SLAVONSKI DIJALEKT ,

ZAJEDNICA KULTURNO-UMJETNIČKIH DJELATNOSTIVUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE U VINKOVCIMA

UDK 811.163 42 ISSN 1845-190X

Za izdavača:Andrija Matić, dipl. ing.

ZBORNIK RADOVA ZNANSTVENOGA SKUPA

SLAVONSKI DIJALEKT ,

održanoga u Vinkovcima 9. i 10. studenoga 2007.

Urednica:dr. sc. Anica Bilić

Recenzentica:prof. dr. Ljiljana Kolenić

Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnostiVukovarsko-srijemske županije

Vinkovci,2008.

Hrvatska narječja i reklame u elektronskim medijima

Doc. dr. sc. Branko Kuna - Ana Mikić, profFilozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuKatedra za hrvatski jezik i jezikoslovlje

HRVATSKA NARJEČJA IREKLAMEU ELEKTRONSKlM MEDIJIMA

U radu se govori o zastupljenosti elemenata hrvat-skih narječja u reklarnnim porukama te se opisuju i obrazla-žu učinci porabe s obzirom na njihovu čestotnost. Istražujuse razlozi i pobude prodora dijalektnih elemenata te u kojojje mjeri njihovo pojavljivanje stvar svjesnog izbora, odnos-no namjere. Radom se također želi otvoriti pitanje komuni-kacijske uloge regionalnih dijalekata te pitanje njihova skri-venog i neskrivenog prestiža u hrvatskom javnom kornuni-kacijskom prostoru.

Ključne riječ: i reklamne poruke, hrvatska narj ečj a, slavonski _,.dijalekt, pragmatička domena interpretacije

1.UVOD: REKLAMA NEKAD I DANAS

Suvremene reklamne poruke odmaknule su se od svoje pr-votne uloge, a može se reći kako su ju dijelom prikrili, zatomili. Napočetku svrha im je bila objektivnim tekstom, nešto kasnije i sli-kom, obavijestiti potencijalne kupce o proizvodima i uslugama.Zbog činjenice da je čovjek novoga doba opterećen, zasut gole-mom količinom podataka koji otežavaju snalaženje u prostoru ivremenu te sužavaju mogućnost izbora, što je paradoksalno budući

9

10 11

~ ~B~r~an~k~o~K~u~na~-~An~a~N1~ik~i~Ć Hrvatska narječja i reklame u elektronskim medijima

da je stvarno širina izbora povećana, promidžbeni stratezi reklama-ma namjenjuju simboličku ulogu. U oblikovanju poruka združenosudjeluju psiholozi, stručnjaci za film, marketing i promidžbu kojisve više posežu za novim rješenjima do kojih dolaze i na temeljujezikoslovnih spoznaja iz: retorike, stilistike, semantike i pragrnati-ke. U suvremenoj reklamnoj poruci, unatoč razlikama koje proistje-ču iz naravi medija, sve je više znakova, jezičnih i nejezičnih, ukojima se zrcali težnja da se primatelje, odnosno kupce (is)provoci-ra, potakne njihovo afektivno, podsvjesno reagiranje - objektivneobavijesti potisnute su u drugi plan. I Nesklad između sadržaja po-ruke i onoga što se reklamira sve je češći, obmana postaje uočljivi-ja, zato se nerijetko kreativnost autora rasplinjuje na tome kako bitiviše ili manje diskretan u tom neskladu. NadalJe, na promjenu sadr-žaja reklame utjecala je i želja da se izbjegne konvencionalnost isuhoparnost, ali i novi sociokulturni i demokratičniji okvir u koje-mu se nalazi hrvatsko društvo. Promidžbeni je program, a što inačevrijedi i za jezik javne komunikacije; u elektronskim glasilima obo-jan oblicima koji su svojstveni za privatnu, prisnu komunikaciju,tako da se granica između javnog i privatnog govorenja briše ilislabi (Škiljan 2000: 17).

U borbi za kupca ili drukčije rečeno u potrazi za dopadlji-vijim načinima približavanja kupcima nerijetko se autori porukenastoje poistovjetiti s njima, na površinu izbija nekonvencionalno,olabavljeno ponašanje te sukladno tomu i novi jezični obrasci zakoje je svojstveno miješanje kodova. Ono što se stvara više nije nu-žno pristojno i razumljivo, već se nastoji biti dojmljiv, provokati-van, narušiti ili uzdrmati tabue, ograničenja i pravila te se što višepribližiti svakodnevici. U prijašnjim je stanjima poruka bila usmje-rena uglavnom na jezičnu kompetenciju koja je podrazumijevalasamo gramatički i rječnički ispravnu uporabu jezika. Priroda sveslojevitijih reklamnih poruka, koje nastaju kao rezultat socioloških,psiholoških i kulturoloških istraživanja i koje su dovedene do razi-

ne umjetničkog izraza (Đurin 1999: 203) istodobno omogućuje naplanu jezičnog izraza i plana sadržaja prilagodbu komunikacijskojkompetenciji primatelja. Tu se pojavu može promatrati s različitihstajališta: kao očito uspio pokušaj demokratizacije medijskog pro-stora, ali i kao čin kojim je smanjen komunikacijski doseg reklam-nih poruka zbog upotrebe idioma koji su regionalno obilježeni. Pri-stupi li se ovom problemu s pragmatičkog stajališta, ne začuđuješto se u vrijeme velikog utjecaja zapadnog, materijalistički usmje-renog društva, želi što neposrednije komunicirati s primateljimareklama te tako utjecati na proširenje pragmatičkih domena inter-pretacije (Levinson 1983: 29). U vremenu globalizacije u javnomse jeziku sve donedavna uočavala samo napetost između potrebe dase zbog neumoljive brzine tehnološkog napretka okrene jezičnomposuđivanju, u pravilu anglizama, s jedne, te bogatoj purističkojtradiciji s druge strane. Razmjerno novija pojava u jeziku javnekomunikacije, koja nastaje kao rezultat težnje za "intimizacijom"(Kuna 2003: 34) s primateljima poruka, jest unošenje kolokvijalnihfraza i izraza, posebice iz urbanoga zagrebačkog govora, ali i sveveća zastupljenost dijalektnih oblika u jeziku javne komunikacije.

Zadaća je ovoga rada osvrnuti se na zastupljenost elemenatahrvatskih narječja u reklamnim porukama, postoje li među njimaznačajne razlike s obzirom na čestotnost, jesu li one sustavne ilislučajne te koji su uzroci takvim pojavama. Promatrane su poruke urazdoblju od 1. lipnja do 1. listopada 2007. godine, a koje su emiti-rane na dvama programima Hrvatske televizije, na Novoj TV, naRTL-u te na lokalnoj radijskoj postaji: Hrvatski radio Županja.

II. SLAVONSKI (LOKALNI) RADIJSKI PROSTOR

I U Jakobsonovoj (1978) teoriji riječ je o konativnoj funkciji jezika.

Usmjerenost radija na auditivni kanal uvjetuje i drukčijunarav promidžbenih poruka. Radijski se tekst poruke ne povodi za"televizijskim" minimalizmom pa su tako radijske reklame neštoduže. Slušajući Hrvatski radio Županju, već se nakon nekoliko sati

6:;::; Branko Kuna - Ana MikićJW'---· ---....=..:.=.:...~ Hrvatska narječja i reklame u elektronskim medijima

programa uočava zastupljenost mjesnoga govora, a za njega se od-lučuju domicilne tvrtke lokalnoga značenja i to "odabirom izrazakoji će izvoditi svoj vlastiti identitet, odnosno identitet pripadanja"(Kalogjera 2007: 261) županjskom kraju. Tako u posezanju za zna-čajkama mjesnoga govora u promidžbi svoje djelatnosti prednjačegradsko komunalno te trgovinsko poduzeće čija se paleta usluga iproizvoda predočuje isključivo u dijaloškoj formi, kao u svim na-vedenim primjerima.

- Vidim kako ti je fino pokošeno, k'o engleška trava.- Ta jes' ti ćorav, pa nijedna kosilica ne bi mogla 'vako finopošišat. Ja sam ti nazv'o Komunalac, naručio košenje zele-ni' površina, oni stigli, ja platio i svi sretni i zadovoljni.(HRŽ, 17. VII.)

(1)

Može se uočiti i dosljednost u gubljenju glasa h, pa se u po-sljednjem primjeru pojavljuje oblik osobne zamjenice i' umjestonjih, odnosno ih. U prethodnim dvama primjerima zamjetno je igubljenje samoglasnika o u zamjeničnih priloga (,vako, 'vamo), atakođer za razgovore likova iz reklama svojstven je i izostanakkrajnjega i li infinitivu (Ivšić 1913a: 199) kao u sljedećem:

-" Onda Iva jesil' zapamtio šta sam ti sve rekla?- Ta de ženo ponovi mi još jednom.- 'Vako: šećer, faks, ariel, ulje i vege tu i još nješta čega se

sitiš putom. I nemoj skretat ni livo ni desno da digod zapi-ješ, nego kusur 'vama jesil' čuo?

- E Kato, luda ženo, ti misliš da ti to sve kupim ijoš kusur dati donesemi !

- Lipo odi u trgovinu Patričar paš' vidit. Kako sam ti rekla,kusur!

- .1J dobro, žene su uvik u pravu. (HRŽ, 4. VI.)

Navedeni primjer ocrtava jedno od najvažnijih obilježja sla-vonskoga dijalekta. Naime, kao njegova glavna osobina često senavodi neijekavski odraz jata, dok se ikavski odraz jata koji se po-javljuje i u navedenom primjeru smatra svojstvenim za najveći dioistočno-slavonskih posavskih govora (Ivšić 1913a: 129). Drugo bi-tno obilježje slavonskoga dijalekta jest stezanje samoglasničke sku-pine -ao u -o na kraju riječi što se beziznimno provodi u sljedećemprimjeru:

(3)- Anice, ajde dođi na kavu.- Joj ne mogu sad, začepile nam se cijevi, ne znam šta je.

Lipo govorim Franji da zove nekoga, a on ne zna kog'.- Joj Anice, pa naš Komunalac iz Županje će ti to za čas

riješit. "(HRŽ, 23. VII.)

(4)- "Komšija;jel imaš macolu?- Imam komšo, a šta će ti?- Ako imaš, ponesi ju i dolazi u mćbu. Ta razbijamo betćn u

dvorištu, popucale mi cijevi i sad moram dić sav taj betćnu avliji da i' prominim.

- Joj Stipa de ti bolje zaustavi mćbu, to će ti lakše riješit Ko-munalac iz Županje. "(HRŽ, 1. VIlI.)

U antroponimiji ističu se hipokoristične izvedenice od osnov-nih muških i ženskih imena (Bilić, Kolenić 2004: 32-3) na -a: Iva,'Ma ta, Franja i Stipa, Kata ili -ica: Anica, a ne izostaje ni tradicij-ski leksik (Petrović, 2004: 73): komšo, kusur, moba i avlija.:

(2)- Komšija, alo komšija!- Ta reci, Mata.- Vidim da si kupio novu kosilicu.- Mata, nisam, otkud ti to?

2 Riječi maha i avlija uvrštene su u rječnik zavičajnog govora Naše riči Mar-tina Jakšića.

12 13

~~ ~ ~B~r~an~ko~K~u~n~a_-~An~a~M~ik~i~Ć Hrvatska narječja i reklame u elektronskim medijima :.IW(5) Sakupljajte naljepnice i samo u MercG-toru možete osvojiti

posuđe linije Chic. (RTL,4.VL)

(6) I što je najvažnije, stvarno se prilagođavaju !sJjjentima.(HRT 1, 7.VI.)

Navedeni primjeri dokaz su da je na lokalnoj razini .prepo-znat konvencionalni potencijal (Levinson 1983: 236) elemenatamjesnoga govora. Ipak, iako se na fonološkoj, morfološkoj, tvorbe-noj i leksičkoj razini u navedenim reklamama ocrtavaju najvažnijaobilježja slavonskoga dijalekta, uočava se i znatan udio standardnihoblika. Naime, pri slušanju navedenih poruka mogu se uočiti i ne-dosljednosti, odnosno miješanje idioma. Uz ikavske pojavljuju se iijekavski oblici pa su se tako u primjeru (4) našli oblici prominim iriješit'. Spomenuta nedosljednost najbrže se uočava na planu pro-zodije jer se elementi standardne naglasne norme miješaju s naglas-nim obilježjima županjskih govora što poruke čini pomalo usiljeni-ma, a samu nakanu naručitelja poruke za potvrđivanjem "šokač-kog" identiteta čini stereotipiziranorn. Dokaz je to da težnja zaidentifikacijom pomoću jezika na lokalnoj razini te želja za njego-vanjem zavičajnoga "šokačko ga" govora nisu dovoljni te da spike-re ili glumce amaterskoga kazališta treba poučiti, a još je važnije točiniti s mlađim naraštajem u školama. Očito je kako spomenute ra-dijske reklame nisu samo marketinška dosjetka, već su stvarane i saželjom da se očuva zavičaj ni govor te da se ne zaborave, podcijenei zapuste riječi koje su sastavni dio slavonske, šokačke tradicije.

(7) Rexona, ne dajte da vas miris tijela obj'lježi.(HRT 2, 18. VI.)

(8) Novi Nivea brilliant blond šamp6n. (RTL, Il. VII.)

(9) Pard6n.jedinstven kao ti. (NTV, 16. VII.)

(10) Nema ptice do praslce. (RTL, 3. VII.)

. U navedenim primjerima mjesto silaznog naglaska nije u su-glasju s postojećom naglasnom normom prema kojoj silazni na-glasci mogu stajati samo na početnom slogu riječi, te se ostvarujuna SVImslogovima u riječi. Također, u izvornom čitanju razlika iz-među kratkosilaznih i kratkouzlaznih naglasaka sve se više potire.Posebno treba izdvojiti sljedeći primjer:

(11) G,arnier, brini o sebi. (RTL, 14. VIII.)

U standardnorn jeziku ukoliko se na prvom slogu naglašeneriječi nalazi silazni naglasak, a u naglasnoj cjelini se ispred nje na-đe prednaglasnica, silazni bi se naglasak našao na unutarnjem slogunaglasne cjeline što je protivno pravilu. Upravo zato naglas no semjesto pomiče, preskače za jedan slog naprijed. (Silić, Pranjković2005: 20-1) Navedeni primjer pokazuje da i to pravilo postaje rub-no ili znakom sada već klasične novoštokavštine, anikako uzusa,bar kada je riječ o javnom jeziku. Taje pojava u jeziku televizijskihkuća na nacionalnoj razini iznimno proširena, i ne odnosi se samona reklame već na sve novinarske žanrove i emisije. Ulazak teistaknute sastavnice zagrebačkoga supstandardnoga govora u javnikomunikacijski prostor obrazlaže se zagrebačkom urbanošću kojačini "dominantnu crtu u središnjim hrvatskim medijima" (Škarić2006: Sl). Takva stajališta pridonose učvršćenju predodžbe o tome

III. TELEVIZIJSKE REKLAMEI ZAGREBAČKI (SUB)ST ANDARD

Za razliku od lokalnih radijskih postaja, reklame s elementi-ma slavonskih govora na državnoj razini, bar kada je riječ o televi-ziji, jednostavno ne postoje. U promatranom razdoblju najveći jebroj onih reklama koje svojim fonološkim i leksičkim osobitostimaupućuju na kajkavsko na:rječje. Među njima valja izdvojiti dvijeskupine. Prvu bi činile reklame u kojima se veza s kajkavštinomprepoznaje u naglasku.'

3 Napominjemo kako je riječ o izboru te da primjeri nisu konačni.

14 15

~_. ~B~r~a~n~ko~K~u~n~a_-~A~n~a~M~.ik~i~ć

kako su jezični elementi zagrebačkog urbaniteta prestižni te se ibez uporišta u eksplicitnoj normi pomoću sredstava javnog priop-ćavanja nameću kao uzomi jezični obrazac, kao Olimp hrvatskogaizgovora. Primjeri kao što je seljak i slični donedavna su se označa-vali kao (regionalno) obilježeni (Škarić 2006: 66), ali čestotnost ta-kvih primjera ozbiljno ugrožava tu oznaku jer su u jeziku na televi-ziji postali uobičajeni. S hrvatskom samostalnošću i promjenomdruštvenog okvira nastaju i nove jezične pojave, jedna od njih jest ipotiranje razlike između usmene javne i privatne komunikacije, ada "zaštićeno i zajamčeno područje" eksplicitne norme postaje iliostaje pisani jezik.

Drugoj skupini primjera s elementima kajkavštine pripadajuporuke u kojima su, osim naglaska, zastupljena i druga obilježja:

(12) ... , a odakle ti novi mobač? Pa isto prek' Zabe!(Nova TV, 1. VII.)

U navedenom primjeru izdvojena je žargonska riječ mobačkoja se analogijom tvori po uzoru na druge (diskač, slatkači, što jesvojstveno za zagrebački žargon mladih. Sljedeći primjer prototip-no ocrtava glavne značajke kajkavskoga dijelekta: izostanak prela-ženja l u o na kraju sloga (znal) , redukcija samoglasnika na krajuriječi (prek', tak') te ekavski odraz jata:

(13) Onjejoš odmalena znal tak' lepo recitira ti. (RTL, 3. VIlI.)

N. ČA-VAL

Reklame s obilježjima čakavskoga narječja u promatranomljetnom razdoblju također ne zaostaju. Zabilježeni primjeri otkriva-ju velik raspon čakavskih elemenata, a koji u javnu komunikacijuulaze pod jakim utjecajem govora drugoga hrvatskog gradskog sre-dišta - Splita. Taj gradski idiom karakteriziraju morfološke, sintak-tičke i leksičke posebnosti koje ga izdvajaju iz skupine čakavskihdijalekata: upotreba upitne zamjenice ča, ali i njezinih štokavskih

16


ekvivalenata što ili šta, miješanje lokativa i akuzativa kada je riječo mjestu radnje (Ja san u tinel), česta upotreba konstrukcije za +infinitiv (Za jest ribu ajde u konobu) te velik broj leksičkihjedinicaiz venecijanskog i talijanskog jezika kao rezultat višestoljetne po-vezanosti Splita s Venecijom i Italijom, npr. šjor, marenda, pašta,inšoma ... (Magner, Jutronić 2006: XV)

U svim zabilježenim primjerima beziznirnno se pojavljujeprototipna čakavska fonološka karakteristika svojstvena za Dalma-ciju - ikavski odraz jata:

(14) U Plus marketu si uvik u plusu. (RTL, 3. VI.)

(15) A u tebe mije metar. Čekaj, triba mi još malo ...(HRT 2, 19. VI.)

Od ostalih fonoloških karakteristika dosljedno se provodiostvarivanje glasa lj kao j te prelazak glasa -m u -n na kraju riječi:

(16) Judi, judi vratija se Šime. Vratija se Šime idonija friškuribu. (RTL, 5. VI.)

(17) Mare, ajde šalji mailon portugalski, a možeš i švedski, zasv,aki slučaj. (HRT, 15. VI.)

Od morfoloških posebnosti zbog svoje čestotnosti u prethod-nim primjerima ističu se participi koji umjesto završetka -ao imajuzavršetak -ija, npr. vratija, donija. Na leksičkoj razini indikativanje tipičan dalmatinski popis imena koji se pojavljuje ureklamama:Mare, Roko, Šime i Tonči.

(18) Alo, Tonči, di si, šta ima? (Nova TV, 4. VIlI.)

(19) - Mare, di si ti, put Lisičića il' put Medviđe?- Put Brguda, a di si ti?

- Ispred Crnih Babica!- Ma kakvih Babica, crni Roko. Ma evo ti ruta mailont

(HRT 2, 25. IX.)

4 Tijekom održavanja najvećeg svjetskog sajma telekomunikacija u Barcelo-

17

Branko Kuna - Ana Mikić

U promatranom razdoblju vrlo je znakovito to što je prona-đen samo jedan primjer kao potvrda zastupljenosti slavonskog dija-lekta u medij skom prostoru:

(20) Halo nono, kako jet .. (HRT 1,20. VI.)

Iako se u poruci nalazi čakavizam nona koji se veže za pri-morsko-dalmatinsko područje, naglasna cjelina kako je izgovorenaje s kratkosilaznim naglaskom na pretposljednjem slogu. U rekla-mi, jezičnoj igri, zasnovanoj na hrvatskom jezičnom dijalektnombogatstvu, jedan domaći operater mobilne telefonije prikazuje kakoje uspostavio signalnu mrežu koja povezuje sve dijelove Hrvatske.Kada govori o naglasnom sustavu posavskih govora, Stjepan Ivšić(1913a: 161) upućuje na uobičajen izgovor priloga kako s kratkosi-laznim naglaskom na prvom slogu. Naglasak se pomiče na posljed-nji slog, kao što je to i u navedenoj reklamnoj poruci, onda kada izapriloga slijedi enklitika.

V. ZAŠTO SU SLAVONSKI GOVORI NETELEVIZIČNI?

Kada je riječ o svjesnom odabiru jezičnih elemenata koji jenajčešće vođen "efektom koji se njime želi postići" (Crystal 1997:121), u mnogim se reklamnim porukama može uočiti zastupljenostnačela zavičajnosti (Požgaj Hadži, Benjak, Doblanović 2005: 409),uzimajući u obzir dakako i karakteristike samog proizvoda koji sereklamira. Tako jednu od vodećih banaka u Hrvatskoj, kojoj je Za-

ni, upravo je za te reklame T-Mobile Hrvatska dobio nagradu za najinova-tivniju i najkreativniju marketinšku kampanju u 2007. godini. Zabavno, ša-ljivo, simpatično, ali prije svega jasno i razumljivo predstavljanje T-Mobile-ove usluge pridonijelo je, u svjetskim okvirima, prepoznavanju tradicional-nih elemenata kao modernih i općeprihvaćenih što je bilo presudno za osva-janje prestižne nagrade. Za prosječnoga hrvatskog gledatelja upravo jezičnidijalektni elementi, domaće "riči", u toj reklami pridonose uvjerljivosti i za-vodljivosti reklamiranoga proizvoda i pridobivanju naklonosti.(http://www.t.ht.hr/press/novosti_ disp.asp?id= 1337)

18


greb i ime i sjedište, u reklami promiču dvije žene koje govore ko-lokvijalnim govorom zagrebačke sredine, apoznate "sardine" do-nosi baš Šime. Imajući u vidu narav televizije kao medija koji dje-luje na sva čovjekova osjetila, jasno je kako je jedno od temeljnihobilježja televizijske reklame minimalizam jezične poruke. Nestan-dardni i dijalektni oblici na početku njihove primjene "iskakali" sukao neobični, ali se lako uočava da upravo upotreba različitihidioma dovodi do proširenja pragmatičkih domena interpretacije,odnosno do privlačenja toliko željene marketinške pozornosti paoni u nekim reklamama postaju dominantni. Tako iz mjeseca umjesec na svoje koprivničko "podrijetlo" proizvođač piva upućujekajkavštinom, ali i scenarijem koji prenosi veselo ozračje te vedri-nu i bezbrižnost ljudi toga kraja .•Za razliku od njih, slavonske setvrtke rijetko ili čak uopće ne odlučuju na takav izbor. Tako u re-klarnama poznate osječke kemijske tvrtke, čiji se "praškasti" proiz-vod najčešće pojavljuje u televizijskim reklamama na državnoj ra-zini, radnja se najčešće odvija u mediteranskom ozračju ili u zatvo-renom, laboratorijskom prostoru koji ni jednim svojim elementomkao i načinom izgovorene poruke ne upućuje na mjesto sjedištatvrtke. Postavlja ,se pitanje kako to da slavonski proizvođači vina,prehrambenih proizvoda, pokućstva i inog, čija je kakvoća poznataizvan lokalnih okvira, nisu prepoznali ilokucijsku snagu (Levinson1983: 236) riječi pojedinih organskih idioma i mogućnosti njihoveprimjene kao indikatora zemljopisnog podrijetla i vještog marketin-škog postupka. Zašto suvremene bankarske usluge ili novi teleko-munikacijski izumi ili kemijski proizvodi ne mogu biti približeni ipostavljeni u slavonski kolorit i obogaćeni slavonskim jezičnim bi-serjem, Je li moguće da samo u nekim dijelovima države stanovniciimaju izraženu svijest o tome kako je standardni jezik bitna odred-nica hrvatskog nacionalnog i kulturnog identiteta, a da su s drugestrane stanovnici ostalih hrvatskih regija svjesni i činjenice o pre-poznavanju lokalnog i regionalnog identiteta kao nacionalnog. Či-njenica jest kako se standardni jezik u javnosti još uvijek poisto-vjećuje sa štokavskim narječjem. Da je to doista tako, najbolje

19

Branko Kuna - Ana Mikić Hrvatska narječja i reklame u elektronskim medijima

svjedoči naziv hrvatska dijalektna književnost pod kojom se gotovou pravilu podrazumijeva književnost napisana isključivo na nekomod dijalekata kajkavskog i čakavskog narječja (Silić 1998: 482).

Na slabu zastupljenost slavonskih govora u opisivanim ulo-gama utječu brojni čimbenici. Opći jezik javne komunikacije obli-kuje se u interakciji raznih kolektiviteta te najviše elemenata dobi-va iz onih idioma čiji govornici imaju najviše društvenog ugleda(Škiljan 2000: 118). Budući da je ugled uvij ek povezan s gospodar-skim, socijalnim i političkim položajem, zapostavljenost Slavonijeodrazila se i na (ne)zastupljenost slavonskih govora u promidžbe-nim porukama i cjelovitom medijskom prostoru. Za sadaje njihovpotencijal u promidžbene svrhe ostao neprepoznat1jiv u hrvatskomjavnom govorenju. Prostor javnosti slavonski govori pridobivajujedino u prilozima o smotrama narodne baštine "razuzdane Slavo-nije" ili u emisijama o običajnoj kulturi, uvijek popraćene patetič-nim i usiljenim tonom voditelja ili najavljivača iz studija. Naravno,da se takva slika može razmjerno brzo promijeniti, unutar hrvatsko-ga jezika regiolekti čine isprepletenu i dinamičnu mrežu odnosa.No, u ovom trenutku elementi nestandardnih idioma koji se u jav-nom jeziku mogu prepoznati kao vrijednosno viši te koji pripadajuprestižnim komunikacijsko-jezičnim modelima dolaze iz dva sna-žna radijacijska središta: prije svega zagrebačkog, a zatim i split-skoga urbanoga govora sa snažnom podlogom u kajkavskom i ča-kavskom narječju te će oni zasigurno utjecati na uporabu i uzus ujavnoj komunikaciji.

LITERATURA

BILIĆ, Anica / KOLENIĆ, Ljiljana 2004. "Govor mjesta Andriješevci",Šokačka rič I, Zbornik radova znanstvenoga skupa Slavonskidijalekt, Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije: Vinkovci.

BROZOVIĆ, Dalibor 2002. "Jezik kao bitna odrednica kulturnog identi-teta", Jezik, god. 49, br. 3, str. 82-91.

CRYSTAL, David 1997. The Cambridge Encyclopedia of Language,Cambridge University Press: Cambridge.

ĐURIN, Sanja 1999. .Reklarnna poruka", Zbornik radova Teorija i mo-gućnosti primjene pragmalingvistike, Hrvatsko društvo za primije-njenu lingvistiku: Zagreb - Rijeka.

IVŠrĆ, Stjepan 1913a. "Današnji posavski govor", Rad 196, str. 124-254.rvšrć, Stjepan 1913b. "Današnji posavski govor", Rad 197, str. 9-138.IVŠIĆ, Stjepan 1996. Jezik Hrvata kajkavaca, Matica hrvatska Zaprešić:

Zaprešić.JAKOBSON, Roman 1978. Ogledi iz po etike, Prosveta: Beograd.JAKŠIĆ, Martin 1997. Naše riči, Općina Stari Mikanovci: Osijek.KALOGJERA, Damir 2007. "Slojevitost iskazivanja identiteta", u: Jezik i

identiteti, ur. Jagoda Granić, Hrvatsko društvo za primijenjenulin-gvistiku: Zagreb - Split.

KOLENrĆ, Ljiljana 1998. "Slavonski dijalekt", Croatica, god. 27, br. 45-46, str. 101-116.

KUNA, Branko 2003. "Nove pojave u jeziku javne komunikacije", Godi-šnjak Matice hrvatske Vinkovci, br. 20, str. 33-42.

LEVINSON, Stephen C. 1983. Pragmatics, Cambridge University Press:Cambridge.

LILIĆ, Željka 1999. "Uloga stranog jezika u reklamnim porukama", Zbor-nik radova Teorija i mogućnosti primjene pragmalingvistike;Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku: Zagreb - Rijeka.

MAGNER, Thomas F.I JUTRONIĆ, Dunja 2006. Rječnik splitskog govo-ra, Dubrovnik university press: Dubrovnik.

MOGUŠ, Milan 1977. Čakavsko narječje, Školska knjiga: Zagreb.

20 21

Branko Kuna - Ana Mikić.ItoPETROVIĆ, Bernardina 2004. "Leksičke osobitosti mjesnih govora sla-

vonskoga dijalekta u vinkovačkome kraju", Šokačka rič J, Zbornikradova znanstvenoga skupa Slavonski dijalekt, Zajednica kulturno-oumjetničkih djelatnosti Vukovarsko-srijemske županije: Vinkovci.

POŽGAJ HADŽI, Vesna! BENJAK, Mirjana! DOBLANOVIĆ, Mirjana2005. "Standard i dijalekt u kontaktu", Zbornik radova Jezik u dru-štvenoj interakciji, Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku:Zagreb - Rij eka.

SIUĆ, Josip 1998. "Hrvatski standardni jezik i dijalekti", Zbornik radovaJezična norma i varijeteti, Hrvatsko društvo za primijenjenulingvistiku: Zagreb - Rijeka.

SIUĆ, Josip/ PRANJKOVIĆ, Ivo 2005. Gramatika hrvatskoga jezika,Školska knjiga: Zagreb.

ŠKARIĆ, Ivo/ ŠKAVIĆ, Đurđa/ VAROŠANEC-ŠKARIĆ, Gordana 1996."Kako se naglašavaju posuđenice", Jezik, god. 43, br. 4, str. 129-138.

ŠKARIĆ, Ivo 2006. Hrvatski govorili!, Školska knjiga: Zagreb.ŠKILJAN, Dubravko 2000. Javnijezik, Izdanja AntiBarbarus: Zagreb.ŠKILJAN, Dubravko 2002. Govor nacije: jezik, nacija, Hrvati, Golden

marketing: Zagreb.

IZVORI I KRATI CE:

http://www.t.ht.hr/press/novosti_disp.asp?id=1337 (8. ožujka 2008.)

Hrvatski radio Županja - HRŽHrvatska radiotelevizija - HRTNova TV-NTVRTL televizija - RTL

22


CROATIAN DIALECTS AND ADVERTISEMENT INELECTR01\TIC MEDIA

Summary

This paper discusses the presence of Croatian dialects inadvertisements and describes the effects of their use in comparisonwith their frequency. The reasons and motives of entering ofdialectal elements have been researched as well as the use ofdialects as the result of conscious choi ce and purpose. The paperalso raises the question of communicative role of regional dialectsand the question of their hidden or unhidden prestige in theCroatian communication space.

Key words: advertisements, Croatian dialects, Slavonian dialect,pragmatic domain ofinterpretation

23

SADRŽAJ

ZNANSTVENI SKUP SLA VONSKl DIJALEKT

Slavonski dijalekt u medijimaBranko Kuna, Ana Mikić, Hrvatska narječja

i reklame u elektronskim medijima '" 9Anica Bilić, Slavonski dijalekt istereotip raspojasane Slavonije 25Vlatko Jurković, Šokački divan ili šokački govor na radiju.

Štoje to? 43Janja Juzbašić, Šokačka ekavica u neobjavljenim

etnografskim zapisima Ivana Filakovca .47

Slavonski dijalekt s naglaskom na poddijalektimaMarko Samardžija, Što je Stjepan Ivšić zabilježio

u Vodincima god. 1906 65Ljiljana Kolenić, Silvija Ćurak, Mjesni govor Drenovaca 71Ljiljana Kolenić, Emina Berbić-Kolar, Govor Starih Perkovaca 83Mijo Lončarić, Razvoj govora u zapadnoj Slavoniji igovor

Lanosovićeva rodnog kraja 93Marija Znika, Prošencije i kirvaji u Podgajci 105Loretana Despot, Marina Pilj, Govor Brođanaca 113Mira Menac-Mihalić, Strano u slavonskoj frazeologiji 127Živko Gorjanac, Neke svojstvenosti govora

baćinskih i dušnočkih Hrvata u Mađarsko}. 139Željko Jozić, Još ponešto o terenskom istraživanju 151

Slavonski dijalekt u književnostiMario Berečić, Elementi podravske štokavice

u opusu Adama Tadije Blagojevića 159Mato Batorović, Antun Mihalić inove »riči u slavonskom jeziku« .. 167Dubravka Brunčić, Nacionalno-integracijskaparadigma

u tekstovima slavonskih rornatičarskih pjesnika 179

397

.lf6------Vladimir Karabalić, Sanja Cimer, Neka obilježja

jezika Josipa Kozarca u području sintakse .....•..................... 213Vlasta Rišner, Maja Ižaković, lzricanje vremena,

mjesta i načina ujeziku Ivana Kozarca 247Anđelka Tutek, Jezik pučkoga komada

Graničarska ljubav Franje Babića 279Vladimira Rezo, Slavonski dijalekt u šokačkom ciklusu

Mare Švel Gamiršek 289Sanja Vulić, Šokački idiom Sonte LI tekstovima Ruže Silađev 30 1

ŠOKAČKA RIČ 5

Izdavač: Zajednica kulturno-umjetničkih djelatnostiVukovarsko-srij emske županij e

u Vinkovcima

Za izdavača: Andrija Matić, dipl. ing.

OBRAZLOŽENJA NAGRADAObrazloženje nagrade Šokačka rič 5

dr. sc. ANTUNU ŠOJATUza znanstveno proučavanje slavonskoga dijalekta 329

Obrazloženje nagrade Šokačka rič 5VLATKU JURKOVIĆUza popularizaciju slavonskoga dijalekta u medijima 333

Urednica: dr. sc. Anica Bilić

Ovi tak: foto Darko Puharić

Prijevodi sažetaka na njemački: dr. sc. Vlado Karaba1ić

Tisak: Zebra, Vinkovci

PRILOZILjiljana Kolenić, Četvrta knjiga Šokačke riči

(Recenzija Zbornika radova sa Znanstvenoga skupaSlavonski dijalekt, Vinkovci, 2007.) 339

Anica Bilić, Interdisciplinarni i multimedijalni- pristup slavonskom dijalektu 347

Ksenija Petričić, Svima na glas, Štokavčićima na čast! 362

Naklada: 300 primjeraka

Tisak dovršen: studenoga 2008.

Iz tiskaM. Elez, Peti put u Vinkovcima održan

kulturno-znanstveni skup Šokačka rič 389V. Zagore, U Vinkovcima skup Šokačka rič 391

398

Documents

SLAVONSKI DIJALEKT ,