of 43 /43
Vanjskotrgovinsko poslovanje Međunarodna trgovina OSNOVNE INSTITUCIJE SUSTAVA Velika kriza 1929. – 32. Gospodarske politike izlaska iz krize i rat Novi međunarodni ekonomski sustav Osnovne institucije sustava (IMF->MMF-1945.-kontrola deviznih tečajeva, WB-vodi i prati plasmene kredita) , MMF-Christine Lagarde, RH i MMF-1992. TRIJADA SUSTAVA – MMF, WB-Jim Yang Kim, WTO (Bretton-Wodski sustav)->sve članice MMF-a su i članice WB-a Ulaskom u EU zemlja prestaje iti članice CEFTE članice Cefte-Srbija, BIH, CG, Kosovo, Moldavija, Albanija RH i EU-1.7.2013. Članice EFTA-Švicarska, Lihtenstein, Island, Norveška U sloode kretanja EU spadaju-kapitalne inovacije, roba, usluge, ljudi POKUŠAJ OSNIVANJA ‘’ITO’’ I NASTANAK GATT-a Pregovori 1946.-1947. god. Havanska povelja runde pregovora: (8) 4 najvažnije Dillon runda (1960-1961) Kenedy-jeva (1964-1967) Tokyo (1973-1979) Urugvajksa (1986-1994) Havanska povelja i nastanak GATT-a (Opći sporazum o carinama i trgovini) Osnovni ciljevi postignuća GATT-a: Sniženje carina Liberalizacija svjetske trgovine Pojednostavljenje carinskog režima SVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA-Roberto A. Osnovana je 14. 4. 1994. god. sporazumom u MARRAKESHU Djeluje od početka 1995. god. KLJUČNE RAZLIKE WTO I GATTa

Skripta- Međunarodna Trgovina

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Skripta je napravljena po prezentacijama za 1. kolokvij

Text of Skripta- Međunarodna Trgovina

Vanjskotrgovinsko poslovanjeMeunarodna trgovinaOSNOVNE INSTITUCIJE SUSTAVA Velika kriza 1929. 32.

Gospodarske politike izlaska iz krize i rat

Novi meunarodni ekonomski sustav

Osnovne institucije sustava (IMF->MMF-1945.-kontrola deviznih teajeva, WB-vodi i prati plasmene kredita) , MMF-Christine Lagarde, RH i MMF-1992. TRIJADA SUSTAVA MMF, WB-Jim Yang Kim, WTO (Bretton-Wodski sustav)->sve lanice MMF-a su i lanice WB-a Ulaskom u EU zemlja prestaje iti lanice CEFTE

lanice Cefte-Srbija, BIH, CG, Kosovo, Moldavija, Albanija

RH i EU-1.7.2013.

lanice EFTA-vicarska, Lihtenstein, Island, Norveka

U sloode kretanja EU spadaju-kapitalne inovacije, roba, usluge, ljudiPOKUAJ OSNIVANJA ITO I NASTANAK GATT-a

Pregovori 1946.-1947. god. Havanska povelja runde pregovora: (8) 4 najvanije

Dillon runda (1960-1961)

Kenedy-jeva (1964-1967)

Tokyo (1973-1979)

Urugvajksa (1986-1994) Havanska povelja i nastanak GATT-a (Opi sporazum o carinama i trgovini)

Osnovni ciljevi postignua GATT-a:

Snienje carina

Liberalizacija svjetske trgovine

Pojednostavljenje carinskog reimaSVJETSKA TRGOVINSKA ORGANIZACIJA-Roberto A. Osnovana je 14. 4. 1994. god. sporazumom u MARRAKESHU

Djeluje od poetka 1995. god.KLJUNE RAZLIKE WTO I GATTa

WTO je organizacija a GATT je samo sporazum

WTO regulira trgovinu robama, uslugama i trgovinu vezanu uz prava intelektualnog vlasnitva

WTO bitno efikasnije rjeava sporove izmeu lanica

CILJEVI I NAELA WTO

OSNOVNI CILJ- razvitak sustava slobodne multilateralne razmjene ime se poveava:

Proizvodnja roba i usluga

Zaposlenost

Dohodak i potranja

Ukupan ivotni standard

Iskustvo iz prolosti i suvremeni uvjeti proiruju ciljeve i na:

Potivanje zahtjeva za odriv razvitak i zatitu okolia te na pojaanu brigu za nerazvijene laniceOSNOVNA NAELA SUSTAVA KOJI PROMIE WTO su:

NAELO NEDISKRIMINACIJE (klauzule najpovletenije nacije i nacionalnog postupanja)

NAELO TRANSPARENTNOSTI I PREDVIDIVOSTI (naelo samo carina, usklaenost, registracija i dostupnost propisa, plafomiranje carina)

NAELO DALJNJE LIBERALIZACIJESPORAZUMI WTO

MULTILATERALNI

GATT 1994.

GATS (general agreement on trade services- Opi sporazum o trgovini uslugama)

TRIPS (Trade related aspetcs of intelectual property rights- Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasnitvo)HRVATSKA I WTO Hrvatska je po osamostaljenju, automatski postala lanicom OUN i MMF a pripadalo joj je i lanstvo u GATT-u, ali...

Postupak primitka je trajalo od 1993. do studenog 2000. god.

POJAM

Def. 1 - gospodarska djelatnost koja obuhvaa razmjenu robe i usluga s inozemstvom, odnosno sveukupnu razmjenu materijalnih i nematerijalnih dobara izmeu zemalja

Def. 2. - ukupni opseg razmjene izmeu zemalja cijelog svijeta, odnosno ukupnost razmjene na globalnom tritu

POJAM VANJSKE TRGOVINE I VT POSLOVANJA Vanjska trgovina u uem smislu:

obuhvaa samo promet robe izmeu gospodarskih subjekata iz razliitih zemalja, pa je predmet vanjskotrgovinske razmjene samo ona roba koja prelazi dravnu granicu jedne ili vie zemalja.

Vanjska trgovina u irem smislu:

obuhvaa meunarodnu robnu razmjenu i razmjenu gospodarskih usluga (tzv. nevidljivi izvoz i uvoz), promet kapitala, promet ljudi (turistiki promet) i prijenos vijesti (telekomunikacijski promet).VANJSKA TRGOVINA Vanjska trgovina je dio prometa robe u kojem:

predmet kupoprodaje prelazi carinsku crtu

naputa teritorij zemlje prodavatelja (izvoznika)

ulazi na teritorij zemlje kupca (uvoznika)

Sveukupnost razmjene robe i usluga s inozemstvom nazivamo poslovima vanjskotrgovinskog prometa. RAZVOJ MEUNARODNE TRGOVINE Unutarnja trgovina - uvjet razvoja drutvenih proizvodnih snaga u okvirima pojedinih nacionalnih privreda

Razvoj drutvenih proizvodnih snaga dovodi do poveanja meunarodne razmjene roba

Nagli razvoj meunarodne razmjene roba uzrokovan pojavom :

kapitalistikog naina proizvodnje

prijelaza na strojnu proizvodnju

pojavom proizvodnje standardiziranih dijelova u velikim serijama

Usporedno s rastom meunarodne razmjene, raste i opseg robne proizvodnje u svijetu

TRGOVINA Trgovina (i unutarnja i vanjska) obavlja funkciju posrednika izmeu proizvoaa i potroaa.

Trgovina trostruko posreduje:

1. interpersonalno (posredovanje izmeu osoba proizvoaa i potroaa)

2. interlokalno (posredovanje izmeu mjesta proizvodnje i mjesta potronje - transport)

3. intertemporalno (posredovanje izmeu vremena proizvodnje i vremena potronje skladitenje) GLAVNE ZNAAJKE VANJSKE TRGOVINE

1. VT protee se na razliite VT i monetarne sustave (zato je regulirana meunarodnim trgovinskim i platnim sporazumima)

2. VT u svim zemljama nailazi na razliita ekonomsko-politika ogranienja koja se provode:

kontrolom VT razmjene

carinskim reimom

uvoenjem kontingenata (svaka zemlja regulira ukupan promet roba i usluga s inozemstvom i titi interese vlastitog gospodarstva)

3. Vlastitim deviznim sustavom svaka zemlja regulira platni promet i kreditne odnose s inozemstvom 4. Vanjsku trgovinu prate mnoge meunarodne konvencije, obiaji i pravila

5. Vanjsku trgovinu karakteriziraju sloene tehnike plaanja i osiguranja plaanja i naplate ugovorenih vanjskotrgovinskih poslova

6. Vanjska trgovina je podvrgnuta posebnom sustavu nadzora nad kretanjem robe i usluga u meunarodnoj razmjeni i o njoj se vodi zasebna vanjskotrgovinska statistika

7. Vanjsku trgovinu prati posebna dokumentacija, poseban nain izraunavanja cijene, posebni trokovi i posebne procedure 8. Izvoz robe ima za posljedicu potrebu da se cijena na domaem (unutarnjem) tritu oblikuje na temelju cijene robe na inozemnom tritu

9. Poslovni rizici u vanjskoj trgovini su mnogo izraeniji nego rizici u unutarnjoj trgovini (politika osiguranja od robnih i financijskih rizika sastavni je dio poslovne politike poduzea koja se bave VT)

10. Uspostavljanje poslovnih kontakata i trajnih odnosa u vanjskoj trgovini je vezano uz dobru poslovnu informiranost vanjskotrgovinskih poduzetnika

11. Uspjenost u VT je vezana uz posebna znanja i umjenosti poduzetnika i vanjskotrgovinskih djelatnika (znanje stranog jezika, struno vladanje tehnikom vanjskotrgovinskog poslovanja,...) IMBENICI VANJSKE TRGOVINE1. Dravna tijela - posebno ministarstvo nadleno za vanjsku trgovinu koje zajedno s ministarstvom financija i ostalim ministarstvima predlae mjere VT politike, nacrte zakona i odluka za reguliranje VT

2. Misije, ustanove, asocijacije ili zajednice ija je zadaa

unapreivanje vanjske trgovine

analiziranje meunarodne trgovine

utvrivanje rezultata poduzetih mjera

3. Trgovaka drutva (poduzea) koja se bave izvozom i uvozom robe i usluga (tzv. vanjskotrgovinska operativa koja poslove vanjske trgovine obavlja:

u svoje ime i za raun i po nalogu drugoga (posrednik)

u ime i za raun drugoga (zastupnik)

u svoje ime i za svoj raun ULOGA I ZNAENJE VANJSKE TRGOVINE Uloga i znaenje vanjske trgovine u ivotu zemlje se ogleda u sljedeem:

U opskrbi gospodarstva zemlje proizvodima koje ne moe proizvoditi, ili ih ne proizvodi u koliinama dovoljnim za zadovoljenje domae potronje

U doprinosu svjetskoj podjeli rada (time i smanjenju proizvodnih trokova)

U omoguavanju konkurencije izmeu kupaca i proizvoaa (spreavanje stvaranja monopola i prenagle promjene cijena robe)

U olakavanju izvoza kapitala

POKAZATELJI ZNAENJA VT U GOSPODARSTVU ZEMLJEUloga i znaenje VT ogleda se u tome:

Koliko je pridonijela opskrbljenosti domaeg trita potrebnim koliinama i asortimanom robe (uvoz)

Koliko je utjecala na izjednaavanje trokova proizvodnje domae robe s trokovima proizvodnje istovrsne inozemne robe (uvoz i izvoz)

Koliko je omoguila potpunije koritenje domaih proizvodnih kapaciteta plasmanom domae robe na inozemno trite (izvoz)

Koliki je udio vanjskotrgovinske razmjene u ukupnom drutvenom proizvodu zemlje OVISNOST GOSPODARSKOG RAZVOJA I VTPokazatelji:

1. Koliko se izvozom trinih robnih vikova omoguuje uvoz deficitarne robe

2. Koliko se izvozom ostvaruje poveanje deviznog priljeva

3. Koliko vanjskotrgovinska razmjena utjee na poveanje zaposlenosti domaeg stanovnitva

4. Koliko vanjska trgovina uvozom suvremenih strojeva i drugih tehnolokih rjeenja utjee na snienje trokova proizvodnje u domaem gospodarstvu

5. Koliko vanjska trgovina utjee na usvajanje novih proizvoda, suvremenih rjeenja i inovacija

6. Koliko vanjska trgovina utjee na izmjenu sastava razmjene s drugim izvozom proizvoda vieg stupnja obrade

7. Koliko vanjska trgovina utjee na smanjenje uvoza i poveanje neovisnosti domaeg gospodarstva MEUNARODNO TRITE I MEUNARODNA RAZMJENA Trite je odreeno podruje na kojem se redovito ostvaruje susret prodavaa (ponude) i kupaca (potranje) robe i usluga

Ukljuuje skup poduzea, ustanova, pomonih slubi

Na tritu se treba uspostaviti tzv. cijena ravnotee, koja se oblikuje kao odraz ujednaenih odnosa ponude i potranje

Meunarodno trite je podruje koje obuhvaa manji ili vei broj zemalja radi meusobnog odravanja stalnih trgovakih odnosa i gospodarske suradnje

TRGOVINSKA BILANCA

odnos vrijednosti ukupnog izvoza i ukupnog uvoza robe jedne zemlje za odreeno vremensko razdoblje (obino jednu godinu)moe biti:

aktivna (vrijednost izvoza robe vea je od uvoza)

pasivna (vrijednost uvoza robe vea je od izvoza)

uravnoteena (vrijednosti uvoza i izvoza robe su izjednaene)

sastavlja se na temelju statistikih praenja vanjske trgovine

osim ukupne vrijednosti uvoza i izvoza robe, trgovinska bilanca sadri i njihovu strukturu

ova bilanca ini najveu stavku platne bilance zemlje PLATNA BILANCA

Platna bilanca je prikaz ukupnih novanih primanja i izdavanja jedne zemlje prema inozemstvu

Moe biti:

aktivna (novano primanje vee je od izdavanja) pasivna (novano izdavanje je vee od primanja)

uravnoteena (primanje novca je izjednaeno s izdavanjem)

primanje i izdavanje novca proizlazi iz svih ekonomskih transakcija zemlje s inozemstvom

sastavlja se za jednu godinu S gledita ronosti i uestalosti ekonomskih transakcija s inozemstvom, iz kojih proizlaze i obveze plaanja ili potraivanja, platna bilanca se sastoji od dviju podbilanci:

podbilance tekuih transakcija i podbilance meunarodnog financiranjaPODBILANCA TEKUIH TRANSAKCIJA

obuhvaa sljedee poslove s inozemstvom:

uvoz,izvoz, reeksport

usluge (transport, pedicija, osiguranje, platni promet)

turistika kretanja stanovnitva, iseljenike doznake

iznose koji slue za uzdravanje diplomatskih i konzularnih predstavnitva u inozemstvu

lanarine meunarodnim institucijama i udruenjima PODBILANCA MEUNARODNOG FINANCIRANJA

obuhvaa dugorone ekonomske transakcije s inozemstvom:

reparacije

restitucije (obveze vraanja protupravno oduzetih dobara s okupiranih teritorija)

ekonomske pomoi

dravne zajmove

kupnju i prodaju monetarnog zlata MOTIVI I CILJEVI NASTUPA NA INOZEMNOM TRITU Osnovni poticaj - ostvarenje odreenog prihoda kojim se osigurava normalno poslovanje poduzea

Dovoljan prihod na domaem tritu - manje motiva za nastup na inozemnom tritu

Na vanjska trita poduzee izlazi:

Ako je svoj opstanak i razvoj vezalo iskljuivo za vanjsko trite

Ako je primorano izvoziti kako bi ostvarenim devizama moglo uvoziti repromaterijal i sredstva rada Ako raspolae vikovima kapaciteta iznad potreba na domaem tritu i dopunskom proizvodnjom za izvoz eli ostvariti dopunski prihod

Ako opsegom ostvarenja na domaem tritu ne moe pokriti trokove kapaciteta i ostvariti potreban prihod

Ako nastoji izvozom postii trajno vei prihod Sa stajalita ovlatenog uvoznika, razlog za uvoz proizvoda i usluga postoji tako dugo dok se uvozniku taj uvoz isplati (bez obzira na to nedostaju li ti proizvodi (usluge) na domaem tritu ili ne)

Glavni motiv za obavljanje izvoza je isti kao i motiv za obavljanje uvoza ostvariti zaradu izvozom proizvoda na inozemno trite

U naelu, uvijek je tee neto prodati u inozemstvo nego nabaviti iz inozemstvaOBAVLJANJE VANJSKOTRGOVINSKIH POSLOVA

Vanjskotrgovinski poslovi se mogu obavljati na tri naina:

1. U svoje ime i za svoj raun 2. U svoje ime a za raun i po nalogu drugoga

3. U tue ime i za tui raun

U SVOJE IME I ZA SVOJ RAUN Sva korist iz obavljenog posla pripada onome tko taj posao ugovori i obavi, ali ugovaratelj snosi i sve rizike

Ciljevi i motivi ovakvog pristupa nisu ogranieni samo na ostvarivanje dobiti, ve i na ciljeve politike proizvodnog asortimana, politike cijena, politike distribucijeU TUE IME I ZA TUI RAUN Poduzee koje obavlja vanjskotrgovinske poslove posluje kao agent (zastupnik) svog komitenta, posredujui pri plasmanu njegove robe ili usluge

Zarada posrednika ovisi o vrijednosti ugovorenih i obavljenih poslova u ime komitenta, koji e mu na temelju obavljenih poslova isplatiti proviziju

Sva dobit i svi rizici pripadaju komitentu U SVOJE IME - ZA RAUN I PO NALOGU DRUGOGA Poduzee posluje kao vanjskotrgovinski posrednik koji za obavljeni posao dobiva ugovorenu proviziju

Sva korist iz obavljenog posla pripada nalogodavcu, kao i svi rizici (osim onih nastalih krivnjom vanjskotrgovinskog posrednika) ISTRAIVANJE KONJUNKTURE I TRITA Za uspjeno planiranje proizvodnje namijenjene izvozu i za osiguranje stalne i povoljne opskrbe odreenom vrstom roba iz inozemstva potrebno je istraivanje konjunkture na inozemnim tritima

Konjunktura oznaava smjer i intenzitet kolebanja privrednih aktivnosti u odreenom vremenskom razdoblju na podruju zemlje ije se trite ispituje

Konjunktura obuhvaa sva privredna kretanja trita, njegovu stabilnost, oscilativnost, poremeaje, stanje nacionalnog dohotka, stanje trgovinske i platne bilance Konjunkturnim kretanjima nazivamo uzastopne faze poleta i opadanja privredne djelatnosti koje se izmjenjuju periodino.

Te promjene mogu biti:

razvoj trendova koji se openito proteu tijekom duih razdoblja i koji predstavljaju razvojne tendencije privrede i njezinih pojedinih trita

ciklika kretanja

periodina kretanja, vezana uz odreene termine ili godinja doba

nepravilna kolebanja, koja prekidaju openiti privredni tijek (npr. politiki utjecaj)

KLASIFIKACIJA PODUZEA NA MEUNARODNOM TRITU

Meunarodna poduzea poduzea koja svoje poslovanje razvijaju na meunarodnoj koncepciji marketinga i nastupaju, osim na domaem, barem na nekoliko stranih trita 1. DOMAE PODUZEE

vezano je uz domae trite

90% poduzea u RH je orijentirano na domae trite

2. IZVOZNO PODUZEE

jedan dio izvozi na strano trite, ali je veinom orijentirana na domae trite te koristi jednostavne strategije izlaska

primjenjuju izvoznu ili plurinacionalnu koncepciju MM-a

etnocentrino orijentirana

standardizirani programi marketinga (produetak domaih)

upravljanje i odluivanje centralizirano u matinom poduzeu

strana trita odabiru na temelju slinosti s domaim3. MULTINACIONALNO PODUZEE

na svakom inozemnom tritu stvara novu strategiju, koristi jednostavne i srednje sloene strategije nastupa na tritu

primjenjuju multinacionalnu i multiregionalnu koncepciju MM-a

policentrino i regiocentrino orijentirana

srednje sloene strategije nastupa na stranim tritima

adaptacija programa marketinga

upravljanje, odluivanje i planiranje decentralizirano

strana trita odabiru na temelju prilika bez obzira na slinosti s domaim tritem

4. GLOBALNO PODUZEE

svejedno je na kojem dijelu trita nastupa i koristi sve strategije, jednostavne, srednje sloene i najsloenije

primjenjuju globalnu koncepciju MM-a

geocentrino orijentirana

sloene strategije nastupa na stranim tritima

programi marketinga su globalni i standardizirani, odnosno adaptirani gdje se pokae isplativim

misli globalno, djeluj lokalno

upravljanje, odluivanje i planiranje interaktivno i integrirano

postoje samo trita na razliitim zemljopisnim lokacijama globalnog svjetskog trita

STRATEGIJE NASTUPA NA INOZEMNOM TRITU

Jednostavne strategije:-koriste se kod prvog nastupa radi smanjenja rizika Izvoz-direktni i indirektni Uvoz

Slobodne zone-Rijeka (RH) Lizing-opreme, strojeva... Sloenije strategije:

Meunarodne proizvodne suradnje(licenca, montaa, kooperacija)

Franizing

Najsloenije strategije:

Ulaganja u inozemstvu nestailan gospodarski sustav RH-pad ulaganja

nestailan pravni sustav-procesi sporo i dugo traju

korupcija

nestabilan politiki sustav

investicijska klima

POTREBNE INFORMACIJE SA STRANIH TRITA PITANJAPOTRANJALOKALNA KONKURENCIJADISTRIBUCIJA

Kome prodavati?Vrste poduzea, navike u kupnji, itdTko su lokalni konkurenti (nazivi, marke, itd)Postojei distribucijski kanali, uvoznici, glavni maloprodavai, itd.

to prodavati?Svojstva proizvoda, dizajn, etiketiranje, itd.Obiljeja proizvoda konkurenataProdavati proizvod s markom ili bez, pozicioniranje

Koliko prodavati?Sadanja potranja, predvianja, cijenaTrine kvote, prodajne cijene i uvjeti, itd.Obujam i struktura prodaje, mare

Zato prodavati?Motivacija pri kupnji po razliitim segmentimaMotivi konkurenata za dolazak na triteObiljeja, razvijenost i prostorna razvedenost distribucijske mere

Gdje prodavati?LokalizacijaLokalizacija konkurencijeLokalizacija distribucije

Kada prodavati?Sezonske oscilacijeVrijeme (datumi) ulaska konkurenata na triteVrijeme kupnje, poticajni elementi

OSNOVE HRVATSKOG DEVIZNOG SUSTAVA sustav je definiran domaim deviznim propisima koji pak moraju biti u skladu s pravilima mmf-aDEVIZNI PROPISI JESU RAZLIITI zakonski i podzakonski aktiNAJVANIJI ZAKONSKI PROPISI JESU1. Zakon o deviznom poslovanju,2. Zakon o hrvatskoj narodnoj banci, 3. Zakon o bankamaPODZAKONSKI AKTI JESU Razne odluke, naredbe, upute i sl.

Takva je npr. odluka o nainu obavljanja platnog prometa s inozemstvom OSNOVNI POJMOVI I TERMINI Valuta (strana), efektivni strani novac, Devize, Rezidenti, Ovlatene banke, Korespodentne banke, Bilanca plaanjaDEVIZNO TRITE

Se definira kao sve (legalne) kupnje i prodaje deviza koje se obavljaju u zemlji i to:

Izmeu ministarstva financija i hnb Izmeu hnb i ovlatenih banaka Izmeu samih ovlatenih banaka Izmeu ovlatenih banaka i dugih osoba, te Sve kupnje i prodaje efektivnog stranog novca koje obavljaju ovlatene osobeTEAJ KUNE

Teaj kune formira se slobodno na deviznom tritu.. Objavljuju se svakodnevno i primjenjuju se na sve transakcije s inozemstvom kao i na one u zemlji Pri tom se u neposrednoj kupoprodaji deviza izmeu ovlatenih banaka primjenjuju ugovoreni teajevi

Vrste teajeva: kupovni, prodajni i srednji ULOGA I ZADACI HNB

Pod nazivom nbh, osnovana je krajem 1991. A preimenovana je 1997. God. Ona je banka svih banaka, samostalna je i izravno odgovorna saboru rh

Podrava utvrenu gospodarsku politiku zemlje ali uz uvjet ouvanja stabilnosti nacionalne valute i ope likvidnosti u plaanjima u zemlji i prema inozemstvuOSNOVNE FUNKCIJE HNB JESU:

Ouvanje stabilnosti kune i odranje ope likvidnosti prema inozemstvu, Izdavanje novanica i kovanog novca, Obavljanje odreenih poslova za dravu kao i obavljanje dravnih plaanja prema inozemstvu

Ouvanje ope likvidnosti banaka, te Kontrola i nadzor nad bankama, tedionicama i drugim depozitnim institucijamaPLATNI PROMET S INOZEMSTVOM Sredstva platnog prometa jesu: Konvertibilne devize Kune, Netransferabilne devize, Efektivni strani novac, Prema platnim sporazumima rh i druge zemlje Robe Instrumenti platnog prometa jesu Uobiajeni instrumenti + efektivni strani novac + kontinuirani prijeboj preko kontokorentaDEVIZNO POSLOVANJE I DEVIZNI POSLOVI

Propisi se, naelno, primjenjuju na sve rezidente, Domae fizike osobe (graani) i stranci se tretiraju povlateno Sukladno pravilima mmf-a i deviznim propisima zemalja eu, devizni poslovi su podijeljeni u dvije skupine: Tekui poslovi i tekua plaanja, i Kapitalni posloviU TEKUA PLAANJA I TEKUE TRANSFERE SPADAJU: Plaanja po osnovi trgovine robama i uslugama i kratkorona meubankarska plaanja, Plaanja kamata i neto dohodaka od ulaganja u inozemstvo Plaanja vezana uz otplate zajmova, raspodjelu dobiti i smanjenja vrijednosti izravnih ulaganja, Prijenose vezane uz radnike doznake, mirovine, poreze, dobitke iz igara na sreu, lanarine DEVIZNI KAPITALNI POSLOVI

svi kapitalni poslovi sklopljeni izmeu rezidenata i nerezidenata kao i svi prijenosi imovine motivirani prijenosom kapitala ovdje spadaju: Izravna ulaganja, Ulaganja u nekretnine, Poslovi s vrijednosnim papirima na tritu kapitala i na tritu novca, Poslovi s udjelima u investicijskim fondovima, 5. Kreditni i depozitni poslovi, 6. Plaanja po osnovi ugovora o osiguranju, 7. Jednostrani prijenosi imovine Otuivanje prava steenih ulaganjem, 9. Otuivanje vrijednosnih papira vezanih uz poslove s nekretninama, 10. Repatrijacija (povrat) sredstava i prijenos likvidacijske i/ili steajne maseSTJECANJE DEVIZA

Prodajom roba i usluga u inozemstvo, Kupnjom na deviznom tritu, Uzimanjem zajmova u inozemstvu, Nasljeivanjem KORITENJE DEVIZA

Pravne i s njima izjednaene osobe mogu ih koristiti za plaanja u inozemstvo i za polaganje na devizne raune, Banke mogu devize prodavati domaim bankama, pravnim i fizikim osobama Dravljani na radu u inozemstvu, zaposleni u diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i stranci iznose devize i vrijednosnice bez ogranienjaDEVIZNE PRIUVE

Osiguravaju meunarodnu likvidnost zemlje ine ih: Potraivanja hnb i ovlatenih banaka na raunima u inozemstvu, Vrijednosnice u vlasnitvu hnb i ovlatenih banaka koje glase na stranu valutu Zlato u vlasnitvu hnb, Rezervna trana pri mmf-u, Specijalna prava vuenja (spv) pri mmf-u Efektivne Strane ValuteCARINSKI SUSTAV U EU u potpunosti liberaliziran 2 paralelna sustava: Uz razvoj roe izmeu RH i EU postoji i razvoj robe izmeu RH i treih zemaljaOSNOVNI POJMOVI I DEFINICIJE

Carina-posena vrsta poreza koji se plaa na uvoz, a ponekad i iznimno na izvoz

Carinska roba-sva roba koja ulazi na trite RH ili izlazi iz njega

Carinski status,

Carinsko podruje,

Carinski dug-iznos koji je potrebno podmiriti, a vezan je za uvoz

Carinski nadzor-neposredni nadzor robe na ulazu/izlazu Carinska provjera-direktni pregled robe

Carinska crta-identina granici RH

Carinski obveznik-krajnji korisnik

Carinarnica-usidrena jedinica koja se nalazi unutar ministarstva financijaFUNKCIJE CARINE

fiskalna-punjenje dravnog prorauna

zatita domee proizvodnje

uravnoteenje domae platne balanceCARINSKI POSTUPCI JESU

1. Putanje robe u slobodan promet-nakon carinjenja robe2. Provozni postupak-tranzit-roba se ne zadrava na podruju RH3. Postupak carinskog skladitenja-ako je vei uvoz zbog povoljnije cijene4. Postupak unutarnje proizvodnje,

5. Postupak preradbe pod carinskim nadzorom

6. postupak privremenog uvoza/izvoza-zakup, lizing7. postupak vanjske proizvodnje-naa poduzea alju robu na doradu8. izvozni postupak-postupak redovitog izvoza robePostupci od 3) do 7) nazivaju se i postupci s gospodarskim uinkom.Za stavljanje robe u bilo koji carinski postupak potrebno je podnijeti carinsku deklaraciju, a odnosi se na razmjenu robe izmeu RH i treih zemalja.

DEKLARACIJA SE PODNOSI: -ili radnja ili document kojim se roba stavlja u neki od carinskih postupaka

U pisanom obliku, Elektronskom razmjenom ili Usmeno.Pisana deklaracija se podnosi na obrascu jedinstvene carinske deklaracije (jcd).

Pri tome se ona moe podnijeti u redovitom ili pojednostavljenom postupku.

U redovitom postupku podnosi se jcd uz koju se prilau i sve druge propisane isprave:

robne isprave

prijevozne isprave

osiguravajue ispravePOJEDNOSTAVLJENI POSTUPAK SE POJAVLJUJE U DVA OSNOVNA OBLIKA: Prvi je podnoenje nepotpune deklaracije, Drugi oblik (kuno carinejnje) podrazumijeva da je carinarnica prethodno odobrila pregled robe u prostorijama uvoznikaPODRIJETLO ROBE Je izuzetno vano za odreivanje carinske vrijednosti i obraun carinskih pristojbi

Carinski zakon razlikuje robu s povlatenim i robu s nepovlatenim podrijetlom

Vano je za one drave s kojima imamo sklopljene ugovore o sloodnoj trgovini (jar, mexico)

CARINSKA VRIJEDNOST

Je ona cijena na koju se naplauje propisana carina.

Naa definicija carinske vrijednosti robe usklaena je s definicijom wto-a U nju ulazi fakturna vrijednost- ono to plaamo ino dobavljau + ovisni trokovi:

prijevoz

osiguranje-sva roba u sustavu vanjske trgovine se osigurava

manipulacija

TROKOVI KOJI NE ULAZE U CARINSKU VRIJEDNOST oni trokovi koji nastaju na podruju RH

Pod uvjetom da su iskazani odvojeno od stvarno plaene cijene ili one cijene koju treba platiti jesu:

Trokovi prijevoza robe od hrvatske granice do mjerodavne carinarnice, Trokovi kamata na kredite , Trokovi montae, ugradnje i odravanja opreme odmah nakon uvoza, Vrijednost nosaa podataka ili kompjutorskih programa za uporabu uvezene opreme

Carinska vrijednost rabljene robe obraunava se tako da se od carinske vrijednosti nove robe oduzme postotak istroenosti robe koja se uvoziNovosti nakon pristupanja RH u eu 01.07.2013. g. podruje RH postaje dio jedinstvenog carinskog podruja Europske unije Nacionalno carinsko zakonodavstvo prestaje vaiti, a direktno se primjenjuje EU zakonodavstvo Ukida se sav carinski nadzor nad unosom ili trgovinom robe izmeu RH i ostalih zemalja lanica Ne ukidaju se i sve granine kontrole, odnosno zadrava se granini policijski nadzor Rumunjska i Bugarska su ule u EU prije RH

Carinski sustav eu Jedinstveni carinski sustav nakon 01. srpnja 2013. g. ine dvije komponente: carinski propisi Zajednice nacionalni carinski propisi doneseni temeljem carinskih propisa Zajednice dio carinskog sustav EU ine i nacionalni propisi doneseni temeljem temeljnih carinskih propisa EU i to prvenstveno: Zakon o provedbi carinskih propisa EU (ZPCPEU) (Narodne novine 54/13) Zakon o provedbi carinskih propisa eu ureuje provedbu carinskih propisa EU koji dravama lanicama daju ovlatenja da nacionalnim zakonodavstvom reguliraju pojedina pitanja iz podruja carinskih propisa ije ureenje nije u nadlenosti EU ovim Zakonom osigurava se prelazak s nacionalnog carinskog sustava na carinski sustav EU, ija se dosljedna i ujednaena provedba mora osigurati s prvim danom pristupanja RH Europskoj uniji Zakonom o provedbi carinskih propisa eu izvan snage stavit e se: Carinski zakon i na temelju njega doneseni propisi Zakon o carinskoj tarifi (sve carinske stope) i na temelju njega izdani propisi: Uredba o carinskoj tarifi za 2013. godinu, Uredba o izmjenama Uredbe o Carinskoj tarifi za 2013. godinu, Pravilnik o postupku pojednostavnjenog razvrstavanja robe sustavski popis svih roba koje se uvoze ili izvoze s podruja RHCarinski status robe u eu carinski status robe predstavlja odreenje robe kao: roba Zajednice (engl. EU GOODS) roba koja nema status robe Zajednice (engl. NON EU GOODS) roba Zajednice (engl. EU GOODS): u cijelosti dobivena u EU uvezena iz treih zemalja i uvozno ocarinjena dobivena od jedne ili kombinacijom grupe roba iz prethodnih stavaka roba koja nema status robe Zajednice (engl. NON EU GOODS): ostala roba koja nije navedena prethodnoRobna razmjena izmeu rh i ostalih zemalja lanica nije pod carinskim nadzorom izuzetak - roba koja nema status robe Zajednice

(primjer Ljubljana Zagreb, non EU goods) razjanjava posebnosti zavretka carinskih postupaka koji su zapoeti prije pristupanja, a zavravaju se nakon 01.07.2013. g. obveza statistikog izvjeivanja i praenja putem INTRASTAT-a sva robna razmjena izmeu RH i ostalih lanica se statistiki evidentira putem sustava Instrastat (primici i otpreme)

INTRASTAT Sustav prikupljanja podataka o robnoj razmjeni izmeu zemalja lanica EU U primjeni od 1993. g. kad je uspostavljeno jedinstveno trite i kad su uklonjene fizike granice izmeu zemalja lanica Izvjetava se o svakom ulazu, tj. primitku robe iz druge zemlje lanice u zemlju lanicu, odnosno o svakom izlazu, tj. otpremi robe iz zemlje lanice u drugu zemlju lanicu EU Zajedno s podacima Extrastata (robna razmjena s treim zemljama, odnosno zemljama nelanicama EU-a) ine vaan izvor podataka za sastavljanje platne bilance i za nacionalne raune Podaci su vani i za poslovne subjekte: analiziranje i planiranje proizvodnje, nabave i prodaje, istraivanje trita, prognoziranje razvoja poslovnog subjekta te donoenje stratekih poslovnih odluka Obveznik izvjetavanja: svaki poslovni subjekt, obveznik PDV-a, ija vrijednost robne razmjene sa zemljama lanicama EU-a prelazi prag ukljuivanja, bilo za otpreme bilo za primitke ili za oba trgovinska toka Prag ukljuivanja: odreena vrijednost ostvarene robne razmjene sa zemljama lanicama EU-a, iznad koje su poslovni subjekti obvezni dostavljati podatke posebno za otpreme i posebno za primitke; odreuje se za svaku godinu, i to posebno za otpreme i posebno za primitke Vrijednost praga ukljuivanja za oba trgovinska toka (primitak i otprema) za 2013. g. iznosi 1 700 000 kuna Carinska je uprava odgovorna za prikupljanje podataka od izvjetajnih jedinica Izvjetavat e se samo elektronikim putemRAZLIKA INTRASTATA I JCD-A

Jedinstvena carinska deklaracija (JCD) je carinska isprava koja slui za obavljanje carinskih formalnosti Intrastat obrazac je statistiki izvjetaj koji sadri manji obujam podataka od JCD-a, a putem kojeg se prati robna razmjena izmeu zemalja lanica izvrava se jedamput mjeseno za prethodni mjesec, nema carinjenjaROBNA RAZMJENA IZMEU RH I TREIH ZEMALJA Pojam tree zemlje (npr. BiH, C. Gora, Kosovo,...) Primjenjuju se carinski postupci kao i do sada: provoz, izvoz, carinsko skladitenje, unutarnja proizvodnja, vanjska proizvodnja, privremeni uvoz, prerada pod carinskim nadzorom, slobodne zone i slobodna skladita CARINSKI NADZOR NAD ROBOM U OVISNOSTI O STATUSU roba Zajednice nije pod carinskim nadzorom izuzeci (kretanje od jedne do druge toke u EU preko podruja EFTA zemlje ili tree zemlje) roba koja nema status roba Zajednice nalazi se pod carinskim nadzorom: do promjene statusa do ponovnog izvoza do unitenja pod carinskim nadzorom CARINSKA TARIFA Na robu koja je predmet carinskog postupanja primjenjuje se zajednika carinska tarifa Europske unije sustavni popis svih roba koje se uvoze odnosno izvoze

u obliku je knjige-vrsta, tip robe, carinska stopa

CARINSKI NADZOR Predmet carinskog nadzora je roba: 1. za koju je carinskim propisima Europske unije propisan carinski nadzor, i

2. koja je predmet zabrana i ogranienja pri unosu u podruje primjene ili iznosu iz njega3. troarisnke robe-robe koje se jo uvijek prate-krijumarenjeEORI SUSTAV engl. Economic Operators Registration and Identification System Carinska uprava danom pristupanja RH u EU zapoinje s nacionalnom primjenom sustava elektronike registracije i identifikacije gospodarskih subjekata koji u okviru svojega poslovanja obavljaju djelatnosti obuhvaene carinskim zakonodavstvom Svim takvim hrvatskim gospodarskim subjektima dodjeljuje se EORI broj Osnova za izdavanje potvrde o EORI broju za hrvatske pravne i fizike osobe je da su upisane u OIB registar Potvrda o EORI broju javna je isprava koja se izdaje bez naknade i roka vaenja u pisanom obliku, te ispisuje iz informacijskog sustava Carinske uprave i smatra se vjerodostojnom i punovanom javnom ispravom bez potpisa slubene osobe i otiska slubenog peata NAINI UGOVARANJA PRODAJE ROBA I USLUGAKljuni imbenici za odabir naina ugovaranja prodaje jesu:

Vt, devizni i carinski sustavi zemalja sudionica, Obiaji i uzance u trgovini tim robama i uslugama, Vrsta, koliina i kakvoa roba i usluga, Rizici vezani uz trite, poslovnog partnera i predmet kupoprodaje Uobiajeni nain plaanja u trgovini dotinim robama, Nekomercijalni (politiki) rizici vezani uz zemlju partnera, Postojanje specijaliziranih trita i posebnih oblika ponude nekih robaNajraireniji naini ugovaranja prodaje robe jesu:

Prodaja po vienju robe u cijelosti, Prodaja na osnovi uzorka ili modela, Prodaja po standardnoj oznaci, Kataloka prodaja Elektronika prodaja Prodaja po vienju robe u cijelosti-osobine

Na mjestu prodaje nalaze se i kupac i prodavatelj i roba Kupac se moe osobno uvjeriti u kvalitetu robe Pregovara se o koliini i cijeni Ukoliko doe do sklapanja ugovora, tu e se obaviti i preuzimanje robeOvo je nain karakteristian za prodaju nestandardiziranih roba kao to su umjetnika djela, oteena roba, ratarski proizvodi, iva stoka, oblovina i drvena graaPRODAJA NA OSNOVI UZORKA ILI MODELA Uzorak je manja koliina robe koja je iz cjeline uzeta na uobiajen nain i koja stoga ima sve osobine predmeta kupoprodaje. To je i model i trodimenzionalna tvorevina koja predstavlja industrijski ili zanatski proizvod ili se na takav proizvod moe prenijeti (npr. primjerak namjetaja..) to su i crte ili slika koja moe posluiti kao predloak i koju je mogue prenijeti na neki industrijski ili zanatski proizvod kao to je tekstil, a uobiajeno je: da se uz ponudu alju dva odvojena i propisno zapeaena uzorka, jedan za analize i probe a drugi za usporedbu sa, eventualno, isporuenom robom.. Prodavatelj ostavlja sebi jedan primjerak.. Praksa je pokazala kako je dobro koristiti i tzv. kontrolni ili arbitrani uzorakProdaja po uzorku i modelu koristi se ondakada je roba ujednaene kvalitete pa se moe predstaviti uzorkom ili modelom i to u sajamskoj prodaji, kada nije mogue precizno opisati kakvou (kvalitetu) predmeta kupoprodaje.. kada se kupac i prodavatelj ne mogu neposredno susresti, a na taj nain se prodaje:

Namjetaj, kuanski aparati, strojevi.. ivene namirnice kao sokovi, konzervirano voe i povre, piaPRODAJA PO STANDARDNOJ OZNACI SE DOGAA: jer su takve proizvodnje zahtijevale sirovine i poluproizvode tono odreenog kemijskog sastava, oblika i kvalitete istovremeno su i same davale vrlo velik broj jednakih proizvoda koji su imali sve osobine tzv. standardiziranih robato je standard?To je zakonski propis kojim se precizno utvruju sve bitne osobine (npr. oblik, dimenzije, kemijski sastav, sigurnosni zahtjevi, itd.) koje mora zadovoljavati neki proizvod kao i doputena odstupanja (tolerancije) od ovih osobina.

Najee se oznaavaju skraenicama: HRN za hrvatske norme,

DIN za njemake,

GOST za ruske,

UNI za talijanske,

ISO uza meunarodneOve oznake su postale i svojevrsnim znakom kvalitete proizvoda iz tih zemalja.

Na taj nain se prodaju:

industrijske sirovine i poluproizvodi, zlato i druge kovine, nafta, kava, kakao, pamuk, eer, penica, kukuruz, aj, itdProdaja ovakvih roba standardne kvalitete je dodatno ubrzana i pojednostavljena uporabom tzv. tipiziranih ugovora u koje treba upisati samo cijenu.KATALOKA PRODAJA je specifian nain prodaje u kojem detalje o tipiziranom proizvodu kupac saznaje iz slika, opisa i crtea...

Najee se koristi u maloprodaji a znatno rjee u veleprodaji a time i vanjskoj trgovini

UTVRIVANJE CIJENA

Uz pomo kataloga i cjenika Pregovaranjem- Najstariji i u naoj gospodarskoj praksi najraireniji nain Uobiajeno zapoinje prikupljanjem ponuda nakon ega slijede pregovori Licitiranjem razliite tehnike javnog nadmetanja za najbolju cijenuORGANIZACIJA VANJSKE TRGOVINE Organizacija vanjske trgovine svake zemlje ovisi o njezinom drutvenom ureenju, razvijenosti njezina gospodarstva i nizu drugih imbenika koji odreuju cjelokupni sustav ekonomskih odnosa zemlje s inozemstvom. Pod osnovnim oblicima vanjske trgovine podrazumijevamo izravnu i posrednu trgovinu, odnosno izravan i posredan izvoz, izravan i posredan uvoz, i tranzitnu trgovinu

Oblik nastupa poduzea na inozemnom tritu ovisi o nizu faktora: Vrsti i svojstvu roba koje se uvoze/izvoze, Stanju na odreenom tritu, o uvjetima i tradiciji nastupa na odreenom tritu, Znaajkama inozemnog trita, uvjeta kupnje ili prodaje i konjunkturi koja je prisutna na tom tritu za robu ili usluge koje su predmet trgovanja, Vlastitim kapacitetima domaeg poduzea, Intenzitetu mogue prodaje ili uvoza, Udaljenosti od mjesta proizvodnje i nabave, Poslovnim obiajima, uzancama i odnosima na inozemnom tritu, Vanjskotrgovinskom, deviznom i carinskom sustavu u vlastitoj zemlji i u zemlji partnera, Motiviranosti domaeg poduzeaOsnovni imbenici koji utjeu na izbor oblika vanjskotrgovinskog poslovanja s inozemstvom jesu: Visina rasploloivog kapitala nositelja vanjskotrgovinskog posla Visina transportnih i drugih trokova od proizvoaa do krajnjeg potroaa Zatita vlastitih interesa proizvoaa na stranom trituTome se mogu pribrojiti i neki drugi imbenici koji utjeu na odluku o obliku nastupa na inozemnom tritu, na primjer: Poznavanje inozemnog trita Raspoloive poslovne veze na inozemnom tritu Reference i ugled vlastitog poduzea na inozemnom tritu Sloenost proizvoda kojim se trguje NEIZRAVAN NASTUP NA INOZEMNOM TRITU

Pri neizravnom izvozu i uvozu robe, domai se proizvoa (trgovac) ukljuuje u strano trite putem specijaliziranih vanjskotrgovinskih poduzea, koja su najee locirana u zemlji u koju se roba izvozi Proizvoa robe nije izravan izvoznik uvoznik, ve svoje proizvode predaje specijaliziranom vanjskotrgovinskom poduzeu koje obavlja sve radnje vezane uz ostvarivanje vanjskotrgovinskog posla Posredniko poduzee pri tome obavlja niz radnji: istraivanje inozemnog trita, organizacija promidbe, pregovaranje s inozemnim poslovnim partnerima, rjeavanje poslovnih i administrativnih problema Prednosti neizravnog nastupa na inozemnom tritu jesu:

Specijalizirano vanjskotrgovinsko poduzee (posrednik) preuzima sve rizike i probleme prodaje ili kupnje robe na inozemnom tritu Domai proizvoa nema trokova obrade i istraivanja inozemnog trita, jer se koristi uhodanom organizacijom specijaliziranog posrednikog poduzea Prodajom robe vanjskotrgovinskom posredniku, proizvoa iz svog poslovanja iskljuuje financijske i sve druge rizike koji prate robu u tijeku ostvarenja vanjskotrgovinskog posla Prodaja proizvedene robe je bra, a time i vei koeficijent obrtaja kapitala, to se neposredno odraava na uspjenost i unosnost poslovanja Ukljuujui se u strana trita putem vanjskotrgovinskih posrednikih poduzea, proizvoa se koristi njihovom uhodanom i stabilnom pozicijom na inozemnom tritu Nedostaci neizravnog nastupa na inozemnom tritu jesu: Proizvoa robe ne moe aktivnije sudjelovati u prodaji svoje robe na inozemnom tritu i time neposredno utjecati na poveanje prodaje svoje robe u inozemstvu Proizvoa ne obrauje inozemno trite i ne stvara odreenu vrstu poziciju svojih proizvoda Proizvoa, obino, ne moe predstaviti kvalitetu i prednosti svojih proizvoda i neposredno upozoriti kupca na sve njene odlike i prednosti, te na taj nain proiriti broj kupaca i interesenata za svoje proizvode IZRAVAN NASTUP NA INOZEMNOM TRITU

Otra konkurencija natjerala je proizvoae da posvete brigu za to kompletnije i djelotvornije neposredno i izravno ukljuivanje u prodaju svojih proizvoda na domaem i stranom tritu Posebno se nametnula potreba za stvaranjem svrhovite i elastine organizacije vanjske trgovine te ostvarivanja neposrednog dodira s kupcima iz inozemstva radi to breg i isplativijeg ostvarenja izvoza vlastitih proizvoda Izravno ukljuivanje u vanjskotrgovinske poslove osigurava proizvoau robe mogunosti prilagoavanja proizvodnje potrebama kupaca, proizvodnju novih, privlanijih sofisticiranijih i suvremenijih proizvoda. Izravnim nastupom na inozemnom tritu proizvoa dobiva aurne podatke o kretanju strane proizvodnje, stanju ponude i potranje na tom tritu Pozitivni uinci globalizacije

Laki pristup i dostupnost svijeta u najirem smi slu te rijei

Laki pristup informacijama, znanjima, zemljama, ku lturama, tehnologijama

Ubrzanje svjetskog gospodarskog razvoja

Negativni uinci globalizacije

Uniformiranje ukusa, obiaja, navika,

pa i svojevrsna opa amerikanizacija lokalnih i nacionalnih kultura

produbljenje razlika izmeu bogatih i siromanih

Prednosti izravnog nastupa na inozemnom tritu su: Proizvoa sam organizira izvoz i uvoz roba, prilagoavajui organizaciju uvoza i izvoza svojim potrebama i tritima na koja prodaje svoje proizvode ili s kojih uvozi robu za svoje potrebe Temeljitom obradom stranog trita, usmjerenom na prodaju vlastitih proizvoda, proizvoa moe stvarno ocijeniti svoje izglede za plasman svojih proizvoda i usluga, i isplativost takvog plasmana Obavljajui sam izvoz vlastitih proizvoda, iskljuuje svako mijeanje u prodaju od strane treih osoba i ostvarenu dobit ne dijeli s posrednicima Solidnim poslovanjem proizvoa sebi osigurava stabilnu poziciju na inozemnom tritu Zahvaljujui unutarnjoj i vanjskoj izvozno-uvoznoj orijentaciji omogueno mu je bolje poznavanje stanja na inozemnom tritu, i u skladu s tim pravovremeno reagiranje na mogue promjene Nedostaci izravnog nastupa na inozemnom tritu su: Izravna prodaja robe redovito zahtijeva velike trokove za odravanje unutarnje vanjskotrgovinske organizacije i trgovake mree u inozemstvu Proizvodno poduzee mora obavljati cjelokupno vanjskotrgovinsko poslovanje od istraivanja trita do konanog ostvarenja posla. Stoga mora raspolagati odgovarajuim osobljem, to su dodatni trokovi Ako poduzee ne izvozi (ili uvozi) robu kontinuirano, tada trokovi vlastite organizacije za vanjsku trgovinu mogu bitno poveati trokove poslovanja Izravnim nastupom na inozemnom tritu poduzee automatski preuzima i sve rizike Izravan izvoz vlastitih proizvoda zahtijeva vee angairanje kapitala (i koritenje skupih kredita) Globalizacija se ogledava kao:

Svekoliko gospodarsko, tehnologijsko, informacijsko , politiko i kulturno povezivanje svijeta u cjelinu uz potporu novih informatikih tehnologija.

Najvea ekonomska i drutvena promjena jo od industrijske revolucije

Ali je ujedno i proces porasta veza izmeu drutava i problema te pokretanje snaga svjetskog trita i ekonomsko slabljenje drava

Valja istaknuti i da je ona proces kojim se intenzivira konkurentnost na tritu

EFTAEuropsko udruenje slobodne trgovine Osnovana 1960. u svrhu promicanja slobodne trgovine i ekonomske integracije 7 zemalja osnovateljica Danas broji etiri zemlje lanice sa vie od 12,7 milijuna stanovnika

Stockholmska konvencija

Trgovinski tijekovi EFTA-e Meunarodna razmjena Trgovinska strategija Jedna od najveih trgovinskih mrea na svijetu 1. sporazum - panjolska, 1980. 3 faze praenja trgovinske politike Liberalizacija kretanja rada i kapitala u EFTA-i

Slobodno kretanje radne snage Liberalizacija kretanja robe, usluga, ljudi i kapitala Nema diskriminacije na temelju nacionalnosti radnika Osnovni problemi EFTA-e Gospodarska kriza 2007. -> oporavak od recesije Visoka stopa nezaposlenosti Politika oporavka SiromatvoPostignua i efekti EFTA-e

Politika o unutarnjem tritu Politika o stvaranju ekonomije znanja Politika zapoljavanja Politika o socijalnoj ukljuenosti Politika o postizanju odrivog razvojaPerspektive i izazovi budueg razvoja EFTA-e Vano je razvijati i njegovati dobre odnose sa zemljama kandidatkinjama Dugoroan rast -> ulaganje u obrazovanje, istraivanje, inovacije i kreativnost Znanje i vjetina Hrvatska i EFTA Vaduz Zagreb, 21. lipnja 2001. 1. sijenja 2002. stupio na snagu EFTA ukida carine na uvoz industrijske robe Industrijske grane koje Hrvatska eli zatititi pred konkurencijom -> carine se ukidaju postupno Ciljevi: unaprijediti uvjete ivota i zapoljavanja, poveati produktivnost i financijsku stabilnost... Ulaskom u EU prestaje vrijediti sporazumCEFTASrednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini Viegradska deklaracija 1992. potpisan sporazum, a 1993. stupio na snagu Glavna naela na kojima se temelji CEFTA 2 razdoblja u procesu razvijanja Prijelazna organizacija Danas broji osam zemalja lanicaTrgovinski tijekovi CEFTA-e

Formiranje slobodnih trgovinskih podruja Svrha -> liberalizacija trgovine industrijskim i poljoprivrednim dobrima EU -> najvaniji trgovinski partner Intraregionalna trgovina Liberalizacija kretanja rada i kapitala u CEFTA-i

Slobodno prekogranino kretanje robe, usluga i ljudi Inozemni kapital utjee na -> ekonomski rast, platnu bilancu, makroekonomsku stabilnost Greenfield ulaganja Najvee priljeve FDI-ja u regiji primila je HrvatskaInstitucionalni okvir i monitoring u CEFTA-i Nema vrst institucionalan okvir Slovaka -> glavna zagovornica U odboru sudjeluje po jedan predstavnik svake lanice Tajnitvo CEFTA-e locirano je u Bruxellesu 2008. Pruanje tehnike i administrativne potpore Osnovni problemi CEFTA-e Loe definirani uvjeti lanstva i ogranieni ciljevi integracije Nestabilna politika prolost, ratovi i sukobi Nedostatan kapital potreban za razvoj gospodarstva, osobito poduzetnitva Nedovoljno razvijena prometna i telekomunikacijska infrastruktura poskupljuje Postignua i efekti CEFTA-e Najvei uspjeh -> uspjena liberalizacija trgovine Ukinute ili smanjene carine Odredbe o reguliranju odnosa na podrujima razmjene usluga, javne nabave, ulaganja Zabranjene izvozne subvencije i regulirana pravila podrijetlaPerspektive i izazovi budueg razvoja CEFTA-e Napredak postignut na podruju liberalizacije trgovine Treba nastojati unaprijediti slobodno kretanje robe, usluga, ljudi i kapitala Pojednostavniti granine i administrativne procedure Osigurati pristup informacijama Poveati znanje o carinskim i necarinskim barijeramaHrvatska i CEFTA 2003. Hrvatska postala lanicom CEFTA-e Sporazum CEFTA 2006 22. kolovoza 2007. Unutar CEFTA 2006 -> ekonomski najjaa Najvaniji izvozni partneri: BiH, Srbija i Makedonija Najvie uvozi kemijske proizvode, strojeve i prijevozna sredstva, hranu... Najvie izvozi mineralna goriva i maziva, pie i duhan... Ulaskom u EU prestaje vrijediti sporazumKategorije trita

koliina vrijednosti (proizvodi/usluge, ideje, ljudi, institucije, prostor, vrijeme itd.)

PONUDA

POTRANJA

ponuena po odreenim uvjetima

na odreenom prostoru (lokalno, nacionalno, meunarodno, globalno trite)

u odreeno vrijeme

STRUKTURA PONUDE+ ukupna proizvodnja, svi proizvoai + zalihe prola proizvodnja+ uvoz inozemna proizvodnja+ robne rezerve drave

POTREBE

ELJE

P

razina

mjerljiva objektivnim pokazateljima pojavnosti

NEVIDLJIVEobjektivnim mjerilima teko mjerljive kategorije

SUBJEKTIVNE KATEGORIJE

VARIJABLE KOJE UTJEU NA IZBOR STRATEGIJA ULASKA NA STRANA TRITA

UNUTRANJE VARIJABLE

CILJEVIVRSTA PROIZVODA I USLUGARASPOLOIVI RESURSISTUPANJ INTERNACIONALIZACIJEPOZNAVANJE STRANIH TRITA

VANJSKE VARIJABLE

MEUNARODNA KONKURENCIJALEGALNE PREPREKE I POTICAJISVOJSTVA TRITARIZIK TRITA

STRATEGIJE ULASKA NA STRANO TRITE

TRITE ?

POSREDNIK IZMEU:

PROIZVODNJA

POTREBE LJUDI

TRITE

LJUDI drutvene uloge: potroai/kupci/korisnici proizvoai posrednici (trgovci), istraivai, bankari, osiguravatelji,propagandisti i sl.

PROSTOR, MJESTO, TRG na kojem se razmjenjuju vrijednosti gradsko, lokalno, regionalno, nacionalno, meunarodno, globalno trite

VRIJEME prolo, iskustvo sadanje, promjenebudue trite oekivanja

INSTITUCIJE omoguuju, olakavaju razmjenu vrijednosti: trgovina, bankarstvo, osiguranje, transport, istraivaki instituti, mediji za masovno komuniciranje, telekomunikacijski sustavi, informatika infrastruktura i sl.