Slobodna Bosna 513

7/24/2019 Slobodna Bosna 513

1/80

D

2.80

EUR/A

3.20

EUR/L3.20

E

UR

NL3.20

EUR/B

3.20/15

Kn

100

Din/4

USD/4.30

CHF/35

SEK

/

30

DKK/35

NOK/2.20

GBP/95

CZ

K

ENERGETSKI RAT U BiH:ULOGA ANTE MARKOVI]A

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

NOV BOS NSK HISTERIJ

OTKRI]ETARTUFAU OLOVU

Ponosite se

Oskaromi Zlatnimmedvjedom,a ne me|usobnimklanjima

HOLLYWOODSKAZVIJEZDA APELIRA

RICHARD

GERE

GERE-AVDI]

SAMO U SB

Sarajevskirazgovori

SB N KUBI S MIT NESVRST NIH

CASTRO JEBOLESTAN,@IVIO TITO!


2/80

2 Omot513.qxd 9/13/2006 12:39 PM Page 2


3/80

6 PREDIZBORNE[ARENE LA@E[ta su{tinski zna~e

Dodikove najave ootcjepljenju RepublikeSrpske

U beskompromisnoj predizbornoj kam-panji koja posljednjih sedmica u punomintenzitetu traje sve je u BiH dovedeno upitanje, uklju~uju}i i dràvni suvereniteti teritorijalni integritet: na{a novinarka jepoku{ala ohladiti glave zapjenu{anihpoliti~ara kroz razgovor sa pravnimekspertima

18 BITKA ZAENERGETSKE RESURSE

KapitulacijaSilajdì}evog ministra,viso~kog nakupcaVAHIDA HE]E

Nakon {to se pojavio ANTEMARKOVI] sa svojom firmomTEHEL, sprije~en je energetski monopolsumnjive firme Intrade i njenog vlasni-ka NIHADA SPAHALI]A!

30 TARTUFI U OLOVUU potrazi za najvrednijomvrstom gljive

Senzacionalna vijest da je u neposrednojblizini OLOVA prona|ena u svijetu rijet-ka vrsta gljiva TARTUF, koja u elitnim

restoranima {irom svijeta vaì zaKRALJEVSKU POSLASTICU,stanovnike Olova nagnala je da krenu upotragu za skupocjenim tartufima; na{novinar prvi je posjetio ovo misterioznotartufsko carstvo, koje je zainteresovalonau~nu javnost u BiH, te zbog izgleda zaiznimno unosnim biznisom zavadiloolovsku ~ar{iju

34 SENZACIONALNIRAZGOVOR U SARAJEVURicharde Gere i SenadAvdi}

Samo je glavni urednik SB razgovaraos jednom od najve}ih svjetskih filmskihikona, hollywoodskim superstarom

Richardom Gereom: zami{ljen kao tajnirazgovor Oficira i dèntlmena Gereasa urednikom SB, prerastao je u jednu odnajve}ih regionalnih medijskih senzacija- samo SB otkriva sadràj dramati~nogsusreta u sarajevskom restoranu Parkprin~eva

50 EKSKLUZIVNOIZ KUBEPokret nesvrstanihu akciji

Novinar SB sa Kube jedini javnost una{oj zemlji izvje{tava o pomalo zapos-

tavljenom susretu lidera Tre}eg svijetana kojem se dogovara generalnaantiglobalisti~ka strategija

SadràjSLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

Novinari

Suzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6 , Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u M inistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA , Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

513

11. SEPTEMBAR: ^lanovipredsjedni{tva BiH odaju po~ast`rtvama teroristi~kih napada na SAD

sadrzaj.qxd 9/14/2006 1:53 AM Page 1


4/80

Haris Silajdì} ne prestaje tvrdi-ti kako bi izbor SDP-ovogkandidata za hrvatskog ~lanaPredsjedni{tva Bosne iHercegovine bio uvreda za

hrvatski narod. Na stranu to {to ja mis-

lim da bi ulazak Silajdì}a uPredsjedni{tvo BiH bio nedopustivauvreda za sva tri konstitutivna naroda (ai ostale), ali animozitet prema Kom{i}ukojim (pored ostalih budala{tina kojeneodgovorno brblja) Silajdì} zaga|ujeovda{nju predizbornu politi~ku scenuzasluùje da se na njoj malo duè idublje zadrìmo.

Jasno je i logi~no zbog ~ega naKom{i}evu kandidaturu vri{te lideri dvaHDZ-a (Boò Ljubi} iDragan ôvi}),nastali raspadom Franje Tu|mana iGojka [u{ka na zagreba~kom groblju

Mirogoj. Ljubi} hirur{ki precizno i sup-tilno (lije~ni~ki delikatno) nazivaKom{i}a hrvatskim SejdomBajramovi}em i najavljuje (prijeti!) dase na teritorijama sa ve}inskimhrvatskim ìvljem ne}e mo}i provestiniti jedna odluka Predsjedni{tva BiH ukojem bi (budibogsnama!) eventualnosjedio SDP-ov Hrvat Kom{i}. Ljubi} jebio jedan od vrhovnika onog jedin-stvenog i nedjeljivog HDZ-a,predvo|enogAntom Jelavi}em, koji jeprije 5 godina otkazao lojalnost central-noj vlasti u Sarajevu u kojoj, po slobod-

noj procjeni HDZ-a, nisu sjedili Hrvati,nego tamo neki Sejdo Zubak, SejdoKriànovi}, Sejdo Ani}, SejdoGrabovac... To je, dakako, dobro poznatapri~a o Hrvatskoj samoupravi koja jebila iznu|ena zbog antihrvatskihHrvata u vlasti Alijanse za promjene:zadnjih se nedjelja ta avantura - pobunaprocesuirala na Sudu BiH i tretirala kaokrivi~no djelo podrivanja ustavnogporetka BiH. Bez obzira {to su sviglavni akteri Hrvatske samouprave nasudu oslobo|eni, pouka je jasna: svakonepo{tivanje odluka legalno izabranih

vlasti nije politi~ki nego krivi~ni akt.Primjerice, to {to neko misli da je direk-tor Uprave za indirektno oporezivanje

Kemal âu{evi} jedna mutna, opskurnaindividua ne zna~i da taj neko moè izb-jegavati pla}anje PDV-a! Ni{ta mi se,recimo, ne svi|a generalni direktorElektroprivrede BiHEnver Kreso, ali akone platim ra~un za struju, valja mi u

mraku ìvjeti!

Hajde, ostavimo postrani BoùLjubi}a i njegove razloge protivkandidature @eljka Kom{i}a za~lana Predsjedni{tva BiH; neu-poredivo je atraktivnija i

indikativnija mrzovolja koju istimpovodom prema Kom{i}u distribuiraHaris Silajdì}. Osniva~ Stranke za BiH,dakle, upozorava da bi bilo nepo{teno daHrvati sami ne izaberu svoga kolek-tivnog predsjednika dràve. Niko nijeSilajdì}a informirao, a on je u to vrijeme

vjerovatno bio razapet izme|u Istanbula,gdje mu je neko kupio stan, i Londona,gdje je uz dosta samoodricanja upisaosina na fakultet i na{ao mu adekvatansmje{taj, da je aktuelni ~lanPredsjedni{tva BiH, pedagog iz KiseljakaIvo Miro Jov i} na tu du`nost izabranglasovima bo{nja~kih poslanika uParlamentu BiH - pored ostalog inekolicine poslanika iz Silajdì}evestranke!

Haris Silajdì} i njegovi egzekutoriu dràvnom Parlamentu prije tri-~etirimjeseca uraganskom drsko{}u sru{ili

su poku{aj ustavne transformacijeBosne i Hercegovine. Patriotski fanati-zam im nije dopu{tao da aminujuentitetsko glasanje u ParlamentuBiH. Istodobno Silajdì} apelira dahrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiHbiraju samo Hrvati. Neobi~na,zanimljiva i nedovoljno razgovjetnorazra|ena, projicirana i koncipiranasudbina BiH: zemlje u kojoj se ne biglasalo i biralo po entitetskim, nego poekskluzivno etni~kim standardima.Mo`da univerzitetski profesor bezijednog relevantnog nau~nog rada,

Silajdì} (osim doktorske disertacije nakojoj su mu mentori bili drugovi izjugoslovenskog ministarstva odbrane

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 14. 9. 2006.

Pi{e

Senad Avdi}

HARIS SILAJD@I], SKIDANJPOSLJEDNJI @IVI BALKANS

Zaprepa{}uju}e je to dase nakon vi{e puta

ponovljenogSilajdì}evog

diskreditiranja Kom{i}a,dobitnika najve}eg

ratnog priznanjaZlatni ljiljan, nijeoglasilo niti jedno od

milion bora~kihudruènja koje bi stalo

u odbranu, ne @eljkaKom{i}a, nego krupnogprincipa: onog po kojem

onaj ko se borio zadràvu ima svaku vrstu

legitimiteta da bude injen predsjednik!

iluzije.qxd 9/13/2006 6:35 PM Page 4


5/80

na temu albansko-ameri~kih odnosa),jednom sjedne i baci na papir taj svojustavno-pravni franken{tajnski eksperi-ment: gra|anska dràva koja bi setemeljila na etni~kom principu! Sve dokto ne u~ini, Silajdì}ev najozbiljniji

pisani trag ostat }e nadrealisti~ko-pubertetska pjesmica KAD SAM STOBOM, JA NISAM SAM premijerno{tampana u beogradskom listu Intervju1996. godine.

Haris Silajdì} osporava @eljkuKom{i}u legitimitet da sekandidira za ~lana Predsjed-ni{tva BiH. Zaprepa{}uju}e jeto da se nakon vi{e puta

ponovljenog Silajdì}evog diskrediti-ranja Kom{i}a, dobitnika najve}egratnog priznanja Zlatni ljiljan, nije

oglasilo niti jedno od milion bora~kihudruènja koje bi stalo u odbranu, ne@eljka Kom{i}a, nego krupnog princi-pa: onog po kojem onaj ko se borio zadràvu ima svaku vrstu legitimiteta dabude i njen predsjednik! [ute Zlatniljiljani, kurvaju se Zelene beretke, nebi se ogla{avao JOB da principijelnimstavom pomogne i za{titi svoga ~lana.Za svaku mudàhedinsku vucibatinukoju vlasti BiH transportiraju iz zemljepodigne se kuka patriota i motikadomoljuba: kada nekada{nji premijerSilajdì} osiono i besprizorno uskra}uje

borcu Armije BiH pravo da se kandidi-ra na izborima, nikoga to ne prisiljavada vrisne i za~epi mu usta za sva vre-mena!

Dodu{e, Kom{i} i njegova porodicasu 1992. svojim parama kupili pu{ke istali u odbranu Grbavice: Silajdì} injegova porodica su istovremeno uPakistanu sakupili 25 miliona dolara zanaoruàvanje Kom{i}a i stotina hiljadadrugih patriota koji su se samoinicija-tivno i samoodrìvo naoruàli da bispasili i odbranili Bosnu i Hercegovinu.Ne bilo kakvu, nego demokratsku, u

kojoj nijednom gra|aninu nije uskra-}eno elementarno ustavno pravo: dabira i da bude biran!

14. 9. 2006. SLOBODNA BOSNA 5

ANJE POZLATESKI DIKTATOR

ÊTVRTAK, 7. SEPTEMBAREngleski nau~nici, o~ito besposli~ari, nakon dugogodi{njeg istraìvanja

utvrdili da krave na razli~itim dijelovima svijeta razli~ito mu~u; upotrijebili za tosve raspoloìve najsavremenije fonetske aparate - na jedan na~in mu~uengleske, a na sasvim drugi irske krave. Sjetih se kako je u neka davna vreme-na krava koju sam ~uvao i napasao i koja me odhranila i napasala mukala kadsmo ovcu koja je s njom desetak dana provela u istoj {tali zaklali za Kurbanbajram. To je bio najteì pla~ koji sam ikada ~uo - svaki me Kurban bajram pla~moje divne krave nad zaklanom ovcom opominje da nijedna `rtva nije vrijedna

kravlje suze i mukanja...

PETAK, 8. SEPTEMBARPrekrasno izgleda atletski stadion na Kamberovi}a polju u Zenici i ako

ni zbog ~ega drugog onda tamo{njem op}inskom na~elniku Smajlovi}utreba kapu skinuti a mandat produìti. Atletika je u nekada{njoj zajedni~kojdràvi bila strate{ki sport kao i u svim socijalisti~kim tvorevinama. Pa, ipak,u toj zemlji, SFRJ, u kojoj se nije {tedjelo na strate{kim projektima, nijenapravljen nijedan ekskluzivni atletski poligon-stadion. Zenica ga sad ima.

Odmah se na tom povijesnom ~inu svome gradu Zenici zahvalio HAMZA ALI], baca~ kugle i prvi put taneprebacio preko 20 metara. Zenica, nekad simbol najnezdravije privrede, postala je sredi{te najzdravijegsporta; mo`da je i zbog toga bio koristan raspad komunizma u kojem su se èljezne kugle proizvodile anisu bacale preko 20 metara!

SUBOTA, 9. NOVEMBARPrije 20-ak godina neka je beogradska novinarka uhvatila mu{tuluk velikom

piscu Skenderu Kulenovi}u da je dobio NIN-ovu nagradu za roman Ponornica.Dao ostarjeli Skender izjavu, zahvalio se ìriju koji ga je nagradio, a nekoliko satikasnije saznao da je obmanut: NIN-ovu nagradu za knjièvnost te je godine dobioizvjesni Petko Vojni} Pur~ar za roman Dom, sve dalji. Iste ve~eri SkenderKulenovi} je umro, moè biti i zbog èstokog sudara pozitivnog i negativnog stre-sa. Danas je najve}u regionalnu knjièvnu nagradu u regiji, onu tuzlansku, dobi-la izvjesna srbijanska romansijerka; koliko vidim, njeni konkurenti Dèvad

Karahasan i Nedàd Ibri{imovi} su ìvi i zdravi. A i to je ne{to...

NEDJELJA, 10. SEPTEMBARPri~a BO[A TANJEVI] kako je tokom svjetskog prvenstva u ko{arci u Japanu

proveo nekoliko zabavnih sati s najboljim bijelim ko{arka{em svim vremena (LaryByrd, hmmm, ne znam, ne bih se zaletio da kaèm da je najbolji...) njema~kimbermenschom Dyrkom Nowitzkim. Dyrk je zaljubljen u bosanske psovke (u~iliga toj vje{tini Svetislav Pe{i}, Emir Mutap~i}) i poraz Gr~ke od [panije u finalulakonsko bosanski prokomentirao na te~nom hrvatsko-srpsko-bosanskom jeziku:Grci jebali jeà u le|a!

PONEDJELJAK, 11. SPTEMBARKandidat za ~lana Predsjedni{tva BiH MIRNES AJANOVI] kaè ve~eras da je

nekada{nja Alijansa za promjene vladala u stilu {panjolskog diktatora FRANKANERA! Kamiondìja Ajanovi} koji je zavr{io jedan, a zapo~eo studirati jo{ jedanfakultet ne{to je o~ito preu~io: {panjolski diktator nije se zvao Franco Nero, nego\uliano Dèma - Bijedi}!

SRIJEDA, 13. SEPTEMBARTe{ka me radost obuze zbog uspje{ne sve~anosti u Zetri, na kojoj je sve {to

vrijedi u muzi~kom svijetu Balkana odalo po~ast Indexima. Pa se sjetih zadnjegrazgovora sa Pjeva~em Davorinom Popovi}em Da~om. Sjedi on za jednim, ja zadrugim stolom i zove me da spojimo stolove. Pitam ga: Za{to?, a on }e: Zato

{to smo jedan drugom neophodni. Majka vi{e ne}e roditi takvog ~ovjeka,fakina, gospodina, majstora dijaloga i, naravno, pjeva~a!

UTORAK, 12. SEPTEMBARPoru~uje nekrunisani kralj cinizma japanski selektor IVICA OSIM

hrvatskom nogometnog izborniku SLAVENU BILI]U da ne bi trebao ~esto pod-nositi ostavke, jer bi mu jednog dana neko ostavku mogao prihvatiti. Jo{ samoda je belajsuz [vabo poru~io direktoru NSBIH Pa{ali}u i selektoru Sli{kovi}uda ne reagiraju ishitreno i emocionalno: ukoliko podnesu ostavke, ~eka ihzatvor Suda BiH!

SEDAM DANA & LJUDI

iluzije.qxd 9/13/2006 6:35 PM Page 5


6/80

A

ktuelnu predizbornu kampanju uBiH dobrim dijelom je usmjerioi podgrijao premijer Repub-like Srpske Milo ra d Dod ik

pri~ama o referendumu i samo-stalnosti ovog entiteta. Nekoliko posljed-njih mjeseci Dodik prijeti da }edemokratski organizovanim referendu-mom Srbi u BiH odlu~iti {ta èle i kaopr iu ~e ni prof es or us ta vnog prav aobja{njava kako je pravo na samoopred-jeljenje dio Povelje UN-a i iznad je svihustava i pri~a o nepovredivosti granica.âk ubje|uje eventualne glasa~e kakobi za to mog li dobiti i sag las nos tEvropske unije!

REFERENDUM JESAMO PRIÂ

Ove prijetnje izazvale su buranodgovor uglavnom bo{nja~kih stranaka i

PREDIZBORNE [ARENE LA@E


U beskompromisnojpredizbornoj kampanji

koja posljednjih sedmicau punom intenzitetu trajesve je u BiH dovedeno u

pitanje, uklju~uju}i idràvni suverenitet i

teritorijalni integritet:na{a novinarka je

poku{ala ohladiti glavezapjenu{anih politi~arakroz razgovor sa

pravnim ekspertima

MO@E LI DODISRPSKU PREB

Pi{e

Suzana [a~i}

Dejtonski ustav je ja

Hercegovine bez R

SuzaS.qxd 9/14/2006 2:38 AM Page 6


7/80

prili~no blagu reakciju me|unarodnihinstitucija u BiH i visokog predstavnikaChrist iana Schwarz-Schillinga koji jeipak priznao da referendum o otcjepljenjuRS ne bi bio ustavno utemeljen. Dodu{e,upozorio je da }e upotrijebiti svoja bons-ka ovla{tenja ako neko ugrozi dejtonskevrijednosti BiH, ali to nije u~inio ni nakonupornog Dodikovog insistiranja na ovomsumanutom politi~kom potezu. Umjestotoga, visoki predstavnik tek se uputio uBanju Luku da zamoli tamo{njeg premi-jera da malo sti{a nacionalnu retoriku.Prethodno je odrào sastanak sa Harisom

Silajdì}em, predsjednikom Stranke zaBiH, i zamolio ga istu stvar, dakle, daodustane od svojih patriotskih tlapnjikoje podiù nacionalne tenzije.

Naime, lider SNSD-a uporno tvrdi daje srpski referendum odgovor na zahtjeveo ukidanju RS koji stiù od bo{nja~kihlidera iz Federacije, {to za na{ list tvrdi injegov pravni savjetnik advokat KrstanSimi}, ina~e poslanik SNSD-a uSkup{tini RS i ~lan skup{tinske Komisijeza ustavna pitanja. Milorad Dod ik jer ea lan pol it i~ar koj i pozna je d ru{tveno

u re |en je i me|u na rod ni po lo` aj B iH .

Pri~a o referendumu je samo pri~a i

odgovor je na otvorene nasrtaje

odre|enih polit i~k ih snaga iz Federacije

koje t raè ukidanje RS. To je a lterna tiva

ako ne budemo realni da sa~uvamo

ovakvu B iH, kaè Simi}. Me|utim,kako tvrde na{i izvori bliski premijeruRS, uporno insistiranje na referendumutrebalo bi da posluì ja~anju srbijanskepozicije u pregovorima o Kosovu. To dje-limi~no potvr|uje i na{ sagovornik madainsistira: To nem a veze sa Kosovom idoga|ajima koji predstoje Srbiji. Pozicija

RS kao enti te ta s e ra zl ik uje od poz ic ij e

Kosova. Ako se Albancima prizna pravo

na nezav isnost , b i}e pov ri je|en p rinc ip

nepovredivosti granica Srbije, a dove{}e

do tog a d a jedan n arod, d ak le , A lb an ci ,

[ta su{tinski zna~e Dodikove najave o otcjepljenju Republike Srpske


IK REPUBLIKUACITI U SRBIJUVATRENA PREDIZBORNA

RETORIKA: Milorad Dodik,predsjednik Vlade RS

jasan: Nema Bosne i

Republike Srpske!



8/80

im aju dvije drà ve. T ada }e i S rbi u RS

traìti odgovor, ali to nije pritisak SNSD-azbog Kosova jer je to pitanje druge

dràve, ve} je to odgovor na sve brutaln i-j e nas rtaje na RS .

JELAVI] I DODIKDodikov pravni savjetnik negira da je

poziv na referendum o samostalnost iRepublike Srpske podrivanje dràve BiH,niti antidejtonska aktivnost navode}i dado sada niko od me|unarodnih zva-ni~nika zbog toga nije upozorio premijeraRS. Ali n ikada n ije upozo ren n it i neko{to je rekao da tre ba ukinuti R S, kaèSimi}.

No, sjetimo se da je upravo zbog anti-dejtonskih aktivnosti podignuta optu`nica

protiv nekada{njeg ~lana Predsjedni{tvaBiH Ante Jelavi}a i njegovih saradnikakoji su radili na projektu hrvatskesamouprave.Ne moè se povu}i paralelaizme|u Jelavi}a i Dodika jer je kod

PREDIZBORNE [ARENE LA@E

Milorad Dodik je rekao istinitu stvar, a to je da je pri~a o referendumu odgo

KRSTANSIMI],DODIKOV

PRAVNISAVJETNIK:Pri~a oreferendumu jesamo pri~a iodgovor je naotvorene nasrtajeodre|enihpoliti~kih snagaiz Federacijekoje traèukidanje RS

UPOZORENJEDODIKU I TIHI]U:

Kasim Trnka,sudija Ustavnogsuda BiH,podsje}apoliti~ke liderena prava iobaveze kojeproisti~u izUstava BiHdogovorenogu Daytonu

OPASNEPREDIZBORNEAVANTURE:

SulejmanTihi}




9/80

Dodika u p itan ju samo pol it i~ka ide ja za

u re|enje B iH, a h rvatska samouprava je

im ala i organizacione elem ente i pri-

preme, obja{njava Simi}.Me|utim, pri~a o referendumu jeprazna i nerealna pri~a i {arena laà zaglasa~e samo iz jednog razloga, a to je dado otcjepljenja RS, ba{ kao i ukidanjaovog entiteta moè do}i samo u slu~ajudogovora (kako predvi|a Ustav BiH)kada za to glasa dvije tre}ine poslanikaiz sva tri naroda i to u oba domaParlamenta BiH. To zna~i da bi za otcje-pljenje RS moralo glasati i dvije tre}ineHrvata i Bo{njaka, kao {to bi i za uki-danje RS moralo glasati dvije tre}inesrpskih predstavnika, {to je prili~nonerealno o~ekivati.

Upravo to za na{ list poja{njava pro-fesor ustavnog prava K asim T rnkaisti~u}i da za to ne postoji nikakav realanosnov po me|unarodnom ni doma}empravu, kao ni po Dejtonskom ustavu. Ali

nije postojao pravni osnov ni 1991.

godine kada su u BiH form irane para-dràvne tvorevine Hrvata i Srba pa su

postojale i odlu~ivale o ljudskim sudbina-ma, kaè Trnka obja{njavaju}i da RSmoè donositi referendumske odlukesamo iz nadle`nosti entiteta, a pitanjesamostalnosti RS je pitanje dràve BiH.No, ho}e li se stvoriti neki novi fakti~kiodnosi, to vi{e nije pitanje prava jer jeme|unarodna zajednica prihvatila ifakti~ko stanje koje je stvorio RadovanKaradì}.

Milorad Dodik je rekao istinitu stvar,

a to je da je p ri~a o refer endumu odgovor

na vje~itu pri~u o ukidanju RS {to dovodi

do homogenizi ranja Srba, obja{njavaprofesor Trnka isti~u}i i kako je zahtjev

~lana Predsjedni{tva BiH SulejmanaTihi}a o ukidanju imena RepublikeSrpske bio bez strategijske vizije. Tihi}poziva Ustavni sud da ru{i Ustav koji { ti ti

tako da Ustavni sud nije mogao ni{ta

d rugo n ego odbiti nj egov zah tj ev o uki-danju im ena Republike Srpske. RS je

ustavna kategorija, a neko m isli kroz

Ustavn i s ud rije {iti n e{t o {t o n ije u ra tu

uradio.

USTAV [TITIREPUBLIKU SRPSKUNo, Dodikove prijetnje referendu-

mom o neovisnosti dakako su samoprazne pri~e plasirane kao mamac srp-skim bira~ima i ve} sada je izvjesno da }ezahvaljuju}i njima pridobiti i veliki dioglasa~kog tijela SDS-a, dakle, prononsiranenacionaliste koji su ista obe}anja o~eki-vali i od predsjednika RS Draganaâvi}a. Me|utim, âvi} je po pitanjureferenduma u javnim istupima

suzdràn, ~ak kriti~an, isti~u}i da bi tobila politi~ka avantura koja otcijepljenojRepublici Srpskoj sigurno ne bi donijelame|unarodno priznanje i politi~kiopstanak. Naravno, âvi} ponavlja ono

{to i Dodik zna, ali i to je,tvrde na{i izvori, stvar nji-hovog me|usobnog dogovo-ra. Naime, âvi} se uzdràvaod neodmjerenih izjava kako

ne bi izazivao me|unarodnuzajednicu ionako nesklonunjegovoj stranci. Na drugojstrani, Dodik, majstorpragmati~nog verbal izma,ne{tedimice tro{i kredit kojiima kod svojih me|unarodnihskrbnika jo{ iz vremena kadaje pomogao ru{enju reìmaSlobodana Milo{evi}a.

I Dodik i âvi} znaju daje jedino pravo rje{enje i zaRS i za BiH put ka evrop-skim integracijama. Ali, to jedug put. Istina, Dodik ga je

obe}ao u svome ekspozeukada je biran za premijera ikada je kao strate{ke ciljevenaveo borbu protiv kriminalai nezakonite privatizacije.O nacionalnim ciljevima,referendumu i bra}i prekoDrine nije bilo ni govora.No, sada je najva`nije osvo-jiti jo{ jedan mandat i ostatina istim pozicijama koje suâvi} i Dodik ve} dogovorili.Dodu{e, postoji i rezervnavarijanta, po kojoj }e âvi},ako ne pro|e za predsjednikaRS, dobiti mjesto udiplomatiji.

[ta su{tinski zna~e Dodikove najave o otcjepljenju Republike Srpske


odgovor na vje~itu pri~u o ukidanju RS {to dovodi do homogeniziranja Srba

MAJSTORI ZAKRIZNE SITUACIJE:

Milorad Dodik injegov strana~ki

kolega Nikola [piri}



10/80

MINI MARKET @eljko Kom{i} je novi Sejdo Bajramovi}BO@O LJUBI], kandidat HDZ-a 1990.za ~lana Predsjedni{tva BiH

BH. DIPLOMA-CIA

Ministar Ivani} zabranio bh.diplomatima davanje izjavabez njegovog odobrenja

Ministarstvo vanjskih poslova BiH odlu~ilo je, mjesec dana uo~iodràvanja op}ih izbora u BiH, uvesti novo, krajnje rigidno pravilopona{anja za svoje suradnike sa predstavnicima medija. Kako nez-vani~no saznajemo u MVP-u u Sarajevu, ova nova metodabirokratske torture (u formi Uputstva o na~inu provo|enja Pravilnikao javnim istupima {efova DKP-a BiH), koju je potpisao MladenIvani}, ministar vanjskih poslova, nalaè da ubudu}e svakiambasador ili {ef diplomatsko-konzularnog predstavni{tva BiH u svi-

jetu mora traìti dozvolu iz sjedi{ta Ministarstva za bilo kakvu izjavuili razgovor sa novinarima?!

Pravilo se odnosi na svaki kontakt diplomatsko-konzularnihpredstavni{tava BiH u svijetu u slu~aju da novinari od njegovih pred-stavnika zatraè bilo kakav komentar (usmeni ili pismeni), informa-cija, intervju ili izjava tokom press konferencija za {tampu.Odobrenje za kontakte sa novinarima od sada se moraju dostavljatiUredu za odnose sa javno{}u {to je potpuno besmislena procedurakoja bi trajala danima ili sedmicama. U novom pravilu MIP-a stoji dazahtjev za saglasnost dostavlja isklju~ivo {ef diplomatsko-konzularnog predstavni{tva, a saglasnost nije mogu}e datisamo na osnovu traènja medijske ku}e. U zahtjevu je potreb-no navesti da li se planirani medijski istup realizuje na inicija-tivu ambasade ili na osnovu zahtjeva medijske ku}e, a potreb-no je navesti i konkretne teme razgovora, pribliàn datum

realizacije, te naziv medijske ku}e i njenog predstavnika, aukoliko je rije~ o inostranoj ku}i koja je manje poznata u BiH,treba uklju~iti i osnovne informacije o mediju sa kojim seaktivnost planira realizovati. Ukoliko je to mogu}e, zahtjevtreba sadràvati pitanja sa predvi|enim odgovorima, a uslu~aju kra}e izjave o jednoj temi ili konkretnom doga|aju itemi razgovora. Za sve koji se ne budu striktno pridràvali ovihuputa Ivani}u }e osobno morati podnijeti ra~un o tome, a potom }e


INDEXIZAN

Najva nijasar

MladenIvani}

VELIÂNSTVENA POSVETA SARAJEVSKIM GENIJALCIMA: Mladen Voji~i} Tifa, Aki

BEZ INDEXA SVIBISMO BILI SIROMA[NIJI:

Severina Vu~kovi}

ZETRA 1

mm10-11.qxd 9/14/2006 3:30 AM Page 10


11/80

on donijeti odluku o mjerama koje namjerava poduzeti. Za istupediplomata koji postupaju po ovla{tenjima {efova diplomatsko-konzu-larnih predstavni{tava, a protivno ovom pravilniku i kodeksu, ili koji

istupaju u javnosti bez ovla{tenja svojih {efova, bit }e pokrenut dis-ciplinski postupak. (D.S)

]IZA WIZARD

EU zapo~inje pregovore s BiHo ublaàvanju viznog reìma

Iako jo{ nema zvani~nih najava, do kraja ovog mjeseca seo~ekuje da Vije}e Evropske unije odobri Evropskoj komisiji mandatza pregovore sa Bosnom i Hercegovinom o viznim olak{icama.Preduvjet za olak{anje viznog reìma, podsjetimo, je zaklju~enje

sporazuma o readmisiji izme|u BiH i EU, a ugovore o readmisiji BiHima sa svim zemljama {engenske zone, osim sa Finskom iFrancuskom. O~ekuje se da }e isti ugovori biti potpisani i sa ovedvije zemlje naredne sedmice. Sa ve}inom ~lanica iz posljednjegkruga pro{irenja EU i zemalja u regionu ugovori su tako|er ve} pot-pisani. Pregovori oko viznih olak{ica koji }e potom uslijediti zapravo}e najmanje biti pregovori - pred BiH }e biti postavljeni uvjeti kojetreba ispuniti za dobijanje viznih olak{ica za odre|ene kategorijestanovni{tva. Cijene viza (37 KM za zemlje potpisnice {engenskogsporazuma) koje su ve} duplo poskupjele ne}e se mijenjati baremdo 1. 1.2008. godine za dràve s kojima }e se pregovarati oolak{anju viznog reìma do zavr{etka pregovora. U me|uvremenu,podsjetimo, otpo~eo je proces olak{avanja viznog reìma: Austrija,[panija, Ma|arska, ê{ka, Gr~ka su zemlje koje su ve} ukinule vizeza nositelje diplomatskih putovnica, a Ma|arska, ê{ka i Poljska suukinule i tranzitne vize za bh. gra|ane. (D.S.)

Glasujte, a ne bude li vam bolje, uzmite letve u ruke

IVO MIRO JOVI], kandidat HDZ-aza ~lana Predsjedni{tva BiH


NEZABORAV

rajevskapri~a

Tifa, Aki Rahimovski, @eljko Bebek, Zoran Predin oduìli su se svojim uzorima

12.9.2006.

mm10-11.qxd 9/14/2006 3:30 AM Page 11


12/80

MINI MARKET

ovjek sam ba{ za politiku. Nemam puno obavezaJOZO IVANKOVI] - LIJANOVI], kandidat Stranke

radom za boljitak za Predsjedni{tvo BiH

PATRIOTSKI [OK

Nijaz Durakovi} javno obe}aoglasati za @eljka Kom{i}a!Nosilac liste SDU za Parlament BiH Nijaz Durakovi} opasno se

zamjerio vlasniku Avazove medijske imperije FahrudinuRadon~i}u. Prije nekoliko dana Durakovi} je, vidno pripit, gostovaona Avazovoj televizijiAlfa. Od Durakovi}a se o~ekivalo da prije svegapopljuje svoje nekada{nje kolege iz SDP-a i da potom pri~a {ta godmu padne na pamet.

No, ve} nakon prvih desetak minuta intervju s Durakovi}emkrenuo je nepredvi|enim tokom.

Novinarka TV Alfa[ejla Jugo zamolila je Durakovi}a da proko-mentira kandidaturu SDP-ovca @eljka Kom{i}a za Predsjedni{tvoBiH, a u njenom pitanju ve} je bio sadràn negativan stav i prema

Kom{i}u i prema SDP-u. No, Durakovi}ev odgovor krenuo je usasvim drugom smjeru od o~ekivanog.

Otkuda uop}e pravo i jednom i drugom HDZ-u da ocjenju-je ko jeste a ko nije pravi Hrvat. Kako to da @eljko Kom{i},~ovjek koji je s pu{kom branio BiH, koji je nosilac najvi{egratnog priznanja Armije BiH Zlatnog ljiljana, nema moralnopravo da se kandidira za Predsjedni{tvo BiH, a to pravo imajuoni koji su do ju~er nosili uniforme agresorske vojske i koji suotvoreno razarali i uni{tavali BiH. Ja imam jedan glas iotvoreno kaèm da }u glasati za @eljka Kom{i}a, uslijedio jeDurakovi}ev odgovor koji je {okirao novinarku TV Alfa[ejlu Jugo.Nakon nekoliko sekundi, zblanuta novinarka Jugo uspjela se donek-le pribrati i mucaju}i najaviti nekoliko reklamnih poruka.

To je ujedno bio i kraj Durakovi}evog intervjua koji je umjestosat trajao samo dvadesetak minuta!

(A.M.)

Ve} nekoliko sedmica u politi~kim kuloarima se {pekulira dabi ishod predsjedni~kog dvoboja izme|u Sulejmana Tihi}a iHarisa Silajdì}a ponovo, kao i prije ~etiri godine, mogaoodlu~itiIzetbegovi}. Ovoga puta - Bakir Izetbegovi}. Sve doprije neki dan Silajdì}u se slagao ra~un: Izetbegovi} je istinapodràvao Tihi}a, ali Avazbi se uvijek pobrinuo da podr{kuumanji i relativizira pa su aktivisti Stranke za BiH bez problemamogli hodati okolo i {iriti glasine kako je, eto, i BakirIzetbegovi} okrenuo le|a Sulejmanu Tihi}u.

A onda se sve sru{ilo: u samo dva dana na udarnim stranica-ma Dnevnog avaza, istim onim stranicama na kojima je sedmi-cama ranije iz dana u dan Sulejman Tihi} razapinjan, pljuvan iismijavan, objavljena su dva teksta koji ne ostavljaju ni najmanjiprostor za sumnju da Izetbegovi} junior danas, jednako kao iIzetbegovi} senior ju~er, ~vrsto stoji uz svog predsjednikaSulejmana Tihi}a! I jo{ pride - s Avazovih stranica netragom sunestali kerberi dresirani da i na najmanji mig uglas zalaju na

onog na kog prstom upre vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i}.Avazova promjena politi~kog dresa nije nikakva novost, alitako nagla podr{ka doju~era{njem veleizdajniku Tihi}u i tako


BOLJE PAKT N

Predsjednik SDA Tihi}Radon~i} dogovorili obus

NijazDurakovi}

DR@AVNIK ISTRANA^KI

LIDER:SulejmanTihi}

mm12-15.qxd 9/14/2006 3:55 AM Page 12


13/80

MAT - PAT - PATRIOTA

Patriota Slavko Dragi~evi}zagovara podjelu FBiH!Dopredsjednik SDU-a i kandidat patriotskog bloka za srpskog

~lana Predsjedni{tva BiH Slavko Dragi~evi} javno se zauzeo zafederalno ure|enje BiH. Dragi~evi} je nedavno izjavio da jekantonalno ure|enje Federacije BiH isuvi{e komplicirano i skupo te

da bi Federaciju BiH trebalo reorganizirati i podijeliti u dvije feder-alne jedinice - hrvatsku i bo{nja~ku.

Dragi~evi}, nekada{nji ~lan Srpske selja~ke stranke koji je zbogmalverzacija s doniranim svinjama u Doboju svojevremeno dobionadimak krma~a, na svu sre}u nema nikakvog izgleda da pobije-di na predstoje}im izborima, ali ima itekakvih izgleda da dodatnokompromitira ionako skromni ugled i jo{ skromnije izborne {ansepatriota predvo|enih notornim Sejfudinom Toki}em.

(M.A.)

SLU@BA JE DRU@BA

U Ministarstvu sigurnostinastavljeno uhljebljivanje

poslu{nih kadrovaNakon farse sa imenovanjem ~elnih ljudi u Slu`bi za strance u

Ministarstvu sigurnosti BiH uùrbano se nastavlja sa uhljebljavanjemstrana~ki poslu{nih i odanih kadrova. Tako je Ljubo Kuravica, koji

je radio u kabinetu biv{eg zamjenika ministra, a sada{njeg direkto-

Ja jesam srpski nacionalista, ali nisam{ovinista i ultranacionalista

MILORAD DODIK, premijer RS


naglo ignoriranje doju~eranjeg spasitelja Bosne Silajdì}a ipakzavre|uje nekoliko rije~i komentara.

Po svemnu sude}i, vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} proci-jenio je da su izborne {anse njegovih favorita Toki}a, Ajanovi}a,Silajdì}a i drugih sasvim blijede. Pogotovo nakon evidentnograsula unutar patriota koji je kulminirao prije desetak dana nakonvenciji BOSS-a i SDU-a u sarajevskom BKC-u kada su sepatriotske perjanice Ajanovi} i Toki} umalo uhvatili za vratove.

Ni Silajdì}evoj Stranci za BiH ne ide ba{ sjajno: uprkosAvazovom medijskom pumpanju, agresivnoj reklami i atraktivnimestradnim zvijezdama, poput Halida Be{li}a, Hanke Paldum iMladena Voji~i}a Tife, na predizbornim skupovima Silajdì}

jedva uspijeva privu}i hiljadu-dvije gra|ana.I sva istraìvanja javnog mnijenja jasno pokazuju da }e

najve}i dio Bo{njaka glasati za SDA i SDP dok }e cijeli patri-otski blok u najboljem slu~aju osvojiti upola manje glasova odSDP-a.

Tako|er, Radon~i} je otvorio previ{e frontova i taj teretpostao je realna prijetnja njegovoj poslovnoj imperiji. Osobitonakon {to mu je du{manin Hilmo Selimovi}, vlasnik Sarajevskepivare, u{ao u trbuh, preuzev{i mu ispred nosa poslovni pros-tor Oslobo|enja{to uveliko komplicira Radon~i}eve poslovneplanove.

Dovoljno se dakle razloga nakupilo za organiziranje jednemini mirovne konferencije!

Pripreme za mirovnu konferenciju obavljene su u nedjelju, ufojni~kom Reumalu, gdje se ve} neko vrijeme rehabilitiraministarMirsad Kebo, jedan od najodanijih suradnika SulejmanaTihi}a. U posjetu Kebi do{li su Fahrudin Radon~i} i njegovzemljak [efkija êki}, ~lan Glavnog odbora SDA, i tako|erTihi}ev odani suradnik. Na tom je spontanom sastankudogovoren susret na najvi{em vrhu Tihi}a i Radon~i}a koji sedesio dva dana kasnije kada je dogovorena obustava neprijateljstava.

Kako smo doznali, Radon~i} je svojim posilnim u Avazuizdao izri~ita uputstva da se tokom predizborne kampanje medi-jski pripazi SDA, dok }e sve druge partije imati ravnopravan sta-tus - autsajdera! Iznimka je naravno SDP koji }e Avaz {ibati kaoi do sada.

Ja sam

Lagumdìju deset

puta pozivao da

s jednemo i da se

dogovorimo, ali on

ne}e. E , kad ne}e,

onda }e trp it i

posljedice, povjeriose Radon~i}nedavno svome pri-jatelju, poku{avaju}itime opravdatiAvazovo demo-niziranje SDP-a injegovogtvodoglavog lideraLagumdìje.

(A. Metiljevi})

AKT NEGO RAT

hi} i vlasnik Avazabustavu neprijateljstava

SejfudinToki}

PONOVNO PRESVLAÊNJEKO@E: Fahrudin Radon~i}

mm12-15.qxd 9/14/2006 3:56 AM Page 13


14/80

Nakon izlaska ovog broja Slobodne Bosneiz {tampe, u petak(15.9), Christian Schwarz-Schilling, visoki predstavnik u BiH,dolazi u Mostar s namjerom da predstavnike lokalnih vlasti inovinare obavijesti o imenovanju arbitra za ovaj grad. Na dannjegovog dolaska, podsje}amo, isti~e i rok koji je OHR dao mostarskimvlastima da rije{e bitna pitanja za grad, {to oni do sada nisu uradili.

On je, kao {to je poznato, dao rok ~elnicima Mostara ivije}nicima da ga do 8. septembra izvijeste koje od tri spornapitanja oko kojeg jo{ nisu postigli dogovor - status HTV-a, raspi-sivanje natje~aja za nedostaju}e slu`benike u Gradskoj upravi i

formiranje novog komunalnog dru{tva na razini grada mogurije{iti do 15. septembra. Od tri pitanja - popunja-vanja radnih mjesta u gradskim slu`bama,pitanju HTV-a, te uspostavi jedin-stvenoga komunalnog poduze}a - vlastiu Mostaru do sada jedino nisu uspjeleposti}i bilo kakav pomak u vezi saHTV-om, zbog ~ega je i prekinutapro{la sjednica Gradskog vije}a.Intervenciju i pomo} OHR-a zarje{avanje situacije u vezi sa HTV-omprije nekoliko dana je zatraìo i mostarskigradona~elnikLjubo Be{li} u pismu


MINI MARKET

Vjerske zajednice moraju sugerirati

vjernicima za koga da glasujuVINKO ZORI], zastupnik u Parlamentu BiH

ra Slu`be za strance Dragana Mekti}a, kao jedini kandidat kojiispunjava sve uslove dobio priliku da iza|e pred Komisiju koja }e gapredloìti za mjesto pomo}nika ministra za za{titu dràvne granice.Preostalih desetak kandidata nisu ni uzeti u razmatranje. Sli~nastvar ponovila se i sa Jadrankom Mati}, biv{om {eficom kabinetaministra Bari{e ôlaka, koja je kao jedini kandidat aplicirala namjesto pomo}nika ministra za za{titu tajnih podataka

(M.F.)

SUD-BONOSNI IZBORI

Presuda Lijanovi}imabit }e izre~ena nakon

oktobarskih izbora

MOST U GR

OHR sprema arbi

Bari{aôlak

Mladen

Ivankovi}-Lijanovi}

GRAD - SLUÂJ: Mostarponovo pod me|unarodnim nadzorom

POSLJEDNJE

UPOZORENJE: ChristianSchwarz-Schilling

mm12-15.qxd 9/14/2006 3:57 AM Page 14


15/80

koje je uputio visokom predstavniku. OHR je u me|uvremenurazradio nekoliko mogu}ih opcija za Mostar i odlu~io imenovatiarbitra za ovaj grad. Iako ovaj Ured ni u kom slu~aju ne èli prijedolaska Christiana Schwarz-Schillinga u Mostar otkriti ko }e bitiimenovan na ovu poziciju, niti odgovoriti na to kakav }e biti nje-gov mandat, ipak, vrlo je vjerovatno da bi kao jedan od najoz-biljnijih kandidata na ovo mjesto mogao biti nekada{nji predsje-davaju}i Povjerenstva za izradu novog statuta Grada MostaraNorbert Winterstein. Ovaj njema~ki diplomata je, ina~e, tokomuprave Evropske administracije u Mostaru, radio (u periodu od

1994. do 1996. godine) u timu nekada{njeg evropskog upraviteljaHansa Koschnika. Povjerenstvo za izradu statuta koje je kasnijevodio u dva mandata, podsje}amo, razi{lo se zbog nepostizanjakonkretnog dogovora o budu}em ustroju Mostara. Politi~kestranke nisu u tom periodu, kao ni kasnije, uspjele definirati zajed-ni~ki stav po svim pitanjima oko budu}eg ure|enja Mostara, nakon~ega je biv{i visoki predstavnik Paddy Ashdown nametnuo statutkoji se kasnije tako|er pokazao lo{im rje{enjem.

Na sjednici Vije}a za implementaciju mira po~etkom ljeta ovegodine, ~ija je centralna tema bila zatvaranje OHR-a u BiH,tako|er se govorilo i o lo{oj situaciji u Mostaru, te o tome kako jei dvije godine nakon dono{enja statuta situacija i dalje zabrinjava-ju}a.

Na pomenutoj sjednici politi~ki direktori Vije}a za imple-mentaciju mira dali su podr{ku visokom predstavniku za poduzi-

manje odlu~nih mjera kako bi situacija u Mostaru krenula nabolje.Upravo je to i bio povod OHR-u da donese odluku o uspostaviarbitra za Mostar! (D. Savi})


Premda su do prije desetak dana bra}a Ivankovi}-Lijanovi}svoje strana~ke kolege uvjeravali kako }e osloba|aju}a presuda usudskom procesu koji se protiv njih vodi na Sudu BiH biti najja~i

predizborni adut Narodne stranke Radom za boljitak, posve je izv-jesno da od najavljenog slavlja ne}e biti ni{ta. Nakon {to su pro{logtjedna ~lanovi Sudskog vije}a naloìli Tuìteljstvu da, pri samomkraju su|enja, izmijeni optu`nicu, nema vi{e nikakve dvojbe da pre-suda ne}e biti izre~ena prije 1. oktobra. Pored toga, a unato~ opti-misti~nim prognozama bra}e Joze, Mladena, Jerke i SlaveIvankovi}-Lijanovi}, ~elnici Narodne stranke Radom za boljitakkoji u svojim predizbornim spotovima poru~uju kako }e dobitisvaku bitku, jo{ uvijek imaju dobre razloge da strahuju od ishodasudskog procesa. No, za utjehu im je {to s jednakom neizvjesno{}ukraj su|enja, ali i rezultate op}ih izbora, i{~ekuje i njihov predizbornirival, lider HDZ-a Dragan ôvi}.

(S.M.)

ISTO^NO OD RAJE

Propali {pijun Ivan Vuk{i}lije~i se u isto~nom MostaruBiv{i zamjenik direktora federalne tajne slu`be Ivan Vuk{i} koji

je pravomo}nom presudom Vrhovnog suda Federacije BiH, koncemfebruara 2005., osu|en na osam mjeseci zatvora, uskoro bi trebaooti}i na izdràvanje zatvorske kazne. Prema nalogu za njegovoprivo|enje koji je iz Kantonalnog suda u Sarajevu nedavno prosli-

je|en Op}inskom sudu u Ljubu{kom, Vuk{i} je ve} morao biti umostarskom zatvoru, ali je odlazak prolongirao, navodno, zbognaru{enog zdravlja. Neko} najmo}niji federalni obavje{tajac koji se,nakon kraha {pijunske karijere vratio u rodni Ljubu{ki, dostavio jesudskim slu`benicima nalaze lije~nika iz bolnice Ju`ni logor uisto~nom dijelu Mostara, gdje se, ako je vjerovati medicinskoj doku-mentaciji, Ivan Vuk{i} ve} duè vrijeme lije~i. Svi ostali Ljubu{aci,prema sada{njoj organizaciji zdravstvene za{tite, hospitaliziraju seu Klini~ko-bolni~kom centru u zapadnom dijelu Mostara.

(S.M.)

Intelektualci drijemaju, hr~u! Ho}e

li se probuditi?HIDAJET REPOVAC, predsjednik Kruga 99

U GRLU

rbitra za Mostar

Ivan Vuk{i}

mm12-15.qxd 9/14/2006 3:58 AM Page 15


16/80

FUAD MUZUROVI]Biv{i selektor nogometne reprezentacije BiH

Mene su zvali iz Izvr{nog odboraNogometnog saveza i pitali da li bihja preuzeo reprezentaciju i ja sam imrekao da mi je ào {to se sve takodesilo. Mislim da bi oni trebali dokraja da ostanu, jer u ovoj godini

imaju jo{ dvije utakmice da odigraju ija im èlim svako dobro da zavr{eovaj ciklus. Nakon toga nek sagledajukako }e dalje i kako }e se sve ovoodvijati. Pa{ali} je i dalje direktor,

Sli{kovi} je i dalje selektor, niko ih nije smijenio. Ja nisam ba{ udetalje upu}en, jer nisam trenutno u BiH i ne znam da li je ovajslu~aj smi{ljen ili nije. @ao mi je {to je do ovoga do{lo. Mislim dabi bilo korektno da se odigraju preostale utakmice i poslije toga dasjednu i da razgovaraju.

Jo{ ne mogu procijeniti da li suostavke Ahmeda Pa{ali}a i BlaàSli{kovi}a bile samo ~ista formalnost.Ako bi se oni definitivno vratili na svojepozicije direktora i selektora, onda bi tobila samo smi{ljena farsa. Ipak, mislimda je jako dobro {to je Ahmed Pa{ali}dao ostavku na svoje mjesto i nadam se

da }e i Munib U{anovi} slijediti njegovput i zauvijek oti}i iz Nogometnogsaveza BiH.

MENSURBAJRAMOVI]

Trener K.K. Bosna

ADNAN HAMIDOVI]FRENKIE

Muzi~ar i autor himne BH Fanaticosa

Mislim da su Pa{ali} i Sli{kovi} utom trenutku radili na taj na~in, zato{to su smatrali da to moè da izazoveneku reakciju. Moje mi{ljenje je da suoni u zadnjih nekoliko dana te odlukepromijenili, vjerovatno pod pritiskomnekakvih dodatnih razgovora ilirazmi{ljanja. Ja sam uvijek za konti-nuitet, jer sam tako|er trener irazmi{ljam na takav na~in da je konti-nuitet jako vaàn. [to se ti~e samog

fudbala, nisam ba{ toliki stru~njak da procjenjujem je li to kvalitet-no ili nije. Ipak, {to se ti~e ovog slu~aja, ja mislim da to nije dobro

smi{ljena farsa.


MINI MARKET

îm negdje u svijetu eksplodira bomba, moramorazmi{ljati ima li ta osoba na{u putovnicuBARI[A OLAK, ministar sigurnosti BiH

PENZIONERI U ERI

Mostarski hotel ERO kona~novra}en pravim vlasnicimaNakon {to je Vrhovni sud Federacije BiH, koncem augusta,

donio kona~nu odluku prema kojoj se najreprezentativniji mostarskihotel Erovra}a umirovljenicima, u Federalnom zavodu MIO nastala

je prava pometnja. I dok se direktor Zavoda za mirovinsko i invalid-sko osiguranje Nadir Kova~evi} svim silama trudi da se sudskapresuda {to prije ispo{tuje, njegov zamjenik Ivan Rogi} preokupi-ran je povratom novca ulaga~ima. Radi se o golemim nov~animsredstvima koje su tri nekada{nje mostarske op}ine s hrvatskomve}inom uloìle u renoviranje hotela Ero, izme|u ostalog, u izgrad-nju kongresne dvorane i predsjedni~kog apartmana. No, kako suinvestitori tro{ili novac na adaptaciju tu|eg hotela, Rogi}eva nasto-

janja da izmiri njihove ra~une nemaju nikakvog zakonskogutemeljenja. Podsjetimo da su, jednako tako, i svi raniji poku{ajifederalnog ministra rada i socijalne politike Radovana Vignjevi}a inekada{njeg direktora Zavoda MIO Marka Mati}a da vrate novacmostarskom poduze}u Tuh-Invest definitivno propali. Ugovor ozajmu 3,4 milijuna KM izme|u tada{njeg Zavoda MIO i tvrtke Tuh-Investa, iza koje je stajao vode}i zagreba~ki hotelijer An|elkoLeko, pravovaljanom presudom Vrhovnog suda Federacijeprogla{en je nevaè}im. Istodobno je biv{em direktoru Zavoda MIOMostar Ivanu Benderu potvr|ena ranije izre~ena zatvorska kaznau trajanju od ~etiri i pol godine, dok }e vlasnik Tuh-Investa MarioBoras provesti u zatvoru godinu i 11 mjeseci.

(S.M.)

PRO ETCONTRA

NE ZNAM

NE ZNAM

NE

MISLITE LI DA SU OSTAVKSAVEZA BiH SAMO DOBR

Hotel ERO

MINImarket1617.qxd 9/14/2006 3:08 AM Page 16


17/80

VOJNI BEZVEZNJAK

Premijera Dodika {pijunirapenzionisani vojnibezbjednjak Velibor [otra

U pro{lom broju Slobodne Bosne pisali smo o obavje{tajcimakoji su se infiltrirali oko lidera politi~kih stranaka u RepubliciSrpskoj, pomenuv{i me|u njima i penzionisanog majora VRSVelibora [otru koji ve} godinama opservira premijera RS MiloradaDodika. Na{e tvrdnje da je ovaj nekada{nji komandant prate}egvoda ratnog zlo~inca generala Ratka Mladi}a uz Dodika isklju~ivopo zadatku, potvrdilo je ovih dana vi{e nezavisnih izvora, me|unjima i EUFOR. Naime, [otra je svoju poziciju kod Dodika izboriozahvaljuju}i svome kumstvu sa Dodikovim li~nim pratiocem,voza~em i savjetnikom za bezbjednost Milo{em ûbrilovi}em iima znatan uticaj na premijerove poteze i kadrovsku kombinatoriku.Kako tvrde na{i izvori u EUFOR-u, ovaj vojni bezbjednjak je ~ak tre-bao biti imenovan za savjetnika ministra policije Stanislava â|e,ali su se tome usprotivili zvani~nici EUFOR-a navode}i da imajudokaze o njegovoj ~vrstoj vezi sa Ljubanom E}imom, kriminalcemi reketa{em SDS-a koji je u bjekstvu. Navodno su, kao dokaz,pokazali i fotografije zaplijenjene prilikom pretresa E}imove ku}e uBanjoj Luci na kojima su on i [otra u prijateljskom zagrljaju. Tako|e,saznajemo da se nekada{nji Mladi}ev obavje{tajac pukovnik PetarSalapura hvalio kako znaju svaki potez premijera Dodika jer je ve}dugo uz njega njihov pouzdani ~ovjek. Naime, Dodik je bio metaopservacije vojne bezbjednosti jo{ iz vremena kada je prvi putobavljao du`nost premijera RS a kada je [otra bio zaposlen u kabi-

netu tada{njeg Dodikovog ministra odbrane pukovnika ManojlaMilovanovi}a.(S.[.)

Mislim da je to farsa. îtaju}inovine uvidio sam da je ovo bilo samoda se smire strasti i da se nastavi postarom. Ja cijenim Baku Sli{kovi}a kaoselektora i Ahmeda Pa{ali}a kao direk-tora, ali mislim da je svrha svega ovoga

{to se desilo smirivanje situacije. Sadanema nikakve koristi pri~ati protiv njihili za njih, ali oni nisu prvi trebali datiostavku. To je trebalo i}i nekim redom i

valjda }emo taj red i do~ekati, a to zna~i da ostavke daju i oni kojinisu direktno u stru~nom {tabu, ali jesu dio Saveza. Ja bih vi{evolio da su ona trojica dali ostavku i Munib U{anovi} zajedno snjima. Ako ve} godinama ne uspijevamo da se plasiramo i ako ve}godinama imamo strahovitih problema u Savezu, onda bi bio redda oni ve} jedanput po~nu razmi{ljati kao {to razmi{ljaju Sli{kovi}i Pa{ali}. Ja bih li~no volio da se reprezentacija mijenja, ali ostat}e i ovaj selektor i ovaj direktor.

JUSUF PU[INA

Biv{i predsjednik Nogometnog saveza BiHJa ne bih govorio o tome da li suostavke ~elnih ljudi u Nogometnomsavezu BiH samo dobro smi{ljenafarsa. Situacija je sada vi{e nego o~ita,pa ne bih ni{ta da komentari{em potom pitanju.

Meni se ~inilo da su ostavke bileiskrene u trenutku kad su date. Me|utim,ovaj razvoj situacije koji je uslijedioposlije toga, moram priznati, nije mi ba{najjasniji. îni mi se da to ostavlja malusumnju da se ipak radilo o poku{aju da seizazove reakcija Nogometnog saveza,eventualno da se neke stvari koje nisufunkcionirale razjasne. Sad je druga stvarda li je ovo bio dobar put da se to napravi

na ovakav na~in. Me|utim, sad je te{ko o tome govoriti jer jo{ uvi-jek ne znamo {ta je epilog ove situacije. Ne znamo da li suSli{kovi} i Pa{ali} prihvatili tu odluku da se navodno ne usvajajunjihove ostavke. Poznavaju}i njih dvojicu, mislim da su mo`da timostavkama poku{ali da pokrenu ljude iz Nogometnog saveza darije{e neke stvari koje, kako smo to naknadno saznali, nisu dobrofunkcionirale oko same reprezentacije.

Bio sam spreman odustati od kandidature za ~lanaPredsjedni{tva u korist bo{nja~kog naroda

MUHAMED ÊNGI], kandidat Stranke radomza boljitak za ~lana Predsjedni{tva BiH


TAVKE ÊLNIH LJUDI NOGOMETNOGOBRO SMI[LJENA FARSA?

DA

NE ZNAM

DA/NE

SAMIR LAND@OPredsjednik F.K. @eljezni~ar

BELMINKARAMEHMEDOVI]

Urednik Sportskog programa na BHT 1

Milorad Dodik

MINImarket1617.qxd 9/14/2006 1:27 AM Page 17


18/80

Federalni ministar energije, indus-trije i rudarstva V ahid H e}oposredno je priznao da se na{aou sredi{tu korupcijske afere te{ke600 miliona KM: prije nekoliko

mjeseci He}o je bez provedenog tendera i

javnog ogla{avanja sarajevskoj kompanijiIntrade-energija ustupio izgradnju dvijevelike hidroelektrane na Neretvi -Glavati~evo i Ljuba~a - vrijedne 600 mil-iona KM! Za dokaze da je rije~ o krajnjesumnjivom poslovnom aran`manu,pobrinuo se sam ministar He}o koji jeupravo objavio spisak 11 inostranih kom-panija koje su pro{le predkvalifikacije zaizgradnju jo{ osam hidro i termoelektranau FBiH. Osnovni kvalifikacioni kriterij zaodabir 11 od prijavljenih 37 zainteresir-anih inostranih kompanija, premarije~ima ministra He}e, bio je ostvarenaneto dobit u protekloj godini od najmanje

100 miliona eura. No, dvije hidroelek-trane na Neretvi (Glavati~evo i Ljuba~a)He}o je dao nereferentnoj kompanijiIntrade-energija ~ija je pro{logodi{njadobit iznosila krajnje skromnih 290 eura ikoja upo{ljava samo tri radnika!

GDJE JE POGRIJE[IOMINISTAR HE]O

Privatna kompanija Intrade-energi-ja traìla je mnogo vi{e - svih osamtermo i hidroelektrana a sve na temeljusamoinicijativne ponude koja je, istina,predvi|ena Zakonom o koncesijama, alipod uvjetom da je prethodno ura|ena

odgovaraju}a ekonomska studija naosnovu koje bi se mogao utvrditi roktrajanja koncesije i visina ukupne inves-ticije. No, ministru He}i to je bilo o~itosuvi{no (u budètu nema para zaizradu studije) pa je dvije vrijednehidroelektrane na Neretvi dodijelio na

povjerenje, prepustiv{i zainteresiranojkompaniji Intrade-energija da samaodredi visinu investicije i duìnu konce-sionog roka! To bi bilo isto kao kada bineki prodava~ automobila zainteresira-nom kupcu prepustio da sam procijenivrijednost automobila i odredi prodajnucijenu!

Privatna kompanija Intrade-energi-ja bila je na dobrom putu da po istomprincipu dobije koncesiju i za preostal ihosam hidro i termoelektrana i to bi senesumnjivo desilo da im doslovno u

posljednji tren konce nije pomrsila pri-vatna kompanija Tehelna ~elu s AntomMarkovi}em , koja je tako|er Federalnojvladi dostavila samoinicijativnu ponudui to za sve hidro i termoelektrane koje jeve} bila zapikala kompanija Intrade-energija. Nakon prispjele ponude AnteMarkovi}a, stvar se nenadano zakompli-cirala jer je Zakonom izri~ito pred-vi|eno da se u slu~aju postojanja naj-manje dvije ili vi{e samoinicijativnihponuda koncesionar bira na javnom ten-deru. Ministar He}o je me|utim eskivi-

BITKA ZA ENERGETSKE RESURSE


Pi{e

Asim Metiljevi}KAKO JE SPRIJEÊNA N

Nakon {to se pojavioANTE MARKOVI] s

energetski monopol sumnjive firme Intrad

VELIKI INTERES SVJETSKIHKOMPANIJA: Na tenderza 8 elektrana prijavilose 37 inostranih kompanija

Asim.qxd 9/14/2006 1:19 AM Page 18


19/80

rao ovu izri~itu zakonsku odredbu: izd-vojio je dvije najatraktivnije hidroelek-trane na Neretvi i bez tendera ih dodije-lio privatnoj kompaniji Intrade-energi-ja dok je za preostale bio prisiljenraspisati javni tender.

Krajem juna ove godine ministarHe}o u razgovoru za BH danenije mogaoskriti gor~inu prema Anti Markovi}u ~ijaga je samoinicijativna ponuda o~ito spri-je~ila da bez tendera sve raspoloìvelokacije za izgradnju hidro i termoelek-trana dodijeli kompaniji Intrade-energi-

Kapitulacija Silajd i}evog ministra, viso~kog nakupca VAHIDA HE]E


Privatna kompanija Intrade-energija uvlasni{tvu je opskurnog trgovca oru`jemNihada Spahali}a i zapravo je firma-k}injegove trgovinske kompanije Intrade d.o.o.Interes za energetski biznis Spahali}u jeprobudio inìnjer Emir Avdi} koji je posljed-njih dvadesetak godina radio uElektroprivredi BiH i to upravo na poslovi-

ma i radnim zadacima vezanim za izgrad-nju novih elektroenergetskih objekata.Prelaskom iz EPBiH u Intrade, Avdi} je sasobom ponio obimnu dokumentaciju (studi-

je i projekte) ~ija je izrada finansirananovcem EPBiH, na osnovu koje je kasnije

preko privatne kompanije Intrade-energijapodnio zahtjev za izdavanje koncesije naizgradnju centrala. Kao dugogodi{njiuposlenik EPBiH, Avdi} je raspolagaonajva`nijim parametrima ekonomske ispla-tivosti pojedinih hidroelektrana pa jeprelaskom u privatnu kompaniju Intrade-energija odmah tipovao na najatraktivnije,

poput HE Vranduk, Glavati~evo, Ustikolina...Ina~e, dokumentacija EPBiH, koju zasada koristi samo Intrade-energija,morala bi pod jednakim uvjetima biti dos-tupna i svim drugim potencijalnim investi-torima.

TIHI PODUZETNIK SPAHALI]

Kako je vrbovanekspert Emir Avdi}

AJVE]A PLJA^KA U BiH

] sa svojom firmom TEHEL, sprije~en je

ade i njenog vlasnika NIHADA SPAHALI]A!

SPRIJEÊNA ZAKULISNADODJELA KONCESIJA:êlnik TehelaAnte Markovi} idirektor EP BiH Enver Kreso

Asim.qxd 9/14/2006 1:20 AM Page 19


20/80

ja.Rekao sam na jednom sas tanku, nakojem je bio prisutan i gospodin

Markovi}, da je to nekorektan na~in . Ima

obj ek ata ko je mnogi mogu, ako to èle ,

samoinicijativno da ponude na izgradnju,

ova dràva ima mogu}nosti u elektroener-getskom sek to ru , pa buj rum, neka iza|u

na teren i neka naprave program , to se

moè zaokru ì ti d od je lom konce si ja ,izjavio je u Danima ministar He}o, neponudiv{i nikakvo obja{njenje zbog ~egasmatra da je Markovi}eva ponuda neko-rektna za razliku od identi~ne ponudeIntrade-energije koja je za ministraHe}u o~ito sasvim korektna.

Kako smo uspjeli doznati, He}o jezapravo posumnjao da je neko iz njegov-og ministarstva neovla{teno kopirao

ponudu kompanije Intrade-energija iilegalno je dostavio Anti Markovi}unagovoriv{i ga da hitno dostavi vlastitusamoinicijativnu ponudu kako bi na tajna~in ministar He}o bio primoran da kon-cesionara odabere raspisivanjem javnogtendera. He}o je od podre|enih u svomeministarstvu ultimativno zahtijevao dapokrenu internu istragu i otkriju nepoz-natog po~inioca koji mu je pokvario ve}dogovoreni deal s kompanijom Intrade-energija No, cijeli je slu~aj uskoro dos-pio pred ostale ministre Vlade FederacijeBiH koji su od ministra He}e izri~itozahtijevali da postupi po zakonu i da kon-

cesionara izabere na javno raspisanomtenderu. He}o je me|utim svoje kolegeministre uspio ubijediti da se dvije hidro-centrale na Neretvi - Glavati~evo iLjuba~a - izdvoje iz mase ostalih centralai da ih bez tendera dodijeli kompanijiIntrade-energija.

PODMUKLAPRIVATIZACIJA

O tome je viso~ki predstavnik Strankeza BiH u Vladi Federacije, ministar He}opone{to rekao u intervjuu Danima ~ijiurednikSenad Pe}anin neskriveno lobiraza interese Intrade-energije. He}o je

Pe}aninu potvrdio da je Intrade-energi-ja dobila koncesiju za objekte na Neretvijer su oni ve} dosta toga uradili i mislimda su najozbiljniji partner koji se javio...Mi ih na neki na~in nemamo ni pravoisklju~iti iz procesa razgovora oko dod-jele koncesije, izjavio je He}o u Danimapoàliv{i se na pritiske onih koji mislekako sve to treba staviti na trì{te,otvoriti se maksimalno, dati koncesijeitd. Nasuprot tome, He}o je skloniji va-rijanti da krenemo s jednim pilot-projek-tom dodjele koncesije jednoj doma}ojfirmi koja }e biti pod na{om kontrolom dabi se na{i pravnici, ekonomisti i tehni~arinau~ili dodjeljivati koncesije, jer minismo jo{ spremni u pravom smislu

u~estvovati u tom poslu.Pilot-projekat vrijedan 600 miliona

KM (!?) povjeren je kompaniji Intrade-energija koja, kako smo rekli, ima samo trizaposlena, ostvarenu dobit od 290 eura i dosada nigdje i nikada nije gradila centrale nipribli ne veli~ine onima na Neretvi.

Ali, He}ina pri~a o navodnoj potrebi

da krenemo s jednim pilot projektomkako bi se na{i pravnici, ekonomisti itehni~ari nau~ili dodjeljivanju koncesijenajobi~nija je demagogija. Ne sa~ekav{iiskustva pilot-projekta, nekoliko sed-

mica kasnije He}o je raspisao javni tenderi pozvao zainteresirane investitore zaizgradnju osam preostalih hidro i termo-centrala. Odziv na tender prema{io je svao~ekivanja: prijavilo se ~ak 37 inostranihkompanija iz 18 dràva svijeta! Me|unjima i nekoliko samih energetskih {pice-va - multinacionalnih kompanija koje

raspolaù golemim kapitalom te impre-sivnim graditeljskim referencama uoblasti energetike. Me|u njima, Komisijafederalnog Ministarstva energije, indus-trije i rudarstva identificirala je ~ak 11koje su u protekoj 2005. godini ostvarileneto dobit vi{u od 100 miliona eura!

Interes inostranih investitora za ener-getski sektor BiH sasvim je razumljiv igotovo ga je suvi{no obja{njavati. Unajkra}em, u narednih pet godina Evropa}e se suo~iti s drasti~nim manjkom elek-tri~ne energije {to }e neminovno, kao i uslu~aju nafte, proizvesti do sada nezabi-ljeèn porast cijena elektri~ne energije.

Cijelom energetskom sektoru makroeko-nomisti predvi|aju blistavu perspektivu,posebno u onim dràvama poput BiH,koje raspolaù golemim energetskimpotencijalima ekolo{ki prihvatljive energi-je kao {to su hidro i vjetroelektrane.

Uprkos suprotnim nastojanjima mi-nistra He}e koji se gr~evito borio pro-tiv, kako sam kaè, otvaranja,trì{ta i masovnih koncesija, VladaFederacije BiH blagovremeno je pre-poznala golemi a neiskori{teni energet-ski potencijal o ~emu najrje~itije svje-do~e pristigle ponude 37 inostranihkompanija spremnih da u proizvodnju

elektri~ne energije u BiH investirajublizu 3 milijarde eura.

BITKA ZA ENERGETSKE RESURSE


U posljednjem broju magazina Danigazda te novine Senad Pe}anin okomio sena Slobodnu Bosnu optuùju}i nas da smo usvojim ranijim tekstovima glorificirali ulogukompanije Tehel i Ante Markovi}a kojegPe}anin naziva obi~nim me{etarom.

Preko zlosretnog Pe}anina SlobodnojBosni o~ito replicira vi{estruko spornibiznismen Intrade-energije Nihad

Spahali} kome je Markovi} pokvario gotovoizvjestan deal s ministrom He}om da beztendera, na osnovu samoinicijativneponude, pored dvije hidrocentrale na

Neretvi, dobije i sve druge centrale koje jeranije zapikao.

Umjesto polemike s Pe}aninom, poziva-mo ga da sebi i svojim malobrojnim isto-mi{ljenicima objasni {ta bi se desilo da seMarkovi} nije pojavio sa samoinicijativnomponudom? Bi li ministar He}o u tom slu~ajuuop}e raspisivao tender na koji se, vidimo,prijavilo 37 inostranih kompanija (!) ili bi

koncesije i za prestale centrale, poput onedvije na Neretvi te{ke 600 miliona maraka,bile dodijeljene bez tendera - u ~etiri okabez svjedoka?!

DANI KONTRA SLOBODNE BOSNE

Kako je AnteMarkovi} postao

me|unarodni me{etar

POSAOSTOLJE]APilot-projekat vri-jedan 600 milionaKM (!?) povjerenje kompanijiIntrade-energijakoja, kako smorekli, ima samo trizaposlena, ost-varenu dobit od290 eura i do sadanigdje i nikadanije gradila cen-trale ni pribli`neveli~ine onima na

Neretvi

Asim.qxd 9/14/2006 1:21 AM Page 20


21/80


OSNOVA2004.qxd 9/14/2006 12:34 AM Page 21


22/80

ATENTAT NA IZETBEGOVI]EB GROB

22 SLOBODNA BOSNA 14. 9. 2006.IZETBEGOVI]EV GROB MINIRALI SU U ZAJEDNI

KO JE MINIR

MRTVOG IZ

KO JE MINIR

MRTVOG IZ

Rezultati dosada{nje iRezultati dosada{nje i

Alijin mezar.qxd 9/14/2006 4:27 AM Page 22


23/80


24/80

Mjesec dana nakon {to jepo~ela istraga o miniranjugrobaAlije Izetbegovi}a na[ehidskom mezarju Kova~iu 3.05 sati u no}i izme|u 10.

i 11. augusta, dràvni tuìlac Miroslav D.Markovi}je posredno priznao da je istra-ga ve} propala i da po~inioci ovog tero-risti~kog akta vjerovatno nikada ne}e bitiizvedeni pred sud. Ve} je evidentno daim am o problem a, jer sve agencije za

provo|enje zakona ne pristupaju jednako

efikasno zahtjevima istrage onako kako bi

trebalo , rekao je tuìlac Markovi}, nenavode}i ko je nedovoljno efikasan uzajedni~kom istra`nom timu koji predvo-di Agencija za istrage i za{titu (SIPA) aasistiraju joj Federalni MUP, MUPRepublike Srpske i MUP KantonaSarajevo. Dan kasnije u novinskom inter-vjuu {ef SIPA-e Sredoje Novi} demanti-rao je tuìoca Markovi}a tvrde}i da }eupravo SIPA prona}i one koji su oskrna-vili Izetbegovi}ev grob a da mu jetuìlac Markovi} rekao da je njegovuizjavu novinar izvukao iz konteksta.

LO[E KRENULI, A ONDA

NAGLO POPUSTILINa{ list je tokom posljednje dvije sed-mice istraìo sve detalje vezane zao~igledne profesionalne propuste (svjesnei nesvjesne) institucija angaòvanih uistrazi i namjerne opstrukcije koje dolazeod pojedinih {efova SIPA-e. Od samogpo~etka u istra`nom timu je vladao haoszahvaljuju}i upravo tuìocu Markovi}u.Prema tvrdnjama kriminalisti~kih inspek-tora FMUP-a koji su prikupljali dokaze u

slu~aju ubistva eksplozivnom napravomHamida Hoti}a (1996.) u Zavidovi}ima,zatim o teroristi~kom napadu autobom-

bom u Mostaru (1997.) za {to je osu|ennikad uhva}eniAhmed Zuhair Handala,te istragama ubistava travni~kih policaja-ca Ante Val jana , Per ice B il i}a i VladeStojaka (1998.), i u slu~aju istrage pod-metanja eksploziva pod mezar AlijeIzetbegovi}a u~injene su potpuno iden-ti~ne gre{ke i profesionalni propusti.

Tuìtelj Miroslav Markovi} prijedolaska u Tuìteljstvo BiH radio je naKantonalnom sudu u Sarajevu na predme-tima privrednog kriminala. Svojetuìteljsko kr{tenje u slu~ajevima poli-ti~ki motiviranog terorizma, kako je naz-vao skrnavljenje Izetbegovi}evog

mezara, imao je u julu pro{le godine kadaje vodio istragu o postavljanjueksplozivne naprave pored spomenmezarja u Poto~arima kraj Srebrenice.Kako je poznato, ova Markovi}eva istra-ga, ni godinu dana kasnije, nije okon~ana.Ljubitelj gr~ke i njema~ke filozofije, tekoncerata ilahija i kasida, gdje je uvijekrado pozdravljan od strane predstavnikaIZBiH i politi~ke elite SDA i SBiH,tuìlac Markovi} je prva 24 sata istrage opodmetnutoj eksploziji na Kova~imapotro{io na ispitivanje problemaispravnosti 12 video kamera koje jetuzlanska za{titarska agencija Soko BH

postavila oko Izetbegovi}evog groba.To je u startu dovelo do neslaganjaistraìtelja sa postupcima tuìocaMarkovi}a, jer su policajci smatrali da jeodmah po dojavi o eksploziji trebalonarediti privo|enje, sada ve} biv{eg, direk-tora Fonda za za{titu i odràvanje grobalja{ehida i poginulih boraca KantonaSarajevoEmira Zlatara i svih njegovih rad-nika. Potom je tuìlac propustio dati nalog

za blokadu uèg lokaliteta oko groblja iizdati odobrenja za pretres ku}a i legi-timisanje osoba koje ìve na Kova~ima,

po{to bi se me|u njima dan nakon eksplo-zije jo{ uvijek mogao nalaziti atentator uiznajmljenoj ku}i. Ovako je pak tek {estdana nakon eksplozije direktor FondaEmir Zlatar bio ispitan samo u vezi svideo-nadzorom oko Izetbegovi}evoggroba i razlozima za{to su kamere bileisklju~ene jo{ 27. jula ove godine.

N edopustivo je da Z latar dolazi u

Tuìla{tvo BiH zato {to je to sam odlu~io ,

a nakon { to su u poned je ljak i u to rak, 14.

i 15. augusta, inspektor i SIPA-e saslu{aliu Tuzli Elvira Ferizovi}a, vlasnika

za{titarske agencije

So ko H

. Najtu`nije

je {to tuìlac M arkovi} priznaje da je

Zlatar na vlastiti zahtjev dao iskaz

i st ra ì te lj ima S IPA-e i da je onpreporu~io koga treba saslu{ati od radni-ka Fonda . D irektora Z la tara je trebalo

odmah p riv est i i is pi ta ti o eventu aln im

vezama pojedin ih radnika i l judi sklonih

k riminalu, eventua ln im pri je tn jama i li

traènju sigurnosno zna~ajnih informaci-ja. Na{e indicije govore da je neko od rad-nika F on da da o podrobne informacije

ATENTAT NA IZETBEGOVI]EV GROB


Pi{e

Adnan Buturovi}

JEDAN OD OSUMNJIÊNIH KOJI JESASLU[AN U POLICIJI I PU[TEN:Asim Ramulj zvani Abu Talha

ISTRAGA BEZ REZULTATA: Dràvni tuìlac Miroslav Markovi} samo je pohvalio anga`man Kantonalnog {efa policije Himze Selimovi}a i direktor

SE

MIROSLAV

MARKOVI]Foto:Milutin

Stoj~evi}



25/80

po~iniocima teroristi~kog

n ap ad a. No, Z la ta r j e d ao

is kaz u kojem je i sp ri~ ao

pri~u koja mu je odgova-rala, kaè za Slobodnu

Bosnu policajac uklju~en u istragu.Biv{i direktor Zlatar je odbio dva pozivada govori za SB tvrde}i da }e za medijegovorititek po zavr{etku istrage?!

NESPOSOBNI TU@ILACI PODIJELJENA SIPAIstraùju}i kako je mogu}e da su

po~inioci imali ta~ne informacije odetaljima osiguranja Izetbegovi}evoggroba, policajci FMUP-a su krenuli odnovinskih natpisa objavljenih polovicomjula 2005. da je za{titarska agencija Soko

BH povukla fizi~ko osiguranje okoIzetbegovi}evog mezara. Mjesec kasnije,direktor Zlatar je u medijima napao srp-skog ~lana Predsjedni{tva BiH BorislavaParavca koji je uputio pismo ministruodbraneNikoli Radovanovi}u zahtijeva-ju}i da mu se odgovori da li je ugroènlanac komandovanja zbog po~asne straèna Izetbegovi}evom grobu. RezigniraniZlatar je poru~io Paravcu da je straàuklonjena 10. augusta i da je fizi~ki nadzor

nad Kova~ima preuzeo MUP KantonaSarajevo. Taj nadzor je podrazumijevaodnevno i no}no patroliranje oko mezarja

Kova~i, a nikako obilazak Izetbegovi}evoggroba, {to je i Zlataru bilo poznato.No, istraìteljima su objavljene infor-

macije u medijima posluìle kao dokaz dasu po~inioci morali kontaktirati sa nekimod radnika Fonda upu}enih u osiguranjemezarja Kova~i.

Dok je tuìlac Markovi} svakodnevnou Dnevnom avazudavao izjave da istraganapreduje, da }e uskoro biti izra|en fotorobot teroriste i otkriveni motivi skrnav-ljenja Izetbegovi}evog mezara, agentidràvne agencije SIPA-e nisu izvr{ilinijednu provjeru kako bi otkrili mogu}uvezu izme|u radnika Fonda koji je teror-

istima mogao dati informacije o osigura-nju mezarja Kova~i.

Agenti SIPA-e n isu radil i n i{ ta j ernemaju ni analiti~ku ni tehni~ku logistiku

koju mogu dobiti samo od OSA-e,FMUP-a, M UP-a RS i MUP-a KS. Po{toMUP RS n ije dos tavl jao b ilo kakve rele-vantne podatke, SIPA se oslanjala na

provjere MUP-ova u FBiH . Ubrzo se v id-j elo d a u S IPA-i rade bezveznjakovi}i, dadirektor Sredoje Novi} ima svoje agente

srpske nacionalnosti , n jegov pomo}nik

Dragan Luka~ drì agente Hrvate, agenti

Bo{n ja ci s lu {a ju nekog svog {e fa i v i n e

zna te ko { ta r ad i u ist razi . Uglavnom, uz

neiskusnog tuìoca i takve odnose u

SIPA-i, nikakvi rezultati se nisu moglio~ekivati, kaè policajac uklju~en uistragu.

Istragu je sedmi dan ponovno pokre-nuo nalaz o podmetnutom eksplozivu(ura|en od strane FMUP-a i MUP-a KS).Nalaz je pokazao da se radi o vojnomeksplozivu koji je upaljen sporogore}im{tapinom duìne od 150 do 200 cm i kojije aktivirao eksploziv 45 minuta nakonpaljenja. Da je eksploziv postavio profe-sionalac, istraìtelji su zaklju~ili naosnovu toga {to je eksploziv bio podmet-

nut na stranu gdje je bila poloèna glavaAlije Izetbegovi}a prilikom sahrane.Eksploziv je trebao detonirati u dubinumezara {to bi dovelo do potpunoguni{tenja Izetbegovi}evih posmrtnihostataka. Me|utim, po{to je zemlja okomjesta gdje se nalazio eksploziv bilamokra i puna {upljina kroz koje je ulaziozrak, eksplozija je svoje dejstvo usmjerilavani, izbacila zemlju i o{tetila nadgrobnispomenik, a ne unutra{njost mezara.

Na sugestiju {efa tima komesaraKantonalne policije Himze Selimov i}atuìlac Markovi} se dosjetio da izdanalog da mu se dostavi spisak osoba

obu~enih za rukovanje minsko-eksplozivnim sredstvima. Podatke sudostavili samo OSA i FMUP. Dan kas-nije, tuìlac Markovi} je ipak od OSA-edobio povjerljive dokumente biv{eObavje{tajno-bezbjednosne slu`be RSo stru~njacima za eksploziv napodru~ju RS.

ÊTNICI I BALIJENA ISTOM ZADATKUêtiri dana kasnije, istra`ni tim je broj

osumnji~enih sveo na dva imena: AsimaRamulja zvanogAbu Talha iz Travnika iZijada @igi}a rodom iz okoline Bijeljine.

Ramulja su tek dvanaest dana nakonminiranja Izetbegovi}evog mezara priveliu sarajevski MUP i ispitali agenti SIPA-e.Osumnji~eni Ramulj je uhap{en po pot-jernici MUP-a SBK raspisanoj u januaruove godine zbog podmetanja eksploziva utravni~koj op}ini. Abu Talha, prema poli-cijskim podacima pripadnik vehabijskogpokreta i blizak Aktivnoj islamskoj omla-dini (AIO), skrivao se pred policijskompotjerom upravo u sarajevskoj op}iniStari Grad, gdje je i uhap{en. Ispostavilose da Ramulj ima alibi, ali su agenti SIPA-epropustili da suo~e Ramulja sa radnicimaosiguranja iz Zlatarevog Fonda koji bi gaeventualno mogli prepoznati kao licevi|eno prije eksplozije na Kova~ima.

Tajna koje se svi pla{e


MOGU]I ATENTATOR ZIJAD @IGI], SASLU[AN JE I PU[TEN:Okorjeli ubica iz Bijeljine prije godinu dana priznao je da jeu~estvovao u jezivim likvidacijama Bo{njaka iz Srebrenice

i direktora Uprave Federalne policije Zlatka Mileti}a

HIMZO

SELIMOVI]

ZLATKO

MILETI]



26/80

Kada je Ramulj po potjernici predatMUP-u SBK, provjerom poziva samobilnog telefona Zijada @igi}a

ustanovljeno je da je @igi} dan prije inakon eksplozije na Kova~ima kontakti-rao sa biv{im agentom OBS-a i ratnimbezbjednjakom Vojske RS ~ije se imenalazi na spisku u~esnika pokolja uSrebrenici u ljeto 1995. i sa osobom kojudoma}e i strane policijske i sigurnosneslu`be povezuju sa islamskim humani-tarnim organizacijama ~ije je djelovanjezabranjeno prije nekoliko godina.

Ina~e, Zijad @igi} prije rata je bioosu|en za ubistvo po~injeno na podru~juTuzle. U dokumentima Ha{kog tuìla{tva@igi} je ozna~en kao pripadnik zlo-glasnog 10. diverzantskog odreda Vojske

RS kojim je izravno zapovijedaonajtraèniji ratni zlo~inac general RatkoMladi}.

Prijeratno ubistvo je navodno i bionjegov motiv da se na po~etku ratapriklju~i pla}enicima JNA i u~estvuje kaoobu~eni diverzant u dizanju objekata uHrvatskoj i BiH. Tokom 1992. bio jesmje{ten u kasarni Stepe Stepanovi}a uBijeljini, a 12. novembra 1993. je postaovo|a diverzanata Protivteroristi~kejedinice za specijalne namjene Vojske RSu kojoj su se nalazili mu{karci i ènebo{nja~ke i hrvatske nacionalnosti. Prvogoktobra 1994. osnovan je 10. diverzantski

odred kao prate}a jedinica {taba VRSgenerala Ratka Mladi}a. U jedinici odstotinu dvadeset pla}enika samo sutrideset i trojica bili Srbi. Pod zapovjed-ni{tvom poru~nika JNAiz Vlasenice i ofi-cirom zvorni~ke brigade MiloradaPelemi{a , @igi} je u~estvovao umasovnom ubijanju svojih sunarodnika uSrebrenici sa kolegom iz odredaDraènom Erdemovi}em, osu|enim predHa{kim tribunalom.

Prema obavje{tajnom dokumentubiv{ih pripadnika Obavje{tajno-bezbjed-nosne slu`be RS iz marta 2005., Pelemi{,koji ìvi u Beogradu, prilikom dolazaka u

Bosnu sastaje se sa Ris tom Zar i}em,

biv{im direktorom OBS-a RS i sada{njimzamjenikom direktora OSA-e BiH.

Prema policijskim podacima, @igi} jesa dvojicom pripadnika 10. diverzantskogodreda u septembru 1996. poku{ao otetiradnika bo{nja~ke tajne slu`be AID izdeta{mana u Tuzli koji je radio na identifi-ciranju u~esnika u genocidu nad sre-breni~kim Bo{njacima. Tako|er je na

video snimcima prepoznat kao jedan odkolovo|a nereda u Banjoj Luci 2002. pri-likom poku{aja obnove dàmije Ferhadija.

OSVJEDOÊNIZLOÎNAC @IGI]

Pored ovoga, @igi} sa sobom nosipi{tolj sa posvetom Ratka Mladi}a, kojisu agenti SIPA-e prona{li kod njega pri-likom privo|enja iz bijeljinskog kafi}agdje je sjedio sa Velimirom Popovi}em iV la dimi rom M ili nk ov i} em M la |om,

tako|er biv{im pripadnicima 10.diverzantskog odreda.

U septembru pro{le godine pod uvje-

tom anonimnosti Zijad @igi} je upravo

Slobodnoj Bosni dao iscrpan intervju ukome je priznao i opisao sve diverzantskeakcije protiv Armije BiH, na~in na koji jeza pare ubijao Bo{njake u Srebrenici,Albance na Kosovu i civile u Zairu.

U Hrv ats ko j smo , re cimo, u la zi li u

podru~je oko K orenice, Jasenovca i

Novske, gdje smo d izal i u vazduh pruge ,

a jednom i voz sa vojnicima i

naoruànjem. U Federaciji su to

uglavnom bili artiljerijski ciljevi i

mostovi, uni{tenje svega {to vojska moè

kor is ti ti . D ig li smo mos tove na Kriva ji ,

vodovod u Stuparima kod Tuzle,

u ni {t av al i v i{ ec ij ev ne b aca~e r ak et a i

minibaca~e oko Tuzle, pri~ao je za SB@igi} o svom ratnom putu pla}enika VRS.

Agenti SIPA-e su prije desetak danaispitivali @igi}a u prostorijama deta{-mana dràvne kriminalisti~ke agencije uTuzli. Uprkos tome {to nije imaoubjedljiv alibi, @igi} je pu{ten?! Iako jeiz istra`nog tima traèno da se @igi}dovede u Sarajevu, jer su postojale indi-

cije da se upravo 10. augusta nalazio uSarajevu na koncertu Ljube Ali~i}a naGrbavici, agenti SIPA-e @igi}a nisu ispi-tali ni na poligrafu, niti je doveden nasuo~avanje iza ogledala sa radnicimaFonda za za{titu i odràvanje grobalja{ehida i poginulih boraca KantonaSarajevo. Suo~avanje u kojem bi @igi}mo`da bio prepoznat kao osoba vi|enaprije 10. augusta blizu mezarja naKova~ima, po mi{ljenju na{ih sugovorni-ka uklju~enih u istragu, isklju~ilo bi sum-nje da su u dizanje u zrak mezara AlijeIzetbegovi}a kao izvr{ioci zajedno biliuklju~eni ~etnici i balije kako bi im toposluìlo za predizborno zbijanje nacio-nalnih redova.

ATENTAT NA IZETBEGOVI]EV GROB

Pod pritiskom {efa Misije EUPM-abrigadnog generala Vincenza Coppole,ministar i direktor entitetske policijeStanislav â|o i Uro{ Pena u istragu suuklju~ili svoje inspektore tek sedmi danistrage. Na sve upite FMUP-a o kretanjulica i automobila koji bi mogli imati vezesa miniranjem Izetbegovi}evog groba, izMUP-a RS su u ovih mjesec dana stizali

samo negativni odgovori. Odmah pouklju~ivanju MUP-a RS u istragu do{lo jedo sva|e zbog nalaza vje{ta~enja izgorje-log Passata prona|enog na Trebevi}u

~etvrtog dana poslije eksplozije. Naime,jedna od pr vih informacija prikupl jenih odsvjedoka na Kova~ima govorila je da jemogu}i izvr{ilac pobjegao sa lica mjestaautom marke Passat. Sva|a je izbila jer jeMUP RS bez dozvole tuìoca Markovi}aizvr{io vje{ta~enje, da bi Markovi} ondanaredio da ponovno vje{ta~enje nad izgor-

jelim autom uradi i MUP Kantona Sa-

rajeva. Izvje{taj MUP-a KS je pokazao daje automobi l pomjeran i da je dio tragovauni{ten tokom vje{ta~enja policajacaMUP-a RS.

ME\UNARODNA ISTRAGA

Opstrukcije MUP-aRS sprije~ile

zavr{etak istrage

OGRANIÊNEMOGU]NOSTI: Federalnipremijer Ahmet Hadìpa{i}

na oskrnavljenom mezaruAlije Izetbegovi}a




27/80




28/80




29/80

OSNOVA2004.qxd 9/13/2006 10:48 PM Page 29


30/80

Ako je u Visokom otkrivena pirami-da, z a{ to u O lovu n e b i mog li r as ti t ar tu-fi? , komentari{u kroz smijeh ìteljiOlova tartufsku groznicu koja tresepronalaza~e gomolja~a za koje tek treba

da se ustanovi da li se doista radi oskupocjenim gljivama tartufima (kilo-gram se u svijetu prodaje za 1.000 KM!),ili jednostavno o bezvrijednim, nejes-tivim plodovima olovske zemlje. I dokolovska ~ar{ija sa nestrpljenjem o~ekujezvani~ne rezultate, pronalaza~i olov-skih tartufa ljubomorno kriju lokacijena kojima su slu~ajno iskopali svojetartufsko blago.

TARTUFI U OLOVU

30 SLOBODNA BOSNA 14. 9. 2006.Gurmanski specijalitet svjetskog dèt-set

Pi{e

Mirsad Fazli}

TARTUFSKA G

POTRESA OLOLOKACIJE NA KOJIMA, NAVODNO,

RASTU TARTUFI: Iznimno vrijednavrsta gljive privla~i pa`nju nau~ne

javnosti u svijetu, a o njoj je na eksjugoslavenskim prostorima zapaènu

knjigu objavio in`. Josip Hrka

Tartufi.qxd 9/13/2006 9:51 PM Page 30


31/80

Pri~a o pronalasku tartufa u Olovupo~ela je prije godinu dana kada je FehimKljaji}, lovac, p~elar i ljubitelj prirode, ugoste pozvao svog prijatelja koji ìvi i radiu Italiji. Gljive me nikada nisu posebnointeresovale, a ove sam na{ao u blizini

hrastovog drveta koje je prethodno oborila

olu ja. Kako nisam znao o ~emu se zapravo

radi, p itao sam prijatelja da li on zna {ta bi

to moglo biti, kaè Kljaji} prisje}aju}i sereakcije svog prijatelja koji ina~e radi kaokonobar u jednom italijanskom restoranu.

OLOVO U POTRAZIZA TARTUFIMA

Je l i ti to mene zeza{?, rekao mu jeprijatelj nakon {to mu je Kljaji} pokazao

svoj pronalazak. Ovo ti je tartuf, crnitartuf, kazao mu je prijatelj. Nakon togaKljaji} se vratio na mjesto gdje jeprona{ao svoj prvi tartuf i u pre~niku oddva do tri metra iskopao je jo{ pet iden-ti~nih gljiva. Njegov prijatelj namjeravaoih je ponijeti sa sobom u Italiju kako bi odeksperata, kuhara u restoranu u kojemradi, dobio i zvani~nu potvrdu svojih pret-postavki da je rije~ o crnom tartufu.

Me|utim, Kljaji}evi tartufi ostali suzaboravljeni u porodi~noj ku}i njegovogprijatelja i nikada nisu ugledali svjetlokuhinje italijanskog restorana. To pak nijezaustavilo bujicu ~ar{ijskih pri~a premakojima je Kljaji} za grdne pare prodaosvoje tartufe u Italiji. Znate kakav je svi-jet. N arod sva{ta pri~a, a ja vam kaèm

istinu. Ko da ja ne bih volio da sam ih

tu{nuo kakvom talijanskom restoranu,govori Kljaji} koji nam ni po koju cijenunije èlio pokazati mjesto gdje jeprona{ao svoje tartufe. Mogu vam samo

U potrazi za najvrednijom vrstom gljive


Senzacionalna vijestda je u neposrednojblizini OLOVAprona|ena u svijeturijetka vrsta gljivaTARTUF, koja uelitnim restoranima{irom svijeta vaì zaKRALJEVSKUPOSLASTICU,stanovnike Olova

nagnala je da krenu upotragu za skupocjenimtartufima; na{ novinarprvi je posjetio ovomisteriozno tartufskocarstvo, koje jezainteresovalo nau~nu

javnost u BiH, tezbog izgleda zaiznimno unosnim

biznisom zavadiloolovsku ~ar{iju

seta po kilogramu ko{ta i do 1.000 KM!

ROZNICA

VO

ZAKOPANOBLAGOFehim Kljaji}

surfao je pointernetu i sakupioje brojne podatkeo tim gljivama, araspitivao se i zanabavkudresiranog psaza pronalaènjetartufa

RAZVOJNA PERSPEKTIVA:Prof. Dèvad Abaz urazgovoru sa na{im

novinarom kaè: Ja sam na{aote gljive na dvije lokacije,

a znam da su jo{ dvojica ljudiiz Olova na{li iste gljive na

jo{ dva razli~ita lokaliteta



32/80

re }i da s e to m je sto n al az i ni zvodno, ni z

r ijeku Krivaju, preko puta mjesta zvanog

Solun.

To je sve {to smo od Kljaji}a uspjelisaznati o lokaciji na kojoj je pro{le i ovegodine prona{ao tartufe. Kljaji} je sur-fao po internetu i sakupio je brojnepodatake o tim gljivama, a raspitivao se iza nabavku dresiranog psa za pronalaènjetartufa.Ta j pas ko{ ta 5 .000 eura, a ja t ihpara nemam. Mo`da bi bilo najbolje da se

nekako poveèm sa tar tufarima u Istri i da

oni do|u u Olovo sa svojim psima i istraè

teren, kaè Kljaji}.

VRIJEDANOLOVSKI BIZNIS

Fehim Kljaji} stupio je u kontakt i sa

drugim pronalaza~em tartufa u OlovuDèvadom Abazom, magistrom {umarstvai olovskim profesorom. Kao ni nama, niprofesoru Abazu Kljaji} nije otkrio dobro~uvanu lokaciju gdje je prona{ao tartufeiz straha da mu ih profesor ne pobere.Ma to ti je s eo sk a mafija .On i su ve} i le-galnim kanalima poslali jednu turu tartufa

i prodali je u Njem a~ku, u H am burg,komentari{u kroz smijeh olovskidokoli~ari kojima su olovskitartufari postali omiljena tema zazbijanje {ala.

Ipak, ve}ina stanovnika ovogìvopisnog gradi}a potajno se nada da sunjihovi sugra|ani zaista prona{li tartufe,pa ~ak i oni koji zbijaju {ale na njihovra~un spremni su prekopaviti okolna brdaukoliko se ustanovi da su Kljaji} i Abazzaista prona{li ovu rijetku i skupocjenugljivu u Olovu.

I dok Kljaji}a najvi{e zanima materi-jalna korist koja bi se mogla izvu}i iz

biznisa sa tartufima, profesor DèvadAbaz tom problemu prilazi vi{e sanau~nog aspekta. Ja sam na{ao te g lj iven a dvije lo kacije , a znam da su jo { dvo ji-ca ljudi iz O lova na{li iste gljive na jo{

dva razli~ita lokaliteta, kaè nam prof.

Abaz, koji posjeduje vlastitu zbirku lepti-ra, a u svom dvori{tu uspio je uzgojiti idrvo sekvoje! Prije nekoliko godina,Abaza su posjetili ljudi iz ameri~keambasade koji su mu nudili, kaè, malobogatstvo za otkup spomenutog stablakoje su namjeravali presaditi u dvori{teAmbasade, ali ih je Abaz uljudno odbio.Li~no tv rdim da u n a{ im {umama ra stu

glj ive tar tufi , ali moje znanje i iskustvo sa

tim gljivama je skromno, kaè Abaz kojije pred nas iznio brdo stru~ne i nau~neliterature vezane za tartufe. Abaz je,prema sopstvenim rije~ima, na jednojlokaciji prona{ao bijeli, a na drugoj crni

tartuf. Na obje lokacije zem lja je bilar askopana . U prvom slu~a ju b ijel i tartuf

p rona{ao sam uz kor ijen h rasta, a c rn i uz

korijen g loga , kaè prof. Abazobja{njavaju}i nam da tartufi rastu u sim-biozi sa odre|enim vrstama drve}a.

[tavi{e, u svom istraìvanju na{sugovornik oti{ao je korak dalje pa jepoku{ao sa vje{ta~kim uzgojem tartufa,ali bez zna~ajnijih rezultata. Kona~no, dabi otklonio svaku dilemu, Dèvad Abaz jeuzorak prona|ene gljive za koju vjerujeda je tartuf li~no odnio na [umarski fakul-tet u Sarajevu i predao ga profesoruFaruku Meki}u od kojeg o~ekuje kona~an

odgovor da li je gljiva koju je prona{aozaista tartuf ili nije.

TARTUFI U OLOVU


Neobi~na, gomoljasta izraslina kojaraste pod zemljom, neugledna obli-ka i intenzivnog mirisa - to jetartuf. Tartufe, koje krasiepitet kralja me|ugljivama, i zbog cijenei zbog afrodizija~kihsvojstava koja im sepripisuju, otkrili su jo{stari Rimljani. Od vre-mena Rimskog carstva

pa do dana{njih danatartufi su gastronomskaposlastica koju sebi mogupriu{titi samo mo}ni i bogati.Jedno od najbogatijih svjetskihnalazi{ta tartufa vrhunskog kvaliteta jeIstra, podru~je Motovunske {ume.

Sezona branja tartufa u Istri po~injekrajem augusta i traje do

kraja decembra, a cijenavarira u zavisnosti odvrste tartufa i njegove

veli~ine, a kre}e seizme|u 300 i 500eura po kilogra-mu! U Istri je izvani~no prona|en

najve}i tartuf na

svijetu koji je u{ao uGuinessovu knjigu rekor-da, a teìo je 1,310 kilogra-

ma! Osim u Istri, tartufi se jo{mogu na}i u dolini rijeke Neretve,

Slavoniji i Turopolju, te u nekim pokrajina-ma Italije i Francuske.

POVIJEST SKUPOCJENE GLJIVE

Tartuf,kralj me|u gljivama

TVRDNJESTRU^NJAKANa obje lokacijezemlja je bilaraskopana. Uprvom slu~ajubijeli tartufprona{ao sam uzkorijen hrasta, acrni uz korijen

gloga

TAJNA OLOVSKIH TARTUFA:Specijalno dresirani psi moguotkriti ispod povr{ine zemlje usvijetu ~uvene i raritetne gljive



33/80


OSNOVA2004.qxd 9/13/2006 7:49 PM Page 33


34/80

A {ta ste Vi, gospodine, radil i tokom

opsa de S arajeva, jeste li bili novinar,

vojnik...?, upitao me u subotu, 9. sep-tembra, negdje oko osam nave~erameri~ki glumac Richard Gere, dok smoispijali prve od nekoliko promrzlih kriglisarajevskog piva u restoranu Parkprin~evana obroncima Sarajeva. Obojicasmo bili zagledani u blje{tavu kotlinuispod nas, mjerkali grad koji je pulsirao

neuroti~nim vikend ritmom. Ja s am , gospod in e Gere , u ra tu b io

META, odgovorio sam, nakon ~ega jeuslijedila kratka pauza koju je zamijenioprili~no iskren i bu~an smijeh. Gere sezbilja smije otmjeno a istovremenoneusiljeno, iskreno se smije.Hollywoodski oficir i dèntlmen nakontoga obja{njava kako je pripremaju}i seza ulogu ameri~kog novinara koji traga zaRadovanom Karadì}em u Bosni, poredostalog pisanog i video gradiva, gledao i

neki dokumentarni film u kojem sepojavljuje Karadì} i sokoli nekog mahni-tog ruskog pjesnika dok iz mitraljezapuca po Sarajevu i Sarajlijama. Da,kaèm mu, sn im io je to re ìs er PawelPawelkovski 1992. i s njim sam pio

pive ); pjesnik koji mitraljira grad je ruski

p isac Eduard Limonov. Mitral jesko gni-j ezdo s koj eg s e puca po g radu d al eko je

samo nekol iko s to tina metara od mjesta

na kojem sada mi sjedimo i razgovaramo.

L im onov je nekoliko godina ìvio u

A merici i k ao kom un isti~ki disident

nap isao nekol iko dob rih knj iga od koj ih

s am jednu To s am ja , Edi~ka uo ~i ra ta

gotovo oboàvao

MEDIJSKA TORTURADa, zanim ljivi su ti pjesnici koji

opkoljavaju i ru{e gradove i pucaju po

l jud ima u njima, zami{ljeno je proko-mentirao moju tremaro{ku tiradu RichardGere.

Eh, da, duàn sam objasniti nekolikositnica. Najprije da razbistrimo otkud ja izbog ~ega ba{ ja u Parku prin~eva sub-

SENZACIONALNI RAZGOVOR U SARAJEVU


Samo je glavni urednik SB razgovarao s jednom odnajve}ih svjetskih filmskih ikona, hollywoodskim

superstarom Richardom Gereom: zami{ljen kao tajnirazgovor Oficira i dèntlmena Gerea sa urednikom

SB, prerastao je u jednu od najve}ih regionalnihmedijskih senzacija - samo SB otkriva

sadràj dramati~nog susreta u sarajevskomrestoranu Park prin~eva

HOLLYWOODS

PITALA URPi{e

Senad Avdi}

Ima li smisla da se sretnem sa

AVDI]-G

Foto:MarioIli~i}

Gere.qxd 9/13/2006 12:15 AM Page 34


35/80

Richard Gere i Senad Avdi}


KA ZVIJEZDA

EDNIKA SB

a RADOVANOM KARAD@I]EM?!

SARAJEVSKIDELIKATNISUSRETGlavni iodgovorni

urednik SBSenad Avdi}satima jeodgovarao napitanjahollywoodskezvijezdeRichardaGerea - rastanakje bio vi{e

nego prijateljskiuz sliku SafetaZeca koja jeodu{evilaslavnogameri~kogglumca

GERE

Gere.qxd 9/13/2006 12:37 AM Page 35


36/80

otom uve~er i to ba{ za stolom sanajslavnijom filmskom zvijezdom koja jeikada kro~ila u Bosnu i Hercegovinu,neodoljivim, {armantnim, i za novinaraposl jednjih dana neuhvatl jivimRichardom Gereom. Tog subotnjegpopodneva Gere je stigao u Sarajevo, ele-gantno i ravnodu{no protutnjao poredgomile novinarskih i televizijskih patrolana~i~kanih od aerodroma do centra grada.

Nijedne izjave, niti jednog pogleda, ni{ta{to bi sugeriralo mrvicu intimiziranja, akamoli familijariziranja sa novom sredi-nom i ljudima; tek rutinsko, mlakomahanje rukom koje je moglo govoritisamo dvije stvari: Ili Vozdra raja, evome, ili Odjebite - Fuck off!

Valjda se jo{ nije kako treba niraspremio u svom sarajevskom bunkeru aiz njegovog dìnovskog logisti~ko-idejnog{taba neko je okrenuo moj telefon i pitao meimam li vremena da se za sat vremena urestoranu Park prin~eva na|em sagospodinom Richardom Gereom i da razmi-jenimo mi{ljenja o svemu i sva~emu, a i {ire.

Naravno da sam odmah zaklju~io dame neko, ne ba{ ma{tovit i originalan,

SENZACIONALNI RAZGOVOR U SARAJEVU


Da li znate, gospodine Gere, da je bosanska reìserkaJasmila @bani} na posljednjem filmskom festivalu u Berlinudobila Zlatnog medvjeda?

Ne! Zaista?!

Da, trijumfirala je u veli~anstvenoj konkurenciji u kojoj su,pored ostalih, bili Robert Altman, Michael Winterbottom...

Pa, to je veli~anstveno! [to ja to ne znam, to je prijesvega moja gre{ka, ali je i gre{ka ljudi iz va{e dràve koji bimorali cijelo

Documents

Slobodna Bosna 513