SKRIPTA ISTOK

7/28/2019 SKRIPTA ISTOK

1/42

Kulturalna povijest prapovijest


2/42

impanza i australopitek razliitost u strukturi zdjelice australopiteka kojihoda uspravno i ovjekolikog majmuna

Australopitek ovjekov izravni prethodnik, slabo razvijeni nadoni lukovi koji

kod praovjeka vie istiuNeandertalac inteligentna ljudska vrsta, novine u kulturnom napretku za vrijerazvoja neandertalaca

Za povijesni ovjekov bioloki razvitak, znaajna je transformacija polumajmunu srednjem tercijaru u ovjeku sline majmune hominoidi, za koje je tipinoobiljeje pomanjkanje repa (gibon, orangutan, gorila, impanza).

ovjekoliki majmuni razvili su se na prijelazu iz miocena u pliocen (najmlaistupanj tercijara) i ivjeli su u umama i stepama. Do rascjepa u hominide, tj. uovjekolika bia na jednu stranu i pongide, tj. u ovjekolike majmune na drugustranu dolo je prije 10 milijuna godina.

Novija istraivanja su pokazala da ni jedan danas ovjekoliki majmun nije izravaovjekov prethodnik. Ljudi i dananji ovjekoliki majmuni krajnji su lanovi dugpovijesnog razvitka.

Razvitak ovjekolikog bia (hominida) znaajan je s obzirom na njegova tjelesnobiljeja: uspravan hod, razvijanje specifine muskulature, razvitak ruke i ake,razvitak mozga.

Praovjek uz vatru u-Ku-Tijen (kod Pekinga), prije 350 000 godina najstarijeindicije o koritenju vatreVatra se palila kresanjem kamena o kamen.

Predmeti: runi klinovi lijepih oblika, orue za udaranje (Kina), ukraavaniprivjesci od bjelokosti (Moravska 15 000 godina prije n.e)

MAMUT : najvanija divlja za lov u kamenom dobu, rairen po sjevernoj polutki,njegov oblik esto je iscrtavan po peinama

- to je divovski slon, obrastao dugim dlakama i kljovama dugakim do 3metra

-NALAZITA PRAOVJEKA Azija u ku tijan, MA pa (Kina), JavaEuropa: Heidelberg ; Afrika: Temmine, Broken Hill, Oldoway, Saldanha,Swartkrans pred 600 000 godina


3/42

PEINA LASCAUX- Na stijenama i stropovima pilje nalaze se dobro sauvaninaturalistikilikoviivotinja(konji, jeleni, bikovi, krave, medvjedi, bizonii dr.)simbolino-maginogznaenja, koji predstavljaju najvrjednija ostvarenja

paleolitske umjetnosti.Na stropu pilje naslikane su razliite ivotinje. Oslikana je cijela povrina stropa, ali tako da izmeu pojedinih likova nema meusobnogodnosa. Oni se kreu u razliitim smjerovima, nalaze se u razliitim poloajima,slikani su jedan iznad drugoga ili ak jedni preko drugih (konglomerat). Nepostoji nikakva prostorna organizacija podloge, ve samo niz individualnoshvaenih tijela oblikovanih velikim obojenim povrinama s tamnim obrisima.

Willendorfska venera naena u Wachauu u Donjoj Austriji, to je kipi od vapnenca obojen crljenicomvisok 10.5 cm, otprilike je nastao 25 000 god pr. n.e.- Arheolozi su je pronali 1908. na obali Dunava u gradiu Willendorf, po kojem je i dobila ime, a sline su figurice pronaene na tlu Francuske (Venera izLaussiela), Rusije, Slovake i eke.Svi pronaeni primjerci prikazuju golu enubez lica i izrazito naglaenih oblina - velikih bujnih grudi, nabreknuta trbuha iistaknutog spolovila

1. PALEOLIT starije kameno doba dijeli se na:

a.) donji paleolit( prije 600.000 75.000 godina) - ovjek je u donjempaleolitu naseljavao Europu, Afriku i prednju, istonu i srednju Aziju. U to jevrijeme iz kamena poeo izraivati najprimitivnija kamena orua.Tipovi orua donjeg paleolita - runi klin, strugalo, dubilo svrdlo,sjeivo,grebalo, iljak,

b.) srednji paleolit(prije 75.000 - 35.000 godina) - Srednji paleolit jeuglavnom doba neandertalca, ljudske pobone grane koja se razvila odpraovjeka. Nazvan je po nalazitu Neandertal (Njemaka). Europskineandertalac je bio nizak. Hodao je potpuno uspravno.Najpoznatiji kulturni stupanj srednjeg paleolita je Musterien (nalazite uFrancuskoj, 75.000 35.000 g.), gdje su naene nastambe ljudi u peinama i naotvorenome.U kulturni stupanj srednjeg paleolita spadaju nalazi Krapinskog praovjekaotkopani na brdu Hunjakovu kod Krapine (D. Gorjanovi-Kramberger, 1899.-1905.) Ostaci ljudskih kostura razliitog spola u razne dobi (dvadesetak osoba)pripadaju neandertalskoj rasi.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Naturalizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDivotinjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Konjhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jelenhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kravahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Medvjedhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bizonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Simbolhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Magijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Paleolitska_umjetnosthttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Konglomerat&action=edit&redlink=1http://hr.wikipedia.org/wiki/Naturalizamhttp://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%BDivotinjahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Konjhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Jelenhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bikhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Kravahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Medvjedhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Bizonhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Simbolhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Magijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Paleolitska_umjetnosthttp://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Konglomerat&action=edit&redlink=1


4/42

c.) gornji paleolit(prije 35.000 8.000 godina) - U gornjem paleolitu nenalaze se tragovi neandertalca, ve je javlja homo sapiens, na sadanji tipovjeka, a u to vrijeme nalaze se i prvi tragovi njegovog umjetnikog izriaja.Taj novi tip ovjeka javlja se u isto vrijeme u Europi, Aziji i Africi.

U Europi je taj tip nazvan tip Cro-Magnon po nalazitu u Francuskoj.Karakteristike: visina oko 1,80 m, snana kotana graa, velik obujam lubanje,visoko elo, eoni mozak normalno oblikovan, isturena brada jasno je izraena. je najvanija osnova ivota, a veliko se znaenje daje i skupljanju prirodnihplodova.Pripitomljen je pas, koriste se divlji konji i govedaVatra se palila kresanjem kamena o kamen. Uz kolibu su postojale jame za zaliheKao nastambe koriste se peine, u kojima se nalaze i kultna mjesta. Prilikomobavljanja kulta vrili su se i kultni plesovi uz ivotinjske rtve. U peinama senalaze likovna djela, dijelovi slika i gravura u kamenu. Na otvorenom ovjek grakolibe.tri kulturno-umjetnika kruga:1.) Franko-kantabrijski krug - Venere iz Laussela, likovi u peinama AltamiraGargas2.) Istoni krug3.) Mediteranski krug

Pupiina peina- peina na desnoj strani Vele drage, jugoistono od ruevinaStare Vranje, na oko 120m aps. visine.


5/42

Kulture neolita

U mlaem kamenom dobu neolitu dolazi do prijelaza iz starog gospodarskogoblika kulture lovaca i sakupljaa plodova, koji prisvaja gotovu hranu, doutemeljenja novog gospodarskog oblika ratarstva i stoarstva. Obiljejagospodarskog oblika neolita: uzgoj ivotinja, kultiviranje biljaka, sjedilaki nainivota, glaanje kamena. Ta obiljeja neolita oznauju povijesno razdobljeovjeanstva: ovjek nastoji postati neovisan od prirodnih zbivanja; ovjeksustavno gradi svoje nastambe i pokuava preoblikovati prirodna prostranstva uplodne oranice; ovjek radom ruku kultivira divlje biljke i uzgaja domaeivotinje; ovjek radom svijesti dolazi do tehnikih pronalazaka (proizvodnjakeramike, prerada metala, graditeljstvo).Novi gospodarski odnosi doveli su i do novih oblika drutvenog ivota. Iz starihlovakih zajednica i zajednikih boravita razvile su se velike naseobinskezajednice u kojima se oblikovao poseban sloj obrtnika.

Levant panjolska, slikarije strijelaca u borbi (6-5 tisuljea prije n.e.), ratnikau plesu s visoko podignutim lukovima

- glinene statue (iz sredinje iranske visoravni), glinene zdjele spolikromnim geometrijskim oslikanjem(Irak), enski glineni kipi (Egipat prikaz je vjeran realnome...enski kipii pronaeni su u enskim grobovimaa muki u mukim grobovima)

Poeci visokih kultura:- Teotihuacan 300 g. Pr. n.e. Srednja Amerika- Tiahuanaco 800 g.pr. n.e. Juna Amerika- Egipatska kultura 3000 g.pr.n.e. Afrika- Sumerska kultura - 3000 g.pr.n.e Azija

- Dolina Inda 2500 g.pr.n.e Azija- Kineska kultura - g.pr.n.e - Azija

Vuedolska golubica- Modelirana u obliku golubice, postala je jedan odnajprepoznatljivijih simbola gradaVukovara, u ijoj se blizini nalazi Vuedol.Imala je kultnu namjenu kao kadionica. Tamne je boje, ukraena bijelominkrustacijom (manice, ogrlica, niz valovitih i cik-cak crta na krilima) u urezanoukrasu i ornamentu nastalom igosanim ubadanjem.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Vukovarhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Vukovar


6/42

Drevne kulture

Mezopotamijai Sumer nisu se razvijali odvojeno kao Egipat. Povijest te zemljebila je uvjetovana od treeg tisuljea prodiranjem semitskih nomada iz njihovihmatinih podruja na sjevernom rubu arapske pustinje.Sargon,vojskovoaSemita, u slubi vladara kraljevstvaKi, pobijedio je 2340.g. pr.Kr. posljednjegkralja Uruka Lagalzagesija, te podjarmio sve sumerske drave. Sa Sargonomdoli su Semiti do vladajueg politikog poloaja u zemlji. Sargon jeutemeljionovu prijestoljnicu Akadna rijeci Tigris, sjeverno od Kia.Od tada se Semitinazivaju Akadijcima.

Sargon je velikim vojnim pothvatima pod svoju vlast podveo cijeluMezopotamiju i susjedne zemlje od Perzijskog zaljeva i gorja Zargos doSredozemnog mora, te je takoutemeljitelj velike Akadske drave. Nastojao jezemlji osigurati bitne sirovine kojih nije bilo u Mezopotamiji (kamen, kovinu,drvo), okupirane krajeve je prisiljavao na plaanje danka, postavljao je akadijskeguvernere formirao je jednu vrstu kolonijalnog carstva u kojem su u pojedinimdijelovima ostali na vlasti domai knezovi ako su priznavali Sargonovu vrhovnuvlast. Glavni grad Akadpostaje politiko, gospodarsko i trgovako sredite,ima luku za pomorsku trgovinu s istokom. Kolone laara vukle su brodove izistone Arabije, iz podruja Inda i iz Perzijskog zaljeva uzvodno po Tigrisu doglavnog grada. Tu su zavravali i trgovaki kopneni putevi sa sjevera i zapada pokojima su kovine, skupocjeno kamenje i plemenito drvo dopremani u sreditedrave. Okrutnim postupanjems podanicima, Sargon je produbio sukob unutarAkadske drave, este su krvave pobune, nakon njegove smrti sinovi nisu uspjelodrati jedinstvo drave. Posljednji vladarNaramsin/2260.-2223 g.pr.Kr.) nakratko je ponovno objedinio dravno podruje (kralj etiriju strana svijeta), tese moe smatrati prvim mezopotamskim vladarom koji se dao oboavati poput

boga. Nakon Naramsinaraspada se Akadska dravai Sumerani kaostarosjediocipodruja ponovnopokuavajuumjesto Akadauiniti Uruksreditempolitike i gospodarske moi. Sa sjevera esto upadaju plemenaGutejaca, koji kao barbari unitavaju tekovine akadske i sumerske civilizacije.

Treu dinastiju Ura utemeljio je Urnamu od Ura(2111.-2094.g.pr.Kr.), kojitako postaje kralj Sumera i Akada. Za vrijeme vladavine ove dinastije od oko 10godina dolazi do ponovnog kulturnog procvata sumerska renesansa, razvitak

kulture hramova hramska drava. Nakon toga ponovno prodiru Semiti kojidefinitivno unitavaju politike tekovine Sumerana.


7/42

Sukobi i susreti dvaju naroda: Sumerana praiskonskih domorodaca, kulturnog icivilizacijski nadmonog naroda, te Semita arapskih pustinjskih nomadaobdarenih sposobnou ratnog umijea ali i mogunou brzog uenja i

sublimacije znanja kulturno nadmonijeg naroda i povezivanju tako steeneduhovne i materijalne tekovine s vlastitim shvaanjima, omoguili su Semitima dmalu sumersku dravu politiki pretvore u veliku dravnu tvorevinu uzistovremeno prihvaanje gotovo svih sumeranskih kulturnih otkria igospodarskih dostignua te pretapanje u nove civilizacijske rezultate koji sudoveli do prevlasti sumerskih opekulturnim elemenata na tom podruju.

Uruk grad u Mezopotamiji, tamo su pronaeni bolici enske glave (iz razdoblja3000 god pr. n .e.), glinena ploica s nekoliko rijei (isto razdoblje)

Kulturna povijest starog istoka

HERODOT:EGIPAT JE DAR NILA- U dolini Nila nastala je jedna od najstarijih civilizacija EGIPATSKA

CIVILIZACIJA

- U 6. tisuljeu pr.Kr. na tom prostoru nastaju brojne kulture u kojima serazvijaju stalna naselja s naprednom poljoprivredom i obrtimaMETALNO DOBA

- 6000 g.pr.Kr. Ljudi poinju rabitibakaru JZ Aziji. Ljudi su bakar nalaziliu prirodi, talili ga i lijevali u kalupe od gline ili kamena.

- Usporedno s bakrom, koriste se izlatom, kojeg su dobivali ispiranjempijeska u rijekama. (Bakar je najvie sluio za izradbu nakita i potaknuo navelike gospodarske promjene)

- Upotrebljava se i kamen

- VUEDOL u Hrvatskoj eneolitski lokalitet - naselje- Najstariji bakreni predmeti pronaeni su na Bliskom istoku, iz 6.tisuljeapr.Kr.

- U 4. i 3. tisuljeu pr.Kr. proirila se uporaba bakra u Mezopotamiji, Egiptui Maloj Aziji

- BAKAR je mekan materijal, metalurzi primijetili to je bakar manje ist metal dobivan taljenjem tvri.

- BRONCA = kositar + bakar- Nalazi kositra nisu u prirodi u blizini nalazita bakra > potraga za kositrom

potaknula je razvoj trgovine


8/42

- U 3. tisuljeu pr.Kr. Od Egipta preko Male Azije do JI Europe pojavljujuse novi narodi > brzi i pokretni stoari u potrazi za novim panjacima ali saznanjem proizvodnje metala

- Doli su uz Zakavkazja i junoruskih stepa > rue neolitska naselja

- ENEOLIT prijelazno doba / kameno + bakreno orujePRVE CIVILIZACIJE

- Razdoblje povijesti ljudskog drutva koje slijedi nakon pojave primitivnihzajednica kamenog doba, razdoblje je razvijenih ljudskih zajednica koje sesvojim vsokim stupnjem gospodarskog, drutvenog i kulturnog razvojaizdvajaju kao prve civilizacije

- CIVILIZACIJA = ULJUDBA / ukupnost svih znanja, vjetina, obiaja,materijalnih i duhovnih steevina, ekonomskih i kulturnih postignua jednog naroda odnosno zajednice

Nastale su u dolinama velikih rijeka :- Nil / Egipat, Eufrat i Tigris / Mezopotamija, Ind / Indija, Hoangho i

Jangce / Kina- Gospodarstvo bazirano na poljoprivredi razvijenoj zbog dobrog

irigacijskog sustava i pojavi gradova koji se razvijaju kao sredita obrta irazmijene dobara

- Rijeka povezuje teritorij, donosi vodu na suna podruja zahtijevaorganizaciju radova na sustavu za navodnjavanje kroz izgradnju mree naoranicama > omoguilo poveanje prinosa / hrane te porast stanovnika

- U razdoblju upotrebe prvih metala za orue i oruje potaknut tehnolokirazvoj > irenje trgovine, organizacija obrane, pojava prvog pisma

- Slikovno pismo Sumerana u Mezopotamiji prvo pismo temeljeno napiktografskom sustavu svaka slika predstavlja odreenu rije ili situaciju

- Ideogramsko pismo svaki znak ima odreeno znaenje- Alfabetsko pismo svaki glas ima grafiki znak > razvili ga Feniani- Pisari i nadareni pojedinci tumae i predviaju prirodne pojave kao neto

to je izvan ljudskog utjecaja i nastaje voljom bogova > oni koji znaju totumaiti postaju duhovna-sveenika elita

- Drava kao organizirana zajednica ljudi s vladajuim drutvenim slojemkoji je upraljao narodom koji je izvravao njihove naputke

- Drava se uspostavila preuzimajui funkciju upravljanja i organizacije,vlast s uinkovitom upravom, obranom i poreznim sustavom


9/42

RIJEKA KOJA IVOT ZNAI- Egipat je dar Nila Herodot proniknuo u samu tajnu egipatske civilizacije.

S obzirom na zemljopisni poloaj i pustinju voda koja ivot znai nijedolazila s neba nego iz Nila

- Nil nastaje od Bijelog i Plavog Nila, dviju rijeka koje su izvor Nila, a izviruna podruju Etiopije i Sudana- Nil cijelom duinom svog toga vijuga kroz pustinju, a deltastim uem

uljeva se u Sredozemlje- Tee od juga ka sjeveru > JUG = GORNJI a SJEVER= DONJI- Gornji Egipat /jug, Donji Egipat / sjever- Egipat = velika itnica starog svijeta- 2 etve godinje rezultat redovne godinje poplave- U poetku nisu znali kako ukrotiti rijeku uoili dazvijezda Sirius(gr.

Sothis) u jednom periodu godine vrlo rano nestaje s obzora, a ponovnompojavom nakon 70 dana na istonom obzoru prije zore19. srpnjanajavljuje skoru poplavu Nila

- Nil je plavio ravnicu stvarajui plodan mulj- Izgradnjom sustava kanala i nasipa kontrolira se Nil, Udvostruuju se

poljoprivredne kulture- Poplava Nila trajala je 3 mjeseca / povlaenje vode od rujna do studenog /

nakon toga tok vode regulirao se nasipima i kanalima- Pojava SIRIUSA oznaava poetak godine i prvi mjesec egipatskog

kalendara- Egipani gledali kako njihov svijet nestaje u poplavi, a potom bi se zemlja

vraala natopljena i oploena- MITOLOGIJA znaaj Nila svijet nastao iz voda Kaosa, koja sadrava

sve stvari u zametku. Iz te vode izronio je humak na kojemu je poelostvaranje, a godinjim ponavljanjem iz vode je izrasla Zemlja

- EGIPAT 16000 km2, oko 3100.g.pr.Kr. 150000 stanovnika, NovoKraljevstvo 4 miljuna

- Obrada zemlje ovisila je o melioracijskim radovima: podizanju nasipa,isuivanju, prokopavanju kanala, odvodnjavanju i gradnji bazena kako bi sesauvao dio vode za natapanje u sunim razadobljima

- Nerazvijena tehnologija (osim primitivnih pijuka, koara i motika)uvjetovala je razvoj discipline i izvrsne organizacije radova

- Politiki sustav omoguio je uspjean i dugotrajan nadzor poplave- Autoritarna vlast provoenje odluke o radovima- Jeam i penica bogat urod dviju glavnih kultura- Kruh glavna hrana- Pivo konzumirali i vladari i seljaci- 2,25 kg kruha dnevno za vojnike Grci ih nazivaju jedai kruha


10/42

- Papirus biljka koja raste u movarnim podrujima doline Nila- Korijenje=ogrijev, stabljika=uad, laki amci i koare- Mladice=hrana- Srika papirusa od prve dinastije za izradu kvalitetnog materijala za

pisanjePUSTINJA mnoge ivotinjske vrste antilope i gazele za hranu; izvoritaplemenitih metala-rudnici bakra, dragog kamenja i zlata

- Zlato u Nubiji, juna pokrajina- Iskop zlata, prijevoz magarcima, ispiranje u Nilu Novo kraljevstvo- Zlata kao praine u Egiptu - Pustinja opskrba razliitim vrstama kamena vapnenac, pjeanik,

granit, bazalt, diorit / natrijeve soli i soda koje se upotrebljavaju zakonzerviranje hrane i u medicini, proizvodnji stakla, preradi bakra i zlata- Do Srednjeg kraljevstva upotrebljava se bakar budui bronca sporoprodire

- Alat od kvalitetnog drveta koje se uvozi iz Libanona, iz tropske Afrikeuvoz ebanovine, slonovae i aromatine smole

- Sinaj resurs bakra- Staklo metal / poznati obrtniki proizvodi- Nil je imao vanu prometnu ulogu- Razmijena roba ne postoji novac do dolaska Perzijanaca u 6.st.pr.Kr.

NOMASI upravitelji lokalnih zajednica NOMA;- brinu se za radove, prinose i irigacijski sustav- GROBNI RELJEFI prikazi radova na zemlji sijanje i etva

FARAON- Vladar je kontrolor Nila i poplava- Godinje provodi obred koji donosi porast vodostaja Nila i plodnost polja- Preko boanske moi nad Nilom koji donosi ivot, egipatski je vladar

ostvarivao i mo nad ljudima i organizirao radove u dravi- Mo faraona Ramzesa II naglaavana je tvrdnjama kako on moe donijeti i

zaustaviti kiu sve do drave Hetita u Maloj Aziji- Neolitik vie vladara i vie manjih zajednica- Oko 3500. g. pr. Kr. u dolini Nila Gornji Egipat i Donji Egipat /

organizirana kraljevstva s upravnim sustavom i vladarom- GORNJI EGIPAT na jugu, breuljkasti krajevi, centar TEBA, simbol

PELA, krunjeni BIJELOM KRUNOM


11/42

- DONJI EGIPAT na sjeveru, u delti Nila, simbol PAPIRUS i CRVENAKRUNA.

- Oko 3100.g.pr.Kr.- Gornji + Donji Egipat = jedinstveni EGIPAT

- Navodno je kralj Gornjeg Egipta NARMER osvojio Donji Egipat, te osnovprvu egipatsku vladarsku dinastiju sa sjeditem u prijestolnice uMEMFISU

- Prema Herodotu vladar se poeo nazivati FARAONOM prema egipatskojrijei velika kua

- VELIKA PALETA svjedoi o ujedinjenju dva kraljevstva okrunjemkrunom Gornjeg i Donjeg Egipta

- Meneton eg. sveenik navodi MENESA, no njegovo ime nije potvreno izvorima kasnije se otkrilo da naslovmenes = vrst vladar - Prijestolnicu je prvi vladar ujedinjenog Egipta izgradio na neutralnom

terenu. Prvi joj je naziv bioBijeli zidovi , a poslije je dobila ime MEMFIS- Krunidba se odrala u vrijem dizanja Siriusa jer je svaki novi vladar

simbolino dizao svijet koji se izdie iz vode- Faraon se smatrao vladarom cijelog svijeta s apsolutnom i neogranienom

vlasti nad svim podanicima = despotizam- Od Narmera izraena faraonova vojna uloga, uloga zatitnika Egipta u

zemlji i protiv vanjskih neprijatelja- FARAON = vrhovni sudac, izvor svih zakona i prava u dravi- Sudske odluke zapisivane = upute niim sudskim pisarima- Faraon izdvojen od obinih ljudi smatrao se BOANSTVOM tj.

inkarnacijom boga HORUSA prikazan kao sokol > samim Egiptom vladaloboanstvo = teokratska drava

- Smru faraona sokol leti prema obzoru- faraon=apsolutni gospodar Egipta kojega se tovalo kao boanstvo, bio je

vrhovni sveenik, vrhovni vladar i vrhovni vojni zapovjednik- U Starom kraljevstvu jaao je kult boga Sunca RA, predstavnik boga

Sunca na zemlji.- U Novom kraljevstvu faraon povezan s bogom OZIRISOM, faraon=sin

boice Izide i boga Ozirisa

PIRAMIDA= vrhunac koncepta boanstva u Starom kraljevstvu / narod ju nijegradio samo za svojeg vladara, nego da bi time potvrdio i uvrstio njegovboanski poloaj


12/42

EGIPAT

Geografski prostor rane egipatske drave je uska dolina Nila (donja Nubijaizmeu 2. i 1. katarakta i Gornji Egipat), iroka delta i zapadna i istona

pustinjska podruja sa svojim oazama. Izdueni pojas s njegovim plodnim tlomprirodno povezuje Nil.Obje izvorne rijeke, Bijeli i Plavi Nil, spajaju se u Khartoumu. Iz jezera Tana u

Etiopiji izlazi Plavi Nil. Ljeti nabuja od zenitalne kie, to pada u etiopskimplaninskim predjelima. Nabujala voda donosi plodonosni mulj, koji se taloi udonjem toku.

Nilska je dolina oko 100 do 300 m duboka udolina. Dok strmi obronci odpjeenjaka okruuju do 1. katarakta usku dolinu iroku samo 2 do 5 m, ispod 1.katarakta do Sredozemnog mora gusto naseljen i 120 km dugaak dio proirujese u 10 do 25 km iroku dolinu koja je prekrivena crnom naplavljenom zemljomPrema antiknim izvorima Nil se rava u sedam rukava ua to je na kartihipotetski prikazano. Danas se Nil dijeli neto oko 20 km ispod Kaira u dvijematice: u zapadnu (rukavac Rosette) i istonu (rukavac Damiette).


13/42

PREDDINASTIKO RAZDOBLJE(3000-2700 pr.n.e.)

Vani faraoni - Narmer

3000.g.pr.Kr. => ujedinjenje -MENES/NARMERsistemi za navodnjavanjeVe u vrijeme kulture Nagada II. dolazi do sveveeg suparnitva i borbe Gornjeg i DonjegEgipta. U to vrijeme vladar Gornjeg Egiptanosio je izduenu bijelu krunu, a njegov glavnibog i zatitnik bio je sokol. Vladar DonjegEgipta nosio je crvenu krunu, a njegov glavnibog i zatitnik bio je pas. Glavni grad Gornjeg

Egipta bila je Teba, a Memfis glavni gradDonjeg Egipta. razdoblju Nagada III. (o. 3200.- o. 3000. g. pr. Kr.) dolazi do prvog ujedinjenjaGornjeg i donjeg Egipta.

STARA DRAVA(2700-2260 pr.n.e.)III. - VI. DINASTIJA = prijestolnica

MEMFISDjoser, Keops, Kefren,Mikerinos, Pepi II

Faraoni ire svoju dravu na jug u podrujeNubije, a na istok na poluotok Sinaj gdje suotvoreni rudnici bakra i dragog kamenja.Uspostavljene su trgovake veze s fenikimgradovima, a pojedini vladari alju prvetrgovake ekspedicije na obale istone Afrike(podruje dananje Somalije). S uspostavomtrgovine u Egipat pristie vrijedno drvo,tamjan, zaini i luksuzni predmeti. Jo utiniskom razdoblju faraoni zapoinju graditigrobnice koje im trebaju osigurati zagrobniivot. U poetku su to skromne pravokutnegraevine - mastabe - iji su zidovi biliizgraeni od opeke i drveta, a pokrivene sugredama i zemljom. Tijekom III. dinastije izmastaba su se razvile stepenaste piramide. Prviih je izgradio faraon oser i njegov dvorski

predstojnik, graditelj i lijenik Imhotep.Snofru, faraon IV. dinastije, izgradio je tripiramide.Izgradnja piramida trajalo je i do 20godina, a gradile su ih na desetke tisuaobrtnika i robova. U unutranjosti piramidenalazila se zagrobna komora u koju su faraoniritualno sahranjivani. Potkraj V. dinastije i napoetku VI. dinastije hijeroglifskim su pismomna zidove piramida ispisane molitve i zagrobneupute pokojniku. Njih zovemo tekstovimapiramida. Vjerojatno u vrijeme Starogkraljevstva je izgraena egipatska sfinga uobliku enske glave i lavljeg tijela.

PRVO MEURAZDOBLJE(2260-2060 pr.n.e)VII. - X. din.

Meurazdoblje je doba krize egipatske drave.U egipatskoj povijesti bilo je tri takvarazdoblja. Razloge krize potkraj Stare dravenalazimo u sve veem jaanju mjesnih monika,socijalnim nemirima, upadima beduinskihplemena s podruja Sinajskog gorja i raspaduvjerskog sustava. Duhovnu krizu, pesimizam inesigurnost ivota ovoga razdoblja opisujunajstariji egipatski knjievni tekstovi tualjkereligija = OZIRIS, IZIDA, HORUS, RAdolazi do jaanja i centralizacije dravne vlastisa sreditem u Tebi. Osniva Srednjegkraljevstva je faraon Mentuhotep I.

- Mentuhotep II - Pod njegovomvladavinom Srednje kraljevstvo je


14/42

Egipatsko graditeljstvo i umjetnostPIRAMIDE

- GRAEVINE KOJE SU PREIVJELE TISULJEA- SVOJOM LJEPOTOM I VELIINOM ODUEVLJAVAJU OD ANTIKE PA DO

SUVREMENOG DOBA- GROBNICE FARAONA I POJEDINIH LANOVA VLADARSKE OBITELJI- VJENO POIVALITE DUHA I TIJELA U STAROM EGIPTU- POVEZUJU VLADARA S ONOSTRANIM SVIJETOM U KOJEM E KAO BOANST

VJENO IVJETI- PIRAMIDE- NAJVEE GRAEVINE EGIPATSKE CIVILIZACIJE- stambene graevine od gline glinenih opeka i pokrivene trskom gotovo im nema traga- Kue za ivot poslije smrti kvalitetna gradnja kamen koji traje vjeno

MASTABE grobnice u obliku humka, isprva od opeke i drveta, kasnije od kamena

- MASTABA je inila dio graevinskog kompleksa okruenog zidom- Pogrebna komora s pokojnikom ispod zemlje- Vladari su gradili i simbolike grobnice = kenotafe- GROBNICA je vjeno poivalite tijela i duha vladara, prinose mu se rtve i snabdijeva ga

se svime to je potrebno za ivot- DJOSER faraon III.dinastije potaknuo izgradnju velikih monumentalnih grobnica kako

bi pokazao vladarsku mo, bogatstvo i snagu drave.- SAQQARA, Memfis IMHOTEP graditeljprve piramide od kamena, vieod 60m/ 6

katova stube prema nebu za mrtvog faraona

- KEOPS vladar IV.dinastije sagradio Veliku piramidu u Gizi, za njegove nasljednikenastaje kompleks piramidaSFINGA tijelo lava i glava faraona-boanstva

- Uz velike sagraene su i male piramide kojih znaenje nijepoznato- Pogrebni hramovi s faraonovim kipom te mastabe roaka i slubenika- Obelisci kameni stupovi boga Sunca- Uz piramide lae putovanje nebeskim Nilom- Nisu samo grobnice faraona- Kultna uloga, Prebivalite faraonova duha i tijela, Dodir s boanskim i onostranim- Faraon e se uspeti piramidom kako bi se pridruio bogovima na Nebu- Skrivaju bogatstvo koje privlai pljakae od najranijih vremena- Najvei broj opljakan u antici i srednjem vijeku- Gradnja traje vie od 10 godina- Graditelji vjerojatno nisu bili robovi (Herodot) ve seljatvo- Monumentalne piramide prestaju se graditi nakon IV.dinastije- Od XI.do XIII. dinastije (Srednje kraljevstvo) sagraeni su deseci manjih vladarskih

piramida i stotinjak kamenih grobnica na zapadnoj obali Nila u duino od oko 70 km- Vladari III.- VI.dinastije sagradili su prvi veliki grad, prijestolnicu Memfis- Vladari Srednjeg kraljevstva grade prijestolnicu Herakleopolis

GROBNICE U STIJENI I HRAMOVI- Nova drava
http://hr.wikipedia.org/wiki/Egipathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Egipathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mitanihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hetitihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sirijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Palestinahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Egipathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Nubijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mitanihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hetitihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sirijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Palestinahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mitanihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hetitihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mitanihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hetitihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Egipathttp://hr.wikipedia.org/wiki/Nubijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sirijahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Palestinahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mitanihttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hetitihttp://translate.googleusercontent.com/translate_c?hl=hr&langpair=en%7Chr&rurl=translate.google.hr&u=http://en.wikipedia.org/wiki/Ancient_Egypt&usg=ALkJrhjJQFXug6ggzNwrKWP5tZKl3sqSpwhttp://translate.googleusercontent.com/translate_c?hl=hr&langpair=en%7Chr&rurl=translate.google.hr&u=http://en.wikipedia.org/wiki/Persian_Empire&usg=ALkJrhg5RQgyPmDZxyKSQM_ZaacqrIreOwhttp://translate.googleusercontent.com/translate_c?hl=hr&langpair=en%7Chr&rurl=translate.google.hr&u=http://en.wikipedia.org/wiki/History_of_Egypt_under_Achaemenid_Persian_domination&usg=ALkJrhhD82Owz9xTU8KWlxycGAEZg90ZxA


15/42

- Faraoni grade hramove kako bi odobrovoljili bogove- Hram = boja kua u kojoj obitava bog u obliku kipa > predstavlja vjersko i poslovno

sredite u kojem se uva veliko bogatstvo- Ispred i unutar faraonovih grobnih hramova postavljeni su kipovi faraona.- Faraoni i bogovi uvijek su prikazivani u dvije poze: uspravno stojei ili sjedei s rukama

poloenim na noge- Uspostava kanona umj.prikazivanja pojedinih drutvenih slojeva: bogova i faraona, pisara

seljaka- XVIII. Dinastija KARNAK I LUXOR (Teba = Dolina kraljeva)- Srednje i Novo kraljevstvo- Avenije sfingi, obelisci- Kamen pjeenik bra gradnja zbog lake obradivosti- TUTANKAMONOVA GROBNICA 14.st.pr.Kr. rijetka neopljakana do 20.st.- 1922.g. Howard Carter istraiva- > zlatno prijestolje s dragim kamenjem, 4 zlatna sarkofaga, posmrtna zlatna maska

DOLINA KRALJEVA - Posljednji kralj koji je izgradio grobnicu u Dolini bio jeRamzes XI, posljednji kralj Novog kraljevstva, iako se sumnja da se njome sluiSveukupno 62 grobnice otkrivene su do dananjeg dana. Nisu sve pripadalefaraonima, unato nazivu lokacije.U grobnice se ulazi kroz jedan jedini ulaz, a stvorene su kako bi se u njimazauvijek sauvale mumije faraona. Svaka od njih, locirana duboko pod zemljom,

napravljena je kako bi nalikovala podzemnom svijetu pa stoga posjeduje silaznihodnik koji vodi do pretkomore, odnosno predvorja, a ono je povezano spogrebnom odajom.Najslavnija grobnica u Dolini je grobnica Tutankamona, koju je u gotovo netaknutom stanju 1922. godine otkrio britanski arheolog Howardarter. Rije je o posebno vanom otkriu, jer SU gotovo sve druge grobnice uDolini davno prije toga bile opljakane

EGIPATSKI BOGOVI- SVAKODNEVNO SU IVJELI SVOJU VJERU, MNOTVO BOANSTAVA- TOTEMIZAM HATHOR GLAVA KRAVA, HORUS SOKOL, APIS BIK- UJEDINJENJE KRAJEVSTVA SINKRETIZAM STAPANJE TJ.

POISTOVJEIVANJE- SUNCE RA + AMON = AMON RA > BOG CIJELOG SVEMIRA IZ NJEGA PROIZ

DRUGI BOGOVI- EGIPATSKI BOGOVI- SREDNJE KRALJEVSTVO OZIRIS. OGLEDA SE U KRALJEVSKOJ VLASTI

DONOSEI PRAVEDNOST I PLODNOST - IZIDA- HORUS BOG NEBA KOJI U BORBI SA SETOM OSVEUJE OCA

Neki Bogovi i njihova znaenja:


16/42

- Oziris - bog carstva mrtvih; mu je boice Izide. Prikazuje se kao ovjekumotan poput mumije; na glavi nosi kapu ukraenu perjem.

- Ra bog svemira, stvoritelj svijeta. Njegovo ime znai sunce. Prikazujse kao sokol sa sunanim kolutom na glavi.

- Knum gospodar Elafantine (slonovae) i uvar izvora Nila boanskrijeke; smatra se stvoriteljem svih ivih bia. Prikazuje se kao ovjek sglavom ovna dvostruko zavrnutih rogova.

- Kous mjeseev bog. Prikazuje se u obliku ovjeka s glavom sokola mjeseevim kolutom kao krunom.

- Ptah zatitnik umjetnosti, kipara, kovaa; bio je gradski bog Memfisa,rezidencije egipatskih kraljeva. Prikazan je poput mumije oiane glave.

- Maat boica istine i pravednosti, utjelovljenje osobne pravde i principarada i reda.

- TEKSTOVI PIRAMIDA 0 PRVI ZAGROBNI TESKTOVI- TEKSTOVI SARKOFAGA -- KNJIGA MRTVIH POGREBNE MOLITVE NA PAPIRUSU- BALZAMIRANJE / MUMIFICIRANJE- KANOPE SPREMNICI ZA ORGANE- VRHOVNI SVEENIK IZABRAN OD FARAONA / MONI U DRUTVU

Hijeroglifi, koji su nastali u vrijeme nekenskih kraljeva jo prije poetka Staredrave, najprije se pojavljuju kao odatni znaci za objanjenje simbolinihprikaza. Nastali su u trenutku razvoja ovjejeg duha koji je osjetio potrebu dafiksira i apstraktne pojmove, to nije bilo mogue pomou slike. Tako na primjeslikovni znak kue ne oznaava samo pojam kue ve i pojam stanovanja. Kasnse jo jae diferenciralo znaenje, pa je izraavalo i kretanje npr. izai (izkue).

PISMO KULTURA - IVOT- 3000.G.PR.KR. JAVLJA SE PISMO

HIJEROGLIFI SVETI ZNAKOVI KOJIMA SU SVEENICI ZAPISIVALI SVOJE ZNANJE- HIJERATSKO I DEMOTSKO PISMO- Hijeroglifi, koji su nastali u vrijeme nekenskih kraljeva jo prije poetka

Stare drave, najprije se pojavljuju kao odatni znaci za objanjenjesimbolinih prikaza. Nastali su u trenutku razvoja ovjejeg duha koji jeosjetio potrebu da fiksira i apstraktne pojmove, to nije bilo moguepomou slike. Tako na primjer slikovni znak kue ne oznaava samo pojamkue ve i pojam stanovanja. Kasnije se jo jae diferenciralo znaenje, pa je izraavalo i kretanje npr. izai (iz kue).

- KAMEN I PAPIRUS


17/42

- PAPIRUS SRIKA TANKO IZREZANA POLAGANA U SLOJEVE I NAMAKANASAMA SE LIJEPILA, PREANJEM SU SE JEDNAKOMJERNO SPAJALI U DUGESVITKE ZA PISANJE

- HIJEROGLIFE JE DEIFRIRAO JEAN FRANCOIS CAMPOLLION 1822.- KAMEN IZ ROSETTE UZ HIJEROGLIFE SADRI DEMOTSKO PISMO I GRKI

ALFABET - ODLUKA O POSTAVLJANJU KIPOVA U HRAMOVE PTOLOMEJ / KLEOPATRA U

MEMFISU, 2.ST.PR.KR.

Drutveni slojevi- IVOT OVISI O PRIPADNOSTI DRUTVENOM SLOJU- NEMA SLOBODE IZBORA ZANIMANJA NASLJEDNA ZANIMANJA- RIJETKI SLUAJEVI NAPREDOVANJA

SELJACI NAJBROJNIJI DRUTVENI SLOJ- ODRAVANJE IRIGACIJSKOG SUSTAVA, UKLANJANJE PIJESKA SA PLODNE

ZEMLJE, GRAEVINSKI RADOVI- NISU POSJEDOVALI ZEMLJU- DRAVA NADZIRE RAD- MJERE ITA ODREUJU POREZ- RAD NA POLJU BIO JE POD OTRIM OKOM NADZORNIKA- Radili na melioraciji i gradnji piramida, ali sudjelovali i u vojnim pohodima

kao vojniciOBRTNICII UMJETNICI RADILI SU U RADIONICI U PALAI ILI HRAMUPISARI UENJE ZA PISARA BIO JE UVJET ZA DALJNJE KOLOVANJE ZALIJENIKA, SVEENIKA ILI ARHITEKTA

- TOTH ZATITNIK SMATRA SE DA JE IZUMIO PISMO- KOLE SU U SKLOPU PALAE I TRAJU 12 GOD.VOJSKA UNOVAENO STANOVNITVO SA POKRAJINSKIMZAPOVJEDNICIMA; KONTINGENTI STAJAE VOJSKE; PROFESIONALCI

- SAMI SU SE OPREMALI- VOJSKOVOE POINJU KAO PISARI- ENE RAVNOPRAVNE

ROBOVINISU VEINA DRUTVA- NE SMIJE U HRAM, ZAVRIO BI U NILU

OSLOBOENICI

Faraon vlada preko slubenika, dvorskog plemstva lanovi obiteljiNa elu centraliziraane dravne uprave u Egiptu u poetku je bio jedanVEZIR,a do kraja 17.dinastije dvojica vezira, jedan na jugu,drugi u Delti

- Oba nadziru upravljanje dravom- Obavezno sudjelovanje u radovima od javnog interesa kao to su radovi na

kanalima i velike gradnje

- Od 5. dinastije slabi ugled i mo faraona


18/42

- Dvorjanici ljubimci dobivali su zemlju bez obveze plaanja poreza, a visokslubenici vie nisu bili samo iz faraonove obitelji i roaci

- Slubenici sluba nasljedna jaa mo- Sveenik Maneton u 3.st.pr.Kr. Napisao je povijest Egipta po dinatijama

prihvaena od povjesniara- 31 dinastija- Spisi su odlian izvor za prouavanje povijesti koja je kasnije podijeljena u

razdoblja

Mediteranska prednja Azija: Feniani i idovi- Feniani su semitski narod,Izum prvog glasovnog pisma- Gradovi su politiki, vojno i gospodarski neovisni, Poznati moreplovci koji

osnivaju kolonije du Sredozemlja

FENIANI- Grci ih nazivaju Phoinike = ljubiasti- Po ljubiastoj boji koja se dobiva od morskog pua- O narodu malo toga poznatog

Geografski smjetaj:- FENIANI SU IVJELI NA USKOM OBALNOM PODRUJU IZMEULIBANONSKOG GORJA I OBALE SREDOZEMNOG MORA

- PODRUJE OD OBALE DO DOLINE RIJEKE JORDAN NAZIVALO SKANAAN PODRUJE GDJE SU IDOVI STVORILI SVOJU DRAV

- Uz obale Prednje Azije utemeljili su gradove- Pronaeno nekoliko natpisa koji nam otkrivaju koliko su bili dobri

knjigovoe, Imali su razvijenu knjievnost koja nije sauvana

Moreplovstvo i trgovina:- Egipatski izvori od 3.tisu.spominju brodove Feniana- Velika pomorska sila postaju u 1.tisu.pr.Kr., PloveSredozemljem do

Britanskog otoja (Iz Britanije dovoze kositar)- Brodovi se grade od cedra iz Libanonskog gorja- Izvoze: cedar, vino, maslinovo ulje, purpurne tkanine- Trgovci i posrednici izmeu Azije, Europe i Afrike- Obrtnici: prredmeti od metala, slonovae i stakla- Flota unitena u grko-perzijskim ratovima


19/42

- Zbog osiguranja plovidbe i trgovine osnivaju svoje trgovake ispostave ilikolonije na Cipru, na Siciliji, sjevernoj obali Afrike i du june obalePirinejskog poluotoka

- Tir osnovao sredino 8.st.pr.Kr. koloniju Kartagu bogat trgovaki grad

Boanstva- tuju mnogo bogova baal i baalat (boica)- Isti bogovi / razliita imena u gradovima- Melkart=bog Tira > Baal- Priu o boici plodnosti Astarti i njezinom ljubavniku Adonisu preuzeli su

Grci, koji su ju tovali pod imenom Afrodita- Ne postoji jedinstvena drava ve niz gradova du obale- Vlast ima kralj i aristokracija- Oko 800.g.pr.Kr. Jaa mo aristokracije nad kraljem

Moni feniki gradovi:- Tir, Sidon, Biblos i Berit=Bejrut, jedini danas vaan grad- Rije biblija dolazi od gr.rijei knjiga, po fenikom gradu Biblosu,

sreditu trgovine pisaim materijalom

Dodiri s ostalim kulturama:- prodiru utjecaji iz Egipta i jugozapadne Azije- Egipani u doba Starog kraljevstva trguju s Fenianima, a od 2. tisu.

smjenjuje se njihova vlast s vlau osvajaa iz Mezopotamije- Pod utjecajem Mezopotamije Feniani koriste peatne valjke i klinopis- Oko 1200.g.pr.Kr. doseljavaju se Pomorski narodi i mijeaju se sa

stanovnitvom kojeg su zatekli- Oko 1100.g.pr.Kr. uspostavljena je neovisnost fenikih gradova- Od sredine 9.st. uspostavlja se asirska vlast, zatim vlast Babilonaca te

Perzijanaca- Pod perzijskom vlau cvjeta fenika trgovina- U starom vijeku vodi se obalna plovidba- Feniani osnivaju svoje gradove du obale- Glasovno pismo najvee dostignue koje su Feniani ostavili ovjeanstv- Nastalo u 2.tisu. 22 znaka za glasove (ne za slogove, predmete ili

pojmove)- Jednostavno za uenje obinim ljudima, trgovcima, obrtnicima ili

pomorcima- Preuzeli i prilagodili su ga Grci, Rimljani te je stiglo do dananjih dana- Ne postoje saznanja je li glasovno pismo individualni izum ili je rezultat

rada pisarske kole


20/42

- Dokazi o pokuaju pojednostavljivanja eg.pisma i klinopisa tijekom kasnogbronanog doba na Bliskom istoku

- U razvojnom procesu fenikog pisma presudan je bio obiaj da se znaku nepripisuje vrijednost pojedine rijei ve zvuk prvog slova te rijei.

- Teko nastaje feniki linearni alfabet-22 znaka jednaka su brojukonsonantnih glasova

IDOVI- Po. 2.tisu. klimatske promjene sua uzrokovale su kretanje naroda na

podruju itave Azije- Propada nekoliko civilizacija (Kreta, Ind)- Narod u pokretu idovi/Hebereji/Izraelci- Povijesni nazivi za narod koji govori semitski jezik- Poetak povijesti Abraham, njegovi su potomci patrijarsi- Stari zavjet izvor za idovsku povijest- Abraham iz Ura preselio u Kanaan obeana zemlja- Kanaan ili Palestina, naziv za juni dio od kraja 2.tisu. zemlja kontrasta

izmeu ravnica i planina, pustinje i plodnog obalnog dijela- Klima omoguuje urod ita, smokava, datulja, maslina, groa, badema i

narani- Patrijarsi ive u atorima- Sa stadima ovaca, magaraca kreu se u potrazi zapanjacima- Nomadi ive organizirano u plemenima- 12 plemena 12 Izraelovih sinova

Josip- jedan od sinova braa prodala u egipatsko ropstvo- U Egiptu se visoko uzdigao tumaei faraonove snove- Pozvao svoj narod u Egipat, te ga spasio od gladi- Ta pria iz Starog zavjeta govori o klimatskim nepogodama na Bliskom

istoku koja je prisilila idove da krenu u Egipat- 19.st.pr.Kr. ili 17.st.pr.Kr.(?)- Vladari Novog egipatskog kraljevstva pokrenuli su velike graevinske

radove- idovi su prisiljeni na teak robovski rad- Nada za povratak u Obeanu zemlju i bijeg iz egipatskog ropstva

- Mojsije voa- 600 000 mukaraca bez ena i djece (?)

- S tim brojem nemogu prolaz preko Sinaja (nema tragova za toliki brojljudi) 72 000


21/42

- Razumijevanje povijesti religija Jahva (na hebrejskom biti aktivnoprisutan)

- Na Sinaju stvoren savez izmeu Boga i idovskog naroda = idovi suizabrani narod te trebaju ivjet po Bojim zakonima

- Osniva idovske religije = Mojsije- 10 Bojih zapovjedi / kamene ploe / Zavjetni koveg / svetite u atoru- Koveg nestao u 5.st.pr.Kr.- Najtraeniji arheoloki predmet- Mojsije odredio sveenike potjeu od njegovog brata Arona nadziru

prinoenje rtava- Mojsije nije vidio Obeanu Zemlju- Nakon njegove smrti vodstvo preuzima Joua- idovi prodiru u Palestinu, ratuju za zemlju s Kanaancima i Filistejcima

idovska osvajanja- Po Filistejcima Palestina dobiva ime- Jerihon prvi grad kojega su idovi osvojili- 13.st. pr. Kr.- idovsko osvajanje i postupno doseljavanje + prodor Pomorskih naroda +

egipatski sukob s Hiksima radi prevlasti- Nakon doseljavanja poljoprivreda postaje glavnom gospodarskom granom- Ratarstvo i stoarstvo / polunomadi- Razvija se obrt i razmjena dobara- Kue prilagoene podneblju i materijalnim mogunostima / opeka suena n

suncu, na kamenim temeljima i s ravnim krovom / prozori mali i bez staklas ljudima su bile i ivotinje

- Siromani = prostirka na zemljanom podu uz glinene posude i runi mlin zaito

- Bogati = postelja, stolovi, sluge

IDOVI DAVID I SALAMON- Kraj 11.st.pr.Kr. osnutak prve idovske drave- Saul prvi kralj / ratovao s Filistejcima- David, po.10.st. osvojio Jeruzalem i u njega preselio prijestolnicu- idovska plemena povezao je jedinstvenom upravom- Zavjetni koveg donio u Jeruzalem, u svetite kraj svoje palae povezao

kralja i dravu s Bogom

David i njegov sin Salomon- David je namjeravao sagraditi Boji hram- Sagradio ga je njegov sin Salamon (965.-928.g.pr.Kr.)


22/42

- U Salamonovo doba procvat drave- Sagradio palau i hram, feniki obrtnici naparavili stakleni pod- Arheoloki ostaci hrama i palae nisu otkriveni- Salamonovo bogatstvo rezultat je uvedenih poreza i razvoja trgovine

- Kraljica od Sabe privuena bogatstvom donosi poklone/miomirisi iskupocjeni tamjan (Jemen ili Etiopija)- Salamon dravu podijelio na pokrajine prema plemenima- Uveo bojna kola u vojsku, proirila se upotreba eljeza- Nakon Salamonove smrti drava se raspala zbog nezadovoljstva na sjeveru

Raspadanje, unatarnji nemiri, vanjski napadi- Sjeverna drava Izrael gue naseljena, snana vojska- Juna Judeja prijestolnica Jeruzalem i vladari iz Davidove dinastije- Unutarnji sukobi lak osvajaki plijen- osvajaju ga Egipani, 721.g.asirski vladari te provaljuju u Judeju- Nabukodonosor II 2 puta napada Jeruzalem 597.g. svrgnuo judejskog

kralja, 586.g. opustoio je grad, sruiohram i stanovnitvo odveo u ropstvou Babilon.

- Judeja = babilonska pokrajina- Kir II perzijski kralj dozvolio idovima povratak i obnovu hrama- Pod perzijskom vlau do Aleksandra Velikog, nakon njegove smrti dolaze

pod vlast Seleukida- Juda Makabejac voa ustanka protiv Seleukida uspostavlja

Hesmonejsku dinastiju do dolaska Rimljana osigurava prava vjerska- Farizeji stari idovski zakoni- Saduceji povezani sa sveenstvom- Rimljani jaaju utjecaj- 63.g.pr.Kr. osvajaju Palestinu- Do 1948. godine nemaju vie svoju samostalnost

Religija, simboli, blagdani:- idovska religija savez Boga sa narodom ostvaren preko Mojsija na

Sinaju- Koncept jednog boga najstarija monoteistika religija- Bog / Jahve = sveopi Bog, stvoritelj i apsolutna vrijednost u odnosu na

ovjeka- Smisao .vjere nije priprema za zagrobni ivot ve tovanje Boga

uovomivotu- Biblija glavni povijesni izvor za povijest idovskog naroda izbirka svetih

spisa idovske religije- Petoknjije ili Tora temeljni simbol vjere


23/42

- Stari Zavjet Tora, Knjiga proroka i Spisi- Zapisano izmeu 10. i 3.st. na osnovi usmene tradicije- Talmud uz Bibliju sveta knjiga idovskih zakona nastalih iz uenja

rabina idovskih vjerskih uitelja

- rtve paljenice- rtve priesnice loj i krv ostalo za blagovanje- Menora sedmokraki svijenjak- Davidova esterokraka zvijezda- Jeruzalemski hram- abat blagdan Jahvinog saveza sa idovima sedmi dan u tjednu (poinj

petak na veer u sinagogi, zavrava zalaskom sunca u subotu)- Pesah- najvea godinja svetkovina beskvasnog kruha- Pedestnica, Purim, Jom Kippur/Dan pomirenja, Hanuka sveanost svjetla

paljenje menoreKUMRANSKI RUKOPISI

Rani tekstovi Starog Zavjeta Nastali su oko 200.g.pr.Kr. Biblija se prije toga prenosila usmenom predajom 1947.g. rukopisi su pronaeni kod Kumrana na obali Mrtvog mora

JERUZALEM Jeruzalem je nazvan jo i Davidovim gradom I danas ima posebno znaenje za idove, krane i muslimane Salamonov hram sadravao je 3 otvorena dvorita s nizom zidova Neidovi su mogli ui samo u vanjsko dvorite, idovi u srednje, a sveeni

u unutarnje U unutarnjem dvoritu sveenici su prinosili rtve Samo je veliki sveenik jednom na godinu ulazio uunutarnje svetite, gdje

je bilapostavljena svetinja nad svetinjama = ZAVJETNI KOVEG iSVIJENJAK MENORA

ZID PLAA Jeruzalem ostatak hrama koji je dao izgraditi kralj Herod rimski

upravitelj


24/42

Indija i Kina- HINDUIZAM, KASTE, KULT PREDAKA- KINESKA HIJERARHIJA PORODICE I DRUTVA- DOSTIGNUA SU KOJA SU NASTALA PRIJE MNOGO STOLJEA- I DANAS IVE NA DALEKOM ISTOKU- CIVILIZACIJE DALEKOG ISTOKA SPECIFINE SU I PO TOME TO SU IZNJEDRI

NAJSTARIJE KULTURE I CIVILIZACIJE- DREVNI FILOZOFSKI I RELIGIJSKI SUSTAVI S PODRUJA INDIJE I KINE, KOJI

SE NE MOGU PRECIZNO DATIRATI U DANANJOSTI IMAJU IZNIMNU ULOGU

Indija:RIJEKA IND

- Indija je zemlja velikih razliitosti i suprotnosti- Od sune zemlje Inda do vlanih i vruih podruja- Nijedna politika vlast sve do 19.st. nije se protegnula na cijeli indijski

potkontinent sve do engleske kolonijalne vlasti 19.st.- Civilizacija Inda- 3000.-1400.g.pr.Kr.

Razdoblja Indije:Prapovijesna nalazita svjedoe o naseljenosti tih podruja od najranijih

vremena.Kulture neolitikeKulture bakrenog dobaKulture bronanog doba

Gospodarstvo Indije:- Ind izgradnja sustava za natapanje razvoj poljoprivrede- Glavne kulture: penica i jeam / ria- Pamuk prvi puta uzgojen u Indiji

- Otisci pamuka pronaeni u gradovimaMohenjo Daro i Harappa - Urbanistiki planirani gradovi s mreom ulica, utvrdama, zidinama,spremitem za ito, kupalitem, vodovodom i kanalizacijom, te kuama

- Graevinski materijal: -opeka- Arheoloki nalazi svjedoe o visokom standardu razvijena trgovina, obrti,

razraena drutvena struktura i uprava- Poznaju slogovno pismo- Procvat civilizacija doivljava u 3.tisuljeu pr.Kr.- Brojne figure od terakote najvjerojatnije predstavljaju boicu plodnosti

- O likovnosti govore brojni peatnjaci s reljefima ivotinja i zapisima- Lonarsko kolo- izrada posua


25/42

Kraj civilizacije:- Oko 1700. g. civilizacija poinje nestajati- Uzrok propasti (?): poplave gospodarsko slabljenje, tragovi palei

osvajanje

- Gradovi nestaju sredinom 2. tisu.pr.Kr.Indija Vedsko razdoblje- Arijci najvjerojatnije unitili i pokorili civilizaciju Inda- Arijci narod iz sredinje Azije i Perzije- Prodire prema Indiji od po.2.tisu-- Jezik = sanskrt / indoeuropska jezina skupina- Nomadi organizirani u plemensko ratniko drutvo- Malobrojniji od starosjedilaca- Vojno nadmoni- NOVINE: bronani ma, tit i bojna kola koja vuku konji- Arijska kultura do sredine 1.tisu.iri se prema istoku indijskog

potkontinenta i osvajai prelaze na sjedilaki nain ivota- Uzgaja se: penica, ria, jeam i pamuk- Osvajai su svijetle koe, a vlast nameu starosjediocima tamne koe

(Dravidi)

KASTE- Tijekom prodora iz drutvene strukture sveenika, ratnika i puka postupno se

oblikujukaste- KASTE SU ZATVORENE DRUTVENE SKUPINE MEU KOJIMA NEMA BRAKOVA

PROMJENA PRIPADNOSTI- ETIRI PRVE KASTE:

Brahmani sveenici i ueni nastali iz bojih ustaKatrije vojskovoe i vladari iz bojih rukuVajije seljaci, trgovci i obrtnici iz bedaraudre sluge iz stopala

- Po dolasku Arijci nisu imali svoje pismo- Prvi tekstovi pisani su u 2.st.BRAHMI pismom- Indijska knjievnost poinje s Vedama to na sanskrtu unai znanje- Ti su vjerski tekstovi temelj hinduizma, te vaan pisani izvor o dolasku

Arijaca u Indiju- Mahabharata junaki ep na sanskrtu- Najdui ep na svijetu sa 100 000 stihova- Ramajana junaki ep- Epovi govore o sjajnim palaama, utvrenim gradovima, kipovima i slikama


26/42

Religija:1. Hinduizam2. Budizam

Vede govore o antropomorfnim bogovima koji se goste darovima prinesenim zartvu. Ostali se bogovi polako povlae pred: Brahmom, ivom, Vinom

1. Najvanija boanstva hinduizma:Cilj hinduizma i ostalih indijskih religija:

- Izlazak iz kruga ponovnog raanja ili reinkarnacije- Hinduizam za razliku od budizma podupire jak sustav kastinske

podjelIndija Vedsko razdobljeIndija Vedsko razdoblje- Vedski sustav poznavao je mnotvo bogova- Vedski kult ne trai svetita- Izraava se kroz obrede rtvovanja koja su vrili brahmani- Iz prvih vjerski vjerovanja brahmanizma razvio se hinduizam kao naziv za

obiaje, drutvena pravila, vjerovanja, kultne obiaje- VEDE najstariji vjerski tekstovi u povijesti ovjeanstva hinduisti

smatraju najveim vjerskim autoritetom- U hinduizmu izuzetnu vrijednost ima vjerovanje u reinkarnaciju- Seoba due kroz razliita utjelovljenja- Mistini tekstovi Upanishade astoji se prodrijeti u tajna postojanja i

ponovno pronai jedinstvo due i svijeta- Doktrina krune reinkarnacije posljedica ponaanja pojedinca u

prethodnom ivotu- Karma posljedica ovjekova djela u jednom ivotu za slijedee

utjelovljenje u kojem e se sljedeem obliju nai dua to u potpunostiovisi o njezinoj karmi

- U hinduistikom vjerovanju vana je uloga obrednog kupanja u svetoj rijecGanges

- Ganges = simbol vjenog ivota- Meditacija i joga- 1.tisu.pr.Kr. nezadovoljni slubenim rtvenim obredima koji su postajali

sami sebi svrhom javljaju se samotni mudraci iz svih drutvenih slojeva- Krue Indijom, sastaju se i raspravljaju o novim pogledima na svijet- Spominju se i ene meu mudracima- Iz bogate filozofske aktivnosti ravijaju se filozofski pravci- Filozofski pravci stvaraju zajedniki otpor samovolji rahmanske kaste- Putujui uitelji propovijedaju svoje uenje i okupljaju sljedbenike


27/42


28/42

Rijeka HOANGHO ili UTA RIJEKA = kolijevka kineske civilizacije- este katastrofalne poplave- Obuzdana je mreom kanala koji su omoguili uzgoj:

Rie

PeniceProsa

Gospodarstvo,pisma...- Intenzivna proizvodnja trebala je organiziranu vlast i dravu- Tako je osnovana prva dinastija SHANG oko 1700. g.pr.Kr. U dolini

Hoangho- Visokocivilizirano drutvo vodi ratnika aristokracija koja uz

tvrene gradove nadzire i seoska podruja- U razdoblju do 12.st.pr.Kr. Nastaju bronane veze, bronano orujei orue, kalendar i pismo- Prvo pismo PIKTOGRAFSKO nekoliko tisua znakova za

predmete- Postupno se javljaju IDEOGRAMI znakovi za pojmove- Natpisi pronaeni na

Bronanim posudamaPlosnatim kostima sisavaca koje su se upotrebjavale za proricanje

- Bojna kola i kota Kinezi su preuzeli sa zapada

Vladari, kultovi- VLADAR osim svjetovne vlasti ima i vjersku ulogu u dravi- Vjerski obredi u kojima se kontaktira s predcima trebaju odrati

plodnost i sprjeavati suu- Vjeru su obiljeevali kult predaka i niz bogova- Oko 1100.g.pr.Kr. iz zapadne Kine provaljuje narod ZHOU (Dou)- Osniva novu dinastiju- Vladaju do sredine 3.st.- Nadziru sjeverni dio Kine dok su na istoku jaali neovisni vladari- Stalni sukobi s istokom slabili su mo dinastije Zhou- Iz ratova je kao pobjednik izala dinastije QIN (in) ujedinjuju

carstvo, uspostavlja prvu monu dravnu upravu u cijeloj Kini- Autoritarna vlast, uinkovit inovniki aparat i zakoni,

standardizirane mjere i utezi, pismo- iri se i upotreba eljeza- 1974.g. Pronaen jedan od najvanijih arheolokih nalaza u Kini- Tisue kipova od peene gline (terakote)


29/42

- Predstavljaju carsku vojsku u grobnici prvog velikog kineskog caraSHI HUANG dinastije QIN 221.-207.g.

- Kipovi vojnika, konja, borbenih kola i slugu natprirodne veliine,razl.fizionomije

- Rasporeeni u tri prostorije carskog mauzolejeVELIKI KINESKI ZID dinastija QIN

- Obrana od provale naroda sa sjevera- Gradnja zida s prekidima trajala je do 16.st.- Izvorno: jednostavan zemljani bedem s tornjevima za straare i malim

tvravama izvan zida.- Nije poznata tona duljina- Duljina od 2400 do 6000 km- Prvi ostaci iz 656.g.- Gradi ga 400 000 ljudi- Dinastija HAN brojne promjene- Bedemi pojaani drvetom i ljunkom- Kasniji vladari esto su mijenjali i izgled i trasu Zida- Ua vladara dinastije MING 14.do 17.st. od 1421.g. zapoinje opsena

rekonstrukcija koja traje 150 god.- D se oblae kamenom poprima dananji izgled- Na vrhu zida koji povezuje tornjeve protee se ciglama poploen put od

5m kojim je usporedo moglo prolaziti 10 pjeaka ili 5 konjanika- Dinastija HAN 202.pr.Kr.-220.g., smijenila dinastiju QIN- Teritorijalnim osvajanjem uzdigla Kinu u monu silu

Otvoren PUT SVILE gospodarski i kulturni procvat- Razvoj znanosti- Za knjievnost i pismenost vaan izum papira 105.g. + kist- CIVILIZACIJE DALEKOG ISTOKA ISU BILE IZOLIRANE- NISU SE RAZVIJALE ODVOJENO OD ZAPADNE CIVILIZACIJE

- TEMLJE SREDOZEMLJA I JZ AZIJE BILE SU U KONTAKTU SA CIVILIZACIJAMADALEKOG ISTOKA- SUMERANI U KONTAKTU S KULTUROM INDA- OD ANT.VREMENA USPOSTAVLJEN JE PUT SVILE NAJDUI MEUNARODNI PU

POVIJESTI- 8000 KM CESTE POVEZIVALOJE ISTONO SREDOZEMLJE I KINU, A UKLJUIV

JE I INDIJU- NIJE BILA SAMO JEDNA CESTA- UKLJ.MNOGO KOPNENIH I POMORSKIH PUTEVA- S ISTOKA STIE SVILA, ZAINI I DRAGOCJENOSTI- SA ZAPADA NA ISTOK SKUPOCJENA SIRIJSKA TKANINA, DRAGO I POLUDRAG

KAMENJE, STAKLO, METAL, JANTAR, KORALJ, OLOVO,PAIRUS- RAZMJENA I U ANTICI I S.VIJEKU S POVREMENIM PREKIDIMA


30/42

- PREVOZ KARAVANAMA ISPLATIVOST - CESTOM NA MAGARCIMA- DEVAMA OD 1. tisu.pr.Kr. (150-250 kg)- 2 mjeseca = 3000 km- KINEZI NA POLA PUTA PRODAVALI ROBU ONIMA KOJI SU ILI NA ZAPAD

PARTIMA ILI PERZIJANCIMA, A ONI SIRIJCIMA ILI GRCIMA

Oko 550.g. Roen KONFUCIJE - vjerovanja- Veliki vjerski uitelj- Naglaavao znaenje moralnih naela i ureenog drutva- Roditelji vladaju djecom, mukarci enama, kolovani pukom- Naglaavao ovanje predaka i prolosti- Nije ostavio nita zapisano- Nije ostavio nita zapisano- Uenje prenose njeovi uenici- Konfucionizam je intelektualno, politiko i socijalno sreivanje ideja

nakon turbulentnog razdoblja zaraenih drava- Polazi od drevnihvjerskih obiaja- Obredima, vjerskom i obiteljskom ponaanju pridaje veliku ulogu- Uenje navodi da svatko treba ostati na mjestu koje mu pristaje- Pomoglo da se drutvo u Kini stoljeima ne mijenja- Konfucinizam nije vjera s organiziranom crkvom ili sveenstvom ve

jasan sustav pravila i ponaanja u drutvu koje se temelji na hijerarhijii dunosti

- Konfucijanizan je temeljio uenje na starim pojmovima YIN = enskoena, hladno YANG = muko, subce, toplo

- Dvije suprostavljene sile- Nastaju simboli dvaju komplementarnih oblika svemira koje se

suprostavljaju u prostoru i izmjenjuju u vremenu- TAO ritam izmjena = jedinstvo ili put- MANDARINI Konfucijeva ideja kolovanih inovnika- Drutveni gled raste za dinastije Han- Pismenost postaje uvjet za poredak i upravljanje- TAOIZAM jedna od utjecajnijih kola- Vjersko-filozofsko uenje koje se iri Kinom u 3.st.pr.Kr.- Osoba mora biti usklaena s prirodom- Ukljuuje stare vjerske obiaje s nizom bogova zatitnika- LAO CE uitelj mitska osoba- TAO sublimacija potrage za besmrtnou i apsolutnim- TAO trai duhovno i tjelesno proienje- Potie i naglaava vjebe disanja


31/42

Mezopotamija

- Prva civilizacija- Razvijena kultura s gradskim sreditem- Poljoprivredna proizvodnja temeljena na irigacijskom sustavu- Upotreba metala- Pojava pisma- GRCI podruje izmeu Eufrata i Tigrisa nazivaju Mezopotamija najstarije

civilizacije organizirane prostorno i upravno, s razvijenim sustavom obrane iporeza formiraju se prve drave

SUMER-KOLIJEVKA CIVILIZACIJEGeografski smjetaj:

- Eufrat i Tigris izviru u Armenskom gorju 1900 km teku do Perzijskogzaljeva

- Sjeverni dio brdovit, plodan i zelen s dosta kie- Srednji i juni dio nizak, vru i bez kie plodnost ovisi o godinjim

poplavama rijeka regulacija mreom kanala / natapanje + plovidba- Naplavljena zemlja plodna- Kanali se iste od naplavljenog mulja- Mrea kanala za izgradnju potrebna suradnja veeg broja ljudi i

org.vjetine- SUMERANI narod nepoznatog podrijetla

Gradovi, gospodarstvo- Oko 3500 g.pr.Kr. nainili su mreu kanala,sagradili prve gradove, stvorili

su pismo i kalendar, upotrebljavali kota i izraivali bakrene predmete- Jaanjem gradova nastaju GRADOVI-DRAVE / povezani su trgovinom,

zajednikim jezikom i kulturom

- Gradovima dominiraju hramovi boga zatitnika kojega na zemlji predstavljvladar HRAMSKE DRAVE- 2900.-2370.g.pr.Kr. vrhunac razvoja sumerskih gradova (gradova drava)- Neovisni jedan od drugoga organizirani kao zasebne gospodarske i upravne

zajednice- Gradovi su utvreni zidinama, graeni su mnogi mostovi preko kanala, ulic

te vjerske, stambene i obrtnike etvrti- Poljoprivreda = temeljna gospodarska grana / JEAM i PENICA,

DATULJE

- Palmino drvo slui za pokrivanje kua- Glavno orue: kamena motika i drveni plug s kamenim iljkom


32/42

- Goveda, ovce svinje / magarac za transport- KONJ stie sa sjevera (u sumerskom jeziku = brdski magarac- DEVA stie iz Arabije (magarac s juga)- Obrtnici izrauju glinene posude i obrauju metal

- Glina sui kao graevni materijal i materijal za pisanje- Nedostaje vrsto drvo, kamen i metal- U 1500 g.razvoja sredita: UR, URUK, NIPPUR, LAGA, KI, UMMA- 3. tisuljee pr.Kr. obiljeeno ratovima radi zemlje i vode

Vladari, drutvo- Vlast pripada bogovima koji su zemljom i ljudima upravljali preko svojih

namjesnika- Vladari ima titulu LUGAL = veliki ovjek ili- ENSI=namjesnik i boji predstavnik- Vladar je odabranik gradskih bogova, prikazuje se sa sveenikim

svojstvima te se brine o hramu kao sreditu moi drave. Uloga mu je iouvanje drutvenog poretka, provoenje pravde i pokroviteljstvo nad javnim radovima i obranom.

- U gradskoj vlasti uz vladara sudjeluje i VIJEE SLOBODNIH GRAANAkao savjetodavni organ.

- Znatan dio zemlje u vlasnitvu je hrama.- Privatno vlasnitvo ima vanu ulogu od najranijih vremena- Postupno se smanjuje uloga gospodarstva zajednikog tipa usredotoenog

oko hrama jaa mo palae.- Temelj drutva: zemljoradnici, obrtnici i trgovci- Robova malo/ratni zarobljenici u vlasnitvu vladara ili hrama.

Bogovi i hramovi:- Mit o postanku svijeta vodeni kaos u poetku iz njega se raaju nebo i

zemlja te tri vrhovna boga ANU / bog neba, ENLIL / bog zraka i zemlje,ENKI EA / bog voda

- Zbog sukoba jaa mo MARDUKA koji ih je poslao na nebo, a na zemlji jstvorio ovjeka

- Jaanjem, sumerski su gradovi svojim boanstvima pripajali i boanstvanovih podruja.

- Novi osvajai nisu odbacili svoje bogove nego su ima dodavali svojasemitska imena

- Sumerska boica plodnosti- INANA > ITAR- Babilon bog zatitnik MARDUKA- Jaanjem Asiraca istican je njihov bog AUR


33/42

- Bog Mjeseca = SIN- Bog Sunca = UTU ili AMA- Rijeka Eufrat bilaje boanstvo i zloin je bio pljuvati u nju.- Bogovi se prikazuju u ljudskom liku, uvijek u istom stavu i s istim oznakam

- Sveenici tumae boju volju putem znakova- Nita se ne radi da se bogove ne pita za savjet- Znakovi utjeu na vladareve odluke a tumae ih sveenici = TEOKRATSK

DRAVA- Vani znakovi: pomrina Sunca i Mjeseca / vjeruje se da predvia

vladarevu smrt- Kralj bi u tom sluaju siao s prijestolja i privremeno se postavlja njegov

zamjenik kojega bi ubili kako bi se ispunilo proroanstvo- Nakon toga kralj se moe vratiti na prijestolje- Kip boga predstavljen je u hramovima gdje bi mu donosili hranu u

ceremonijama, odijevali ga i ukraavali- ZIGURAT dominirao je hramskim kompleksom- Hram posjeduje zemlju i veliko blago / u njemu djeluju pisari i inovniciko

se brinu o posjedu- Sveenici se brinu o obredima i svetkovinama- NOVA GODINA poinje u proljee / proljetni ekvinocij traje desetak

dana- Tijekom svetkovine onavljana je vlast vladara kako bi mono vladao i

naredne godine- Ritualom se dozivala plodnost- PISMO nastalo sredinom 4.tisuljea or.Kr. Kao slikovno i ima 900

znakova- Oko 3000.g. br.znakova smanjio se na 400- 1 znak = 1 predmet problem prikaza glagola- Rjeenje: dodavanje 1 znaku drugih vrijednosti koje iz njih proistjeu.- Znak za konja = konj, putovanje, brzina i sl.- Pisari dodaju znaku i prvi slog predmeta koji predstavlja pa je mogao

sluiti i za druge rijei koje poinju tim slogom- ZNAK = predmet, pojam, slog- Utiskivanjem u glini znakovi dobivaju izgled klinova = KLINASTO PISM- Rasprostiranje od JZ Azije do Iranske visoravni- Pisanje privilegija malog broja ljudi- Pisari su iz svih drutvenih slojeva- Specijalizirani pisari za hramove, poslovni i lijeniki pisari


34/42

KOLE uz hramove- Ponavljanjem reenica pamtili su se izrazi i njihovo pisanje- Pisanje na vlanim glinenim ploicama utiskivanjem znakova pisaljkama o

trske

- Glinene ploice se sue, a za trajnije ouvanje se peku- Glinene ploice sadravaju tekstove prepiski vladara, izvjetajepokrajinskih upravitelja, pravne dokumente i zakone, prirunike zatumaenje zakona, magine rituale, mitove, lijenike rituale, kolskezadae i privatna pisma

- Poslovni ljudi s vremenom prihvaaju GLASOVNO PISMO jer selakemoglo nauiti

- Klinastim pismom moe se pisati samo na vlanoj glinenenoj ploici, aglasovnim pismom na bilo kakvoj podlozi

- SUMERSKI i AKADSKI JEZIK prevladavaju u Mezopotamiji ostali suzatvoreni meu sveenicima u hramovima, a ARAMEJSKI jezik postao je jezik sporazumijevanja naroda JU Azije u 1.tisuljeu pr.Kr.

- Isus je govorio ARAMEJSKIM jezikim- Od 2.st.pr.Kr. u upotrebu ulazi GLASOVNO PISMO a KLINOPIS odlazi u

zaborav- Sveenici se bave znanostima- Znanje se prenosi kao tajna i esto nije sustavno zapisivana- Matematika se razvija iz praktine potrebe za izmjerom zemljita nakon

poplave, izraun kamata za zajam i sl.- Osnova matem.sustava je br. 60 = SEKSAGEZIMALNI SUSTAV- U hijerarhiji bogova vrhovni bog ANU imao je broj 60 simbolino s

obzirom na podjelu sata na 60 min, a min. Na 60 sekundi- Sauvane zbirke matem.zadataka iz kojih je vidljivo da su zanli izraunati

obujam piramide, kvadratne jednadbe, potencije, korijen, crtati tlocrtegradova

ASTRONOMIJAo prate znakove na nebu, precizno promatraju i zapisuju rezultate

- Zahvaljujui matem.izraunu mogu predvidjeti pomrinu Mjeseca iSunca,te kretanje planeta, to se u Europi nije doseglo do 18.st.

- Astronomija znanost koja je pomogla da se izradi kalendar i omoguilasnalaenje u ASTROLOGIJI

- Nebo je podijeljeno u 3 zone, biljee zvijezde i daju im imena- Izraun udaljenosti meu zvijezdama 12 znakova Zodijaka- Oko 5.st.pr.Kr. P- Poinju sastavljati horoskop- Prouili su ciklus Mjeseca


35/42

- Utemeljili su kalendar od 12 mjeseci po 30 dana uz povremeno dodavanjemjeseca radi nadoknade razlike

- Podjela dana na sate- Podjela tjedna na 7 dana, a dane nazivaju prema svojim bogovima

Ostala znanja- Utemeljili su BOTANIKU, ZOOLOGIJU i MINERALOGIJU- Poznaju KEMIJU kroz proizvodnju stakla, obradu metala i ruda- Tehnike lijeenja razvijaju se iz magijskih obreda istjerivanja demona iz

bolesnika- KNJIEVNA DJELA od sredine 3.tisu.pr.Kr. Za potrebe vjerskih obreda,

zabavu vladara (epovi, mitovi i poezija izvoena uz glaszbenu pratnju)- Djela koja su nastala u sumersko doba stoljeima su se prepisivala meu

narodima Mezopotamije

VELIKE DRAVE MEZOPOTAMIJE- I nakon gubitka politike moi, Sumerani i njihovi gradovi novim su narodim

osvajaima ostavili trag svojim dostignuima: poljoprivredom, pismom iznanostima

- Iz Arabije u ravnice Mezopotamije sredinom 3.tisuljea prodiru nomadistoari semitske jezine skupine koji su preuzeli vlast u mnogim gradovima

SEMITSKA JEZINA SKUPINA:- Akaani, Amoriani, Asirci, Kaldejci, Aramejci, Feniani, idovi- Sredina 3. tisuljea- Iz Arabije- SEMIANI

INDOEUROPSKA JEZINA SKUPINA:- Hetiti, Perzijanci, medijci, Grci, Kelti, italska plemena, ilirska plemena,

Germani, Slaveni- 2.tisuljee- Crnomorske stepe- INDOEUROPLJANI- AKADSKA DRAVA- SARGON I 2340.-2284.pr.Kr.- Semitski ratnik iz Kia- Proirio vlast na nizinska podruja M.ukljuujui i sumerske gradove-

drave- Vladar 4 strane svijeta potvrda moi


36/42

- Novoosnovani AKAD sjedite vlasti, vjerojatno u srednjem dijelu M.- 150 g.vlasti njegove dinastije

AKADSKA DRAVA

- Vladari se nisu nametali kao boanstvo jer se poplave nisu moglepredvidijeti- Vladar ima svjetovnu i vojnu vlast, te naglaenu ulogu u vjerskim

ceremonijama- Uloga sveenika kao boji predstavnik na zemlji- Okruenje dvorjanicima, upraviteljima pokrajina, kraljevskih imanja,

vojskovoama, pisarima i rizniarom koji je upravljao ubiranjem poreza, abrinuo se i za razvitak gospodarstva

- SAERGON I regulira Tigris za plovidbu do Akada nasjeveru jaatrgovinu- Zemlja nije samo u vlasnitvu hrama

- Privatno se vlasnitvo iri kako vladar daruje zemlju inovnicima

SUMERSKA RENESANSA- Slomom akadske drave obnovljena je samostalnost sumerskih gradova

drava- Laga, a zatim oko 2125.g. Ur koji nadzite sumerske gradove drave- Ur na obali Perzijskog zaljeva (danas 250 km u unutranjosti zbog nanos

mulja iz Eufrata)

Kultura, graevine i knjievnost:- Kulturni procvat potaknut politikom snagom i gospodarskim razvitkom

gradova- Grade se ZIGURATI, nastaju kipovi kao zavjetni darovi za hramove,

nastaju knjievna djela - GILGAME

EP O GILGAMEU pria nastala oko 2000.g.pr.Kr.- govori o ivotu sumerskog kralja Gilgamea koji je bio izuzetno okrutan

prema svojim podanicima- Bog alje junaka Enkidua da ga ubije,no kralj Uruka se sprijateljio sa

svojim suparnikom te zajedniki kreu u podvige i avanture

GILGAME


37/42

- Opijen slavom nakon pobjede nad udovitem, Gilgame odbija ljubavnuponudu boice Itar, te ona alje za osvetu velikog nebeskog bika kojegadva junaka svladavaju

- Da bi pokazali mo, bogovi Enkidu alju u smrt

- Gilgame je emocionalno uniten, eljom pobjede nad vlastitom smrtnouG.kree u potragu za udotvornom mladou- Nije uspio nadmudriti bogove- Pomiren s ljudskom smrtnou vraa se kui- Postaje mudar vladar- Ep je bio popularan- Stoljeima ga prepisuju i susjedni narodi- Ploice s epom pronaene su u Asurbanipalovoj knjinici u Ninivi iz

7.st.pr.Kr.

Novi sukobi:- Sukobi sumerskih naroda se nastavljaju- Nakon 2000.g.pr.Kr. slabi mo Ura- Osnivaju se nova politika sredita na sjeveru-u Auru, u Mariju (na

Eufratu) / na jugu u Isinu i Larsi- Poetak 2.tisuljea obiljeen je prodorom novih semitskih skupina

stoara iz Sirijske pustinje AMORIANI (ljudi koji ne poznaju ito sistinktom zvijeri)

- Zid protiv prodora gradnja bezuspjena

STAROBABILONSKA DRAVA- BABILON osnovali Amoriani u srednjem dijelu M. na akadskom jeziku

BOJA VRATA

HAMURABI I NJEGOV ZAKONIK- vladar amorianske dinastije 1792.-1750.g.pr.Kr.- U 10 g. proirio vlast izBabilona na vei dio M.- Babilon = novo sjedite moi + gospodarsko sjedite- Hamurabi = vjet ratnik i sposoban organizator- Drava se nakon njegove smrti ubrzo raspala- Zato je dao zapisati zakone navodi u preambuli Zakonika: kako bi pravo

prevladalo u zemlji, unitio zlo i zatitio slabe- Vladar je bio zakonodavac koji odreuje i ureuje drutvene odnose

oslanjajui se na autoritet bogova- Propisao je okrutne kazne za pojedince koji remete drutveni red- Odreena su pravila ivota u zajednici


38/42

- Zakoni su nastajali temeljem pojedinanih prijestupa- Najbolje ouvan zakonik- Propisuje gotovo sve drutvene odnose- Oslikava ivot

- Utjee na mnoge zakone izvan M.- Sadrava 282 lanka- Kazne po naeluoko za oko - Nema kazne po naelu oduzimanja slobode- Kazne vrijede za sve pripadnike drutva, ali se razl.primjenjuj - Hamurabijev zakonik izvor podataka o poloaju ena- Glavna uloga : raanje i brak, obitelj- ena u kontekstu branog, obiteljskog i nasljednog prava- Nema pravo na obiteljsku imovinu nego samo na miraz- Iskljuena je iz javnog ivota, ne moe samostalno odluivati- Moe biti ukljuena u gospodarski ivot te s muem voditi obrt ili trgovinu- O sklapanju braka odluuju otac ili skrbnik- Rastava braka samu u sluaju zanemarivanja, loeg postupanja, naputanja

od strane mua- Mu ima pravo na rastavu i bez razloga

Drutvo:- Babilonski brak-uglavnom monogaman- Ako je ena nerotkinja, mu moe uzeti jo jednu enu koja je imala nii

status od prve- Iako neravnopravna, ena nije potpuno bez prava- Drutvo titi enu podinjenu mukarcu- Zatiena je od mukareve samovolje- Meu kolovanim pisarima bila je i poneka ena- Mogla je odabrati i poziv sveenice- Mogla je zajedno s djecom biti prodana u ropstvo ili dana u najam zbog

muevih dugova ali:ako je avilum (bogati slobodnjak) koji je zbog dugova prodao enu, ker ili sina, ili je dao u najam, on e 3 godine raditi kod onoga koji ih je kupio ili unajmio, a etvrte godine biti e uspostavljeno njihovo otputanje

- Gubitak slobode i pad u ropstvo posljedica su dugova i rata- Robovi nisu bia nie vrste (kao u antici) nego ljudima koje su okolnosti

dovele do tog poloaja- Nije nepromjenjiv poloaj- Mogli su se otkupiti i dobiti slobodu- Robinja je raanjem djece gospodaru dobivala slobodu i pravo na ivot sa

svojom djecom koja su bila slobodna


39/42

- Robovi nisu veina u drutvo- Slobodni s njima rade iste poslove- Robove se prepoznaje jer nose specifian uvojak kose- Brija koji robu odsjee uvojak kanjava se odsijecanjem ruke

Gradovi- Tijekom 17.st.pr.Kr. kultivirani urbanizirani svijet povlai se s juga na

sjeverozapad gdje se poveava broj gradskog stanovnitva- Veliki gradovi na jugu slabe zbog promjene toka Eufrata- Katastrofa za J podruja ne stie dovoljno vode za polja- Prodiranje plemena KASITA sa zapadnih brda- 1590.g.pr.Kr. Provala Hetita u Babilon- Poetak mranog razdoblja od vie stoljea- Babilon nije osvojen ali gubi mo- Na jugu 400 g. vladaju Kasiti- Preuzimaju mezopotamske obiaje, jezik, vjeru i pismo- Upravljaju velikim pothvatom izgradnjom novog sustava kanala kako bi

doprli do rijeke koja je promijenila tok

Nove drave:MITANIDRAVA HETITAASIRSKA DRAVANOVOBABILONSKA DRAVA

MITANI- MITANI je drava na sjeveru,nastala u 2. tisuljeu pr.Kr.- Na to se podruje iz sredinje Azije doseljavaju indoeuropska plemena i

mijeaju sa starosjediocima HURITIMA- Vrhunac MITANI drave u 15.st.pr.Kr.- Vladari MITANI drave ravnopravni s egipatskim faraonima = ravnopravne

sile- Mitanski vladar dao faraonu ker za enu, a za uzvrat traio zlatni kip kako

mu ne bi nedostajala- Drava od sredine 14.st. slabi zbog unutranjih sukoba- Uskoro podijeljena izmeu Asiraca i Hetita


40/42

DRAVA HETITA- Prva poznata drava na podruju dananje Turske- Oko 2000.g.pr.Kr. doseljavaju se indoeuropska stepska plemena s obala

Kaspijskog jezera i Crnog mora na podruje Anatolije

- Poinje njihovo mijeanje sa starosjediocima HATIMA- Postupno nastao narod HETITA- HETITI=Indoeuropljani / izgrauju ratniko kraljevstvo- 4 kraljevstva starog vijeka = HETITI, EGIPAT, ASIRIJA, BABILON- HETITSKI JEZIK / KLINASTO PISMO = najstariji indoeuropski jezik

(deifriran u 19.st.)- Od kraja 3.tisu. Spominju se u izvorima gradska sredita Hetita u Maloj

Aziji koja su trgovala s asirskim trgovakim kolonijama- Nije bilo centralizirane uprave- Svi lokalni vladari nisu priznavali vrhovnu vlast kralja- HATUI prijestolnica, planinska utvrda, kraljevska palaa i pet velikih

knjinica- Ratniki voe na bojnim kolima ine sloj monih zemljoposjednika koji iv

u palaama- Razmjenjuju ito, bakar i drvo za zlato, srebro i lapis lazuli- Poetkom 2.tisu. Poinju osvajati Mezopotamiju i Siriju- Oko 1500.g. vodea sila- Tutankamonova udovica vladaru UPILULIUMU pie neka joj jedan od

njegovih sinova bude mu jer zazire od svojih podanika. Hetitski princ jeubijen na putu prema Egiptu

- Nasljednici ire vlast prema jugu- BITKA KOD KADEA, 13.st.pr.Kr. sukob hetitskih vladara i Ramzesa I

za prevlast u Siriji- Pobjeda Hetita- Mezopotamija i Egipat vre snaan utjecaj na Hetite- Koriste i hijeroglife i klinopis- Hetiti su meu prvim narodima koji poznaju proizvodnju eljeza- Poznati po brzim bojnim kolima- U 13.st. drava poinje propadati zbog unutranjih sukoba, ali i zbog

klimatskih promjena koje uzrokuju suu i glad- Potresi i irenje kuge- POMORSKI NARODI u 12.st. preplavljuju oslabljenu dravu,spaljena je

Hatua- Mali hetitski gradovi se dre jo nekoliko stoljea mo drave nestaje


41/42

ASIRSKA DRAVA- Poetkom 19.st. Na sjeveru Mezopotamije AMIADAD=vladar grada

AURA prvi pokazuje osvajake ambicije- Prema Auru i drava dobila ime

- Nakon smrti amiadada Aur pada pod Hamurabijevu vlast- Novi uspon od 13.st.pr.Kr. kada se uspostavljaju diplomatski odnosi segipatskim faraonom Ekhnatonom

- 13.st. TUKULTI NINURTA I. osvaja Babilon- Razdoblje kada asirska drava ima vojnu, a babilonska kulturnu prevlast- U Asiriji nema puno gradova, veina stanovnitva seljaci vezani za zemlju

politikim pravima- Od po.2.tisu. Asirci iz Anatolije uvoze eljezo, a izvoze tkanine i kositar- Krajem 10.st.-pljaka, progon stanovnitva u udaljene dijelove carstva- 8.st. TIGLAT PILASAR III. Stvara mono carstvo vojna reforma,stajaa vojska s jakom konjicom / pokazalo se dobro u planinama jer je

konjica bolja od bojnih kola- 7.st. prijestolnica NINIVA kompleksi palaa sa sustavom kupaonica,

ventilacije i grijanja- 7.st. ASARHADON osvaja EGIPAT - ASURBANIPAL II-posljednji moni asirski vladar. Ratuje na vie strana,

pokuava sprijeiti pobune- Uen ovjek, usavrio vjetinu pisanja, itanja na vie jezika i rjeava

teke matematike probleme- U Ninivi je sagradio knjinicu sa 20000 mezopotamskih ploica- 7.st. na vlast u Babilonu su doli Kaldejci- Asirci nemaju snagu suprotstaviti im se- 612.g.pr.Kr Kaldejci i Medijci osvajaju Ninivu- 612.g.pr.Kr. BITKA KOD KARKEMIA-zauvijek nestaje Asirsko Carstvo

na gornjem Eufratu Asirce i Egipane porazila je babilonska vojska

NOVOBABILONSKA DRAVA- KALDEJCI = semitska plemena koja iz sjeveroistonih pustinja sele u

ravnicu Mezopotamije- Za Kaldejske dinastije Babilon se uzdigao i uspostavio vlast od Perzijskog

zaljeva do granica Egipta i Sredozemnog mora- Babilon ponovno snano trgovako sredite- NABUKODONOSOR II. najjai vladar te drave, ratnik i graditelj- Unutar trostrukih zidina u zapadnom dijelu grada bila je kraljevska palaa

utvrena i odvojena Eufratom- raskona rezidencija, hram boga Marduka igradski zigurat.

- Grad je imao vodovod i most preko Eufrata


42/42

- Kanali obloeni bitumenom radi obrana od poplava- Visei vrtovi opisani u djelima grkih pisaca nisu pronaeni- Babilonski Visei vrtovi = sedam svjetskih uda antike- Posveeni Semiramidi staroj asirskoj kraljici iz 9.st.

- KULA BABILONSKA vjerojatno babilonski zigurat=simbol moi- NABONID posljednji babilonski vladar, sin visokog sveenika, nije izvladarske loze

- Graditelj, obnovio mnoge sumerske gradove- 10 g. ratovao u Arapskoj pustinji zapostavio obred obnove plodnosti na

Novu godinu- Nezadovoljstvo njegovom vlau- 539.g.pr.Kr. KIR II. perzijanac, ulazi u Babilon- 539.g.pr.Kr. - PRESTANAK POSTOJANJA NOVOBABILONSKE DRA

Documents

SKRIPTA ISTOK