze15. politika cijena, kalkulacija, davanja rabata, provizija16. struktura i kretanje troškova u nekom prošlom razdoblju, trenutno stanje i predviđanje za

ubuduće prema pojedinim proizvodima17. stanje osiguranja imovine, poslovanja, zaposlenih18. stanje eventualnih sporova

STJECANJE TVRTKE – VEZA S PODUZEĆEM?Samo zajedno s poduz. ili s pretežnim dijelom poduz.

AKO SE UNOSI PODUZEĆE U DD ŠTA TREBA PROVESTI?Reviziju osnivanja koju obavlja revizor kojeg imenuje sud

JE LI PODUZEĆE TRGOVAC?Nije

TKO JE PODUZETNIK?Može biti bilo koja osoba koja se smatra trgovcem (trg. pojedinac, trg.druš.) Poduzetnik nastupa u pr. prometu i isključivi je nositrelj svih pr. i obveza. METODE PRI PROCJENI PODUZEĆA?1.STATIČKA = prema s. metodi u poduz. se procjenjuje vrijed. onoga što ono ima uzevši u obzir i obveze koje ga opterećuju. Riječ je o pravima koja su u imovini nositelja poduz. i obvezama kojima je nj. imovina opterećena u vezi s djelov. poduz. Određuje se vrijed. supstancije poduz.Primjenom s. metode pristupa se kao da se poduz. likvidira.2.DINAMIČKA = prema d. metodi ocjenjuje se vrijed. poduz. koje nastavlja djelovati i procjenjuje se koliko to poduz. pridonosi i koliko se može očekivati da će pridonijeti svome nositelju . Uzimaju se u obzir nj. ugled. položaj na tržištu, klijentela, poslov. očekivanja.Primjenom d. metode pristupa se kao da poduz. nastavlja s poslovanjem.D. metoda može dovesti do vrijed. koja je veća ili manja od one koja bi se dobila upotrebom metode prema kojoj se ocjenjuje stanje kao da poduz. prestaje djelovati i da se likvidira.Unosi li se poduz. u trg.druš. kao ulog, s time da ono nastavi s nj. poslovanjem, koristit će se dinam.metoda.

15. SUDSKI REGISTAR= je javna knjiga koja sadrži podatke i isprave o subjektima za koje je zakonom određeno da se upisuju u registar.

SUDSKI REGISTAR SE SASTOJI OD:1.GLAVNE KNJIGE = je dio r. koji sadrži podatke o subjektima upisa propisane zakonom. Sastoji se od r. uložaka u koje se upisuju podaci o pojedinom subj. upisa za koji je upis u r. propisan zakonom. 1 r. uložak sadrži podatke o 1 subjektu upisa. Reg. sud vodi gl. knjigu usporedno u:

pisanom obliku → vodi se kao ispis podataka upisanih u rač. elektron.računalu → knjiga vođena na računalu povezuje se u jedinstvenu bazu podataka

za RH tako da sadrži podatke upisane u gl.knjigama svih r.sudova, a vodi se u Trg.sudu u Zagrebu

2.ZBIRKE ISPRAVA = je dio r. koji sadrže dokaze bitne za upis podataka o subj. upisa u gl.knjigu:

prijavu za upis, dokaze priložene uz prijavu, 2 dokaze dostavljene ili sastavljene i post. upisa te rješ. i zaključke r.suda donesene u post. upisa u r. Vodi se u pisanom obliku, a može se voditi i na računalu.

3.S.r. se koristi UPISNICIMA I POMOĆNIM EVIDENCIJAMA.

FUNKCIJE SR?1.JAVNA FUNKCIJA = svakome tko to želi omogućuje se da uvidom u taj r. bude obaviješten o stanju upisa glede subjekta upisa. To se može postići samo time da se propiše obveza prema kojoj svaki od subjekata za kojeg se podaci upisuju u s.r. mora

podnijeti prijavu za upis i tražiti da se nj. osnivanje upiše u s.r. kao i sve kasnije promjene tada upisanih podataka te upis novih podataka koji pri osnivanju nisu bili upisani. Tako se postiže iskaz

svakodobnog stanja subjekta upisa.Valja razlikovati:

podatke koji su prikladni za upis i čiji je upis obvezan i podatke koji nisu prikladni za upis pa se stoga i ne upisuju u r.

2.KONTROLNA FUNKCIJA = prijava za upis može biti takva da ne sadržava podatke koji odgovaraju stvarnom stanju. Zato je sud dužan utvrditi je li prijava istinita tj. odgovaraju li podaci iz prijave stvar.stanju, kako bi s.r. mogao javnosti iskazati stvarno stanje subjekta upisa. Sud to čini:

ispitivanjem jesu li ispunjene sve propisane pretp. koje se traže za upis, pa utvrdi li da jesu, dopušta da se u s.r. upiše podatak čiji se upis traži prijavom za upis, a nekada to čini i po služ.duž.

od utvrđiv. odgovara li zahtjev za upis ispravama koje se prilažu uz prijavu i jesu li te isprave točne s obzirom na njihov sadržaj i s obzirom na post. prema kojemu su

sastavljene, odn. prema kojemu su donesene. usprkos tome, stanje se upisa ne mora uvijek podudarati sa stvar.stanjem, iako se polazi

od pretp. da upis u s.r. vjerno odražava stvarnost. Pr. poredak , za slučajeve kada se ta 2 stanja razlikuju, propisuje uvjete uz koje prema 3-ima djeluje stvar. stanje, a ne stanje upisa.

SUBJEKTI UPISA U SR?Subjekti upisa u s.r. su:

1. jtd2. kd3. giu4. dd5. doo6. trgovac pojedinac7. ustanova8. zajednica ustanova9. zadruga10. zadružni savez11. podružnica domaće i strane osobe12. društvo za uzajamno osig. 13. javno društvo za osiguranje

SR VODE TRG. SUDOVI KOJIH JE U RH 13:1. Bjelovar2. Zagreb3. Karlovac4. Sisak5. Slavonski Brod6. Osijek7. Zadar8. Šibenik9. Split10. Dubrovnik11. Pazin12. Rijeka13. Varaždin

NAČELA UPISA U SR?1.NAČELO JAVNOSTI = svaka osoba može u rad. vrijeme suda i u prisutnosti ovlašt. djelat. suda obaviti uvid u:

podatke upisane u r. isprave na temelju kojih je obavljen upis te isprave pohranjene u r. OSIM isprava glede kojih je Z. isključena primjena nač.jav.r.

Svaka osoba može dobiti ovjereni prijepis ili presliku podataka iz r. i isprava na temelju kojih je obavljen upis, kao i potvrde o stanju upisa za određ.trgovca.

Sud ne smije od osobe koja traži uvid u r. i isprave, odn. ovjereni prijepis ili presliku podataka iz r. i isprava zahtijevati da navede razlog ili svrhu radi koje to traži.ZA OSTVARIVANJE OVOG NAČ. TRAŽI SE:

da je podatak upisan u SR da je na propisan način objavljen – ako su te pretp. ispunjene – nitko se ne može pozivati

na to da mu nisu poznati podaci upisani u SRSvaki upis u SR Trg. sud objavljuje u NN.

2.NAČELO JEDINSTVENOSTI = SR se u cijeloj zemlji vodi na jedinstven način. To se posebno vidi iz izloženog ustroja r. i jedinstvene baze podataka u koju se unose podaci iz svih s.r. te obveze svakog r.suda da omogući uvid u gl. knjigu koja se vodi na računalu i izdavanje izvatka iz te knjige, bez obzira na to u kojem je r.sudu subjekt upisa upisan u taj r.

3.NAČELO OBVEZNOSTI UPISA I NAČELO PRVENSTVANAČELO OBVEZNOSTI = na temelju podnesene prijave, u SR moraju se upisati podaci o osobama određeni zakonom, a po služ.duž. sud to čini na vl. inicijativu samo kada je to posebno predviđeno Z.. Prijava se podnosi u roku od 15 dana od dana kada se ispune pretp. potrebne za upis koje su propisane ZTD-om.Prijava za upis u SR podnosi se onom Trg.sudu koji je za to nadležan, ovisno o mjestu sjedišta trg.druš. odn. trg.pojed. za kojega se upis traži.Obveza upisa propisuje se metodom enumeracije.NAČELO PRVENSTVA = ako se radi o upisima koji se međusobno isključuju, sud mora obaviti onaj upis za koji je sudu prije podnesena prijava, ako su ispunjene sve pretp. koje se traže za takav upis.To je posljedica nač. PRIOR TEMPORE POTIOR IURE.

4.NAČELO ZAKONITOSTI = u SR se upisuju samo: osobe određ. zakonom i podaci o njima koje propisuje zakonSudionicima u post. upisa u SR nije ostavljena nikakva autonomija.Nač.zakonit. očituje se i u tome da sud prilikom upisa u SR. primjenjuje normativni sustav, tj. ocjenjuje jesu li ispunjeni zakonom propisani uvjeti.

5.NAČELO UPISA = upis u SR ima pr. učinak prema subjektu upisa i prema 3-im osobama Glede učinka prema 3-ima valja razlikovati: vrijeme do propisane objave upisa → upis djeluje samo prema 3-oj osobi koja je za upis znala ono nakon toga → upis djeluje prema svim 3-im osobamaGlede učinka potrebno je razlikovati:1.upise s konstitutivnim učinkom → kada upisom nastaje odn. prestaje neko pr. stanje npr. upisi osnivanja i prestanka društava2.deklaratornim učinkom → upisi kojima se samo upisom u s.r. javno daje 3-ima do znanja da je došlo do nekih promjena npr. davanje prokure i opoziv prokure

6.NAČELO ISTINITOSTI (STVARNOSTI) = podaci koji se prijavljuju za upis u SR moraju biti istiniti.Podatak upisan u SR treba odgovarati stvarnom stanju .3-ća osoba koja je u dobroj vjeri ne može trpjeti štetu, zbog toga što se pouzdala u stanje upisa.

7.NAČELO POVJERENJA = korigira primjena nač.istinitosti upisa, prema 3-oj osobi koja nije u dob.vjeri glede onoga što je upisano u s.r., neće djelovati upis koji ne odgovara stvarnosti.

POSTUPAK PRI UPISU U SR?Post. za upis u s.r. vode trg. sudovi. U r. stvarima nadležan je r. sud na čijem je području sjedište subjekta upisa. U r.stvarima u 1° odlučuje sudac pojedinac, a u2° vijeće sastavljeno od 3-ice sudaca.Post. je hitan. R. sud o biti zahtjeva npr. dopušta ili odbija zahtjev za upis odlučuje rješ., a o pitanjima upravlj. post. zaključkom.

Nakon što sud donese rješ. o upisu, provodi ga tako da obavlja upis koji postaje pravovaljan kada ga sudac elektronički potpiše u gl.knjizi vođenoj na računalu. Za upis se u pravilu ne čeka da rješ. o upisu postane pravomoćno. Sudac je dužan istodobno potpisati ispis upisa za gl.knjigu vođenu u pisanom obliku.Prije nego što donese rješ. o upisu, r.sud ispituje je li udovoljeno pretp. o kojima ovisi dopuštenost prijave i osnovanost zahtj. za upis. Prijava je dopuštena:

1. ako ju je podnijela ovlašt.osoba2. ako je podnesena u obliku javno ovjerene isprave, osim ako zakonom nije drukčije

propisano3. ako je prijava s prilozima podnesena u potrebnom br. primjeraka4. ako su isprave priložene kao dokaz donesene u propisanom post.5. ako ima propisani sadržaj6. ako su uz prijavu priložene propisane isprave u izvorniku, ovjerenome prijepisu ili u

ovjerenoj kopiji7. ako je u suglasnosti s odredbama akta kojima se određ. podaci ili promjene upisuju u r.8. ako su ispunjene i 2 pretp. za dopuštenost prijave

Ako sud utvrdi da je prijava dopuštena i da su ispunjene sve pretp. za upis – sud donosi rješ. za upis.Nakon pravomoć. rješ., sud svaki upis objavljuje u NN.

GDJE SE OBJAVLJUJU PODACI IZ SR?U NN.

TKO SE MOŽE POZVATI NA STANJE UPISA U SR?Svaka osoba može se pozvati na stanje upisa u SR glede pr. odlučnih podataka i činj. koji se sukladno ovome i 2-im Z. upisuju u SR, osim one osobe kojoj se dokaže da joj je bilo poznato da se stvarno stanje glede tih podataka razlikuje od stanja upisa u r.U pogledu radnji poduzetih prije 16-dana nakon dana objave upisa, 3-oj se osobi ne mogu suprotstaviti upisani podaci ni isprave iz objave ako dokaže da za njih nije mogla znati.

VRSTE UPISA U SR?1.PREDBILJEŽBA2.UKNJIŽBA = upisuju se osnovni podaci3.ZABILJEŽBA = neka privremena mjera

16. TVRTKA = je ime pod kojim trg.druš. posluje i sudjeluje u pr.prometu. Tvrtka trg.druš. mora se jasno razlikovati od tvrtke 2 trgovca upisane u SR kod istoga registar.suda.

SADRŽAJ TVRTKE:1. naznaka kojom se pobliže obilježava ime trg.druš.2. naznaka predmeta poslovanja druš. te3. oznaka prav.oblika druš.

Uz obvezatne sadržaj tvrtka mora sadržavati i ove sastojke:4. tvrtka JTD – riječi JTD ili naznaku JTD5. tvrtka KD – komanditno druš. ili oznaku KD6. tvrtka DD – dioničko druš. ili DD7. tvrtka DOO – druš. s ogranič.odgovor. ili DOO8. tvrtka GIU – na poč. ili na kraju riječi gospod.inter.udruž. ili oznaku GIU9. ako je čl. u JTD ili komplementar u KD neko druš., u tvrtki se mora navesti tvrtka ili

skraćena tvrtka tog druš.

ŠTA MORA SADRŽAVATI TVRTKA TRG. POJEDINCA? njegovo ime i prezime oznaka t.p.

ŠTA MORA SADRŽAVATI TVRTKA PODRUŽNICE? tvrtku ili skraćenu tvrtku trg.druš. odn. trg. pojed. naznaku djelat. podruž. i riječi iz kojih je vidljivo da je riječ o podruž.

ŠTO AKO JE DRUŠTVO U STEČAJU ODN. LIKVIDACIJI?

Ako je druš. u stečaju odn. u likvidaciji, njegovoj se tvrtki dodaje oznaka „u stečaju“ odn. „u likvidaciji“ te se tako upisuje u SR.

MOŽE LI MESNICA NOSITI NAZIV M.KRLEŽE?Uz suglasnost nasljednika traži se i suglas. Min. kulture.

RAZLIKA TVRTKA – PODUZEĆE?Treba je razlikovati od poduzeća.Društvo posluje preko svog poduz., ali tvrtku nema poduz. već njegov nositelj.Tvrtka i poduz. su neodvojivi: oboje pripadaju nositelju poduz. i tvrtka se ne može prenositi bez poduz.Svako poduz. može imati samo 1 tvrtku, nositelj poduz. ne može pod istom tvrtkom voditi nekoliko poduz. – nač. jedinstva tvrtke.

S OBZIROM NA SVOJE SASTOJKE, 3 SU VRSTE TVRTKE?1. OSOBNA – ime osobe2. STVARNA - naznaka predmeta poslovanja3. MJEŠOVITA

RIJEČ HRVATSKA I NJEZINE IZVEDENICE, ZASTAVA I GRB RH KAO I NJIHOVO OPONAŠANJE DA LI SE MOGU UNIJETI U TVRTKU?Riječ Hrvatska i njezine izvedenice, zastava i grb RH kao i njihovo oponašanje mogu se unijeti u tvrtku samo uz suglas. Vlade RH ili drž.org. koji Vlada za to ovlasti – Min. zaduženo za poslove uprave.Tvrtka ne može sadržavati imena, grbove, zastave ili 2 drž.ambleme 2 drž. ili međ.organizac., službene znakove za kontrolu i garanciju kvalitete, niti ih se može oponašati u heraldičkom smislu.IZUZETNO: samo uz dozvolu nadlež.org. odgovarajuće drž. ili međ.organizac. te u slučaju da su ti sastojci tvrtke već sadržani u tvrtki ili u imenu osnivača trg.druš. koji se unose u tvrtku druš.

DA LI SE U TVRTKU MOŽE UNIJETI IME ILI DIO IMENA NEKE OSOBE?Ime ili dio imena neke osobe mogu se unijeti u tvrtku samo uz njen pristanak, ako je umrla – pristanak njezinih nasljednika.Ako trg.druš. svojim poslovima ili na 2 način vrijeđa čast i ugled osobe čije je ime uneseno u nj. tvrtku – ta osoba odn. njezini nasljednici, mogu tražiti brisanje njezina imena iz tvrtke druš.U tvrtku se može unijeti ime ili dio imena neke pov. ili 2 znamenite osobe samo uz njen pristanak, a ako je ta osoba umrla – samo ako ga se koristi na prikladan način uz pristanak nasljednika.

STJECANJE TVRTKE – VEZA S PODUZEĆEM?Samo zajedno s poduz. ili s pretežnim dijelom poduz.

DA LI SE TVRTKA MOŽE PRENIJETI PODUZETNIČ.UG? = DA / PRIJENOS TVRTKE? /KAKO SE MOŽE RASPOLAGATI TVRTKOM?Tvrtka trg.druš. može se prenijeti na 2 samo zajedno s poduz. ili s bitnim pretežnim dijelom poduz.Za prijenos tvrtke koja sadrži ime neke osobe potrebna je izričita suglas. te osobe – a ako je umrla, suglas. njenih nasljednika

SKRAĆENA TVRTKA?Trg. druš. može sudjelovati u pr.prometu i pod skrać.tvrtkom. Ona mora sadržavati:

1. karakteristični dio tvrtke i 2. naznaku oblika trg.druš.

Skrać.tvrtka upisuje se u SR.

KAKO SE ODREĐUJE TVRTKA TRG.DRUŠ.?Tvrtka trg.druš. određuje se:

1. društ.ug.2. izjavom o osnivanju druš. odn.3. statutom

KAKO SE MIJENJA TVRTKA?Tvrtka se mijenja na način određen odredbama:

1. društ.ug.2. izjave o osniv.druš. odn.3. statuta druš.

Tvrtka i skrać.tvrtka kao i sve njihove promjene, upisuju se u SR, a prijavu za upis promjene tvrtke u SR podnosi uprava druš. odn. čl. koji vode poslove druš.

UPORABA TVRTKE?Tvrtku i skrać.tvrtku trg.druš. dužno je upotrebljavati u obliku i sadržaju u kojemu je upisana u trg. registru.

JEZIK TVRTKE?Tvrtka i skrać.tvrtka moraju biti na hrv.jeziku i latiničnom pismu, ali se u SR mogu upisati i u prijevodu na 1 ili više stranih jezika.Ako je uz tvrtku ili skrać.tvrtku u SR upisana i tvrtka ili skrać.t. u prijevodu na strani jezik i pismo, tvrtku ili skrać.t. na stranom jeziku i pismu trg.druš. može upotrebljavati samo zajedno s tvrtkom na hrv.jeziku i latinič. pismu.

KAD TVRTKA IPAK MOŽE SADRŽAVATI POJEDINE STRANE RIJEČI?1. ako one čine ime odn. tvrtku čl.druš. ili robni ili uslužni žig čl. zaštićen u RH, odn. nj.

druš. registriranog u RH2. ako su te riječi uobičajene u hrv.jeziku3. ako za njih u hrv.jeziku nema odgovarajuće riječi ili4. ako su to riječi na mrtvom jeziku npr. latinskom

GDJE SE TVRTKA ILI SKRAĆ.T. MORAJU ISTAKNUTI?Tvrtka ili skrać.t. moraju se istaknuti u poslov. prostorijama trg.druš.

Na poslov. papiru trgovca (pismima, računima) moraju se otisnuti: (narudžbe se smatraju posl.pismom):

1. nj.tvrtka2. sjedište3. sud kod kojega je upisan u SR4. broj pod kojim je to učinjeno5. tvrtka i sjedište prav.osoba kod kojih se vode nj. računi i6. brojevi tih računa

Na poslov.papiru društ.kapit. moraju se uz te podatke navesti:7. iznos TK druš. s naznakom je li u cijelosti uplaćen – a ako nije – s naznakom koji dio

toga kapitala nije uplaćen

8. ukupan broj izdanih dionica, a izdaje li druš. d. s nomin.iznosom – ti iznosi ,ako se radi o poslov.papiru DD

9. prezime i najmanje početno slovo imena čl.uprave druš., a kod DD – i predsjednika NO

Na poslov.papiru JTD i KD – moraju se otisnuti i imena svih čl.trg.druš. koji osobno odgovaraju za obveze druš.Na poslov.papiru GIU – mora se navesti i podatak o skupnoj ovlasti za zastup., ako su čl. uprave ovlašteni tako zastupati udruženjeNa dopisima koje upućuje osobama s kojima se nalazi u poslov.odnosu ili s kojima je već započeo prijepisku – trgovac može upotrebljavati poslov.papir na kojemu su otisnuti samo

nj.tvrtka ili skrać.t. i sjedište

NAČELA TVRTKE?1.NAČELO JAVNOSTI = tvrtka se mora upisati u SR i kao tvrtka vrijedi samo ona tvrtka koja je tamo upisana. Kako je SR jav.knjiga, time je ispunjena pretp. javnosti tvrtke. Javnost se ogleda i u tome što se mora upotrebljavati u obliku i sa sadržajem koji je upisan u SR, a postupanje suprotno tome kažnjivo je kao prekršaj.

2.NAČELO JEDINSTVENOSTI = svaki dio trg.druš. mora poslovati pod istom tvrtkom, s time da joj se može dodati oznaka koja upućuje na to da se radi o dijelu druš.

3.NAČELO PRVENSTVA = ako se sudu radi upisa u SR prijave iste tvrtke ili tvrtke koje se međusobno jasno ne razlikuju , sud će upisati onu tvrtku koja je ranije prijavljena.IZNIMNO – upisat će se kasnije prijavlj.tvrtka ako podnositelj kasnije prijave dokaže da je u vrijeme podnošenja ranije prijave tu tvrtku odn. njene bitne sastojke upotrebljavao na tržištu kao oznaku svoga poduz. ili kao robni ili uslužni znak za označav. svojih proizvoda ili usluga te da je to činio prije podnositelja ranije prijave.

4.NAČELO ZAKONITOSTI = sud će odbiti upis u SR tvrtke koja nije u skladu s odredbama ovoga Z.

5.NAČELO RAZLIČITOSTI I ISKLJUČIVOSTINAČELO RAZLIČITOSTI = sastojci tvrtke ne mogu biti takvi da stvaraju zabunu glede predm.poslov. trg.druš., utiska o identitetu ili povezanosti s 2 druš., da vrijeđaju pr. intelektualnog i industrij. vlasniš. ili 2 prava 2-ih osoba.IZNIMNO: povezana druš. mogu u svojim tvrt. upotrebljavati zajednič. sastojkeAko je u tvrtki sadržano ime čl.trg.druš. koje je jednako ranije upisanoj tvrtki 2 druš. ili imenu 2 osobe sadržanome u ranije upisanoj tvrtki 2 druš., u tvrtku koja se kasnije upisuje moraju se unijeti dodaci kojima se osigurava da se te tvrtke jasno razlikuju.NAČELO ISKLJUČIVOSTI = u isti SR ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke – sud na to pazi po služ.duž.Ako je u SR u koji treba upisati tvrtku podruž. takva tvrtka već upisana – tvrtka podruž. mora sadržavati dodatak kojim se osigurava da se ona jasno razlikuje od već upisane tvrtke

6.NAČELO ISTINITOSTI = podaci sadržani u tvrtki moraju biti istiniti

7.NAČELO STALNOSTI = trg.druš. nastavlja poslovati bez promjene tvrtke unatoč: istupanju nekih čl. iz druš. ili pristupanju novih čl. u druš. i ako su čl. druš. čije su ime ili tvrtka sadržani u tvrtki druš., promijeni svoje ime ili tvrtku

u slučaju istupa iz druš. ili smrti čl.druš. čije je ime sadržano u tvrtki, trg.druš. može nastaviti poslovati pod istom tvrtkom – ako za to dade pristanak taj čl. druš., a ako je umro – nj. nasljednici

DA LI SE PROMJENOM PREDM. POSLOV. MIJENJA I TVRTKA DRUŠ.?Da. Ako druš. obavlja samo 1 djelat. i ta se djelat. s vremenom promijeni, promijenit će se i tvrtka druš. pošto tada ta djelat. predstavlja predmet poslov.

Tvrtka se neće promijeniti ako druš., mijenja 1 od više djelat., i to onu na koju se u tvrtki druš. ne upućuje naznakom predmeta poslov.

ZAŠTITA TVRTKE?ZTD na 2 načina štiti tvrtku koja je upisana u SR:1.registar.sud po služ.duž. pazi na to da u SR ne može se upisati tvrtka koja je jednaka ranije upisanoj tvrtki ili tvrtka koja se jasno ne razlikuje od ranije upisane tvrtke2.trgovac kome 2-ga osoba upotrebom ili upisom iste ili slične tvrtke, koja je upisana u SR istoga ili 2-ga suda

vrijeđa nj.pr. ili ugrožava nj. položaj u tržiš. utakmici ili postoji opasnost da nj.pr. i položaj u tržiš. utakmici budu povrijeđeni odn. ugroženi ili se 2-ga osoba upotrebom tvrtke nepovlasno koristi nj. poslov. ugledom ili ga prisvaja

može tužbom zahtijevati da 2 osoba: prestane upotrebljavati tu tvrtku da se tvrtka te 2 osobe izbriše iz SR te da ju se obveže da nadoknadi štetu pričinjenu upotrebom tvrtke

Tužba se podnosi sudu koji vodi SR u koji je upisana tvrtka 2 osobe, a može se podnijeti u roku od 3.god. od upisa 2 tvrtke u SR.Trgovac može zaštitu svojih pr. glede upotrebe i upisa tvrtke ostvarivati i na temelju:

o propisa o zaštiti tržiš. natjecanja teo 2-ih propisa o zaštiti intelektualnog i industrij. vlasniš.

ZAŠTITA TVRTKE U KOJIM ZAKONIMA?1. ZTD2. Z. O TRGOVINI3. Z. O ŽIGU4. KZ

17. PREDMET POSLOVANJA= je skup njegovih djelat. upisanih u SR.Predmet poslov. može biti obavlj. svake dopuštene djelat., a dopuštena je svaka djelat. koja nije Z. zabranjena ili nije suprotna moralu druš. Time je postavljeno nač. poduzetnič.slobode u obavlj.djelat.IZNIMKA: ako je to propisano Z., neke djelat. mogu se obavljati samo u određ.oblicima trg.druš. te da se pojedine djelat. mogu obavljati samo na temelju suglas., dozvole ili 2 akta nadlež.tijela .

Takve djelat. mogu obavljati samo trg.druš. za koja je to Z. određeno, odn. samo ako za to dobiju propisanu suglas. , dozvolu ili 2 akt nadlež.tijela.

UPIS PREDMETA POSLOVANJA U SR?Predmet poslov. trg.druš. upisuje se u SR naznakom djelat. koje ga čine.Ako je za pojedine djelat. Z. propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglas., dozvole ili 2 akta nadlež.tijela, upis te djelat. u SR provest će se samo na temelju prethodne suglas. ili dozvole toga nadlež.tijela.

KAD TRG.DRUŠ. MOŽE POČETI OBAVLJATI DJELAT. IZ SVOGA PREDM.POSLOVANJA?Ako je Z. propisano da trg.druš. može početi obavljati djel. iz svoga predm.poslov., koje su upisane u registru nakon što registar.sudu podnese odluku nadlež.tijela kojom se utvrđuje da su ispunjeni tehnič, zdrav., ekološ. i 2 uvjeti propisani za obavlj. tih djelat., ono ne smije početi obavljati takvu djelat. prije nego što registar.sudu podnese takvu odluku.

PORED DJELATNOSTI KOJE SU UPISANE U SR DA LI DRUŠTVO MOŽE OBAVLJATI I 2 DJELATNOSTI?Pored djelat. koje su upisane u SR druš. može obavljati i 2 djelat. koje služe obavljanju upisanih djelat. ako se one u manjem opsegu ili uobičajeno obavljaju uz djelat. koje su upisane – pomoćne djelat.Djelat. koje čine predmet poslov. trg.druš. upisuju se u SR prema odluci o nacion.klasif. djelat. donesenoj na temelju Z. o nacion.klasif.djelat.

DA LI SU VALJANI PR.POSLOVI KOJE TRG.DRUŠ. SKLOPI IZVAN DJELAT. UPISANIH U REGISTAR?Da.Valjani su pr.poslovi koje trg.druš. sklopi s 3-im osobama izvan djelat. koje su upisane u SR.

ČIME SE UTVRĐUJE PREDMET POSLOV. TRG.DRUŠ.?Predmet poslov. trg. druš. utvrđuje se:

1. izjavom o osniv. druš. ili2. druš.ug.3. statutom druš.

ŠTO AKO DRUŠTVO OBAVI DJELAT. ZA KOJU NIJE REGISTRIRANO?Prema ultra vires bili bi ništavi.

DOKTRINA ULTRA VIRES?Naše pravo nije prihvatilo DOKTRINU ULTRA VIRES. Ona se razvila u engl.pravu kao izraz zaštite čl. društva koje djeluje kao od njih odvojena pr.osoba.U 2.pol.19.st. razvilo se učenje da su ništave pr.radnje koje poduzme pr.osoba izvan okvira svoga predmeta poslovanja utvrđenog u aktima društva, pa ih čak ne mogu ratihabirati ni svi čl. društva. Time je predmet poslovanja određivao pr.spos. pr.osobe. Ta se doktrina primjenjivala i glede ovlasti organa društva da ga zastupa, pa je on mogao djelovati za društvo, stječući pr. i preuzimajući obveze, samo u okviru predmeta poslovanja društva.

Posljedica tog učenja bilo je unošenje velikih klauzula o predmetu poslovanja u društ.ug. i statute, u kojima su se nabrajali brojni poslovi koji bi teoretski mogli doći u obzir da ih pr.osoba sklapa. Time su postajale vrlo nepregledne.18. SJEDIŠTE= mjesto u kojemu je uprava druš. i odakle se upravlja nj. poslovima ili mjesto u kojemu druš. trajno obavlja svoju djelatnost → STVARNO SJEDIŠTEFORMALNO SJEDIŠTE → u praksi se i događa da se za društvo, kada se zbog zatrpanosti suda spisima ili zbog 2 razloga ne može brzo ishoditi upis osnivanja u SR suda na poručju kojega bi ono trebalo imati svoje sjedište, formalno aktom odredi sjedište na području onoga suda gdje se prije može ishoditi upis i tako osnuje društvo, iako za to mjesto nisu ispunjene spomenute pretp. za određenje sjedišta.Društvo tako može početi s radom, iako se nj. poslovima upravlja iz 2 mjesta, stvarno željenog sjedišta društva tzv. stvarnog sjedišta ,nakon čega ono odredi novo sjedište i traži da se promjena sjedišta upiše u SR; nakon upisa se form.sjedište podudara sa stvarnim.

KOLIKO SJEDIŠTA MOŽE IMATI TRG. DRUŠTVO?Trg. druš. može imati samo 1 sjedište, koje se upisuje u SR.

ŠTA SE SMATRA SJEDIŠTEM?1.AKO JE UPRAVA TRG. DRUŠ. U MJESTU RAZLIČ. OD MJESTA KOJE JE KAO SJEDIŠTE DRUŠTVA UPISANO U SR ILI2.AKO DRUŠTVO TRAJNO OBAVLJA SVOJU DJELAT. U MJESTU RAZLIČ.OD MJESTA KOJE JE KAO SJEDIŠTE DRUŠ. UPISANO U SR?Sjedištem se smatra mjesto upisano u SR, ali se 3-će osobe glede pr.posljedica ovisnih o sjedištu druš. mogu pozivati na mjesto u kojemu je uprava druš. i odakle se upravlja poslovima druš. ili na mjesto u kojemu druš. obavlja svoju djelat.

ČIME SE ODREĐUJE SJEDIŠTE?1.izjavom o osniv. druš. ili2.druš.ug.3.statutom druš.

KAKO TRG. DRUŠ. MOŽE PROMIJENITI SJEDIŠTE?Trg. druš. može promijeniti sjedište na način određen1.izjavom o osniv. druš. ili2.druš.ug. odn.3.statutom druš.na temelju prijave trg.dr. Promjena nj. sjedišta upisuje se u SR.

Postoji slučaj kada promjena sjedišta:1)IMPLICIRA PROMJENU STATUTA ODN. DRUŠT.UG. = odluku o promjeni sjedišta donosila bi GS DD-A većinom od ¾ glasova TK zastuplj. na skupš. odn. čl. DOO-a većinom od ¾ danih glasova i to u obliku javnobiljež. isprave.2)NE IMPLICIRA PROMJENE STATUTA ODN. DRUŠ. UG. = statutom ili druš. ug. treba odrediti prvo sjedište društva, ali da odluku o nj. promjeni može donijeti i neki 2 org. određen statutom ili druš. ug.

IZVAN RH? / DA LI MOŽE PREMJESTITI SJEDIŠTE IZVAN RH?

Da. Kada trg. druš. želi prenijeti svoje sjedište iz RH u inoz., za to treba suglas. Min. financija jer prijenosom sjedišta u inoz. druš. prestaje biti hrv. pr. subjektom, a to bi moglo uzrokovati nekontrolirano iznošenje kapitala iz zemlje.

ŠTO JE LEX SOCIETATIS I KOJA TEORIJA VAŽI KOD NAS? / TEORIJE O SJEDIŠTU? / DA BI SE ZNALO ODREDITI OSOBNI STATUS ODREĐ. DRUŠTVA PRIMJENJUJU SE KOJE 2 TEORIJE? / KOJE DRUŠTVO IMA OSOBNI STATUS U RH ? = PLIVALEX SOCIETATIS = sjedište društva može u međ.privat. pravu biti 1 od poveznica za upućivanje na pravo mjerodavno za društvo tj. za osobni statut društva .To pravo uređuje sva pitanja vezana za društvo od nj. nastanka do prestanka, npr.

pravnu, stranačku i procesnu spos., tip i ustroj društva, položaj, prava i obveze i odgovor. org. i čl., ovlasti za zastupanje, načini prestanka društva.

U MPP- u postoje 2 teorije o mjerodavnom pr. za druš.:1. TEORIJA OSNIVANJA = u anglosaksonskom pr. krugu, mjerodavno je pr. drž. u kojoj je osnovana2.TEORIJA STVARNOG SJEDIŠTA = europski pr. krug, uzima se u obzir stvarno sjedište društva. Ova teorija važi kod nas (RH).

ZAŠTO JE VAŽNO ODREĐENJE SJEDIŠTA DRUŠTVA?Određenje sjedišta društva je važno jer se prema sjedištu društva određuje:

1. trg.sud nadležan za upis društva u SR. 2. određenje mjesno nadlež. trg.suda za rješavanje sporova između čl. trg.društva

međusobno te između čl. društva i društva3. opća mjesna nadlež. za sporove koji se vode protiv tuženog društva 4. određuje se mjesna nadlež.suda za odlučiv. o prijedlogu da se provede ovrha na

pokretninama društva ovršenika za koje nije naznačeno mjesto gdje se nalaze5. u stečaj.post. isključivo je mjesno nadležan trg.sud na čijem se području nalazi sjedište

društva – dužnika pr.osobe6. za određenje mjesne nadlež. za rješavanje u upr.post.7. ponuditelja u vrijeme kada stavi ponudu određuje se mjesto sklapanja ug. ako ga

ugovorne strane ne navedu u ug.8. mjesto sjedišta dužnika može biti mjerodavno za određenje mjesta ispunjenja obveze9. sjedište društva može u međ.privat. pravu biti 1 od poveznica za upućivanje na pravo

mjerodavno za društvo tj. za osobni statut društva LEX SOCIETATIS. To pravo uređuje sva pitanja vezana za društvo od nj. nastanka do prestanka, npr.

pravnu, stranačku i procesnu spos., tip i ustroj društva, položaj, prava i obveze i odgovor. org. i čl., ovlasti za zastupanje, načini prestanka društva.

DA LI JE DRUŠ. SASVIM SLOBODNO O TOME GDJE ĆE STAVITI SJEDIŠTE?Ne, ograničeno u pogledu inozemstva.

ODAKLE SE UPRAVLJA POSLOVIMA? / KAKO SE KOD DRUŠTAVA OSOBA ODREĐUJE SJEDIŠTE (KD, JTD)?

1) JTD = mjesto članova2) KD = mjesto komplementara3) GIU = može imati upravu pa onda mjesto uprave

19. ZASTUPANJEVRSTE ZASTUPANJA?

1. ZASTUPANJE PO ZAKONU =Prema Z. trg. druš. ovlaštene su zastupati osobe koje su za pojedini oblik dr. određene ZTD-om:1.JTD – zastupaju čl. druš.2.KD – komplementari3.GIU – osobe koje čine nj. upravu4.DD – njihove uprave5.DOO – njihove uprave

Zastup. trg. druš. po Z. i ograničenja njihovih ovlasti, ako djeluju prema 3-ima, upisuju se u SR.Zastup. trg.druš. po Z. crpe svoju ovlast za zastup. neposredno iz odgovarajućih odredaba Z. i za to im nije potreban neki poseb.akt nadlež. org. druš.OGRANIČENJE: ne mogu bez poseb.ovlasti trg.dr. nastupati kao 2 ugovor. strana i s druš. sklapati ug. u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun 2-ih osoba i u ime i za račun 2-ih osoba.

2.ZASTUPANJE PO PUNOMOĆI = Zakon. zastup. druš. može, u granicama svojih ovlasti, 2 osobi dati punomoć. Punomoć se može dati u granicama ovlasti zastup. koje su upisane u SR.OGRANIČENJE: ne mogu bez poseb.ovlasti trg.dr. nastupati kao 2 ugovor. strana i s druš. sklapati ug. u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun 2-ih osoba i u ime i za račun 2-ih osoba.

3.PUNOMOĆNIK PO ZAPOSLENJU = Osoba čija je dužnost da kao radnik trg.dr. obavlja poslove koji po redovitom tijeku stvari uključuju i sklapanje određ. ug., odn. poduzimanje određ. pr.radnji, ovlaštena je da kao punomoćnik druš. sklapa i te ug. i poduzima te pr.radnje u granicama poslova koje obavlja.OGRANIČENJE: : ne mogu bez poseb.ovlasti trg.dr. nastupati kao 2 ugovor. strana i s druš. sklapati ug. u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun 2-ih osoba i u ime i za račun 2-ih osoba.

KOJE POSLOVE MOGU OBAVLJATI; U KOJEM OKVIRU?

Punomoćnik pri zaposlenju ovlašten je kao punomoćnik sklapati ug. i poduzimati pr.radnje samo u okviru svojih poslova. Njegova ovlast za zastup. ograničena je poslovima koje obavlja i dužostima koje ima kao djelatnik druš.

NAVEDI PUNOMOĆNIKE PO ZAPOSLENJU?1. djelatnici na šalterima u pošti ili banci2. skladištari u skladištu3. rukovoditelj gradilišta na gradilištu4. prodavači u prodavaonicama5. referenti prodaje ili nabave6. komercijalni direktori

VRSTE PUNOMOĆI?Njih može dati samo osoba koja se u smislu odredaba ZTD-a smatra trgovcem (trg. dr. i trgovac pojedinac):

1.OPĆA PUNOMOĆ (GENERALNA) = osoba koja je ovlaštenik iz opće punomoći može poduzimati samo pr.poslove koji ulaze u redovito poslovanje. Za određiv. pojma redovitog poslovanja primjenjuje se objekt. mjerilo odn. prosječna mjera ponašanja u struci kojom se vlastodavac bavi.Poslovi koji ne ulaze u krug redovitog poslovanja su:

1) preuzimanje mjenične obveze2) sklapanje ug. o jamstvu3) o nagodbi i o4) izbranom sudu te5) odricanje od nekog pr. bez naknade6) otuđenje ili opterećenje nekretnina7) sklapanje ug. o investicijama8) o najmu9) o zajmu10) o licenci11) o osnivanju trg.druš.

RAZLIKA IZMEĐU OPĆE I TRG. PUNOMOĆI?Trg. je šira (uža od prokure) po opsegu jer trg. punomoć. može obavljati i izvanredne poslove.

2.POSEBNA PUNOMOĆ (SPECIJALNA) = za sklapanje poslova koji izlaze iz okvira redovitog poslovanja punomoćnik mora imati poseb.punomoć, iz koje se vidi da se ona odnosi na točno određeni posao ili vrstu poslova.

3.VRSTE TRGOVAČKIH PUNOMOĆI?1.PROKURA =je trg.punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om. Prokura je najšira trg.punomoć.

TKO MOŽE DATI PROKURU?Prokuru može dati samo pr. i fizič.o. koja je trgovac u smislu ZTD-a (trg.druš. i trg.pojedinac)

NA KOJI SE NAČIN DAJE PROKURA?Na način predviđen:1)izjavom o osniv.druš. ili2)društv.ug. odn. 3)statutom trg.druš.

U KOJEM OBLIKU SE DAJE PROKURA?U pisanom obliku

KOMU SE MOŽE DATI PROKURA?Svakoj punoljetnoj i potpuno poslov.spos.osobi bez obzira na dužnost koju obnaša i poslove koje obavlja, izuzev ako što 2 nije predviđeno izjavom o osniv.druš. ili društv.ug., odn. statutom trg.druš.

KOMU SE NE MOŽE DATI PROKURA?Pravnoj osobi

TKO MOŽE BITI PROKURIST?Svaka punolj. i potpuno posl.spos. fizič.o. Z. u tome ne postavlja nikakva ogranič., ali se ona mogu odrediti u izjavi o osniv.druš. ili društ.ug. odn. statutu

PROKURA TRGOVCA POJEDINCA?Trg.pojed. daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na 2 osobu.Prokura koju je dao trg.pojed. ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslov.spos.U svemu ostalom na prokuru trg. pojed. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o prokuri trg.druš.

OPOZIV PROKURE?Prokura se može u svako vrijeme opozvati, bez obzira na sadržaj ug. ili 2 pr. posla na temelju kojega je dana. Odredbe ug. kojim se trg.druš. odriče pr. da opozove prokuru, kao i odredba kojom se pr. na opoziv prokure vezuje uz rok ili uz uvjet su ništave.

GDJE SE UPISUJE? = UPISUJE SE U R. PORED PODATAKA O ZASTUP. DRUŠ./ KOJI JE UČINAK UPISA PROKURE U SR? / OVLASTI, OGRANIČ.,KADA PROKURIST TO POSTAJE? / UPIS PROKURE U SR? Davanje prokure i njezin opoziv upisuju se u SR.Prijavi za upis u SR prilažu se i :1)odluka o davanju prokure odn.2)odluka kojom se ona opozivaU SR upisuju se ime i prezime prokuriste.Prema 3-im osobama koje nisu znale niti morale znati da je p. opozvana, opoziv djeluje od dana upisa opoziva u SR.

KOJE SU 2 VRSTE PROKURE?1.POJEDINAČNA = neovisno o tome daje li se 1 osobi ili više njih, prokura se smatra pojedinačnom ako se u njoj izričito ne naznači da je riječ o skupnoj prokuri. Ako je prokura dana 2 ili više osoba bez naznake da se radi o skupnoj prokuri, svaka od tih osoba je prokurist koji samostalno zastupa trg.druš. u granicama ovlasti utvrđenih ZTD-om

2.SKUPNA = prokura dana 2 ili više osoba smatrat će se skupnom prokurom samo ako je tako izričito naznačeno u prokuri. Izjave volje ili pr.radnje koje učine skupni prokuristi proizvode pr.učinke samo ako ih učine svi skupni prokuristi zajedno ili 1 od skupnih prokurista uz izričitu prethodnu suglas. ili izričito naknadno odobrenje ostalih skupnih prokurista

OVLASTI PROKURISTA?Prokurist može:

1. sklapati sve ug.2. poduzimati sve pr.radnje u ime i za račun trg.dr. i3. zastupati ga u post. pred upravnim i 2 drž.org., ustanovama s javnopr. ovlastima, te drž. i

izbranim sudovima

DA LI MOŽE ČLAN NO DOBITI PROKURU?Ne.

2 UGOVORNA OGRANIČENJA PROKURE S UČINKOM PREMA 3-IMA? / PREMA ZTD-U SU 2 OGRANIČENJA PROKURE?

1. skupna prokura2. ograničenje prokure na poslovanje 1 ili više podružnica ima učinka prema 3-im osobama

samo ako je upisano u SR

OBRTNIK I PROKURA?OBRTNIK PROKURAOBRTNIK = svaka fizič.o. koja samostalno i trajno obavlja dopuštenu gospod. djelat. sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proiz., prometom ili pružanjem usluga na tržištu

PROKURA = je trg.punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om. Prokura je najšira trg.punomoć.

Obrtnik ne može dati prokuru, jer se ne smatra trgovcem.

Prokuru može dati samo prav. i fizič. o. koja je trgovac u smislu ZTD-a (trg.druš. i trg.pojedinac).

POTPIS PROKURISTE?Prokurist potpisuje trg.druš. svojim 1)imenom i prezimenom2)naznaku iz koje je vidljiv nj. položaj prokuriste ili3) uz oznaku p.p.

PRIJENOS PROKURE?Prokura nije prenosiva na 2 osobu.1)odredba o prokuri ili2)izjava trg.druš. kojom se prokurist ovlašćuje na prijenos prokure3)izjava druš. kojom se prijenos prokure odobrava prethodno ili naknadnoNEMA PRAVNOG UČINKA!!!

MOŽE LI PROKURIST PRENOSITI SVOJE OVLASTI NA 3-ĆE OSOBE? = NE /ZA ŠTO NIJE OVLAŠTEN PROKURIST? / OGRANIČENJE PROKURE? / ŠTA PROKURIST NE MOŽE?Ogranič. ovlasti prokurista u Z. su navedena taksativno pa prokurist ne može bez poseb.ovlasti:

1. otuđiti ni opteretiti nekretnine trg.druš.2. ne može davati izjave3. ni poduzimati pr.radnje kojima se započinje steč.post. ili 2 post. koji dovodi do prestanka

druš.4. ne može davati punomoć za sklapanje poslova 2-im osobama5. prokura ne daje ovlast za podnošenje prijave za upis u SR6. prokurist može biti ograničen samo na sklapanje ug. i poduzimanje pr.radnji koje ulaze u

poslovanje 1 ili više podružnica – ogranič. ima učinak prema 3-ima samo ako je upisano u SR

7. prokurist ne može bez poseb.ovlasti trg.druš. nastupati kao 2 ugovor.strana i s druš. sklapati ug. u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun 2-ih osoba, ili u ime i za račun 2-ih osoba.

Ogranič. prokure koja nisu predviđena ZTD nema učinka prema 3-im osobama, bez obzira na to je li 3-ća osoba za njih znala ili morala znati.IZNIMKA: slučaj koluzije.

KOLUZIJA?= prokurist i 3-ća osoba zlouporabom pr. su postupili na štetu zastupanog kako bi sklopili posao koji je suprotan unutraš.ogranič. koje je zastupani postavio prokuristu.

2.TRG.PUNOMOĆ = Trg. punomoćnik = je radnik u trg.druš. ili 2 osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio nj. poduzeća.

KAKO SE KOD TRG. PUNOMOĆI JAVLJA PODUZEĆE? Trg. punomoćnik = je radnik u trg.druš. ili 2 osoba koju trgovac ovlasti da vodi cijelo ili dio nj. poduzeća.

U KOJEM OBLIKU SE DAJE TRG.PUNOMOĆ?U pisanom obliku

ZAKONSKA OGRANIČENJA TRG. PUNOMOĆNIKA? /ODNOS TRG.PUNOMOĆI I PROKURE?Trg. punomoć uža je od prokure, jer trg.punomoćnik ne može bez poseb.ovlasti:

1. otuđiti ni opteretiti nekretnine svog vlastodavca2. mjenično niti čekovno ga obvezati3. preuzeti obveze iz jamstva4. uzeti za nj. zajam5. nagoditi se niti 6. voditi spor7. nastupati kao 2 ugovor.strana i s druš. sklapati ug. u svoje ime i za svoj račun, u svoje

ime a za račun 2-ih osoba, ili u ime i za račun 2-ih osoba8. ne može ovlasti iz punomoći prenijeti na 2 osobu

Ostala ogranič. nemaju učinak prema 3-im osobama koje za njih nisu znale niti su morale znati

KOJE SU OVLASTI TRG.PUNOMOĆNIKA?

Trg. punomoćnik ovlašten je 1)sklapati sve ug. i 2)poduzimati sve pr.radnje koje su u prometu uobičajene pri vođenju poduz. ili dijela poduz. na koje se odnosi nj. punomoć ili koje su za to potrebne

3.PUNOMOĆ TRGOVAČKOM PUTNIKU = trgovac može svome radniku ili 2 osobi dati punomoć kao trg. putniku. Punomoć trg.putniku se mora dati u pisanom obliku.

KOJA JE NAJUŽA PUNOMOĆ?Punomoć trg. putniku.

KOJE SU OVLASTI TRG. PUTNIKA? / ŠTA MOŽE U VEZI PRODAJE ROBE?Trg. putnik je ovlašten u ime i za račun vlastodavca :

1. sklapati ug. o prodaji vlastodavčeve robe2. isporučivati robu3. naplaćivati cijenu iz tih ug. te4. primati izjave od kupaca glede robe koja je predmet ug.5. davati izjave i6. poduzimati 2 pr.radnje radi očuvanja vlastodavč.pr. iz ug. što ga je sklopio u nj. ime i za

nj. račun.Ogranič. ovlasti trg.putnika nema učinka prema 3-oj osobi koja za to nije znala niti morala znati.

NA ŠTO NIJE OVLAŠTEN TRG. PUTNIK BEZ POSEBNE OVLASTI?1)prodavati robu uz plaćanje na poček ili u obrocima2)ne može bez poseb.ovlasti trg.druš. nastupati kao 2 ugov. strana i s druš. sklapati ug. u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun 2-ih osoba, ili u ime i za račun 2-ih osoba.

IV DRUŠTVA OSOBA

1. ORTAKLUK DA LI JE ORTAKLUK DRUŠTVO GRAĐ. ILI TRGOVAČKOG PR.? = GRAĐANSKOG I UREĐENO JE ZOO. = je društvo građanskog pr. (nije trg. društvo). Za trgovačko je druš.ort.važan jer se odredbe o ort. podredno primjenjuju na JTD, KD i GIU, pa ako neko pitanje vezano uz ta druš.nije uređeno poseb. odredbama ZTD-a a ne rješava ga ni ug. kojim se ta druš.osnivaju (društveni ug.) primjenit će se na odgovarajući način pravila ZOO-a, kojim je uređen ort.

KAKO NASTAJE ORTAKLUK?Ortakluk nastaje ug. kojim se 2 ili više fizič. ili pravnih osoba obvezuju uložiti svoju imovinu i rad radi postizanja zajed.cilja.CILJ mora biti dopušten što znači da ne smije biti protivan ustavu, prisilnim propisima i moralu druš. Može se ispuniti jednokratno ili može biti trajnije prirode.

UGOVOR O ORTAKLUKU MOŽE SE SKLOPITI NA:1.određeno ili na2.neodređeno vrijeme. Sklapanjem ug.o ortakluku ne nastaje pr. osoba, jer ort. nema pravnu osobnost. On se smatra zajednicom osoba i dobara.

ŠTO ČLANOVI (ORTACI) MOGU ULOŽITI U ORTAKLUK?1. stvari2. prava3. novac4. rad i5. druge usluge.

Njihov ulog može se sastojati i u preuzimanju obveze da će za ort. obavljati neke poslove odn. pružati mu svoje usluge. Ulozima članova stvara se početna imovina ortak. koja se naziva GLAVNICA. Pored nje, imovinu ortakluka čini i ono što se ostvari poslov.ort. Imovina ort.smatra se zajednič.imovinom ortaka.

TKO SUDJELUJE U VOĐENJU POSLOVA ORTAKLUKA?U vođenju poslova ort.načelno sudjeluju svi ortaci, ali se ta ovlast može ug.prenijeti na 1 ili više njih. Na zastupanje ortakluka ovlašteni su svi ortaci, ali se ugovorom može predvidjeti i drukčije rješenje.

KAKO PRESTAJE ORTAKLUK?Ortakluk prestaje:

1. ostvarenjem zajedničkog cilja radi kojega je on osnovan, npr. dovršetkom nekog posla,2. ako ostvarenje toga zajed.cilja postane nemoguće npr. zbog potresa gradnja zgrade radi

čega je ort.i nastao postala neizvediva - protekom vremena na koje jeugovor o ort.bio sklopljen.

3. propašću zajedničke imovine ortaka odn.cijele imovine ort.4. ako se tako sporazumiju ortaci te5. ako ortakluk čine samo 2 osobe – smrću ili istupanjem iz ortak.fizič.osobe

odn.prestankom pravne osobe koja je ortakluk.

RAZLIKA ORTAKLUKA I JTD?ORTAKLUK JTD

1. ZOO2. društvo građanskog prava3. nije pravna osoba.

1. ZTD2. trg.druš.3. pr.odnosi među članovima uređuju se

društ.ug.(jtd nema statuta)4. mora se osnovati kao trajno druš.(a ne

radi obavljanja par poslova)5. po svom obliku je trgovac (ono ne mora

obavljati gospod.djel.)6. samostalno obavlja gospodarsku

djelatnost – društvo je subjekt privatnog prava

7. pravna je osoba8. svojstvo pr.osobe stječe upisom, a gubi

brisanjem iz trg.r.(javno je jer se upisuje)

9. čl.djeluju pod zajedničkom tvrtkom10. društvo kao pravni subjekt može biti

strankom i odgovara za obveze cijelom svojom imovinom (time se ne dira u odgovornost članova preme vjerovnicima)

11. svaki član jtd odgovara vjerov.druš.za obveze neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom. Odgovornost pojedinog člana može se ograničiti na visinu uloga i za pojedini posao (interna ograničenja koja ne vrijede prema vjerovnicima društva)

12. član društva može biti svaka fizička ili pravna osoba

13. jtd je društvo osoba, osniva se kada su za postojanje društva važnije osobe nego uloženi kapital

14. druš.svoju imovinu stječe uplatom uloga i poslov.druš.i ona se ne upisuje u trg.reg. član društva ne može raspolagati svojim udjelom u društvu bez sugl.ostalih članova

15. unutrašnji odnosi u društvu temelje se na načelu ugovorne slobode članova

16. za druš.nisu predviđenji organi jer je temelj društveni ugovor

17. jtd je tipičan pr.oblik za mala i srednja društva

18. ztd predviđa moguć.da se i na jtd primjene propisi zoo-a kojima se uređuju obvezni odnosi u ortaštvu.

MOŽE LI SE ISKLJUČITI ORTAK IZ ORTAŠTVA? / PRETPOSTAVKE?Da. Ortak se može isključiti iz ort. ako za to postoje važni razlozi, a osobito zbog:1)povrede bitne obveze iz ug. o ort.2)pada pod stečaj3)potpunog ili djelomičnog oduzimanja poslov.spos.4)gubitka povjerenja zbog učinjenog kažnjivog djelaOdluku o isključenju ako nije drugačije ugovoreno donose ostali ortaci jednoglasno.

Učinak isključ. nastupa danom priopćenja odluke o isključ. pa i onda kad su bili osporeni, a zatim potvrđeni kao pravovaljani. Ortak koji je isključen sudjeluje u dobiti i gubitku nastalima do dana isklj.

IMA LI U DOO NEŠTO SLIČNO – MOGU LI ČL. DOO-A ISKLJUČITI NEKOG?Čl. DOO-a može se društ.ug. isključiti i tada se moraju odrediti uvjeti, post. i posljedice isključenja. Čl. DD-a ne mogu isključiti člana.

2. JAVNO TRGOVAČKO DRUŠTVO = je trg.druš.u koje se udružuju 2 ili više osoba zbog trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom, a svaki član društva odgovara vjerovnicima društva neograničeno solidarno cijelom svojom imovinom. Član društva može biti svaka fizička i pravna osoba.JTD uvijek se smatra trgovcem. To društvo je pravna osoba. Pravnu osobnost stječe upisom u sr., s gubi je brisanjem iz sr. Prije upisa društva u sr.i stjecanjem pravne osobnosti postoji PREDDRUŠTVO.

PRIJAVA ZA UPIS U SR JTD?Prijavu za upis JTD u SR podnose svi njegovi članovi sudu na čijem je području sjedište društva, a ona mora sadržavati:

1. tvrtku2. sjedište3. predmet poslovanja društva4. ime i prezime i prebivalište odn.5. tvrtku i sjedište svakog člana društva te6. imena osoba ovlaštenih da zastupaju drustvo i njihove ovlasti.

Pored ovih podataka u sr.upisuju se i:7. promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, predmet poslovanja društva8. stupanje novoga člana u društvo9. prestanak članstva u društvu10. promjene ovlasti za zastupanje društva.

Prijavi se prilaže ugovor o osnivanju društva (društveni ugovor).

OSNIVANJE JTD?JTD osniva se društvenim ugovorom !

PRAVNI ODNOSI IZMEĐU ČLANOVA?Pravni odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom.Odredbe ovog zakona primjenjuju se utoliko ukoliko čl.svoje odnose u društvu drukčije ne urede društvenim ugovorom.

1.ULOZI U DRUŠTVU - ako nije drukčije ugovoreno članovi društva moraju unijeti jednake uloge.Član može uložiti:

1. novac2. stvari3. prava4. rad i5. druge usluge ili dobra.

Vrijednost nenovčanih uloga članovi sporazumno određuju u novcu.

Član nije dužan povisiti prvobitno dogovoreni ulog niti ga dopuniti ako se on smanji zbog gubitka društva.Ako član za društvo učini troškove za koje se prema okolnostima može uzeti da su potrebni ili ako neposredno zbog obavljanja poslova društva ili zbog opasnosti koje je s tima povezana pretrpi stetu, društvo mu je dužno to nadoknaditi.Društvo mu mora platiti i kamate od dana kada su mu nastali izdaci odn.od kada mu je pričinjena šteta pa sve dok mu se oni ne nadoknade.Član može na ime troškova koji su potrebni za obavljanje poslova društva zahtijevati da mu društvo plati predujam.Član mora društvu bez odgađanja prenijeti sve koristi koje primi od trećih osoba za vođenje poslova društva i koje ima od vođenja poslova za društvo.

PLAĆANJE ZAKONSKIH ZATEZNIH KAMATA:1. čl.koji pravodobno ne uplati novč.ulog ili koji2. novac primljen za društvo ne preda na vrijeme društvu ili3. koji za sebe neopravdano uzme novac društva ili4. zakasni s unosom drugih uloga.

Ako društvenim ugovorom nisu ugovorene više kamate od dana kada je morao uplatiti ili unijeti ulog, kada je morao predati novac ili kada je neopravdano uzeo novac – društvo može postaviti zahtjev za naknadu veće stete.U ispunjenju svojih obaveza član društva dužan je postupati s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

2.ZABRANA KONKURENCIJE - član društva ne smije bez izričitog pristanka ostalih članova voditi poslove koji ulaze u predmet poslovanja društva niti u nekom drugom trgovačkom društvu sudjelovati kao član koji osobno odgovara. Smatra se da je dan pristanak za sudjelovanje u nekom drugom društvu ako je ostalim članovima pri stupanju toga člana u društvo bilo poznato da je on član drugog društva, a članstvo u društvu mu nije bilo izričito uvjetovano istupanjem iz drugog društva.

POSLJEDICE NEDOPUŠTENE KONKURENCIJE:U slučaju povrede društvo može zahtijevati naknadu štete, ali umjesto nje može zahtijevati:

1. da poslove koje je vodio u vl.ime prizna kao poslove vođene za račun društva2. da društvu preda ono što je primio od posla koji je obavio za tuđi račun3. da mu ustupi pravo na ono što bi trebao primiti iz takvog posla.

U ostvarivanju prava društva odlučuju svi članovi zahtjev društva zastarijeva za 3. mjeseca od dana kada su članovi saznali za povredu tj.za 5. godina od učinjene povrede.

RAZLIKA VOĐENJA POSLOVA ORTAKLUK I JTD? Ortakluk =U vođenju poslova ort.načelno sudjeluju svi ortaci, ali se ta ovlast može ug.prenijeti na 1 ili više njih. Na zastupanje ortakluka ovlašteni su svi ortaci, ali se ugovorom može predvidjeti i drukčije rješenje.3.VOĐENJE POSLOVA / POSEBNA PRAVA KOJA PRIPADAJU ČLANOVIMA DRUŠTVA Svaki član društva ima pravo i obvezu voditi poslove društva.Društvenim ugovorom može se vođenje poslova prenijeti na 1. ili više određenih članova u kojem slučaju su ostali članovi iz toga isključeni ali oni imaju pravo da se:

1. osobno obavijeste o poslovima2. pregledaju poslovne knjige3. obave uvid u dokumentaciju4. za sebe sastave godišnje financijsko izvješće.

Ova se prava ne mogu isključiti ni ograničiti, ako postoji razlog za pretpostavku da se poslovi društva ne vode pošteno ni uredno pravo na obavještenost.

NAČIN VOĐENJA POSLOVA:1.POJEDINAČNO kada su svi članovi društva ili više njih ovlašteni voditi poslove društva, svaki je od njih ovlašten da ih sam vodi. Ako se neki od članova društva ovlaštenih za vođenje usprotivi poduzimanju neke radnje ta se radnja ne može poduzeti.2.SKUPNO ako je društvenim ugovorom određeno da članovi društva koji su ovlašteni voditi poslove društva to mogu činiti samo skupno, za poduzimanje svakoga posla potrebna je, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja, suglasnost svih ovlaštenih članova.

OPSEG OVLASTI ZA VOĐENJE POSLOVA – PROKURA ovlast za vođenje poslova obuhvaća sve radnje koje se redovno poduzimaju u poslovanju društva.Za poduzimanje radnji koje prelaze ovaj okvir potrebna je suglasnost svih članova pa i onih isključenih iz vođenja poslova.Za davanje prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih da vode poslove društva, osim ako bi postojala opasnost od odgađanja. Prokuru može opozvati svaki član društva koji ju je ovlašten podijeliti sam ili zajedno s drugim članovima.

4. UPUTE OSTALIH ČLANOVA društvenim ugovorom može se predvidjeti da se članovi društva ovlaštenih na vođenje poslova društva moraju pridržavati uputa koje daju ostali članovi društva.Odstupanje je moguće ako se s obzirom na okolnosti smatra da one nisu opravdane u tom slučaju mora o tome izvijestiti ostale članove društva i pričekati njihovu odluku.Moguće je postupanje bez obzira na primljene upute ako bi bilo štetno odgađati s poslom dok se odluka ne donese i ako se smatra da bi oni odobrili postupanje kada bi im bilo poznato stvarno stanje.

ODUZIMANJE OVLASTI ZA VOĐENJE POSLOVA ako za to postoji važan razlog po tužbi ostalih članova društva, sud će članovima zabraniti vođenje poslova društva.Takav razlog postoji naročito u slučaju grube povrede obveze ili nesposobnosti člana da redovno vodi poslove drustva.

OTKAZIVANJE OVLASTI ZA VOĐENJE POSLOVA:1. član se može odreći ovlasti za vođenje poslova društva ako za to postoji važan razlog

on se ne može unaprijed odreći toga prava2. samo tako da za to dade otkazni rok koji ostaim članovima omogućava da poduzmu sve

ono što je potrebno za daljnje vođenje poslova osim ako postoji opravdani razlog za to da se toga ovlaštenja odrekne i prije isteka takvog roka

3. ako se odrekne bez opravdanog razloga dužan je društvu nadoknaditi štetu.

5. DONOŠENJE ODLUKA za donošenje odluka društva potrebna je suglasnost svih članova obaviještenih da sudjeluju u odlučivanju.Ako je društvenim ugovorom utvrđeno da se odluke donose većinom glasova, u sumnji se većina računa prema broju članova

DIOBA DOBITI U JTD?6. RAČUN DOBITI I GUBITKA krajem svake poslovne godine utvrđuje se račun dobiti i gubitka.Na temelju toga računa se svakome članu izračunava njegov udio u dobiti ili u gubitku, srazmjerno njegovom udjelu u društvu.

NAČELA?7. UDIO U DOBITI I GUBITKU 1.KAPITALNO NAČELO 1/3 dobiti tekuće godine dijeli se na članove društva tako da svakome od njih pripada dio koji odgovara njegovom udijelu u kapitalo društva.Pri izračunavanju udjela u dobiti koji članu pripada, ulozi koje je član tijekom poslovne godine unio u društvo računaju se u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od uplate.Ako je član u poslovnoj godini smanjio svoj udio u kapitalu uračunava se tako smanjeni udio u srazmjeru s vremenom koje je proteklo od učinjenoga smanjenja.2.PERSONALNO NAČELO dio dobiti tekuće godine koji prelazi udjele u dobiti, kao i gubitak u toku poslovne godine, dijele se na članove društva na jednake dijelove.Član društva ne može bez suglasnosti ostalih članova raspolagati svojim udjelom u društvu.

ZASTUPANJE KOD JTD?8.ZASTUPANJE DRUŠTVA svaki član je ovlašten zastupati društvo ako društvenim ugovorom nije isključen od zastupanja.Društvenim ugovorom može se odrediti da:

1. svi članovi ili više njih mogu zastupati društvo samo skupno. Svi koji su ovlašteni mogu ovlastiti pojedine između sebe da u ime društva poduzimaju određene poslove ili određene vrste poslova. Za izjavu volje trećih prema društvu dovoljno je da je ona izjavljena 1 od člana ovlaštenih za skupno zastupanje.

2. da su članovi društva, kada više njih ne djeluje skupno, ovlašteni zastupati društvo samo zajedno s prokuristom.

9. OPSEG OVLASTI ZA ZASTUPANJE član društva može:1. sklapati pravne poslove2. poduzimati pravne radnje pred sudom i izvan njega3. može otuđiti i opteretiti nekretninu4. dati i opozvati prokuru.

OGRANIČENJE OVLASTI ZA ZASTUPANJE ne djeluje prema trećima.To vrijedi ako se ovlast ograničenja odnosi samo na:

1. određene poslove2. a ako se treba ostvariti samo pod određenim okolnostima – za određeno vrijeme ili na

određenom mjestu.

ODUZIMANJE OVLASTI ZA ZASTUPANJE po tužbi ostalih članova sud će članovima društva zabraniti zastupanje ako za to postoji važan razlog:

1. teška povreda obveza ili2. nesposobnost člana da uredno zastupa društvo.

TKO I KAKO ODGOVARA U JTD-U? / ODGOVORNOST JTD ZA OBVEZE? / RAZLIKA U ODGOVORNOSTI KOD JTD I GIU?10.ODGOVORNOST ZA OBVEZE DRUŠTVA =

1. JTD odgovara za obveze cijelom svojom imovinom2. svaki član odgovara vjerovnicima cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim

članovima društva3. tko pristupi već postojećem društvu odgovara kao i ostali članovi za obveze društva

nastale prije njegova pristupanja društvu (cijelom svojom imovinom i solidarno s ostalim članovima društva)

4. odgovornost društva je akcesorna riječ je o odgovornosti za tuđu obvezu (obvezu društva) , to znači da obveze članova društva slijede sudbinu obveza društva.

KOJA PRAVILA OBVEZNOG PRAVA SE PRIMJENJUJU?Pravilo o solidarnom jamstvu.

ŠTO ZNAČI SOLIDARNO?Na odnos između članova društva i društva u pogledu ispunjenja obveze društva valjalo bi na odgovarajući način primijeniti odredbe o obveznim odnosima o solidarnom jamstvu (jamstvo nastaje temeljem ugovora između jamca i dužnika , dok odgovornost članova proizlazi iz zakona).

KOJI PRIGOVORI SE MOGU STAVLJATI?Član društva može staviti vjerovniku koji od njegovih zahtjeva da mu ispuni obvezu društva:

1. prigovore koje može istaći društvu i svoje osobne prigovore2. može odbiti ispunjenje obveze ako bi društvo imalo pravo pobijati valjanost pravnog

posla3. ima pravo iz predhodnih stavaka i onda ako vjerovnikova tražbina može podmiriti i

prijebojem s dospjelim tražbinama društva.

11.PRESTANAK DRUŠTVA razlozi za prestanak JTD su:1. istek vremena za koje je osnovano2. odluka članova društva3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sr.bio nezakonit4. stečaj društva 5. smrt odn.prestanak nekoga od čl.društva ako što drugo ne proizlazi iz društvenog ugovora6. ostvarivanje stečaja na nekim od članova društva7. otkaz nekoga od člana društva ili njegovog vjerovnika8. pravomoćna odluka suda.

12.PRIJAVA ZA UPIS NASTANKA RAZLOGA ZA PRESTANAK DRUŠTVA U SR Sudu se podnosi prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u sr. osim ako

ono prestaje zbog toga što se nad njime provodi stečajni postupak jer to sud upisuje po službenoj dužnosti.

Isto vrijedi i za istupanje i isključenje člana iz društva prijavu mogu podnijeti svi članovi društva.

Ima li smrt člana za posljedicu prestanak društva ili istupanje iz društva prijavu se može podnijeti sudu a da u tome ne sudjeluju nasljednici koje su u podnošenju prijave spriječile posebne zapreke.

Prestane li društvo odlukom suda prijavu može podnijeti svaki član društva.

13.LIKVIDACIJA provodi se nakon nastanka razloga za prestanak društva.Ako članovi ne dogovore drukčiji način obračuna i podijele ili nad društvom ne otvore stečaj. (likvidacija je fakultativan postupak)Ako društvo prestane zbog otkaza kojega izjavi vjerovnik nekog od člana ili zbog toga što je nad nekim od članova društva otvoren stečaj, likvidacija se ne mora provesti samo ako se s time suglasi vjerovnik ili stečajni upravitelj.

TKO SU LIKVIDATORI JTD?LIKVIDACIJU PROVODE:

1. svi članovi društva kao likvidatori ako odlukom člana ili društvenim ugovorom nije određeno da je provedu članovi društva ili druge osobe.

2. trgovački sud na prijedlog neke od tih osoba može zbog važnih razloga imenovati osobe koje nisu članovi društva.

OPOZIV LIKVIDATORA likvidatori se opozivaju jednoglasnom odlukom osoba (čl.društva) ili odlukom suda. Iz važnih razloga likvidatore može na prijedlog nekoga od sudionika opozvati i sud.Likvidatori se upisuju u sr.

POSLOVI LIKVIDATORA:1. da dovrše tekuće poslove društva i sklapaju nove poslove, ako su oni potrebni za

dovršetak već započetih poslova2. da naplate tražbine društva i podmire njegove vjerovnike3. da unovče preostalu imovinu društva4. da zastupaju društvo5. da sastave financijska izvješča na početku likvidacije i nakon njezina okončanja 6. da članovima društva vrate stvari koje su oni društvu dali na korištenje7. da nakon podmirenja dugova društva preostalu imovinu podijele članovima društva

razmjerno njihovim udjelima u kapitalu društva8. da nakon dovršetka likvidacije podnesu prijavu za upis brisanja društva iz sr.

Ako se odlukom člana društva ili društvenim ugovorom ne odredi da likvidatori mogu radnje koje se tiču likvidacije obavljati pojedinačno, oni ih mogu obavljati samo skupno, ali mogu nekoga između sebe ovlastiti da u likvidaciji obavi određene poslove ili određene vrste poslova.Ograničenje ovlasti likvidatora nemaju učinak prema trećima.

14.ZASTARA 1. zahtjevi prema članu društva zastaruju za 5. god. od prestanka društva ili od izlaska člana

iz društva, ako tražbina prema društvu ne zastaruje u kraćem roku2. zastara počinje teći 1. narednog dana od dana u kojemu su prestanak društva ili prestanak

članova upisani u sr3. ako vjerovnikova tražbina prema društvu dospjeva nakon upisa zastara počinje teći od

dana dospjelosti.

OD ČEGA SE SASTOJI TVRTKA JTD?Obvezni sadržaj tvrtke trgovačkog društva:

1. naznaka kojom se pobliže obilježava ime trgovačkog društva2. naznaka predmeta poslovanja društva3. oznaka pravnog oblika društva4. tvrtka jtd mora sadržavati riječi javno trgovačko društvo ili naznaku jtd5. prezimena svih članova fizičkih osoba ili samo 1 odn.više njih uz dodatak i drugih.

3. KOMANDITNO DRUŠTVO = je trgovačko društvo u koje se udružuju 2 ili više osoba radi trajnog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom od kojih najmanje jedna odgovara za obveze društva solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom (KOMPLEMENTAR), a najmanje 1 odgovara za obveze društva samo do iznosa određenog imovinskog uloga u društvu (KOMANDITOR)KD je uvijek trgovac. To je drustvo pravna osoba, pravnu osobnost stječe upisom u trg.reg., a gubi je brisanjem iz r. Prije toga postoji PREDDRUŠTVO.

ČLANOVI KD?Član kd kako komplementar tako i komanditor mogu biti fizičke i pravne osobe.

1.OSNIVANJE KD Kd osniva se društvenim ugovorom. Njime se moraju odrediti:1.članovi ili članovi drustva koji imaju položaj komplementara kao i2.članovi ili članovi društva koji imaju položej komanditora.

KOJA SE PRAVILA PRIMJENJUJU NA KD? KAKO SE UREĐUJU ODNOSI?Svi odnosi između članova društva uređuju se društvenim ugovorom. Odredbe zakona primjenjuju se samo ako društvenim ugovorom nije što drugo određeno, osim ako iz pojedine odredbe ne proizlazi drugačije.Odredbe zakona o unutrašnjem uređenju društva su dispozitivne prirode. Ako se neko pitanje ne uredi društvenim ugovorom a ne uređuje ga ni zakon na kd supsidijarno će se primijeniti i odredbe ZTD-a o jtd.

Odredbe kojima se uređuje odnos društva prema trećima a napose odgovornost članova za obveze društva su KOGENTNE tj.prisilne prirode to znači da članovi društva ta pitanja ne mogu urediti na drukčiji način nego što to predviđa zakon.

2.UPIS U SUDSKI REGISTAR Prijavu za upis KD u sr podnose svi komplementari, a ona mora sadržavati:

1. tvrtku2. sjedište3. predmet poslovanja društva4. ime i prezime i prebivalište odn.5. tvrtku i sjedište svakog člana društva te6. imena osoba ovlaštenih da zastupaju društvo i njihove ovlasti7. promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, predmeta poslovanja društva8. stupanje novoga člana u društvo9. prestanak članstva u društvu te10. promjene ovlasti za zastupanje društva11. podaci o komanditorima 12. visini uloga svakoga od njih.

Prilikom objave upisa društva objavljuje se samo broj komanditora, a ne i njihova imena i ulozi u društvu.

3.VOĐENJE POSLOVA U KD? / TKO VODI POSLOVE U KD?Društvom upravljaju komplementari.Komanditori nisu ovlašteni upravljati poslovima društva.

DA LI KOMANDITORI IMAJU UTJECAJA NA VOĐENJE POSLOVA DRUŠTVA AKO IM NIJE DANA PROKURA?Komanditor se ne može usprotiviti odlukama ni postupcima komplementara osim:

1. odlukama i postupcima koji se odnose2. ili se poduzimaju izvan granica redovnog poslovanja društva.

NA KOJE ODLUKE MOGU UTJECATI? Redovne-ne, izvanredne-mogu. Opseg ovlasti komplementara u vođenju poslova društva isti je kao i članova jtd.Glede mogućnosti da se vođenje poslova društva povjeri samo nekom komplementarima ili da se ovlaste 2 osobe pa i komanditori vrijedi sve kao i za jtd. Glede davanja i opoziva prokure potrebna je suglasnost svih članova ovlaštenih voditi poslove društva tj. komplementara.

4.PRAVO NADZORA Komanditor ima pravo zahtjevati da mu se predaju:1.prijepis ili preslika godišnjih financijskih izvješća društva radi provjere njihove ispravnosti, te da mu se u tu svrhu dozvoli2.uvid u poslovne knjige društva.

Kada postoji opravdani razlog , sud će na zahtjev komanditora :1.u svako doba naložiti društvu da komanditoru priopći financijska izvješća društvu u pisanom obliku,2.te da mu se dade druga razjašnjenja i 3.omogući uvid u poslovne knjige društva i 2 isprave.Komanditor nema posebna prava koja pripadaju članovima društva (pravo na obavještenost).

5.ZABRANA KONKURENCIJE Zabrana konkurencije ne odnosi se na komanditore. 6.UDIO U DOBITI I GUBITKU Komplementar i komanditor sudjeluju u dobitku i gubitku kd. (primjena odredbi jtd).

KRITERIJ PODJELE DOBITI U KD?Dobitak se komanditoru isplaćuje ako je u cijelosti uplatio ulog na koji se obvezao ako to nije učinio dobitak tekuće godine pripisuje se njegovom udjelu u kapitalu društva sve dok ne dosegne ugovoreni iznos koji se obvezao uplatiti.Kad uplate dosegnu iznos ugovorenog uloga, daljnji dobitak mu se isplaćuje.

Komanditor sudjeluje i u snošenju gubitaka, ali samo do visine svog udjela u kapitalu društva , a i sa neuplaćenim dijelom iznosa koji se društvenim ugovorom obvezao uplatiti kao svoj ulog.

PODJELA DOBITI KOD KD? PO KOJA DVA NAČELA SE DIJELI DOBIT U KD?7.OBRAČUN UDJELA U DOBITI I GUBITKU =1.KAPITALNO NAČELO 1/3 dobiti svake tekuće godine dijeli se članovima razmjerno njihovim udjelima u kapitalu društva neovisno da li je komplementar ili komanditor mora se voditi računa o promjeni njegovog udjela u kapitalu društva tijekom godina za koju se dobit isplaćuje2.NAČELO PRIMJERENOSTI 2/3 dobiti društva dijeli se članovima prema omjeru udjela koji odgovara konkretnim okolnostima.

8. ISPLATA DOBITI Komanditorima se udio u dobiti isplaćuje u roku određenom u društvenom ugovoru ili odlukom komplementara, ako taj rok nije određen ugovorom.Kada o roku za isplatu dobiti odlučuju komplementari, taj rok za komanditore ne može biti dulji od 60 dana od dana usvajanja financijskih izvješća društva.Komanditor nema pravo na isplatu udjela u dobiti sve dok mu je na temelju sudjelovanja u snošenju gubitka društva udio u kapitalu društva smanjen ispod iznosa koji se ugovorom o osnivanju društva obvezao uplatiti kao svoj ulog.Ako društvo kasnije u poslovanju iskaže gubitak komanditor nije dužan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaćena.

ZASTUPANJE KD? ŠTO JE S KOMANDITOROM, KAKVA IM SE PUNOMOĆ MOŽE DATI?9.ZASTUPANJE = Komanditor nije ovlašten zastupati društvo. IZNIMNO: komanditor se može odlukom svih komplementara dati prokura i trg.punomoć. Kd zastupaju isključivo komplementari.

TKO ODGOVARA ZA OBVEZE KD? KOMANDITNA ODGOVORNOST?10. ODGOVORNOST ZA OBVEZE DRUŠTVA =

1. KD odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom2. KOMPLEMENTAR uvijek odgovara za obveze neograničeno solidarno cijelom

svojom imovinom. Odgovornost je akcesorna i solidarna.3. KOMANDITOR ne odgovara za obveze društva ako je u cjelini uplatio ulog na koji se

obvezao društvenim ugovorom. Ako ne uplati odgovara vjerovniku društva neposredno i

solidarno s ostalim članovima društva do visine ugovorenog uloga umanjenog za uplaćeni dio. Mjerodavan je iznos komanditnog uloga koji je upisan u sr osim ako se na uobičajeni način ne objavi ili društvo vjerovniku na drugi način ne priopći da je taj ulog veći.

Odredba ugovora između članova društva kojom se komanditor oslobađa obveze uplate svog uloga ili mu se ta obveza odlaže nema učinka prema vjerovnicima društva.

KADA KOMANDITOR ODGOVARA ZA OBVEZE DRUŠTVA MADA JE ISPLATIO ULOG U CIJELOSTI? Ako se komanditoru isplati njegov ulog to prema vjerovnicima društva djeluje kao da ulog nije uplaćen.Isto vrijedi i kada komanditor sudjeluje u podjeli dobiti za vrijeme dok je njegov uplaćeni udio u kapitalu društva zbog gubitka smanjen.

Komanditor nije dužan vratiti iznose koje je na temelju usvojenih gfi primio u dobroj vjeri kao udio u dobiti društva.

U odnosu prema vjerovnicima društva u kojem ni jedan od komplementara nije fizička osoba,smatra se da komanditor nije uplatio ulog na koji se obvezao društvenim ugovorom, ako društvo u komplementaru drži udjele to ne vrijedi u slučaju ako je komplementar jtd ili kd u kojima je član koji osobno odgovara za obveze društvo fizičke osobe.

Osoba koja u svojstvu komanditora kasnije postane član kd odgovara i za one obveze koje je društvo preuzelo prije njenog pristupa društvu.

11.PRESTANAK KD Smrt ili prestanak komanditora koji je pravna osoba ne dovodi do prestanka društva!Razlozi prestanka kd:

1. istek vremena za koje je osnovano2. odluka člana društva3. pravomoćna odluka suda kojom se utvrđuje da je upis društva u sr bio nezakonit4. stečaj društva5. smrt odn.prestanak nekog od člana društva, ako što drugo ne proizlazi iz društvenog

ugovora6. ostvarivanje stečaja nad nekim od članova društva7. otkaz nekog od člana društva ili njegovog vjerovnika8. pravomoćna odluka suda

KOJE RADNJE MOGU PODUZETI KOMANDITORI / KOMPLEMENTARI? KOMANDITORI: KOMPLEMENTARI:

1. pravo nadzora2. ne odgovara za obveze3. pripada mu dobit

1. vode poslove2. zastupaju društvo

4. GOSPODARSKO INTERESNO UDRUŽENJE = je pravna osoba koju osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba da bi olakšale i promicale obavljanje gospodarske djelatnosti koje čine predmete njihova poslovanja te da bi poboljšale ili

povećale njihov učinak, ali tako da ta pravna osoba za sebe ne stječe dobit (već stječe dobit za svoje članove)

ZAŠTO SE OSNIVA GIU?GIU je interesni oblik povezivanja gospodarskih subjekata na određeno vrijeme na statusnopravnoj osnovi. Uvijek je trgovačko društvo.

CILJ OSNIVANJA GIU?Cilj osnivanja je: Olakšavanje i razvijanje obavljanja gospodarske djelatnosti članova udruženja (manja i srednja društva, trgovca pojedinca i osobe koje se kao profesionalci bave slobodnim zanimanjem).

TEMELJNI KAPITAL KOD GIU?GIU osniva se bez temeljnog kapitala.Djelatnost udruživanja mora biti u vezi s gospodarskom djelatnosti njegovih članova kao pomoćna djelatnost njihovim djelatnostima.Prava članova ne mogu se izraziti vrijednosnim papirima.Drukčija odredba je ništava. Na GIU se supsidijarno primjenjuju odredbe zakona o JTD.

1.PREDMET POSLOVANJA mora biti u svezi s gospodarskom djelatnosti koje obavljaju članovi udruženja s time da uz to može obavljati samo pomoćnu djelatnost.Djelatnosti kojima bi se udruženje moglo baviti:

1. nabava i prodaja2. istraživanje tržišta3. promiđba4. kooperacija na razini istraživanja5. izvedba zajedničkih projekata6. razmjena informacija.

Udruženje ne može:1. ostvarivati neposredne ni posredne ovlasti vođenja ni nadzora nad djelovanjem poduzeća

ni njegovih članova, 2-ih društava i fizičkih osoba2. neposredno ni posredno držati dionice ili udjele u poduzeću člana ni u 2-im poduzećima,

izuzev kada je to potrebno radi ostvarenja cilja udruženja, ali samo za račun člana3. biti član drugog udruženja4. pribavljati sredstva na tržištu kapitala.

2.OSNIVANJE UDRUŽENJA GIU nastaje sklapanjem ugovora o osnivanju, koji mora biti sastavljen u obliku javnobilježničke isprave i mora sadržavati:

1. tvrtku udruženja2. sjedište udruženja3. predmet poslovanja zbog kojega se udruženje osniva4. tvrtku odn.ime i prezime i pravni oblik, sjedište odn.prebivalište članova udruženja, te

registar i broj pod kojim su u tom registru upisani5. vrijeme trajanja udruženja ako se ono ne osniva na neodređeno vrijeme.

Podaci iz ugovora i njihove izmjene imaju učinak prema 3-ima od dana objave.Prijavu za upis udruženja u sr kao i sve promjene podataka koji se upisuju podnose svi članovi uprave udruženja.Udruženje se upisuje u SR suda na čijem se području nalazi sjedište udruženja navedeno u ugovoru o osnivanju.

TKO MOŽE BITI ČLAN GIU?3.ČLANOVI GIU mogu biti osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost.U udruženje se mogu učlaniti i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima uređenim posebnim propisima.Članom udruženja može se postati:

1. sudjelovanjem u osnivanju udruženja2. ustupanjem sudjelovanja u udruženju svaki član udruženja može djelomično ili u

cjelini ustupiti svoj udio u udio u udruženju drugom članu ili trećoj osobi. Ustup je moguć samo ako se s time suglase svi ostali članovi udruženja.

3. primanjem novog člana u udruženje o primanju novoga člana jednoglasno odlučuju svi članovi udruženja.

Članski status u udruženju prestaje:1. OTKAZOM ČLANA član može otkazati članstvo u udruženju po odredbama

sadržanim u ugovoru o osnivanju udruženja , a ako u njemu o tome nema odredaba, uz suglasnost ostalih članova udruženja. Svaki član može otkazati članstvo iz važnog razloga.

2. ISTUPANJEM ČLANA član istupa iz udruženja u:a. slučaju smrtib. ako više ne ispunjava uvjete za članac. ako članstvo otkaže njegov vjerovnikd. ako je nad njime otvoren stečajni postupak

3. ISKLJUČENJEM ČLANA IZ UDRUŽENJA član se može isključiti iz udruženja:a. iz razloga sadržanih u ugovoru o osnivanju udruženjab. ako grubo povrijedi svoje obvezec. ako prouzroči teške smetnje u radu udruženja ilid. ako postoji opasnost da će te smetnje prouzročiti.

Član se može po tužbi većine ostalih članova udruženja isključiti odlukom suda, osim ako ug. o osnivanju udruženja ne određuje nešto drugo.

ORGANI GIU?4.ORGANI UDRUŽENJA 1.ČLANOVI KOJI DJELUJU ZAJEDNO svaki član ima 1 glas. Ugovorom o osnivanju udruženja može se određenom članu dati i više glasova pod uvjetom da 1 član ne može sam imati većinu glasova.Članovi mogu samo jednoglasno donositi odluke o:

1. izmjeni predmeta poslovanja udruženja2. izmjeni broja glasova koji pripadaju članovima udruženja3. izmjeni uvjeta za donošenje odluka 4. produženju trajanja udruženja iznad vremena određenog ugovorom o osnivanju5. izmjeni doprinosa svakoga pojedinoga člana udruženja za financiranje udruženja6. izmjeni bilo koje druge obveze člana osim ako ugovor o osnivanju određuje što drugo7. svakoj drugoj izmjeni ugovora o osnivanju osim ako ugovor određuje što drugo

U svim slučajevima za koje se zakonom ne određuje da se odluke moraju donijeti jednoglasno, ugovorom o osnivanju mogu se predvidjeti uvjeti koji se moraju ispuniti za odlučivanje i većina koje je potrebna za donošenje svih ili određenih odluka.Ako ugovor o tome nema odredaba, odluke se donose jednoglasno.Na poticaj člana uprave ili na zahtjev članova udruženja član odn.članovi uprave dužni su se posavjetovati sa članovima udruženja kako bi donijeli odluku.

2.UPRAVA KOJA SE SASTOJI OD 1 ILI VIŠE ČLANOVA članovi uprave udruž. imenuju se:

1. ugovorom o osnivanju udruženja ili2. odlukom članova udruženja.

Poslove udruženja vode 1 ili više fizičkih osoba koje se u upravu udruženja imenuju ugovorom o osnivanju udruženja ili odlukom članova.Član uprave ne mogu biti osobe koje po odredbama ztd-a ne mogu biti članovi uprave ili nadzornog odbora trg.društva.ČLAN UPRAVE MOŽE BITI svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna.ČLAN UPRAVE NE MOŽE BITI OSOBA:

1. koja je kažnjena za kd prouzrokovanja stečaja2. povrede obveze vođenja poslovnih knjiga3. oštećenje vjerovnika4. pogodovanje vjerovnika5. zloupotrebe u postupku prisilne nagodbe ili stečaja,6. neovlaštenog otkrivanja i pribavljanja poslovne ili proizvodne tajne ili prevare iz

kaz.zakonika RH i to za vrijeme od 5. god.po pravomoćnosti presude kojom je osuđena. U to vrijeme se ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne ili

7. protiv koje je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslovanja društva za vrijeme dok traje ta zabrana.

ČLAN NADZORNOG ODBORA NE MOŽE BITI:1. član uprave društva2. član NO u 10 društava3. član uprave društva koje je ovisno u odnosu na D.D.4. član uprave 2 društva kapitala u čijem se no nalazi član uprave društva5. osoba koja ne ispunjava uvjete za člana uprave.

ČLANOVI UPRAVE UDRUŽENJA OVLAŠTENI SU:1. voditi poslove udruženja poslove udruženja vode 1 ili više fizičkih osoba koje se u

upravu udruženja imenuju ugovorom o osnivanju ili odlukom članova2. zastupati udruženje udruženje prema 3.ima zastupa samo osoba koja čini upravu

udruženja, a ako ih je više svaka od njih3. podnijeti prijavu za upis udruženja u sr kao i prijavu za upis promjena svih podataka koji

se u reg.upisuju i4. provesti likvidaciju udruženja, ako ta zadaća ugovorom o osnivanju ili odlukom članova

udruženja nije dodjeljena 2 osobama

3.DRUGI ORGANI,KOJI SE MOGU PREDVIDJETI UGOVOROM O OSNIVANJU UDRUŽENJA u tom se slučaju određuju i njihove ovlasti.

ODGOVORNOST ČLANOVA GIU? RAZLIKA U ODGOVORNOSTI KOD JTD I GIU?5.ODGOVORNOST ČLANOVA UDRUŽENJA ZA OBVEZE UDRUŽENJA

1. ČLANOVI GIU ODGOVARAJU ZA OBVEZE UDRUŽENJA neograničeno cijelom svojom imovinom. Odredbe zakona su prisilnopravne prirode

ŠTO AKO VJEROVNIK HOĆE NAMIRITI ŠTETU PROTIV NJEGA?2. DO OKONČANJA LIKVIDACIJE udruženja vjerovnik može po svome izboru zahtjevati

ispunjenje obveze od svakog člana udruženja, ako predhodno u pisanom obliku pozove udruženje da podmiri svoju obvezu, a ono to ne učini ni u primjerenome roku po primitku

poziva. (odgovornost članova je supsidijarna: odgovaraju međusobno solidarno i solidarno s udruženjem)

3. NOVI ČLAN UDRUŽENJA odgovara i za obveze udruženja koje su nastale prije njegova pristupanja udruženju. Klauzulom sadržanom u ugovoru o osnivanju ili odredbom o pravnom aktu kojim se novoga člana prima u udruženje može ga se osloboditi od odgovornosti za obveze. To oslobođenje ima učinka prema 3-ima samo ako je objavljeno

6.PRESTANAK UDRUŽENJA giu može prestati:1.ODLUKOM ČLANOVA odluka se donosi jednoglasno osim ako ugovorom o osnivanju nije drugčije određeno. Članovi moraju donijeti tu odluku ako je:

isteklo vrijeme trajanja određenog ugovora o osnivanju ili je nastupio neki 2 razlog koji je u njemu predviđen za prestanak udruženja ili

ostvaren predmet poslovanja udruženja ili ga se više ne može ostvariti. Ako član u roku od 3 mj.od ispunjenja uvjeta ne donesu odluku o prestanku udruženja, svaki član može tražiti da sud donese takvu odluku

ako ono više ne zadovoljava uvjete za njegovo postojanje2.ODLUKOM SUDA po tužbi svakoga člana udruženja ili 3-će osobe koja za to ima pravni interes ili nadležne vlasti sud mora donijeti odluku o prestanku udruženja ako su učinjene povrede odredaba o predmetu poslovanja giu ako ono više ne zadovoljava uvjete za postojanje, osim ako se učinjeni nedostatak ne otkloni prije nego što se ta odluka donese. Po tužbi svakoga člana sud može donijeti odluku o tome da udruženje prestaje zbog važnog razloga.3.STEČAJEM ne treba provesti likvidaciju

7.LIKVIDACIJA prestanak dovodi do likvidacije udruženja. Likvidaciju provode članovi uprave udruženja ako se to ugovorom o osnivanju udruženja ili odlukom člana ne povjeri 2-im osobama.Podaci o likvidatorima udruženja i promjene tih podataka upisuju se u sr.Udruženje ima pravnu i poslovnu sposobnost sve do okončanja likvidacije.

8.PODJELA DOBITI GIU ne stječe dobit za sebe, nego za svoje članove. Dobit koja se ostvari obavljanjem djelatnosti udruženja jest dobit članova i dijeli se među članovima u omjeru određenom ugovorom o osnivanju udruženja a ako o tome u njemu nema odredaba na jednake dijelove.

Iznos za koji izdaci prelaze prihode udruženja treba da snose njegovi članovi u omjeru koji je predviđen ugovorom o osnivanju a ako o tome u njemu nema odredaba na jednake dijelove.

KOJE JE DRUŠTVO SLIČNO GIU?Zadruga.

5. TAJNO DRUŠTVO = nastaje ugovorom kojim 1 osoba (tajni član) ulaže neku imovinsku vrijednost u poduzeće 2 osobe (poduzetnika), te na temelju toga uloga stječe pravo sudjelovanja u dobiti i u gubitku poduzetnika.

GDJE ULAZI I OD ČEGA SE SASTOJI ULOG TAJNOG ČLANA?Ulog taj.čl. ulazi u imovinu poduzetnika. Td nema vlastitu imovinu. Ulog taj. člana može se sastojati u:

1. novcu2. stvarima3. pravima čija se vrijednost može izraziti u novcu.

DA LI JE TD PRAVNA OSOBA?TD nije pravna osoba i nema tvrtku.U tvrtku poduzetnika ne mogu se unijeti ime ni tvrtka tajnog člana.TD nije trgovačko društvo već ugovorni odnos.TD je samo unutarnje društvo koje se u odnosima s 3-ima i ne pojavljuje.

TKO MOŽE BITI TAJNI ČLAN?Tajni član može biti bilo koja fizička i pravna osoba.

TKO JE PODUZETNIK?PODUZETNIK može biti bilo koja osoba koja se smatra trgovcem (trgovačko društvo ili trgovac pojedinac).Poduzetnik nastupa u pravnom prometu i isključivi je nositelj svih prava i obveza.

1.ODNOSI IZMEĐU PODUZETNIKA I TAJNOG ČLANA TD nastaje ugovorom kojim se uređuju i odnosi između poduzetnika i tajnog člana. U tome je tajnom članu i poduzetniku dana maksimalna autonomija jer su odredbe ZTD-a dispozitivne prirode.Ako se neka pitanja ne urede ugovorom, a nisu riješena odredbama zakona, na odnos tajnog člana i poduzetnika primjenjuju se propisi kojima se uređuje ortakluk.

2.U ODNOSIMA S TREĆIMA POJAVLJUJE SE SAMO PODUZETNIK

Tajni član bi mogao djelovati samo kao zastupnik TD temeljem punomoći (prokure ili trgovačke punomoći) koju bi mu dao poduzetnik. Pri tome ne djeluje na temelju svojstva tajnog člana.

3.ODGOVORNOST ZA OBVEZEZa obveze TD odgovara samo i isključivo poduzetnik, jer jedino on nastupa u pravnom prometu. Vjerovnici i znaju samo za poduzetnika pa zato i ne bi mogli tražiti da obvezu koja nastane poslovanjem TD ispuni tajni član.

4.PRAVO NADZORA Tajni član ima pravo zahtijevati:

1. da mu se preda prijepis godišnjih financijskih izvješća radi provjere njihove ispravnosti,2. da mu se u tu svrhu dozvoli uvid u poslovne knjige i3. dadu potrebna razjašnjenja.

Kada za to postoji opravdani razlog, sud će na zahtjev tajnog člana u svako doba naložiti :1. poduzetniku da tajnom članu priopći financijska izvješća društva u pisanom obliku2. da mu dade 2 razjašnjenja i3. omogući uvid u poslovne knjige društva i u druge isprave.

Ova prava tajnog člana ne mogu se ugovorom isključiti ni ograničiti.

5.TAJNI ČLAN NEMA POSEBNIH PRAVA KOJA ČLANOVIMA DRUŠTVA PRIPADAJU Pravo na obavještenost !

6.DOBIT I GUBITAK Način sudjelovanja tajnog člana u dobiti i gubitku koji se ostvare poslovanjem poduzetnikovog poduzeća utvrđuje se ugovorom . Ako udio tajnog člana nije određen ugovorom smatrat će se da je ugovoren udio koji je primjeren konkretnim okolnostima.Ugovor o TD može se isključiti obveze tajnog člana da snosi gubitak iskazan poslovanjem poduzetnikovog poduzeća.Ugovorom se može isključiti pravo tajnog člana na udio u dobiti.Ako nije sto drugo ugovoreno tajni član istim udjelom sudjeluje i u gubitku i u dobiti ostvarenom poslovanjem poduzetnikovog poduzeća.

7.RAČUN DOBITI I GUBITKA Na kraju poslovne godine utvrđuje se dobit ili gubitak poduzetnikovog poduzeća, te se tajnom članu isplaćuje njegov udio u dobiti.Tajni član sudjeluje u gubitku poduzetnikovog poduzeća samo do iznosa uplaćenog uloga odn.do visine uloga koji se obvezao uplatiti na temelju ugovora o TD.Za iznos gubitka iskazanog poslovanjem poduzetnikovog poduzeća smanjuje se ulog tajnog člana.U slučaju gubitka tajni član nije dužan vratiti dobit koja mu je ranije bila isplaćena, ali će se njegov udio u dobiti pripisati njegovom ulogu ako je taj zbog gubitka bio smanjen i to sve dok se ne dosegne iznos koji se tajni član obvezao uplatiti kao ulog u TD.

8.PRESTANAK DRUŠTVA Razlozi za prestanak društva su: ( do prestanka dolazi po sili zakona od 1 – 5)

1. protek vremena na koji je sklopljen ugovor o TD2. ostvarivanje cilja zbog kojeg je sklopljen ugovor o TD ako je ostvarivanje cilja postalo

nemoguće bez obzira na to je li ugovor sklopljen na određeno ili na neodređeno vrijeme3. smrt ili prestanak poduzetnika koji je pravna osoba

4. ako poduzetnik prestane obavljati gospodarsku djelatnost5. otvaranje stečajnog postupka nad poduzetnikom ili tajnim članom6. otkaz ugovora o TD svaki član društva može bez otkaznog roka otkazati ugovor o TD

i kada je on sklopljen na određeno vrijeme, ako za to postoji važan razlog. Ništava je odredba ugovora kojom se isključuje ovo pravo.

9.OBRAČUN I DOVRŠETAK ZAPOČETIH POSLOVA U slučaju prestanka društva poduzetnik i tajni član sastavit će obračun , te će poduzetnik tajnom članu isplatiti njegov ulog zajedno s pripadajućom a još neisplaćenom dobiti.

Ako ulog tajnog člana nije bio uplaćen u cjelini ili ako je bio smanjen zbog gubitka, tajnom članu isplatit će se dobit u dijelu u kojemu prelazi iznos uloga na koji se tajni član obvezao ugovorom o TD.Ulog i udio u dobiti tajnom članu isplaćuje se u novcu izuzev ako ugovorom o TD nije što drugo predviđeno.Poslovi koji nisu bili dovršeni u času prestanka društva dovršit će se u skladu s ugovorom o TD.

10.STEČAJ PODUZETNIKA U slučaju stečaja poduzetnika tajni član ima glede prava na povrat svoga uloga, položaj stečajnog vjerovnika, ali samo u odnosu na onaj dio uloga koji prelazi iznos njegovog udjela u gubitku.Tajni član dužan je u stečajnu masu uplatiti ulog na koji se obvezao ugovorom, ali samo u dijelu u kojemu ga već nije uplatio i u dijelu u kojemu sudjeluje u snošenju gubitka iskazanog poduzetnikovog poduzeća.

ZAŠTO TD NIJE I VANJSKO DRUŠTVO?Zato jer prema trećima nastupa preko poduzetnika.

SMRT TAJNOGA ČLANA?Smrt tajnoga člana ne dovodi do prestanka društva!V DRUŠTVA KAPITALA

1. DIONIČKO DRUŠTVO = je trgovačko društvo u kojemu čl. (dioničari) sudjeluju s ulozima u TK podjeljenom na D. DD može imati samo 1 dioničara. DD je prav. osoba- pr. osob. stječe upisom u SR a gubi je brisanjem iz r. Prije upisa društ. u SR postoji preddruštvo

ODGOVORNOST ČL. DD ZA OBVEZE DRUŠTVA? 1.DD odgovara za svoje obveze – cijelom svojom imovinom2.Dioničari – ne odgovaraju za obveze druš.- IZNIMNO: ako zloporabljuju okol. da za obveze druš. ne odgovaraju

OBILJEŽJA DD-A PO KOJIMA SE ONO RAZLIKUJE OD 2-IH DRUŠ.: 1. da je prav. osoba2. da je trg. druš.3. da je druš. kapitala4. da ima TK podjeljen na dionice5. da dioničari ne odgovaraju za obveze druš.6. da je statut temeljni ustrojbeni akt druš.

TK, MINIMUM

Temeljni kapital = je u novcu izražena vrijed. onoga što čl. druš. (dionič.) moraju unijeti u druš. na ime uplate nomin. iznosa d.TK i D., osim onih bez nomin. iznosa moraju glasiti na nomin. iznose izražene u kunamaNajniži iznos TK je 200.000 kn

IMOVINA DRUŠTVA, DA LI SE ISKAZUJE U STATUTU I DA LI JE PODLOŽNA PROMJENAMA? /RAZLIKA IMOVINE I TK?/ ZAKLJUČAK DA TK NIJE IMOVINA? / DA LI JE TK PROMJENJIVA KATEGORIJA? = NEPROMJENJIVAIMOVINA TK1.njome druš. raspolaže i bitna je za sigur.vjerov.druš.

1.je računovodstvena kategorija

2.čini aktivu druš. – vrijed.aktive se mijenja poslovanjem druš. i ne iskazuje se u statutu

2.ulazi u pasivu druš.

3.ona nije stalna veličina jer je zbog poslovanja podložna promjenama

3.određen je u statutu druš., upisan u SR i vodi se u poslov.knjigama

4.promjene u aktivi znače njezino prestruktuiranje, jer iz imovin.mase druš. izlazi 1 imov.vrijed., a u nju ulazi 2

FUNKCIJE TK: 1.RAČUNOVODSTVENA (KNJIGOVODSTVENA) = stavka pasive u poslov.knijigama – tim se kapitalom ne odgovara za obveze2.JAMSTVENA (GARANCIJSKA) = služi zaštiti vjerov. društva i svojevrsna je naknada za to što dionič. ne odgovaraju za obveze društva.3.NAJVAŽNIJA FUNKCIJA = obračunska osnova za isplatu svih prava tj. izračunavanje svih pr. i obveza

TEMELJNA NAČELA PRAVA DD-A 2 NAČ. GARANCIJSKE FUNKC. I KOJA JE NAJVAŽNIJA FUNKC.?= NAČ.UNOSA TK/ KOJA SU 2 NAČELA KOJIMA SE POKUŠAVA ZAŠTITITI VJEROVNIKA?1. NAČ. UNOSA TK = ZTD priječi da se u druš. unese manje od onoga što je iskazano kao TK, tj. da početna imovina druš. bude manja od TK.Nač. unosa kapit. 1 je od temeljnih nač. pr. d.d.-a; iz njega proizlazi:1. zabrana izdavanja d. ispod pari2. obveza preuzim. svih d. prije upisa druš. u sr3. obveza da se u statutu navedu:a) poseb. pogodnost koja se daje pojedinome dionič. ili 3-oj osobib) troš. osniv. i nakn. u vezi s osniv. ako se nadoknađuju dionič. ili 3-im osobamac) ulaganje stvari i pr. ted) preuzim. stvari4. izvješće o osniv. i revizija osniv.5. odredbe o uplati d.6. sudsko ispitivanje jesu li uredno uneseni ulozi i odgovara li vrijednost unesenih stvari i pr. nomin. iznosima d. koje se za to daju

7. odgovor. osnivača i 2-ih osoba te prednika dionič. za uplatu uloga, čime se djeluje i preventivno8. zabrana oslobađanja dionič. od obveze uplate uloga9. zabrana prijeboja tražbine druš. s naslova uplate uloga i tražb. dionič. prema druš.10. zabrana druš. da upisuje vl. d.11. obveza čl. preddruš. da druš. uplate iznose koji u vrijeme upisa druš. u sr nedostaju od onoga što je određ. u statutu druš.

KAKO SE ODRŽAVA TK?2.NAČELO ODRŽANJA TK = ono se vidi iz načina kako se moraju sastaviti financ. izvješća druš.. Zakonom se zabranjuje poduzimanje nekih radnji kojima se u praksi može osujetiti garancijska uloga vrijed. onoga što je uneseno u druš. na ime uplate tk.Tako je druš. zabranjeno:1.da dionič. vrati ono što je unio kao ulog i da plati kamate na ulog2.da stječe ili uzima u zalog vl. d. , osim kada je to z. dopušteno3.da prije prestanka druš. podijeli dividendu koja ne proizlazi iz računa dobiti i gubitka4.da se koristi sred. zakon. rezervi protivno ztd-u

OFF SHORE DRUŠTVA?Izvlačenje sredstava iz društva moguće je takvim poslovima i kada nije riječ o koncernu, pa nije rijetko da se za to koriste i tvrtke u inozemstvu, posebice za to su pogodna tzv. off shore društva za koja se praktički ne može utvrditi tko je u njima član.To su uobičajene metode naručivanja poslova koji se obično ne obave ili se samo prividno obave, kao što su:

marketinška istraživanja izrada studija i dr.

ali se zato uredno plate tako da se prihod u društvu iskazuje samo provizija iz takvih poslova, a pravi prihod u društvu izvan zemlje.

Ne može li se utvrditi da se radi o istim čl.druš., vjerovnici se ne bi mogli koristiti tužbom na temelju proboja odgovornosti, ali bi mogli upotrijebiti neko od 2-ih pr.sred. kao što su tužbe protiv čl. uprave i osoba koje su iskoristile utjecaj u društvu.

DIONICA? = je v.p. koji izdaje dd, a glasi na dio tk druš. i imatelju daje pr. članstva u druš.

3 ZNAČENJA DIONICE / ZNAČAJ DIONICE? = D. ima trojako značenje; ona je:1. DIO TK DRUŠ. – tk dd podijeljen je na d. Zbroj nomin. iznosa svih d. koje je dd izdalo mora odgovarati nj.tk. Svaka d. predstavlja razmjeran dio tk druš. Druš. može izdati: 1. D.S. NOMIN. IZNOSOM 1. nom. iznos d. ne može biti manji od 10kn - ništava je d. čiji je nomin. iznos manji od 10 kn - izdavatelji takvih d. solidarno odgovaraju imateljima za štetu koja im je pričinjena izdavanjem d.2. nomin. iznosi d. koji su veći od 10 kn - moraju glasiti na iznose koji su višekratnici iznosa od 10 kn2. D. BEZ TOG IZNOSA

D. bez nomin. iznosa sudjeluju u tk druš. u jednakome dijelu. Iznos tk koji otpada na 1 d. ne može biti manji od 10 kn - ništava je d. čiji je nomin. iznos manji od 10 kn.Udio u tk određuje se kod:1.d.s. nomin. iznosom odnosom njihova nomin. iznosa i nomin. iznosa tog kapitala 2.a kod d. bez nomin. iznosa - brojem d.

ŠTO ZNAČI NOMIN. IZNOS D.?Nomin.iznos d. = iznos na koji glasi – ne treba izjednačavati s njezinom vrijednošću, tj. cijenom koja se za nju plaća na tržištu u određ. trenutku.Njezina aktualna vrijed. može biti veća, jednaka ili manja od nomin. iznosa na koji d. glasi.Promjenom tržišne vrijed. d. ne mijenja se njezin nomin. iznos

IZNOS ZA KOJI SE D. IZDAJE (AGIO) = AŽUIznos za koji se d. izdaje = je iznos koji netko mora za nju platiti da bi ju stekao odn. da bi postao dioničar prilikom osniv. druš. ili povećanja nj. Tk. AGIO = unosi se u kapitalnu dobit, ulazi u imov. masu druš. i ostaje u druš. te čini nj. vl. kapital, ali ne čini tk. AGIO = je premija pri izdavanju d. preko pari tj. na iznos viši od nomin.

TRŽIŠNA ILI PROMETNA VRIJEDNOST D?Vrijednost d.- d. će vrijediti onoliko koliko se za nju može dobiti na tržištu, što može, ali ne mora odgovarati nomin. iznosuKod. d. koje kotiraju na burzi to je njihova burzovna cijena, a kod ostalih cijena koja se postiže u prometu d. izvan burze

DA LI DD MOŽE IZDATI SAMO 1 D.?Moguće je da druš. s 1 dioničarem izda samo 1 dionicu

KOLIKO MOŽE BITI DIONIČARA?Minimalno 1

NA KOJI SE IZNOS D. MOŽE IZDATI?D. se može izdati za:1. iznos na koji glasi (nomin. iznos)2. za iznos koji je viši od nominal. (izdavanje super pari)Razlika između:1. nomin. iznosa i2. iznosa za koji se d. izdaje – AGIO = unosi se u kapitalnu dobit, ulazi u imov. masu druš. i ostaje u druš. te čini nj. vl. kapital, ali ne čini tk. AGIO = je premija pri izdavanju d. preko pari tj. na iznos viši od nomin. Dionice se ne mogu izdati za iznos koji je manji od najnižeg iznosa tk 200.000 kn.D. se ne mogu izdati za iznos koji je niži od nomin. iznosa, odn. iznosa tk koji otpada na pojedinu d. bez nomin. iznosaDopušteno je izdavanje d. za viši iznos, do dijela tk koji na njih otpada2.SKUP ČLANSKIH PR. I OBVEZA U DRUŠ. KOJA PRIPADAJU NJEZINU IMATELJU = ona se stječu time što netko uloži dio svoje imovine u druš. (stvari, pr. ili novac), ta imovina postaje dijelom imovine druš., a u zamjenu za to ulagatelj dobiva članstvo u druš.Članstvo u DD može se steći:1)ORIGINARNO = je stjecanje u slučaju preuzimanja d. prilikom nj. osniv. ili poveć. TK2)DERIVATIVNO = članstvo se stječe stjecanjem d. od dotadašnjeg dionič.

3.KORPORACIJSKI VRIJEDNOSNI PAPIR = u njoj su kao v.p. sadržana članska pr. i obveze dioničara u društvu. Prenošenjem d. kao v.p. prenose se i članska pr. i obvezePod d. kao v.p. podrazumjeva se = isprava od d. ili elektronički zapis u kompjuterskom sustavu središnje depozitarne agencije(SDA)Izdavanje isprave o d. je deklarat. prir.,nije nužno za stjec. i prijenos članstva u dd

SASTOJCI DIONICE KOJA NIJE IZDANA U NEMATERIJALIZIRANOM OBLIKU:1. oznaku da je riječ o d. i njezin nomin. iznos, ako druš. izdaje d. s nomin. iznosom2. oznaku vrste i roda d.3. tvrtku i sjedište izdavatelja d.4. tvrtku odn. ime osobe na koju glasi d. na ime ili naznaku da glasi na donositelja5. datum izdavanja i broj d.6. faksimil potpisa statutom ovlašt. osoba izdavatelja d.

SASTOJCI DIONICE IZDANE U NEMATERIJALIZIRANOM OBLIKU:1. oznaku da je riječ o d. i njezim nomin. iznos, ako druš. izdaje d. s nomin. iznosom2. oznaku vrste i roda d.3. tvrtku i sjedište izdavatelja d.4. tvrtku, odn. ime osobe na koju glasi d. na ime ili naznaku da glasi na donositelja5. datum izdavanja

MOŽE LI JOŠ NETKO OSIM DD IZDAVATI D.? = NITKO / ŠTO ZNAČI IZDAVANJE D., A ŠTO IZDAVANJE ISPRAVA D.?1.IZDAVANJE DIONICA Odluku o izdav. d. donose 1. GS ili2. osnivači druš., u skladu sa statutom.Izdav. d. pod određ. uvjetima podložno je odobrenju komisije za v.p. RH. Izdav. d. je prijeko potrebna pretp. za nastanak dd, jer bez d. ne može postojati ni druš.. Ztd dopušta da se u statutu druš. odredi da će ono pod uvjetima poseb. zakona izdati: 1. isprave o d. ili 2. d. u nematerijaliz. obliku → 1) glase na ime

2) ne sadrže ni serijski ni kontrolni broj niti 3) potpise ovlaštenih osoba

4) neograničeno su prenosive u pr.prometuTo znači da se d. vode i evidentiraju elektronskim zapisom i ne izdaju u obliku ispraveZ. o tržištu v.p.: Nematerijalizirani v.p.= je elektronički zapis na računu v.p. u kompjutor. sustavu SDA kojim se nj. izdavatelj obvezuje vlasniku ispuniti obvezu sadržanu u nematerijaliz. v.p.U javnoj ponudi mogu se izdavati samo nematerijal. v.p.Nematerijaliz. v.p. koji unutar iste vrste i istog roda daju ista pr. u pr. prometu su zamjenjivi bez ogranič.,tako da bilo koja obveza može biti ispunjena prijenosom bilo kojeg v.p. iste vrste i istog roda, pa vjerov. ne može potraživati pojedinačno određ. nemater. v.p.

ŠTO JE SDA?/ ULOGA SDA?/ ZA KOJA DRUŠT.?= ZA DRUŠ. KOJA IZDAJU D. U NEMATER. OBLIKUSDA (središnja depozitna agencija)= je pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova

1.depozitorija nemater. v.p. ( odgovarajući upisi podataka u elektronič. zapise radi stjecanja, promjene ili prestanka vlasniš.,založnih i 2-ih pr. na nemater. v.p.)2.poslova prijeboja (prijeboj je uspoređiv. podataka po skloplj. pr. poslovima s nemater.v.p., utvrđivanje rokova podmirenja pr.poslova te izračun obveza za podmirenje)3.namire sklopljenih pr. poslova s tim papirima ( namira = je posredov. i nadzor plaćanja i prijenosa v.p. u svezi s pr. poslovima s v.p.)

USTROJSTVO SDASDA= je dd koje osnivaju, odn. čiji dioničari mogu biti:

1. RH2. ovlašt. druš.3. burze i4. uređena jav. tržišta5. druš. za upravlj. fondovima,6. banke izdavatelji nemater. v.p. te7. 2 pr. osobe koje imaju status čl. SDA

Pojedini dioničar SDA može imati toliko d. s pr. glasa koje predstavljaju najviše do 10% od ukupnog broja glasova na GS - ova odredba ne odnosi se na RHVlada RH dužna je poduzeti mjere da se dionička struktura dd SDA Zagreb uskladi s odredbama z. o tržištu v.p. u roku od 6. mj od dana stupanja na snagu ovog z.Poslovanje , način obavlj. poslova te pr. i obveze svojih čl. SDA je dužna propisati svojim statutom, pravilima, uputama i cjenikom, koje odobrava komisija - o zahtj. za odobrenje akata komisija odlučuje u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtijeva + zahtj. se prilaže dokaz o uplati administr. pristojbe.

2.IZDAVANJE ISPRAVE O DIONICAMAPo prir. se stvari u nemater. obliku ne mogu izdavati d. koje glase na donositelja- za takve se d. moraju uvijek izdati isprave o d. Dijelovi isprave o d. su:1.PLAŠT D.= mora sadržavati sve sastojke koje ima i d. neovisno o tome izdaje li se isprava o d.: 1. oznaka da je riječ o d. i njezin nominal. iznos, ako druš. izdaje d. s nomin. iznosom2.oznaku vrste i roda d.3. tvrtku i sjedište izdavatelja d.4. tvrtku odn. ime osobe na koju glasi d. na ime (dioničara) ili naznaku da glasi na donositelja5. datum izdavanja i broj6. faksimil potpisa statutom ovlaš. osoba izdavatelja d.2.KUPONSKI ARAK= služi za naplatu dijela dobiti koja pripada dioničaru tj. dividendiSvaki kupon za naplatu dividendi mora sadržavati :

1. redni br. kupona za naplatu dividende2. br. d. na koju se kupon odnosi na temelju koje se isplaćuje dividenda3. tvrtku izdavatelja d.4. faksimil potpisa statutom ovlašt. osoba izdavatelja d.

Kuponski arak sadrži kupone ( 10 ili više) kojima se naplaćuje dividendaPojedini kupon daje pr. na naplatu konkretne dividendeKUPONI= su v.p. koji glase na donositelja, čak i ako d. uz koju se vežu glasi na ime=>to olakšava njihov prijenos i kolanje u pr. prometu3.TALON = služi imatelju d. da na temelju nj. ostvaruje pr. na nove kuponske arke, ako su iskorišteni svi raniji kuponi koji služe za naplatu dividende. Talon je legitimacijski papir.Talon mora sadržavati: 1.br. d. na koju se odnosi

PRIVREMENICE= dioničarima se u određ. slučajevima umjesto d. mogu izdati i privremenicePRIVREMENICE = su potvrde o njihovim udjelima u d.d. To se čini ako d. još nisu u cijelosti uplaćene tj. ako dioničar nije unio u druš. sav ulog na koji se obvezao.Privremenice moraju glasiti na ime => jer druš. jedino tako može znati od koga potražuje uplatu neuplaćenog dijela nomin. iznosa d.

PRIVATNO IZDAVANJE D. Z. o tržištu v.p. propisao je obveznim izdavanjem nematerijaliziranih v.p. samo kada se izdaju uz jav. poziv.Iz toga proizlazi da nema:1)obveze izdavanja d. u nematerijaliz. obliku kada se izdaju privatnim izdanjem, ali ni2)zapreke za to da dd izda d. u tom obliku kada ih izdaje privatnim izdanjem, ako tako samo odluči

Pojam privatnog izdanja odredila je komisija za v.p. pravilnikom o sadržaju skraćenog prospekta i o uvjetima izdavanja v.p. privat. izdanjem.Prema tom pravilniku PRIVAT. IZDANJEM V.P. SMATRA SE = takvo nj. izdavanje u kojem su nakon okončenja razdoblja ponude a prije početka upisa i uplate unaprijed poznati i određeni ulagatelji te visina nj. uplataHoće li biti riječi o privat. izdanju ili o javnoj ponudi odlučuje dd i to mora odrediti u odluci o izdavanju d., s time da kod privat. izdanja u njoj mora odrediti osobe koje sudjeluju u takvom izdanju te oblik i visinu iznosa njihova sudjelovanja.

Takvo je izdanje moguće samo ako u njemu sudjeluju:1. postojeći dionič. u okviru svoga pr. prvenstva pri upisu novih d. društava2. najviše 40 vanjskih ulagatelja ( prav. i fizič. o. koje nisu dionič. druš. i nemaju svojstvo

institucionalnih ulagatelja i postojećim dionič. koji upisuju više d. od onih koji su imali pr. upisati na temelju svoga pr. prvenstva upisa novih d. druš. i

3. neograničeni br. institucionalnih ulagatelja

Ponude osim postojećim dionič., ne smiju se uputiti većem br. od 300 fizič. i prav. o. u razdoblju trajanja ponude za upis, a br. onih koji tako steknu d. do zaključenja privat. izdanja isključujući postojeće dionič. i institucion. ulagatelje, ne smiju prelaziti 40 fizič. i prav.o. Ako su ispunjene spomenute pretp., dd nije obvezno izdati d. u nematerijaliz. obliku

D. u nemater. obliku:1. glase na ime i 2. ne sadrže serijski i kontrolni broj niti 3. potpise ovlaš. osoba4. neograničeno su prenosive u pravnom prometu.

Skraćeni prospekt – izdaje se samo kad se radi o privat.izdanju d.Ako vrijed. cjelokupnog privat.izdanja prelazi 2.000.000 kn, društvo je obvezno izraditi i komisiji na odobrenje podnijeti skraćeni prospekt.

VRSTE DIONICA KOJE VRSTE D. POZNAJE ZTD? = 1. D. NA IME I DONOSITELJA

2. REDOVNE I POVLAŠTENE ( KUMULATIVNE I PARTICIPATIVNE)

1. D. NA IME D. moraju glasiti na ime:1.ako se izdaju prije uplate punog iznosa za koji se izdaje te kada se izdaje kao nemater. v.p. Iznos djelomič. uplate mora se naznačiti na ispravi o d., a ako se d. izdaje kao nemater. v.p. -> upisati na račun v.p. u kompjuter. sustavu zakonom ovlaštene pr. osobe na kome je d. elektronički zapisana 2.ako se izdaju d. koje se mogu prenositi samo uz suglas. druš.(vinkulirane d.)3.ako se dioničaru, pored obveze uplate u tk, tj. uplate d., nameću i dodatne obveze , koje se mogu sastojati u ispunjenju određ. činidbi koje nisu u novcu4.ako se izdaju d. koje njihovu imatelju daju pr. imenovanja čl.NO5.ako se izdaju samo u nemat. obliku jer tada mogu glasiti samo na imeD. moraju glasiti na ime = ako je za njihov prijenos potrebna suglas. druš.6.ako su bile izdane u pretvorbi društvenih poduzeća uz popust ili su se plaćale u obrocima

PRIJENOS DIONICA? / NA IME? => SAMO CESIJOMPRIJENOS D. KOJE GLASE NA IME:1. Indosamentom = indosament=> je pr. institut koji omogućava prijenos v.p. -> znači da postojeći imatelj d. prenosi d. na 2 tako što na ispravi o d. navede ime novoga imatelja d. i potpiše se 2.Cesijom = obavlja se prema pravilima ZOD-a3. D. na ime za koje nisu izdane isprave o d. -> mogu se prenositi samo cesijom

2. D. KOJE GLASE NA DONOSITELJA= pogodnije su za brzo kolanje u pr. prometu. Njihov se imatelj legitimira kao dioničar društva predočenjem isprave o d.

PRIJENOS D. KOJE GLASE NA DONOSITELJA:Prenose se predajom isprava o d. ( tradicijom) -> njihov se prijenos vrši s 1 imatelja na 2 -> obavlja se jednostavnom fizič. predajom isprava o d.

AKO JE UPISANO U SDA?Za prijenos d. koje su zabilježene elektronič. zapisom u kompjuter. sustavu SDA-> traži se odgovarajući unos u taj sustav na računu stjecatelja.D. za koje nisu izdane isprave o d. a nisu niti elektronič. zabilježene u kompjuter. sustavu SDA-> prenose se cesijom

ZA KOJE SE D. MOŽE ODREDITI DA TREBA SUGLAS.?= GLASE NA IME, ALI NISU IZDANE U NEMAT. OBLIKUVINKULIRANE DIONICE? Načelno vrijed slob. raspolag. d. pa svaki dioničar u pravilu slobodno odlučuje hoće li i na koga prenjeti d. kojih je imatelj.No, STATUTOM DRUŠ. može se odrediti da je za prijenos d. koja nije izdana u nemater. obliku -> potrebna suglasnost druš. -> te se dionice nazivaju VINKULIRANE D.Razlozi zbog kojih bi se mogla uvesti vinkulacija d. su:1.težnja da se spriječi da dioničarima postanu osobe za koje se to ne želi2.da bi se društvo zaštitilo od preuzimanja nepoželjnih osoba npr. konkurenti, inozemni ulagači3.da bi se zadržao postojeći krug dioničara4. da bi se ispitala i osigurala sposobnost plaćanja dionič. pri stjecanju d. koje nisu potpuno uplać.

5.da bi se zadržali odnosi sudjelovanja u društvu, najprije da bi se spriječilo da neki od dionič. postane većinski6.da bi se osiguralo da društvo ima dionič. koji mu mogu ispuniti dodatne obvezeSuglasnost daje uprava.

Statutom se može odrediti da o davanju suglas. odlučuje:1.NO ili2. GSU statutu se mogu odrediti razlozi zbog kojih se može odbiti davanje suglas. za prijenos d. Ako u statutu nisu određeni razlozi, davanje suglas. za prijenos d. može se odbiti samo:1.kada je to u interesu druš., a naročito kad bi se s obzirom na2.strukturu dioničara njenim prijenosom moglo ugroziti ostvarenje cilja druš. ili3. nj. gospod. opstojnost. Statutom se ne mogu odrediti stroži razlozi za odbijanje suglas. za prijenos d.

KOJE D. NE SMIJU BITI VINKULIRANE?One kojima se mora moći slobodno trgovati – na javnoj ponudi – izdaju ih JDD-a.

DA LI JE MOGUĆNOST VINKULIRANJA VEĆA U DD NEGO U DOO?NE! Kod DD – zabranjuje se samo prijenos d. na ime i ta zabrana vrijedi inter partes, aKod DOO – se odnosi na zabranu prijenosa poslov. udjela i ta zabrana vrijedi erga omnes.

INSIDER TRADING? / ZAKONSKA OGRANIČENJA U PROMETU DIONICAMA Z. o tržištu v.p. propisuje ogranič. glede:1) RASPOLAGANJA POVLAŠTENIM INFORMACIJAMA = može bitno utjecati na trgovinu d. i koristi se za stjecanje probitaka na štetu 2-ih sudionika u trgovini d.Za ostvarenje ovog nač. potrebna je i jednaka dostupnost informacijama jer o ° obaviještenosti ovisi i donošenje poslov.odlukaOsobe koje raspolažu povlaštenim informacijama (INSIDERI) = su sve one koje su u obavljanju svojih radnih zadaća, profesije ili dužnosti saznale povlašt.informac:

čl.upr. i NO ili 2-ih odgovarajućih tijela izdavatelja v.p. 2-ge osobe koje u obavljanju svojih radnih zadaća, profesije ili dužnosti saznaju

povlašt.informac. bez obzira na to jesu li zaposlenici DD koje je izdalo d. – revizori, pr.savjetnici, porez.savjetnici, odvjetnici, suci, arbitriZ. poznaje i osobe koje su to samo posredno:

osobe koje su te informac. doznale od onih koji njima prvenstveno raspolažu s time da im je poznata narav tih informac.

Osobama koje prvenstveno raspolažu povjerljivim informac. i osobama koje su to doznale od njih zabranjeno je:1) koristiti se prednostima koje pruža uvid u povlašt.informac. prilikom kupnje i prodaje v.p.2) odavati povlaš.informac. 3-im osobama3) koristiti se prednostima koje pruža uvid u povlašt.informac. prilikom davanja savjeta 3-im osobama4) društva za poslovanje v.p. koja saznaju za povlaš.informac. zabranjeno im je kupovati i prodavati za vl.račun i davati investicijske savjete o v.p.2) MANIPULIRANJA CIJENAMA = je zabranjeno! Da ne bi nastala neistinita slika tržišta, za pojedini v.p. nije dopušteno:

obaviti transakciju tako da se pri tomu ne promijeni stvarni imatelj papira

dati nalog za kupnju ili prodaju v.p. znajući da je 2-ga osoba ili ista dala ili će dati nalog za prodaju ili kupnju tog papira po pribilžno istoj cijeni

Radi sprječavanja manipulacije cijenama zabranjeno je i obavljati transakcije v.p.: da bi se povećala cijena tog papira te potaknuli 2-gi investitori da ga kupe da bi se smanjila cijena tog papira te potaknuli 2-gi investitori da prodaju taj v.p. da bi nastao privid aktivne trgovine tim v.p. i tako potaknuli 2-gi investitori da kupuju ili

prodaju taj v.p.3) ŠIRENJE NEISTINITIH INFORMACIJA = zabranjeno je da bi se time utjecalo na cijenu v.p. Postupanje protivno tome kažnjivo je kao prekršaj i kao kazn.djelo.4) TRGOVINE MOTIVIRANE PROVIZIJOM = je zabranjeno. Stoga je prilikom obavljanja poslova upravljanja portfeljom v.p,. zabranjeno prodavati te papire ili davati naloge za njihovu prodaju iz tog portfelja, odn. kupovati papire ili davati nalog za njihovu kupnju za portfelj isključivo s namjerom stjecanja provizije koja se za to naplaćuje5) REDOSLIJEDA OBAVLJANJA TRANSAKCIJAMA V.P. = propisan je Z. kada je to potrebno da bi se zaštitili klijenti tih druš.Prvo su dužne obaviti transakcije koje proizlaze iz naloga klijenta, a potom transakcije za vlastiti račun.Suprotno postupanje kažnjivo je kao prekršaj.

ČLANSTVO U DD-U = je pr. položaj osobe u privatno pravnoj zajed. osoba oblikovanoj kao dd na temelju pripadanja osobe toj zajed.

STJECANJE ČLANSTVA U DD-U 1. IZVORNO ( ORIGINARNO)a) sudjelov. u osniv. druš. ib) sudjelov. u poveć. tk druš. ulozima2. IZVEDENO ( DERIVATIVNO)a) stjecanjem d. od prijašnjeg dionič. ili druš. kada ono prenosi vl. d. koje je samo steklo. Do toga može doći: 1. pr. poslom i2. sljedništvom zbog smrti dionič. fizič. o. ili statusne promjene dionič. prav. o.

PRESTANAK ČLANSTVA U DD-U:1. smrću dionič.2. prestankom dionič. prav. o.3. otuđenjem d.4. isključenjem dionič. ( kaduciranjem)5. povlačenjem d. smanjenjem tk druš.6. prestankom druš.

OBVEZE DIONIČARA TEMELJNE ČLANSKE OBVEZE DIONIČARA?Glavna obveza dioničara1.OBVEZA UPLATE ULOGA Ta obveza nastaje preuzimanjem d. pri osnivanju druš. ili upisom d. pri poveć. tk druš.. Obveza dionič. je da na račun druš. uplate iznos za koji su d. izdane ili da mu prenesu stvar ili pravo ako uplaćuju d. ulaganjem stvari ili prava 2. DODATNE OBVEZE PROPISANE STATUTOMAko je za prijenos d. potrebna suglas. druš., statutom se dionič. može propisati obveza da su pored uplate u tk druš. dužni uz naplatu ili bez naplate ispuniti činidbe koje nisu u novcu. Obveze dionič. i njihov opseg moraju se naznačiti u d. i u privremenicama.U statutu se može propisati ugovorna kazna za slučaj da se dodatne obveze ne ispune ili da se ne ispune onako kako je to određeno.

3. OBVEZA NA LOJALNO POSTUPANJE PREMA DRUŠTVU I 2-IM DIONIČARIMA 1) U svakom druš., pa i u dioničkom, postoji obveza čl. druš. na lojal. postupanje prema druš. i 2- im čl. druš. -> ona se temelji na tome što se čl. druš. udružuju u pr. zajed. radi postizanja nekog njihovog zajednič. cilja, pa moraju i pridonijeti stvaranju tog cilja, premda njihov doprinos tome ne mora biti jednak. Njihov zajednički cilj postaje ciljem druš., nj. konstitut. elementom.2) Obveza lojal. postup. služi zaštiti interesa druš. i 2-ih čl. , jer se među njima i uspostavljaju odnosi u druš. 3) Obveza lojal. postup. služi a) zaštiti manjinskih dionič. b) tu obvezu ima i manjin. dionič. u odnosu prema 2-im dionič.4)ZTD posebno uređuje neke slučajeve nelojalnog postupanja dionič., tako povredu obveze lojal. postup. čini:

1. Dionič. koji glasovanjem na GS pokuša za sebe ili za koga 2 postići korist na štetu druš. ili 2-ih dionič., a odlukom koja se na GS donese to se i postiže, osim ako se 2-im dionič. primjereno nadoknadi šteta koja im se time nanosi

2. Dionič. koji je iskoristio svoj utjecaj i naveo ČL. UPR. ili NO, prokurista ili punomoćnika da poduzmu nešto na štetu druš. ili njegovih dionič., za štetu se odgovara i 2-im dionič.

3. Povezana druš.- kada vladajuće druš., koje nema sklopljen ug. o vođenju poslova ovisnoga druš., tome druš. dade upute na koje je zbog svog položaja u njemu ovlašteno,

pa mu se njihovim provođenjem nanese šteta, mora se obvezati da će mu tu štetu nadoknaditi, jer inače nema obveze postupanja po dobivenim uputama

4. Odgovornost u faktičnom koncernu vladajućeg druš. ovisnome druš. i nj. dionič. zbog toga što ga je potaknuo na poduzim. ili propuštanje radnji kojima mu je nastala šteta pa mu se ta šteta ne nadoknadi.

POSLJEDICE POVREDE OBVEZE ZA LOJALNIM POSTUPANJEM MOGU BITI:1.postavlj. zahtj. da se propusti poduzeti neka radnja, tzv. članska actio negatoria2.postavlj. zahtj. za naknadu štete3.podizanje tužbe kojom se pobija odluka GS donesena suprotno načelu lojalnog postupanja4.obveza manjinskog dionič. da glasuje za neku odluku

RASPOLAGANJEM DIONICOM Moguće je:1.PRIJENOSOM D. NA NOVOG DIONIČARA D. koja glasi na ime = 1.prenosi se indosamentom: za prijenos nije dovoljan samo indosament na ispravi o d., nego se mora prenijeti i vlasniš. nad ispravom što znači da se isprava mora predati stjecatelju.2. dopušten je i bianco indos. -> time se povećava prenosivost d. jer bianco i. može d. dalje prenositi cesijom. Valjani imatelj d. koja glasi na ime = je onaj tko je u posjedu isprave o d. i koji svoje pr. može dokazati neprekinutim nizom indos., s time da posljednji može biti i bianco indos.3.d. koja glasi na ime može se na 2 prenijeti i ustupom (cesijom)D. koja glasi na donositelja =1. prenosi se predajom isprave o d. po pravilima koja važe za predaju pokretne stvari. Posjed isprave o d. stvara presumpciju da osoba koja ju posjeduje ima članstvo u druš. Ta presumpcija vrijedi i prema prijašnjem imatelju d. kojemu je ona ukradena ili inače nestala. 2. članstvo u druš. na temelju d. koja glasi na donositelja može se prenjeti i ustupom( cesijom) jer se radi o pr. za čije postojanje nije bitno da je izdana isprava o d. i to čak ni onda kada je ona izdana

2. PLODUŽIVANJEM D. Pr. ploduživanja na d.=> stječe se raspolag. dionič. d. tako da svoje člansko pr. u druš. optereti ploduž. u korist 2 osobe. Ploduživanje se može zasnovati i na pojedinim pr. koje ulazi u člansko pr. u druš. (npr. pr. na dividendu)Tu ne spadaju:1. naknada za ispunjenje dionič. dodatne obveze prema druš.2. razlika u cijeni po kojoj je d. kupljena i zatim prodana3. sudjelov. u ostatku likvidacijske i stečaj. mase druš. jer se tu radi o nadomjestku članstva.Izda li druš. nove d. na temelju poveć. tk iz sred. druš., plodouživ. ima pr. tražiti da mu dionič. dade plodouživ. i na nove d. dionič. koje je stekao na temelju onih na kojima postoji pr. plodouživ.

Pr. glasa u GS druš. pripda samo dionič.Plodouživ. nema vl. pr. na obavještenost u druš.

3. ZALOŽNO PR. NA D.=>može se zasnovati onako kako se prenosi i d.A) za stjec. založ. pr. na d. koja glasi na ime za koju su izdane isprave o d. traži se: 1. sporazum dionič. i založ. vjerov. o zasnivanju toga pr.2. prijenos u obliku založ. indosamentaB) za stjec. založ. pr. na d. koja glasi na donositelja primjenjuju se propisi o stjec. založ. pr. na pokretnim stvarima pa je potrebno:1. da se preda isprava o d. i2. postigne sporazum dionič. i založ. vjerov. o tome da se na toj d. zasniva založ. pr. u nj. korist

ZALOG D.?=> MOGUĆZalož. vjerov. stječe prema druš. zahtijev za isplatu dividende. Obveže li se da to neće činiti , ne pripada mu dividenda, ali je ona obuhvaćena založ. pr.Založ. pr. proteže se na zahtj. dionič. za isplatu ostatka likvidac. i stečaj. mase, na d. koje dionič. dobije s naslova poveć. tk druš. iz vl. sred. u dijelu u kojemu se odnose na d. koje je dao u zalog, ali ne i na zahtj. za plaćanja za ispunjenje dodatne obveze dionič.TKO IMA UPRAVLJAČ. PR. U TOM SLUČAJU?Upravlj. pr., a napose pr. glasa ne pripadaju založ. vjerov. Dioničar može raspolagati založenom d. ako se time ne dira u već zasnovano založno pravo. Založ. vjerov. nema vl. pr. pobijati odluke GS.

4.FIDUCIJARNI PRIJENOS? =Fiducijarni prijenos d. u svrhu osiguranja=> uređen je ovršnim z.Potreban je: 1. prijenos d. vjerov. onako kako se d. inače prenosi i 2. potrebno je ispuniti dodatne pretp.Dionič. i predlagatelj osigur. moraju pred sudom unosom u sudski zapis. ili kod jav. bilj. sklopiti sporazum o prijenosu d. radi osigur., čime se ona prenosi, o čemu sud odn. jav. bilj. izvješćuje druš. radi upisa prijenosa d. u registar d. uz zabilježbu da je to učinjeno radi osigur.Ako se tim sporazumom drugačije ne odredi, dionič. zadržava pr. glasa i pr. na dividendu sve dok predlagatelj osigur. kome je d. prenesena na fiducijar. osnovi ne postane punopravnim dionič.

KAD SE D. DA U FIDUCIJU?=> Prijenos vlasništva na protivnika osiguranja

REGISTAR D. = DD koje izdaje d. što glase na ime dužno je voditi registar d. No, preporučuje se da se u r.d. upisuju i d. koje glase na donositelja ali samo kao evidencija da su izdane i koje brojeve nose. R.d. postaje mjesto gdje se dobiva potpun pregled nad svim izdanim d. Svrha vođenja r. d.: da DD u svako doba zna tko u njemu ima članska prava.

1. D. koje glase na ime upisuju se u r. d. druš. s:1. oznakom imena2. prebivališta3. tvrtke i sjedišta imatelja d.

D. bez nomin. iznosa1. njihov broj

D. s nomin iznosima1. nj. broj i2. nomin. iznos

2. U odnosu prema druš. vrijedi kao dioničar1. koji ima d. što glasi na ime samo onaj tko je upisan u r. d.2. ako je druš. izdalo d. u nemater. obliku => mjerodavno je stanje na računu dioničara za kojeg d. društ. vodi zakonom ovlašt. prav. o.

3. Kada se prenosi d. koja glasi na ime => brisanje ranijeg dioničara i upis novoga provode se u r. => na temelju zahtj. kome se mora pridonjeti dokaz o tome da je d. prenesena . Financ. instituc. koje skrbe o d. koje glase na ime dužne su uz a) naknadu za to potrebnih troškova dati druš.b) sve potrebne podatke za vođenje r. d.

4. Ako je netko po mišljenju druš. neopravdano upisan kao dioničar => društvo može brisati upis samo onda ako je prije toga o tome obavijestio dioničara i dalo mu primjereni rok za prigovor => ako dioničar prigovori nakanjenome brisanju u roku koji mu je dan => ne može ga se brisati iz r. d.

5. Svaki dioničar ima pr. zahtjevati od druš. da ga:1. Izvjesti o podacima u r. d. koji se na nj. odnose i2. Tko su imatelji i kojih d. u druš.Druš. smije podatke iz r. upotrebljavati samo u ostvarenju svojih zadataka u odnosu na dioničare => u ostale svrhe ako se dioničar tome ne usprotivi => mora im se na primjereni način obavijestiti o pr. da se tome mogu usprotiviti.

PRAVA IZ DIONICA, REALIZACIJA? NAČ. JEDNAKOG POLOŽAJA DIONIČARA? = pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u društvu = nač. jednakog položaja dioničara. Položaj dioničara => nj. pr. i obveze u druš., ovise o njihovu udjelu u tk i da se za jednake uloge u druš. ne mogu stjecati različ. pr.Dionič. se štiti od zahvata org. druš., najprije GS na kojoj bi dio dionič. mogao zadrijeti u prava 2-ih dionič., a da za to ne postoji interes druš. kojim bi se to opravdalo.Povreda nač.jednakog postupanja s dionič,. pretpostavlja:1) da postoji nejednako postup. prema nekom dionič.2) da za takvo postup. nema stvarnog razloga i3) da takvo postup. ne smije biti dopušteno odredbom statuta koja je pravno dozvoljena niti s pristankom dionič.Postojanje nejed.postup. ocjenjuje se po objekt.mjerilu; ne uzimaju se u obzir subj.elementi kao što su nakana, znanje, svijestTo nač. ne znači apsolutnu zabranu da se s dionič. ne može nejednako postupati, jer se u Z. izričito propisuje da se s njima mora tako postupati „pod jednakim uvjetima“

PR. IZ D. MOGU SE PODJELITI NA:

1. UPRAVLJAČKA: 1. ono koje daje pravo glasa na GS druš. ( najvažnije pr.)2. pr. sudjelov. u GS druš. i pr. na raspravljanje 3. pr. na obavještenost4. pr. na pobijanje odluka GS

2. IMOVINSKA:1. Najvažnije imovin. pr. dioničara je pr. na isplatu dijela dobiti druš. ( dividende). Dividenda se izražava u % nominal. iznosa d. npr. dividenda od 2% znači 2% nomin. iznosa.d.2. pr. na plaćanje naknade za ispunjenje dodatnih obveza prema druš.3. prvenstveno pr. upisa novih d. druš.4. pr. na isplatu dijela sudjelovanja u tk druš. u slučaju nj. smanjenja5. pr. na isplatu ostatka likvidacijske i stečajne mase druš.6. pr. vanjskog dioničara na primjerenu naknadu i otpremninu7. pr. dionič. koji istupa iz druš. zbog nj. priključenja 2 druš. na primjerenu otpremninu8. pr. dionič. koji je na propisani način glasovao protiv odluke o preoblikovanju dd u doo da mu druš. otkupi nj. udio i za to plati primjerenu naknadu9. pr. dionič. koji nije glasovao za odluku o preoblikov. dd u jtd i nije postao čl. tog druš. na novčanu naknadu

PODJELA DOBITI Način podjele dobiti može se odrediti STATUTOM => ako se to ne učini => udjeli dioničara u dobiti određuju se prema tk druš. koji otpada na njihove d.Ako ulozi u tk nisu uplaćeni u cijelini ili nisu uplaćeni za sve d. u istome omjeru => dioničari sudjeluju u podjeli dobiti u omjeru onoga što su uplatili. Ulozi učinjeni u tijeku poslov. god. uzimaju se u obzir prema vremenu koje je proteklo od uplate.

Prije isplate dobiti GS druš. mora usvojiti račun dobiti i gubitka, koji pripremaju UPRAVA i NO => račun mora pokazati da je poslov.druš. ostvarena dobit.Tada dioničari imaju pr. da im se isplati dio dobiti, ali tek nakon što se u skladu sa z. i statutom druš. određ. iznosi unesu u rezerve druš. i pokriju gubici iz prethod.poslov.god.Nakon što se to učini, GS može odlučiti što će učiniti s preostalim dijelom dobiti => ako ne odluči da se ona uporabi u 2 svrhe => GS može odrediti da se dobit isplati dioničarima.

ISPLATA DIVIDENDE KOD DD-A? / RASPOREDBA DOBITI KOD DD-A I DOO-A Dionič. imaju pr.sudjelovati u dobiti koju ostvari dd > to im pr. pripada po z. a može se ograničiti statutom druš. samo kada to dopusti z. i u opsegu koji je njime određen.

ZTD sadrži ogranič. glede isplate divid. propisujući da se ona može isplatiti samo iz dobiti koja proizađe iz računa dobiti i gubitka.Polazna je osnova za pr. na isplatu divid. da postoji dobit podobna za to da se iz nje isplati divid. ZTD propisuje da o GFI i o uporabi dobiti odlučuje GS druš.

Ovlast GS druš. da odlučuje o upotrebi dobiti ograničena je na 2 načina:a) obvezom druš. da propisani dio dobiti unese u zakon. i u ostale rezerve ib) ovlastima upr. i NO da najviše ½ dobiti rasporede u ostale rezerve

ZTD propisuje da je druš. dužno unositi u zakon. rezerve 5% dobiti tekuć. god. umanjene za iznos gubitka iz predh. god., ali samo dok te rezerve zajedno s kapital. dobiti ne dosegnu visinu od 5% tk druš.Dio tih rezer. koji prelazi iznos propisan z. ili statutom može se upotrijebiti za:a) pokrivanje gubitka iz tekuće god., ako se to ne može učiniti iz dobiti predhodne god.b) pokrivanje gubitka iz predhodne god., ako se to ne učini iz dobiti tekuće god.c) poveć. tk iz sred. druš.Da se ne bi izigralo ogranič., z. propisuje da je z. rezerve ne mogu koristiti u svrhe pod a i b ako se druš. istodobno koristi rez. druš. za isplatu divid. Time se zapravo propisuje ogranič. za isplatu divid. ako postoji nepokriven gubitak koji se mora pokriti na račun z. rezervi.

MOŽE LI SKUPŠ. DONIJETI ODLUKU DA SE NE ISPLAĆUJE DIVIDENDA?GS je inače ovlaštena odlukom o upotrebi dobiti odlučiti da se u rezerve druš. unose iznosi koje ona smatra potrebnima, ali uvijek uz ogranič. Izvan ogranič. GS, ako je na to ovlaštena statutom može odlučiti da se dobit upotrijebi i u 2 svrhe, pa da se i ne podijeli dionič. kao divid.

Time se štite pr. dionič. na divid. => to im se pr. daje z., a može se ograničiti statutom, dakle odlukom gs koju usvajaju dionič., iako s obzirom na većinu potrebnu za donošenje odluke o usvajanju statuta na to ne moraju pristati svi dionič.

Dobit se dijeli dionič. prema odnosu nominal. iznosa d. koje im pripadaju=> time se postiže da omjer kojim d. sudjeluju u tk druš. služi i za ostvarenje pr. na divid.

Pr. na divid. pripada i na temelju d. izdanih s naslova poveć. tk druš. u tijeku poslov. god. za koje se obračunava divid., pa čak i ako je do poveć. tog kapitala došlo nakon isteka te god., a prije donošenja odluke gs o upotrebi dobiti.

Pr. na divid. ima dionič. koji je to u vrijeme kada se divid. isplaćuje. Pr. na isplatu dividende => pr. je dionič. i ima ga onaj tko ima članska pr. u druš. u vrijeme kada se za točno određ. d. isplaćuje divid. Divid. se ne obračunava na temelju tzv. vl.d., jer iz njih druš. ne pripadaju nikakva pr.

Zahtj. prema druš. za isplatom divid. nastaje tek kada gs donese odluku o upotrebi dobiti kojom određuje da će druš. dionič. isplatiti divid. Dospjeće obaveze druš. za isplatom divid. nastaje donošenjem odluke gs o upotrebi dobiti. Divid. se isplaćuje u novcu.

Z. dopušta i da se tijekom poslov. god. isplaćuje predujam divid.

Upr. bi to mogla činiti samo ako je na to ovlaštena statutom.Primi li dionič. isplatu divid. protivno ZTD-u dužan ju je vratiti druš. samo ako je znao ili je morao zanti da nije imao pr. primiti isplatu.Za zahtj. za isplatu divid. vrijedi opći zastarni rok od 5 god.

PREDUJAM NA IME DIVIDENDE Statutom se može ovlastiti upravu da po proteku poslov.god. iz predvidivoga dijela netto dobiti isplati dioničarima predujam na ime dividende.

Uprava može isplatiti predujam samo onda ako privremeni račun dobiti i gubitka za proteklu poslovnu godinu pokazuje dobit.Na ime predujma može se isplatiti najviše1/2 iznosa umanjenog za iznose koji se po Z. i statutu moraju unijeti u rezerve društva.Uz to isplata predujma ne može preći iznos1/2 prošlogodišnje dobiti.

Za plaćanje predujma potrebna je suglasnost NO.

ŠTO JE ROD?/ KOJI SU RODOVI D. KOJI MOGU BITI PREDVIĐENI? = REDOVNE I POVLAŠTENEROD DIONICA D. koje daju ista pr. čine rod d. Bitno je znati je li druš. izdalo d. više rodova i koliki je njihov broj, jer ZTD na nekoliko mjesta traži da imatelji određ. roda d. glasuju i donose odluke o

pojedinim pitanjima na poseb. skupš., na kojoj sudjeluju samo imatelji toga roda d. ili da to čine na gs odvojeno od imatelja ostalih d. To je npr.: 1. pri odlučiv. o izmjeni statuta kojom bi došlo do promjene dotadašnjeg odnosa među rodovima d. na štetu nekog roda d.2. pri povećanju tk druš. ulozima3. ako se donosi odluka o isključenju pr. prvenstva dotadašnjih dioničara pri upisu novih d. prilikom povećanja tk4. pri uvjetnom poveć. tk 5. kada se daje ovlast upravi da u određ. roku poveća tk6. pri donošenju odluke o izdavanju zamjenjivih obveznica ili obveznica s promjenjivom kamatom7. pri redovnom odn. pojednostavlj. smanjenju tk8. pri smanjenju tk povlačenjem d.

REDOVNE I POVLAŠTENE DIONICE S obzirom na sadržaj pr. koja daju, d. mogu biti:1. REDOVNE => su d. koje imatelju daju:

1. pr. glasa u gs druš.2. pr. na isplatu dijela dobiti druš. ( dividenda)3. pr. na isplatu dijela ostatka likvid. odn. stečaj. mase druš. => onog dijela imovine druš.

koji preostane nakon što se u slučaju nj. likvid. ili steč predhodno podmire potraž. vjerov.

2. POVLAŠTENE => su d. koje imatelju daju neka povlašt. pr.:1. pr. na dividendu u unaprijed utvrđ. novč. iznosu ili u % od nomin. iznosa d.2. pr. prvenstva pri isplati dividende 3. isplati ostatka likvid. odn. stečaj. mase 4. 2 pr. u skladu s z. i statutom druš. Povlaš. d. mogu biti:A) KUMULATIVNE = daje imatelju d. u skladu s odlukom o izdavanju d. pr. naplate kumuliranih neisplać. dividendi prije isplate dividendi imateljima redov. d.B) PARTICIPATIVNE = daje imatelju d. u skladu s odlukom o izdavanju d. pr. da pored određ. dividende naplati i dividendu koja pripada imateljima redov. d.

KAKVA ĆE TO PR. BITI? => IMOVINSKA I ZTD IH NAVODI (4)

PRAVA IMATELJA POVLAŠTENIH DIONICA Moraju se odrediti u odluci o izdavanju d.Povlaštenost d. tj. poseb. pr. iz povlašt. d. mogu se ograničiti ili ukinuti => samo uz suglas. imatelja tih d. koji odluku o tome donose na:1. poseb. skupš. tih dioničara ili 2. poseb. glasovanjem na gs druš. => za donošenje odluke potreban je većina od najmanje ¾ danih glasova. Statutom se ne može odrediti da je za to potrebna veća većina niti se može zahtjevati ispunjenje dodatnih pretp.Suglas. nije potrebna ako je pri davanju povlaštenosti ili isključi li se kasnije pr. glasa, pri tome isključenju bilo izričito predviđeno izdavanje takvih d.Povlašt. dioničarima ne može se oduzeti pr. da stječu d. koje se tako izdajuUkine li se povlaštenost d. => one postaju d. s pr. glasa.

POVLAŠT. D. BEZ PR. GLASA? Povlaš. d. daju dioničarima sva pr. iz d. koje imaju i 2 dioničari, ali se može odrediti da one ne daju pr. glasa. u GS druš.=> povlaš. d. bez pr. glasa

POVLAŠ. D. KOJE NE DAJU PR. GLASA KADA STIJEČU PR. GLASA? Ako se povlašt. dioničarima bez pr. glasa u 1. god. ne isplati ili im se samo djelomič. isplati povlaš. iznos na ime dobiti => pa im se to ne nadoknadi u narednoj god. pored punog iznosa koji treba da prime za tu god. => oni stječu pr. glasa u gs i imaju ga sve dok im se ne isplate zaostaci. U tom slučaju povlaš. d. se uzimaju u obzir pri izračunav. veličine sudjelov. u tk koja se traži po statutu druš.

KADA D. NE DAJU PR. GLASA? / DA LI SE POVLAŠ. D. MOGU IZDATI I KAO D. BEZ PR. GLASA? => DAPRAVO GLASA Svaka d. daje pr. glasa u skupš. druš.Bez pr. glasa mogu se izdati samo povlaš. d.. Ukupni iznos tk koji se odnosi na takve d. ne može preći ½ iznosa tk druš.Zabranjeno je izdavanje d. koje za isti iznos tk koji se na njih odnosi daju različ. pr. glasa u skupš. druš.

SPORAZUM DIONIČ.? Osnivači prilikom davanja izjava o usvajanju statuta, a poslije i dionič. mogu sklopiti posebne sporazume glede osnivanja i svojih odnosa u druš.Riječ je o obvez. odnosima među dionič. čime se ne zadire u statut druš.

Dionič. slobodno na ugovor. osnovi uređuju svoje odnose, ali ne i ono za što se z. traži da se uredi statutom.Stoga ne bi obvezivale odredbe ug. kojima bi se uredila pitanja što se po z. moraju urediti statutom.

Njima dionič. mogu urediti: 1. kako će glasovati u pojedinim pitanjima 2. kakav će sastav no predlagati i o njemu glasovati3. kakav će biti sastav upr. za koju će glasovati njihovi predstavnici u no 4. međusobnu razmjenu informacija 5. stvaranje neformalnih konzultativnih tijela u kojima će sudjelovati

Na takve sporazume dionič.:1. primjenjuju se odredbe zoo-a, 2. oni se ne upisuju u sr. i 3. ne dostavljaju registar. sudu

Sporazumi su : 1. samostalni 2. odvojeni od statuta i 3. mogu se sklopiti u bilo kojem oblikuNjihova povreda dovodi do odgovor. za štetu ostalim sudionicima. Ne prelazi na osobu kojoj dionič. prenese d., pa čak ni onda ako ona zna za sporazum.

NEDJELJIVOST DIONICE 1. Zakonom je određeno da je d. nedjeljiva => to znači da se pr. iz. d. ne mogu odvajati na način da bi iz iste dionice jedna osoba imala npr. pravo glasa, a druga pravo sudjelovanja u dobiti društva.Odredba ZTD-a o nedjeljivosti dionica prisilnopravne je naravi, spada u biti d. i ima dvojako značenje (posljedica postupanja protivno toj odredbi jest nevaljanost pr. radnje koja se tako poduzme):1)nominalna nedjeljivost = znači da ona nominalno glasi na dio TK koji se ne može dijeliti na

manje dijelove iste d.2)sadržajna nedjeljivost = glede pr. i obveza koja proizlaze iz nje, d. prema društvu čini cjelinu

2. Ako na d. ima više ovlaštenika, oni mogu pr. iz. d. ostvarivati samo preko zajedničkog zastupnika

Za obveze iz d. svi ovlaštenici odgovaraju -> kao solidarni dužniciAko druš. treba dionič. izjaviti volju, a ovlaštenici na d. ne odrede zajedničkog zastup. ->

dovoljno je daje volja očitovana 1 ovlašteniku

CIJEPANJE DIONICA (npr. umjesto 100 kn, = 2x50 knPravilo o nedjeljivosti d. nije zapreka za to da se umjesto postojećih d. izdaju i dionič. raspodjele nove d. nastale podjelom (cijepanjem) tih d., tj. da se tk druš. prestruktuiraTo se čini na temelju ODLUKE GS O IZMJENI STATUTA I SMANJENJU NOMIN. IZNOSA D. tako da svaki dioničar dobije veći br. d. od onih koje je imao, s time da mu se dadu d. čiji je ukupni nomin. iznos jednak ukupnom nomin. iznosu d. što ih je ranije imao.Takva podjela d. dopuštena je samo za d. iste vrste i istog roda.Nije potrebno da se s time suglase svi dioničari, jer im se podjelom d. ne čini nikakva šteta.

SPAJANJE DIONICA (obrnuti postupak, 2x50 = 100 kn)Spajati se mogu samo d. iste vrste i istoga roda.Nomin. iznos svake d. mora odgovarati zbroju nomin. iznosa onih d. čijim spajanjem je nova d. nastalaSpajanje se provodi na TEMELJU ODLUKE GS DD-A O IZMJENI STATUTA, ali je za to potreban pristanak svakog dionič. koji ima d. koje se spajaju jer pri spajanju postoji opasnost da se izgubi pravo.

VLASTITE DIONICED.ne daju nikakva prava ako ih drži samo druš.=tada je riječ o vlastitim d. Pr. iz tih d. miruju; iznova se aktiviraju kada ih društvo otuđi. a steknu ih 2 osobe.Kada druš. drži vl. d.-> ne može iz njih ostarivati nikakva prava tj. :1. ne može imati pravo glasa na vl. GS. 2. ne može stjecati dividendu iz njih

ORIGINARNO? => NIKADAD.D. vl. d. nikada ne može stjecati originarnim putem->to je izraženo zabranom društva da upiše vl. d., pa druš. vl. d. ne može upisati prilikom osniv. ili poveć. tk.->tim se pravilom ostvaruje nač. unosa i očuvanja tk druš.DERIVATNO? => SAMO U ODREĐENIM SLUČAJEVIMA?

Druš. u pravilu, vl. d. ne može steći ni derivativ., dakle od 2-ih osoba. Iznimke postoje, a određene su taksativno, što znači da bi D.D. moglo steći samo u z. navedenim slučajevima (=>7)

KOJE PRETP. MORAJU POSTOJATI DA BI DRUŠTVO MOGLO STJECATI VL. DIONICE?Društvo može stjecati vl. d. samo:1.ako je stjec. potebno da bi se od druš. otklonila teška šteta koja neposredno predstoji2.ako d. teba ponuditi da ih steknu zaposleni u druš. ili u nekome od druš. koje je s njime povezano3.ako se d. stječu zato da bi se po odredbama ZTD-a dioničarima dala otpremnina4.ako je stjec. nenaplativo ili ako stjecanjem financ. instituc. kupuje d. komisiono5.na temelju univerz. prav. sljedništva ili6.na temelju odluke GS o povlačenju d. po propisima o smanjenju tk društva7.na temelju ovlasti GS za stjecanje d. koja vrijedi najviše 18 mj. i određuje najnižu i najvišu cijenu koja se može platiti za te d. te udio tk koji se odnosi na te d. s time da ne može prijeći 10. dio tk.Društvo ne može stjecati vl. d. da bi njima trgovaloPri stjec. d. primjenjuje se odredba da pod jednakim uvjetima dioničari imaju jednaki položaj u društvu -> smatra se da je tako postupljeno ako se d. stječu na organiziranom tržištu v.p. -> za drukčije stjec. d. potrebna je odluka GS- GS može ovlastiti upravu da povuče vl. d. a da za to nije potrebna njena posebna odluka

KOJI JE MAKSIMALNI IZNOS => 10% TKAko se vl. d. stječu radi:1.otklanjanja teške štete od druš. ili2.zato da bi se ponudile zaposlenima u druš. ili 3.ako se stječu da bi se dioničarima dala otpremnina, njihov ukupni nominal. iznos ne smije ni u kojem času prijeći 10% tk društva.No, stjecanje vl. d. do toga iznosa -dopušteno je samo ako druš. u trenutku nj. stjecanja ima

propisane rezerve koje za tu svrhu smije koristiti

1.stjecanje vl. d. radi otklanjanja teške štete ili2.da bi se ponudile zaposlenima u druš. ili 3.kada je stjecanje nenaplativo ili4.kada ih financ. instituc. stječe pri komisionoj kupnji dopušteno je samo ako su d. u cijelosti uplaćene.

ŠTO AKO JE DRUŠ. STEKLO D. NEOVLAŠTENO? DA LI JE VALJANO TAKVO STJEC.? => DA

/ ŠTO AKO SE STEKNU VL. D. SUPROTNO ZAKONU?OTUĐENJE I POVLAČENJE VLASTITIH DIONICA Ako druš. protivno opisanim pravilima stekne vl. d., mora ih otuđiti u roku 1. god. dana ŠTO AKO SE STEKNE VIŠE OD DOPUŠT. IZNOSA? => MORA SE OTUĐITI U ROKU 3. godAko tk druš. koji otpada na d. koje druš. na dopušteni način stekne, još ih drži prelazi 10% tog kapitala -> druš. mora u roku od 3. god. nakon stjecanja d. otuđiti onaj dio d. koji prelazi taj postotak Ako se vl. d. ne otuđe u roku od 1. god. odn. 3. god. društvo ih mora povući

STJECANJE VL. D. PREKO 3-ih

Stroga opisana zakon. pravila o stjec. vl. d. D.D. vrijede i ako se te d. stječu preko 3-ih osoba => d. stječe onaj tko djeluje u vl. ime ali za račun d.d.

ŠTA SE JOŠ RAČUNA U VL. D.?=> one koje netko drži za društvo

KVALIFICIRANO OSNIVANJE DD-aS obzirom na formalnosti koje valja obaviti pri osnivanju DD-a, razlikuju se:1.JEDNOSTAVNO OSNIVANJE=> o nj. je riječ kada se DD osniva preuzim. obveze budućih dionič. da će d. uplatiti u novcu2.KVALIFICIRANO OSNIVANJE=> kada se u statutu DD predvide odredbe koje bi mogle biti opasne za zaštitu dionič. i vjerov. druš.; to su npr. slučajevi:1.kada se d. uplaćuju dijelom ili u cijelosti unosom stvari i pr. u druš.2.kada se preuzimaju stvari i pr.3.kada se nekom dionič. daju posebne pogodnosti.Z. za te slučajeve propisuje poseb. formalnosti koje dodatno treba ispuniti -> riječ je o slučaju kada se provode sve radnje kao i pri jednostav. osniv., s time da se moraju obaviti još i neke 2 radnje; npr. revizija osniv.

KVALIFICIRANO OSNIVANJE DD-A čl.176 / ULAGANJE STVARI I PRAVA / PREUZIMANJE STVARI I PRAVAAko dionič. uplaćuju uloge tako da nomin.iznos za koji se d.izdaju ne uplaćuju u novcu (ulaganjem stvari ili pr.) ili ako druš. preuzima postojeće ili buduće stvari ili imovin. pr. (preuzimanje stvari i pr.) u statutu se moraju utvrditi:1.stvar ili imov.pr. koje se ulaže ili preuzima, 2.osoba od koje druš. stječe stvar ili pr. i 3.ukupan iznos d. te 4.njihove pojedinačne nomin.iznose, odn. 5.br.d. bez nomin.iznosa koje treba dati za ulaganje ili 6.naknada koju treba dati za preuzimanje stvari ili pr.Ako druš. treba preuzeti stvar ili imovin. pr. za koje se plaća naknada što je treba priračunati ulogu dionič., to se smatra ulaganjem stvari odn. pr.Uložiti ili preuzeti mogu se samo stvari ili imovin.pr. kojima se može utvrditi gospod.vrijed. Obveza da se pružaju usluge ne može biti predmetom ulaganja ni preuzimanja stvari odn.pr.Prema druš. bez učinka su ug. o ulaganju i o preuzimanju stvari odn. pr. i pr.radnje kojima se oni ostvaruju ako nisu utvrđeni u statutu druš. u smislu ZTD-a

OSNIVANJE D.D.Tko se smatra osnivačima D.D.- a?OSNIVAČI / OSNIVAČIMA DRUŠTVA:1. NE smatraju se svi dioničari, nego samo oni koji usvoje nj. statut2. a kada se druš. osniva sukcesivno osnivači su i dioničari čiji ulozi nisu u novcu, nego u

stvarima i pr., iako ne sudjeluju u usvajanju statuta.Statut druš. mora usvojiti najmanje 1 osoba.

ODGOVORNOST OSNIVAČAOsnivači solidarno odgovaraju društvu za štetu koja mu je pričinjena zbog:1.netočnosti ili nepotpunosti podataka što su ih dali u svezi s osniv. druš.2.da uprava druš. može slobodno raspolagati s iznosima uplaćenim za d. druš.3.ako osnivači s nakanom ili grubom nepažnjom oštete društvo ulogom u stvarima, odn. u pravima, preuzimanjem stvari odn. pr. ili troškovima osnivanja4.nastane li druš. šteta zbog toga što dionič. nije sposoban za plaćanje ili nije sposob. uložiti stvar odn. pr.Pojam osnivača DD važan je zbog okol. da je pr. glasa osnivača na osnivačkoj skupštini, kada se društvo osniva sukcesivno, u nekim pitanjima ograničeno i zbog njihove obveze snošenja određ. troš. vezanih uz reviziju osniv.

DD može nastati na nekoliko načina; prema ZTD-u do toga dolazi:1. preoblikovanjem nekog 2 trg.druš. u DD2. spajanjem dionič. društava3. osnivanjemOSNIVAČI DD-a:

1. svaka fizič. i prav.osoba2. može biti i samo 1 osoba3. inoz.osobe uz uvjet uzajamnosti koja se pretpostavlja4. prav.osobe javnog i privat.prava5. trg.druš. u likvidaciji jer ono u toj fazi djeluje kao i prije likvidacije6. osoba koja nema poslov.spos. ili joj je ogranič. – za nju će pr.relevantne izjave volje

glede osniv. DD-a dati njezin zakon.zastup. ili skrbnik7. ortakluk pa i preddruštvo nekog 2 društva8. prividni osnivači – osobe koje daju pravno relevantne izjave za osniv. DD-a u svoje ime

ali za tuđi račun

USVAJANJE STATUTA DRUŠTVAZTD predviđa simultano i sukcesivno osniv. D.D. -> oba načina otpočinju usvajanjem statuta1. SIMULTANO = statut usvajaju svi oni koji su dioničari druš. u času kada se ono smatraosnovanim tj. u času upisa druš. u SR, jer su preuzeli sve d. druš.2. SUKCESIVNO = statut usvajaju samo neki dioničari, koji preuzimaju dio d. i upućuju jav.

poziv zaupis preostalih d. (prospekt). Osobe koje putem jav. poziva upisuju d. ne usvajaju statut!

SIMULTANO OSNIVANJE SUKCESIVNO OSNIVANJERadnje koje je potrebno obaviti kada se druš. osniva simul. su:1.davanje izjave osnivača da preuzimaju sve d.

Kod sukcesivnog osniv.druš.:1.osnivači daju izjavu da usvajaju statut druš. i potpisuju ga (izjave o usvajanju statuta te o

druš. i da se obvezuju da će ih uplatiti (preuzimanje d.)2.usvajanje i potpisivanje statuta – (osnivači usvajaju i potpisuju statut te daju izjavu o preuzimanju d. i izjavu da osnivaju druš. kod jav.biljež.)3.davanje izjave osnivača da osnivaju DD4.uplata dionica ( novcu, dijelom u novcu a dijelom ulogom stvari odn. pr. i ulogom u stvarima i u pravima)5.imenovanje 1.NO druš. i 1. UPRAVE druš. te revizora za 1. ili preostali dio 1.poslov.god.(osnivači 1.NO moraju imenovati u ispravi ovjerenoj od jav.bilježnika; čl.1.NO može se imenovati najdulje za vrijeme do održavanja 1.GS druš. koja odlučuje o nj. radu u 1.poslov.god., odn. u dijelu poslov.god. za koji su bili imenovani. NO imenuje čl.1UPRAVE).6.izrada izvješća o osniv.druš. i provođenje reviz.osnivanja7.podnošenje prijave za upis druš. u SR

preuzimanju dijela d. osnivači daju kod jav.biljež.)2.osnivači daju izjavu da preuzimaju obvezu uplate dijela d.druš.3.osnivači upućuju jav.poziv (prospekt) za upis preostalog dijela d.4.ulozi se uplaćuju na način kako to određuje ZTD, u skladu s izjavom osnivača o preuzim.obveze uplate dijela d.5.održava se osnivačka skupština druš. i na njoj se donose odluke za koje je ona nadležna6.izrađuje se izvješće o osniv.druš. i provodi revizija osniv.7.svi čl.uprave i NO druš. podnose prijavu za upis druš. u SR

ŠTO JE PROSPEKT/ TKO GA IZDAJE?= KOMISIJA ZA V.P. Prospekt je javni poziv za upis d. i mora sadržavati:1.tvrtku, sjedište i predmet poslov.druš. koje se osniva 2.iznos TK druš.3.br., vrstu i ako se izdaju d. više rodova – rodove d. koje se nude za upis, njihov nomin.iznos, ako se izdaju d. s nomin.iznosom, u protivnom njihov br. i iznos za koji se izdaju te br., vrstu i rod d. koje su preuzete bez jav.poziva za upis d.4.dan kada je usvojen statut5.ime, odn.tvrtku, prebiv. odn. sjedište osnivača6.mjesto gdje se upisuju d. s napomenom da se tamo mogu razgledati statut, izvješće o osniv. i izvješće o reviziji7.vrijeme početka i kraja upisa8.dan kada prestaje obveza upisnika ako se do tada druš. ne prijavi za upis u trg.centar9.iznos koji treba uplatiti za upisane d. prije upisa druš. u SR i posljedice ako se to pravodobno ne učini10.podatke o poseb.pogodnostima, ulozima u stvarima i u pr., preuzimanju stvari, troš.osnivanja, poseb.plaćanjima i naknadama11.način sazivanja osnivač.skupštine

12.najveći iznos troš.osniv. koji idu na teret druš.NIŠTAV JE JAVNI POZIV KOJI:Ne sadržava sve podatke ili koji ograničava obvezu upisnika

RAZLIKA SIMULTANOG I SUKCESIVNOG OSNIVANJASIMULTANO SUKCESIVNOSve d. upisuju osnivači Osnivači upisuju dio, a za upis preostalog

dijela d. obraćaju se javnosti jav.pozivom.Ako se ne upišu sve d. i ne uplati se ono što se mora uplatiti prije podnošenja prijave za upis u r. osniv. DD nije uspjelo.

STATUT DRUŠ. USVAJA SE davanjem izjave osnivača o usvajanju statuta u ispravi, koja se sastavlja

kod jav. bilježnika. Punomoćnici moraju imati punomoć ovjerenu od javnog bilježnika.Svi osnivači ne moraju biti istodobno prisutni kod jav. bilježnika, ali se statut smatra usvojenim

tek kadaga potpiše posljednji osnivač

U ISPRAVI SE MORAJU NAVESTI:1. osnivači i nj. prebiv.2. ako druš. izdaje d. s nomin. iznosom -> ti iznosi, u protivnom br. d., iznos za koji se

izdaju, i ako se izdaju d. više rodova -> rod d. koje preuzima svaki dioničar3. uplaćeni iznos tk4. izjava osnivača da prihvaćaju statut

OBVEZNI SADRŽAJ STATUTA? FORMAL. I MATER. ODREDBE STATUTA?STATUT MORA SADRŽAVATI ODREDBE O:1.tvrtku i sjedište društva 2.predm. poslov.3.iznos tk4.podjeli tk na d. s nomin. iznosima ili na one bez tog iznosa, kod d. s nomin. iznosima o tim iznosima i ukupnom broju d. svakog nomin. iznosa5.podatak o tome izdaju li se d. koje glase na donositelja ili koje glase na ime6.br. čl. uprave i NO7.načinu i obliku objave priopćenja druš.8.vremenu trajanja i prestanku druš.

RAZLIKA STATUTA I DRUŠTVENOG UG.:STATUT MOŽE SADRŽAVATI ODREDBE KOJE ODSTUPAJU OD ODREDBI ZTD-A – SAMO kada je to u z. izričito određeno. Ako to nije izričito isključeno ovim z., statutom se mogu urediti i 2 pitanja. Odredbe statuta donesene protivno spomenutim ogranič. su ništave. 9. poseb. pogodnosti ako se daju nekom dionič. ili 3-oj osobi 10. troš. i nakn. u vezi s osniv. druš. ako ih ono nadoknađuje dionič. ili 3-im osobama

11. stvari i pr. koji se ulažu u druš. ili ih druš. preuzima, osobe od kojih ih stječe te d. koje za to stječe

12. osobe ili d. na temelju kojih d.dionič. ima pravo imenovati čl. NO

FORMAL. I MATER. ODREDBE STATUTA?MATERIJALNE ODREDBE => su one kojima se uređuje odnos između druš. i nj. osnivača odn.

poslijedionič. Tu treba ubrojiti sastojke koje mora imati svaki statut (8) bez kojih nije riječ o statutu

D.D.-a

FORMALNE (FAKULTATIVNE) ODREDBE => npr.1. odredbe o predsjedniku GS2. trajanju poslov. god.3. o rješavanju sporova4. preuzimanju stvari i prava

U formalne odredbe treba ubrojiti one koje se odnose na pitanja što se inače uređuju 2-im aktima

IZMJENA STATUTA Statut se može izmijeniti odlukom GS. GS može ovlastiti NO da izmijeni statut – samo ako se radi o usklađivanju nj. teksta.

Za odluku GS o izmjeni statuta potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenoga na GS pri odlučivanju o statutu. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretp.

Ako bi izmjenom statuta došlo do promjene dotadašnjeg odnosa među rodovima d. na štetu nekog roda d., za donošenje odluke potrebna je suglas.dionič. onoga roda d. na čiju se štetu treba izmijeniti statut. Ti dionič. daju suglas. u obliku posebne odluke.

Registar.sudu mora se podnijeti prijava za upis svake izmjene statuta u SR. Prijavi se mora priložiti potpuni tekst statuta koji je ovjeren od jav.bilj. Ako je za izmjenu statuta potrebno odobrenje drž.org. – prijavi se mora priložiti i to odobrenje. Odnosi li se izmjena na podatke čiji se sadržaj mora objaviti – mora se objaviti i ta promjena. Izmjena statuta je valjana – tek od njezina upisa u SR

KADA UPRAVA POSREDNO MIJENJA STATUT?Kod poveć. ili smanj. TK.

ODGOVORNOST ČLANOVA DRUŠTVA KOD DRUŠTVA KAPITALA

DD DOO

1.OSNIVAČI = solidarno odgovaraju druš.za štetu koja mu je pričinjena zbog:1. netočnosti ili nepotpunosti podataka što su ih dali u svezi s osniv. druš. i 2. odgovaraju i za to da upr. druš. može slob. raspolagati s iznosima uplaćenim za d. druš.3. ako nakanom ili grubom nepažnjom oštete druš. ulogom u stvarima odn. u pr., preuzim. stvari odn. prava ili troš. osniv.4. dionič. nije sposoban za plaćanje ili nije sposoban uložiti stvar odn. pr. -> solidarno oni osnivači koji su prihvatili sudjelov. dionič. za kojeg su znali da nije sposoban za plać. niti za to da ispuni preuzetu činidbu

1.ČL. DRUŠ. I ČL. UPR. = ako su u osniv. druš. dani pogrešni podaci kao solidar. dužnici dužni su druš. uplatiti iznose koji nisu uplaćeni, nadoknaditi plaćanja koja su učinjena u osnivanj. druš. i nisu prihvaćena kao troš. osniv. druš., a odgovaraju i za 2 štetu koja bi time bila pričinjena

2. ako je druš. s nakanom ili grubom nepažnjom oštećeno ulozima ili troš. osniv. druš., SVI ČL. => odgovaraju za štetu kao solid. dužnici

3.OSOBE ZA ČIJI SU RAČUN ČL. DRUŠ.PREUZELI TEMELJ ULOGE= odgov. za štetu kao solid. dužnici

2.OSOBE ZA ČIJI SU RAČUN OSNIVAČI PREUZELI D. = solidar. odgov. druš. za štetu3.ONAJ (solidar. odgov. za štetu)1. tko je pri primitku plać., koja protivno propisima nisu prihvaćena kao troš. osniv., znao ili je prema okolnostima morao znati da se radi o nakanjenoj utaji ili tko je svjesno sudjelovao u utaji2. tko je svjesno sudjelovao u nanošenju štete druš. s nakanom ili s grubom nepažnjom ulaganjem ili preuzim. stvari i prava.3. tko prije upisa druš. u SR ili u 1. 2. god. nakon tog upisa javno objavi da će d. staviti u promet, ako je znao ili je s pozornošću urednog i savj. gospodar. morao znati za netoč. ili za nepotpunost podataka koji su dani u svrhu osniv. druš. ili za štetu pričinjenu druš. ulaganjem ili preuzim. stvari i pr.4.ČL. UP. I NO => solidarno odgovaraju druš. za štetu koja mu je pričinjena time što su pri osniv. povrijedili svoje obveze

Druš. se može odreći zahtj. za nakn. štete ili o nj. sklopiti nagodbu tek po proteku 3. godine od nastanka zahtj. ali samo onda ako se s time suglasi GS druš. i ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže d. koje predstavljaju najmanje 10.dio tk druš., a prigovor se ne unese u zapisnik sa skupš. -> to vremensko ograničenje ne vrijedi ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plać. i ako, da bi otklonio otvaranje stečaja sklopi nagodbu sa svojim vjerovnikom.

5. TKO1. s nakanom koristeći svoj utjecaj u druš. navede čl. uprave ili NO, prokuristu ili punomoćnika da poduzmu nešto na štetu društva ili nj. dionič.2. za štetu odgov. kao solid. dužnici i čl. upr. i NO ako povrijede svoje dužnosti3. i onaj tko je imao koristi od štetne radnje ako je s nakanom u tome sudjelovao => odgovara kao solid. dužnik

ODGOVORNOST ZA ŠTETU PREMA DRUŠTVU I DIONIČARIMA? /MOŽE LI DIONIČAR POSTAVITI ZAHTJEV ZA NAKNADU ŠTETE PREMA DRUŠTVU? Oštećenik je društvo – zahtjev koji postavlja društvo njegov je vl.zahtjev prema čl.uprave – zahtjev sepodiže zbog povrede obveze čl.upr., iz odnosa što ga imaju s druš. na temelju imenovanja da djeluju kaočl.org. društva.

Dioničar bi mogao zahtijevati naknadu štete kada je riječ o šteti zbog poduzimanja nečega na štetu društva, ako je do toga došlo iskorištavanjem utjecaja u druš., pa time dionič. nastane šteta neovisno o šteti učinjenoj društvu. To je samo šteta koja se pretrpi izvan slučaja smanj. vrijed.d., jer bi u takvom slučaju dionič. mogao postaviti zahtjev samo prema društvu. To bi npr. moglo biti kada dionič. s obzirom na to svojstvo dade društvu zajam za premošćenje koji zbog kasnijeg stečaja društvo ne može vratiti jer je bio dan nalog da se podmire nedospjele umjesto spomenute dospjele obveze društva.

POSTAVLJANJE ZAHTJEVA ZA NAKNADU ŠTETE Društvo može postaviti zahtjev za naknadu štete protiv:1.osnivača2.čl.upr.3.vjerovnika4.čl.upr. i NO te5.onoga tko s nakanom koristeći svoj utjecaj u druš. navede čl.upr., ili NO, prokuristu ili punomoćnika da poduzmu nešto na štetu druš. ili nj. dionič.ako tako odluči GS običnom većinom glasova ili ako to zatraže dionič. čije d. predstavljaju najmanje 10.dio TK pod uvjetom da su dionič. druš. najmanje 3.mj. prije održavanja GS na kojoj to zahtijevajuZahtj. se može postaviti u roku od 6.mj. od dana održavanja GS.

Za zastup. druš. u tome GS može imenovati POSEBNE ZASTUPNIKE DRUŠTVA.Ako GS odluči odn. manjina dionič. zatraži postavljanje zahtj., Trg. sud može na prijedlog spomenute manjine dionič. ili dionič. koji imaju d. koje se odnose na TK u iznosu od najmanje 8.000.000kn imenovati 2-ge zastupnike druš. ako smatra da bi to bilo korisno za ostvarenje zahtj. druš.Udovolji li sud zahtj. – troš. tog post. snosi druš.Druš. je dužno imenovanim zastupnicima platiti naknadu za njihov rad i nadoknaditi troš. koje imaju u vezi sa zastup. Visinu naknade i iznos troš. koje treba nadoknaditi određuje sud.

Ako druš. ne postavi zahtj. u roku 6.mj. od dana održav. GS, Trg. sud će na prijedlog dionič. čije d. predstavljaju iznos od najmanje 20.dijela TK druš. ili najmanje nj. iznos od 4.000.000kn imenovati POSEBNE ZASTUPNIKE, postoje li činj. koje opravdavaju osnovanu sumnju da je druš. nepoštenim djelov. ili grubom povredom Z. ili statuta nanesena šteta.Zastupnici koje imenuje sud dužni su postaviti zahtj. za naknadu štete u ime druš. ako svojom stručnom prosudbom ocijene da postoje izgledi za uspjeh u sporu.

Zahtijeva li manjina dionič.. da se postavi zahtj. prema osobama iz st.1. pa druš. ne uspije sa svojim zahtj. ili uspije samo djelomično, dionič. koji su zahtijevali da se postavi zahtj. dužni su druš. solidarno nadoknaditi time pričinjene troš. u mjeri u kojoj su oni veći od onoga što je dobiveno u sporu.

Ako tužba druš. bude odbijena, dionič. koji su zahtijevali postavlj.zahtj. dužni su druš. nadoknaditi sve troš. spora, troš. suda oko imenov. zastupnika te troš. i naknadu isplaćenu za rad zastupnika.

NASTAVAK OSNIVANJA. D.D.-a čl. 194. aUG. KOJE DRUŠ. u 1. 2. godine nakon što se upiše u SR sklopi s osniv. ili dionič. na čije d. otpada više od 10-ine iznosa tk druš. kojima druš. stječe stvari i pr. za cijenu jednaku ili višu od iznosa 10-ine tog kapitala valjani su ako ih:1.odobri GS i kada 2. ih se upiše u SRPr. radnje koje druš. poduzme u ispunjenju takvih ug. nemaju pr. učinak dok GS ne odobri ug. i dok ga ne upiše u SR

UG MORA BITI SKLOPLJEN u pisanom obliku -> ako z. nije propisano da ga se mora slopiti u obliku

javnobilježnič. isprave. Druš. mora omogućiti svakom dionič. uvid u takav ug. u poslov. prostorijama u

sjedištu druš. i na nj. zahtjev bez odgađanja, besplatno dati nj. presliku

Prije odlučiv. na GS o davanju odobrenja na ug., UPRAVA MORA:1.iznijeti razloge sklap. ug. i 2.obrazložiti odredbe ug., te3.podnijeti dionič. pismeno izviješće o tom ugovoru i u njemu iznijeti svrhu u koju se stječe stvar ili pr.4.prije donošenja odluke GS mora se podnijeti izviješće revizora osniv. koji su pregledali ug. i stvar, odn. pr. koje se njime treba steći

ODLUKA KOJOM SE ODOBRAVA UG. VALJANA JE ako je za nju glasovalo toliko čl. GS koji predstavljaju najmanje ¾ tk zastupljanog na GS na dan donošenja odluke, a ako se odluka donosi u roku od 1. god. dana -> od dana upisa druš. u SR, najmanje ¾ od

ukupnog tkdruš. Statutom se može odrediti veća većina i ispunjavanje poseb. uvjeta. Ovjerovljena preslika ug. prilog je i sastavni dio zapis.NAKON ŠTO GS ODOBRI UG. UPRAVA MORA podnijeti prijavu za nj. upis u SRPrijavi se mora priložiti :

1.ug. u originalu ili u preslici koju ovjeri jav. biljež.2.primjerak zapis. s GS sastavljen i potpisan od strane jav.bilj.3.izvješće o tom ug.

SUD MOŽE ODBITI UPIS UG. U SR – osim iz razloga zbog kojih i inače može odbiti upis ako:1.revizor osniv. ili je to očigledno izjavi da je izvješće uprave nepotpuno2. sadrži pogrešne podatke ili3.je protivno propisima ili4.je za stvar ili pr. koje treba steći ugovorena neprimjereno velika cijena

U SR SE UPISUJU: =1. datum sklap. ug. i datum održav. GS koja ga je odobrila2. stvar ili pr. koji se stječu na temelju ug.3. cijena koja se za to plaća

U OBJAVI UPISA MORA SE NAVESTI: =1. datum sklapanja ug.2. datum kada ga je odobrila GS3. stvar ili pr. koji se na temelju nj. stječu4. osoba od koje ih druš. stječe i5. cijena koja se za to plaća

OVE SVE ODREDBE NE ODNOSE SE NA: =1.ug. kojima se stvari ili pr. stječu u okviru tekućeg poslovanja druš.2.u ovršnom postupku ili3.na burzi

BAŠ SVAKI UG. KOJI SE SKLOPI S DIONIČ. PREKO 10%? =Ne baš svaki ug.

UPLATA DIONICA OBVEZA UPLATE D. / KAKO SE UPLAĆUJU D.?/ MORA LI D. BITI U CIJELOSTI

UPLAĆENAKADA SE OSNIVA DD? = OVISNO O TOME KAKO SE UPLAĆUJU D. – 3 SLUČAJA.D. SE UPLAĆUJU:

1. NOVCEM – d. se uplaćuju u novcu z. određenim sredstvom plaćanja na račun DD kod financ.instituc. u RH.Prije upisa druš. u SR mora se, ako se ulozi uplaćuju u novcu – uplatiti najmanje ¼ najnižeg iznosa te d. za koju se ona može izdati, bez obzira na to je li riječ o d. u nemater.obliku ili o d. za koju se izdaje isprava o d., a ako se d. izdaje za viši iznos od tog iznosa i cijeli iznos koji prelazi taj iznos.

2. Ako se d. uplaćuje DIJELOM U NOVCU, A DIJELOM ULOGOM STVARI ODN. PR. , prije upisa druš. u SR mora se u potpunosti uplatiti i onaj dio koji se ne uplaćuje ulaganjem stvari ili pr.KAD SE D. NE UPLAĆUJU U NOVCU, KAD SE TREBA 2 DIO UPLATITI? = U ROKU OD 5.GOD. OD UPISA DRUŠ. U SR

3. Prije upisa druš. u SR ULOG U STVARIMA I U PRAVIMA mora se unijeti u cjelini.Ako se ulaganje stvari i pr. sastoji u preuzimanju obveze da se druš. prenese neka stvar – ta se činidba mora ispuniti u roku od 5.god. od upisa druš. u SRNa stvari i na pr. koji se unose kao ulog ne može se za tražbinu koja se ne odnosi na predmet unosa ostvarivati pr.zadržanja. To se na odgovarajući način primjenjuje i na uplate u gotovini.Vrijed. stvari odn. pr. koje se ulaže – mora odgovarati iznosu za koji se d. izdaje.

POSLJEDICE NEPRAVODOBNE UPLATE Dionič. su dužni uplatiti d. na POZIV UPRAVE.Ako u statutu nije drugačije određeno – dionič. treba u GLASILU DRUŠ. pozvati da uplate d.Dionič. koji d. ne uplate na vrijeme – dužni su od dospjelosti obveze do njezinog podmirenja platiti druš. zatezne kamate po stopi određenoj z., ako statutom za to nije propisana viša stopa.

KADUCIRANJE – ISKLJUČENJE DIONIČARA ZBOG NEPRAVODOBNE UPLATE DIONICA 1.dionič. koji pravodobno ne uplate iznos koji se od njih traži da uplate može se PREPORUČENIM PISMOM dati naknadni rok s prijetnjom da će im se po bezuspješnom proteku toga roka oduzeti d. i ono što su već uplatili. Davanje naknadnog roka treba objaviti u glasilu druš.2.ako one ne ispuni svoju obvezu ni u tome roku – može ga se isključiti iz druš.. Tom se dionič. d. oduzimaju, a iznos koji je već uplatio ostaje druš.

ZABRANA OSLOBOĐENJA OD ISPUNJENJA OBVEZE DIONIČARA Dionič. ni njihove prednike ne može se osloboditi obveze da uplate d., jer bi to bilo u suprotnosti s nač. unosa TK u druš.Tome nač. pridonose i odredbe koje priječe da se uplaćeni iznosi dionič. vraćaju ili da im se na njih plaćaju kamate.

IZVJEŠĆE O OSNIVANJU Osnivači moraju podnijeti pisano izvješće o provedenom osnivanju.U izvješću o osniv. treba navesti bitne okol. o kojima ovisi primjerenost činidbi za ulaganje stvari odn. pr. i za njihovo preuzimanje:

1. pr.poslovi s kojima druš. namjerava steći ulog u stvarima odn. u pr.2. troškovi nabave ili izrade u posljednje 2.god. za dobra koja se ulažu3. ako je u druš. uloženo poduzeće – nj. prihod u posljednje 2.god. s pozivom na GFI toga

poduzeća4. da li su i u kojem opsegu pri osniv. bile preuzete d. za račun čl. uprave ili NO5. da li je i na koji način neki čl. uprave ili NO dobio poseb.pogodnost ili je za pripremu

osniv. dobio obeštećenje ili naknadu

ZABRANA POVRATA PLAĆENOG I PLAĆANJA KAMATA NA ULOG TE POVRAT ZAJMA KOJIM SE NADOMJEŠTA KAPITAL =Dionič. se ne smiju vratiti uplaćeni ulozi. Vraćanjem uplać.uloga ne smatra se plaćanje cijene kod stjecanja vl.d.

Dionič. se ne mogu obećati ni platiti kamate na ono što su uložili u druš.

Na povrat zajma kojim se nadomješta kapital druš. na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o zajmu kojim se nadomješta kapital čl.408 ako je zajam dao dionič. čije se d. odnose na najmanje ¼ TK druš., a ono bez tog zajma u svom poslovanju ne bi moglo iskazati dobit.

čl.408 Čl. koji druš. u vrijeme kada je ono u krizi umjesto da mu pribavi vl. kapital, kada bi mu ga inače uredni gospodarstv. trebali pribaviti, dade zajam, može u steč.post. ostvarivati zahtjev za povrat zajma samo kao steč.vjerov. nižeg isplatnog reda

3-ća osoba koja druš. dade zajam i kojoj čl.druš. dade neko osigur. za povrat zajma ili joj to jamči može u steč.post. ostvarivati zahtj. za povrat zajma samo za onaj iznos za koji se nije uspjela namiriti iz dobivenog osigur. odn. jamstva.

Pravila o nadomještanju vl.kapitala druš. ne vrijede za čl.druš. koji ne vodi nj. poslove a čiji se poslov.udio odnosi na 1/10 ili manji dio TK druš.

Ako druš. vrati zajam u posljed.god. prije donošenja prijedloga za otvaranje steč.post. ili nakon podnošenja tog prijedloga, čl. druš. koji je dao osigur. ili jamčio za povrat zajma dužan je tako isplaćeni iznos vratiti druš.-ta obveza postoji samo do visine iznosa za koji je čl.druš. jamčio povrat zajma ili koji odgovara vrijed. danog osigur. u vrijeme vraćanja zajma

POSTOJE LI NEKA OGRANIČENJA?1)ispod 10%tk2)ne smije biti čl. upr. i no

KREDITI ČL. UPR. I NO / DAVANJE KREDITA ČLANOVIMA UPRAVE I PROKURISTIMA Društvo može dati kredit1) čl.uprave

2) prokuristima i 3) čl. njihovih užih obiteljiSAMO NA TEMELJU ODLUKE NO.Odluka se može odnositi samo na:1.određene ug. o kreditu ili2. vrste kredita,a ug. o kreditu mora se sklopiti najkasnije 3.mj. od dana donošenja odluke kojom se kredit odobrava.U odluci se moraju odrediti

kamate i otplata kredita.

Kreditom se smatraju i 2 pravne radnje koje se u gospod.smislu mogu s njime izjednačiti. To ne vrijedi za kredite koji ne prelaze visinu mjesečne plaće čl.upr.

Ove odredbe primjenjuju se i na davanje kredita vladajuć.druš. takvim osobama u ovisnome druš. i čl. njihovih užih obitelji te na davanje kredita ovisnoga druš. takvim osobama u vladajuć. druš. i čl. njihovih užih obitelji. U tim slučajevima odluku o davanju kredita daje NO vladajuć.druš.

Dade li se kredit protivno navedenim odredbama mora ga se bez obzira na odredbe ug. odmah vratiti, osim ako NO naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita.DAVANJE KREDITA ČLANOVIMA NO Društvo može dati kredit1) čl.NO2)čl. njihove uže obiteljiSAMO UZ ODOBRENJE TOGA ODBORA.Odobrenje se može dati samo za:1.određene kreditne poslove ili za2. određene vrste tih poslova s time da seug. mora sklopiti najkasnije 3.mj. od dana donošenja odluke NO kojom se posao odobrava.U odobrenju se moraju odrediti

kamate i otplata kredita.

Kreditom se smatraju i 2 pravne radnje koje se u gospod.smislu mogu s njime izjednačiti.

Ove odredbe primjenjuju se i kada vladajuć. druš. daje kredit čl. NO ovisnoga druš. ili čl. njihovih užih obitelji te kada ovisno druš. daje kredit čl. NO vladajućeg druš. ili čl. njihovih užih obitelji. Davanje kredita odobrava NO vladajuć.druš.

Dade li se kredit protivno navedenim odredbama mora ga se, bez obzira na odredbe ug. odmah vratiti, osim ako NO naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita.

UPOTREBA DOBITI =Neto dobit ostvarenu u poslov.god. druš. je dužno upotrijebiti najprije za:

1. pokriće gubitaka prenesenog iz ranijih godina2. za unos u zakon.rezerve3. za unos u rezerve za vl.d., ako ih je druš. steklo ili ih namjerava steći4. za unos u statutarne rezerve, ako ih druš. ima

UPRAVA pri sastavljanju GFI mora poštivati navedene odredbe.

UPRAVA i NO mogu nakon što utvrde GFI uporabiti iznos neto dobiti koji ostane, za unos u ostale rezerve iz dobiti, ali ne više od ½ tog iznosa.Statutom ih se može ovlastiti da za to koriste više ili manje od ½ tog iznosa –ako više – vrijedi samo dok ostale rezerve iz dobiti ne dosegnu visinu koja je jednaka ½ TK druš. pa oni ne mogu u njih rasporediti iznos dijela neto dobiti ako spomenute rezerve prelaze visinu ½ tog kapital ili bi se to dogodilo kada bi se u njih rasporedio dio neto dobiti tekuće god.

Ako GFI u skladu sa Z. utvrdi GS, može odlučiti da neto dobit koja ostane rasporedi u ostale rezerve iz dobiti, ali ne može uporabiti više od ½ neto dobiti koja ostane nakon njene uporabe za navedene namjene

Odlukom o uporabi dobiti GS može odlučiti da se u ostale rezerve iz dobiti rasporedi i dodatni iznos. Odredi li se statutom da se dobit može uporabiti osim za unos u 2 rezerve iz dobiti i za podjelu dionič. i za 2 namjene (za isplate zaposlenima, čl.uprave ili NO) GS može odlučiti da ju se uporabi i za te 2 namjene.

Dionič. imaju pr. da im se podijeli dobit osim ako je odlukom GS u skladu sa Z. ili sa statutom određeno da se dobit uporabi za 2 namjene ili da se ne dijeli dionič. (prenesena dobit)

Osim ako se smanjuje TK druš., dionič. se ne smije isplatiti dividenda ako je u GFI za posljednju poslov.god. neto aktiva manja od iznosa TK uvećanog za iznos rezervi koje se po Z. ili statutu ne smiju isplatiti dionič. ili bi postala manjom takvom isplatom.Uzima se u obzir iznos TK umanjen za iznos koji nije uplaćen, ako taj neuplaćeni dio nije iskazan u aktivnoj strani bilance.Iznos koji se isplaćuje dionič. ne smije biti veći od iznosa dobiti iskazane u GFI za posljednju poslov.god. uvećanog za neraspoređenu dobit iz ranijih god. i sred.rezervi koje se mogu koristiti za isplate dionič., umanjen za gubitke iz ranijih poslov.god. te iznose koji su po Z. ili statutu bili uneseni u rezerve druš.

Prije prestanka druš. dionič. se može podijeliti samo dobit koja proizlazi iz računa dobiti i gubitkaStatutom se može predvidjeti da GS može donijeti odluku o isplati dobiti dionič. u stvarima.

ŠTA JE TO TEKUĆA DOBIT?Vidljiva je iz računa dobiti i gubitka npr. iz tog računa dobiti i gubitka vidi se iznos od npr. 10 mil. kn = upr. i NO moraju podmiriti gubitke, 5% rezervi, 5% TK, rezerve za vl.d., ostale statutarne rezerve

DA LI SVAKO DD IMA STATUTARNE REZERVE?Ako ih je predvidjelo ima, ako ih nema, onda se u te statutar.rezerve ništa ne odnosi

OD 10 MIL.KUNA, 4 SMO POTROŠILI?6 mil.kuna, s tim ostatkom raspolaže 1 dijelom uprava i 1 dijelom GS, ali ovisi o tome što će reći UPRAVA i NO, jer oni mogu ostatak unijeti u rezerve; rez. ne smiju biti veće od ½ TK, a o 2/2 odlučuje GS

REVIZIJA – PROVJERA OSNIVANJA DD-A

POSEBNA REVIZIJA

Izvješće o osniv. provjeravaju :1)ČL.UPRAVE i 2) NO druš.3) pored njih, reviziju osniv. druš. moraju provesti 1 ili više revizora (revizori osnivanja) koje imenuje sud:1.ako je neki čl.uprave ili NO ujedno i osnivač druš.2.ako su u osniv. preuzete d. za račun nekoga čl. uprave ili NO3.ako je neki čl.uprave ili NO u osniv. dobio poseb.pogodnost ili je za osniv. odn. za pripremu osniv. dobio obeštećenje ili naknadu4.ako je osniv.druš. bilo ulaganjem ili preuzimanjem stvari odn. prava

ŠTA TI REVIZORI RADE?Revizija koju obavljaju čl. uprave i NO kao i revizija koju obavljaju revizori osnivanja odnosi se na to:1.jesu li točni i potpuni podaci osnivača o preuzimanju d., o ulaganju u TK

1) GS MOŽE OBIČNOM VEĆINOM GLASOVA imenovati poseb.r. druš. radi:1.ispitivanja radnji koje su provedene u osniv.druš.2.ispitiv. vođenja poslova druš. te3.mjera poduzetih za poveć. ili smanj.TK druš.

U GLASOVANJU O IMENOV. POSEB.R. NE MOŽE U SVOJE NI U TUĐE IME SUDJELOVATI:1.čl. UPRAVE odn.2.NOako se ispitivanje revizora odnosi na ocjenu rada nekoga čl. tih org. ili je u vezi s pokretanjem sudskog spora između druš. i nekoga od tih osoba.

2) ODBIJE LI GS IMENOVATI POSEB.R. , učinit će to SUD na prijedlog dionič. koji zajedno imaju d. koje čine najmanje 20.dio TK druš., ako:1.postoji opravdana sumnja u to da su pri

2.odgovara li vrijed. ulaganja i preuzimanja stvari i pr. iznosu TK koji otpada na d. koje za to treba dati odn. vrijed. činidbi koje za to treba ispuniti

O obavljenoj reviziji mora se sastaviti PISANO IZVJEŠĆE u kojemu se moraju navesti ti podaci, mora se opisati predmet svakoga uloga u stvari i u pravu ili preuzimanja stvari i pr. i koje su metode procjene primjenjene za to da bi se utvrdila njihova vrijed.IZVJEŠĆE SE DOSTAVLJA SUDU I UPRAVI druš. Svatko ima kod suda pr. uvida u podneseno izvješće.

osniv.druš.učinjene nepravilnosti ili2.da su grubo povrijeđeni Z. odn.statutPodnositelji prijedloga moraju pohraniti u druš., kod jav.bilj. ili fin.instituc. koja se bavi čuvanjem v.p. isprave o d., ako ih je druš. izdalo za vrijeme dok se ne odluči o njihovu prijedlogu i učiniti vjerodostojnim da su najmanje 3.mj. prije održavanja GS bili dionič.druš.Prijedlog se mora podnijeti sudu u roku od 15 dana od dana održavanja GS na kojoj je odbijen prijedlog da se imenuju poseb.r.ZA POSEB.R. MOŽE SE IMENOVATI SAMO:1.osoba koja ispunjava uvjete za ovlašt.revizora i2.bavi se tim poslom3) Ako GS imenuje poseb.r., sud će na prijedlog dionič. čije se d. odnose na najmanje 10.dio TK druš. ili najmanje na 8.000.000 kn tog kapit. umjesto nj. imenovati 2 revizora ako se razlog za to nalazi u osobi revizoru kojeg je imenovala GS, osobito ako imenov.r. nema potrebna stručna znanja za obavljanje revizije, ako je prezauzet ili postoje sumnje u nj. pouzdanost.Prijedlog se mora postaviti u roku od 14 dana od dana održav.GS na kojoj je donesena odluka o imenov.r. Prije donošenja odluke sud treba saslušati reviz. kojeg je imenovala GS.

NESUGLASJE IZMEĐU OSNIVAČA I REVIZORA Revizori mogu zatražiti od osnivača da im dadu objašnjenja i pruže dokaze koji su potrebni za to da bi se obavila revizija.TKO MORA ODOBRITI TO IZVJEŠĆE? / ŠTO MOŽE NAPRAVITI SUD?O nesuglasju između osnivača i revizora o opsegu objašnjenja i dokaza koje trebaju dati osnivači – odlučuje registarski sud. Odluka suda ne može se pobijati. Ako osnivači ne postupe po odluci suda – revizori neće podnijeti izvješće.DA LI SE UVIJEK PROVODI REVIZIJA?/ DA LI UVIJEK MORA POSTOJATI REVIZOR OSNIVANJA?DaTKO PROVODI REVIZIJU?1.revizori osnivanja2.čl. uprave

3.NO

UPIS DRUŠTVA U SUDSKI REGISTAR = Prijavu za upis druš. u SR podnose :1)svi čl. uprave i 2)NO

SADRŽAJ PRIJAVE ZA UPIS DRUŠTVA U SR =1. tvrtka, sjedište i predmet poslovanja druš.2. iznos za koji su izdane d.3. ukupni iznos uplate za izdane d. i u čemu su one uplaćene4. izjava čl.uprave da su upoznati s obvezom izvješćivanja suda i da nema okol. koje bi bile

protivne odredb. ZTD-a5. čl.uprave i NO druš. te nj. prebivalište6. ima li druš. 1 dionič. za fizič.osobu (ime i prezime, prebivalište i broj i oznaku osobne

identifikac. isprave, a za strance i drž. koja ju je izdala),a za pravnu osobu (tvrtka ili naziv i matični broj subjekta odn. odgovarajući podaci ako je riječ o stranoj osobi).Prijavi se prilažu i :

7. statut druš. i isprave na temelju kojih je statut usvojen te8. isprave na temelju kojih su osnivači preuzeli d.9. ako se u osniv. daje poseb.pogodnost ili se ulaže, odn. preuzima stvar ili pr. – ug kojima

se to utvrđuje i provodi10. dokaz o uplaćenom iznosu, unosu stvari i pr. i o tome da druš. može s njima

slob.raspolagati11. obračun troškova osniv. u kojemu se iskazuju pojedine stavke i ukupnost troškova12. isprave o imenov. uprave i NO13. izvješća o osniv. i reviziji s dokumentacijom koja im je priložena14. ako se za odredbu o predm.poslov. druš. ili za neku 2 odredbu statuta zahtijeva suglas.,

dozvola ili 2 akt drž.org. ili neke instituc. – akt tog org. ili instituc.

ISPITIVANJE PRIJAVE =SUD je dužan ispitati:

1) je li druš. uredno osnovano i2) sadržava li prijava Z. propisani sadržaj te3) jesu li joj priložene propisane isprave

SUD ĆE ODBITI UPIS DRUŠ. U SR AKO:1) revizori izjave ili ako je očigledno da izvješće o osniv. ili izvješće o reviz. osniv. što su ga

podnijeli čl.uprave i NO nisu točni2) nisu potpuni ili3) nisu u skladu s propisima4) kad revizori osniv. izjave ili je sud mišljenja da je vrijed.predmeta ulaganja stvari odn. pr.

ili preuzimanja stvari odn. pr. bitno manja od iznosa TK koji otpada na d. koje se za to daju odn. vrijed. protučinidbe

5) ako statut ne sadrži odredbe ZTD-a i 2 Z. kojim se propisuje nj. obvezni sadržaj ili6) ako statut sadrži odredbe kojima se ograničavaju ili umanjuju pr.vjerovnika ili

7) ako statut sadrži odredbe koje ga čine ništavim

KAKO SE UPISUJU D.? = UPISNICOM / UPIS I UPLATA DIONICA / D. se upisuju i uplaćuju sred.plaćanja i kod financ.instituc. te na način kao i kod simult.osniv. Finan. instituc. kod koje se obavlja upis d. mora zainteresiranim osobama omogućiti da razgledaju statut, izvješće o osniv. i izvješće o reviziji.

ŠTA MORA SADRŽAVATI UPISNICA?Upisnik mora potpisati 3 primjerka izjave o upisu d. (UPISNICA).1 primjerak upisnice – predaje se upisniku2 primjerka – namijenjena su za potrebe druš.Ako se d. upisuje preko punomoćnika, upisnicama koje ostaju druš. treba priložiti i punomoć.

U KOJEM ROKU MORAJU PLATITI D. KOJE SU UPISANE? / ROK ZA UPIS (NEUSPJELI UPIS)Ako u roku određenom u jav.pozivu za upis, koji ne može biti dulji od 3.mj. od dana početka upisa, ne budu upisane i u skladu s prospektom uplaćene sve d. – osnivači druš. mogu u daljnjem roku od 15 dana samo upisati ili preuzeti sve neupisane d. – ne učine li to – smatra se da osniv.druš. nije uspjelo te će osnivači pozvati upisnike d. da u roku od 15 dana podignu svoje uplate.

RASPOREĐIVANJE UPISANIH D. =Ako sve d. ponuđene u jav.pozivu za upis budu upisane – osnivači moraju u roku od 15 dana od proteka roka za upis rasporediti d. njihovim upisnicima i sazvati osnivačku skupštinu druš. koja se mora održati u roku od 2.mjeseca od proteka roka za upis d.Nepravodobno održav.skupštine – rezultira time da se smatra da osniv.druš. nije uspjelo, pa osnivači moraju pozvati upisnike d. da u roku od 15 dana podignu svoje uplate.

OSNIVAČKA SKUPŠTINA I NADLEŽNOST OSNIVAČKE SKUPŠTINE =OS mora se održati u sjedištu druš., ako u prospektu za to nije bilo određeno neko 2.mjesto i na njoj mora biti zastupljena većina svih d., a ako se d. izdaju u više rodova tada i većina d. svakoga rodaOtvara ju jav.biljež. kojega na skupštini moraju pozvati osnivači.Ako ti uvjeti nisu ispunjeni – osnivači mogu u roku od 15 dana ponovno sazvati skupš. s time da između saziv. skupš. i dana njezina održavanja ne može proteći manje od 8 ni više od 15 dana.Ako osnivači ponovno ne sazovu OS ili ju sazovu ali ona ne bude podobna za odlučiv. – smatra se da osniv.druš. nije uspjelo.

NADLEŽNOST OS:1) OS utvrđuje jesu li upisane odn. preuzete i raspoređene sve d.

2) jesu li uneseni svi ulozi koji su se po ZTD-u i po statutu druš. morali unijeti do održavanja OS te

3) hoće li s onim što je uneseno, druš. moći slobodno raspolagati nakon što ga se upiše u SR4) utvrđuje iznos troš. osniv. koji idu na teret druš.5) izabire one org.druš. koje po Z. i statutu bira GS

Na OS svaka d. daje pr. na 1 glas.Ulozi u stvarima i pr. – mora se glasovati odvojeno za svaki ulog u stvari ili u pr.Osnivači i upisnici, odn. preuzimatelji d. na temelju uloga u stvari ili u pr. nemaju pr.glasa.Osnivači nemaju pr.glasa kada se glasuje o troš.osniv. koji idu na teret druš.

Na OS odlučuje se većinom glasova iz d. zastupljenih na skupš. koje nisu izuzete od glasovanja.Za izmjenu obvezat.odredb.statuta potrebna je suglas. svih upisnika i preuzimatelja d.; dok je za promjenu ostalih odredbi statuta potrebno da su na skupš. prisutni ili zastupljeni upisnici i preuzimatelji d. čiji glasovi predstavljaju najmanje 2/3 TK druš.. Odluka se donosi jednoglasno.

ZAKONSKE REZERVE? / REZERVE DD-A / KOJA DRUŠTVA IMAJU ZAKONSKE REZERVE?= DD / KOLIKO IZNOSE? = 5% tk DRUŠTVA ILI STATUTOM ODREĐEN VEĆI DIO TOGA KAPIT. Druš. je dužno u zakon.r. unositi 20.dio dobiti tekuće god. umanjene za iznos gubitka iz prethodne god. sve dok te rezerve zajedno s kapitalom dobiti ne dosegnu visinu od 5% tk druš. ili statutom određen veći dio toga kapitala.

Zakon.r. koje ne prelaze iznos mogu se upotrijebiti za:1)pokrivanje gubitka iz tekuće god. ako se on ne pokrije iz dobiti prethodne god. niti se to može učiniti korištenjem 2-ih rezervi2)pokriv. gubitka iz prethodne god. ako se on ne pokrije iz dobiti tekuće god. niti se to može učiniti korištenjem 2-ih rezervi

Dio zakon.r. koji prelazi iznos može se upotrijebiti za:1)pokriv.gubitka iz tekuće god. ako se to ne može učiniti iz dobiti iz prethodne god.2)pokriv.gubitka iz prethodne god. ako se to ne učini iz dobiti tekuće god.3)poveć. TK iz sred. druš.

Zakon.r. ne mogu se koristiti za navedene svrhe ako se istovremeno rezerve druš. koriste za isplatu dividende.

KOD KOJEG OBLIKA SMANJENJA TK SE SPOMINJU?Pojednostavljenog smanjenja TK

U KOJEM SMISLU?Da je pojednostavlj. smanj. TK dopušteno samo nakon što se potroši dio kapit.dobiti i rezervi za koji one prelaze 5% TK koji preostane nakon smanj. kapit. kao i smanj.rezervi

ORGANI DD –A OBVEZATNI ORG.DD SU:1.UPRAVA2.NO3.GSOvlasti org. DD određene su prisilnim propisima i od toga se može odstupiti samo ako to Z. izričito dopušta – time se želi izbjeći sukob nadlež. između org. Među org. – nema hijerarh. odnosa; oni imaju različ. zadaće u druš.

1. UPRAVA DD / ČLANSTVO U UPRAVI / SASTAV UPRAVE:Uprava se sastoji od 1 ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Čl. uprave ne mora biti hrv.državljanin, nema zapreke da svi čl. budu strani državljani. Ako se uprava sastoji od više osoba – 1 od njih se mora imenovati za predsjednika.

Čl. uprave može biti svaka fizič.o. koja je potpuno poslovno sposobna; no to ne smije biti osoba:1.koja je kažnjena za KD prouzrokovanja stečaja2.povrede obveze vođenja poslov.knjiga3.ošteć.vjerov.4.pogodovanja vjerov.5.zloupotrebe u post.prisilne nagodbe ili stečaja6.neovlaštenog otkrivanja i pribavlj. poslov. ili proizvodne tajne ili prevare iz Kazn.zakonika RH i to za vrijeme od 5.god. po pravomoć.presude kojom je osuđena s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne7.protiv koje je izrečena mjera sigur. zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslov.druš. za vrijeme dok traje ta zabrana8.čl.NO druš.U slučaju da nedostaje čl.upr. – NO bi mogao za određ.razdoblje, koje ne smije biti duže od 1.god. imenovati svoga čl. za zamjenika čl.upr. Za vrijeme obavlj. funkc. zamjenika čl.upr., čl. tako imenovana osoba ne smije obavljati zadaće čl. NO

Posebne uvjete za imenov. čl.upr. propisuje statut:1)čl.upr. mora biti osoba koja ima određ.iskustvo u obavlj. nekih poslova ili2)osoba koja ima neko formalno struč.obrazov.3)čl.upr. imaju zamjenike – oni se smatraju pravim čl. upr. te imaju ista pr. i obveze samo što se u unutar.hijer. upr. nalaze iza ostalih čl.upr. Zamjenici čl.upr. imenuju se i opozivaju na jednak način i uz iste uvjete kao i čl.upr.

PRESTANAK ČLANSTVA U UPRAVI 1.istekom mandatnog razdoblja na koji je čl.upr. bio imenovan2.smrću3.gubitkom ili ogranič. poslov. spos.4.preoblikovanjem druš. u 2 druš.5.prestankom druš. nakon završene likvidacije6.brisanjem iz SR7.otvaranjem stečaja

SUSPENZIJA ČLANA UPRAVE Članstvo u upr. ne prestaje nego se samo suspendira za određ.vrijeme ako se nad druš. provodi sanacija po Z. o sanaciji određ.poduzeća tj. od objavljiv. odluke o sanaciji do okončanja post. sanacije.Ako je NO ovlašten opozvati imenov. čl.upr. treba mu priznati i pr. na njegovo suspendiranje kada za to postoji važan razlog. U tom slučaju čl. i dalje ostaje na svojoj funkciji samo što ne smije obavljati ovlasti koje mu pripadaju. Riječ je o privremenoj mjeri koja je blaža od opoziva imenovanja.U ZTD-u o tome nema odredaba. Takva se mjera ističe kada još nije sigurno da postoji važan razlog za opoziv imenov. ali se ozbiljno sumnja da takav razlog postoji. Protiv mjere suspenz., čl.druš. ima pr. na sudsku zaštitu. Njome se ide za ukidanjem takve privremene mjere.IMENOVANJE ČL.UPRAVE / MOŽE LI ČL.UPR. OBAVLJATI POSLOVE PRIJE UPISA U SR? = MOŽE / KADA SE POSTAJE ČL.UPR.? = KAD PRIHVATI IMENOVANJE / STAVLJANJE MANDATA NA RASPOLAGANJE KOD UPRAVE? = PONOVNO IMENOV. NIJE MOGUĆE RANIJE OD 1.GOD. PRIJE ISTEKA NJ. MANDATA Čl. upr. i predsjednika imenuje:1) NO najviše na vrijeme od 5.god. s time da ih može ponovno imenovati – ponovno imenov. nije moguće ranije od 1.god.dana prije isteka nj.mandata.Vrijeme trajanja mandata – računa se od dana određenog u odluci o imenov.. Za to nije odlučujući dan kada je donesena odluka o imenov. ili dan kada je imenov. upisano u SR. Upis u SR je deklarator.prir.Imenov. čl.upr. smatra se valjanim tek u času kada ono izjavi da prihvaća imenov.2)Ako neki čl.upr. nije imenovan – u hitnom će ga slučaju na zahtjev zainteresirane osobe imenovati sud. Što se smatra hitnim slučajem ovisi o konkretnim okol.. Mandat tako imenovanog čl.upr. traje dok se u skladu sa statutom druš. ne imenuje čl.upr. na čije je mjesto on bio imenovan.

OPOZIV ČL.UPRAVE / TKO OPOZIVA ČL.UPR. KOD DD-A? / KAD NO OPOZOVE NEKOG ČL.UPR. ALI GA NE IZBRIŠE IZ SR ? = OPOZIV VRIJEDI OD TRENUTKA DONOŠENJA ODLUKE I NJ. PRIOPĆENJA ČL.UPR. NO može opozvati svoju odluku o imenov.čl. upr. ili nj. predsjednika kada za to postoji važan razlog:1.gruba povreda dužnosti2.nesposobnost za uredno obavljanje poslova druš. ili

3.izglasavanje nepovjerenja u GS druš. osim ako je to učinjeno zbog očito neutemeljenih razlogaOpoziv je valjan dok se nj.nevaljanost ne utvrdi sudskom odlukom. Opoziv vrijedi od trenutka donošenja odluke i nj. priopćavanja čl.upr. Upis u SR – deklarat. učinak.Opozivom čl. ili predsjednika upr. ne dira se u odredbe ug. kojega su oni sklopili s druš.Opozvani čl.upr. gubi mandat kada mu opoziv prispije.

U SLUČAJU OPOZIVA ČL.UPR. DD-A, MORA LI NO OBRAZLOŽITI SVOJU ODLUKU; KAKVO JE STAJALIŠTE SUDSKE PRAKSE? MORA LI SE NAKNADNO TAJ RAZLOG ZA OPOZIV ISTICATI U NEKOJ BUDUĆOJ PARNICI? Visoki Trg. sud RH zauzeo je stav da odluka o opozivu čl.upr. mora biti obrazložena, u protivnom je ništava. Postojanje važnog razloga mora se utvrditi prije nego što se donese odluka o opozivu, pa naknadno iznošenje tog razloga nije opravdano. To se ne može izbjeći odredbom statuta društva ni odlukom NO.AKO NE POSTOJI VAŽAN RAZLOG ZA OPOZIV? Čl. može tužiti ako ne postoji važan razlog za opoziv, tužbom može tražiti da ga se vrati na posao i nadoknadi šteta.

ŠTA MOŽE OPOZVANI ČL.UPRAVE?Može opoziv pobijati tužbom, podiže ju protiv druš. (zastupa ga NO) te ima konstitut.učinak - (traži se ponovna uspostava imenov. koje je opozvano); može biti:1.TUŽBA NA UTVRĐENJE = ako se tvrdi da odluka nije valjano donesena ili da je uopće nije bilo (ali za nju više ne bi bilo osnove nakon što NO donese novu odluku)2.TUŽBA KOJOM SE TRAŽI UTVRĐENJE DA JE ODLUKA NIŠTAVA i podredno zahtijevati da se opoziv oglasi nevaljanim.Ako sud usvoji takvu tužbu – odluka suda djeluje od trenutka pravomoć.odluke.

UPIS PROMJENE U UPRAVI U SRNakon svake promjene u svom sastavu kao i promjene ovlasti za zastup. – mora se bez odgađanja podnijeti prijavu reg.sudu radi upisa te promjene u SR.Prijavi se moraju priložiti:1)odluke NO o opozivu imenov. i imenov. čl.upr.2)ostavka čl.upr. u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici i3)javno ovjereni potpisi novih čl. uprave te4)podaci o datumu imenov., ostavke ili opoziva čl. upr.RAZRJEŠNICA / KADA NETKO DOBIJE RAZRJEŠNICU JE LI TO DOBRO ILI LOŠE? = DOBRO GS odlučuje o davanju razrješ. čl.upr. i NO 1x godišnje kada su joj predočena GFI.O davanju razrješnice pojedinome čl. – glasuje se odvojeno:1.ako tako odluči GS ili2.ako to zatraže dionič. čiji udjeli zajedno čine najmanje 10.dio TK druš..Davanjem razrješ. GS odobrava kako su čl.upr. i NO vodili druš. – to nema značaj odricanja od zahtjeva za naknadom štete s naslova odgovor. koji se može postaviti prema osobama kojima je dana razrješ.Rasprava o davanju razrješ. mora se voditi zajedno s raspravom o upotrebi dobiti. Upr. mora podastrijeti GS GFI, izvješće o stanju druš. i izvješće NO.Ako je GS zadovoljna radom nekog čl. upr.-dat će mu razrješ., ako ne – uskratiti će ju, te donijeti odluku kojom se razrješ. ne daje. (nedavanje razrješ. nema neposred. pr. učinaka – to je važan razlog za opoziv čl.upr., ali je prijeko potrebna posebna odluka NO)

OSTAVKA ČL.UPRAVE

Čl.upr. može dati ostavku, ali treba imati na umu:1.kada to čini2.je li to u nevrijeme odn.3.povrijeđuju li se time interesi druš. te4.ima li za to važan razlogOstavka predsjednika i čl.upr. daje se u pisanom obliku NO – vrijedi od trenutka kada prispije NO.NO mora o podnesenoj ostavci obavijestiti ostale čl.upr. i poduzeti mjere radi upisa promjene u sastavu upr. u SR.Za brisanje toga čl. u SR potrebna je odluka NO, ali njome se samo utvrđuje da mu je prestao mandat u upr. i NO ne treba donositi odluku o opozivu toga čl.upr.

ODNOS ČL.UPRAVE I DRUŠTVA/ MENAĐERSKI UGOVORI / UG. O SLUŽBI? Odnos čl.upr. i druš. je dvojak:1.utemeljen je na STATUSNOPRAVNOJ OSNOVI – statusnopr.položaj čl.upr. temelji se na imenov.čl.upr.od strane NO 2.UGOVORNOPRAV. ILI OBVEZNOPR. OSNOVI = odnos na temelju ug. koji predsj. i svaki čl. sklapa s druš. o obavljanju poslova u upravi. Ug. se uređuju uzajamna pr. i obveze u različ. situacijama, dok traje odnos i kada dođe do prestanka odnosa između takve osobe i druš., ovisno o razlozima zbog kojih je do toga došlo npr. krivnjom ili bez krivnje predsjed. ili čl.upr..U sklapanju tog ug. društvo zastupa NO u čije će ime djelovati onaj nj.čl. kojega odbor za to ovlasti, u pravilu nj. predsjednik.Ug. koji čl.upr. sklapa s druš. nije u hrv.pr. posebno tipiziran, iako bi bilo dobro da se to učini izmjenom ZOO uvođenjem ug. o službi koji odgovarao tim potrebama.Ug. o službi nije u nas uređen propisima pa ga treba smatrati ug. autonomnog prava.

ŠTA PROIZLAZI IZ MENAĐERSKIH UGOVORA? MENAĐERSKI UGOVOR =ug. o službi koje sklapa predsjednik NO DD-a s članom uprave u ime društva. Iz menađer. ug. proizlazi radni odnos.Ug. o službi – obveznopr. odnos uprave prema društvu.

OVLASTI UPRAVE:VOĐENJE POSLOVA DD-A ZASTUPANJE DRUŠTVA /

KADA UPRAVA ZASTUPA DRUŠTVO KOD DD?

ODGOVOR. ČL. UPRAVE / ODGOVOR. ZA ŠTETU PREMA VJEROV. DRUŠ.

UPRAVA poslove druš. vodi na vl.odgovor.-to znači da upr. donosi odluke iz svoje nadlež. samostalno, na temelju vl.poslov.prosudbe što je za druš.korisno i povoljno i što služi nj.interesima

Ako se upr. sastoji od više osoba – čl.upr. ovlašteni su da poslove vode SAMO ZAJEDNO. Statutom se može odrediti i drugačiji način vođenja poslova, ali se ne može odrediti da se u slučaju različ.mišljenja čl.upr. smatra da je donesena odluka za koju se odlučila manjina.Ako su glasovi pri odlučiv.jednako podijeljeni a statutom se za taj slučaj drugačije ne odredi – odlučujući je glas predsjednika upr.

POSLOVNIK O RADU UPRAVE – TKO GA DONOSI, KOJOM VEĆINOM, ŠTA SE NJ.UREĐUJE, PRIMJERI?UPRAVA može donijeti poslov. o svome radu, ako nj. donošenje nije po STATUTU u nadlež. NO ili ako ga i bez određivanja takve nadlež. taj org. ne donese. Pitanja koja se inače uređuju poslovnikom mogu se urediti STATUTOM. Odluka uprave o poslov. mora se donijeti jednoglasno.

Poslov. o radu upr. nije obvezan.Uprava ga može donijeti tek ako:NO ne iskoristi to pravo koje mu inače pripada po Z. ,a može mu se dodijeliti i

UPRAVA zastupa druš. – u tome je ovlaštena poduzimati sve pr.radnje zastupanja u poslovima, pred sudom i 2-im org.vlasti

Upr. mora poduzimati radnje prema 3-ima – sklapanje pr.poslova – na taj način upr.obavlja svoju 2 važnu zadaću a to je zastup.druš.. Riječ je o mjerama vođenja poslova druš. koje se u odnosu prema 3-ima iskazuju kroz zastup. – iste se radnje interno smatraju vođenjem poslova, a prema van očituju se kao zastup.

Ako se upr. sastoji od više osoba , a statutom se ne predvidi drukčije – ona može zastupati druš. samo tako da ČL. DJELUJU SKUPNO – to znači da je očitov.volje druš.prijeko potrebno da volju očituje svaki čl. upr., pri čemu to ne mora biti istodobno.Čak i kada se radi o skupnom zastup., za očitov. volje 3-ih prema druš. dostaje da je o učinjeno i prema 1 od čl.upr.

Statutom ili odlukom NO ako je na to ovlašten statutom može se odrediti i drukčiji način zastup.druš.:1)da je za to ovlašten svaki čl.upr. samostalno2)samo neki od čl.pojedinačno3)svaki čl.upr. zajedno s prokuristom ili4)po 2 ili više čl.skupno

OGRANIČENJE OVLASTI ZA VOĐENJE POSLOVA I ZA ZASTUPANJEOvlast upr. da zastupa druš. ne može se ograničiti ali su

Čl.upr. moraju voditi poslove druš. kao uredni i savjesni gospodarstvenici odn. uredni i savjesni voditelji poslova te su dužni čuvati poslov.tajnu druš.

Ako tako ne djeluju – odgovaraju druš. za štetu kao SOLIDARNI DUŽNICI.Čl. upr. odgovaraju za svaku vrstu krivnje, koja se pretpostavlja (NAČELO PRETPOSTAVLJENE KRIVNJE) – to znači da druš. mora dokazati samo postojanje:1.štete2.radnju ili3.propust čl.upr. te4.uzročnu vezu između te radnje i šteteZa određiv. postoji li krivnja primjenjuje se OBJEKTIVNO MJERILO – što znači da se pozornost čl.upr. uspoređuje prema prosječ.ponašanju u struci. Svoje se odgovor. čl.upr. mogu osloboditi ako dokažu da su poslove vodili primjenjujući zahtijevani ° pozornosti.

POSEBNI SLUČAJEVI ODGOVOR. PO ZTD-U? / KADA SU ČL.UPR. NAROČITO ODGOVORNI ZA ŠTETU?Čl.upr. naročito su odgovorni za štetu ako suprotno ovome Z.:1.vrate dionič. ono što su uložili u druš.2isplate dionič. kamate ili dividendu3.upišu, steknu, uzmu u zalog ili povuku vl.d. druš. ili nekog 2 druš.4.izdaju d. prije nego što se za njih uplati u cjelini iznos za koji su izdane5.razdijele imovinu druš.

Statutom.Nadlež. uprave u tome tek je supsidijarna.Poslov. mora biti u pisanom obliku. Ne moraju ga potpisati svi čl.upr. premda se odluka o nj.donošenju donosi jednoglasno; za izmjene i dopune poslov. isto jednoglasna odluka.AKO GA DONOSI NO – to se mora navesti u zapis. sjednice toga org. na kojoj je poslovnik donesen.

POSLOV. SE UREĐUJU UNUTRAŠNJA PRAVILA RADA UPRAVE:1.vremenski razmaci u kojima se održavaju sjednice2.način vođenja sjednica3.nazočnost na sjednicama čl. i osoba koje se mogu pozvati4.pravila o zastupanju5.način obavještavanja6.stvaranje odbora i povjerenstavaPoslov. je vezan i čl.upr. koji je to postao nakon što je poslov. donesen. Posl. vrijedi sve dok se ne ukine ili ne izmijeni.

ODREĐUJE LI SE POSLOVNIKOM PREVENTIVNA KONTROLA RADA UPRAVE I KAKO SE TO TREBA SROČITI?Onda kada se statutom poduzimanje posla čini ovisnim o suglas. NO, uprava je dužna prije nego što poduzme posao zatražiti odluku NO kojom se daje takva suglas.Prethodno traženje suglas. proizlazi iz preventivne mjere nadzora, iako u Z. nije izričito propisano da se suglas. mora tražiti prije nego što se radnja

čl.upr. dužni u odnosu prema druš. poštovati ogranič. u vođenju poslova koja su im u okviru propisa postavljena:1)statutom2)odlukama NO i3)poslovnikom o radu upr.U odnosu na 3-će takva interna ogranič. nemaju učinak; IZNIMNO: - u slučaju da je 3-ći znao za ta ogranič. ili da za nj. nije znao zbog grube nepažnje.

6.obave plaćanja nakon što nastupi nesposobnost druš. za plaćanje, odn. nakon što dođe do prezaduženosti druš.7.dadu naknadu čl.NO8.dadu kredit9.kod uvjetnog povećanja kapitala izdaju d.suprotno svrsi ili prije nego što se one u cjelini uplateObveza naknade štete ne postoji ako se radnja čl.upr. temelji na odluci GS. Odobrenje radnje od strane NO ne isključuje odgovor.

DRUŠTVO SE MOŽE ODREĆI ZAHTJ. ZA NAKNADU ŠTETE ILI O NJEMU SKLOPITI NAGODBU tek po proteku 3.god. od nastanka zahtj. ali samo onda ako se s time :1.suglasi GS i2.ako tome ne prigovori manjina koja raspolaže d. koje predstavljaju najmanje 1/10 TK druš. i3.prigovor se ne unese u zapis. sa skupšt.To vremensko ogranič. ne vrijedi :1.ako je onaj tko je odgovoran za naknadu štete nesposoban za plaćanje i ako da bi otklonio otvaranje stečaja2.sklopi nagodbu sa svojim vjerovnicima ili3.se obveza naknade štete uredi stečajnim planom

ZAHTJEV ZA NAKNADU ŠTETE MOGU POSTAVITI I VJEROV.DRUŠ. ako ne mogu svoje tražb. podmiriti od druš. – to vrijedi u slučajevima samo onda ako čl.upr. grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodar.

poduzme.

PREMDA JE UPR. U VOĐENJU POSLOVA SAMOSTALNA – IPAK JE VEZANA PRAVILIMA STRUKE te njezini čl. moraju djelovati kao uredni i savjesni gospodarstvenici odn. uredni i savjesni voditelji poslova.Samostalnost upr. u donošenju poslov.odluka je osigurana pravilom da se njezini čl.mogu opozvati samo ako za to postoji važan razlog – time se druš. štiti od neurednih i nesavjesnih post.čl.upr., ali se istodobno potiče i njihova kreativnost u radu.

NO i GS nisu ovlašteni voditi nj.poslove. Oni se ne mogu miješati u poslove upr. ili na nju utjecati, a niti upr. može svoje ovlasti glede vođenja poslova druš.prenijeti na 2.IZNIMNO: NO odn. GS MOGU sudjelovati u vođenju poslova druš. – ako je tako predviđeno statutom druš. odn. kada to zatraži uprava.Statutom ili odlukom NO može se propisati da je upr. za obavlj. određ.vrsta poslova potrebna prethodna suglas. NO

GS može odlučivati o pitanjima vođenja poslova druš.:1.ako upr. za spomenute poslove ne dobije suglas. NO pa odobrenje za njihovo poduzimanje zatraži od GS koja o tome odlučuje većinom od najmanje ¾ danih glasova. Statutom se ne može odrediti da je za to potrebna veća većina niti se može zahtijevati ispunjenje dodatnih pretp.

U odnosu na vjerov.druš. obveza da se nadoknadi šteta ne može se otkloniti tako da se druš. odrekne zahtj. ili da o zahtj. sklopi nagodbu niti time što se radnja temeljila na odluci GS.Ako je nad druš. otvoren steč.post., za vrijeme trajanja tog post. pr.vjerov. druš. protiv čl.upr. ostvaruje steč.upravitelj.Spomenuti zahtj. zastaruju za 5.god.

ZAHTJ. ZA NAKNADU ŠTETE PROTIV ČL.UPR. MOGU POSTAVITI:1.društvo2.vjerovnici druš. ako svoje tražbine ne mogu podmiriti od druš. , a3.dionič. druš. samo ako su pored općih ispunjene i poseb.pretp.

2.ako upr. pozove GS da odluči o nekom pitanju iz domene vođenja poslova.Poduzme li upr.poslove za koje joj je trebalo odobrenje No odn. GS, premda je ono izostalo – ti će poslovi biti valjani, no upr. će odgovarati za štetu koja je druš.počinjena .Odluke upr. mogu se donositi na sjednicama ili izvan njih

MOŽE LI NO SMANJITI PRIMANJA ČL.UPRAVE ? = MOŽE / NAČELA ZA PRIMANJA ČL. UPR.Pri određivanju ukupnih primitaka pojedinoga čl.upr. (plaće, sudjelov. u dobiti, nadoknadi izdataka, plaćanju premija osiguranja, provizija i svih ostalih davanja) NO mora brinuti o tome da ukupni iznosi primanja budu u primjerenome odnosu posla koji obavlja čl.upr. i stanja društva.Ako se nakon što se čl.upr. odrede primanja tako bitno pogoršaju prilike druš. da bi dalje isplaćivanje primanja za druš. značilo tešku nepravdu, NO odn. na zahtj. toga odbora SUD, ovlašten je da ih primjereno smanji. Smanjenje primanja nema utjecaja na ostale dijelove ug. čl.upr. s druš. Čl. upr. ima pr. na raskid ug. s krajem narednog tromjesječja s time da je otkazni rok za to 6.tjedana.2. NADZORNI ODBOR ČLANSTVO U NONO ima najmanje 3 člana. Statutom se može odrediti i veći broj čl.NO s time da njihov broj mora biti neparan. Čl.NO može biti svaka posl.spos.fizič.o.; to može biti i strani državljanin, pa bi i to mogli biti i svi čl.NONajveći br. čl.NO iznosi kod druš. s TK:1.do 12.000.000 kn – 9 članova2.do 20.000.000 kn – 15 članova3.preko 80.000.000 kn – 21 član

DA LI RADNIK MOŽE BITI ČL.NO?= Može, jer kao dio poduz. ima pr. na zaštitu.

Čl.NO ne može biti osoba:1.koja je kažnjena za KD prouzrokovanja stečaja2.povrede obveze vođenja poslov.knjiga3.ošteć.vjerov.4.pogodovanja vjerov.5.zloupotrebe u post.prisilne nagodbe ili stečaja6.neovlaštenog otkrivanja i pribavlj. poslov. ili proizvodne tajne ili prevare iz Kazn.zakonika RH i to za vrijeme od 5.god. po pravomoć.presude kojom je osuđena s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne7.protiv koje je izrečena mjera sigur. zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslov.druš. za vrijeme dok traje ta zabrana8.osoba, koja je već čl.10 NO DD ili DOO čije je sjedište u RH9.čl.upr. istog društva10.čl.upr.druš. koje je ovisno u odnosu na DD

11.čl.upr. 2 druš.kapit. u čijem se NO nalazi čl.upr.druš.12.osoba koja ne može biti čl.upr.Za članstvo u NO ZTD ne traži ispunjenje 2 poseb.uvjeta, ali bi se oni mogli propisati u statutu.Čl.NO ne mogu imati zamjenike

IMENOVANJE ČLANA NO / KAKO SE STATUTOM DAJE DIONIČ. PRAVO IMENOVATI ČL.NO?/ IMENOVANJE ČL.NO OD STRANE SUDA – NA ČIJI ZAHTJEV SUD NASTUPA? 1.Čl.NO bira običnom većinom glasova GS. GS i ocjenjuje rad čl.NO . Odobrava li ona način na koji su čl.NO obavljali svoje zadatke, daje im razrješnicu. GS odlučuje o davanju razrješ. čl.upr. i NO, 1x godišnje kada su joj predočena GFI. U pravilu GS odlučuje o davanju razrješ. svim čl.NO zajedno, a pojedinačno svakome od njih ako:1)GS tako odluči ili 2)to zatraže dionič. čiji udjeli čine najmanje 10% TK druš.2.Statutom se može predvidjeti da određ.dionič. imenuju određ.br.čl.NO. Dionič. kojega se ovlašćuje da imenuje čl.NO mora se:

poimence navesti u statutu (to je pr. vezano za osobu – strogo osobno pr. i ne može se prenijeti na 2)

moraju se pobliže odrediti d. čiji imatelji imaju to pr.3.Kada je to tako propisano poseb.Z. u statutu se određuje broj čl. NO koje biraju zaposleni.4.Pr.imenovanja čl.NO mogu imati samo određ.dionič. ili svakodobni imatelji određ.d. Imateljima određ.d. može se statutom dati pr. da imenuju čl.NO ako1.njihove d. glase na ime i2.ako je za prijenos tih d. potrebna suglas.druš.Dionič. mogu u NO imenovati najviše 1/3 čl.odbora5.Nedostaje li u NO broj čl. potrebnih za odlučiv., njih će imenovati SUD:1.na zahtjev upr.2.čl.NO ili3.dionič.Čl. NO biraju se odn. imenuju najviše na 4.god. i mogu biti ponovno birani odn. imenovani – mandat započinje u trenutku kada osoba koja je izabrana odn. imenovana čl.NO to prihvati a može započeti i kasnije ako se tako odredi u odluci o izboru odn. imenovanju.Upis u SR čl.upr. je deklarat.naravi

OPOZIV ČL. NO/ OPOZIV ČL.NO OD STRANE SUDA – NA ČIJI ZAHTJEV SUD NASTUPA? 1.GS može opozvati čl.NO i prije isteka mandata za koji je izabran – za odluku o tome potrebna je većina od najmanje ¾ danih glasova. Statutom se može odrediti veća većina + ispunj. dodat.pretp.2.imenovanog čl.NO može u svako doba opozvati ONAJ TKO GA JE IMENOVAO i zamijeniti ga 2 osobom. Ako više nisu ispunjene pretp. za imenov.čl.NO koje su određene statutom – GS može imenovanoga čl. opozvati običnom većinom.3.SUD će 1)na zahtjev NO ili2)dionič. koji imaju d. na koje otpada najmanje 1/10 TK druš. opozvati čl.tog odbora ako za to postoji važan razlog.O postavlj.zahtj. NO odlučuje običnom većinom glasova.Ako se radi o čl. koji je imenovan u NO, zahtjev sudu mogu postaviti i dionič. koji imaju d. na koje otpada najmanje 1/10tk druš.Opoziv se smatra valjanim u trenutku kada se priopći čl.NO.

Odluka o opozivu čl.NO ne mora biti obrazložena – to je zbog toga što se za opoziv čl.NO ne traži poseban razlog pa se ne mora ni spominjati !

OSTAVKA ČL.NOČl.NO može dati ostavku. Ostavka predsjed.čl.NO daje se u pisanom obliku UPRAVI druš. koja mora o podnesenoj ostavci obavijestiti ostale čl. NO i poduzeti mjere radi upisa promjene u sastavu NO u SR.

OVLASTI NO / DA LI NO MOŽE SAZVATI GS ? = MOŽE SAZVATI GS , A MORA KADA JE TO POTREBNO ZA DOBROBIT DRUŠTVA 1.nadzire vođenje poslova druš. te obavještava GS o tome ( može pregledati i ispitati poslov.knjige, dokumentaciju druš., blagajnu, v.p. i 2 stvari). NO daje nalog revizoru za ispitivanje GFI druš. i koncerna i podnosi GS pisano izvješće o obavlj.nadzoru.Z. je izričito određeno da se na NO ne može prenijeti zadatak vođenja poslova druš.U Statutu se može prdvidjeti da određ.poslove ili određ.vrste poslova UPRAVA može poduzimati samo uz prethodnu suglas. NO2.imenovanje i opoziv čl.upr.3.zastupanje druš. prema čl.upr.4.sazivanje GS ( NO može sazvati GS, mora to učiniti kada je to potrebno radi dobrobiti druš., odluku o tome NO donosi običnom većinom glasova)

NAČIN RADA NO NO iz reda svojih čl. izabire predsjed. i najmanje 1 nj. zamjenika.Upr. mora podnijeti registar.sudu prijavu za upis izabranih osoba u SR.Zamjenik predsj. ima pr. i obveze pred. samo onda ako je predsj. spriječen u obavlj. svoje funkc.

Rad NO odvija se u sjednicama koje se u pravilu sazivaju 1x u 3.mjeseca, a svakako 1 polugodišnje.Svaki čl.NO ili upr. može uz navođenje razloga i svrhe zatražiti da predsj. sazove sjednicu odbora – sjednica se mora održati unutar 15 dana od kada je sazvana.Ako se ne udovolji tom traženju – čl.NO ili upr. mogu sazvati sjednicu NO uz navođenje razloga sazivanja i dnevnog reda sjednice.

TKO NE MOŽE SUDJELOVATI SJEDNICAMA NO:1. osobe koje nisu nj.čl. ili2. čl.upr.druš.

TKO MOŽE SUDJELOVATI SJEDNICAMA NO:1. izvjestitelji i2. savjetnici za pojedina pitanja o kojima se odlučuje3. čl.NO mogu prisustvovati sjednicama svake komisije toga odbora iako nisu nj.čl. ako

predsjednik komisije ne odredi drugačije4. statutom se može odrediti da u radu sjednice NO umjesto spriječenoga čl.toga odbora

prisustvuje i osoba koja nije čl.odbora ako od spriječenoga čl. odbora dobije za to pisanu punomoć

NO može imenovati komisije radi pripreme odluka koje donosi i nadzora njihova provođenja.Komisije ne mogu odlučivati o pitanjima iz nadlež.NO. Komisije su dužne o svom radu redovito izvješćivati NO.

ODLUČIVANJE U NO:Ako ovim Z. nije drugačije određeno, NO može donositi odluke ako su za to ispunjeni uvjeti određeni statutom.Nema li u statutu o tome odredbi – NO može donositi odluke ako najmanje ½ od propisanog br.nj.čl. sudjeluje u odlučiv., ali ne manje od 3.NO može valjano odlučivati i ako nije izabran z.ili statutom propisani br.nj.čl. ako ih je izabrano najmanje onoilo koliko je potrebno da bi na temelju Z. ili statuta mogao valjano odlučivati.

Ako statutom nije drugačije određeno, odluke NO donose se većinom od danih glasova.Odsutni čl.NO mogu sudjelovati u donošenju odluka tako da svoj glas dadu pisanim putem. Glas se pisanim putem može dati putem 2 čl.NO ili osobe koja nije čl.NO ako od spriječenoga čl.odbora dobije za to pisanu punomoć.

Glas u NO odn.nj.komisiji može se dati:1)pismom2)telefonom3)telegrafom4)telefaksom5)korištenjem 2-ih za to podobnih tehnič.sred.

NAGRADA ZA RAD ČLANOVA NO Članovima NO može se za njihov rad platiti naknada koja se može odrediti i sudjelovanjem čl.odbora u dobiti društva.Naknada se određuje:

statutom, a može ju odobriti i GS društva.

Naknada mora biti primjerena poslovima koje obavlja čl.odbora i stanju društva.Ako je naknada određena statutom, GS može većinom glasova donijeti odluku o izmjeni statuta kojom se ta naknada smanjuje.

Čl.1 NO naknadu za rad može odobriti samo GS i to istodobno s odlučivanjem o davanju razrješnice članovima tog odbora.

3. GLAVNA SKUPŠTINA TKO SUDJELUJE NA GS/ TKO IMA PR.SUDJELOVANJA NA GS?Pr. sudjelovanja na GS imaju:1.svi dioničari društva, čak i2.dioničari koji su imatelji d. bez pr. glasa premda ne mogu sudjelovati u donošenju odluka GS3.čl.uprave i NO moraju sudjelovati u radu GS

4.statutom se mogu odrediti slučajevi u kojima čl.NO smiju sudjelovati u radu GS putem prijenosa zvuka i slike (statutom ili poslovnikom o radu GS može se odrediti da se rad GS smije prenositi zvukom i slikom).

ROK ZA SAZIVANJE GS / HOĆE LI ROK KOJI PUT BITI NEŠTO DUŽI? = HOĆE / KADA ĆE SE ROK PRODULJITI? / POHRANA DIONICA?GS mora se sazvati najmanje 1.mjesec dana prije dana njezina održavanja.Statutom se sudjelov. na GS i korištenje pr.glasa može uvjetovati s time da se 1.d. određeno vrijeme prije održavanja GS moraju pohraniti i 2.da dioničari unaprijed prijave svoje sudjelovanje na GS.Predviđa li statut takvu odredbu, rok za saziv. GS računa se prema danu do čijeg se isteka moraju pohraniti d., odn. mora prijaviti sudjelov. na GS.Zavisi li po statutu sudjelov. u GS ili pr. da se na njoj glasuje od toga da se d. pohrane do određ.vremena prije GS, uvjetu je udovoljeno ako se to učini najkasnije 7.dana pred održavanjem GS.Ako se statutom ne odredi drugačije, tome je uvjetu udovoljeno pohrane li se d. kod:1)jav.bilježnika ili kod2)fin.instituc. koja se bavi čuvanjem v.p.Ako je uvjet da se sudjeluje na GS ili da se na njoj ostvaruje pr.glasa da se dioničari prijave prije održav.GS, tome je uvjetu udovoljeno ako se to učini najkasnije 7.dana prije održavanja GS.

NADLEŽNOST SKUPŠTINEGS odlučuje o pitanjima koja su izričito određena Z. i statutom druš., a osobito o:1.izboru i razrješenju čl.NO2.upotrebi dobiti3.davanju razrješnice čl.uprave i NO4.imenovanju revizora druš.5.izmjenama statuta6.poveć. i smanj. TK druš.7.imenov. revizora za ispitivanje radnji obavljenih u osniv. druš. ili radnji vođenja poslova druš. i utvrđivanju naknade za nj. rad8.prestanku druš.

O PITANJIMA VOĐENJA POSLOVA DRUŠTVA GS MOŽE ODLUČIVATI SAMO ONDA ako to od nje zatraži uprava druš. koja to može učiniti kada:1)ne dobije suglas. NO za poduzim. poslova za koje se takva suglas. traži statutom (GS ne može odbiti odlučivati. Pozit. odluku donosi većinom od ¾ danih glasova) i2)na vl.inicijativu jer želi čuti mišljenje GS o nekom pitanju koje se tiče vođenja poslova druš. (GS može odbiti donijeti odluku pa time prepušta upravi da sama odluči što valja poduzeti)

SAZIVANJE GS? GS se mora sazvati u slučajevima:1)određenim Z. i statutom kao i2)uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društvaUPRAVA je dužna sazvati GS bez odgađanja nakon što dobije:

1. izvješće NO o GFI2. izvješće o stanju društva i prijedlogu odluke o upotrebi dobiti, a kod3. druš. majke koncerna i o GFI koncerna te izvješću o stanju koncerna

GS se mora održati u prvih 8.mj. poslovne godine.

TKO MOŽE SAZVATI GS? / KAKO UPRAVA SAZIVA? / KAKO SAZIVA UPRAVA, KAKO DONOSI ODLUKU O TOME? = OBIČNOM VEĆINOM / TKO SE SMATRA ČL. UPRAVE ZA POTREBE SAZIVANJA? = OSOBE KOJE SU U SR UPISANE KAO ČL.UPRAVE 1.UPRAVA društva – koja odluku o tome donosi običnom većinom glasova.Za donošenje odluke o saziv. GS ovlaštene su osobe koje su u SR upisane kao čl. uprave. Pri tome se ne dira u pr.ostalih osoba koje su po Z. i statutu ovlaštene sazvati GS.2.NO društva – uvijek kad je to u interesu društva – običnom većinom3.LIKVIDATORI društva4.U STATUTU bi se ovlast za saziv.GS mogla dati i kome 2 npr. predsjedniku NO, određ. dioničarima poimence i sl.

KAD MOŽE NO SAZVATI GS?Uvijek kad je to u interesu druš. i odluku o saziv. donosi običnom većinom.

KAD SE GS MORA SAZVATI? / NA KOJI NAČIN DIONIČARI? / KAKO JE SAZIVAJU DIONIČARI KOJI IMAJU KVALIFICIRANU MANJINU?GS mora se sazvati:1.ako to u pisanom obliku zatraže dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od 20.dijela TK druš. i 2.navedu svrhu i3.razlog sazivanja te skupš.Zahtjev treba uputiti UPRAVI.4.statutom se može odrediti da to pr. imaju i dionič. koji zajedno imaju udjele koji su manji od 20.dijela TK društva.

DIONIČ. MOGU NA ISTI NAČIN ZAHTIJEVATI I DA SE OBJAVI PREDMET ODLUČIV. NA GS – ne udovolji li se nj. zahtjevu, SUD može ovlastiti dionič. koji su postavili zahtj. da sami sazovu GS, odn. da objave predmet odlučiv. na toj skupš.; sud može istovremeno imenovati i predsjednika GS.U pozivu se mora naznačiti:1. da se GS saziva po ovlasti suda uz 2.navođenje odluke kojom se ovlast daje.Troš. saziv. i održ. GS snosi druš. kao i sudske troškove ako sud udovolji zahtj. dion. za saziv. GS.

Od saziv. do održav. GS mora proteći najmanje 1.mjesec dana; no ako je statutom sudjelov. na GS uvjetovano pohranjivanjem d. ili prijavom sudjelov. na njoj – rok za saziv. računa se prema danu do čijega se isteka moraju pohraniti d. odn. mora prijaviti sudjelov. na GS.

POZIV NA GS? Poziv na GS objavljuje se u glasilu druš.Odluka o saziv. GS mora sadržavati:1.tvrtku i sjedište druš.2.vrijeme i mjesto održav. GS 3.uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelov. u GS te za4.korištenje pr.glasa

U pozivu se mora navesti:1.sadržaj odluke o saziv. GS

Od dana objave poziva za GS u poslov.prostorijama u sjedištu druš. moraju se izložiti za razgledavanje dionič.:1)GFI2)izvješće o stanju druš.3)izvješće NO i prijedlog odluke o upotrebi dobiti kada su predmet razmatranja i odlučiv. na GS4)na zahtjev svakog dionič. mora mu se staviti na raspolaganje preslika ovih isprava – to vrijedi i u pogledu GS druš.majke u koncernu za GFI koncerna, izvješće o stanju koncerna i izvješće NO.GDJE SE ODRŽAVA GS? Ako u statutu nije drugačije određeno – GS se održava u sjedištu druš.Kotiraju li d. druš. na burzi – GS se, ako statutom nije drugačije određeno, može održati i u sjedištu burze.

GDJE SE OBJAVLJUJE POZIV NA GS?1.u glasilu društva2.ako su dioničari društva poimenično poznati – GS se može sazvati preporučenim pismom pri čemu se dan odašiljanja pisma smatra danom objave poziva.

Ako na GS sudjeluju ili su zastupljeni svi dionič., ona može donositi valjane odluke i kada se ne postupi po odredbama ZTD-a o njezinom sazivanju ako se ni 1 dionič. ne usprotivi donošenju odluka.

DNEVNI RED? / OBJAVA DNEVNOG REDA? / ŠTA SE MORA OBJAVITI UZ DNEVNI RED? = 1.POZIV ZA GS I 2.PRIJEDLOG ODLUKA ŠTO IH TREBA DONIJETI / DOPUNA DNEVNOG REDA?Dnevni red GS mora se objaviti u glasilu druš. zajedno s pozivom na skupštinu, i prijedlogom odluka što ih treba donijeti.

Ako dionič. koji zajedno imaju udjele u iznosu od 20.dijela TK druš. nakon što je sazvana GS zahtijevaju da se objavi predmet odlučiv. na GS – to se mora učiniti u roku od 10.dana nakon što je objavljeno saziv . GS – propust roka ima za posljedicu da predložene točke dnevnog reda nisu valjano objavljene.Ako GS treba odlučiti o izmjeni statuta ili o sklapanju ug. koji je valjan samo ako GS na nj. dade suglas. – moraju se objaviti prijedlog izmjena statuta odn. bitni sadržaj ug.

TKO FORMULIRA PRIJEDLOGE ODLUKA? / DA LI UVIJEK UPRAVA? = I NO Za svaku točku dnevnog reda o kojoj treba da odlučuje GS , UPRAVA i NO moraju, a ako se radi o izboru čl. NO i revizora ,samo NO , navesti u objavi dnev.reda i prijedloge odluka što ih treba donijeti – to ne vrijedi ako je predmet odlučiv. uvršten u dnev.r. na zahtjev manjinskih dionič.

Prijedlog za izbor čl.NO i imenov.revizora mora sadržavati:1.njihova imena i prezimena2.zanimanje i prebivalište3.a kada je riječ o revizoru pravnoj osobi – njenu tvrtku i sjedišteKada se u NO nalazi i predstavnik radnika – za donošenje odluke tog odbora o stavlj. prijedloga za izbor čl.NO potrebna je većina glasova čl. koje su u NO izabrali ili imenovali dionič.Na GS ne može se odlučivati o točkama dnevnog reda koje nisu valjano objavljene

PRIJEDLOZI DIONIČARA? / TKO MOŽE STAVLJATI PROTUPRIJEDLOGE? / ŠTA SU TO PROTUPRIJEDLOZI?/ DO KADA SE MOGU DATI? =1.NAJKASNIJE 2.TJEDNA PRIJE ODRŽAVANJA GS ILI 2.NA SAMOJ GS DRUŠTVAPrijedlozi dionič. s navođenjem njihova1.imena2.obrazloženja i3.eventualnog stava UPRAVEmoraju biti dostupni, ako dionič. najkasnije 2.tjedna prije dana održav. GS dostavi druš. na adresu za to navedenu u pozivu svoj protuprijedlog prijedlogu odluke koji je dala UPRAVA i NO o nekoj određ.točki dnev. reda s obrazloženjem.Ako se dionič. ne koristi svojim pr., to nema za posljedicu gubitak pr. na stavljanje protuprijedloga na GS druš.

PROTUPRIJEDLOG I OBRAZLOŽENJE NE MORAJU SE UČINITI DOSTUPNIMA : 1.ako bi se objavom počinilo KD ili PREKRŠAJ2.ako bi protuprijed. doveo do odluke GS koja bi bila protivna Z. ili statutu3.ako obrazlož. protuprijed. u bitnim pitanjima sadržava očito pogrešne podatke ili podatke koji mogu zavesti dionič.4.ako je protuprijed. dionič. utemeljen na istome činj. stanju, bio već priopćen GS5.ako je isti protuprijed. dionič. s bitno istim obrazloženjem u posljednjih 5.god. najmanje 2x bio priopćen GS i za nj. su se izjasnili dionič. čije d. čine manje od 20-ine TK druš.6.ako je vidljivo da dionič. neće sudjelovati u GS niti će ga itko na njoj zastupati7.ako u posljednje 2.god. na 2 GS dionič. nije sam ni preko zastupnika stavio neki protuprijedlog kojega je priopćioObrazlož. ne treba učiniti dostupnim, ako sadržava više od 5.000 znakova. Postavi li više dionič. protuprijedl. o istome pitanju, uprava ih može povezati zajedno s obrazloženjima.

TKO VODI GS?GS vodi PREDSJEDNIK – tu dužnost može stalno obavljati ista osoba – u praksi je to PREDSJEDNIK NO ili SE ONA MOŽE MIJENJATI ZA SVAKU GS ODN. IZABRATI ZA ODREĐ.VRIJEME.Način izbora predsjednika bi valjalo odrediti STATUTOM društva.

ZAPISNIK? Svaka odluka GS mora se navesti u zapis. kojega sastavlja JAVNI BILJEŽNIK.U zapis. se navode:1.mjesto i vrijeme održav. GS2.ime i prezime jav.bilj.3.način i rezultat glasovanja i 4.utvrđenje predsjednika o donesenim odlukama

Zapis. treba priložiti:1.popis sudionika na GS i2.dokaz o saziv. GS – ne treba ih priložiti ako su uz navođenje njihova sadržaja navedeni u zapis.Zapis. potpisuje JAV.BILJ. Nije potrebno da se navedu svjedoci. UPRAVA mora bez odgađanja po održanoj GS dostaviti registar.sudu javno ovjereni primjerak zapis. s prilozima.

TKO IMA PR. GLASA NA GS? / PO ČEMU SE RAVNA? Svaka d. daje svom imatelju pr.glasa u GS društva. ZTD ne dopušta pluralni votum – zabranjuje se da se izdaju d. koje za isti iznos TK koji se na njih odnosi daju različ.pr.glasa u skupš.druš.Tom se odredbom istodobno poštuje nač. da dionič. pod jednakim uvjetima imaju jednak položaj u druš. jer br. glasova iz d. mora odgovorati njezinom nomin.iznosu.Ako je neki dionič. uplatio veći iznos u TK druš., trebao bi imati i veće pr.glasa npr. ako imatelj d. koja glasi na iznos od 100 kn ima pr. na 1 glas u GS druš., tada bi imatelj d. koja glasi na 1000 kn morao imati pr. na 10 glasova

KAKO SE OSTVARUJE PR.GLASA U GS DD-A?Pr. glasa ostvaruje se prema nomin. iznosima d., a na temelju d. bez nomin.iznosa – prema njihovu br.

OGRANIČENJE PR.GLASA? Pr.glasa može se ograničiti STATUTOM – propisivanjem da pojedini dionič. ne može imati više od određ. najvećeg br. glasova ili % od svih glasova.Statutom se može odrediti da se d. koje pripadaju nekome dionič smatraju i d. koje netko 2 drži za nj. račun.Ako je dionič. trg.društvo – statutom se može odrediti da se d. koje mu pripadaju1.smatraju i d. društva koje je o njemu ovisno2.druš. koje u odnosu na nj. vladajuće3.druš. koje je s njime povezano u obliku koncerna4.ili d. koje netko 3-ći drži za račun tih društava

Ne mogu se postaviti ogranič. koja bi se odnosila samo na pojedine dionič.Spomenuta ogranič. nisu dopuštena u pogledu:1.d. druš. s kojima se trguje na organiziranom tržištu v.p.2.ni pri donošenju odluka za koje je z. ili statutom propisano da se donose nekom većinom koja se određuje po TK druš.

KAKO SE STJEČE PRAVO GLASA U DD? / KAD DIONIČAR STJEČE PR.GLASA /ČIME SE MOŽE UVJETOVATI OSTVARIVANJE PR.GLASA NA GS? = STATUTOMPr.glasa stječe se potpunom uplatom uloga.Statutom se može odrediti da se pr.glasa stječe već kada se za d. uplati Z. ili statutom određ. najniži iznos uloga.

KAD SE STJEČE PR.GLASA PRIJE POTPUNE UPLATE ULOGA?Za d. za koju se uplati najniži iznos uloga, stječe se pr. na 1 glas.Kod većih uloga omjer stečenih pr.glasa ravna se prema veličini onoga što je uplaćeno.

Ako se statutom ne odredi da se pr.glasa stječe prije potpune uplate uloga, a ni 1 d. još nije u cjelini uplaćena – omjer pr.glasa određuje se prema visini uplaćenih uloga. Uplata najnižeg uloga daje pr. na 1 glas. Dijelovi glasova uzimaju se u obzir samo onda, ako za dionič. koji ima pr.glasa daju pune glasove.Zalaganjem d. dionič. ne gubi pr.glasa.GLASOVANJE PUTEM PUNOMOĆNIKA NA GS DD-A?Dioničar može pr.glasa u GS ostvariti i preko PUNOMOĆNIKA. Punomoć se mora dati u pisanom obliku, ako se statutom ne utvrdi i drukčiji oblik davanja punomoći. Način glasovanja određuje se statutom.

ISKLJUČENJE PR.GLASA, KOJI SLUČAJEVI ? =3 / KOJI JE NAJČEŠĆI? = ZAHTJEV / SVI SLUČAJEVI KAD NA GS NE POSTOJI PR.GLASAPravila o isključenju predviđa Z. , njima se određuje da:1.nitko ne može ostvariv. pr.glasa za sebe ni za nekoga 2 kada se odlučuje o tome :1)da li da mu se dade razrješnica2)o nj. oslobođenju od neke obveze ili3)o ostvarenju zahtj. kojega druš. ima prema njemuZa d. iz kojih dionič. na taj način ne može ostvarivati pr.glasa, to za nj. ne mogu učiniti ni 2 osobe.2.ništav je ug. kojim se dionič.obvezuje da će glasovati po uputama druš., uprave ili NO društva ili po uputama ovisnoga društva. Ništav je i ug. s kojim se dionič. obvezuje da će glasovati za svaki prijedlog uprave ili NO druš.

ODLUČIVANJE NA GS? / KVORUM? / TREBA LI KVORUM U DD? = NE, OSIM AKO JE TO PREDVIĐENO STATUTOM / KAKO ČL.VIJEĆA DONOSE ODLUKE U DD? = OBIČNOM ILI KVALIFICIRANOM VEĆINOM

1.KVORUM = je općenito propisani broj čl. nekog kolegijalnog tijela koji mora sudjelovati na sastanku tog tijela da bi ono uopće moglo raditi i donositi valjane odluke.

= u konkretnom slučaju = znači određen broj od ukupnog broja dionič. odn. dionič. koji predstavljaju određ. visinu TK u odnosu prema nj. ukupnom iznosu, čija se prisutnost traži da bi se GS mogla održati i da bi se na njoj moglo valjano odlučivati.

Z. kvorum nije propisan – to znači da uredno sazvana GS, na način kako je to prethodno opisano, može djelovati i donositi odluke neovisno o tome koliko je dionič. nazočno odn. koliki dio TK oni predstavljaju.Statutom se kvorum ipak može odrediti, pa to, ovisi o volji dionič. svakog druš. Odredi li se kvorum statutom, a na sazvanoj GS kvoruma nema- naredna GS može valjano odlučivati bez obzira na to je li zahtjev za kvorumom ispunjen, ako statutom za to nije određen neki poseban kvorum.

2.NAČELO OBIČNE VEĆINE = na GS odluke se donose većinom danih glasova (obična većina), ako se Z. ili statutom ne odredi da je za to potrebna neka veća većina ili se zahtijeva i ispunjenje dodatnih pretp.Za donošenje odluke – dostatno je da je bilo više glasova ZA nego li glasova PROTIV. Pritom se suzdržani glasovi ne računaju i uzima se kao da nisu ni dani.

3.KVALIFICIRANA VEĆINA = Z. za donošenje pojedinih odluka traži kvalif. većinu.Tako je npr.

1. većina od najmanje ¾ TK zastupljenoga na GS druš. prilikom donošenja odluke potrebna pri odlučiv. o izmjeni statuta

2. pri poveć. i smanjenju TK3. isključ. ili ogranič. pr.prvenstva pri upisu novih d.4. prestanku druš.većina potrebna za odluku ovdje se utvrđuje prema TK.

5.većina od ¾ danih glasova traži se za donošenje odluke za opoziv čl.NO i za6.donošenje odluke kojom GS daje odobrenje da uprava poduzme poslove za koje joj je NO uskratio suglas. koju je uprava po statutu morala zatražiti

KADA SE ODLUKA DONOSI KVALIF.VEĆINOM, STATUTOM SE MOŽE ODREDITI DA JE ZA DONOŠENJE NEKIH ODLUKA GS POTREBNA:1.neka 2 većina ili se2.može zahtijevati ispunjenje dodatnih pretp.U pravilu se statutom može tražiti samo da je za donošenje odluke prijeko potrebna veća većina od one koju propisuje ZTD.No, kada se radi o odluci o poveć.TK ulozima dopušta se da statut predvidi donošenje odluke i uz većinu koja je manja od one koju propisuje ZTD (3/4 TK zastupljenog na GS prilikom donoš.odluke) – ta 2 većina mora biti barem obična većina.

PRAVO NA OBAVIJEŠTENOST KAKVO JE TO PRAVO? = UPRAVLJAČKO / PR.DIONIČARA DA BUDU OBAVIJEŠTENI? / PR. NA INFORMIRANOST DIONIČARA? / TKO IM DAJE TO PR? = UPRAVA / GDJE OSTVARUJU TO PR.? = NA GSUPRAVA mora na GS dati svakome dionič. na nj. zahtjev obavještenja o poslovima druš., ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu.Obveza davanja obavještenja odnosi se i na pr. i poslov.odnose druš. s povezanim druš.Ako je druš. kroz poslov.god. steklo vl.d., UPRAVA mora u izvješću o stanju druš. navesti:

1. razloge stjecanja2. broj i nomin. iznos stečenih d., a ako je druš.izdalo d. bez nomin. iznosa - njihov broj i

iznos TK koji na njih otpada stekne li ih ipak naplatnim putem i

3. ono što je za to dalo4. vl.d. koje je otuđilo i5. takve d. koje još držiUPRAVA DRUŠ.MAJKE U KONCERNU dužna je skupš. tog druš. kojoj se podnose GFI koncerna i izvješće o stanju koncerna dati obavještenja i o stanju druš. koncerna.

KADA UPRAVA MOŽE USKRATITI DAVANJE OBAVIJESTI?UPRAVA može uskratiti davanje obavijesti samo:

1. ako bi ono prema razumnoj gospodar.prosudbi moglo štetiti druš. ili s njime povezanom druš.

2. o poreskim davanjima ili o visini pojedinih od njih3. o razlici između vrijed. s kojom su pojedini predmeti navedeni u poslov.knjigama druš. i

nj. više vrijed., osim ako GS utvrdi GFI4. o metodama izrade GFI i procjene vrijed. imovine, prihoda i rashoda ako je navođenje tih

metoda u prilogu spomenutih izvješća dovoljno za to da se dobije prava slika imovin. i financ.stanja te stanja dobiti druš.

5. ako bi davanjem obavijesti uprava učinila neku kažnjivu radnju

AKO JE NEKOME DIONIČ. ZBOG NJ. SVOJSTVA DIONIČ. DANA OBAVIJEST IZVAN GS, ona se na GS mora dati svakome dionič. druš. na nj. zahtjev pa i onda kada nije potrebna za prosudbu pitanja koja su na dnevnome redu.AKO JE DIONIČ. USKRAĆENA OBAVIJEST – on može tražiti da se nj. pitanje i razlog zbog kojega mu je bio uskraćen odgovor navedu u zapis. o radu GS.

ODLUKA SUDA O PRAVU DIONIČARA DA BUDU OBAVIJEŠTENI?TRG.SUD kao isključivo nadležan odlučuje o zahtjevu dionič. o tome mora li UPRAVA dati obaviještenja.Zahtjev može postaviti:

1. svaki dionič. kome nije dano zatraženo obavještenje, 2. a ako je o točki dnev.reda na koju se obaviješt.odnosi na GS donesena odluka , i svaki

dionič. koji je prisustvovao skupš, i u zapis. izjavio svoje protivljenje donesenoj odluci.Zahtjev se mora podići u roku 15 dana od dana kada je održana GS na kojoj je odbijeno da se dade obaviješt.Udovolji li sud zahtjevu, obavijest se daje i izvan GS.

GFITKO IH SASTAVLJA? = IZRAĐUJE UPRAVA I DOSTAVLJA NO / KAD UPRAVA NO PODNESE GFI, ŠTA JOŠ MORA PODNIJETI? = 1.IZVJEŠĆA O STANJU DRUŠ. I 2.PRIJEDLOG ZA UPOTREBU DOBITI GFI sastavlja UPRAVA u skladu s propisima o računovodstvu.

UPRAVA je dužna podnijeti NO:1.GFI i IZVJEŠĆE O STANJU DRUŠ. bez odgađanja od kada ih sastavi2.to vrijedi i za druš.majku u koncernu u pogledu GFI koncerna i izvješća o stanju koncerna3.prijedlog odluke o upotrebi dobiti koji želi predložiti GS za donošenje:

- podjelu dionič.- unos u rezerve- neraspoređenu dobit

4.svaki čl.NO ima pr.pregledati GFI, izvješća o stanju druš. i izvješće revizora. Treba ih dostaviti svakom čl.NO, a ako taj odbor tako odluči i čl. nj. komisija

NO MORA ISPITATI:1. GFI2. IZVJEŠĆE O STANJU DRUŠ. I3. PRIJEDLOG ODLUKE O UPOTREBI DOBITI

U KONCERNU NO DRUŠ.MAJKE DUŽAN JE ISPITATI I: 1.financ.izvješća na razini koncerna i2.izvješće o stanju koncerna

AKO GFI ISPITUJE REVIZOR DUŽAN JE:1.sudjelovati u radu sjednice NO i nj. komisije na kojoj se ona ispituju2.izvijestiti o svom izvješću

3.dati objašnjenja koja se od nj. traže

NO MORA U PISANOM OBLIKU:1.izvijestiti GS o rezultatima ispitivanja i u tom izvješću mora navesti:

- na koji je način i u kojem opsegu u toku poslov.god. ispitao vođenje poslova druš.- u druš. čije d. kotiraju na burzi u izvješću se mora navesti i koje komisije ima NO te koliko je sjednica tog odbora održano kao i broj održanih sjednica svake komisije

2.NO mora zauzeti stav i o izvješću revizora. U izvješću se mora navesti:- ima li NO primjedaba na podnesena mu izvješća i - daje li suglas. na GFI koja mu je podnijela uprava

NO JE DUŽAN SVOJE IZVJEŠĆE DOSTAVITI UPRAVI U ROKU od 1.mjesec dana nakon što su mu podnesena sva izvješća koja treba ispitati.Ne postupi li tako – uprava mu je dužna dati dodatni rok za dostavlj.izvješća koji ne može biti dulji od 1.mjesec dana.Ne dostavi li NO svoje izvješće ni u tom roku – smatra se da nije dao suglas. na izvješće uprave, što vrijedi i kada je riječ o GFI druš.majke u koncernu.

UTVRĐENJE GFI OD STRANE UPRAVE I NO?Dade li NO suglas. na GFI , time su ih utvrdili UPRAVA i NO, ako oni ne odluče da se utvrđenje tih izvješća prepusti GS.Odluke UPRAVE i NO o tome moraju se navesti u izvješću NO GS i moraju mu se priložiti.

UTVRĐENJE GFI OD STRANE GS? GS utvrđuje GFI:1.kada joj UPRAVA i NO prepuste da to učini ili 2.kada NO ne dade suglas. na izvješća koja joj podnese UPRAVA – isto vrijedi i za GFI druš.majke u koncernu.

Pri utvrđiv. GFI primjenjuju se propisi kojima se uređuje sastavlj. tih izvješća. GS smije pri utvrđenju GFI rasporediti u rezerve druš. samo iznose koje u njih treba unijeti po Z. i statutu.

IZMIJENI LI GS GFI KOJE JE ISPITAO REVIZOR, njena odluka o utvrđenju tog izvješća i odluka o upotrebi dobiti imaju pr.učinak tek nakon što ih ispita revizor i o tome podnese izvješće bez rezerve.Te su odluke ništave ako revizor ne podnese izvješće bez rezerve u roku od 2.tjedna od dana nj.donošenja.

TKO FORMALNIM PRAVOM UTVRĐUJE GFI?UPRAVA i NO, a može se desiti da i GS

KAKO ĆE DOĆI DO TOGA?1.UPRAVA ih pripremi2.podnosi ih NO radi kontrole3.NO će pregledati

TKO MORA BITI NAZOČAN?Revizori – postavlja ih UPRAVA i NO prilikom osnivanja

TKO UTVRĐUJE GFI U FORMALNOPRAVNOM SMISLU?GS, ako to ne učini UPRAVA i NO

KAD ĆE SE SMATRATI DA SU GFI UTVRĐENA?Ako je NO donio odluku to je dobro, to odobri, tada se GFI smatraju utvrđenima, onda se ona upišu u SR.

PRIJENOS DIONICA MANJINSKIH DIONIČARA / SQUEEZ OUTMANJINSKA PRAVA DIONIČARA?/ PRIJENOS DIONICA UZ PLAĆANJE OTPREMNINE? / KAKVI TO DIONIČARI IMAJU PRAVO NA OTPREMNINU?GS može na zahtjev dionič. koji ima d. koje se odnose na najmanje 95% TK druš. (gl.dionič.) donijeti odluku na temelju koje mu se prenose d. manjinskih dionič. uz plaćanje tim dionič. primjerene otpremnine u novcu.

Za utvrđenje ima li gl.dionič. d. koje se odnose na najmanje 95% TK druš. primjenjunu se ove odredbe:

1. koliki udio pripada 1 druš. određuje se kod druš. kapit. na temelju odnosa nominal.iznosa udjela koji mu pripada prema ukupnome TK 2 druš., a ako je to druš. izdalo d. bez nomin.iznosa brojem d. koje mu pripadaju.

Vl.udjele druš. treba odbiti od TK. S vl.udjelima druš. izjednačuju se udjeli koji pripadaju nekome 2 tko ih drži za račun toga druš.2. kao udjeli koji pripadaju druš. računaju se i oni udjeli koji pripadaju druš. koje je o njemu

ovisno ili koje za nj. račun ili za račun druš. koje je o njemu ovisno drži netko 2. ako druš. pripada trg.pojedincu i udjeli koji inače ulaze u nj. imovinu.

OTPREMNINA DIONIČARIMA? / OTPREMNINA U NOVCU?

Gl.dionič. određuje iznos otpremnine u novcu koji treba isplatiti manjin.dionič. i pritom mora uzeti u obzir prilike druš. u vrijeme donošenja odluke GS. Uprava druš. mu mora pritom dati na uvid svu potrebnu dokumentac. i pružiti potrebna obavještenja.

Na iznos otpremnine obračunava se kamata u visini eksontne stope HNB uvećane za 2 postotna poena za vrijeme od upisa odluke GS o prijenosu d. u SR pa do isplate manjinskim dionič. – time se ne isključuje odgovor. za eventualnu 2 štetu

Prije nego što upr.druš. sazove GS gl.dionič. joj je dužan predati izjavu banke kojom ona solidarno jamči da će gl.dionič. manjinskim dionič.isplatiti otpremninu uvećanu za pripadajuće kamate bez odgađanja po upisu odluke GS o prijenosu d. u SR.

PRIPREMA GS?U objavi dnev.reda GS koja odlučuje o prijenosu d. moraju se navesti:1.tvrtka i sjedište gl.dionič., a ako je to fizič.o., njeno ime, prezime i prebivalište2.iznos otpremnine koju je odredio gl.dionič.Gl.dionič. mora GS podnijeti pisano izvješće i u njemu iznijeti pretp. za prijenos d. te obrazložiti primjerenost otpremnine koju mora isplatiti u novcu. Primjerenost otpremnine moraju ispitati 1 ili više vještaka koje na zahtjev gl.dionič. imenuje trg.sud.

Od dana saziv. GS u poslov.prostorijama u sjedištu druš. moraju se radi slobod.uvida dionič.izložiti:1.prijedlog odluke GS o prijenosu d.2.GFI i izvješća o stanju druš. za 3.posljednje god.3.izvješće gl.dionič.4.izvješće vještakaSvakome se dionič. na nj. zahtjev mora besplatno i bez odgađanja dati preslike akata.

PROVEDBA GS?Na GS moraju se objasniti navedeni akti. Gl.dionič. se može omogućiti da na početku raspravljanja usmeno obrazloži prijedlog odluke o prijenosu d. i primjerenost visine otpremnine koju za to treba platiti.

UPIS ODLUKE O PRIJENOSU D. U SR?UPRAVA druš. mora podnijeti prijavu registar.sudu za upis odluke GS o prijenosu d. u SR. Prijavi se mora priložiti zapis. s GS u kome se navodi odluka o prijenosu d. i prilozi toj odluci u izvorniku ili u javno ovjerenoj preslici.UPRAVA u prijavi daje izjavu da odluka GS nije pobijana u roku u kome se to moglo učiniti ili da je podignuta tužba za pobijanje pravomoćno odbijena.

Upisom odluke o prijenosu d. u SR sve d. manjinskih dionič. prenose se gl.dionič. Ako su za te d. izdane isprave, u njih se do prijenosa isprava gl.dionič. upisuje zahtj. manjinskih dionič. za isplatom otpremnine.

SUDSKO ISPITIVANJE PRIMJERENOSTI OTPREMNINE?Odluka o prijenosu d. ne može se pobijati tužbom zbog toga što iznos otpremnine koji je odredio gl.dionič. nije primjeren. Ako iznos otpremnine nije primjeren – odredit će ga na zahtj. manjinskog dionič. trg.sud.

Ako gl.dionič. ne ponudi iznos otpremnine u novcu ili to ne učini onako kako bi to trebao učiniti, a tužba kojom se pobija donesena odluka nije podignuta ili se to ne učini u za to propisanom

roku, ona bude povučena ili pravomoćno odbijena – odredit će ga na zahtjev manjinskog dionič. trg.sud.

Zahtjev se može postaviti sudu samo u roku od 2.mjeseca od dana od kada se smatra da je objavljen upis odluke o prijenosu d. u SR.

ODLUKE GS S OBZIROM NA NEDOSTATAK / NEVALJANOST ODLUKA GS Razlozi za nevaljanost odluke GS su:

1. propusti u nj. sazivanju2. povreda pravila o djelovanju GS i donošenju odluka te proglašavanju donesenih odluka3. propusti u svezi sa zapis. s GS4. protivnost odluka moralu te5. povreda propisa o zaštiti vjerov.društva

Nevaljane odluke GS mogu biti:1.NIŠTAVE =teži oblik nevaljanosti; ništave = su one odluke GS koje nemaju pr.učinak.

Ništavost nastaje na temelju Z. u času nj. donošenja.Ništave odluke sud ne bi smio upisati u SR jer se na ništavost pazi po služ.duž.Na ništavost se može pozivati svaka:1)zainteresirana osoba i2)to se može činiti i tužbom za utvrđenje odluke ništavom. Odgovarajuća presuda samo utvrđuje da je neka odluka GS otpočetka bila ništava.

POGREŠKE U SVEZI S SAZIVANJEM GS DO ČEGA DOVODE – AKO SU PRISUTNI SVI DIONIČARI? / AKO JE POGREŠKA U SAZIVANJU?RAZLOZI NIŠTAVOSTI:

1. ništava je odluka GS koja je suprotna odluci o uvjetnom poveć.TK2. uporabu dobitka iz poveć. TK iz sred. druš. i ne upiše se u SR u roku od 3.mjeseca od

njena donošenja3. smanjenje i poveć.TK ispod najniže svote TK pri nj. redovitom smanjenju, a ne upiše se u

SR u roku od 6.mjeseci od odluke o poveć.4. izmijeni li GS GFI koje je ispitao revizor, njena odluka o utvrđenju tog izvješća i o

upotrebi dobiti imaju pr. učinak tek nakon što ih ispita revizor i o tome podnese izvješće bez rezerve – ako revizor ne podnese izvješće bez rezerve u roku od 2.tjedna od dana nj. donošenja - te odluke su ništave

5. ako je odluka GS donesena na GS koja nije sazvana na propisani način osim ako su na njoj sudjelovali svi dionič.

6. ako nije unesena u zapis. na propisani način7. ako nije u skladu s biti druš. ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se

isključivo ili pretežno štite interesi vjerov.druš. ili su doneseni radi zaštite jav.interesa8. ako je suprotna moralu9. ako je pravomoć. presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena

ništavom10. ako ju nisu sazvale osobe ovlaštene Z.11. ako poziv za saziv. nije objavljen u glasilu društva onako kako je to propisano Z.

KADA ODLUKA GS MOŽE KONVALIDIRATI / AKO JE POGREŠKA U SAZIVANJU ? = NIŠTAVOST ODLUKENakon što se odluka GS upiše u SR ne može se pozivati na njenu ništavost iz razloga nedostatka zapis.Ako je odluka GS ništava iz razloga u svezi sa saziv. GS i biti druš., te moralu, na ništ. se ne može pozivati po proteku 3.godine od njezina upisa u SR.Ako je u vrijeme isticanja toga roka u tijeku spor povodom tužbe za utvrđenje odluke ništavom – rok se produžuje sve dok se o tužbi pravomoćno ne odluči ili dok se spor konačno ne riješi na neki 2 način.

Na štetnost odluka GS mogu se pozivati:1.dioničari2.uprava3.čl.uprave4.čl.NO

NAJVAŽNIJI PRAKTIČNI RAZLOG NIŠTAVOSTI ? = Ako nije objavljen prijedlog odluke.2.POBOJNE =odluke GS koje su pobojne mogu se pobijati tužbom za pobijanje.Uspije li ovlaštenik podizanja te tužbe, presudom se odluka proglašava ništavom. Ta presuda djeluje prema svakome u druš. i prema svim 3-im osobama izvan druš. Odluka koja je proglašena ništavom povodom tužbe za pobijanje smatra se ništavom otpočetka (djelov. ex tunc)

Razlozi pobijanja:1.ako je odluka GS donesena protivno Z. ili statutu2.što je dioničar glasovanjem na GS pokušao za sebe ili za nekoga 2 postići korist na štetu druš. ili 2-ih dionič.

KONVALIDIRANJE POBOJNE ODLUKE GS ? / Ne može se pobijati odluku GS: 1)ako je ta skupš. potvrdi novom odlukom, a ta se nova odluka ne pobija u roku koji je propisan za pobijanje ili2)ako je tužba za pobijanje te odluke pravomoćno odbijena

Ima li tužitelj pr.interes na tome da se pobijana odluka oglasi ništavom za vrijeme do donošenja nove odluke kojom je pobijana odluka bila potvrđena može tražiti da se pobijana odluka oglasi ništavom za vrijeme do donošenja nove odluke.

TKO JE AKTIVNO LEGITIMIRAN? / TKO MOŽE POBIJATI ODLUKU GS, KOJI DIONIČARI I U KOJEM ROKU?ODLUKE GS MOGU POBIJATI:

1. dionič. koji je sudjelovao u radu GS i svoje protivljenje odluci izjavio u zapis.2. dionič. koji nije sudjelovao u radu GS jer mu pogrešno nije bilo dopušteno da u tome

sudjeluje, ako GS nije bila uredno sazvana ili predmet odlučiv. na GS nije bio valjano objavljen

3. svaki dionič. koji je glasovanjem na GS pokušao za sebe ili za nekoga 2 postići korist na štetu druš. ili 2-ih dionič.

4. UPRAVA DRUŠ.5. SVAKI ČL. UPRAVE i NO ako bi provođenjem odluke učinio radnju koja je kažnjiva,

nezakonita ili za koju bi morao odgovarati za štetu

TUŽBA ZA POBIJANJE – mora se podići kod trg.suda u roku od 30 dana od donošenja odluke.Ako je tužitelj bio prisutan na GS na kojoj je odluka donesena – rok počinje teći 1.narednog dana od dana kada je zaključena GS na kojoj je odluka donesena.Ako tužitelj nije prisustvovao GS – rok počinje teći 1.narednog dana od dana kada je mogao saznati za odluku.Tužba se podiže protiv društva.

UČINAK POBIJANJA:Ako sud pravomoć. presudom utvrdi da je odluka GS ništava –ona djeluje prema svim dionič. i ČL. UPRAVE i NO čak i kada nisu bili stranke u tom post. Uprava mora presudu bez odgađanja dostaviti registar.sudu.Ako je u SR bila upisana odluka koja je oglašena ništavom – mora se upisati i presuda. Upis presude u SR mora se objaviti na isti način kako se objavljuje i odluka.Ako je odlukom mijenjan statut – SR treba uz presudu dostaviti i potpuni tekst statuta ovjeren od jav.bilj. koji potvrđuje da su u njemu uzeti u obzir presuda i sve dotadašnje izmjene statuta.

3.PRIVIDNE ODLUKE =riječ je o prividu da postoji odluka, iako je zapravo nema – to je slučaj kada su učinjene čiste postupovne pogreške zbog kojih je utvrđeno da je odluka donesena, premda nije tako.Takvi slučajevi su iznimni:

1. kada predsjednik GS proglasi neku odluku donesenom, iako ona zapravo nije donesena jer je rezultate glasovanja pogrešno utvrdio zbog pogreške u brojanju glasova, uzimanja u

obzir glasova dionič. čije je pr.glasa bilo isključeno, pogrešnim uzimanjem da GS ima statutom određeni kvorum za odlučiv. i sl.,a jav. je bilj. to upisao u zapis GS

2. kako je glede donošenja odluka mjerodavno ono što proglasi predsjednik GS i što se unese u zapis., takva odluka postoji i djeluje iako zapravo nije donesena. Ona se može pobijati tužbom.

3. u takvim sklučajevima je moguće da je umjesto proglašene odluke donesena odluka, ali suprotna onoj koja je proglašena, valja dopustiti podnošenje tužbe kojom se utvrđuje da je donesena drugačija odluka suprotna onoj koja je bila proglašena. Tada je riječ o 2 tužb.zahtjeva: 1)kojim se pobija proglašena odluka (prividna) i2)kojim se utvrđuje odluka koja je zapravo bila donesena (stvarna odluka)

4. sud će ispitati kako se glasovalo i utvrditi stvarno stanje valjano danih glasova ZA i PROTIV i ako utvrdi da je rezultat suprotan onome koji je utvrdio predsjednik GS – proglašenu odluku oglasiti ništavom i utvrditi onu koja je zapravo bila donesena.

4.ODLUKE BEZ PRAVNOG UČINKA = odluka donesena na GS, za koju je ispravno utvrđen i proglašen rezultat glasovanja, a jav.bilj. ju je unio u zapis. održane GS na kojoj je donesena, ali se za to da bude s pr. učinkom još mora ispuniti neka dodatna pretp.:1)kada se za pr.učinak neke odluke traži da se s njome suglase određeni dionič.druš.2)kada se odlukom GS kojom se mijenja statut za prijenos d. koje glase na ime uvodi vinkulacija3)upis odluke u SR

Odluka GS koja je bez pr.učinka u stanju je pendentnosti sve dok se ne ispuni i dodatna pretp. koja se traži za nj. pr.učinak.Ako je riječ o tome da se učinak stječe nekom dodatnom radnjom – odluka dobiva pr.učinak kada se to učini i tek se tada može upisati u SR, ako je riječ o odluci koja se upisuje u taj registar.Zatraži li se upis odluke u SR prije nego što se ispuni uvjet da bi ona mogla imati pr.učinak – registar.sud bi morao odbiti takav zahtjev.Ako je propisano više uvjeta za to da bi odluka imala pr. učinak – odluka će imati pr.učinak tek kada se ispuni posljednji od njih.Kada postane sigurno da se dodatna pretp. više neće ispuniti – odluka bez pr.učinka postaje ništavom.Ako je odluka bez pr.učinka ništava, ona je to od početka, i to se stanje ne može ukloniti ispunjenjem dodatnih pretp. koje se inače traže za pr. učinak te odluke. Na ništavost se može pozivati odmah ne čekajući da se ispune pretp. koje se inače traže da bi, kad ne bi bila ništava imala pr.učinak.

POVEĆANJE TKNAČINI POVEĆANJA TK?TK se može povećati:

1. ulozima → efektivno poveć. TK2. kao uvjetno poveć. TK → efektivno poveć. TK3. odobreni TK → efektivno poveć. TK4. iz sred. druš. → nominalno poveć. TK

1.POVEĆANJE TK ULOZIMA?

2. UVJETNO POVEĆANJE TK?

3.ODOBRENI TK? 4.POVEĆANJE TK IZ SREDSTAVA DRUŠTVA?

Odluka o poveć. TK druš. ulozima donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenoga na GS pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna i drugačija većina, ali se za izdavanje povlaštenih d. bez pr.glasa može odrediti samo veća većina glasova zastupljenoga kapitala na GS pri donošenju odluke, njime se može tražiti i ispunjenje dodatnih pretp.

Poveć. TK druš. ulozima moguće je samo izdavanjem novih d.U druš. koje je izdalo d. bez nomin. iznosa mora se povećati ukupan broj tih d. u omjeru poveć. TK i TK prije povećanja.

GS druš. može donijeti odluku o poveć. TK druš. da bi se:1.zamjenjive obveznice pretvorile u d. ili2.da bi se ostvarilo pr.prvenstva upisa novih d. kojega daje druš. (uvjetno poveć.kapitala)Uvjetno se poveć. TK naziva tako – jer se unaprijed, u trenutku donošenja odluke o tome poveć., ne može kazati hoće li i za koliko TK stvarno biti povećan. To ovisi o osobma koje su ovlaštenici stjecanja d. na temelju toga poveć. TK i njihovoj volji da te d. doista i steknu.

TKO DONOSI ODLUKU O UVJETNOM POVEĆ. TK I ŠTA SE U ODLUCI MORA NAVESTI?Za donošenje odluke o

1.Statutom se može ovlastiti UPRAVU da u roku od najviše 5.god. nakon upisa druš. u SR izdavanjem novih d. uz uplate uloga poveća TK druš. do određ. nomin.iznosa (ODOBRENI K.)

2.Ovlast za to može se dati i izmjenom statuta za vrijeme od najviše 5.god. od upisa izmjene statuta u SR. Za donošenje odluke GS o tome potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenoga na GS pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretp.

GS može odlučiti da se TK društva poveća pretvorbom:1.kapitalne dobiti2.rezervi i3.zadržane dobiti u TK društva

Odluka o poveć. TK donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenoga na GS pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna i drugačija većina i ispunjenje dodatnih pretp. Odluka o poveć. TK mora se podnijeti sudu radi upisa u SR, i tome se treba priložiti izvješće revizora.Druš. s d. bez nomin. iznosa može povećati TK i bez izdavanja novih d., ali se u odluci GS o poveć. TK mora navesti na

uvjet.poveć. TK druš. potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje 3/4 TK zastupljenoga na GS pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretp. Ako u društvu postoje d. više rodova, za odluku moraju glasovati uz propisanu većinu dionič. svakog roda d.

U ODLUCI SE MORAJU UTVRDITI:1.svrha uvjet.poveć.TK2.osobe koje se mogu koristiti pr.prvenstva pri upisu d.3.iznos za koji se izdaju d. ili mjerila po kojima se on može odrediti4.raspodjela pr.ovlaštenika na zaposlenike i čl. uprave, clj koji se time želi postići, vrijeme za koje se ovlaštenici mogu koristiti tim pr. kao i vrijeme za koje će ih čekati da bi ga prvi put koristili – najmanje 2.godine

DO KOJEG IZNOSA?Nominal.iznos odobrenog k.- ne može preći ½ nominal.iznosa TK u vrijeme davanja ovlasti. Nove d. mogu se izdati samo uz suglas. NO.Statutom se može odrediti da se nove d. izdaju zaposlenima.

koji je način to učinjeno.

Odluka o poveć.TK može se donijeti tek pošto se utvrdi račun dobiti i gubitka za poslov.god. koja je prethodila onoj u kojoj se donosi odluka o poveć.kapitala (zadnji godiš.račun).Odluka se mora temeljiti na GFI.

Odluka GS o poveć. TK iz sred.druš. mora se prijaviti za upis u SR, a od upisa te odluke vrijedi poveć.TK

KADA SU POBOJNE ODLUKE O POVEĆ.TK ULOZIMA?Razlog za pobijanje odluke postoji:1.ako je odlukom o poveć.TK dioničarima u cjelini ili djelomično isključeno pr.prven. pri upisu novih d.2.ako je iznos za koji

RADI ČEGA SE PROVODI?Odluka o uvjetnom poveć. TK druš. može se donijeti samo radi:1.ostvarivanja pr.vjerov. druš. na zamjenu zamjenjivih obveznica u d. i pr. prvenstva pri upisu novih d. društva2.pripreme za pripajanje više druš.3.ostvarenja pr. na d.

se izdaju nove d. ili iznos ispod kojeg se one neće izdati neprimjereno nizak3.ako nije riječ o tome da d. preuzima netko tko ih treba ponuditi na stjecanje dionič. društva

zaposlenika i čl. uprave druš. ili nekog s njim povezanog druš. na temelju odluke GS4.davanja d. vladajućeg druš. dionič. odn. čl. ovisnoga druš. ako je sklopljen ug. o 1)vođenju poslova druš. ili2)ug. o prijenosu dobiti ili d. gl.druš. dionič. odn. čl. priključenog druš.Nomin. iznos uvjet.k. ne smije prijeći ½, a u slučaju ostvar.pr. na d. zaposlenika i čl. uprave druš. ili nekog s njim povezanog druš. na temelju odluke GS 1/10 tk druš. u vrijeme donošenja odluke o uvjet.poveć.TK druš.

Ništava je odluka GS koja je suprotna odluci o uvjet.poveć.TK druš.Odredbe o prvenstvenom pr.upisa novih d. na odgovarajući se način primjenjuju i na zamjenjive obveznice.

KAKO GLASUJU RAZLIČ. RODOVI NA GS?Ako su izdane d. više rodova, za odluku GS o poveć.TK druš. potrebna je suglas. dionič. svakoga roda d. Dionič. svakoga roda d. na poseb. skupš. ili odvojenim glasovanjem na GS donose posebnu odluku o suglas.

Ako se nove d. izdaju za veći iznos od dijela

OBVEZNICE?1)ZAMJENJIVE OBVEZNICE ILI KONVERTIBILNE OBVEZNICE = obveznice na temelju kojih se vjerovnicima daje pr. da ih zamijene za d. ili koje im daju pr.prvenstva pri upisu d.2)OBVEZNICE S PROMJENJIVOM KAMATOM = obveznice po kojima se pr.vjerovnika stavljaju u vezu sa sudjelovanjem dionič. u dobiti

TK koji na njih otpada – u odluci o poveć. TK druš. mora se odrediti iznos ispod kojega se d. neće izdati.

Ne može se povećati TK druš. dok se ne uplate svi dotadašnji ulozi – osim ako on nije uplaćen u samo neznatnome dijelu.

Mogu se izdavati samo na temelju odluke GS; za odluku je potrebno da se dadu glasovi koji predstavljaju ¾ TK zastuplj. na GS pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna drugačija većina a može se zahijevati i ispunjenje dodatnih pretp.

UPRAVI se može dati ovlašt. za izdav. zamjenj.obvez. najviše za vrijeme od 5.god. UPRAVA I PREDSJEDNIK NO moraju odluku o izdav.zamjenj.obvez. i izjavu o nj. izdavanju pohraniti u SR. U glasilu druš. mora se objaviti obavijest o odluci izdavanja obvez.

Dionič. imaju prvenstveno pr. stjecanja zamjenj. obvez., obvez. s promjenjivom kamatom i poseb.pr. sudjelov. u dobiti druš.

ZAŠTO JE TO MATERIJA KOJA TANGIRA ZTD?Odluku o izdav. zam.obvez. donosi GS, oni se mogu zamijeniti za d. i u tom slučaju uvjetno poveć. TK

PRAVO ZALOGA NA D. KOD POVEĆ. TK?Založ.vjerov. koji drži d. u zalogu mora

dionič. omogućiti ostvarenje nj.pr.prven. upisa novih d.Onaj tko drži d. u zalogu nema pr. otuđiti ni unovčiti pr.prven. upisa novih d. koje ta d. nosi.PRAVO PRVENSTVA PRI UPISU NOVIH D. – ŠTO TO ZNAČI? Svakome dionič.koji to zatraži mora se dati pr. da upiše onaj dio novih d. koji odgovara nj. udjelu u dotadašnjem TK druš.. Za ostvarenje pr. prvenstva pri upisu mora se odrediti rok od najmanje 14 dana.

Pr. na upis novih d. mogu se nekome dati samo pod uvjetom da su očuvana pr. dionič. na upis.

UPRAVA mora u glasilu druš. objaviti iznos za koji se d. izdaju ili osnove za nj. određiv. i rok od 14 dana. Ako su navedene samo osnove za određenje spomenutog iznosa, mora se najkasnije 3 dana prije isteka roka za upis d. u glasilu druš. i putem elektronskog inform. medija objaviti iznos za koji se d. izdaju.MOŽE LI BITI ODLUČENO DRUGAČIJE? = DA, ISKLJUČ. PR.PRVENSTVA / KAKO SE

PR.PRVENSTVA MOŽE ISKLJUČITI? =ODLUKOM GS – ¾ tk DRUŠTVA / KAKO SE JOŠ MOŽE ISKLJUČITI PR.PRVENSTVA? = STATUTOMPr.prvenstva pri upisu d. može se odlukom o poveć. TK isključiti u cjelini ili djelomično – takva se odluka donosi uz ispunjenje pretp.koje se Z. ili statutom traže za donošenje odluke o poveć.TK, glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ glasova TK zastupljenoga na GS pri donošenju te odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina, a može se zahtijevati i ispunjenje dodatnih pretp.

Odluka kojom se to pr. u potpunosti ili djelomič. isključuje može se donijeti samo onda ako je isključ. bilo izričito i uredno objavljeno. Uprava mora podnijeti GS izvješće o razlogu za djelom. ili potpuno isključ. pr.prven. pri upisu d. U izvješću se mora obrazložiti predloženi iznos za koji se nakanjuju izdati d.

Isključ.pr.prven. pri upisu d. ne smatra se kada po odluci GS nove d. treba preuzeti financ.instituc. uz

obvezu da ih ponudi dionič. Uprava mora u glasilu druš. objaviti ponudu fin.instit. uz navođenje onoga što se mora platiti za d. i rok za prihvat ponude.POVEĆ. KAPITALA ULOZIMA U STVARIMA I U PRAVIMA:Ako se ulažu stvari i pr., u odluci o poveć. TK druš. moraju se navesti:1.predmet ili pr. koje društvo stječe ulaganjem2.osoba od koje ih druš. stječe i3.nomin. iznos d. koje se stječu takvim ulaganjem.Odluka o tome može se donijeti samo ako su ulaganja stvari i pr. te navedena utvrđenja bili izričito i uredno objavljeni, a ako se izdaju d. bez nomin.iznosa – samo njihov br.

Ne navedu li se utvrđenja prema druš. su bez učinka ug. o unosu stvari i pr. te pr.radnje učinjene da bi se oni ispunili. Upiše li se u SR da je povećan TK druš., nepostupanje na opisani način ne utječe na valjanost toga poveć. Dionič. mora uplatiti iznos za koji su d. izdane.

Poveć. TK ulozima u stvarima i u pr. moraju pregledati 1 ili više

revizora. Sud će odbiti upis u registar ako je vrijed. uloga u stvarima i u pr. znatno manja od TK koji se odnosi na d. koje se za to daju.PRIJAVA UPISA ODLUKE U SR:Odluka o poveć. TK mora se podnijeti sudu radi upisa u SR. Tome treba priložiti izvješće revizora.U prijavi se moraju navesti:1)ulozi u dotadašnji TK koji još nisu uplaćeni i2)zašto se ne može postići da se oni uplate.

PRIJAVA ZA UPIS ODLUKE U SRRegistar.sudu mora se podnijeti prijava za upis odluke o uvjet.poveć.TK druš. u SR.

PRIJAVA ZA UPIS POVEĆANJA KAPITALA U SR:Registar. sudu mora se podnijeti prijavu za upis provedenoga poveć. TK u SR.OD KADA VAŽI POVEĆANJE?TK druš. povećan je s danom upisa poveć. toga kapitala u SR.Prije upisa poveć. kapitala u SR ne mogu se:1.prenositi pr. iz novih udjela2.izdavati d.3.ni privremeniceNištave su d. i privremenice koje bi se izdale prije toga. Za štetu koja bi takvim izdavanjem bila pričinjena nj. imateljima odgovaraju izdatnici kao solidarni duž.

PRIJAVA DA SU IZDANE DIONICE?U roku od 1.mjesec dana po isteku poslov.god. mora se prijaviti registar.sudu ukupni iznos d. izdanih u toj godini u zamjenu za zamjenjive obveznice i u ostvarenju prvenstvenog pr.upisa d.OD KADA VAŽI POVEĆ. KAPITALA?TK druš. povećan je izdavanjem d.

OD KADA VAŽI POVEĆANJE?TK druš. povećan je s danom upisa poveć. toga kapitala u SR.

SMANJENJE TK? RAZLOZI ZA SMANJENJE TK SU:1.da se pokriju gubici nastali poslovanjem2.da se dio imovine druš. oslobodi stege strogih pravila o održanju TK ili3.da to bude 1 od koraka u podjeli druš.

KAKO SE MOŽE SMANJITI TK? / ŠTO ZNAČI DA JE NOMINALNO? TK se može smanjiti:1) EFEKTIVNO = svrha može biti u tome da se dionič. vrate uplaćeni ulozi ili da ih se oslobodi obveze uplate neuplaćenoga dijela uloga, jer je to moguće samo kod smanj. TK, a inače je zabranjeno s obzirom na to da se protivi nač.održanja TK2) NOMINALNO = ne znači isplatu onoga što je bilo uplaćeno u druš. i služi prvenstveno pokrivanju gubitaka druš.

MOŽE LI DD POVUĆI D.? = DA, SMANJUJUĆI TK, 3 SITUACIJESMANJENJE TK JE MOGUĆE KAO : 1.redovno2.pojednostavljeno i 3.povlačenjem dionica

1.REDOVNO SMANJENJE TK

2. POJEDNOSTAVLJENO SMANJENJE TK

3. SMANJENJE TK POVLAČENJEM DIONICA

1.DA LI JE REDOVNO SMANJ. TK UVIJEK EFEKTIVNO? = NE Za donošenje odluke o smanj. TK druš. potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje ¾ glasova TK druš. zastuplj. na GS druš. pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti da je za to potrebna veća većina a može se zahtijevati i ispunj. dodat.pretp.

Ako je druš. izdalo d. više rodova – odluka GS o smanj. TK valjana je samo onda ako se s njom suglase dionič. svakoga roda d. – o davanju suglas. dionič. svakoga roda d. donose posebnu odluku.

U odluci se mora odrediti svrha smanjenja TK, hoće li

KOD KOJEGA OBLIKA SMANJ. TK SE SPOMINJU ZAK.R.? = POJED.. SMANJ. TK / PRETP. ZA POJEDNOST.SMANJ. TK? / ZAŠTO SE PROVODI? = ZTD TAKSATIVNO NAVODI RAZLOGETK druš. se može smanjiti na pojed. način ako se to čini radi:1.izravnavanja niže vrijed.2.da bi se pokrili gubici ili3.sred. prenijela u kapitalnu dobitU odluci o smanj. kapit. mora se odrediti da se kapital smanjuje u tu svrhu.

TKO DONOSI ODLUKU?Za donošenje odluke o smanj. TK druš. potrebno je da se za nju dadu glasovi koji predstavljaju najmanje ¾ glasova TK druš. zastuplj. na GS druš. pri donošenju odluke.

RAZLOZI ZA POVLAČENJE:1.saniranje druš.2.isključenje pojedinih dionič. iz druš.3.vraćanje dionič. onoga što su bili uložili u druš. 4.uklanjanje određ.roda d.Kada dođe do povlač.d. mora se mijenjati i statut.

se dijelovi toga kapitala vratiti dionič.

U druš. koje je izdalo d. s nominal.iznosom TK se smanjuje smanjenjem nomin.iznosa d.Ako bi iznos smanj. TK koji otpada na svaku d. doveo do toga da bi nomin.iznos d. bio niži od dopuštenog najnižeg takvoga iznosa pa ga se više ne bi moglo smanjiti – smanjenje se provodi spajanjem d. U odluci o smanj. TK mora se odrediti način nj. smanjenja

Statutom se može odrediti veća većina + ispunjenje dodatnih pretp..U odluci se mora odrediti svrha smanj. TK, naime hoće li se dijelovi toga kapit. vratiti dionič.

PRIJAVA ZA UPIS ODLUKE U SR?Odluka o smanj. TK mora se podnijeti sudu radi upisa u SR.Prijavi se prilažu:1)prijepis ili preslika zapis. s GS na kojoj je donesena odluka o smanj. TK ovjereni od strane jav.biljež.2)primjerak izmijenjenog statuta ovjeren od strane jav.biljež.

GUBITAK POKRIĆA, KAD SE MOŽE PROVESTI? / U KOJEM SMISLU SE SPOMINJU ZAKONSKE REZERVE?Pojed. smanj. TK dopušteno je samo nakon što se potroši dio kapit.dobiti i rezervi za koji one prelaze 5% TK koji preostane nakon smanj. kapitala kao i smanj. rezervi. Smanj. TK nije dopušteno dok druš. ima neraspoređenu dobit.

DRUŠTVO MOŽE POVUĆI DIONICE:1.prisilno ili2.nakon što ih samo stekne

1.PRISILNO POVLAČ.D.: KOJE 2 VARIJANTE OBUHVAĆA PRISILNO POVLAČENJE DIONICA? = NAREĐENO I DOPUŠTENO1) NAREĐENO = statutom se propisuje obveza da se, ispune li se određ.pretp. d. moraju povući, a propisuje se i kako se to mora učiniti te naknada koja se treba isplatiti dionič.Ako se ne ispune sve pretp. – dopušteno povlač.Ako druš. ne povuče d. kada se za to ispune pretp., druš. može odgovarati za štetu.O naređenom prisil. povlač. odlučuje UPRAVA, i na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o redov.smanj. TK2) DOPUŠTENO = statut dopušta povlač.d., a za to u njemu mogu ali i ne moraju biti propisane pretp. već se to prepušta ocjeni GS (mora postojati opravdano i primjereno povlač. u konkretnom slučaju za stvarni

interes druš.); ako postupi protivno interesima druš. odluka je pobojna.

2.POVLAČENJE D. NAKON ŠTO IH DRUŠ. STEKNE ODN. POVLAČ.VL.D. = druš. uvijek može povući vl.d., nisu potrebne odredbe u statutu već odluka GS.

OD KADA VAŽI SMANJENJE TK?TK druš. smanjen je s danom upisa odluke o smanj. TK u SR.

ZABRANA ISPLATE DIONIČARIMA? / DO ČEGA NE DOLAZI KOD NOMIN. SMANJ. TK? = NEMA POTREBE DA SE VJEROV. DAJE OSIGUR. ZA RAZLIKU OD EFEKTIVNOG SMANJ.. IPAK ZTD IM PRUŽA ZAŠTITU – PROPISUJE ZABRANU ISPLATE DIONIČ.Iznosi dobiveni smanj. TK ne smiju se isplatiti dionič. i ne mogu se koristiti za to da ih se oslobodi od uplate uloga. Može ih se upotrijebiti samo za to da se izravnaju smanjenja vrijed., pokriju gubici te da ih se unese u kapit.dobit i u zakon.rezerve. Tako ih se može upotrijebiti samo onda ako je u odluci navedeno da se TK smanjuje u tu svrhu.

ISPLATA DOBITI?Dobit se ne smije isplaćivati dionič. sve dok zakon.rezerve i kapit.dobit druš. ne dosegnu iznos od 5% TK. TK smatra se nomin.iznos koji proizlazi iz smanj. kapit., ali ne manji od nomin.iznosa 200.000kn

IMA LI SLUČAJEVA KOJI SU PREDVIĐENI ZAKONOM ZA POVLAČ. D? =DA1.kada se radi o nedopuštenom stjec. vl. d. (protivno odredbama ZTD), te ih druš. ne otuđi u roku od 1.god.dana ZTD propisuje da se d. moraju povući2.kada se radi o valjanom stjec. vl. d. ali TK druš. koji otpada na d. prelazi 10% TK, druš. ih mora otuđiti u roku od 3.god. u protivnom ih mora povući3.isto vrijedi i za 3-će osobe preko kojih se stječu

Kod povlač.d. treba postupiti po odredbama koje važe za redov.smanj.TK.U statutu ili odlukom GS moraju se odrediti pretp. za prisilno povlač. d. i pojedinosti kako to treba provesti.

ZAŠTITA VJEROVNIKA KOD SMANJENJA TK? / PR. NA OSIGURANJE VJEROVNIKA KOD REDOVITOG SMANJENJA TK?Vjerovnicima čije su tražbine nastale prije objave upisa odluke o smanj. TK

ZAŠTITA VJEROVNIKA KOD POJED.SMANJ.TK?Isplata dividende koja bi prelazila iznos od 4% od dijela TK koji otpada na d. nije dopuštena prije isteka 2 poslov.god. po proteku poslov.god. u kojoj je donesena odluka o smanj. TK

POVLAČENJE D. BEZ NOMINAL.IZNOSA KOD SMANJENJA TK?Ne mora se postupiti po odredbama o redov.smanj. TK ako su d. za koje je u cjelini uplaćen iznos za koji su izdane:1.besplatno dane na

druš. u SR i koji ne mogu tražiti da se ona podmire mora se dati osigur. ako se oni u tu svrhu jave u roku od 6.mjeseci od objave te odluke. Vjerov. se mora na to upozoriti u objavi upisa odluke u SR. Osigur. ne mogu tražiti vjerov. koji za slučaj stečaja imaju pr. prvenstvenog namirenja iz stečaj. mase dužnika.

Na temelju smanj. TK druš. moguća su plaćanja dionič. po proteku 6.mjeseci od objave upisa odluke o smanj. kapit. u SR i nakon što se vjerov. koji su se pravodobno prijavili dade osigur. ili im se podmire tražbine. Dionič. se ne može osloboditi ni obveze da uplate uloge prije navedenog vremena ni prije nego što se podmire vjerov., odn. prije nego što im se dade osigur., ako su se na to pravodobno prijavili druš.

Pr.vjerov. da traže osigur. ne ovisi o tome je li dionič. nešto plaćeno s naslova smanj. TK.

To ogranič. ne vrijedi ako su podmireni vjerov. druš. čije su tražbine nastale prije nego što je odluka o smanj. TK upisana u SR ili im je za to dano osigur., ako se u tom cilju prijave druš. u roku od 6.mj. od objave GFI na temelju kojeg je donesena odluka o isplati dividende.Osigur. ne mogu tražiti vjerov. koji bi u slučaju stečaja imali pr.prvenstvenog namirenja iz steč.mase dužnika.Želi li druš. isplatiti dividendu koja prelazi spomenuti iznos, mora u objavi GFI na temelju kojeg želi obaviti isplatu pozvati vjerov. da mogu tražiti podmirenje svojih tražbina ili zahtijevati da im se za to dade osigur.

raspolag.druš.2.povučene na teret dobiti ili ostalih rezervi ako se one mogu za to koristiti ili3.d. bez nomin. iznosa, odlukom GS je određeno da se povlač. d. povećava udio preostalih d. u TK druš., a ako je uprava ovlaštena povući d. ovlaštena je i u statutu s time uskladiti podatak o br. d. društva

Za smanj.TK povlač.d. potrebna je odluka GS koja se donosi obič.većinom glasova. Statut može odrediti veću većinu i ispunj.dodatnih pretp. U odluci se mora odrediti svrha smanj. TK.U ovim slučajevima u kapit.dobit druš. unosi se iznos koji odgovara iznosu TK koji otpada na povučene d. Ta se sred., osim u slučaju smanj. TK ne smiju isplatiti dionič.

SMANJENJE TK ISPOD NAJNIŽEG IZNOSA?TK druš. može se smanjiti ispod najnižeg iznosa 200.000 kn ako se poveć. toga kapit. na temelju odluke koja se donosi zajedno s odlukom o smanj. kapit. ponovno dostigne taj iznos a to se poveć. ne ostvaruje ulozima u stvarima i u pravima.

Odluke o smanj. TK su ništave ako se poveć. TK ne upiše u SR u roku od 6.mj.

OD KADA JE SMANJEN TK?Upisom odluke o smanj.TK u SR, a ako su d.povučene nakon toga, s njihovim povlač. TK druš. smanjuje se iznos TK koji otpada na povučene d.Ako je prisilno povlač. naređeno statutom, a GS ne odluči o smanj.TK, taj kapital se smanjuje s povlač.d.

od donošenja odluke o poveć. – taj rok ne teče za vrijeme dok traje spor po tužbi za pobijanje ili za oglašav. ništavom odluke o smanj. ili o poveć. TK i dok se za to ne dobije odobrenje drž.org. ako je ono potrebno.

PRIJAVA ZA UPIS SMANJ. TK U SR?Registar.sudu mora se podnijeti prijava za upis smanj.TK u SR – to vrijedi i kada se radi o prisil.povlač. d. koje je naređeno statutom.Prijava i upis mogu se učiniti zajedno s podnošenjem i upisom odluke o smanjenju.

ZA SMANJENJE TK POVLAČ.D. POTREBNO JE:1)da GS donese odluku o povlač.d. što neće biti potrebno, ako je statutom naređeno nj. povlač.2)prijava SR-u3)da druš. povuče d.4)da se SR podnese prijava i upiše provedeno smanj. TK-a5)plati naknada za povučene d.

RAZLIKA REDOVNO I POJEDNOSTAVLJENO SMANJENJE TK?Redovno PojednostavljenoVjerovnici (čija su potraživ. nastala prije upisa odluke o smanj. u SR) koji ne mogu podmiriti svoja potraživ., mogu u roku od 6.mj. od objave odluke zatražiti osigur.Osig. ne mogu tražiti vjerov. koji za slučaj stečaja imaju pr.prvenstvenog namirenja iz steč.mase dužnika

Nema potrebe davanja osigur.vjerov. jer ne može poslužiti za isplatu onoga što je društvu uplaćeno.Kome ne treba davati direktno osigur? = vjerov. kod pojed.smanj. TK jer je nominalno smanjenje

PRESTANAK DD-A1.RAZLOZI ZA PRESTANAK DD-A SU:

1. istek vremena određ. u statutu, ako je druš. bilo osnovano na određ.vrijeme2. odluka GS koja se mora donijeti s glasovima koji predstavljaju najmanje 3/4 TK

zastupljenoga na GS druš. pri donošenju odluke, ako se statutom za to ne traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretp.(GS može do poč. podjele imovin. dionič. donijeti odluku o nastavljanju druš. ako se statutom ne traži veća većina ili ispunjenje dodatnih pretp., za donošenje te odluke GS potrebni su glasovi koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastupljenog na GS pri donošenju odluke)

3. pravomoć.odluka registar.suda iz kojom se određuje brisanje druš. po služb.duž.4. pripajanje druš. 2 druš. i spajanje s 2 druš.5. odluka stečaj. vijeća o otvaranju i zaključenju stečaj.post.6. provođenje stečaj.post.7. ukidanje druš.

Druš. koje nema imovine može prestati tako da ga registar.sud briše iz SR :1)na prijedlog nadlež. org. porez. uprave ili 2)po služ.duž. = ako ono 3.god. po redu ne postupi po zakon.obvezi da objavi svoja GFI s propisanom dokumentacijom niti ih dostavi tome sudu u roku od 6.mjeseci nakon što mu sud priopći nakanu da će ga brisati iz SR, a druš. u tome roku ne učini vjerojatnim da ima imovinu.

Likvidac.druš. se ne provodi, a druš. prestaje brisanjem iz SR. Pokaže li se nakon brisanja druš. iz SR da ono ima imovinu koju bi trebalo podijeliti – provodi se likvidac. druš.Likvidatore na prijedlog zainteresiranih osoba imenuje sud.

Ako odluku o prestanku druš. donosi GS – ta se odluka mora prijaviti sudu radi pisa u SR , a ako odluku o tome donese sud – odluka će se upiati u SR po služ.duž.

ŠTA SE PROVODI OD NASTANKA RAZLOGA ZA PRESTANAK DO BRISANJA? 1.likvidacija2.stečaj3.radnje potrebne za nastup sveopćeg sljedništva4.poseban post. brisanja

LIKVIDACIJAAko se nad druš. ne otvori steč.post. – provodi se likvid.druš.Likv. se ne provodi u slučaju:

1. prestanka druš. pripajanjem druš. 2 druš. i2. prestanka druš. spajanjem druš. s 2 druš.

Na druš. se do zaključenja likvidac.primjenjuju propisi koji vrijede za druš. nad kojim se ne provodi likvid. Nakon što se odluka o otvaranju likvidac. druš. upiše u SR, u tvrtku druš. mora se navesti naznaka „ u likvidaciji“.

TKO PROVODI LIKVIDACIJU?1.Čl. uprave kao likvidatori2.Statutom ili odlukom GS za likvidatore se mogu imenovati 2 osobe. Za likivdatora se može imenovati i pr.osoba.

IMENOVANJE I OPOZIV LIKVIDATORA?Na zahtjev NO ili dioničara koji imaju udjele što zajedno čine najmanje 20.dio TK druš. ili najmanje 4.000.000 kn, sud će ako za to postoji važan razlog , imenovati ili opozvati likivdatore.Dionič. koji to traže moraju učiniti vjerojatnim da su najmanje 3.mj. imatelji d. u druš.

Likvidatore koje imenuje sud – imaju pr. da:1)im se primjereno nadoknade troš. koje imaju kao likvidatori i 2)isplati nagrada za njihov radAko se sudski imenovani likvidatori i druš. ne suglase o naknadi troškova i o nagradi, o tome odlučuje sud

GS može u svako doba opozvati likvidatore koje ne imenuje sud

DUŽNOST LIKVIDATORA?1. okončati poslove koji su u tijeku, ako je to potrebno za provođenje likvidac., mogu ulaziti

i u nove poslove2. naplatiti tražb.3. unovčiti imovinu druš.4. podmiriti vjerovnike5. zastupati druš.6. odmah nakon stupanja na dužnost izraditi početna likvidacijska fin.izvješća i izvješća o

stanju druš.7. ako likvidatori na temelju prijavljenih tražb. utvrde da imovina druš. nije dovoljna za to

da se podmire sve tražb.vjerov. s kamatama – moraju odmah obustaviti post. likvidac. i predložiti provođenje stečaj.post.

8. izraditi izvješće o provedenoj likvidac. i izraditi prijedlog o podjeli imovine9. podijeliti imovinu dionič. u roku od 30 dana od dana kada je odluka donesena, na način

kako je to određeno statutom10. podnijeti GS zaključno likvidacijsko financ.izvješće i izvješće o provedenoj likvidac.

PRIJAVA ZA UPIS LIKVIDATORA U SRRegistar.sudu mora se podnijeti prijavu za upis imenovanih 1.likvidatora i nj. ovlaštenika za zastup. u SRZa svaku izmjenu likvidatora ili nj. ovlašt. za zastup. likvidatori moraju podnijeti sudu prijavu da se upišu u SR

POSTUPAK PREUZIMANJA DD-A /PREUZIMANJE DD-A – KAD POSTOJI OBVEZA STAVLJANJA JAVNE PONUDE? / KAD GOVORIMO O PREUZIMANJU DD-A?Onaj tko u DD stekne d. tako da u GS druš. ima više od 25% ukupnog broja glasova dužan je:1.o tome odmah obavijestiti komisiju za v.p. RH i2.u roku od 7 dana od dana stjecanja objaviti jav.ponudu za kupnju svih d. koje daju pr.glasa u GS pod uvjetima koji su propisani tim Z. osim u slučajevima koje izričito određuje

PRETPOSTAVKE ZAJEDNIČKOG DJELOVANJA?Smatra se da prema Z. zajednički djeluju pr. ili fizič.o.:1.ako 1 od njih izravno ili neizravno kontrolira 2 osobu ili 2 osobe2.ako su te sve osobe pod kontrolom 3-će osobe3.ako su takve osobe sklopile ug. ili su se sporazumjele ili je 1 ponudila 2 a 2 prihvatila preuzim.obveze da zajednički ili usuglašeno djeluju prema DD4.ako 1 osoba nastupa za račun 2

PREDSTAVNICI RADNIKA U NO / PREDSTAVNIK RADNIKA U ODBORU DD-A? /KAKO IM SE DAJE PR. DA IMENUJU ČL.NO? / KOJA SU 2 NAČINA?ZOR određuje trg.druš. u čijem NO mora biti predstavnik radnika; Z. to zahtijeva u 2 slučaja:1.kada je druš. preko 25% u drž.vlasniš. i

2.kada je u većinskom vlasniš. prvog kupca d. ili udjela iz portfelja RH koji je stekao d. ili udjele po cijeni manjoj od 50% nominal.vrijed. (portfelj = predstavlja financ. imovinu koja se sastoji odnovca i v.p. a kojim upravlja ovlašteni broker (portfolio menađer) u ime i za račun investitora).

KOJA DRUŠTVA MORAJU U NO IMATI PREDSTAVNIKA RADNIKA?1.DD2.DOO3.DRUŠ. ZA UZAJAMNO OSIGUR.

KAKO IM SE DAJE PR. DA IMENUJU ČL.NO? /TKO IH IMENUJE? = RADNIČKO VIJEĆE1) predstav.radnika u NO imenuje RADNIČ.VIJEĆE – ono to čini onako kako i inače odlučuje. ZOR nije propisan način rada radnič.vijeća, osim što se određuje da ono, ako se sastoji od 3 i više čl. , radi na sjednicama, pa prema tome na njima i odlučuje o imenov.predstav.radnika u NO.2) ako u druš. nije osnovano radnič.vijeće, predstavnika rad. u NO druš. imenuju RADNICI NEPOSREDNIM I TAJNIM GLASOVANJEM onako kako je to propisano ZOR za izbor radnič.vijeća koje ima samo 1 čl.Za imenov. je potreban i pristanak osobe koja se imenuje.Imenuju li se u NO više predstavnika rad. nego što je predviđeno statutom odn. druš.ug., ništavo je imenovanje svih tako imenovanih predstavnika.

OPOZIV IMENOVANJA OD STRANE GS ODN. SKUPŠTINE DRUŠTVA1.ZTD omogućuje i da GS ODN.SKUPŠ.DRUŠ. opozove imenovanog čl. NO pa i onoga koji je imenovani pred.rad. u tom odboru. – to proizlazi odatle što tako imenovani čl.NO ima pr.položaj kao i svaki 2 imenovani čl.tog odbora. Slučajevi kada to GS može učiniti ograničavaju se na to da više nisu ispunjenje statutom odn.društ.ug. određ.pretp, koje se traže za nj.imenovanje.2.Ne žele li radnici opozvati svoje predstav,. u NO, a ni ti predstavnici ne dadu ostavku na svoj položaj, druš.na GS odn.skupšt. uz ispunjenje za to propisanih formalnih pretp. prvo mora izmijeniti odredbe u tim aktima o broju pred.rad. u NO i nakon toga isti org. može opozvati njihovo imenov. u tom odboru. Odluka o tome može se donijeti na istoj GS.

OPOZIV IMENOVANJA OD STRANE SUDA?Predstavnik rad. u NO može se opozvati odlukom suda – za to je nadležan trg.sud na čijem je području sjedište druš. Sud o tome odlučuje u izvanparnič.post.Post. je hitan, rok za ž. je 8 dana, a sud 2° dužan je o ž. odlučiti u roku od 30 dana.Ž. ne zadržava izvršenje.RAZLIKA POLOŽAJA UPRAVE U DD I DOO? / RAZLIKA ORGANI DD I DOO?/ OPOZIV UPRAVE DD I DOO?

DD DOO1. Obvezni org. DD su:

1.UPRAVA2.NO3.GS

Među organima nema hijerarhijskog odnosa; oni imaju različ.zadaće u druš.

1.Obvezatni org. DOO-a su: 1.UPRAVA 2.SKUPŠTINA, a 3.NO – obvezatan je org. samo ako to Z. izrijekom određuje

U DOO postoji hijerarhijski odnos – skupš. je najviši org.jer je najvažnija volja čl.druš.

2. Čl.UPRAVE i PREDSJEDNIKA imenuje NO najviše na vrijeme od

2.Čl.druš. svojom odlukom imenuju UPRAVU DRUŠ.; ako druš.ug. nije

5.god. s time da ih može ponovno imenovati (reizbor je moguć).Ni GS kao org.druš. ni dionič. ne mogu izravno utjecati na imenov. i opoziv čl.uprave.

predviđeno da je imenuje netko 2 u druš. (npr.javnopravno tijelo).Imenov.čl. upr. je dvostrani akt – da bi bilo valjano, potrebno je da čl. prihvati imenov., izjavom ovjerenom kod jav.bilj.

3. UPRAVA SE SASASTOJI od 1 ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom. Ako se uprava sastoji od više osoba – 1 od njih se mora imenovati za PREDSJEDNIKA

3. UPRAVA SE SASTOJI od 1 ili više direktora – br.čl. određuje se društ.ug.

4. Mandat kod DD-a je najviše na vrijeme od 5.godina

4.Trajanje mandata nije određeno Z., no može se odrediti društ.ug. ili odlukom o imenov.čl.upr.-ako se to ne učini – traje do opoziva

5. NO može opozvati Čl.UPRAVE samo ako postoji važan razlog

5.Čl.druš. mogu svojom odlukom u svako doba opozvati čl.uprave (ali kada se imenuju društ.ug., njime se može odrediti da je potreban važan razlog);zbog važnog razloga, može ih opozvati SUD

6. UPRAVA KOD DD-A VODI POSLOVE samostalno, na vl.odgovornost – 2 organi druš. nisu ovlašteni voditi nj. poslove ( ne mogu se miješati u poslove upr. niti na nju utjecati.

Statutom ili odlukom NO može se propisati da je upr. za vođenje određ. poslova potrebna suglas. NO.

6.UPRAVA VODI POSLOVE DRUŠTVA u skladu sa društ.ug., odlukama čl.druš. i obveznim uputama skupš. i NO, ako ga druš. ima. Ako neka pitanja glede načina rada upr. nisu uređena druš.ug. ili ZTD-om, može ih urediti upr. posebnim aktom koji u tu svrhu donosi.Ako UPRAVA ima više čl., a društ.ug. nije drugačije određeno, svi čl.zajedno poduzimaju radnje potrebne za vođenje poslova druš. osim ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu

2. DRUŠTVO SA OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU = je trg.druš. u koje 1 ili više pr. ili fizič.o. ulažu temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom TK. Temeljni ulozi ne moraju biti jednaki.Ni 1 osnivač ne može kod osniv.druš. preuzeti više temelj.uloga – to ne vrijedi u slučaju preoblikov. druš. 2 prav.oblika u DOO.Poslov.udjeli se ne mogu izraziti u v.p.Ako tem.ulog u druš. ne unese onaj tko je na to obvezan niti to druš. može nadoknaditi prodajom poslov.udjela – 2 su čl. druš. dužni u druš. uplatiti iznos koji nedostaje srazmjerno svojim poslov.udjelima u druš.DOO = je pravna osoba – pr.osobnost stječe upisom u SR, a gubi je brisanjem iz r. Prije upisa postoji preddruštvo. Druš. za svoje obveze odgovara cijelom svojom imovinom.

ČLANOVI DOO Članovi doo-a mogu biti pravne i fizičke osobe, kako hrvatske tako i inozemne osobe.

Članovi ne odgovaraju za obveze društva već samo snose poslovni rizik za ono što su uložili u društvo.IZNIMNO dolazi do odgovornosti članova za obveze društva ako oni zloporabljuju okolnosti da za obveze društva ne odgovaraju.

OSNIVAČI DOO Društvo može osnovati i biti njegovim članom samo 1 osoba ili više osoba, a broj članova društva nije ograničen. U praksi broj članova doo –a će biti manji nego u d.d.

ČLANSTVO U DOO IZVORNO (ORGINARNO)

A. sudjelovanje u osnivanju društva iB. sudjelovanje u povećavanju tk društvenim ulozima

IZVEDENO (DERIVATIVNO)A. stjecanje članstva u društvu koje se izvodi iz nečijeg članstva u istom društvu tako da

poslovni udio prelazi na osobu koja time postaje član društva.Članstvo se stječe:1.pravnim poslom i2.sljedništvom zbog smrti člana društvene, fizičke osobe ili statusne promjene članstva pravne osobe.

OSNIVANJE DOO-A / NAČIN OSNIVANJA DOO-A? Druš. se osniva na temelju ug. kojega sklapaju osnivači (druš.ug.) – svi osnivači moraju potpisati druš.ug. koji se sklapa u obliku:1.javnobiljež.akta ili 2.privat.isprave koju potvrdi jav.bilj.AKO DRUŠ. OSNIVA 1 OSNIVAČ – druš. ug. zamjenjuje izjava osnivača o osniv.DOO dana kod jav.bilj.PUNOMOĆNICI OSNIVAČA moraju imati punomoć ovjerenu kod jav.bilj.Punomoć nije potrebna ako je:1)zastupnik osnivača po Z. ovlašten da za nj. sklopi druš.ug. i 2)dade izjavu koja se traži za osniv.druš.Sukces.osniv.druš. nije dopušteno.

SADRŽAJ DRUŠTVENOG UGOVORA ODN.IZJAVE O OSNIVANJU DRUŠTVA? 1.ime, prezime odn.tvrtku, prebiv. odn.sjedište osnivača2.tvrtku i sjedište druš.3.predmet poslov.druš.4.ukupni iznos TK te iznos svakog pojedinačnog temelj.uloga osnivača, a sastoji li se ulog od stvari ili pr. – mora ih se detaljno opisati i naznačiti nj.vrijed,.5.odredbu o tome osniva li se druš. na određ. ili na neodređ.vrijeme6.pr.i obveze koje čl. imaju prema druš. pored uplate svojih uloga te pr. i obveze koje druš. ima prema čl.

RAZLIKA FORM. I MATER.ODREDBI DRUŠT.UG.?Materijalne (prave) = o njima je riječ kada se njima uređuje odnos između druš. i nj.čl. u vezi s članstvom u druš. o pitanjima koja se mogu urediti samo društ.ug. i Z. i ne vrijede ako su sadržane u nekom 2 ug. Njihov unos u društ.ug. ima konstitut.značenje.Među njih treba ubrojiti one za koje ZTD propisuje da čine minimalan sadržaj društ.ug.

Formalne (neprave) =one kojima se uređuju odnosi unutar druš. i u vezi s njim, pa i 2 odnosi čl.druš. za čiju se valjanost ne traži da se moraju nalaziiti u društ.ug. nego se mogu ugovoriti i na 2 način.

PROMJENA DRUŠT.UG. DOO-A / IZMJENA DRUŠT.UG. / U KAKVOM OBLIKU = JB AKTA, PRIVAT.ISPRAVE KOJU POTVRDI JB ILI JB ZAPISNIKADrušt. ug. može se izmijeniti samo odlukom čl.druš., a odluka mora biti u obliku:1.javnobiljež. akta2.privat.isprave koju potvrdi jav.biljež. ili3.javnobiljež. zapis.

OD KADA VAŽI PROMJENA?Odluka o izmjeni nema učinka dok se ne upiše u SROdluka o izmjeni društ.ug. donosi se većinom od najmanje ¾ od danih glasova.Društ.ug. može se odrediti veća većina i ispunjenje dodatnih pretp.

UPIS U SR I OBJAVA UPISASvaka izmjena društ.ug. mora se prijaviti registar.sudu radi upisa u sr.Prijavi treba priložiti:1) učinjene izmjene u obliku javnobiljež.isprave s dokazom da su valjano učinjene i 2) potvrdu jav.bilj. da neizmjenjene odredbe društ.ug. koji se nalaze kod reg.suda zajedno s učinjenim izmjenama u potpunosti odgovaraju tekstu toga ug. koji se prilaže.Ako se ne radi o izmjeni podataka dovoljno je da se u upisu u registar uputi na isprave o izmjenama koje se nalaze kod suda.

TEMELJNI KAPITAL DOO-ATK druš. mora biti izražen u kunama. Najniži iznos TK druš. je 20.000kn.

TEMELJNI ULOG KOD DOO-ATem.ulog ne može biti manji od 200kn. Mora biti izražen cijelim br. koji je višekratnik broja 100. Zbroj temelj.u. mora odgovarati iznosu TK druš.Prije upisa druš. u SR svaki osnivač mora uplatititi najmanje ¼ tem.uloga kojega uplaćuje u novcu s tim da ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10.000kn.

U KOJEM DIJELU MORA BITI UPLAĆEN TK?Najmanje ½ TK mora se uplatiti u novcu. Novč.ulozi uplaćuju se na račun druš. kod financ.instituc. u RH. Ta instituc. izdaje potvrdu o tome da će druš. moći slobodno raspolagati s uplaćenim iznosom nakon što bude upisano u sr.

TK DOO-KAKO SE MOŽE UPLATITI? = 1) NOVCU, 2) STVARI I PR.Tem.ulog može se unijeti ulaganjem stvari i pr. Ulog unošenjem u druš. stvari i pr. mora se u cjelini unijeti prije upisa druš. u sr. Ako je vrijed.uloga u stvar. i pr. u vrijeme podnošenja prijave za upis druš. u sr manja od vrijed. tem.uloga koji se time ulaže, razlika do visine tako izraženoga tem.uloga mora se uplatiti u novcu.

POSLOVNI UDJELI? / MOŽE LI 1 ČL. IMATI VIŠE POSLOV.UDJELA? = DA / NA TEMELJU ČEGA SE STJEČE POSLOV.UDIO? = ČLANSTVO U DRUŠTVU STJEČE SE NA TEMELJU TEMELJ.ULOGA A ODREĐUJE SE POSLOV.UDJELOM.Poslovni udjel = je skup pr. i obveza koje pripadaju 1 čl. druš. Ako u društ.ug. nije drugačije određeno, poslov.udio čl.druš. određuje se prema veličini preuzetog tem.uloga.Čl. druš. može imati više poslov.udjela. Posl.udio nije v.p. – ne može se odnijeti na burzu i prodati kao d.

OBVEZA UPLATE TEMELJNOG ULOGASvaki je čl. dužan u skladu s društ.ug. i odlukama org. druš. uplatiti dio TK koji je preuzeo (tem.ulog) – svi su čl.dužni tem.ulog u novcu uplatiti u srazmjeru s nj. preuzetim tem.ulozima ako drugačije nije određeno društ.ug. ili odlukama org.druš.

Druš. ne može pojedinim čl. odgoditi, olakšati niti ih osloboditi od obveze da uplate tem.ulog, a ne može ni svoju tražbinu s naslova uplate uloga prebiti s tražb. protiv druš.SMANJENJEM TK DRUŠ. ČL. SE MOGU OSLOBODITI OBVEZE da uplate ulog najviše do iznosa za koji je smanjen taj kapital.

Sjedine li se u roku od 3.god. po upisu druš., u sr svi udjeli kod 1 čl. ili uz to i kod druš., čl.druš. mora u roku od 3.mj. od takvog sjedinjenja u cjelini:1)uplatiti sve uloge u novcu ili2)dati druš.osigur. za ono što još nije uplaćeno ili3)dio udjela prenijeti na nekog 3-ćegUpr. mora registar.sudu ponijeti prijavu za upis sjedinjenja udjela u sr.Čl.druš. dužan je odmah po proteku roka 3.mj. izvijestiti registar.sud o tome koju je od propisanih mjera poduzeo i pružiti dokaz da je to učinio – ne postupi li tako reg.sud će ga pozvati da to učini u roku koji mu za to odredi – ako čl. ne ispuni svoju obvezu ni u tome roku, a ne uloži ni osnovanu ž. protiv rješ. kojim je pozvan da je ispuni, reg.sud će donijeti odluku o prestanku druš.

ŠTA AKO ČL. DRUŠ. ZAKASNI ODN. UOPĆE NE UPLATI SVOJ ULOG?Čl. druš. koji pravodobno ne uplati ulog, dužan je druš. platiti zakon.zatez.kamate ako druš.ug. ili odlukom org.druš. donesenom prije preuzim.obveze uplate nije određena viša kamata.Druš. toga čl. može pisanim putem pozvati da uplati ulog u naknadnom roku koji ne može biti dulji od 1.mj.dana te ga mora upozoriti da će ga, ako ne uplati ulog – isključiti iz druš.Ne uplati li čl. svoj ulog ni u tom naknad.roku –gubi sva članska pr u druš., tj.isključuje se iz druš.Isključenom čl.:1)ne vraća se dio uloga koji je uplatio2)ne prestaje nj.odgov. za uplatu neuplać.dijela3)odgovara za štetu koja je druš.počinjenaZa uplatu iznosa kojega duguje isključ.čl.druš. uključujući i kamate druš,odgovaraju:1)nj.neposredni prednik i 2)svi raniji prednici u druš. koji su bili upisani u knjizi poslov.udjela u tijeku posljednjih 5.god. prije nego što je isključ.čl. druš. bio poslan poziv za uplatu ulogaAko se ne može postići da pr.prednici čl. koji nije uplatio cijeli ulog uplate zaostali dio uplate ili čl. nema pr.prednika:1)druš. može nj. poslov.udio prodati jav.nadmetanjem2)u roku od 1.mj.dana druš. može prodati poslov.udio isključ.čl. i slobodnom prodajom za iznos koji nije niži od vrijed.udjela iskazane u bilanci druš.3)po proteku 1.mj.dana druš. može udio prodati samo na jav.dražbi

4)ako se ni prodajom ne može postići da neuplaćeni dio uloga isključ.čl. bude uplaćen u cjelini – neuplać-dio moraju uplatiti ostali čl.druš. razmjerno svojim tem.ulozima

PRAVA ČL.DRUŠ. IZ POSLOV.UDJELA / 2 SPECIFIČNA UPRAVLJAČKA PR.DOO? / 2 TUŽBE? / U ČEMU SE SASTOJI TUŽB.ZAHTJEV KOD ACTIO NEGATORIE? = DA UPRAVA PROPUSTI OBAVLJATI RADNJE KOJIM ZADIRE U NADLEŽ.SKUPŠ.PR.ČL. DOO-A:1)UPRAVLJAČKA:

1. pr.sudjelov. u radu skupš. i raspravljanje2. pr.glasa – najvažnije3. pr. na obaviještenost4. pr. na pobijanje odluka skupš.5. (ACTIO PRO SOCIO ILI ACTIO PRO SOCIETATE ) = član druš. može svoja članska

pr.ostvarivati ili štititi tužbom pred sudom ili arbitražom. Tako može prema druš.ostvarivati zahtjeve da mu se ispune obveze koje druš. ima prema njemu (npr. za isplatu dividende, otpremnine, da mu društvo nadoknadi štetu koju mu je prouzročilo povredom nj. članskih prava).

Čl. može ustati s tužbom protiv druš. ili njegovog člana tražeći da SUD utvrdi postojanje njegovog članstva u druš.

No, pored toga član društva može podignuti tužbu i protiv 2 člana društva ostvarujući tako zahtj. koji ono ima protiv toga člana.

Podizanjem takve tužbe član ostvaruje pravo društva prema 2 članu tako da procesnopravno stupa na njegovo mjesto i s tužbom ustaje u svoje ime. Riječ je o pravu zaštite manjine koje ona ima protiv većine, ali samo kada je riječ o članskim obvezama nekog člana, a ne i o onima koje proizlaze iz njegovih poslova s društvom.

Kao sredstvo kojim se štiti manjina pravo na podizanje te tužbe ne može se isključiti ni ograničiti društ.ug. niti odlukom skupš. druš. takvom se tužbom ne može ustati protiv članova organa društva, jer član društva

nije u odnosu s njima, nego s 2-im članovima koji s njime čine društvo.Zahtjev bi se mogao podignuti i protiv člana nekog organa društva ako bi radnja te osobe ujedno značila i povredu neke nj. članske obveze

takvom se tužbom iz istih razloga zahtjev ne bi mogao podignuti ni prema 3-im osobama izvan društva, jer ako druš. ima zahtjev, mora ga samo podignuti, to za njega tada čini uprava

Riječ je o supsidijarnom pr.sredstvu koje ne dolazi do primjene ako druš. postavi zahtjev prema čl. druš. koji mora ispuniti takvu obvezu. Presuda ne vezuje samo stranke u sporu nego je pravomoćna i prema društvu.

6. pr.tražiti prestanak druš. zbog važnog razloga7. (ACTIO NEGATORIA) = čl.druš. može braniti svoje manjinsko pr. i time da ustane s

tužbom protiv druš. tražeći da uprava propusti obavljati radnje kojima zadire u nadlež.skupš. druš.Riječ je o slučajevima kada uprava svojim radnjama zadire u isključivu nadlež. skupš. i tako remeti odnose u društvu. To bi se primjerice moglo dogoditi kada je većinski čl. ili čl. sa naročitim utjecajem na ostale članove druš. ujedno i jedini čl.upr. ili takav njezin čl. koji očito utječe na 2 čl. tog

org. Tada je moguće da upr. počne obavljati nešto što je u isključivoj nadlež. skupš. pouzdajući se u to da spomenuti čl. i tamo ima većinu glasova ili takav utjecaj da ne treba očekivati kako bi skupš. upr. dala upute kojima bi se usprotivila njezinom radu. Protiv odluka skupš. čl. druš. može se boriti:1)tužbama za utvrđenje ništavosti (tužbom za ništavost i pobojnom tužbom), a2)radnje kojima upr. druš. zadire u nadlež. skupš.- tužbom kojom traži propuštanje takvih radnji uprave kojima ona zadire u isključivu nadlež. skupš. – actio negatoriaOn ne bi mogao takvom tužbom tražiti propuštanje radnji upr. kojima ona zadire u nadlež. NO ili kolegija, jer je riječ o organu u druš. u kojima čl.druš. ionako ne djeluje, pa mu ne može biti ni povrijeđeno pravo u vezi s njihovim radom, kao što je to slučaj sa skupš. druš.Tužba se podiže protiv društva, a za to se ne traži da su prethodno ostali organi obavili potrebne radnje za zaštitu svojih ovlasti.Tužbenim se zahtjevom traži da uprava propusti obavljati radnje određene u tužbenom zahtjevu kojima zadire u isključivu nadlež.skupš.

2.IMOVINSKA :1. pr. na isplatu dividende = osnovno imovinsko pr. čl.druš. – čl. druš. za sve vrijeme

trajanja druš. daje pr. sudjelovanja u ostvarenoj dobiti. Čl. druš. imaju pr. na isplatu divid. iz godišnje dobiti druš. ako to nije isključeno društ.ug. ili odlukom čl.druš.Da bi čl. druš. mogli ostvariti pr. na dividendu potrebno je da:1)skupš. prihvati GFI druš. i da2)donese odluku o upotrebi dobitiNa temelju tih 2 odluka nastaje zahtj.čl. druš. za isplatom dividende.Isplatu treba učiniti u novcu.Na zahtjev za isplatom dividende primjenjuje se opći zastarni rok od 5.god.

2. pr.prvenstva pri preuzim. novih tem.uloga u slučaju poveć. TK3. pr. na odgovarajuću otpremninu ako se poslov.udio čl.povlači4. pr. čl. da ga se oslobodi obveze neuplać.dijela tem.uloga ili da mu se uplaćeni tem.ulog

vrati ako dolazi do smanjenja TK5. pr. na srazmjeran dio ostatka stečaj. ili likvidac.mase druš.

PRAVO NA ISPLATU DIVIDENDE/ RASPOREDBA DOBITI KOD DD I DOO?1. Osnovno imovinsko pravo članova društva je njegovo pravo na isplatu dividende. Tom se

odredbom članu društva daje pravo sudjelovanja u ostvarenoj dobiti.2. Članovi društva imaju pravo na isplatu dividende iz godišnje dobiti društva ako to nije

isključeno društvenim ugovorom ili odlukom članova društva . Tako se može isključiti sve ili samo neke članove društva.

3. Da bi članovi društva mogli ostvariti pravo na dividendu, potrebno je da skupština prihvati godišnja financijska izvješća i da donese odluku o upotrebi dobiti. Na temelju tih odluka nastaje zahtjev članova društva za isplatom dividende.

4. Zakon spominje samo da se dio dobiti namjenjen isplati dividende dijeli među članovima društva razmjerno uplatama temeljnih uloga, ali ne kaže do kada se moraju učiniti te uplate. Društvenim ugovorom se to može urediti i odrediti do kada se temeljni ulozi moraju uplatiti da si se s visinom uplata sudjelovalo u podjeli dobiti.

5. Tražbine člana društva za isplatu dividende nastaje donošenjem odluke o prihvaćanju godišnjih financijskih izvješća i utvrđenja dobiti društva a dospjeva donošenjem odluke u uporabi dobiti, ako društvenim ugovorom nije određen neki 2 rok dospjeća.

6. Isplatu treba učiniti u novcu, osim ako drugačije nije određeno društvenim ugovorom ili se drukčijom isplatom suglasi član kojemu se dividenda isplaćuje.

Na zahtjev za isplatu dividende primjenjuje se opći zastarni rok od 5. godina.

NEDOPUŠTENA PRIMANJA 1. Član društva kojima društvo nešto isplati protivno propisima ZTD-a , odredbama

društvenog ugovora ili odlukama društva, dužni su primljene isplate vratiti društvu. Član društva može zadržati ono što mu je isplaćeno na temelju podjele dobiti ako je to primio u dobroj vjeri osim u dijelu u kome je ono što je primio potrebno za podmirenje vjerovnika društva.

2. Ako se ono što je plaćeno, a nije bili dopušteno ne može naplatiti od člana kome je plaćeno niti od člana uprave društva za člana društva u omjeru svojih poslovnih udjela, ako su ta sredstva potrebna radi namirenja vjerovnika

3. Iznosi koji se ne mogu naplatiti od pojedinih članova društva, dužni su platiti ostali članovi u razmjeru njihovih poslovnih udjela u društvu.

KNJIGA POSLOVNIH UDJELA UPRAVA je dužna voditi knjigu poslov.udjela druš. u koju se unose:

1. tvrtka odn. ime2. sjedište odn.prebiv. svakoga čl.druš.3. ako je čl.druš. prav.osoba – podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru4. iznos tem.uloga u druš. koji je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te5. eventualne dodatne čin. koje je dužan ispuniti prema druš. i koje je ispunio6. sve obveze koje terete poslov.udio i 7. br.glasova koje ima pri donošenju odluka čl.druš.8. opterećenja i podjele poslov.udjela te9. sve 2 promjene – u roku od 3 dana nakon svake promjene upisa uprava druš. dužna je o

promjeni obavijestiti registar.sud10. svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni

U knjizi poslov.udjela upisuje se na 1)temelju prijave zainteresirane osobe ili na2)temelju saznanja nekoga od org.druš.

Na temelju knjige poslov.udjela 1 od čl.uprave druš. dužan je u siječnju svake god. predati registar.sudu:

1) od nj. potpisani popis čl. druš. s2) navođenjem visine nj.tem.uloga 3) onoga što je na temelju toga uplaćeno te4) što je druš. eventualno vratilo čl.

Čl. upr. odgovaraju druš. kao solidarni dužnici – oni solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom odgovaraju za štetu vjerov. i čl.druš. te 2-im osobama ako bi im ona bila pričinjena zbog:

1. netočnog upisa ili2. nepravodobnog upisa ili3. izjava danih sudu u kojima su bili netočni podaci ili4. zbog toga što sudu nisu dali izjave koje su po Z. bili dužni dati

UČINAK UPISA U KNJIGU POSLOV.UDJELAČl.druš. je:1)samo onaj tko je upisan u knjizi poslov.udjela i

2)o čijem je članstvu u druš. obaviješten registar.sudU slučaju neslaganja stanja upisa u knjizi poslov.udjela i sadržaja obavijesti o čl.druš. koje registar.sudu dostavlja uprava druš. – smatra se da su čl.druš. osnivači navedeni u društ.ug. odn. osobe navedene u obavijesti, a ako druš. ima samo 1 čl. – to je osoba upisana u sr.

Smatra se da je u knjizi poslov.udjela obavljen upis s danom kada druš. prispije prijava za upis, ako ona ispunjava uvjete koji se traže za takv upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.

DAVANJE KREDITA ČL. UPR. I PROKURISTIMA ? Društvo može dati kredit1) čl.uprave2) prokuristima i 3) čl. njihovih užih obiteljiSAMO NA TEMELJU ODLUKE NO.Odluka se može odnositi samo na:1.određene ug. o kreditu ili2. vrste kredita,a ug. o kreditu mora se sklopiti najkasnije 3.mj. od dana donošenja odluke kojom se kredit odobrava.U odluci se moraju odrediti

kamate i otplata kredita.

Kreditom se smatraju i 2 pravne radnje koje se u gospod.smislu mogu s njime izjednačiti. To ne vrijedi za kredite koji ne prelaze visinu mjesečne plaće čl.upr.

Ove odredbe primjenjuju se i na davanje kredita vladajuć.druš. takvim osobama u ovisnome druš. i čl. njihovih užih obitelji te na davanje kredita ovisnoga druš. takvim osobama u vladajuć. druš. i čl. njihovih užih obitelji. U tim slučajevima odluku o davanju kredita daje NO vladajuć.druš.

Dade li se kredit protivno navedenim odredbama mora ga se bez obzira na odredbe ug. odmah vratiti, osim ako NO naknadno ne donese odluku kojom odobrava davanje kredita.

Ako društvo nema NO, odluku toga odbora zamjenjuje odluka čl. društva.NO, odn. čl. druš. ne mogu odlučiti da daju kredit ako bi ga trebalo dati iz imovine potrebne za to da bi se u druš. održala vrijednost TK.Kredit koji bi bio dan suprotno tome mora se odmah vratiti druš.

VINKULIRANJE ILI RASPOLAGANJE POSLOVNIM UDJELOM / DA LI SE POSLOV.UDJELI MOGU PRENOSITI V.P.? = NE, PRENOSE SE U OBLIKU JAVNOBILJEŽ.AKTAPosl. udjeli mogu se:1)prenositi i 2)nasljeđivatiAko čl.druš. stekne nove poslov.udjele, svaki od udjela toga čl. zadržava samostalnost

ZA PRIJENOS POSLOV.UDJELA POTREBAN JE:1.ug. sklopljen u obliku javnobiljež. akta ili2.privatne isprave koju potvrdi jav.biljež.3.ug. o preuzimanju obveze da će se prenijeti poslov.udioZa prijenos poslov.udjela nije potrebna promjena društ.ug.

Društ.ug. mogu se za prijenos posl.udjela postaviti i 2 uvjeti – da je za to potrebna suglas.druš.Posl.udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih čin. može se prenositi samo uz suglas.druš.Čl. druš. može založiti svoj posl.udio – za valjanost izjave o zalaganju ne traži se da je dana u obliku javnobiljež.isprave.

KOJA SU 2 PR. POSLA KOD RASPOLAGANJA POSLOV. UDJELOM?Posl. udio prenosi se ustupom (cesijom).Pri tome valja razlikovati 2 pr.posla:1)obveznopr.posao – kojim se preuzima obveza prijenosa poslov.udjela – riječ je kada se npr. sklapa ug. o prodaji poslov.udjela, zamjeni, darovanju, unosu poslov.udjela kao uloga u neko druš. sadržanom u druš. ili nekom 2 ug. , nagodbi pred sudom i izvan njega i u njemu se ugovara sve što se može ugovoriti takvim ug.U obveznopr. ug. mora se točno odrediti poslov. udio i to se čini tako da se navede nj. nomin.iznos.2)posao kojim se prenosi poslov.udio

2 pr.posla potrebni za prijenos poslov.udjela su:1)prijenos poslov.udjela2)preuzimanje obveze da će se prenijeti poslov.udio

PRIJENOS POSL.UDJELA UZ SUGLASNOST DRUŠTVA / ŠTO AKO NETKO NEMA SUGLAS. ZA PRIJENOS POSL.UDJELA?1)Ako je društ.ug. predviđeno da se posl.udio može prenijeti na 2 osobu samo uz suglas.druš., čl. druš. koji želi prenijeti taj udio može, ne dade li mu se ta suglas. za posl.udio za koji je u cjelini uplaćen ulog – tražiti od SUDA da mu dozvoli prijenos toga udjela.SUD ĆE DOZVOLITI PRIJENOS – ako nema valjanih razloga za to da uskrati davanje dozvole za prijenos, a prijenos se može obaviti bez štete za druš., nj.čl. i vjerovnike.Prije donošenja odluke sud mora saslušati upravu i čl.druš. koji traži dozvolu za prijenos poslov.udjela.

2)I kada sud dade suglas., ČL.DRUŠ. NE MOŽE TAJ UDIO prenijeti osobi kojoj to želi ako druš. u roku od 1.mj.dana po pravomoć. odluke suda preporučenim pismom obavijesti čl.druš. da dopušta da se posl.udio uz iste uvjete prenese nekome 2.

3)Ako se posl.udio koji se može prenijeti samo uz suglas.druš. treba PRODATI U SUDSKOM OVRŠNOM POST., ovršni sud mora procijeniti vrijed.tog udjela i o odobrenju prodaje obavijestiti druš. i sve vjerov. te im priopćiti procijenjenu vrijed.udjela.Procjena nije potrebna ako se između založ.vjerov., dužnika i druš. postigne sporazum o cijeni uz koju se poslov.udio preuzima.Ako kupac kojega odredi druš. ne preuzme poslov.udio u roku od 14 dana i za to u novcu ne plati procijenjenu vrijed. poslov.udjela, udio će se prodati po propisima ovrš.post. a da za to nije potrebna suglas.druš.PR. PRVOKUPA POSLOV.UDJELA I PR.PRVENSTVA U STJECANJU POSL.UDJELA U SLUČAJU NJ. OTUĐENJA/ MOŽE LI SA STVARNOPR. UČINCIMA? =PR.PRVOKUPA = pr. je 1 čl. ili više čl.druš. ili samog druš. zasnovano društ.ug. po kojem mu se u slučaju prodaje poslov.udjela mora ponuditi da ga se stekne pod uvjetima pod kojima čl.druš. prodaje taj posl.udio nekoj 3-oj osobi

PR.PRVENSTVA = pr. je istih osoba zasnovano druš.ug., po kojemu one imaju pr.steći posl.udio i kada se on prenosi na nekim 2-im osnovama npr.darovanjem, zamjenom i pod uvjetima koji mogu biti unaprijed određeni druš.ug. Tada se druš.ug. moraju razraditi uvjeti kako se ta pr.ostvaruju. To su sred. obrane prema 3-im osobama kako bi ih se spriječilo da uđu u druš.. Time se postiže zatvorenost druš. i kontrola ulaska i izlaska iz druš.

MOŽE LI SE TO UNOSITI U DRUŠT.UG.?Kada je riječ o pr.prvokupa, druš.ug. moraju se odrediti:1.rokovi2.uvjeti pod kojima se čl.druš. odn.druš. mora ponuditi da steknu poslov.udio koji se želi prodati nekoj osobi3.u tako propisanim uvjetima i rokovima ovlašteniku pr.prvokupa mora se ponuditi da kupi posl.udio pod uvjetima pod kojima se to nudi kupcu

Ako su u druš.ug. predviđeni pr.prvokupa i pr.prvenstva u stjecanju posl.udjela, prednost treba dati pr.prvenstva jer se ono odnosi na sve slučajeve prijenosa posl.udjela.

PRIJENOS NASLIJEĐENOG POSL.UDJELA U društ.ug. može se za slučaj nasljeđivanja posl.udjela odrediti da ga je nasljednik dužan prenijeti nekome 2 čl. druš. ili osobi koju odredi druš.,ako se nasljednik i takva osoba drugačije ne dogovore, po cijeni koja odgovara vrijed.posl.udjela iskazanoj u posljednjim fin.izvješćima druš.

PRAVNI POLOŽAJ STJECATELJA POSLOVNOG UDJELA 1. Prema stjecatelju poslovnog udjela vrijede glede odnosa u društvu pravne radnje

poduzete prema onome tko je taj udio prenio i radnje koje je on poduzeo prije nego što je društvu prijavljen prijenos poslovnog udjela.

2. Za ispunjenje činidbi koje se na temelju poslovnog udjela moraju ispuniti društvu po obvezi koja postoji u vrijeme kada je društvu podnesena prijava za upis prijenosa toga udijela u knjigu poslovnog udjela, solidarno odgovaraju stjecatelj poslovnog udjela i njegov prednik.

3. zahtjev za ispunjenje prema pravnome predniku stjecatelja zastaruju u roku od 5. godina od podnošenja prijave za upis prijenosa poslovnog udijela.

PODJELA POSLOV.UDJELA? / PRIJENOS DIJELA POSLOVNOG UDJELA? /KAKO JE DOPUŠTENO= 1.DRUŠT.UG.Posl.udio može se dijeliti, izuzev nasljeđiv., samo onda :

1. ako je čl.druš. društ.ug. dopušteno da prenose dijelove svog posl.udjela2. kod toga se može predvidjeti da je za svako prenošenje dijela posl.udjela potrebna

suglas.druš. ili3. samo za prenošenje osobama koje nisu čl.druš.4. društ.ug. može se odrediti da je suglas.druš.potrebna i za podjelu posl.udjela

nasljednicima umrloga čl.druš.Suglas. se mora dati u pisanom obliku – u njoj se moraju navesti:1)osoba stjecatelja i 2)iznos tem.uloga koji on preuzimaNa podjelu posl.udjela primjenjuju se odrebe ZTD-a o najmanjem iznosu tem.uloga = 200kn i o najmanjem iznosu koji se za to mora uplatiti. Nije dopušten istodobni prijenos više dijelova 1 posl.udjela na istog stjecatelja.

POVLAČENJE (AMORTIZACIJA) POSL.UDJELA Povlačenje posl.udjela moguće je samo onda ako je predviđeno društ.ug.Povlač. posl.udjela moguće je:

1. PRISILNO POVLAČENJE = bez suglas.imatelja udjela samo onda ako su pretp. za to bile utvrđene u društ.ug. prije nego što je on stekao taj udio

2. DOBROVOLJNO POVLAČENJE = uz pristanak imatelja udjela

OD KOJEG TRENUTKA SE SMATRA DA JE ISKLJUČEN ČL.DOO-A I ŠTA SE MORA POKUŠATI PRIJE POST. ISKLJUČENJA? = DA ČLAN SAM ISTUPIISTUPANJE ČLANA DOO-A IZ DRUŠTVA ISKLJUČENJE ČLANA DOO-A IZ

DRUŠTVADrušt.ug. može se odrediti da čl. može istupiti iz druš. – tada se moraju odrediti i:1)uvjeti2)post. i3)posljedice istupanja

Društ.ug. može se odrediti da čl. druš. može isključiti– tada se moraju odrediti i:1)uvjeti2)post. i3)posljedice isključenja

ČL.DRUŠ. MOŽE TUŽBOM KOD SUDA zahtijevati istup. iz druš. ako za to postoje opravdani razlozi:

1. ako mu ostali čl. druš. ili neki od org. druš. prouzroče štetu

2. ako je spriječen u ostvarenju svojih pr. u druš. ili

3. mu neki org. druš. nameće nesrazmjerne obveze

U TUŽBI SE MORA NAVESTI I :1)iznos naknade za posl.udio te2)odrediti primjereni rok za njeno plaćanje čl. koji istupa iz druš.USVOJI LI TUŽB.ZAHTJEV – sud mora odrediti iznos naknade tržiš. vrijed.tužiteljeva posl.udjela i naložiti da mu je druš. isplati u roku određ. u presudi

DRUŠ. MOŽE TUŽBOM PODIGNUTOM PROTIV SVOG ČL. ZAHTIJEVATI DA GA SUD isključi iz druš. ako za to postoji važan razlog:1.nj. ponašanje kojim se onemogućuje ili znatno otežava postizanje cilja druš. pa se zbog toga nj. ostanak u druš. čini za druš. nepodnošljivim. Tužbu mogu podići i svi ostali čl.druš.

U TUŽBI SE MORA NAVESTI I :1)iznos naknade te2)primjereni rok za plać.naknade isključ.čl.druš.

Sud izriče isključ. čl. iz druš. pod odgodnim uvjetom da mu druš. isplati u presudi određ.naknadu tržiš. vrijed. posl.udjela u roku kojeg odredi u presudi – pri određiv. roka sud će uzeti u obzir stanje druš. i nj. posl. potrebe

UČINAK ISTUPANJA:1)istup. čl. prestaje nj.članstvo u druš. i sva pr. koja iz toga proizlaze2)čl. koji istupi iz druš. ima pr. da mu se nadoknadi tržiš.vrijed. nj.poslov.udjela kakva je bila u vrijeme istup.3)ako je ulog čl.u druš. bio u stvarima ili u pr. – on ima pr. da mu se uloženo vrati, ali ne prije nego što prođu 3.mj. od istup.Kod toga ne može tražiti nakn.štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijed. onoga što je uložio te ako je do toga došlo redov.upotrebom.4)članstvo u druš. čl. koji je istupio iz druš. prestaje kada mu se isplati naknada štete

UČINAK ISKLJUČENJA:1)isključ. čl. prestaje nj.članstvo u druš. i sva pr. koja iz toga proizlaze2)čl. koji je iz druš. isključen ima pr. da mu se nadoknadi tržiš.vrijed. nj.poslov.udjela kakva je bila u vrijeme isključ.3)ako je ulog čl.u druš. bio u stvarima ili u pr. – on ima pr. da mu se uloženo vrati, ali ne prije nego što prođu 3.mj. od isključ.Kod toga ne može tražiti nakn.štete za slučajno uništenje, oštećenje ili smanjenje vrijed. onoga što je uložio te ako je do toga došlo redov.upotrebom.4)članstvo u druš. čl. koji je isključen iz druš. prestaje kada mu se isplati naknada štete

VLASTITI POSLOVNI UDJELI DRUŠ. NE MOŽE stjecati ni uzimati u zalog vl. posl. udjele za koje nije u cjelini uplaćen tem.ulog.

DRUŠ. MOŽE STJECATI VL. POSL. UDJELE ZA KOJE JE U CJELINI UPLAĆEN TEM.ULOG AKO TO ČINI:1.imovinom koja prelazi iznos TK druš. i

2.ako druš. može po Z. stvoriti propisane rezerve za stjecanje vl.udjela, a da s time ne smanjuje TK druš. ni rezerve koje mora stvarati na temelju društ.ug. koje ne smije upotrijebiti za isplate čl.druš.Pr. i obveze iz vl.posl.udjela miruju

DRUŠ. MOŽE UZETI U ZALOG POSL.UDJELE samo ako je:1.ukupni iznos tražb. osiguranih zalogom posl.udjela niži od vrijed.udjela ili2.ako je vrijed. posl.udjela koji se uzimaju u zalog niža od toga3.da iznos tražb. nije veći od one imovine druš. čija vrijed. prelazi iznos nj.TKStjec. ili zalaganje vl.posl.udjela protivno ovim odredbama je valjano.

STJEC. VL.POSL.UDJELA DOPUŠTENO JE I KADA SE TO ČINI RADI DAVANJA OTPREMNINE ČL.DRUŠ. zbog provedene statusne promjene druš., ako se posl.udio stekne u roku od 6.mj. od provedene promjene ili pravomoć.sudske odluke, a druš. može stvoriti propisane rezerve za vl.posl.udjele tako da se s time ne smanji TK druš. ni rezerve predviđene društ.ug. koje druš. ne smije koristiti za isplate svojim čl.

PROVJERA OSNIVANJA DRUŠTVA U samo 2 slučaja obvezatno je prilikom osniv. DOO-a sastaviti izvješće o osniv. koje provjeravaju čl.upr. i No, ako ga druš. ima i provesti i posebnu reviziju osniv.:1)ako su se u osniv. dale poseb.pogodnosti i 2)ako je osniv. bilo ulaganjem ili preuzmanjem stvari ili pr.Revizori osniv. posebno provjeravaju istinitost podataka koje su dali osnivači te odgovara li vrijed.uloga u druš. nomin. iznosima d. koje se stječu u zamjenu za te uloge.ISPITIVANJE PRIJAVE Sud je dužan ispitati:

je li društvo uredno osnovanu sadržava li prijava zakonom propisani sadržaj te jesu li joj priložene propisane isprave.

Sud će odbiti upis društva u SR ako revizori osnivanja: izjave ili ako je očigledno da je izvješće o osnivanju ili izvješće o reviziji osnivanja što ga je

podnijela uprava nisu točni nisu potpuni ili nisu u skladu s propisima isto vrijedi i kada revizori osnivanja izjave ili je sud mišljenja da je vrijednost predmeta

ulaganja stvari ili prava bitno manja od visine temeljnih uloga koji se time uplaćuju.

ODGOVORNOST ČLANA DRUŠTVA I ČLANA UPRAVE DRUŠTVA Ako su u osnivanju društva dani pogrešni podaci članovi uprave društva i članovi društva kao solidarni dužnici dužni su društvu uplatiti iznose koji nisu uplaćeni, nadoknaditi plaćanja koja su učinjena u osnivanju društva i nisu prihvaćena kao troškovi osnivanja društva, a odgovaraju i za 2 štetu koja bi time bila plaćena.

UPIS DOO-A U SR Prijava za upis u sr podnosi se nakon što:1)se sklopi društ.ug.2)uplate ulozi u skladu sa Z. i društ.ug. i3)imenuju 1 ili više čl.uprave druš., a ako druš. mora imati No i nakon što se izabere taj odborORGANI DOO –A

OBVEZATNI ORGANI DOO SU:1.UPRAVA 2.SKUPŠTINA3.NO – obvezatan je org. samo ako to Z. izrijekom određuje. No, kada i nije obvezatan, druš. ga ipak može imati, ako tako odluče čl. druš.U DOO između org. postoji hijerarhijski odnos, pri čemu je skupš. najviši org., jer je najvažnija volja čl.druš.

1. UPRAVA / ČLANSTVO U UPRAVI / SASTAV UPRAVEUprava druš. se sastoji od 1 ili više direktora. Čl. uprave ne mora biti hrv.državljanin, nema zapreke da svi čl. budu strani državljani neovisno o tome tko su čl.druš. – domaće ili inoz.fizič. ili pr.osobe.

Čl. uprave može biti svaka fizič.o. koja je potpuno poslovno sposobna; no to ne smije biti osoba:1.koja je kažnjena za KD prouzrokovanja stečaja2.povrede obveze vođenja poslov.knjiga3.ošteć.vjerov.4.pogodovanja vjerov.5.zloupotrebe u post.prisilne nagodbe ili stečaja6.neovlaštenog otkrivanja i pribavlj. poslov. ili proizvodne tajne ili prevare iz Kazn.zakonika RH i to za vrijeme od 5.god. po pravomoć.presude kojom je osuđena s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne7.protiv koje je izrečena mjera sigur. zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslov.druš. za vrijeme dok traje ta zabrana8.čl.NO druš.Čl.upr. mogu imati i zamjenike. Propisi za čl.upr. vrijede i za nj.zamjenike.ZTD ne propisuje poseb.uvjete za imenov. čl.upr., ali bi ih mogao propisati društvenim ug., pa bi se moglo odrediti da čl.uprave mora biti osoba koja:1)ima određ.iskustvo u obavlj. nekih poslova ili2)osoba koja ima neko formalno struč.obrazovanje

IMENOVANJE ČL.UPRAVE Čl. upr. DOO-a može se imenovati:1)odlukom za to ovlašt.osoba (ČL.DRUŠ. – svojom odlukom imenuju upr.druš., ako društ.ug. nije predviđeno da je imenuje netko 2 u druš. Ako se za čl.upr. imenuje nekoga od njih, to se može učiniti i u društv.ug. pa i za vrijeme dok je čl.upr.čl. u druš.)2)društv.ug. (ako se društ.ug. odredi da se svi čl.druš. imenuju čl.upr. – to se odnosi samo na one čl. druš. koji su to bili u vrijeme kada se odredba o tome unosila u ug.)3)u društ.ug. može se predvidjeti da će upr. imenovati i neko javnopr.tijelo4)Ako br.čl. upr.padne ispod br. koji je društ.ug. određen kao najmanji br.čl.upr. da bi ona mogla voditi poslove druš. i zastupati ga , a nisu određeni nj. zamjenici – čl.druš. moraju svojom odlukom bez odgađanja imenovati čl. koji nedostaju. Do obavljenog imenov. čl. upr. obavljaju samo neodložne poslove.Društ.se ug. može odrediti da za vrijeme dok čl. druš. ne imenuju nove čl. , NO može imenovati čl. koji nedostaju.Ako otpadnu svi čl.upr. ili oni nisu u moguć. obavljati svoje duž., NO je dužan čl.upr. imenovati bez odgađanja5)ako druš. nema NO ili ako on ne postupi kako je to propisano – SUD će na prijedlog zainter.osobe ili po služ.duž. postaviti privremenog upravitelja – nj. je duž.da se brine oko imenov. nove upr., a do tada je ovlašten obavljati samo neodložne poslove.

Imenov. i opoziv su = konstitutiv.prir. u odnosu prema druš. – oni vrijede od časa kada je donesena odluka o imenov. odn. o opozivu i kada je priopćena čl.upr. Upis u SR novoga čl.upr. i brisanje staroga imaju deklar.učinak

OPOZIV ČL.UPRAVE/ NA ČIJI ZAHTJEV I POD KOJIM PRETP. OPOZIV DONOSI SUD? 1.ČL.DRUŠ. mogu svojom odlukom u svako doba opozvati čl.upr.2.ako je druš.ug. predviđeno da čl.upr. imenuje NO, on je, nije li tim ug. drukčije određeno, ovlašten i za opoziv nj. imenovanja – to nema utjecaja na pr. čl.upr. iz ug. koje su oni sklopili s druš.3.čl.upr. koji je i čl.druš. može se, ako za to postoji važan razlog, opozvati i odlukom SUDA.Od čl.druš. koji nisu glasovali za opoziv imenov.čl.upr. može se tužbom sudu zatražiti da se s opozivom suglase. O parnici se mora putem suda obavijestiti čl.upr. o kome je riječ.Sud može u toku post. privremenom mjerom zabraniti čl.upr. povodom čijeg se opoziva vodi spor vođenje poslova i zastup.druš. , ako se učini vjerojatnim da bi nj. daljnjim djelov.druš. bila pričinjena nenadoknadiva šteta.4.ako se čl.upr. imenuju DRUŠT.UG., tim se ug. može odrediti da ih se može opozvati samo ako za to postoji važan razlog – u tom slučaju opoziv je valjan sve dok se o nj. nevaljanosti ne odluči pravomoć. odlukom suda, napose da li je za opoziv postojao važan razlog.Ove se odredbe ne primjenjuju na čl.upr. koje imenuje javnopr.tijelo.

OSTAVKA ČL.UPRAVE Predsjednik i čl.upr. mogu dati ostavku neovisno o zahtj.za naknadu štete koji druš. zbog toga može imati prema njima iz ug. koji su sklopili s druš.Za prestanak članstva u upr. nije potrebna odluka u druš..Ne proizlazi li iz izjave kojom je ostavka dana što 2 – ona djeluje ako za nju postoji važan razlog, od dana kada je izjavljena druš., u protivnom – tek po proteku 14 dana od tog dana.Ostavka se izjavljuje u pisanom obliku:1.SKUPŠTINI DRUŠ. – ako je bila najavljena u dnev.redu skupš.2.a ako je druš.ug. NO, kada ga druš. ima, ovlašten za imenov.čl.upr., tom odboru ili SVIM ČL. DRUŠ. iliČL.DRUŠ. KOJI JE DRUŠT.UG. OVLAŠTEN IMENOVATI PREDSJEDNIKA ODN. ČL.UPR.DRUŠ.O ostavci se mora obavijestiti sve ostale čl.upr., ako druš. ima NO – nj.predsjed.Ostavka se može opozvati samo uz suglas. onoga kome je izjavljena u skladu sa Z. odn. društ.ug.

ODNOS ČL.UPRAVE I DRUŠTVA Odnos čl.upr. i druš. je dvojak:1.utemeljen je na STATUSNOPRAVNOJ OSNOVI = proizlazi iz imenov. čl.upr. od strane onoga tko je za to ovlašten2.UGOVORNOPRAV. ILI OBVEZNOPR. OSNOVI = temelji se na ug. o obavljanju poslova čl.upr. kojega čl.upr. sklapa s druš.

OVLASTI UPRAVE:1. Da vodi poslove društva u skladu s društvenim ugovorom, odlukama članova društva i

obveznim uputama skupštine i nadzornog odbora, ako ga društvo ima2. da zastupa društvo3. da uredno vodi poslovne knjige društva i vodi poslove unutarnjeg nadzora4. da izrađuje financijska izvješća društva5. da vodi knjigu poslovnih udjela.

VOĐENJE POSLOVA ZASTUPANJE ODGOVORNOST

ČL.UPRAVEUPRAVA poslove druš. vodi u skladu s:1)društ.ug.2)odlukama čl.druš. i3)obveznim uputama skupš. i NO ako ga druš. ima

Način rada upr. propisuje se društ.ug.. Ako neka pitanja glede načina rada upr. nisu uređena društ.ug. ili ZTD-om, može ih urediti upr. poseb.aktom koji u tu svrhu donosi.

Ako upr. ima više čl., a druš.ug. nije drugačije određeno, SVI ČL. ZAJEDNO poduzimaju radnje potrebne za vođenje poslova druš., osim ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu.

Ako je društ.ug. svaki čl.upr. ovlašten da sam poduzima radnje vođenja poslova druš. – on ne smije poduzeti nakanjenu radnju usprotivi li se tome neki od čl.upr. osim ako spomenutim ug. nije drugačije određeno

UPRAVA zastupa društvo.Ako u društ.ug. nije drugačije određeno, ČL.UPR. SKUPNO ZASTUPAJU druš. potpisuju se tako da uz navođenje tvrtke druš. stavljaju svoj potpis.

Ako upr. ima više čl., druš.ug. može se odrediti da druš. zastupa 1 čl.upr. zajedno s prokuristom.

OGRANIČENJE OVLASTI ZA VOĐENJE POSLOVA I ZA ZASTUPANJEČl.upr. moraju poštivati ogranič. ovlasti za zastup. postavljena:1)druš.ug.2)odlukom čl.druš. i 3)obveznim uputama NO

Ogranič. su bez pr. učinka prema 3-ima – to vrijedi ako se ovlast za zastup. ograničava na:1.sklap.određ.poslova ili2.poslova određ.vrste ili3.se ono daje samo pod određ.okol., za određ.vrijeme ili mjesto ili4.je za sklapanje pojedinih poslova potrebna suglas. čl.druš., NO ili nekog 2 org.druš.

Čl.upr. moraju voditi poslove druš. s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika i čuvati poslov.tajnu druš.

Tko s nakanom koristeći svoj utjecaj u druš. navede čl.upr. ili NO, prokuristu ili punomoćnika da poduzmu nešto na štetu druš. ili nj. dionič., odgovara druš. za štetu koja mu time bude pričinjena.

Za štetu odgovaraju kao SOLIDARNI DUŽNICI i čl.upr. i NO ako povrijede svoje dužnosti.U slučaju spora čl.upr. i NO moraju dokazati da su u obavljanju svojih dužnosti postupali uredno i savjesno.

2. NADZORNI ODBOR DOO mora imati NO: 1.ako je prosječan br. zaposlenih u druš. tijekom god. veći od 300 ili2.ako je to za druš. koje obavlja određ.djelat. propisano poseb.Z.3.Ako je TK druš. veći od 600.000kn i ono ima više od 50čl. ili4.ako druš.jedinstveno vodi DD ili DOO koja moraju imati NO ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim udjelom u TK, a u oba slučaja je br.zaposlenih u nekome od druš. ili u svim druš. zajedno u prosjeku veći od 300 ili5.ako je druš.komplementar u KD, a prosječan br.zaposlenih u druš. i u KD je zajedno veći od 300.UPRAVA je dužna u 1,4 i 5 slučaju s danom 1.1. utvrditi prosječ.br. zaposlenih u preth.god. – ako taj br. prelazi 300, dužna je bez odgađanja priopćiti to registar.sudu zajedno s popisom čl.druš., odn. s izjavom da u članstvu druš. nije bilo promjene.Prijeđe li u vremenu između 2 takva priopć. 300 – to se mora registar.sudu priopćiti bez odgađanja.PROSJEČAN BROJ ZAPOSLENIH – određuje se prema br.zaposlenih u druš. svakoga posljednjega dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini.U ostalim je slučajevima NO fakultativan org.DOO; hoće li ga druš.imati određuje se društ.ug.

ČLANSTVO U NO / SASTAV NO NO sastoji se od 3 člana.Društ.ug. se može odrediti i veći broj čl.NO s time da njihov broj mora biti neparan. Čl.NO može biti svaka posl.spos.fizič.o.; to može biti i strani državljanin.

Čl.NO ne može biti osoba:1.koja je kažnjena za KD prouzrokovanja stečaja2.povrede obveze vođenja poslov.knjiga3.ošteć.vjerov.4.pogodovanja vjerov.5.zloupotrebe u post.prisilne nagodbe ili stečaja6.neovlaštenog otkrivanja i pribavlj. poslov. ili proizvodne tajne ili prevare iz Kazn.zakonika RH i to za vrijeme od 5.god. po pravomoć.presude kojom je osuđena s time da se u to vrijeme ne računa vrijeme provedeno na izdržavanju kazne7.protiv koje je izrečena mjera sigur. zabrane obavljanja zanimanja koje je u potpunosti ili djelomično obuhvaćeno predmetom poslov.druš. za vrijeme dok traje ta zabrana8.osoba, koja je već čl.10 NO DD ili DOO 9.čl.upr.društva10.čl.upr.druš. koje je ovisno u odnosu na DD11.čl.upr. 2 druš.kapit. u čijem se NO nalazi čl.upr.druš.12.osoba koja ne ispunjava navedene uvjete 1-7Čl.NO ne mogu imati zamjenike!

IMENOVANJE ČLANA NO

Ako je neka osoba izabrana ili imenovana u više NO – smatra se da je izabrana odn.imenov. samo u 1 odbor ako to čini kao predstavnik nekoga javnoprav.tijela, druš.unutar koncerna ili financ.instituc. koja s druš. trajnije posluje da bi štitila nj. interese, ali samo onda ako nije čl. više od 20 NO1)Čl.druš. svojom odlukom izabiru čl.NO osim ako je poseb.z. propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Ako se na istoj skupšt. izabiru najmanje 3 čl. NO, na zahtj. čl. druš. čiji ulozi čine najmanje 1/3 TK zastuplj. na skupš., o izboru svakoga čl.odbora odlučuje se odvojeno.2)Društ.ug. može se odrediti da se određ.čl. druš. ili čl. koji imaju određ.poslov.udjele mogu imenovati određ.br. čl.NO – takvo pr. može se dati samo onim čl. koji mogu raspolagati sa svojim poslov.udjelom samo uz suglas.druš. U NO može se tako imenovati najviše 1/3 nj.čl.3)Čl. 1.NO imenuju se pri osniv.druš. za vrijeme do odluke skupš.druš. ili čl.druš. izvan skupš. kojom po proteku 1.god. dana od upisa druš. u SR odlučuju o tome da li da im se da razrješnica.Do tada ih skupš. odn.čl.druš. izvan skupš. mogu opozvati odlukom donesenom običnom većinom glasova. Čl. NO biraju se odn. imenuju najviše na 4.god. i mogu biti ponovno birani odn. imenovani

OPOZIV ČL. NO1.GS može opozvati čl.NO i prije isteka mandata za koji je izabran – za odluku o tome potrebna je većina od najmanje ¾ danih glasova. Statutom se može odrediti veća većina + ispunj. dodat.pretp.2.imenovanog čl.NO može u svako doba opozvati ONAJ TKO GA JE IMENOVAO i zamijeniti ga 2 osobom. Ako više nisu ispunjene pretp. za imenov.čl.NO koje su određene statutom – GS može imenovanoga čl. opozvati običnom većinom.

OVLASTI NO 1.nadzire vođenje poslova druš.; on ne može voditi poslove druš. ali se statutom ili odlukom NO može odrediti da se određ.poslovi mogu obavljati samo uz prethodnu suglas. NO.Odbije li NO dati suglas. – upr. može zatražiti od GS da ona dade suglas..GS odluku o davanju suglas. donosi većinom od najmanje ¾ od danih glasova

NAČIN RADA NO NO iz reda svojih čl. izabire predsjed. i najmanje 1 nj. zamjenika.Upr. mora podnijeti registar.sudu prijavu za upis izabranih osoba u SR.Zamjenik predsj. ima pr. i obveze pred. samo onda ako je predsj. spriječen u obavlj. svoje funkc.

Svaki čl.NO ili upr. može uz navođenje razloga i svrhe zatražiti da predsj. sazove sjednicu odbora – sjednica se mora održati unutar 15 dana od kada je sazvana.Sjednice NO treba sazivati 1 tromjesečno, a mora ih se sazvati najmanje 1 polugodišnje.

NO može imenovati komisije koje pripremaju nj. odluke, ali one ne mogu umjesto ili pored nj. odlučivati o pitanjima iz nj. nadlež.

ODLUČIVANJE U NO:Ako Statut ne odredi nešto 2, NO može donositi odluke uz kvorum koji čini ½ propisanog br.čl. NO, ali ne manje od 3, dok je za donošenje odluke potrebna većina danih glasova.

3.SKUPŠTINA/ KOJOM SE VEĆINOM DONOSE ODLUKE? Čl. druš. mogu u 2 slučaja odluke iz nj.nadlež. donositi i izvan skupšt.:1.čl.druš. u skupš. donose odluke na koje su ovlašteni Z. i društ.ug., osim ako se svi čl. u pojedinom slučaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju treba donijeti ili2.izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem – ako se odluka donosi pisanim putem, većina koja je potrebna za to da bi se ona donijela ne određuje se na temelju danih nego na temelju UKUPNOG BR.GLASOVA KOJIMA RASPOLAŽU ČL. DRUŠ.

NADLEŽNOST SKUPŠTINE Skupš.odlučuje o pitanjima određ.druš.ug. a osobito o:1.financ.izvješćima druš., upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razreješ. čl.upr. i NO, ako ga druš. ima, što valja učiniti u 1.8.mj. poslov.god. za prethodnu godinu2.zahtjev za uplatama tem.uloga3.povratu dodatnih uplata novca čl.druš.4.imenov.iopozivu čl.upr.5.izboru i opozivu čl.NO ako ga druš.ima6.podjeli i povlačenju poslov.udjela7.davanju prokure ili trg.punomoći za sve pogone koju treba dati upr.8.mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova 9.izmjeni druš.ug.10.postavlj.zahtj. za naknadu štete koje druš. može imati protiv čl.upr. i nO i zamjenika čl.upr. te o imenov.zastupnika u sudskom post. ako druš. ne mogu zastupati čl.upr. ni NO11.sklapanju ug. kojima druš. treba trajno steći stvari ili pr. za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijed. koja je viša od vrijed. 1/5 tk druš. kao i o izmjeni takvih ug. na teret druš. što je uvjet za nj.valjanost osim kada je riječ o stjec. u ovršnom post., s time da se odluk ao tome mora donijeti s većinom od ¾ danih glasova

PRAVO GLASA NA SKUPŠTINI DOO? Pr.glasa je 1 od temeljnih upravljačkih članskih pr. u društvu. Ono je vezano uz poslov.udio koji čl. ima u druš. pa ga samo on može imati ali se ne radi o pr. koje je strogo osobne naravi. Može se ostvariti i preko 3-će osobe, ali uvijek samo u ime čl.druš., a ne u vlastito.

Pr.glasa pripada samo onome tko je valjani imatelj poslov.udjela i ono ne ovisi o uplati tem.uloga kao što je to slučaj s pr.glasa dionič. u DD-u. Može ga imati svaka fizič. i pr.osoba pod uvjetom da ima poslov.udio u druš.Pripada li poslov.udio većem broju osoba – one pr.glasa ostvaruju samo zajedno, ako ne odrede zajed.zastupnika.

NAČIN I ROK ZA SAZIVANJE GS / POSTUPAK SAZIVANJA SKUPŠTINE DOO-A? Skupš. se mora sazvati na način kako je to:1.određeno društ.ug. a ako u njemu o tome nema odredaba2.preporučenim pismom upućenim svim čl.druš.Od dana kada je posljednji puta oglašeno saziv. skupš. ili od kada je poziv predan pošti i dana održavanja skupš. mora proći najmanje 7 dana

U pozivu se mora što je preciznije moguće odrediti dnevni red skupš. Ako postoji nakana da se mijenja društ.ug. – treba navesti i gl.izmjene koje se predlažu

Čl.druš. koji su preuzeli tem.uloge što čine zajedno najmanje 1/10 a ako je tako određ.druš.ug. i manji dio tk druš. mogu pisanim putem uz navođenje razloga za to zahtijevati da se na dnev.red stave i 2 pitanja ako taj zahtjev postave najkasnije 3 dana od dana objave ili primitka poziva.

SAZIVANJE GS? Skupš. saziva UPRAVA, ako Z. ili društ.ug. to pr. nije dano i nekom 2 npr.NOAko u društ.ug. nije drugačije određeno, skupš. se održava u sjedištu druš.

Skupš. se mora sazvati:1. najmanje 1x godišnje te osim u slučajevima određ. z. i društ.ug.2. uvijek kada to zahtijevaju interesi druš. a bez odgađanja onda ako se 3. uoči da je druš. izgubilo ½ tk4. kada to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže čl.druš. koji su preuzeli temelj.

uloge što zajedno čine najmanje ½ tk druš. – to pr. imaju i čl. koji su zajedno preuzeli i manje uloge ako se to odredi društ.ug.

Ako org. koji je ovlašten da sazove skupš. ne udovolji zahtj. u roku od 14 dana od dana kada je primljen ili takvoga org.nema – osobe koje su podnijele zahtj. mogu uz navođenje dnev.reda same sazvati skupš.

ODLUČIVANJE NA GS?

PODOBNOST SKUPŠTINE DA ODLUČUJE 1. Ako društvenim ugovorom nije drugačije određeno, skupština može valjano odlučivati

ako su na njoj prisutni članovi društva ili njihovi zastupnici koji predstavljaju najmanje 1/10 TK društva.

2. Na skupštini koja nije uredno sazvana niti su članovi društva na propisani način stavili zahtjev za odlučivanje o određenim pitanjima najkasnije 3 dana od dana objave ili primitka poziva kojim se saziva skupština mogu se donositi odluke samo onda ako su na

njoj prisutni ili zastupljeni svi članovi društva. Taj se uvjet ne mora ispuniti za donošenje odluke o sazivanju nove skupštine.

3. U slučaju da skupština nije podobna za odlučivanje, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, mora se pozivom na tu okolnost sazvati nova skupština, s time da se njezin dnevni red ograničava na dnevni red skupštine na kojoj se nije moglo odlučivati. Na toj skupštini mogu se donositi valjane odluke bez obzira na to koliko je TK na njoj zastupljeno.

ODLUČIVANJE NA SKUPŠTINI / KOJOM VEĆINOM DONOSE ODLUKE? 1.Ako z. i društ.ug. nije drugačije određeno, skupš. donosi odluke većinom od danih glasova.

Svaki iznos tem.uloga od 200kn daje pr. na 1 glas. Dijelovi toga iznosa ne uzimaju se u obzir za određiv.pr.glasa.Upr. druš.dužna je u knjizi poslov.udjela pri upisu svake promjene veličine udjela unijeti i br.glasova na koji on daje pr.u skupš. druš. te o tome ako on to zatraži čl.druš. izdati potvrdu.

U druš.ug. može se odrediti da čl.druš. imaju drugačije pr.glasa od onoga kako je to određeno s time da svaki čl. mora imati najmanje 1 glas.

Čl.može glasovati i preko punomoćnika koji se mora na skupš. druš. iskazati pisanom punomoćju, ako druš.ug. nije određeno da se punomoć može dati i u manje formalnom obliku, ukojoj je navedeno da se daje u svrhu glasovanja na skupš.Zakon.zastup.fizič.o. i osobe koje zastupaju pr.osobe na temeljustatuta mogu za zastupane čl.glasovati na skupš. bez punomoći.

NA SKUPŠ. NE MOŽE O ODLUCI GLASOVATI:1.osoba kojoj se tom odlukom pribavlja neka korist ili2.se oslobađa neke obveze3.ona ne može glasovati ni kao zastupnik čl.druš.4.i kada se odlučuje o pr. poslu između čl. i druš. te o 5.pokretanju ili rješ. spora među njima

EVIDENCIJA ODLUKA SKUPŠTINEOdluke donesene na skupš. i one donesene pisanim putem moraju se bez odgađanja unijeti u poseb.knjigu odluka.Svaki čl. druš. ima za vrijeme rad.vremena druš.pr. uvida u knjigu odluka.Svakome se čl. druš. mora na nj.zahtjev bez odgađanja preporuč.pismom dostaviti izvod iz svih odluka koje su unesene u knjigu odluka potpisane od strane upr. uz priopćenje dana i mjesta donošenja te podataka o upisu u tu knjigu.

PRAVO NA OBAVJEŠTENOST 1. Uprava društva mora svakome članu društva dati obavijesti o stvarima društva i dopustiti

uvid u poslovne knjige i dokumentaciju društva bez odgađanja po primitku zahtjeva da mu se to omogući.

2. Članu društva može se uskratiti to pravo:A. Kada postoji bojazan da bi ga on mogao upotrijebiti za svrhe koje nisu u vezi s

njegovim članstvom u društvu i da bi time društvu ili s njime povezanome društvu mogla biti pričinjena šteta.

O tome da se članu uskrate spomenute obavijesti i odbije pravo uvida odlučuje skupština društva.

3. Uprava može odbiti članu društva dati obavijesti o:A. stvarima društvaB. uvid u poslovne knjige i dokumentaciju ako ono ima nadzorni odbor.

ZAŠTITA MANJINE KOD DOO-A – ODŠTETNI ZAHTJEVI U KORIST DRUŠTVAČl.druš. čiji tem.ulozi čine zajedno najmanje 10.dio TK druš. mogu postaviti zahtj. za nakn.štete kojega druš. ima prema čl.upr. i NO, ako su čl.druš. odbili protiv njih postaviti takav zahtjev ili je prijedlog da se to učini dostavljen upr. ali ga ona nije pravodobno podnijela čl.druš. da o njemu odluče.

Tužba se mora podići u roku od 3.mj. od dana kada je odbijen prijedlog da se donese odluka o podizanju tužbe ili od kada je osujećeno donošenje odluke o tome

Za vrijeme trajanja spora tužitelji ne mogu raspolagati svojim posl.udjelima bez suglas.druš.

Na zahtjev tuženoga sud će odrediti da su tužitelji dužni dati osigur. za naknadu štete koja tuženome prijeti zbog podizanja tužbe

Ako se tužba kao neosnovana odbije, a utvrdi se da je podignuta zlonamjerno ili zbog grube nepažnje, tužitelj je dužan tuženome nadoknaditi štetu koja mu je time pričinjena. Više tužitelja odgovara solidarno.

POVEĆANJE TK Za poveć. TK potrebna je odluka čl. druš. o izmjeni druš.ug.Na temelju poveć. TK tem.uloge u druš. mogu preuzeti postojeći čl.druš. i 2-ge osobe

Ako u druš.ug. odn. u odluci o poveć. TK nije drugačije određeno, postojeći čl.druš. imaju pr.prvenstva da u roku od 1.mj. dana od donošenja odluke o poveć.TK preuzmu tem.uloge u srazmjeru svojih uloga u TK druš. Izjava o preuzim. tem.uloga daje se u obliku:1)javnobilj. akta ili2)privat.isprave koju ovjeri jav.bilj.

TK DOO-A MOŽE SE POVEĆATI:UPLATAMA NOVIH ILI POVEĆANJEM UNOŠENJEM REZERVI I DOBITI DRUŠ. U

POSTOJEĆIH TEM.ULOGA (EFEKTIVNO POVEĆANJE)

TK (NOMINALNO POVEĆANJE TK)

Ako se TK povećava uplatama uloga, to se može učiniti tako:

1. da se uplate novi ulozi ili 2. da se poveć. postojeći tem.ulozi.

Ulozi se mogu uplatiti u novcu, ili ulaganjem stvari i pr., a na odgovarajući se način primjenjuju pravila o ulaganju novca, stvari i pr. prilikom osniv.druš.Nakon preuzim. i uplate uloga registar.sudu podnosi se prijava za upis poveć. TK u SR.TK povećan je s upisom poveć. u SR.

O pretvaranju rezervi i kapit.dobiti druš. u TK može se odlučiti:

1. nakon što se utvrde GFI za poslov.god. koja je neposredno prethodila god. u kojoj se donosi odluka, ako ta izvješća ne pokazuju gubitak, a nema nepokrivenoga gubitka iz prethodnih god. i

2. donese odluka o upotrebi dobiti.Za to se mogu koristiti rezerve ako je to u skladu sa svrhom kojoj su one namijenjene i sred. koja su odlukom o upotebi dobiti namijenjena za unos u te rezerve – ovdje se primjenjuju odrebe o izmjeni društ.ug.

Odluka o poveć. TK ne može se donijeti prije nego što 1 ili više revizora koje odlukom imenuju čl.druš. ispitaju posljednja GFI i potvrde ih bez rezerve.Ako je dan na koji se ta izvješća odnose više od 8.mj. prije podnošenja prijave za upis odluke o poveć.TK druš. u SR, moraju se izraditi nova fin.izvješća koja moraju ispitati revizori.Na temelju nje može se donijeti odluka o poveć.TK druš. samo ako je revizori potvrde bez rezerve.

SMANJENJE TK TK druš. može se smanjiti samo na temelju odluke čl.druš. o izmjeni društ.ug. te nakon što se provede post. koji je propisan ZTD-om.

U odluci se moraju navesti:1)opseg i 2)svrha smanjenja TK i

3)kako će se to provesti

SMANJENJEM TK SMATRA SE = svako smanjenje visine toga kapit. određene u društ. ug. bez obzira na to provede li se smanjenje:

1. vraćanjem čl.druš. njihovih tem.uloga2. sniženjem nomin.iznosa tih uloga ili3. potpunim odn. djelomič. oslobađanjem čl.druš. ili njihovih prednika od obveze da u

cjelini uplate tem.uloge

Nije dopušteno smanj. TK ispod 20.000knAko se smanj. TK provodi vraćanjem uplać.tem.uloga ili oslobođenjem čl. od obveze da ih u cjelini uplate, iznos svakoga tem.uloga koji ostaje u druš. ne može biti niži od 200kn.

Registar.sudu mora se podnijeti prijavu da se u SR upiše nakana druš. da smanji TK.

Prijava da se izmjena društ.ug. upiše u SR podnosi se reg.sudu nakon što protekne rok koji je dan vjerovnicima za to da se jave druš.

Isplate čl.druš. na temelju smanj. TK moguće su nakon što se odgovarajuća izmjena društ.ug. upiše u SR.

PRESTANAK DOO-A 1.RAZLOZI ZA PRESTANAK DOO-A SU:1.istek vremena određ. u društ.ug. 2.odluka čl. – donosi se u obliku javnobiljež.isprave s većinom od najmanje ¾ od danih glasova3.pripajanje druš. 2 druš. i spajanje s 2 druš.4.pravomoć.odluka steč.vijeća o otvaranju i zaključenju steč.post. 5.pravomoć.odluka registar.suda kojom se određuje brisanje druš. po služ.duž.6.provođenje steč.post.

7.odluka registar.suda8.ukidanje druš.9.pravomoć.presuda suda – ako postane nemoguće da se ostvaruje svrha druš. ili ako u prilikama druš. postoje 2 važni razlozi za nj. prestanak10.društ. ug. mogu se predvidjeti i 2-gi razlozi za prestanak druš.

LIKVIDACIJA Ako se nad druš. ne otvori steč.post. – provodi se likvid.druš.Likv. se ne provodi u slučaju:

1.prestanka druš. pripajanjem druš. 2 druš. i2.prestanka druš. spajanjem druš. s 2 druš.

Na druš. se do zaključenja likvidac.primjenjuju propisi koji vrijede za druš. nad kojim se ne provodi likvid. Nakon što se odluka o otvaranju likvidac. druš. upiše u SR, u tvrtku druš. mora se navesti naznaka „ u likvidaciji“.

TKO PROVODI LIKVIDACIJU?1.ČL. UPRAVE ako se društ.ug. ili odlukom čl.druš. likvidatorima ne umenuju 1 ili više osoba2.SUD MOŽE NA PRIJEDLOG NO ILI ČL.DRUŠ. čiji tem.ulozi čine najmanje 10.dio TK ili manji dio određ. društ. ug. iz važnoga razloga pored tih likvidatora ili umjesto njih imenovati 2 osobe. Likvidator može biti i pravna o.

IMENOVANJE I OPOZIV LIKVIDATORA?Likvidatore koje je imenovao, sud može i opozvati.Likvidatore koje nije imenovao sud mogu u svako doba opozvati i čl.druš. svojom odlukom.Likvidatori se upisuju u SR.

Likvidatori koje imenuje sud imaju pr. da im se:1)primjereno nadoknade troš. koje imaju kao likvidatori i 2)isplati nagrada za njihov radAko se sudski imenovani likvidatori i druš. ne suglase o naknadi troš. i o nagradi – o tome odlučuje sud.

DUŽNOST LIKVIDATORA?1.okončati poslove koji su u tijeku, ako je to potrebno za provođenje likvidac., mogu ulaziti i u nove poslove2.naplatiti tražb.3.unovčiti imovinu druš.4.podmiriti vjerovnike5.zastupati druš.6.odmah nakon stupanja na dužnost izraditi početna likvidacijska fin.izvješća i izvješća o stanju druš.7.ako likvidatori na temelju prijavljenih tražb. utvrde da imovina druš. nije dovoljna za to da se podmire sve tražb.vjerov. s kamatama – moraju odmah obustaviti post. likvidac. i predložiti provođenje stečaj.post.8.izraditi izvješće o provedenoj likvidac. i izraditi prijedlog o podjeli imovine9.podijeliti imovinu dionič. u roku od 30 dana od dana kada je odluka donesena, na način kako je to određeno statutom10.podnijeti GS zaključno likvidacijsko financ.izvješće i izvješće o provedenoj likvidac.

PRIJAVA ZA UPIS LIKVIDATORA U SR

Registar.sudu mora se podnijeti prijavu za upis imenovanih 1.likvidatora i nj. ovlaštenika za zastup. u SRZa svaku izmjenu likvidatora ili nj. ovlašt. za zastup. likvidatori moraju podnijeti sudu prijavu da se upišu u SR

 

 

POVEZANA DRUŠTVA, PODUZETNIČKI UGOVORI, PRIKLJUČENJE, STATUSNE PROMJENE, PRIPAJANJE, SPAJANJE, PODJELA DRUŠTVA, PREOBLIKOVANJE, KONCERN, ZOTVP, ZOPDD

VRSTE POVEZANIH DRUŠTAVA?POVEZANA DRUŠTVA = su pravno samostalna druš. koja u međusobnom odnosu mogu stajati kao:1.druš. koje u 2 druš. ima većinski udio ili većinsko pr. u odlučivanju2.ovisno i vladajuće druš.3.druš. koncerna4.druš. s uzajmnim udjelima i5.druš. povezana poduzetnič.ug.

ČIME SU ONA POVEZANA?Zajedničkim vođenjem

IZ ČEGA TAJ ODNOS OVISNOSTI MOŽE PROIZLAZITI?Može se temeljiti na:1)ug. o vođenju poslova druš. ili2)biti posljedica stvarnih statusnopr. odnosa između druš. ili 2-ih poduzetnič. ug. osim ug. o vođenju poslova

KAD 1 DRUŠ. VODI POSLOVE 2 DRUŠ. – ČEGA ĆE TO BITI POSLJEDICA?Ug. o vođenju poslova druš.

KAD JE SKLOPLJEN UG. O VOĐENJU POSLOVA DRUŠ. I KOD PRIKLJ.?Kod priklj. između gl.druš. i priklj. u formalnom smislu ne postoji ug. o vođenju poslova druš., već je gl. druš. ovlašteno davati upute upravi priklj.druš. na statusnopr.osnovi; temeljem odluke druš.; stoga je ZTD-om izričito rečeno da se na pitanje ovlasti i odgovor. u slučaju ovisnosti druš. primjenjivati odredbe kao u slučaju kad postoji ug. o vođenju poslova druš.

KAD DOLAZI DO STATUSNIH PROMJENA?Kod priklj. odlukom većine – kad je gl.druš. ovisno u slučaju kad je između njih potpisan ug. – dionič. mogu izabrati otpremninu u novcu ili d. gl.druš.

KONCERN? KONCERN = ako se vladajuće i 1 ili više ovisnih druš. objedine jedinstvenim vođenjem od strane vladajućeg druš., ona čine koncern.DRUŠTVA KONCERNA – pojedinačna druš.

Smatra se da su jedinstvenim vodstvom objedinjena druš. među kojima je:1)sklopljen ug. o vođenju poslova druš. ili2)od kojih se 1 druš. priključuje 2

Ako su pravno samostalna druš., a da 1 nije ovisno o 2, spojena zajednič. vođenjem – ona čine koncern, a pojedinačna druš. – su druš. koncerna

VRSTE KONCERNA:1)ugovorni – na temelju ug. o vođenju poslova druš.

2)faktični – bez ug., 1 druš. ima već. udio3)koncern s ravnopravnim društvima – druš. neovisna, ali povezana zajednič.vođenjemKad je sklopljen ug. o vođenju poslova – neoboriva presumpcija

DRUŠTVA U KONCERNU – DA LI JE TO JEDINSTVENO PODUZEĆE ? = Da.ČIME SU POVEZANA DRUŠTVA U KONCERNU?Objedinjeni zajedničkim vođenjem poslova.

ŠTA JE SPECIFIČNO ZA KONCERN? = Nije pravna osoba.

DRUŠTVA S UZAJAMNIM UDJELIMA= su druš. kapit. sa sjedištem u RH koja su povezana tako da svako druš. ima više od ¼ udjela u 2 druš.Ako 1 od druš. s uzajam.udjelima pripada većinski udio u 2 druš. ili ako 1 druš. može imati neposredno ili posredno vladajući utjecaj na 2 druš., 1 druš. treba smatrati vladajućim, a 2 ovisnim druš.

Ako svakome od druš. s uzajamnim udjelima pripada većinski udio u 2 druš. ili ako svako od tih druš. može imati neposred. ili posred. vladajući utjecaj na 2 druš., oba se smatraju vladajućim i ovisnim.

VANJSKI DIONIČARI? Ako je sklopljen ug. o vođenju poslova druš. ili ug. o prijenosu dobiti, vanjski dionič. = su oni dionič. ovisnoga druš. koji istodobno nisu i dionič. odn. čl. vladajućeg druš.Vanjskim dionič. ne smatra se vladajuće druš.Vanjskim dionič. smatraju se i čl. ovisnoga druš., ako je ono DOO.

OTPREMNINA KOD PODUZET.UG. / GDJE JOŠ DOLAZI DO UVJETNOG POVEĆ. TK = I KOD PODUZ.UG. – UG. O VOĐENJU POSLOVA I UG. O PRIJENOSU DOBITI RADI DAVANJA OTPREM., KADA VANJ.DIONIČ. NA SVOJ ZAHTJEV ISTUPA IZ DRUŠ. IMA PR. NA PRIMJER.OTPREMN. KOJA JE ODREĐ.UG.Pored obveze da se plati naknada, ug. o vođenju poslova druš. i ug. o prijenosu dobiti moraju sadržavati obvezu 2 ugovor.strane da na zahtj. vanj.dionič. preuzme nj. d., odn,. udjele u zamjenu za isplatu primjer.otpremn. koja je određena ug.

KAO OTPREMNINA SE MOŽE PREDVIDJETI:1.davanje d. 2 ugovor.strane, ako je ona DD – otpremnina se smatra primjerenom ako se d. daju u omjeru u kojemu bi se u slučaju spajanja druš. na svaku d. 1 druš. , odn. udio u tome druš. morale dati d. 2 druš. pri čemu se iznosi mogu podmiriti i doplatom u novcu.2.ili d. druš. koje je u odnosu na to druš. vladajuće druš. ili3.isplatu u novcuZa određiv. što se smatra primjerenim plaćanjem u novcu moraju se uzeti u obzir:1)imovin.stanje i2)kretanje dobiti u druš. u vrijeme kada GS donosi odluku o ug.

ŠTA AKO UG. NE SADRŽAVA ODREDBE O OTPREMNINI?Ili ako se ona po odredbama ZTD-a ne smatra primjerenom, svaki vanj.dionič. može u roku od 3.mj. od objave upisa ug. u SR zahtijevati od suda da donese odluku o primjer.otpremnini

Sud će odrediti da se otpremnina isplati u novcu ako ug. ne predviđa stjec.d. 2 ugovo.strane kada je ona DD ili druš. o kojemu je to druš. ovisnoSudska odluka odnosi se na sve vanj.dionič.Uprava druš. dužna je pravomoć.sudsku odluku objaviti u glasilu druš.

PODUZETNIČKI UGOVORI? / KAKO SE ZOVE DIO PODUZ. = POGON / KOJI PODUZET.UG. TO SPOMINJE = UG. O ZAKUPU PODUZ. ILI POGONA I UG. O PREPUŠTANJU PODUZ. ILI POGONA1.UG. O VOĐENJU POSLOVA DRUŠ. = ug. kojim druš.kapit. podvrgava vođenje poslova druš. 2 druš. Postave li se druš. koja nisu međusobno ovisna, ug. pod jedinstvenu upravu, a da time 1 od njih ne postane ovisno o 2 strani, takav ug. nije ug. o vođenju poslova druš.2.UG. O PRIJENOSU DOBITI = ug. kojim se takvo druš. obvezuje da će 2 druš. prenijeti cijelu svoju dobit3.UG. O VOĐENJU VLASTITOG PODUZEĆA = ug. o prijenosu cijele dobiti smatra se i ug. kojim se druš.kapit. obvezuje da će svoje poduz. voditi za račun 2 druš.4.UG. O ZAJEDNICI DOBITI = ug. kojima se druš.kapit. obvezuju da će svoju dobit ili dobit pojedinih dijelova svoga poduz. (svojih pogona) u potpunosti ili djelomično udružiti s dobiti 2 druš. ili pojedinih dijelova poduz. (pogona) tih druš. radi podjele zajednič.dobiti5.UG. O DJELOMIČNOM PRIJENOSU DOBITI = ug. kojim se druš. kapit. obvezuju da će dio svoje dobiti ili dobiti pojedinih dijelova svog poduz. (pogona) u potpunosti ili djelomično prenijeti nekome 26.UG. O ZAKUPU PODUZEĆA ILI POGONA = ug. kojim se druš.kapit. obvezuju da će svoje poduz.ili dio svoga poduz. (pogona) dati u zakup 2-ome7.UG. O PREPUŠTANJU PODUZEĆA ILI POGONA = ug .kojim se druš.kapit. obvezuju da će svoje poduz. ili dio svoga poduz. prepustiti da ga 2 vodi u svoje ime i za svoj račun

OTKAZ PODUZETNIČ.UG.?Poduzetnič. ug. može se otkazati:1.krajem poslov.god. ili2.krajem nekog 2 obračun.razdoblja koje je određeno ug.Povratno otkaziv.ug. nije dopušteno. Otkaz se mora dati u pisanom obliku.Ug. koji obvezuje na plaćanje naknade vanj.dionič. ili na stjec. nj.d. ili udjela može se otkazati samo ako se s time suglase poseb.odlukom vanj.dionič.

RASKID PODUZET.UG.?Poduzet.ug. može se raskinuti iz važnog razloga i bez pridržavanja otkaz.roka – važan je razlog kad se može predvidjeti da 2 ugovor.strana neće biti u stanju ispuniti svoje obveze iz ug.

Uprava druš. može ug. koji obvezuje na plaćanje vanj.dionič. ili na stjec. nj.d. ili udjela raskinuti bez važnog razloga samo onda, ako se s time poseb.odlukom suglase vanj.dionič. Ug. se mora raskinuti u pisanom obliku.

PRIKLJUČENJE?1) REDOVNO PRIKLJUČENJE = GS DD-a odn. SKUPŠ. DOO-a može donijeti odluku o priključ.druš. 2 DD ili DOO čije je sjedište u RH (gl.druš.) ako sve d. druš. odn. jedini udio u druš. drži buduće gl.druš. Odluka o priključ. je pravovaljana ako se s njome suglasi skupš. budućega gl.druš. Odluka o davanju suglas. donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastuplj. u skupš.druš. pri donošenju odluke. Statutom se može predvidjeti veća većina i ispunj.dodat.pretp.

2)PRIKLJUČENJE ODLUKOM VEĆINE = SKUPŠT. DD-a odn. DOO-a može donijeti odluku o priklj.druš. 2 DD, odn. DOO koje ima sjedište u RH i onda ako d. druš. odn. udio u druš. u ukupnom iznosu koji čini 95% TK druš. drži buduće gl.druš.Vl.d. i d. odn. udjeli koje netko 2 drži za račun druš. odbijaju se od TK druš.Oglašavanje priklj. kao točke dnevnog reda skupš. valjano je:1)ako sadržava tvrtku i sjedište budućega gl.druš. i 2)ako mu je priložena izjava budućega gl.druš. kojom ono dionič. odn. imateljima udjela koji su istupili ponudi na ime naknade za nj.d. odn. udjele vl.d. i plaćanje naknade u novcu.Priklj. moraju provjeriti 1 ili više revizora (revizori priklj.) koje imenuje upr. budućega gl.druš.

PRIKLJUČENJE - OTPREMNINA?OTPREMNINA DIONIČ. ODN. ČL. PRIKLJ.DRUŠ. / ŠTO JE S DIONIČ. KOJI IMAJU 5 % TK?Upisom priklj. u SR sve d., odn. udjeli koje ne drži gl.druš. prelaze na to druš.

U ČEMU IM SE DAJE OTPREMNINA?1)Dionič. odn. imatelji udjela koji istupaju iz druš – imaju pr. na primjerenu otpremninu –kao otpremninu, treba im dati d. gl.druš.2)Ako je gl.druš. ovisno druš., dionič. koji istupaju – po nj. izboru treba dati d. gl.druš. ili im isplatiti primjerenu otpremninu u novcu.

ODAKLE GL.DRUŠ. DIONICE?Na temelju uvjetnog poveć. TK.

Svaki dionič. odn. čl. priklj.druš. koji istupa iz druš. može zahtijevati da trg.sud odredi otpremninu ako smatra da ona:1)nije primjerena ili da2)ju gl.druš. nije ponudilo na pravi način ili3)ako gl.druš. otpremninu nije uopće ponudiloZahtj. se može postaviti u roku od 2.mj. od upisa priklj. u SR

PRIKLJUČENJE DD DOO; UVJETI, PRETPOSTAVKE?Mora se raditi o DD i DOO te ispuniti sljedeće pretp.:1.da sve d. druš. odn. jedini udio u druš. drži buduće gl.druš. – redovno priklj. odn.kad buduće gl.druš. drži d.druš. koje se priključuje odn. udio u druš. u ukupnom iznosu koji čini 95% TK druš.vl.d. i d. odn. udjeli koje netko 2 drži za račun druš. odbijaju se od TK druš – priklj.odlukom većine2. Odluka o priklj. druš. 2 druš., donosi GS DD odn. skupš. DOO3.Odluka o davanju suglas. donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje ¾ TK zastuplj. u GS pri donošenju odluke4.Upis priklj. u SR na čijem je području sjedište druš. koje se priključuje

STATUSNE PROMJENE KOJE DOVODE DO KONCENTRACIJE KAPITALA?1.PRIPAJANJE = 1 ili više DD-a mogu se pripojiti 2 DD-u bez da se provede post. likvidacije prijenosom cijele imovine 1 ili više druš. (pripojenih druš.) 2 druš. (druš. preuzimatelju) u zamjenu za d. toga druš.Ako postoje d. više rodova, za odluku GS potrebna je suglasnost dionič. svakoga roda – dionič. svakoga roda d. donose o suglas. poseb. odluku

2.SPAJANJE = 2 ili više DD-a mogu se spojiti bez da se provede post. likvidacije osnivanjem novoga DD-a, na koje prelazi cijela imovina svakoga od druš. koja se spajaju u zamjenu za d. novoga druš.

ZAŠTITA VJEROVNIKA KOJI SUDJELUJU U PRIPAJANJUVjerov.druš. koja sudjeluju u pripaj. mora se dati osigur. ako se u tu svrhu jave u roku od 6.mj. od objavljiv. upisa pripaj. u SR u koji je upisano ono druš. čiji su vjerov., a ne mogu tražiti da im se podmire tražbineTo pr. imaju vjerov.druš. preuzimatelja samo onda ako mogu dokazzati da je pripaj.druš. ugroženo ispunj.nj.tražbinaPr.da zahtijevaju davanje osigur. nemaju vjerov. koji u slučaju stečaja imaju prvenstveno pr.namirenja iz steč.mase

PODJELA DRUŠTVA KAPITALA Druš. kapit. može se podijeliti ; podjela se provodi razdvajanjem ili odvajanjem1.RAZDVAJANJE = se provodi istodobnim prijenosom svih dijelova imovine druš. koja se dijeli, uz nj. prestanak bez provođenja likvidac. na :

1) 2 ili više novih druš. koja se osnivaju radi provođenja razdvajanja – RAZDVAJANJE S OSNIVANJEM ili

2) 2 ili više druš. koja već postoje – RAZDVAJANJE S PREUZIMANJEM2.ODVAJANJE = se provodi prijenosom 1 ili više dijelova imovine druš. koja se dijeli a da to druš. ne prestaje na:

1) 1 Ili više novih druš. koja se osnivaju radi provođenja odvajanja – ODVAJANJE S OSNIVANJEM ili na

2) 1 ili više druš. koja već postoje – ODVAJANJE S PREUZIMANJEM

PREOBLIKOVANJE DRUŠTAVA= svako druš. može na temelju odluke org.druš. promijeniti oblik i nastaviti djelovati kao druš. 2 oblikaUKIDANJE DRUŠTAVA? Ugrozi li trg.druš. protuzakonitim postupanjem nekoga nj. org. ili čl. toga org. opće dobro a nadlež.org. druš. ne opozove osobe koje su to učinile, sud će po tužbi Vlade RH donijeti presudu o ukidanju druš.Nakon presude suda o ukidanju provodi se likvdacija druš.

Ako je podignuta tužba sud može na prijedlog nadlež.org. protiv trg.druš. donositi privremene mjere do pravomoć. odluke donesene po tužbi:1)obustaviti primjenu odluke org.druš. kojom se ugrožava opće dobro2)zabraniti donošenje određ.odluka i poduzimanje određ.pr.radnji org. ili nekome ili svim čl. org.druš. kojima se može ugroziti opće dobro3)može odrediti i da poduzete pr.radnje ne stvaraju nove pr.učinkeOdluke suda upisuju se u SR po služ.duž.

BURZA?= se osniva kao DD u skladu s odredbama ZTD-a i odredbama Z. o tržištu v.p.Burza mora raspolagati osobljem, opremom, tehnič.uvjetima i organizac. koja omogućuje:1.da svi čl. burze mogu istovremeno , ravnopravno i pod jednakim uvjetima davati i prihvaćati ponude za kupnju i prodaju v.p.2.da svi čl.burze imaju u istom trenutku jednaki pristup tržiš.informacijama o v.p. kojima se trguje i da svi mogu prodavati, odn.kupovati v.p. pod jednakim uvjetima

Sudionici u trgovini na burzi mogu biti samo ovlašt.druš. koja su čl.burze

ŠTO ZNAČI DA D. KOTIRAJU NA BURZI?Kotirati – znači određivati cijenu na burzi, valuta i v.p.; znači imati vrijed. na burzi izraženu nekom mjerom; biti u prometu na burzi

KOJI UVJETI MORAJU BITI ISPUNJENI DA BI D. MOGLE KOTIRATI NA BURZIDionice mogu biti uvrštene u prvu kotaciju burze ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:1. izdavatelj mora biti dioničko društvo koje je osnovano i posluje u skladu s propisima Republike Hrvatske,2.temeljni kapital, rezerve i dobit posljednje financijske godine ne smiju biti manji od iznosa koji propiše Komisija,3. financijska izvješća izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka moraju biti obavljena ili predana nadležnim institucijama za razdoblje od najmanje tri posljednje godine,4.najmanje 25% (dvadeset pet posto) roda dionica za koje se traži uvrštenje mora biti distribuirano javnosti u tuzemstvu ili inozemstvu, a može se prihvatiti uvrštenje kada je postotak ispod 25% u slučajevima kada tržište zadovoljavajuće funkcionira i s nižim postotkom, uzimajući pri tome u obzir veliki broj dionica istoga roda i veličinu njihove distribucije javnosti.

KOLIKO BURZI POSTOJI?/ KOLIKO KOTACIJA IMA ZGB BURZA? / KAKVA JE ZGB BURZA, A KAKVA VARAŽDINSKA?Da bi se d. uopće moglo trgovati, ona mora biti uvrštena na burzu, dakle ona mora kotirati na burzi. Burze u RH moraju imati minimalno 2 kotacije.

ZGB BURZA IMA: VŽD BURZA IMA:1.prvu kotaciju (nalaze se d. Plive i Podravke)2.kotaciju JDD3.TN kotaciju (obveznice)

1.prvu kotaciju (d. Varteksa)2.kotaciju JDD i3.kotaciju slobod. tržišta

U kotaciji JDD nalaze se ukupno 244 društva; dio na Zgb, a dio na Vžd burzi.

JAVNA DIONIČKA DRUŠTVA / ZAŠTO JE BITNO JE LI NEKO DRUŠTVO JDD ILI OBIČNO? / KOJA JE PRAVNA POSLJEDICA TOGA ? = JDD DUŽNA SU UVRSTITI D. U KOTACIJU JDD BURZE ILI UREĐENOGA JAVNOG TRŽIŠTA(1) U smislu ovoga Zakona javnim dioničkim društvima smatraju se dionička društva koja ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija: 1. izdaju dionice javnom ponudom, ili 2. imaju više od 100 dioničara, a njihov temeljni kapital iznosi najmanje 30.000.000,00 kuna. (2) U roku od 30 dana od dana izdanja dionica javnom ponudom, odnosno dana ispunjenja kriterija iz stavka 1. točke 2. ovoga članka javna dionička društva dužna su uvrstiti dionice u kotaciju javnih dioničkih društava burze ili uređenoga javnog tržišta. (3) Javna dionička društva dužna su prilikom uvrštenja dionica u kotaciju javnih dioničkih društava objaviti skraćeni prospekt, dok uvjete uvrštenja propisuje burza odnosno uređeno javno tržište. (4) Javna dionička društva obvezna su izraditi i u roku od 30 dana od posljednjeg dana u tromjesečju dostaviti Komisiji tromjesečna financijska i poslovna izvješća, a u roku od 45 dana konsolidirana izvješća. Financijska i poslovna izvješća za četvrto tromjesečje javna dionička društva obvezna su izraditi i dostaviti Komisiji u roku od 90 dana po isteku poslovne godine.

 (5) Komisija je ovlaštena pravilnikom propisati oblik i sadržaj izvješća iz stavka 4. ovoga članka te razdoblje i način na koji će se utvrditi ima li dioničko društvo više od 100 dioničara. (6) Komisija će izvješća iz stavka 4. ovoga članka učiniti dostupnima javnosti. (7) Javna dionička društva moraju prije uvrštenje vrijednosnih papira u kotaciju javnih dioničkih društava na burzi ili uređenom javnom tržištu dostaviti podatke o vrijednosnim papirima i njihovim vlasnicima iz knjiga dionica ili registara izdavatelja u depozitorij središnje depozitarne agencije radi dematerijalizacije vrijednosnih papira, prema rokovima i načinu dostave koji propisuje središnja depozitarna agencija, a odobrava Komisija. (8) Na javna dionička društva iz stavka 1. ovoga članka nad kojima je otvoren postupak stečaja ili likvidacije do okončanja istih ne primjenjuju se odredbe ovoga članka.

JDD – ZAŠTO SU TAKVI DD-OVI IZDVOJENI U POSEBAN OBLIK?Zato jer je propisano da su dužni uvrstiti d. u kotaciju JDD burze ili uređenoga jav.tržišta

DA LI JE INA JDD?Drž. je jedini dionič. pa INA nije DD

KOMISIJA ZA VRIJEDNOSNE PAPIRE REPUBLIKE HRVATSKE (1) Komisija je pravna osoba s javnim ovlastima koja samostalno i neovisno obavlja poslove u okviru djelokruga i nadležnosti određenih ovim Zakonom, za što odgovara Hrvatskom saboru. (2) Sjedište Komisije je u Zagrebu. (3) Komisija ima stručne službe i odjele. (4) Na zaposlene u stručnim službama i odjelima primjenjuju se opći propisi o radu. (5) Unutarnje ustrojstvo i poslovanje Komisije uređeni su Statutom, na koji suglasnost daje Vlada Republike Hrvatske.(6) K. se sastoji od 5 članova od kojih je 1 predsjednik. Predsjednika i ostale čl. k. imenuje i razrješava dužnosti Hrv.Sabor na prijedlog vlade RH. Predsjednik zastupa K. i rukovodi njezinim radom. Predsjed.K. imenuje zamjenika predsjed. između ostalih članova.

UVJETI ZA IMENOVANJE I TRAJANJE MANDATA ČLANOVA KOMISIJE?1. državljanin RH2. VSS3. 10.god. rad.staža u struci4. odgovarajuće stručno znanje5. da je dostojan biti član K.

Čl. K. imenuju se na razdoblje od 6.god. od dana imenov. i mogu biti imenovani ponovno.

ŠTO PROPISUJE Z. O PREUZIMANJU DD-A – CILJ, SVRHA, SMISAO Z. Zakonom o postupku preuzimanja dioničkih društava uređuju se uvjeti za davanje ponude za preuzimanje dioničkih društava – izdavatelja, postupak preuzimanja, prava i obveze sudionika u postupku preuzimanja te nadzor nad provođenjem postupka preuzimanja dioničkih društava.

KAD ĆE NEKI OD DIONIČ. BITI DUŽAN OBJAVITI PONUDU ZA PREUZIMANJE DD-A?Kada neki od dionič. po bilo kojoj osnovi osim nasljeđiv. stekne d. 1 izdavatelja (DD-a) tako da sa tim stjecanjem nj. ukupni broj glasova u GS izdavatelja prelazi 25% od ukupnog broja glasova u GS; o tome mora obavijestiti Komisiju i u roku od 7 dana objaviti ponudu o preuzim.

OPĆA NAČELAOdredbe ovoga Zakona izraz su sljedećih načela:

1) dioničari izdavatelja na koje se odnosi ponuda za preuzimanje imaju jednak položaj u postupku preuzimanja,2) dioničari izdavatelja na koje se odnosi ponuda za preuzimanje moraju imati dovoljno vremena i informacija kako bi potpunim uvidom u stanje stvari mogli odlučiti o ponudi za preuzimanje,3) uprava i nadzorni odbor izdavatelja dužni su u razdoblju provođenja postupka preuzimanja postupati u najboljem interesu izdavatelja,4) ponuditelj i izdavatelj dužni su provesti postupak preuzimanja što brže, a izdavatelj ne smije duže vrijeme od predviđenog biti spriječen u svom poslovanju,5) uslijed trgovanja vrijednosnim papirima ponuditelja, izdavatelja i drugih društava koja sudjeluju u ponudi za preuzimanje, ne smije doći do poremećaja na tržištu.

OBVEZA OBJAVLJIVANJA PONUDE ZA PREUZIMANJE (1) Osoba koja stekne dionice izdavatelja kojima, zajedno s dionicama koje već ima, prelazi prag od 25% od ukupnog broja glasova koje daju dionice izdavatelja s pravom glasa obvezna je o stjecanju bez odgode obavijestiti izdavatelja, Komisiju i javnost te objaviti ponudu za preuzimanje, pod uvjetima i na način određen ovim Zakonom.(2) Osoba koja je na temelju ponude za preuzimanje stekla manje od 75% dionica s pravom glasa, obvezna je objaviti ponudu za preuzimanje u slučaju daljnjeg stjecanja dionica istog izdavatelja. (3) Osoba koja je na temelju ponuda za preuzimanje stekla 75 ili više posto dionica s pravom glasa u slučaju daljnjeg stjecanja dionica s pravom glasa istog izdavatelja obvezna je objaviti ponudu za preuzimanje kada:– nakon ponude za preuzimanje stekne dodatnih 5% dionica s pravom glasa,– protekne 18 mjeseci od dana pravog stjecanja dionica nakon prethodne ponude za preuzimanje.(4) Ponuđena cijena u ponudi za preuzimanje ne može biti niža od najviše cijene po kojoj je ponuditelj ili osoba koja s njim zajednički djeluje, stekao dionice s pravom glasa u razdoblju nakon prethodne ponude za preuzimanje.(5) Izdavatelj je u roku od 3 dana od dana primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka obvezan obavijestiti Komisiju o primitku i sadržaju obavijesti.(6) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka i članka 5. stavka 2. ovoga Zakona mora sadržavati podatke iz članka 12. stavka 1. točke 1., 2. i 3. ovoga Zakona te izjavu ponuditelja da će u zakonom propisanom roku objaviti ponudu za preuzimanje. Obavijest se objavljuje na način iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona.(7) Obveza obavještavanja iz stavka 1. i 5. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje uvijek kad za ponuditelja nastane obveza objavljivanja ponude za preuzimanje.

IZNIMKE OD OBJAVLJIVANJA PONUDE1) Stjecatelj nije obvezan objaviti ponudu za preuzimanje ako:1) stekne dionice izdavatelja nasljeđivanjem,2) stekne dionice izdavatelja diobom bračne stečevine,3) stekne dionice izdavatelja prigodom povećanja temeljnog kapitala ulozima izdavanjem dionica privatnom ponudom, a glavna skupština izdavatelja, prije upisa dionica, odobri da određeni stjecatelj može steći više od 25% ukupnog broja dionica s pravom glasa bez obveze objavljivanja ponude za preuzimanje,4) stekne dionice izdavatelja kao stečajnog dužnika u stečajnom postupku,5) stekne dionice izdavatelja u postupku pripajanja trgovačkih društava, ali isključivo onda kada samo jedno od trgovačkih društava koja sudjeluju u postupku pripajanja ima dionice izdavatelja,6) stekne dionice promjenom pravnog oblika trgovačkog društva,7) pravna osoba stekne dionice izdavatelja od druge pravne osobe čiji su članovi ili dioničari neposredno ili posredno iste osobe ili kad stekne dionice prijenosom radi prestrukturiranja unutar koncerna.

(2) Odobrenje iz stavka 1. točke 3. ovoga članka glavna skupština izdavatelja daje tročetvrtinskom većinom glasova prisutnih na glavnoj skupštini, ne računajući glasove stjecatelja i osoba koje s njime zajednički djeluju.

IMA 1 SITUACIJA TREBALO BI JE BITI ALI SE MOŽE SREDITI DA NE BUDE?(3) Republika Hrvatska, Hrvatski fond za privatizaciju i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, kao stjecatelji dionica s pravom glasa nisu obvezni objaviti ponudu za preuzimanje, ako u roku od 14 dana od dana nastanka obveze objavljivanja ponude za preuzimanje obavijeste Komisiju i izdavatelja da namjeravaju otuđiti višak dionica iznad praga od 25%, pod uvjetom da taj višak dionica i otuđe u roku od 6 mjeseci.

DELIKTI VEZANI UZ TRŽIŠTE V.P. 1. neovlašteno korištenje i odavanje povlaštenih informacija2. manipuliranje cijenama i širenje neistinitih informacija3. distribucija4. nedopušteno uvrštenje v.p.5. prikrivanje vlasništva6. nedopuštena trgovina v.p.