Slobodna Bosna 551

7/24/2019 Slobodna Bosna 551

1/80

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

SB U CRNOJ GORI:NAJEKSKLUZIVNIJI EVROPSKI TURISTI^KI TERITORIJ

TRIJUMF BANJALU^KIH IZBJEGLICA

KO SU VODE]IHRVATSKIINFORMATI^ARI

Bo{nja~ki Kennedyjevi

POZDERCI NEKAD I SADOd Hamdije do VukaPOZDERCI NEKAD I SADOd Hamdije do Vuka

DOSJE SB

LOVRENOVI]KONTRASIDRANA

KNJI@EVNI SKANDAL


2/80


3/80

6 HAP[ENJE ZDRAVKATOLIMIRABeogradskipoklon-paket Dodiku

Pro{le nedjelje je policija RepublikeSrpske u Bratuncu uhapsila generalaZDRAVKATOLIMIRAi ekspresno gaisporu~ila Sudu u Haagu, ~ije ga tuìteljstvotereti za genocid u Srebrenici; na{a novinar-ka iz izvora bliskih vlastima u Beogradu iBanjoj Luci rekonstruira najva`nije detaljeovog slu~aja i otkriva kako je te{ko bolesniTolimir zavr{io u Haagu

17 SAGA O POZDERCIMABo{nja~ki Kennedyjevi

Mnogobrojna familija Pozderac jo{uvijek vedri i obla~i diplomatijom,kulturom, biznisom u svim dràvama

nastalim raspadom biv{e Jugoslavije!26 TURISTI^KI IEKONOMSKI BUMCRNE GORENajatraktivnije trì{tenekretnina u Evropi

Reporteri Slobodne Bosne posjetilisu ovih dana crnogorsko primorje koje jeod progla{enja nezavisnosti CRNEGORE postalo okupljali{te svjetski poz-natih biznismena, politi~ara, sporta{a,umjetnika..., rije~ju, bogata{a kojikvadratni metar stambenog prostorapla}aju hiljadama eura; mala Crna Gorapretvara se u veliki svjetski turisti~kicentar, a me|u kupcima nekretninanalaze se ruski multimilijarder ROMANABRAMOVI], gr~ki biznismen

SPIROS LACIS, automobilski velikanRALF SCHUMAHER, holivudske zvi-jezde MICHEL DOUGLAS i CATHER-INE ZETA-JONES...

34 BISERI RASUTIPO SVIJETUZvjezdani uspon trojice

izbjeglica iz Banje Luke

Nakon {to su po~etkom rata prot-jerani iz Banje Luke, tri mlada inìnjerainformatike DRA@EN PEHAR, EMIRMEMI] i BORIS NUNT u Zagrebu suosnovali privatnu informati~ku tvrtkuLogos; 15 godina kasnije njihova tvrt-ka postala je vode}a kompanija u e-bankingu Hrvatske; na{i reporteri uZagrebu su razgovarali sa DRA@ENOMPEHAROM, jednim od vlasnika tvrtkeLOGOS

50 MEDICINSKIEKSPERIMENTI U BiHBosanci i Hercegovcikao pokusni kuni}i

Posljednjih godina me|unarodni far-maceutski giganti su zbog ostvarivanjave}eg profita intenzivno po~eli provodititestiranja novih lijekova u Tre}em svije-tu, a me|u dràvama u kojima se sveu~estalije obavljaju ovi, po zdravlje ljudiriskantni medicinski pokusi, na{la se i

BiH; na{ novinar istraìo je na koji na~ini na osnovu kojih zakona se u na{ojzemlji vr{i ispitivanje novih lijekova, kosu osobe koje za samo nekoliko stotinamaraka pristaju da budu pokusnikuni}i, te {ta na ovu temu kaù medi-cinski stru~njaci

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks

444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6 , Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minis tarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA , Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

551Sadràj

MISTERIOZNO HAP[ENJE: Ko je uhapsio generala Zdravka Tolimira, najpouzdanijegMladi}evog suradnika


4/80

Jednom sam obja{njavao Osniva~uHari su Sil ajd` i}u na obroncimaSarajeva, u nekom uvredljivo ras-ko{nom objektu u naselju (!?) Fa-leti}i, koliko bi po sudbinu tu`be

Bosne i Hercegovine mogli biti zna~ajnipresretnuti razgovori koje je u periodu1991.-1992. godine vodio SlobodanMilo{evi} sa svojim najamnicima u BiH

predvo|enimaRadovanom Karadì}em. Inije to najva`nije: kapitalna je stvar da sutada{nji bosanski policajci (SDB Sa-rajevo) razgovore Milo{evi}a i Karadì}apresretali, to jest pa`ljivo slu{ali, u skla-du s u to vrijeme odgovaraju}om zakon-skom procedurom - prema toj proceduri,prislu{kivanje bilo koga gra|anina,morale su (istovremeno!) odobriti tribosanskohercegova~ke institucije: Pred-

sjedni{tvo BiH, Vlada BiH i Ministarstvounutra{njih poslova.

Oslu{kivanje i analiti~ko razmatranjeratnih planova Slobodana Milo{evi}asarajevskim udba{ima parafirali su i uzakonski prihvatljiv format upakovaliAlija Izetbegovi} (kolektivni poredsjed-nik BiH), Alija Delimustafi} (min-istar policije), te Jur e Pel iv an(predsjednik Vlade BiH). Iz tihsmo te{kih, krvolo~nih razgovorasaznali {to{ta: najva`nije od tihsaznanja bilo je da kompletnom

demonskom zlo~ina~kom operaci-jom zapovijeda SlobodanMilo{evi}. Milo{evi}, predsjednikjedne od federalnih jedinica, poredostalog, izdaje nare|enja koman-dantima korpusa JNA RatkuMladi}u u Kninu, Nikoli Uzelcu uBanjoj Luci, za {ta nije imaonijedan zakonski osnov. Ima u timpresretnutim razgovorima i na-putaka nedovr{enog srednjo{kolcaDobrice ]osi}a, kasnije predsjed-nika SRJ, koji dijeli savjeteMom~ilu Kraji{niku kako legal-izirati spontanu pobunu.

Dakle, legalne vlasti BiH su, uskladu sa zakonom, dokazale dapredsjednik susjedne dràve rabipotpuno nezakonite ovlasti.

Jedan moj prijatelj, vi{eslojni udba{naravno, svjedo~io mi je o posljednjojve~eri srpskih mudrih glava, na Ni{i}imau vikendici biv{eg ~lana Predsjedni{tvaBiH a kasnije potpredsjednika Republike

SrpskeNikole Koljevi}a, a uo~i po~etkaklanice u BiH. Sv i su b ili tu , od Dobrice]osi}a i Antonija Isakovi}a, pa do

Radovana Karadì}a i Slavka Leovca. A,

na svu sre}u, vrijeme tiho, nenametlj ivo,

idealno za prislu{kivanje. Predve~er je ,

sve utihnulo.... Tog udba{kog ònglerapitao sam samo da li je imao nalog odgo-varaju}ih, zakonom predvi|enih instituci-ja za zvu~no pokrivanje vikendiceNikole Koljevi}a. Iz dèpa mi je izvadiopapir koji su potpisali ministar taj i taj ipredsjednik taj i taj.

Ivratimo se na po~etak, nadugo i

na{iroko obja{njavao sam u zmi-jskom gnijezdu na Faleti}imaHarisu Silajdì}u koliko je va`noda se ispostavilo kako se Ka-

radì}a, Milo{evi}a i pripadaju}u im

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 7. 6. 2007.

Pi{e

Senad Avdi}

[TA NE ZNA HARIS S

Dok je pri~ao o genocidu, Harislokalnim bosanskim umjetnicama

Oslu{kivanje i analiti~ko

razmatranje ratnihplanova Slobodana

Milo{evi}a sarajevskimudba{ima parafirali su i

u zakonski prihvatljivformat upakovali AlijaIzetbegovi} (kolektivni

poredsjednik BiH), AlijaDelimustafi} (ministar

policije), te Jure Pelivan(predsjednik Vlade BiH).

Iz tih smo te{kih,krvolo~nih razgovora

saznali {to{ta:najva`nije od tih

saznanja bilo je dakompletnom

demonskomzlo~ina~kom operacijomzapovijeda

Slobodan Milo{evi}ME\UNARODNO PRIZNATI IMPROVIZATOR:Haris Silajdì}


5/80

bandu nije prislu{kivalo na divljenego u skladu sa zakonom. Objasnimmu da bi, prema normama anglosakson-skog prava (na koje se referiraMe|unarodni tribunal u Haagu), samo

tako presretnuti razgovori mogli bitiuvr{teni u sudski spis protiv SlobodanaMilo{evi}a. Kaè virtualni nau~nikSilajdì} da je to dosta zanimljivo,dapa~e iznena|uju}e, ali da to moramdetaljno pojasniti njegovoj prijateljiciChristiane Amanpour sa CNN-a, koja setih dana nalazila u Sarajevu. Potom jeod gazde hotela/motela despotski na-ru~io cigarete koje je gotovo nemogu}ebilo na}i u Sarajevu.

Dakako, bilo mi je poniàvaju}esjediti sa obijesnim bo{nja~-kim liderom, vi{edecenijskimprofesionalnim politi~arem Si-lajdì}em; zaprepastila me

njegova mitska koli~ina neznanja, nein-formiranosti i elementarne neodgo-vornosti prema ~injenicama. On je, Silaj-dì}, naime, {est godina nakon okon-~anja rata, prvi put ~uo za vjerodostojnedokumente (to su tokom su|enja Slo-bodanu Milo{evi}u potvrdili , poredostalih, i posljednji jugoslovenski premi-jer Ante Markov i}, te ~lan Predsjed-ni{tva BiH Stjepan Kljui}).

A ima u tim dokumentima (koje jeHaag potvrdio kao validne) i jedna za-nimljiva opservacija Slobodana Milo{evi}akada su ga deputati iz BiH konsultirali naokolnost budu}eg lidera bosanskih Srba.Veli Slobodan Milo{evi}: Ne trebaju namaprofesori, akademici, pjesnici

- trebaju nam

narodni ljudi koji, kad treba, znaju i zagus

-lati, pjevati, animirati mase...

U tom povijesnom trenutku to je biounplluged glazbenik Radovan Karadì}.U muzi~ki zrelijoj fazi osamostaljenjaRepublike Srpske, glazbenu je palicu

preuzeo turbo-makroMilorad Dodik

.Sve sam to mislio re}i Harisu Si-lajdì}u, ali je on naàlost ùrio: unajve}oj bosanskoj ljubavnoj ku}i ~e-kala ga je jedna renomirana doma}a glaz-benica, dosta disperzivnog morala...

7. 6. 2007. SLOBODNA BOSNA 5

LAJD@I]

e dogovarao sai{tavnog morala!

ÊTVRTAK, 31. MAJOvo se, volens-nolens, ne smije propustiti; jeste da je pola tri ujutro,

al ne vidim {ta to mijenja na stvari. Imam kafe i cigara u izobilju i samomi je ostalo da odgledam tekmu finala Isto~ne konferencije ameri~ke

ko{arka{ke NBA lige. Ukratko, u Detroitu protiv doma}ih Pistonsa 22-godi{nji Le Bron James odlu~io igrati sam. Ima tu oko njega i nekiIlgauskas, trudi se i simpati~ni Sa{a Pavlovi}, gine ArgentinacVarejao, al dàba: Le Bron odlu~io da sam pobijedi Pistonse. I pobije-dio ih je. Ne znam, bilo je i boljih ko{arka{a od Jamesa, ali ovakvudemonstraciju sile, talenta, volje ja nikad nisam gledao uìvo!

PETAK, 1. MAJ

IVAN LOVRENOVI] te{ke optu`be upu}uje na ra~un ABDULAHASIDRANA. I to mi previ{e ne smeta, eto ih tamo, borim se da do~itamneprohodni Ivanov tekst u Danima. Nije sa Ivanom problem {to pi{edosadno, ve}i je belaj {to i izgleda dosadno, nekad je neko rekao,

a nadam se da to nisam bio ja...

SUBOTA, 2. MAJSve novine koje su dostupne jutros pokupujem, hrvatske naro~ito,

osposobim sve hrvatske kanale da imam realnu sliku sa dana{njevanredne sjednice SDP-a Hrvatske na kojoj se bira novi predsjednik, vaz-dan visim pred televizorom da ~ujem {ta je ta~no Putin poru~io Zapadu,uhvatim i susret Fidela Castra sa partijskim kolegom iz Vijetnama i ~imsam iza{ao da kupim zalihe cigareta, neki me klinac na ulici zasko~i sadubinskim pitanjem: [ta mislite, ~ika Senade, kako }e pro}i Maca u

Velikom bratu!? Sa neo~ekivanom pribrano{}u, odgovor mudar dadoh: J... ti Maca mater!

NEDJELJA, 3. MAJ

Nije mi bilo mrsko odgledati dva sata prili~no dosadnog, alinepogre{ivo upakovanog programa Zvijezde pjevajuna Hrvatskoj televiziji- i da ho}e{, ne moè{ se odvojiti od televizije. Pobijedio neki @aki nekaLamija. Valjda su i ranije nastupali, ali ja to nisam gledao - zagolicalo mesamo to ho}e li neko novinarku Lamiju Ale~kovi} diskvalificirati kao {toje nekad neko (Franjo, prezime mu znate) u krvi ugu{io pobjedu najljep{eHrvatice LEJLE [EHOVI]...

PONEDJELJAK, 4. MAJUjedinjene bosanskohercegova~ke tajne slu`be dogovorile se da }e

racionalno i u zakonski predvi|enim okvirima koristiti najmoderniju opre-mu za prislu{kivanje koje im je donirala Vlada Velike Britanije. Svaka ~ast!Neka moj skromni doprinos toj tranzicijskoj transformaciji bude sim-boli~an - da ministar sigurnosti BiH Tarik Sadovi} i direktor OSA-e Almir

Dùvo ne bi srljali i gubili energiju i vrijeme sa rado{}u ih informiram - mojnajnoviji telefon je 063 891 763!

SRIJEDA, 6. MAJ

Ho}u li i}i na Ko{evo gledati nogometnu utakmicu BiH protiv Malte?Ne}u. Valjda se podrazumijeva da }emo to sa Maltom glatko obaviti. Ali,o~ito, ne podrazumijeva to moj jutro{nji taksista sa golemim iskustvom unogama, koji mi veli: Jarane, nema teèg posla nego uzeti levata!

UTORAK, 5. MAJNa naslovnoj strani Dnevnog avazaslika sa susreta biv{eg britan-

skog premijera Tonyja Blaira i vje~itog bo{nja~kog reisa Mustafe ef.Ceri}a. Sedam-osam stranica kasnije u Avazu saznajemo da je i HarisSilajdì}, ~lan Predsjedni{tva BiH, imao susret sa britanskimzvani~nicima. [to gazdi Avaza Fahrudinu Radon~i}u vi{e paranedostaje, to su slike vjerskog poglavara Ceri}a sve ve}e i sveprioritetnije.

SEDAM DANA & LJUDI


6/80

HAP[ENJE ZDRAVKA TOLIMIRA


Dugou

Dugou H

Srbijanske vlasti su u Beogradu uhapsile te{ko bolesnog Tolimira, pa ga

TO

NENADANI GOST U HAAGU:General Zdravko Tolimir

po~etkom ove nedjelje predMe|unarodnim sudom za ratne

zlo~ine te{ko je optu`ioaktuelnu vlast u Srbiji


7/80

Pro{lonedjeljno hap{enje pen-

zionisanog generala VRS Zdra-vka Tolimira i njegovo izru-~enje u Haag trebalo je bitispektakularan doga|aj koji }e

proslaviti policiju Republike Srpske kojase ne moè pohvaliti da je uhapsilaijednog ha{kog osu|enika do sada. Istina,uhapsili su nekoliko lica osumnji~enih zaratne zlo~ine koji }e biti procesuirani nasudovima BiH, ali u }elije ha{kog pritvo-ra do sada nisu nikoga poslali.

Zato je pro{log ~etvrtka premijer RSMilor ad Dod ik slavodobitno okrenuotelefon glavne ha{ke tuìteljice Carle del

Ponte saop{tiv{i joj da je njegova poli-cija uhapsila jednog od najbliìh saradni-ka ratnog komandanta VRS generalaRatka Mladi}a. Na Dodikovo iznena-|enje, glavna tuìteljica nije kliknula odsre}e kada je ~ula Tolimirovo ime, napro-tiv, reagirala je prili~no suzdràno ipodsmje{ljivo. Razlog je bio taj {to je onaznala da je Tolimir uhap{en u Beogradumnogo ranije i da je u pitanju samonamje{taljka vlasti u Beogradu i BanjojLuci kako bi obezbijedili politi~ke poenekod me|unarodne zajednice.

âk su i srpski mediji, izvje{tavaju}i~etiri dana kasnije o posjeti glavnetuìteljice Del Ponte Beogradu, priznalida tamo{nje vlasti nisu dobile toliko

pohvala za ovu akciju koliko su o~ekivali.Dodatnu zabunu unio je i sam Tolimirkada je istoga dana kada se tuìteljicapojavila u Beogradu iza{ao pred sudskovije}e u Haagu da se izjasni o krivici.

General koji je, upalih obraza, mr{av iispijen, izgledao znatno druga~ije nego napotjernici Tribunala odbio je dati li~nepodatke i izjasniti se o krivnji optuùju}iTuìla{tvo tribunala da su obmanulijavnost tvrdnjama da je uhap{en uRepublici Srpskoj. Tolimir je napuklimglasom zatraìo da Tribunal utvrdi okol-nosti njegovog hap{enja i izru~enja. Neznam za{to me Tribunalu nije izru~ila

Srbija, koja je imala nalog za moje

hap{enje, rekao je Tolimir dodaju}i:Moj ident itet , moja prava i moja dràvasu mi uskra}eni. U istupu, koji je trajaoduè nego je to uobi~ajeno kod prvog

pojavljivanja, Tolimir se poàlio i nazdravstvene tegobe tvrde}i da je imao trimo`dana udara i smr{ao 34 kilograma, nopriznao je da je zadovoljan zdravstvenimtretmanom u pritvoru. Od momenta nje-govog hap{enja pojavile su se informaci-je da boluje od karcinoma plu}a, alizvani~nu potvrdu o tome da}e ljekarskikonzilij u Hagu.

[ETANJEMLADI]EVOG

GENERALA

Iako Tolimir nije iznio detalje svoghap{enja, navode}i samo da je uhva}en uSrbiji i predat policiji Republike Srpskekoja ga je {etala od Bratunca preko

Bijeljine do Banje Luke gdje su mu nudilinagodbu ukoliko prihvati dràvljanstvoBiH i predaju, na{ list saznaje i ono {to jedo sada sakriveno od javnosti.

Naivnim, amaterskim manevrom srbi-janske i policije RS poku{ala se izvu}imaksimalna politi~ka korist za Beogradkoji je suo~en sa me|unarodnim pri-tiskom oko ispunjavanja uslova za pristupEU, ali i za Banju Luku koja je do sadasamo deklarativno, a ne i djelom,sara|ivala sa Tribunalom. Jedine zaslugekoje su do sada imale vlasti RepublikeSrpske bilo je nekoliko dobrovoljnihpredaja koje su im, tako|e, bile serviraneiz Beograda.

Tako je jednim udarcem (hap{enjemTolimira) trebala zabljesnuti RepublikaSrpska, kao kooperativna dràvnatvorevina koja je spremna sara|ivati sa

Haagom, dok bi se Srbija rije{ilaneèljenog Mladi}evog saradnika, a pritome na doma}em terenu izbjegla bijes ioptuìvanje politi~ki izuzetno jakihradikala.

Tolim ir je bio lociran, za njega se

uv ijek znalo gdje je. A li se s a njegovim

hap{enjem ~ekalo da bi se pri je nekih dva

mjeseca kona~no ukazala potreba za nje

-govim privo|enjem. Upravo tako, ukaza

-la potreba, jer su i ranija hap{enja i

dobrovoljne predaje uvijek bile vremen

-ski tempirane. Tako je i sada procijenjeno

da je za Srb iju , koja je upa la u }orsokak u

pregovorim a sa EU , potreban ha{ki

mamac. On je uhap{en i dràn u ku }nom

pritvoru, tvrdi na{ izvor blizak kabinetu

Beogradski poklon-paket Dodiku


Pro{le nedjelje je policija Republike Srpske u Bratuncuuhapsila generala ZDRAVKA TOLIMIRA i ekspresno gaisporu~ila Sudu u Haagu, ~ije ga tuìteljstvo tereti za

genocid u Srebrenici; na{a novinarka iz izvora bliskihvlastima u Beogradu i Banjoj Luci rekonstruiranajva`nije detalje ovog slu~aja i otkriva kako je te{kobolesni Tolimir zavr{io u Haagu

Pi{e

Suzana [a~i}[email protected]

putovanje iz Beogradaag, preko Bratunca

putovanje iz Beogradaag, preko Bratunca

atjerale da pje{ke ode u Bratunac i padne u ruke Dodikovoj policiji!

IMIR


8/80

srbijanskog premijera Vojislava Ko{tu-nice. Isti izvor dodaje: Tolimir je dobropro{ao, neki su uhap{eni pa dràni i po

nekol iko mjeseci poput Save Todovi}a,

komandira KPZ u Fo~i, koj i je isporu~en

H aagu tek kada se ukazala politi~ka

potreba za tim.

Me|utim, procijenjeno je da bi ovohap{enje ponovo podiglo buru u srbijan-skoj javnosti kojom manipuli{u [e{eljeviradikalski sljedbenici nedavno izrevolti-rani smjenom njihovog lidera TomislavaNikoli}a s mjesta predsjednika srbijanskeSkup{tine.

Zato je direktor srbijanske Bezbe-dnosno-informativne agencije (BIA) RadeBulatovi} prije desetak dana doputovao uBanju Luku gdje je sa ministrom policijeRSStanislavom â|om do u tan~ine razra-dio ovaj manevar.

Tolim ir je doveden do bosanske

granice kod Bratunca gdje ga je srbijanska

polic ija izve la i rekla mu da p re|e mos t i

preda se policiji RS koja ga je ~ekala sa

druge strane sn imaju }i ovo spek taku

-larno hap{enje ~ak i kamerama. Poslu{ao

ih je jer nije imao kuda b jeàti, odbor za

do ~ek je bio sp reman . Sa sobom je imao

samo torbu u kojoj je bilo ne{to novca i

malo garderobe, navodi na{ izvor blizaksrbijanskom premijeru Ko{tunici.

SLIJEPI PUTNIKPREKO DRINE

U MUP-u Republike Srpske istrajava-ju na pri~i da su ga oni uhapsili tvrde}i dase ne boje istrage koju zahtijeva Tolimir.Me|utim, na~elnik Uprave kriminalisti~kepolicije MUP-a RS Gojko Vasi} priznajeda su dobili dojavu srbijanske policije da

}e ha{ki optuènik pre}i granicu u tomrejonu i navodi da su Tolimira, kojeg sujedva prepoznali zbog njegovog nezdravogizgleda, zatekli kako pje{a~i kroz neko selokod Bratunca. Bio je sam i imao samomanju torbu sa li~nim stvarima, ali nije bio

HAP[ENJE ZDRAVKA TOLIMIRA


Zdravko Tolimir je ro|en u selu Popovi}ikod Glamo~a 1948. godine. Visoke vojne{kole zavr{io je u Beogradu, a prije rata jeslu`bovao u Makedoniji i Kosovu gdje jetokom nemira sedamdesetih godina ranja-van dva puta. Rat u Hrvatskoj ga je zatekaona du`nosti u Splitu, da bi se ubrzo na{ao uKninu kao na~elnik bezbjednosti Kninskogkorpusa JNA kojim je zapovjedao RatkoMladi}. U Mladi}evoj pratnji u maju 1992.dolazi u BiH kao njegov pomo}nik za obav-je{tajno-bezbjednosne poslove u Glavnom{tabu VRS. Na toj funkciji je bio doMladi}eve smjene 1996. godine kada je i onpenzionisan. Jedini je oficir VRS koji je uDaytonu prisustvovao mirovnim pregovorima,a bio je zaduèn za implementaciju vojnogdijela tog sporazuma. Naklonost me|unaro-dnih faktora zadobio je tokom operacijespa{avanja francuskih pilota koji su bilizarobljeni prilikom bombardovanja srpskih

poloàja iznad Sarajeva u kojoj je aktivnou~estvovao.

SKICA ZA PORTRET ZDRAVKA TOLIMIRA

Mladi}ev intimus koji je

pregovarao u Daytonu

MLADI]EVE OÎ I U[I: ZdravkoTolimir ro|en je u okolini Glamo~a

NEUVJERLJIVAOBJA[NJENJA:Gojko Vasi}, prvioperativac MUP-a

RS, tvrdi da jeTolimir sam upaou zamku njegovihpolicajaca

Tolimir je doveden do bosanske granice kod Bratunca gdje ga je sr


9/80

naoruàn. Vjerovatno je i{ao u neko

skrovi{te, ispri~ao je Vasi} kojem, kaoiskusnom policajcu, vjerovatno, sopstvenapri~a zvu~i potpuno nevjerovatno ba{ kao inama. Ispada da je Tolimir, koji je godina-ma ìvio u Beogradu, sada kada je obolio iiznemogao, odlu~io pje{ke sam po}i izBeograda i zapucati u Bosnu da se sakri-je od potjere!

Naravno, osim policije i Ministarstvopravde RS je negiralo namje{taljku, teodbacili Tolimirove tvrdnje da su munudili nagodbu za predaju. Ali, kredi-

bilitet vlasti i u Republici Srpskoj i uSrbiji na ovom slu~aju ne moè opstati jersu tempirano isporu~ivanje od bolestiizmrcvarenog Zdravka Tolimira pred-stavili kao juna~ko djelo.

No, kako god, ovaj vjerni pratilac isau~esnik Ratka Mladi}a od Knina doSrebrenice na{ao se tamo gdje mu i jestemjesto, iza re{etaka Ha{kog tribunala. Popravilima Tribunala, Tolimir }e pred sud-sko vije}e ponovo biti izveden za mjesecdana kako bi se izjasnio osje}a li se krivimpo optu`nici koja ga tereti za genocid i

druge zlo~ine nad Bo{njacima u Srebrenicii @epi. Tuìla{tvo je najavilo kako }ezatraìti da njegovo su|enje bude objedinjenosa su|enjem sedmorici drugih oficira VRSkojima je po istom osnovu proces zapo~eoprije {est mjeseci.

Beogradski poklon-paket Dodiku


Iako general Zdravko Tolimir insistirada se utvrde okolnosti pod kojima je i gdjeuhap{en, to ne}e imati nikakvog uticaja nasudski proces koji bi trebao biti vo|en pro-tiv njega. Jer ukoliko se i potvrdi da jeuhap{en u Srbiji, tamo{nje vlasti su imalezakonsku obavezu to u~initi i isporu~iti gaHagu ba{ kao i vlasti Republike Srpske.

Samo je jedan slu~aj u Tribunalu biosporan po tom osnovu, a to je slu~ajStevana Todorovi}a zvanog Monstrum izBosanskog [amca. Todorovi} je otet na

Zlatiboru od strane pla}enika iz skupinePauk koji su ga ilegalno prebacili u BiH ipredali SFOR-u. Kako je zasluge zaTodorovi}evo hap{enje sebi pripisao SFOR,sporno je bilo kako su mogli izvr{iti otmicuna teritoriji dràve u koju nemaju ovla{tenjaulaziti. Kako bi bila izbjegnuta istraga ookolnostima pod kojima se Todorovi} na{ao

u Haagu, Tuìla{tvo je pristalo na sporazumtako da je osu|en na 10 godina zatvora iakoje za po~injena djela trebao dobiti dalekove}u kaznu. Kaznu je izdrào u Madridu iiza{ao nakon 7 godina, ali je po povratku u[amac, pro{le godine, izvr{io samoubistvo.

MISTERIOZNA HAP[ENJA U SRBIJI

Od Monstruma Todorovi}a

do Zdravka Tolimira

PALJANSKA RATNO-ZLOÎNA^KA KLIKA:Tolimir je, za razliku od robusnog,

divljeg Mladi}a, pred stranimposrednicima njegovao imid` good boya

HAP[ENJE U SRBIJI:Stevan Todorovi}, monstrum izBosanskog [amca

VOJNI PREGOVARA^ U DAYTONU: Tolimir je biojedini oficir u sastavu delegacije RS na mirovnim

pregovorima u Daytonu potkraj 1995. godine

anska policija izvela i rekla mu da pre|e most i preda se policiji RS


10/80

MINI MARKET Ja sam muzi~ki talentovan i na mojim proslavamajedino nisu svirali Beethoven i Chopin, jersam bio mali kad su oni nastupaliDRAGAN MARKOVI], gradona~elnik Jagodine

SPOJENE OSUDE

Dodik zaprijetio Silajdì}u

sudskim progonom zbog izjavada je Rupublika Srpska po~inilagenocid u Srebrenici

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik zaprijetio jebo{nja~kom ~lanu Predsjedni{tva BiH Harisu Silajdì}u sudskimprogonom ako nastavi iznositi tvrdnje da je Republika Srpska

po~inila genocid u Srebrenici. PremaDodiku, takve tvrdnje nemaju utemeljenjau presudi Me|unarodnog suda pravde ukojoj jasno pi{e da su masakr u

Srebrenici po~inile osobe ili grupeosoba a ne institucije RS, odnosnoentitetska vojska i policija.

Dodik se naravno zalaè za famoznuindividualizaciju krivnje prema kojoj za

po~injeni zlo~in nisuodgovorne institucije

nego neodgovornipojedinci. Toj bi se

tezi {to{ta mogloprigovoriti, a Dodiku

jo{ i vi{e jer i tukrajnje prob-

lemati~nu tezu oindividualnojodgovornosti

koristi vrloselektivno. To je

jasno demonstri-rao nedavno u

razgovoru zaopskurni portal

NewsMaxkada jebez zadr{ke ustvr-dio da se danas u

hiljadu dàmija u BiH

Ve} sedmicama traje {trajk zdravstvenih radnika na podru~juFederacije BiH. Pro{le nedjelje {trajk su prekinuli medicinari iz


Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

HEROJIU

[trajkfederHarisSilajdì}

MiloradDodik


11/80

koje je izgradila Saudijska Arabija obu~avaju potencijalni teroristi.Dakle, sve bo{nja~ke vjernike, bez izuzetka, koji odlaze u dàmijuDodik je kolektivno, bez ikakvih dokaza, optuìo za terorizam dok uslu~aju dokazanog zlo~ina genocida koji je nesumnjivo po~injen uSrebrenici isklju~ivo pristaje na individualnu odgovornost. Da nije

malo previ{e?! (M.A.)

KAKO JE MIRO TRO[KOVE [NJIRO

Biv{i ~lan Predsjedni{tva izastupnik u Parlamentu BiH IvoMiro Jovi} istovremeno koristi

slu`beno vozilo Predsjedni{tva inapla}uje gorivo za kori{tenje

privatnog auta!Biv{i ~lan Predsjedni{tva BiH i aktuelni zastupnik u Domu

naroda Parlamenta BiH Ivo Miro Jovi} na{ao se u sredi{tu bizarnogskandala: otkriveno je da ve} nekoliko mjeseci Jovi} koristi slu`beno

vozila Predsjedni{tva BiH a u isto vrijeme putne tro{kove pravda poosnovu pre|enih kilometara privatnim vozilom! Naime, kao biv{i~lan Predsjedni{tva BiH, Jovi}u pripada jednogodi{nje pravo raspo-laganja slu`benim vozilom u {ta je uklju~eno i redovno servisiranjevozila te tro{kovi goriva. Bilo bi dakle logi~no da Jovi} na sjedniceDoma naroda dolazi slu`benim vozilom koje mu stoji 24 sata na

raspolaganju. No, Jovi} se dosjetio da na sjednice Doma narodadolazi privatnim vozilom te da putne tro{kove napla}uje po vrlostimulativnoj tarifi: za jedan pre|eni kilometar - 20 posto od cijenegoriva! (M.A.)

Ne èlim vi{e da imam ikakav kontaktsa Harisom Silajdì}em

MILORAD DODIK, premijer RS


Tuzlanskog i Sarajevskog kantona. Bolesnici u Federaciji jo{uvijek nisu stupili u {trajk.

BIJELOM

lnihljekara

Ivo MiroJovi}


12/80

MINI MARKET

Ljudska glupost je ~esta pojava kod nasALMIRA HUSEINOVI],voditeljica na BHT1

IZRA\ENO NOVO ILJEP[E SARAJEVO

Istraga Okru`nog tuìla{tva uIsto~nom Sarajevu o pronevjerama

novca za izgradnju SrpskogSarajeva zabrinula [arovi}a,

Ostoji}a, Govedaricu...Ve} nekoliko mjeseci Okru`no tuìla{tvo u Isto~nom Sarajevu

vodi istragu oko zloupotreba sredstava koja su bila namijenjena zaizgradnju Isto~nog Sarajeva. Ova istraga je ozbiljno zabrinula

Mirka [arovi}a koji je u vrijeme kada su pristizale donacije za

izgradnju obavljao du`nost gradona~elnika novog i ljep{egSarajeva. Nekada{nji gradona~elnik ovog virtualnog grada i biv{i

~lan Predsjedni{tva BiH Mirko [arovi} koji je u zatvoru proveoskoro godinu dana, pravosna`nom presudom je oslobo|en na

Sudu BiH po optu`bama u slu~aju Privredne banke Sarajevo, anedavno je pravosna`no oslobo|en i u slu~aju podmi}ivanja

zatvorskog straàra. Samo {to se na{ao na slobodi i po~eo kovatiplanove o povratku u rukovodstvo SDS-a, morao se suo~iti sa

novom istragomoko zloupotreba uizgradnji Isto~nog

Sarajeva kojomsu obuhva}eni i

funkcioneri SDS-aVelibor Ostoji},u to vrijeme

direktor Direkcijeza izgradnju, i

MiloradGovedarica,

direktor Robnihrezervi RS (kojiizdràva dvogo-

di{nju zatvorskukaznu po presudi

u slu~aju

Po {to vani p os je tio ci, d ob ro do{ li n a in te rn et s tra nic u

Ministarstva vanjskih poslova BiH. @elja mi je da na ovoj adresi

dob ije te aktue lne in fo rmac ije . Vje ru jem da }ete putem ovih

stran ica saznati sve {to vas zanima: od na~ela vanjske pol it ike

BiH, diplomatskih i drugih aktivnosti .. . Naravno, tu su i korisni

linkov i putem kojih moète saznati vi{e o na {oj ekonom iji,

privredi, turizmu, historiji, kulturi..., zabilje io je na internetstranici MVP-a BiH ministar vanjskih poslova na{e dràve Sven

Alkalaj. Tim povodom Alkalaj je organizovao i diplomatskuzakusku, pilo se, jelo se i nazdravljalo u ime elektronskograzvoja Bosne i Hercegovine, u ime internet revolucije zah-valjuju}i kojoj }e sada cijeli svijet biti u prilici da upozna pozi-tivnu stranu BiH.

Kakve nam je to zna~ajne informacije pruìo ministarvanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, ~iji je partijski {ef (Stankaza BiH) Haris Silajdì} i ~lan Predsjedni{tva BiH u svom poet-sko-filmskom nadahnu}u prije nekoliko godina ubje|ivao nov-inare SB da je brdom Oscaranagra|eni hrvatsko-holivudski fil-madìjaBranko Lustig ro|en u Bijeljini?! Me|utim, jo{ ve}uneinformisanost, elementarno neznanje i povr{nost dokazao jeSilajdì}ev politi~ki favorit - ministar Sven Alkalaj. U svom

internet obra}anju svekolikoj javnosti, Alkalaj je odlu~io dasvijetu pokaè ko su sve nosioci kulturnog, umjetni~kog inau~nog prosperiteta BiH.

Tako je literarni znalac Sven Alkalaj u oblasti knjièvnostipredstavio samo Ivu Andri}a,Me{u Selimovi}a iMaka Dizdara,i tako brojne poznate i priznate pisce izbrisao iz dràvljanstvaBiH. Za ministra Alkalaja {irom svijeta uvaèni pjesnik i sce-naristaAbdulah Sidran neva`na je umjetni~ka figura koja apso-lutno nije zasluìla da dobije makar jedan jedini redak na kul-turnom spisku MVP BiH?! Ako vrli pitac poèli ne{to saznati oSidranu, mora}e se obratiti na adrese svjetskih internet stranica,gdje je jasno nazna~eno na pedesetak jezika: Abdulah Sidran,v eliki b h. um jetnik, na prosto rima biv{e Jugo slavije va` i za

je dnog od najva`n ijih pjesnika i filmskih scenaris ta ~ ija su

umjetni~ka djela stekla svjetsku slavu. Izme|u ostalog, Sidran je

autor scenarija za kultne filmove Sje}a{ li se Dolly Bell i Otac

na slu`benom putu Emira Kusturice...

Ali, fu}ka se ministru Alkalaju za relevantne ~injenice, on seuzda u vlastitu kriti~ku (ne)svijest pa tako tako|er ignori{e, recimo,Dervi{a Su{i}a, Isaka Samokovliju, Nikolu [opa, Skendera


DIPLOMATS

MinistarAlkalaj iz dràvljaZeca, Ibri{imovi}a, Krvav

Mirko[arovi}

VeliborOstoji}


13/80

Kulenovi}a,Branka ]opi}a,Izeta Sarajl i}a, Darija Dàmonju,Nedàda I br i{ imov i} a, M i lj en ka J er gov i} a, AleksandraHemona... Kada je rije~ o bh. filmu, za Svena Alkalaja postojisamo pet reìsera (Mirza Idrizovi}, Danis Tanovi}, Jasmila@bani},Sr|an Vuleti} iAdemir Kenovi}), ne haje filmoljubacAlkalaj za briljantnu filmsku suradnju Kusturice i Sidrana, zaoskarovca iz Bile}e Du{ka Vukoti}a ili za Batu êngi}a,IvicuMati}a,Hajrudina [ibu Krvavca...

Vrhunska dostignu}a bh. sport(ist)a tako|er nisu bitna zaSvena Alkalaja, te se uop}e nije ni potrudio baviti zvijezdamakoje su diljem svijeta proslavile na{ sport: Razija Mujanovi},Miodrag Karali},Abaz Arslanagi},Ivica Osim,Marijan Bene{...ili KK Bosna koja je pod vodstvom legendarnog MirzeDeliba{i}a 1979. postala prvak Evrope!

Vjeruju}i svom partijskom {efu Silajdì}u da povijestlikovne umjetnosti u BiH po~inje i zavr{ava sa diletantskimmazarijamaAdina Hebiba, za Alkalaja ne postoje i izvan grani-ca BiH glasoviti bh. slikari Roman Petrovi},Ibrahim Ljubovi},Safet Zec,Affan Rami},Ljubo Lah,Mersad Berber... Isto je i samuzi~kim genijima iz BiH, pa tako po Svenu Alkalaju svjetskipriznat kompozitor i dirigent Oskar Danon ni po ~emu nije

zasluìo da mu se spomene ime na spisku MVP-a BiH?!Na identi~an (ignorantski) na~in pro{li su i u svijetu priznatinau~nici iz BiH u Alkalajovoj nau~noj cirkusijadi. Recimo, uNjema~koj najuvaèniji kardiohirurg Miralem Pa{i} ili jedan odvode}ih eksperta za termiku i fluide akademik Kemal Hanjali}za Svena Alkalaja su tre}erazredni nau~nici koji nisu zasluìli dabudu na MVP-ovoj listi?!

NiEmerik Blum, tvorac nau~nog i privrednog ~uda u BiH(Energoinvest) u 20. stolje}u, za Svena Alkalaja ne predstavljaosobu vrijednu po{tovanja i spomena. Ministar vanjskih poslovaBiH, naime, od bh. nau~nika jedino je izdvojio nobelovcaVladimira Preloga, ali ~ak i u ovom slu~aju Alkalaj se istakaokao favorit za Nobelovu nagradu za elementarnu nepismenost.Jer, Sven Alkalaj niti zna za {ta je to Prelog 1975. dobio Nobela

(za hemiju, ministre, za hemiju!), niti zna kada je i gdje umroovaj ro|eni Sarajlija. Po ovom pitanju Sven Alkalaj pogrije{io jeu tri~avih desetak godina! Naime, Prelog nije umro 1989. nanepoznatom mjestu (?) kako nam to kategori~no tvrdi ministarvanjskih poslova BiH Sven Alkalaj, nego je umro 1998. godineu Zurichu. (Edin Avdi})

Privredne banke Srpsko Sarajevo). Pod istragom je i [arovi}ev biv{i{ef kabineta Simo Bozalo. Kako saznajemo, nedavno je po naloguOkru`nog tuìla{tva policija u Isto~nom Sarajevu izuzela brojnudokumentaciju iz op{tinskih arhiva koja bi trebala razjasniti na kojina~in je vr{ena dodjela gra|evinskog materijala i nafte za izgradnju

stambenih objekata, ali i revitalizaciju privrednih prostrojenja kojasu pokradena i preseljena na srpsku teritoriju.O ponovnom politi~kom anga`manu u SDS-u razmi{ljao je i

[arovi}ev zatvorski kolega Milovan Cicko Bjelica koji je, tako|e,oslobo|en pred Sudom BiH u slu~aju Privredne banke. Kako su uSDS-u u toku unutarstrana~ki izbori, Bjelica je bio predloèn zapredsjednika op{tinskog odbora na Sokocu, te za delegata u repub-li~ku skup{tinu odakle se biraju kandidati za rukovodstvo stranke.No, iako je dobio podr{ku ve}ine ~lanstva, Bjelica nije elio prihvatitiponudu bez saglasnosti OHR-a koji ga je u martu 2003. uvrstio nalistu pomaga~a ratnih zlo~inaca i skinuo sa svih funkcija. Iako jeBjelica zatraìo odgovor OHR-a predo~iv{i osloba|aju}u sudsku pre-sudu i dokaz da je svjedo~io pred Ha{kim tribunalom, Ured OHR-ajo{ se nije oglasio o njegovom slu~aju. (S.[.)

JOSIPANJE PEPELOM

Pukovnik HVO-a JugoslavBrdar mijenja svoje nepo}udno

ime i postaje JosipDa je za pojedine visoke oficire Oruànih snaga BiH proces

reforme odbrane bio prilika da se i sami iz temelja reformi{u, svo-jim je primjerom pokazao nekada{nji zamjenik komandanta VojskeFederacije Jugoslav Brdar. Nakon {to su ~lanovi Predsjedni{tvaBiH prije mjesec i po dana potvrdili prijedlog imenovanja generalaBrdara na mjesto zamjenika komandanta za resurse u Komandi zapodr{ku Oruànih snaga, Jugoslav se odlu~io rije{iti i svognepopularnog imena. Tako }e umjesto nekada{njeg pukovnika HVO-a(rodom iz Livna) i generala Vojske Federacije Jugoslava Brdara,prema novom rasporedu, du`nost zamjenika komandanta za ljudskeresurse u Oruànim snagama BiH ubudu}e obavljati brigadnigeneral Josip Brdar.

(E.H.)

Dosta je bilo toga da poslanici dolaze

na sjednice u dìnsuIRFAN AJANOVI], poslanik u

Federalnom parlamentu


SKANDAL

ELEMENTARNA NEPISMENOST: Ministar Sven Alkalaj~ak ne zna ni kada ni gdje je umro bosanskinobelovac Vladimir Prelog

stva BiH izbrisao Sidrana,a, Deliba{i}a, Bluma...!!!

JugoslavBrdar


14/80

JUGOSLAV JOVII]^lan Ekonomskog savjeta SDP-a

Koliko mi je poznato iz medija,donesen je Zakon o saradnji saHa{kim tribunalom i o tome brinuinstitucije za provo|enje zakona. Imai drugih, jednako va`nih pitanja zagra|ane BiH koje bih èlio komen-tarisati.

Ne vjerujem da hap{enje ha{kogbjegunca Zdravka Tolimira ima ikakveveze sa hap{enjem Ratka Mladi}a u

skorijoj budu}nosti. Ova posljednjasuradnja Srbije i RS sa Ha{kim tri-bunalom je apsolutno politi~ki doziranai stoga ne vjerujem da }e se dogoditi i tohap{enje Ratka Mladi}a.

MUHAREMMURSELOVI]

Poslanik SBiH u Narodnoj skup{tini RS

SELVEDIN AVDI]Novinar magazina Start

Ne o~ekujem da }e nakonhap{enja Zdravka Tolimira uslijediti ihap{enje Ratka Mladi}a. Mislim da jehvatanje ha{kog optuènika Tolimirabila jedna velika farsa i reìja i sma-tram da je Srbiji potrebno da na nekina~in prikaè svoju suradnju saHa{kim tribunalom pred dolazakCarle del Ponte u Beograd kako bi senastavili pregovori o Sporazumu ostabilizaciji i pridruìvanju.


MINI MARKET Za mene kao vjernika Boè pravde je jednaod najljep{ih pjesama ikadDAVOR ÔRDA[, potpredsjednik RS

[TA ]U KU]I TAKO RANO

Schwarz-Schillingovoj namjeri da

jo{ koju godinu ostane u BiH,jedini se otvoreno suprotstaviolider SDP-a Zlatko LagumdìjaJo{ je uvijek neizvjesno ho}e li aktuelni visoki predstavnik

Christian Schwarz-Schilling ostati u BiH i nakon isteka mandata.Nije tajna da bi Schwarz-Schilling rado ostao u BiH makar jo{naredne dvije-tri godine tokom kojih bi koordinirao izradu novogustava BiH, no to ne ovisi samo od njegovih ambicija nego i od stavalidera politi~kih partija. Vreme{ni Nijemac ve} je razgovarao s liderom

opozicije Zlatkom Lagumdìjom i liderom

HDZ-a Draganom ôvi}em i, kako doz-najemo, za svoj ostanak u BiH dobio jepolovi~nu podr{ku. Naime, ôvi} jesuglasan, no Lagumdìja je izri~itoprotiv smatraju}i da }e BiH nepotreb-

no izgubiti nekoliko godina nakonkojih }e se politi~ari ponovo suo~iti sistim dilemama kao i kod aprilskogpaketa ustavnih amandmana.

Ljut zbog izostankaLagumdìjine

podr{ke, Schwarz-Schilling je krenuo

u protivofanzivupoku{avaju}i uSDP-u prona}i

zdrave snage

koje bi se suprotstavile samovoljnom Lagumdìji. O tome je raz-govarao u Tuzli, Biha}u i nekim drugim upori{tima SDP-a, ali bezvidljivog uspjeha.

Kako Schwarz-Schilling unaprijed ra~una na podr{ku klju~nihaktera bh. politi~ke scene - lidera SNSD-a Milorada Dodika i lidera

SBiH Harisa Silajdì}a - ostalo mu je jo{ samo da pridobijenaklonost lidera SDA Sulejmana Tihi}a, a to }e izgleda i}i bezve}eg otpora. Mada je i Tihi}, poput Lagumdìje, uvjeren da jeSchwarz-Schillingov projekat unaprijed osu|en na propast, pitanjeje ho}e li se kolebljivi lider SDA usuditi iznijeti takav stav. Kako sada

PRO ET

CONTRA

NE

NE

OÊKUJETE LI DA N

BUDE UHAP[EN I N

NE ZNAM

ChristianSchwarz-Schilling

ZlatkoLagumdìja


15/80

stvari stoje, Schwarz-Schilling }e najvjerovatnije i dalje ostati u BiHi ubirati pla}u koja je desetak puta ve}a od njegove penzije uNjema~koj. (A.M.)

RAVNO DO MORA

Martin Ragu`, zastupnik HDZ-a1990. u Parlamentu BiH, kupio

zemlji{te u op}ini RavnoMe|u brojnim vlas-

nicima atraktivnihlokacija na podru~juop}ine Ravno koji su u

posljednjih godinu danainvestirali novac ukupovinu zemlji{ta,odskora se na{ao iMartin Ragu`.Zamjenik predsjednikaHDZ-a 1990. i zastupniku Parlamentu BiH kupioje, kako nezvani~nodoznajemo, zajedno sasvojim bratom, na dijeluop}ine Ravno kojigrani~i s Dubrovnikomtri ve}e parcele. Nije,me|utim, poznato planiraju li bra}a Ragu` u Ravnom graditituristi~ke objekte (Martin Ragu`, pored prostranog stana uMostaru, navodno, ima jo{ jedan u Zagrebu), ili su zemlji{te kupiliradi dalje preprodaje. (S.M.)

SJEDI DI SI JER, KAKI SI,NISI NI ZA DI SI

Na olak{anje ôvi}evih prijatelja

koji su uplatili kauciju od 3miliona KM, Dragan ôvi} nijeoti{ao u Be~ na promociju

k}erkine diplomePredsjednik HDZ-a BiH Dragan ôvi} nije, prije desetak dana,

otputovao u Be~, na promociju fakultetske diplome starije k}erkeDanijele. Bri`ni je otac ostao u Mostaru, budu}i da je koncem2006., a nakon {to je nepravomo}nom presudom osu|en na peto-godi{nju zatvorsku kaznu, u Sudu BiH morao pohraniti sve svojeputne isprave. Na olak{anje brojnih ôvi}evih prijatelja koji suuplatili vi{e od tri milijuna KM jam~evine za njegovo pu{tanje na slo-bodu, k}erkinoj je proslavi u glavnom gradu Austrije prisustvovalasamo majka Bernardica ovi}.

(S.M.)

Na ovom konkretnom primjeruhap{enja ha{kog bjegunca ZdravkaTolimira postavlja se i dilema u kojemvremenskom periodu }e biti uhap{ennjegov {ef Ratko Mladi}. Ja o~ekujemda nadle`ne institucije RS i BiH, ali isve druge institucije koje su za to

odgovorne, poduzmu potrebne mjere iuhapse Ratka Mladi}a.

SENAD [EPI]

Zamjenik ministra civilnih poslova BiHIskreno se nadam da }e nakonhap{enja ha{kog bjegunca uslijediti ihap{enje njegovog {efa Ratka Mladi}a.Ipak, ~itava pri~a vezana za farsu okohap{enja Tolimira pokazuje da su nekedruge igre na sceni. Ostaje samo da senadamo kako }e oni koji imaju nekumo} poduzeti korake da se uhapsi iRatko Mladi}.

BOJAN BAJI]^lan NVO Luna

Ne o~ekujem da }e se poslije ovoghap{enja Zdravka Tolimira desiti ihap{enje Ratka Mladi}a. Mislim da jeovo upravo jedno malo politi~ko dozi-

ranje, odnosno da srbijanska vlada tak-tizira u ovim bitnim momentima zaSrbiju kada je otvoreno i pitanje Kosovai ko zna do koje cijene }e oni i}i.Mislim da Vojislav Ko{tunica pro-mi{ljeno taktizira, ali smatram da nakon

ovog hap{enja ne}e do}i do hvatanja Ratka Mladi}a.

Sje}am se da sam na posao i{ao pje{ke, iako je mojaglava bila ucijenjena na 2 miliona eura

PADDY ASHDOWN, biv{i visoki predstavnik u BiH


KON ZDRAVKA TOLIMIRA

GOV [EF RATKO MLADI]?

DA

DA/NE

RUDO VIDOVI]Dopredsjednik HDZ-a 1990.

NE

MartinRagu`


16/80

Usumrak Otomanskog carstva

Pozderci su bili vladari Krajine.Murat

-aga , ~iju }e 150. go-

di{njicu ro|enja u Cazinu, navelikom okupljanju narednog ljeta,obiljeìti njegova familija, imao je po

SAGA O POZDERCIMA


Pi{e

Medina Delali}

Potomci familije Pozderac jo{ uvijek vedre i obla~e diplomatijom, kPotomci familije Pozderac jo{ uvijek vedre i obla~e diplomatijom, kNovi ministar diplomatije SrbijeVUK JEREMI] posljednjihdana je od radikalskih srpskih politi~ara grubo vrije|an inazivan izdajicom i poturicom; na{a suradnica istraìla

je obiteljski bacground prvog diplomate Srbije i do{la dosenzacionalnog otkri}a - ministar Jeremi} je praunuklegendarnog Titovog suborca sa bitke na Sutjesci,kraji{kog partizana NURIJE POZDERCA

Od Kraji{nika Mur

do srbijanskog min

BOSANSKO-SRBIJANSKIKORIJENI: Vuk Jeremi},ministar vanjskih poslova

Srbije, ponosi se svojimprecima, antifa{istima izBosanske krajine

TRAGIÂN KRAJ: HamdijaPozderac pod nerazja{njenimokolnostima i ogromnimpritiskom umro je nekolikomjeseci prije nego {to je

trebao postati predsjednik SFRJ


17/80

{erijatu, dakle, tada vaè}em islamskomzakonu, tri ène, sedam sinova: Mujagu,Nuriju, Mehmeda, Muhameda, Smai la ,Ahmeta, Hasana i ~etiri k}erke: Semku ,

Dervi{u, [efiku iZulejhu. Pod krovom jerasko{ne Murat-agine ku}e ponekadìvjelo po 30 du{a.

Murat-agin sin Nurija postaje ~lanJugoslovenske muslimanske organizacije(JMO), poslanik u Skup{tini Kraljevine

Jugoslavije i potpredsjednik njene Usta-votvorne skup{tine. Premda je slu`benapolitika JMO-a bila jugoslovenstvo saprimjesama regionalnog autonoma{tva a

predsjednik stranke Mehmed Spaho zasebe govorio da je Jugosloven, ve}inanjegovih kolega se izja{njavaju kaoHrvati, uklju~uju}i i njegovog brata,reisu-l-ulemuFehima Spahu.Nakon mis-teriozne smrti Mehmeda Spahe, njegovo

mjesto preuzima Dàfer Kulenovi}. Napo~etku Drugog svjetskog rata i propastikraljevine, usta{ki poglavnik Ante Pa-veli} poziva jedanaest politi~ara, biv{ih

pripadnika JMO-a, da budu ~lanovi Sa-bora novoformirane Nezavisne dràveHrvatske. Iako nije bio odu{evljeniusta{a, Kulenovi} prihvata i biva imeno-van za potpredsjednika Vlade. Nepovje-renje je bilo uzajamno. Nije potpuno



urom, biznisom u svim dràvama nastalim raspadom biv{e Jugoslavije!urom, biznisom u svim dràvama nastalim raspadom biv{e Jugoslavije!

OBITELJSKO DRU@ENJE: Vuk Jeremi} (desno) naro|endanu svog ro|aka Mehmeda Pozderca (sinaHakije Pozderca). Krajnje lijevo sjedi Devleta Lipova~a,

majka biha}kog gradona~elnika Hamdije, a do nje jeRazija Pozderac, supruga Hakije Pozderca

-age Pozderca

stra Vuka Jeremi}a

HEROJ SA TJENTI[TA: Nurija Pozderacpoginuo je 1943. tokom proboja Titovihpartizana iz neprijateljskog obru~a


18/80

zadob io pov je renje usta {a , a izgubio je

povjerenje pripadnika JMO

-a; pod nji

-hov im je p ritiskom ~es to iz javljivao da

nije predstavnik vlade NDH, nego da

p reds ta vlj a s amo seb e , opisao je tusituacijuNoel Malcolm u knjizi HistorijaBosne.

Kulenovi} je posjetio Nuriji Pozdercuu Cazinu, prenio selame od poglavnikai ponudio mu mjesto u Vladi NDH, kori-ste}i Paveli}ev {ablon o Muslimanimakao hrvatskom cvije}u. Pozderac se zah-valio i po~ast odbio, uz jedino logi~noobja{njenje: Se lam }e{ i ti pog lavn iku,a li u takvoj }e dràvi, Dàfere, nakon {to

zavr{e sa Srb ima na red do}i i cv ije}e .

NURIJA POZDERAC,NAJDRA@I TITOV

PLEMI]U vrtlogu suprotstavljenih sila, Mu-slimani su se borili u svim vojskama:usta{ama, Hitlerovoj armiji i ~etnicima.Bili su i `rtve svih strana. U drugojpolovini 1941, kada je bilo mogu}e parti-zane diferencirati od ostalih, jer nisu vr{ilizlo~ine, po~eli su intenzivnije stupati uTitovu vojsku. Te{ko je bilo uvjeritiulemu u BiH da je budu}nost njihovognaroda u komunizmu, {to su ~itali kaoateizam: sistem protiv Boga i ljudi. ûlisu o skandaloznom postupanju s vjerom u

komunisti~koj Rusiji, pa ih nisu moglirazuvjeriti leci koje je {tampala KPJ kakoje Sovjetski Savez ~udesna zemljabeskrajne tolerancije i sloboda.

Nurija Pozderac, ipak i uprkossvemu, bira partizane, iako nikada nijepostao ~lan Komunisti~ke partije. Bio jevjernik; vjerovao u Boga i Boìjeodre|enje. Samo su ljudski motivi moglimotivirati agu po ro|enju sa ponu|enomnajvi{om funkcijom u vlasti NDH darasko{ kabineta hrvatskog Sabora (i podefiniciji za{titu svoje imovine i statusa)proda za odlazak u {umu sa partizani-ma koji su se - mjereno parametrima real-nosti - sa minimalnim {ansama za uspjehborili protiv takvih kao {to je on. Bilo jeto, zapravo, samo umije}e izbora izme|udobra i zla, u {ta se po {ablonu bajkepretvorio Drugi svjetski rat. Titunije smetalo njegovo nepripadanje

Komunisti~koj partiji. Pozderac je imenovanza potpredsjednika Prvog zasjedanjaAVNOJ-a, aktivno u~estvuju}i u obnavl-janju bosanske dràvnosti, zapo~etom naovom skupu na kojem su, kako su govo-rili komunisti, postavljeni temelji nove

SAGA O POZDERCIMA

TITOV HEROJ, PRADJED MINISTRA JEREMI]A: U bici na Sutjesci, koja je promijenila tok

Drugog svjetskog rata na Balkanu, poginulo je oko 7.500 partizana, me|u njima i Nurija Pozderac

IDEJNI TVORAC AGROKOMERCOVOG ÛDA:Hakija Pozderac u vrijeme dok je bio ministarpoljoprivrede SFRJ lansirao je ambicioznogkraji{kog mladi}a Fikreta Abdi}a

SKROMNA OBITELJSKA SAHRANA: Urna sa pepelom Hakije Pozderca izBeograda u Cazin stigla je ~etiri godine nakon njegove smrti



19/80


MILKA POZDERAC, supruga Hamdije Pozderca, i njegova k}erkaDubravka danas ìve u Sarajevu. Osim {iroj javnosti poznatog brataHakije, Hamdija je imao jo{ dva brata: Ismeta i Sakiba i ~etiri sestre:Bakiru, Hasniju, Zuhru i Fatimu. Hamdijin brat, general SakibPozderac je prije rata bio na~elnik TO BiH. Ima sinove Hakiju i Samira.

RAZIJA POZDERAC, tre}a supruga Hakije Pozderca, kao i njegovsin Mehmed Meho, koji radi u Ambasadi Republike Turske, ìve uSarajevu. Portret Mehe, koji je ime dobio po djedu, moè se na}i umonografiji velikog kraji{kog slikara Envera Krupi}a i smatra se zajedan od najljep{ih dje~ijih portreta jugoslovenskog slikarstva. Hakijaima jo{ tri sina: Rasima, Malika, Jasmina i k}er Safiju.

HAZIM HASKO POZDERAC, sin Mujage, ima dvije sestre: HasibuBibu i Halidu Lidu. Sinovi su mu Anes i Edvin. @ivi na relaciji Biha} -gdje je direktor jedne fabrike Energoinvesta, Opatija - gdje vodi pri-vatnu firmu. Kvalitetan je inìnjer koji je svoju stru~nost potvrdiorade}i u Njema~koj, gdje je oti{ao 80-ih godina. U austrijskomskija{kom centru imao je svoje ekskluzivne objekte u koje su ~estonavra}ali mnoge poznate li~nosti iz javnog i politi~kog ìvota, izme|uostalih, biv{i slovena~ki premijer Janez Drnov{ek.

ALIJA POZDERAC bio je prvi direktor sarajevske Skenderije.Izme|u ostalog se bavi turisti~kim marketingom i gostuju}i je profe-sor na raznim fakultetima iz oblasti marketinga. Izu~ava genealogijuporodice Pozderac i sljede}e godine namjerava objaviti knjigu na tutemu. @ivi u Zagrebu. Ima dva sina.

SEAD BULJUBA[I], sin Sadete, k}erke Nurije Pozderca. UjakVuka Jeremi}a. Operski pjeva~ u penziji. Danas ìvi u Beogradu.

SENKA i BISERA VELETANLI], po o~evoj liniji iz BosanskogNovog, po maj~inoj liniji vezane za Pozderce. Senka je ro|ena 1936,a njena sestra Bisera 1942. u Zagrebu. Sestre su se dokazale kaoizvrsne pjeva~ice i glumice. Ja i moja senkaje najuspje{niji duetumjetni~kog i bra~nog para Senka Veletanli} i Zafir Hadìmanov, dokse Biserin hit Potraì me u predgra|u i danas moè ~uti na radio-stanicama. Ovi umjetnici su obiljeìli epohu 70-ih na muzi~koj scenibiv{e Jugoslavije. Senkin sin Vasil Hadìmanov je etno-dèz pijanista.

ZLATAN ZUHRI] ZUHRA, unuk Dervi{e Pozderac. De~ko iz zagre-ba~kog radni~kog kvarta ^rnomerec, s dvije diplome (elektrotehnikei informatike), na zagreba~kom radiju po~eo raditi kao tonac gdje suga, primijetiv{i njegov imitatorski dar (odli~no je skidao Albance),pozvali u emisiju Zlo~esta djeca. U me|uvremenu je radio i u svojojstruci: bio je direktor tehnike na OTV-u. Dobio ulogu australskogpovratnika u humoristi~nom serijalu na Novoj TV. Postao zvijezdashowa, brand Nove TV.

HAMDIJA LIPOVAÂ, unuk Bakire, sestre Hamdije Pozderca.Pravnik. Na University of Connecticut je 2001. odbranio magistarskirad kao najbolji student u klasi profesora Marka W. Janisa. Bioangaìran u Misiji BiH pri UN-u u New Yorku. Izme|u 13 nominiranihkandidata za funkciju op}inskog na~elnika Biha}a, Lipova~a je kaokandidat SDP-a ubjedljivo odnio pobjedu i sa 29 godina postao najm-

la|i na~elnik op}ine u BiH.

DAMIR MR[I], unuk [efike Pozderac. Ro|en 1970. u Tuzli.Ko{arka{ u reprezentaciji BiH. Trenutno igra za klub FenerbahceuTurskoj.

EDVIN PO, odnosno Edvin Pozderac, sin Haskov. Mladost jeproveo u Austriji, gdje se susre}e i druì sa svojim ro|akom ivr{njakom Vukom Jeremi}em, danas ministrom vanjskih poslovaSrbije. Vra}a se u BiH 2001. i uspje{no se po~inje baviti muzikom.

VUK JEREMI], sin Sene i unuk Sadete Pozderac, koju je, kakavse podatak moè na}i u njegovoj biografiji, kao baku oboàvao.Sadeta, k}i Nurije Pozderca, imala je jo{ dvije sestre: Minu i Seidu, ibrata, ljekara Seada. Vuk je ministar vanjskih poslova Srbije i najm-la|i ~lan Vlade Srbije.

NAJUSPJE[NIJI I NAJPOZNATIJI POZDERCI

Od Vardara pa do Triglava


VUK JEREMI] DAMIR MR[I]

RAZIJA I MEHMED

POZDERAC

BISERA

VELETANLI]

HAMDIJA LIPOVAÂ

ZLATAN ZUHRI]ZUHRA


20/80

Jugoslavi je i BiH kao posebne republike

u njo j.Partizanski vrhovni komandant, do

tada jedino poznat po misterioznomnadimku Tito, tek je druge ratne godinerije~ima: Ja s am Jos ip B ro z, m eta ls kiradnik, H rvat iz Zagorja - jednos-tavnom formulom za samolegitimiranjei pam}enje - u Cazinu prvi put javnorazotkrio svoj identitet. Stvarno posto -ji ,Na{ je ,Ni je Rus , n ij e n i [vabo ,~uo se {apat u masi, zabiljeìli su tadaprisutni reakcije Kraji{nika, koji su seu desetinama hiljada okupili, najprije,da vide da li stvarno postoji, a zatim ida ~uju {ta nudi komunisti~ki vo|a.Broz, koji je sa svojom pratnjom izBiha}a u Cazin do{ao preko Trà~kihRa{tela po{to je most Cazin-Srbljani

bio sru{en, tada se prvi put obratiovelikom skupu Muslimana, poku{ava-ju}i ih, bilo je jasno, pridobiti na svojustranu.

Za{to je Broz ba{ u Cazinu i predBo{njacima premijerno obznanio ko je,te{ko je re}i. Tek, sigurno je da moder-no doba ne moè upotpunosti shvatiti sakoliko je podozrenja pra}ena svaka nje-gova rije~. Nudio je novi, gotovo imag-inani svijet. Na improviziranoj binipostavljenoj na raskrsnici u centrugrada s njim su stajali: dr. I van Ribar,

predsjednik Prvog zasjedanja AVNOJ-a,i Nurija Pozderac koji je otvorio zborrije~ima: Selam alejkum , bra}o Mu-slimani .

Nurijina k}erka Sadeta se udala za[erifa Buljuba{i}a koji je stajao na ulaznimvratima ku}e Pozderaca koju je Titoposjetio nakon skupa. Dr. Ribar koji je uku}u stigao prije ostalih sa~ekao ga jeispred i upozorio: Ovo je muslimanskaku}a. Ovd je se izuva. Inteligentni Broz

pravi jo{ jedan, pokazat }e se, dobar mar-ketin{ki potez: zajedno sa Nurijomposje}uje cazinsku dàmiju. Ubrzo seodràvaju veliki zborovi u Biha}u, Ve-likoj Kladu{i i Buìmu. Muslimani ma-sovno pristupaju partizanima.

U ljeto 1943. Nijemci pokre}u velikuoperaciju sa ciljem uni{tenja Vrhovnog{taba. U operaciju, poznatu kao Petaneprijateljska ofanziva ili Bitka na Su-tjesci, uvode oko 127.000 vojnika

(67.000 Nijemaca, 43.000 Italijana,2.000 Bugara i oko 15.000 doma}ih) uzpodr{ku 170 aviona, osam artiljerijskihpukova i veliki broj tenkova, protivglavne operativne grupe ja~ine oko22.000 partizana (ra~unaju}i tu i oko

4.000 te{kih ranjenika). Odnos snaga bioje {est na jednog, {to je, po vojnim nor-mama, dvostruko vi{e od potrebnog zaapsolutni uspjeh napada~a. U memoari-ma britanskog oficira kojeg je ofanziva

zatekla u misiji me|u partizanima, moèse pro~itati da je desetog juna njema~kigeneral Lters saop{tio putem radio-veze {tabu njema~ke divizije: Jakeneprijateljske snage sabijene su na najuì

prostor izme|u Sutjeske i P ive; pouz

-dano u tv r| eno d a se me|u n jima na la zi

T ito . Pos lje dn ja je fa za borb e; d o{ao je

~as potpunog uni{ten ja Titove vojske . ..

T ito i p ra tio ci su n avodno u n jema~k im

uniformama.Drugi njema~ki izvje{taj, dva dana

kasnije, kaè: Neprijateljske snage su se

probile; napreduju dalje prema sjeveru.Jedna bilje{ka, sa strane teksta, nekogitalijanskog oficira je odre|enija: Izgle-da da je T ito u s redini.

U bici na Sutjesci, koja je promijenilatok Drugog svjetskog rata na Balkanu,

poginulo je oko 7.500 partizana, me|unjima i Nurija Pozderac. Sahranio ga jenjegov sin Sead, po zanimanju ljekar, kojije bio uz njega. Poginuo je Sava Ko-va~evi},Veselin Masle{aje nestao, Ivana

Gorana Kova~i}a su uhvatili ~etnici. Brozje ranjen. Bio je to jedinstven primjer uDrugom svjetskom ratu da je u toku bor-benih dejstava ranjen vrhovni komandant.Nakon jednomjese~nih, danono}nihborbi, naj~e{}e prsa u prsa, Vrhovni{tab nije uni{ten, {to je presudilo da seubrzo partizanski pokret razbukti {iromJugoslavije i dosegne kona~nu pobjedu.(Ra~una se da je oko 175.000 Muslimanaizgubilo ìvot u Drugom svjetskom ratu.Izgubljeno je 8,1 posto ukupnog naroda,{to je poslije stradanja Jevreja najve}i

procenat.)Partizani su osvojili Sarajevo 6.aprila 1945. Za dvije-tri sedmicecijela BiH bila je u njihovim rukama.Narodna vlada je imenovana poslije20 dana. Ne{to kasnije u toj }e vladi

SAGA O POZDERCIMA


JEREMI] POZDERAC: Imali su dvoje djece: Senu i Seada. Sead je postao operski pjeva~, a

Sena se udala za direktora naftne kompanije Jugopetrol Mi{ka Jeremi}a. Dobili su sina Vuka

PRVA MILO[EVI]EVA I [E[ELJEVA @RTVA:Hamdija Pozderac sukobio se sa

srbijanskim politi~kim i intelektualnimkrugovima u vezi sa ustavnim promjenama


21/80



22/80

Hamdija Pozderac dobiti klju~nuulogu.

HAMDIJA POZDERACUSPON I PADBO[NJA^KOGKOMUNIZMA

Hamdija, sin Mehe i unuk Murat-agePozderca, bio je partizan. Po zavr{etkurata, kada ima 21 godinu, odlazi na studi-je u Beograd, a zatim u Moskvu. U poli-

ti~ku orbitu lansiran je poslije padaAleksandra Rankovi}a, kada po Titovomodobrenju oko sebe okuplja bo{nja~ke iprobosanske intelektualce ~iji je zadatakda objasne razvoj bo{nja~ke nacije.Rezultat je nastanak nekoliko zna~ajnihknjiga koje su, kao prve knjige tog tipa,doprinijele razja{njenju nacionalnogpitanja Bo{njaka pred, za njih povijesnidoga|aj, popis stanovni{ta, u aprilu 1971,kada su po prvi put dobili mogu}nost dase izjasne kao Muslimani, a ne kao Srbi,Hrvati ili neopredijeljeni, kakav je do tada

bio slu~aj.Za{to Musl imani n isu pri je priznat i

kao nac ija je is to kao da s i me p itao za{ to

Kulin ban nije uveo samoupravljanje. Oni

mo}niji od nas nam nisu dali ime

Bosanac , nama je b ilo va`no da nas p riz

-naju pod bilo koj im imenom i da nas stave

u U stav. Eto vas m la|ih, nastavite sa

istraìvanjima i dokazivanjima, moja gen

-eracija nije mogla vi{e, zabiljeìo jePozder~eve rije~i njegov prijatelj AlagaDervi{evi}.

Hamdija Pozderac je od 1971. do1974. bio predsjednik Predsjedni{tva BiH,

a od 1974. do 1978. predsjednik Skup{tineBiH. Bio je predava~ na Fakultetu poli-ti~kih nauka u Sarajevu, kada je i Vojislav[e{elj asistent na istom fakultetu. Onmene mrzi zato {to sam Musl iman, rekao

mi je . On mrz i nac iju ko jo j p ripadam, on

je nacionalista i to je su{tina, rekao jeHamdija svojim prijateljima, obja{njava-ju}i ~este [e{eljeve napade. Dok su srbi-janski desni~ari Hamdiju ozna~avali kaooca bo{nja~ke/muslimanske nacije, uBiH mu je zamjerano da ne vodi dovoljnora~una o Muslimanima. Podrào je procesprotiv muslimanskih intelektualaca iz1983, sa Alijom Izetbegovi}em kaoprvooptuènim. Interesantno je da jeHamdija ozna~avan kao fundamentalistaod strane istih srbijanskih desni~ara kojisu pisali peticiju da se muslimanski

intelektualci puste iz zatvora i da je[e{elj koji ga je mrzio jer je Muslimanpreko svoje izdava~ke ku}e Srpska re~{tampao Izetbegovi}evu Islamsku dekla-raciju. Protagonisti poraène ideje po~elisu voditi igru.

Kada je trebao biti izabran za pred-sjednika Predsjedni{tva SFRJ, Hamdija jebio prisiljen da se povu~e. Njegovouklanjanje sa politi~ke scene Jugoslavijemoè se dovesti u vezu sa njegovim insi-stiranjem, kao predsjednika Ustavnekomisije SFRJ, na nemijenjanju Ustava iz1974. koje su traìli probu|eni srpskinacionalisti zahtijevaju}i ukidanje auto-nomije za Vojvodinu i Kosovo, koju jegarantirao ovaj Ustav.

Afera Agrokomercbila je maska zaudar na Hamdiju Pozderca. Proces protiv

direktora Agrokomerca Fikreta Abdi}akoji je obuhvatio i Hamdijinog brataHakiju, koji je bio ~lan Upravnog odborapreduze}a (i tako|er funkcioner u savezniminstitucijama), uzdrmao je cijeluJugoslaviju. Prema instrukcijama izBeograda, bosanski su ~elnici traìli daHamdija podnese ostavku, {to je odbijao,tvrde}i da nije kriv. Na pauzi sjednice CKSKBiH na kojoj je Pozderac odbijao datiostavku, pozvan je u kabinet predsjedava-ju}egMilana Uzelca.Nijaz Durakovi} jesvojevremeno kobni dijalog opisaorije~ima: Kada je iza{ao iz njegovogkabineta, Hamdija je b io bli jed kao krpa i

jed va je do{ao do govornice da bi rekao

kako podnosi ostavku . Ne znam na koj i je

na ~in Pozderac s lom lje n... Znam da je

policija u to vrijeme prislu{kivala ve}inu

funkcionera. Uvjeren sam da su pri-s lu {k ivali i Hamdi ju . Tada sam se jedin i

pu t u ` ivotu stv arno prepao: ko s tvarno

v lada d ràvom, ako se ne v je ru je p rvom

~ovjeku te dràve?!

HAKIJA POZDERACVI[ESTRANA^KI

RAZLAZ SA ABDI]EMHakija Pozderac je neposredno pred

po~etak rata Senadu Avdi}u ispri~ao {tase zbivalo iza zidove komunisti~ke vlastiu Sarajevu: Toga dana sam bio kod

Hamdije ku}i i dogovorili smo se da

idemo ru ~ati na S to j~ ev cu . Hamdija je

rekao da }e na petnaestak minuta skoknu

-t i do Milana Uzelca . Bio je pri li~no veseo

kada je oti{ao. Ali, nije se vratio ni za

petnaes t minuta, n i za sat, n i za dva , n i za

tri. Nakon pet

-{est sati vratio se sav

skr{en. Trebalo mu je pola sata da se

s ab ere i isp ri~a {ta s e de silo. A de silo se

to da ga je Uzelac optuìvao za

grokomercove mu}ke i vezu sa

Fikretom . K ada bi Ham do rekao da to

n ije ta ~no, Uzelac mu je pu {tao snimke

razgovo ra . Pa bolan , Milane , j es te li v i

to mene svugd je p ris lu {k ivali , i u ku} i, i

u kabinetu u Beogradu, i u kafani?

Jesmo, odgovor io je Uzelac , svugdje

smo te p ris lu {k ivali I u hal i? , p itao je

Hamdo . I u hal i kazao mu je Uze lac. E

pa na|i tu traku iz hale da ~uje{ kako

pravi Kraji{n ik prd i , rekao je Hamdija i

napustio zgradu CK.

Hamdija je umro u aprilu 1988. u bol-nici Ko{evo u Sarajevu. Po{to je bilosumnji oko njegove smrti, Dràvna bezb-jednost je dopustila da jedan ~lan familije

pogleda Hamdijino tijelo. Hakija je pred-

lo ìo da to budem ja, kaè Hazim HaskoPozderac , jedan od najuìh ~lanova

porodice (Hazimov i Hamdijin otac subra}a). B ili su pris utni ovi iz Dràvnebezbjednosti i ja, kao predstavnik famili

-je. O tvorili su sanduk, pogledao sam .

SAGA O POZDERCIMA


HAMDIJA POZDERAC: Kada jetrebao biti izabran zapredsjednika Predsjedni{tvaSFRJ, Hamdija je bioprisiljen da se povu~e

OBITELJSKO MEZARJEU CAZINU: HakijaPozderac nad grobom

svojih najbliìh


23/80



24/80

Odmah pos lije sam se sreo sa Hakijom i

rekao mu da je naizgled sve normalno,

izuzev { to j e ka` ip rs t desne ruke nekako

neprirodno zgr~en.Historijski gledano, Krajina je pred-

stavljala drugo lice Bosne. Smje{tena nagranici Turskog carstva, kod svog jestanovni{tva stvorila ratni~ki mentalitet,karaktere sa ekstremnim osje}anjima iradikalnim opredjeljenjima. Pad komu-nizma i uvo|enje vi{estrana~ja 1990.otvorilo je utrku za omasovljenje novo-formiranih stranaka. Kao {to je Broz usvoje vrijeme u Nuriji Pozdercu vidioklju~ za vrata Krajine, Alija Izetbegovi}ga je prepoznao u Fikretu Abdi}u. Nakondugog vaganja, Abdi} objelodanjujeulazak u SDA na skupu u Velikoj Kladu{i,na kojem se okupilo desetine, mo`da sto-

tine hiljada ljudi. Nakon Gazimestanabilo je to najve}e okupljanje jednog naro-da uop}e. Uz binu je napravljena impro-

vizirana bosanska ku}a sa dvije sobe.Izetbegovi}, koji je obe}ao dati mu{-tuluk prvom ko ga obavijesti o Abdi-}evom ulasku u SDA, do~ekuje novog~lana i pita {ta èli za protuuslugu zbog

toga {to njegov ulazak donosi sigurnupobjedu stranci. Fikret je rekao da mu netreb a n i{ta i da u SDA u lazi, jer to n arod

Cazinske krajine od njega traì, ispri~aoje jedan od prisutnih. Abdi} je bioeufori~an. Nazvao je u Beograd HakijuPozderca (koji tada ìvi u Uì~koj ulici naDedinju) i rekao mu da je pristupio SDA.Pitao je da li i on èli u}i u stranku.Odu{evljeno je obja{njavao koliko se narodaokupilo u Kladu{i i drè}i telefonskuslu{alicu u zraku pitao: û je{ li, ~uje {li? Kroz slu{alicu je strujao zvuk naliktalasanju mora. Prema onom {to je svo-jevremeno ispri~ala Razija Pozderac, njenmu` je na Abdi}eve rije~i reagirao izne-na|uju}e o{tro: Fikrete, zavadi}e{ narodu Krajini . Za{to nis i osnovao gra|ansku

stranku? ûje{ li? - ponavljao je Ab-di}. Mi nemamo v i{e { ta razgovara ti,odgovorio je Pozderac spu{taju}i slu{ali-cu. Prekinuo je vezu, ali i svaki dalji kon-takt sa doju~era{njim prijateljem. Hakijaje umro u Beogradu ~etiri godine kasnije.Njegov sin Meho i supruga Razija su pre-selili u Sarajevo.

VUK JEREMI]:NAJMLA\I ^LANSRBIJANSKE VLADEAli, u Beogradu su ostali drugi

~lanovi porodice. Izme|u ostalih, Sadeta,k}erka Nurije Pozderca. Sadeta je bila

direktorica najpoznatije beogradske Prvegimnazije, a njen mu` [erif Buljuba{i},funkcioner u ministarstvu vanjskih poslo-va SFRJ. Imali su dvoje djece: Senu iSeada. Sead je postao operski pjeva~, aSena se udala za direktora naftne kom-panije JugopetrolMi{ka Jeremi}a. Dobilisu sina Vuka.

Vuk je poha|ao Prvu beogradskugimnaziju u kojoj mu je sada{nji pred-sjednik Srbije Boris Tadi} predavao psi-hologiju i gdje je, kaù, pridobio svesimpatije svog tada{njeg profesora.Kasnije je nastavio {kolovanje uEngleskoj (Kembrid`) i SAD-u(Harvard). Diplomirao je teoretskufiziku na Univerzitetu u Kembridù, a zavrijeme doktorskih studija iz primijen-jene matematike na Univerzitetu u

Londonu radio je u finansijskim institu-cijama, me|u kojima je i Deutsche Bank.Kao student i mlad stru~njak, tokomMilo{evi}eve vladavine, bavio se organi-zovanjem srpskih studenata i iseljenikaradi kampanja za bolje informisanje odoga|anjima u Srbiji. Kada je 1997.odràna osniva~ka skup{tina Organi-zacije srpskih studenata u inostranstvu,Jeremi} je postao njen finansijskimenadèr. U svojoj biografiji je tadanaveo: Do 35. godine ìvota nam jer-avam doktora t napla ti ti u Londonu, New

Yorku , T okiju ili Hongk on gu , vr{e} i

surovo kap it al is ti ~ko izr ab lj ivan je na

berzi, a poslije toga se baviti humani

-tarnim radom , posm atranjem ptica i

filatelijom, paralelno sa drànjem

zna~ajnog djela dionica Playboya i port

-

feljom ministarstva za istraìvanje ruda i

gubljen ja vremena u Vladi Srb ije.Poslije demokratskih promjena u

Srbiji, od oktobra 2000. radio je kao sav-jetnik ministra za telekomunikacije Jugo-slavije, dakle Borisa Tadi}a, a potom odjula 2004. i kao njegov savjetnik, kada jeTadi} imenovan za predsjednika Srbije.Od novinara tada naj~e{}e pitan {ta sa 29godina, koliko ima, moè savjetovatiTadi}a, non{alantno je odgovarao da onirazgovaraju i dogovaraju politi~ke sta-vove. Ne uspijevam ga samo nagovor it ida p restane nav ija ti za Partizan , je r n ije

uredu da preds jednik S rbije bude gro

-bar, odgovara. Kao ministar inostranih

poslova i najmla|i ~lan Vlade Srbije, sanepune 32 godine sve~ano je poloìo zak-letvu na sjednici Narodne skup{tine 15.

maja ove godine. Oènjen je Nata{omLeki}, novinarkom RTS-a. Govori te~noengleski i njema~ki jezik. Na web stranicisa njegovim biografskim podacima pi{e:nacionalnost - Srbin, vjeroispovijest -pravoslavlje.

Sto pedeset godina od ro|enja velikogkraji{kog age Murata Pozderca, koji jeìvio u islamskoj vjeri i {erijatu, njegov jepotomak bez prisile - izuzev one kojuìvot nosi - postao pravoslavac i jedanme|u pet najzna~ajnijih ljudi Srbije.ûdni su putevi Gospodnji. Iliti, Velik je

Allah , gospodar svjetova, da citiramorije~i Nurije Pozderca, prije nego {to }e izkanjona Sutjeske zakora~iti u onaj drugi,pravedniji i bolji svijet... kakav on i nje-govi drugovi komunisti uzaludno poku{a-{e napraviti na zemlji.

SAGA O POZDERCIMA


HAKIJINA PORUKA FIKRETU ABDI]U: Fikrete, zavadi}e{ narod u Krajini. Za{to nisi osnovao

gra|ansku stranku? ûje{ li? - ponavljao je Abdi}. Mi nemamo vi{e {ta razgovarati

KRAJI[KA DU[A: Cazinski tambura{i predvo|eni Hakijom Pozdercom


25/80



26/80

TURISTI KI I EKONOMSKI BUM CRNE GORE


Reporteri Slobodne Bosne posjetili suovih dana crnogorsko primorje koje jeod progla{enja nezavisnosti CRNE GOREpostalo okupljali{te svjetski poznatihbiznismena, politi~ara, sporta{a, umjet-nika..., rije~ju, bogata{a koji kvadratni

metar stambenog prostorapla}aju hiljadama eura;mala Crna Gora pret-

vara se u velikisvjetskituristi~kicen-tar, ame|u

kupcimanekretninanalaze se ruskimultimilijarder ROMAN

ABRAMOVI], gr~ki biznismenSPIROS LACIS, automobilski velikanRALF SCHUMAHER, holivudske zvijezdeMICHAEL DOUGLAS i CATHERINEZETA-JONES...

Luksuzne vile i stanove u Crnoj Gori kupuju svjetski boLuksuzne vile i stanove u Crnoj Gori kupuju svjetski bo

Najnovija tosvjetskog


27/80

Sve ono o ~emu smo sanjali

sm je{teno je ba{ tu, u srcu Balkana,ovako je u jednom od stranih turisti~kih~asopisa opisana ljepota Crne Gore,zemlje koja je proteklih nekoliko godinapostala jedna od najprivla~nijih tr`i{tanekretnina na Balkanu. Prodaja nekret-nina samo na prostoru budvanske rivi-jere od stotinjak tamo{njih prosje~nihstanovnika je preko no}i napravilaenormne bogata{e. Crna Gora je, osim

toga, postala zanimljiva jer su se za nju

zainteresirale mnoge svjetski poznateli~nosti. Tako je, recimo, nedavno,najbogatiji Grk na svijetu, multimili-jarderSpiros Lacis (nasljednik velike

korporacije Lacis group, jedan je od 10najbogatijih ljudi u Velikoj Britaniji, ~ijese bogatstvo trenutno procjenjuje na 20milijardi eura) kupio veliku parcelunadomak elitnog crnogorskog ljeto-vali{ta Svetog Stefana. Deset hiljadakvadratnih metara gr~ki multimilijarderLacis platio je 4 miliona eura.

HILJADE EURA ZAKVADRATNI METARNisu, naravno, samo multimili-

jarderi kupci nekretnina u Crnoj Gori.

Rus Sergej Ri~kov ljetovao je pro{le

Najatraktivnije tr i{te nekretnina u Evropi


ata{i koji kvadratni metar pla}aju i po 15.000 EURA!!!ata{i koji kvadratni metar pla}aju i po 15.000 EURA!!!

Pi{e

Danka Savi}[email protected]

Foto

Mario Ili~i}

destinacijad`et-setaSV TI ST F NKraljevstvocrnogorskog

turizma


28/80


29/80

najzanimljivijih rastu}ih ili ve} razvijenihnacionalnih trì{ta u ovoj oblasti na svije-tu! U Bokokotorskom zaljevu, recimo,prava je groznica za nekretninama, akvadrat stana ili ku}e u prekrasnomstarom gradu u Kotoru je 3.500 eura!Gotovo nevjerovatno zvu~i podatak da jepro{le sedmice prodat poslovni prostor uKotoru po cijeni od 14,5 hiljada eura pokvadratu! M ilo Mi{ko Joketi}, vlasniknajpoznatije kotorske slasti~arnice ijedinog internet-kafea u starom gradu,kaè da se Crna Gora od progla{enja neza-visnosti preporodila. Da je sve ostalo pos tarom, n i{ ta ne b ismo imali, a sada nam

se obnavlja ~itava obala. Cijelu zimu smo

imali turista kao da je ljeto. Ljudi su ovdje

zbog toga {to nemaju novca po~eli proda

-vati ono {to je stajalo zapu{teno, a onda su

cijene nekretnina po~ele drasti~no rasti. Ja

ne vid im ni{ ta lo {e u to j p roda ji, ulaè se

novac i sve je ìvnulo, kaè crnogorskibiznismen Milo Mi{ko Joketi}.

BOSANCI I SRBI:JEFTINA RADNA SNAGARusi, Irci, Englezi, Nijemci... su

mu{terije koje pokazuju najvi{e interesaza ovaj dio Crne Gore. Posjete u svijetupoznatih li~nosti (politi~ara, biznismena,glumaca, sporta{a...) samo su dodatnopoja~ale interesovanje za kupovinunekretnina u Crnoj Gori. Ljetos je ovdjeboravio zvjezdani holivudski parC atherine Z eta

-Jones i Michel

Douglas, a interesirali su se zakupovinu jedne od kamenih ku}a

u kotorskom starom gradu. Me|ubrojnim slavnim li~nostima,na{ao se i ruski multimilijarderRoman Abramovi~, vlasnikengleskog nogometnog gigantaChelseai jedan od najbogatijih

ljudi na svijetu, ~ije se bogatstvo procjen-juje na 20-ak milijardi dolara!

Gradi} Perast, smje{ten gotovo nasamom ulazu u Kotor, sa prekrasnimbaroknim palatama koje su pripadalenekada mo}nim obiteljima pomoraca,posebno je postao zanimljiv za bogatustranu klijentelu. Kvadratni metar stam-benog prostora ovdje se pla}a i 5.000eura! Crnogorski princ Nikola Petrovi},

koji je, ina~e, arhitekta, postao je jedan odsuvlasnika takve jedne palate, te je osno-vao i agenciju za oìvljavanje pera{tan-skih palata. Tokom na{e posjete, pro{logvikenda, na jednoj od kamenih ku}a kojese obnavljaju radili su mladi}i iz Bosne, izokoline Bijeljine. Ovu je vilu kupio[ve|anin, ~uli smo da je brodovlasnik. To

je sve {to znamo, govore ovi mladi}i.Bosanci koje smo sretali i na drugim mjes-

Najatraktivnije tr i{te nekretnina u Evropi

Stranci koji ne dolaze sa prostoranekada{nje Jugoslavije vlasnici su najvi{ezemlji{ta u Budvi, potom Tivtu, HercegNovom, Kotoru, Kola{inu, Cetinju,

@abljaku. Dràvljani Srbije sa 1,15% predn-ja~e me|u stranim dràvljanima uvlasni{tvu zemlji{ta i eta`ne svojine u

Crnoj Gori, ali treba kazati da oni sada uvelikoj mjeri i prodaju svoju imovinu ikupuju nekretnine u Srbiji. Rusi su, premazvani~nim podacima, vlasnici 0,021%

crnogorskog zemlji{ta. Ovim podacimademantirane su spekulacije da je 20%crnogorskog zemlji{ta prodato Rusima.

NAS I RUSA 300 MILIONA

Najvi{e nekretnina uCrnoj Gori posjeduju Srbi


MIRNA MIROVINA NA JADRANU:Proslavljeni voza~ formule

1 Ralf Schumaher kupioje diskretnu uvalu na

crnogorskom primorjuanje za sebe, obitelj i poslovne patrnere

ZVIJEZDA RATNE CRNEGORE: Imovina na Svetom

Stefanu koju je tokom ratavlast Mile \ukanovi}a poklonila

slavnom reìseru EmiruKusturici danas se procjenjujena vi{e desetina miliona eura


30/80

tima su, pored Srba sa juga Srbije, najjef-tinija radna snaga u Crnoj Gori.

Posebno zanimljiv u posljednje vri-jeme postao je poluotok Lu{tica, smje{tenpreko puta Herceg Novog. Njegovo suzemlji{te, kaù u ovom gradu, pokupo-vali Rusi, me|u kojima je gradona~elnikMoskve Ju rij L u{k ov . Od poznatihli~nosti, vlasnici zemlji{ta su ovdjepostali i Ralf Schumaher, biv{i voza~Formule 1 (kupio je plac koji se nizpadine poluotoka spu{ta do obale mora),te kontroverzni srpski biznismenMiroslav Mi{kovi}, vlasnik Delte.

Mogu vam kazati da su Rus i galant

-ni i gospoda, a li n ijesu jed in i koj i kupuju

- imamo jo{ I rce, Engleze , Amer ikance ,Francuze, kaè Nenad iz jedne odcrnogorskih agencija koje se bave prome-

tom nekretnina. Zati~emo ga kako seraspituje o kamenim ku}ama za koje jeinteres pokazalo dvadesetak Iraca iEngleza. Lu{tica je veliki, rijetko naseljenipoluotok, do ~ijih se zaseoka dolaziuskim, krivudavim putem, a sada, navod-no, na poluotoku ìvi ~etrdeset multimil-ionera! Mje{tani koji prodaju zemlji{tenisu mogli ni pomisliti da }e ova lokacijajednog dana biti toliko privla~na i neznaju kako da potro{e novac koji dobijuod stranaca. C rn og or ci p ro da jubudu}nost svo je d jece , nap i{ i tako je r to

je istina, posljednje su rije~i mje{tana sakojima smo ispra}eni sa ovog mjesta.

I[ÊKUJU]I DAVIDABECKHAMA

Prema podacima crnogorskeDirekcije za nekretnine, strani dràvljaniu Crnoj Gori posjeduju 19.209 hektarazemlji{ta i 1,53 miliona kvadrata (m2)stanova, ku}a i poslovnog prostora.Vlasnici su svakog ~etvrtog stambenog iliposlovnog prostora u Budvi, jednog odpet u Baru i Tivtu i jednog od {est uHerceg Novom i Kotoru. Iako je prodajanekretnina u Crnoj Gori uzela maha {iromprimorja (ali i na sjeveru zemlje), bud-vanska regija je, ipak, mjesto gdje setrenutno najvi{e ulaè i gradi.

Predstavnici nevladinog sek-tora su u vi{e navrata

upozoravali na nekontroliranu prodajunekretnina u primorskom pojasu, te na toda je ve}ina objekata izgra|ena bezgra|evinske i urbanisti~ke dozvole isuprotno planskoj dokumentaciji.

Zale|e Budve i {ire podru~je SvetogStefana specifi~no je i po tome {tona njima odnedavno ni~uruska sela sa novim vila-ma ili starim, preure|enimku}ama. Hoteli koji se

ovdje otvaraju doprinose utisku da senalazite u nekom od svjetskih, monden-skih ljetovali{ta. Luksuzni apartmani uelitnom budvanskom hotelu Splendid (ukojem }e po~etkom narednog mjeseca

boravitiRolling Stonesi) najskuplji su na~itavom Mediteranu: u njima jedna no}

ko{ta 7000 eura!Po~etkom jula u ovom }e sehotelu proslavljati vjen~anje

bogatog Grka Petrosa Statisa,nekada{njeg direktora fud-

balskog kluba AEK, te direk-tora marketinga CNN-a za

Jugoisto~nu Evropu, sacrnogorskim fotomodelom

Nedom â|enovi}. Poznato je da}e na ovom spektakularnom

vjen~anju biti prisutno preko 400 zvanicaiz cijelog svijeta, a me|u slavnim gostimana}i }e se i engleska nogometna zvijezda

David Beckham. Crnogorsko primorje,o~ito, postaje sve bliè svjetskom jet-setu, a

sve dalje prosje~nom |eti}u.

TURISTI KI I EKONOMSKI BUM CRNE GORE

Prodaja nekretnina u Crnoj Gori stranci-ma otvorila je polemike u crnogorskojjavnosti - jedni osporavaju ovu otvorenostjer se boje da }e imati nesaglediveposljedice u budu}nosti, drugi su uzdràni ismatraju da }e sve to doprinijeti brèmrazvoju Crne Gore. Ovda{nja javnost jedodatno uzburkana izvje{tajem State

Departmenta iz marta ove godine u kojemje navedeno da se novac koji poti~e odfinansijskog kriminala u Crnoj Gori pere ula-ganjem u nekretnine. Igor Luk{i},crnogorski ministar finansija, smatra da suovim izvje{tajem i druge zemlje unutar EUozna~ene kao lo{e zakonski definisane utom dijelu, tako da sama po sebi Crna Goranije imala neki posebno negativni tretman.Izrada novog zakona o spre~avanjupranja novca je u toku i po uzoru nanajnovije direktive Evropske komisije.Razmi{ljamo o uvo|enju neke vrste

posebnog inspekcijskog nadzora koji bidodijelili Upravi za spre~avanje pranjanovca. Me|utim, mislim da pri svemutome treba imati u vidu da u najve}embroju slu~ajeva promet nekretnina ilipromet novca koji sluì za nekretninedolazi preko renomiranih banaka koje,

izme|u ostalog, imaju sjedi{ta u SAD-u.Onda se postavlja pitanje - ko treba davodi ra~una o porijeklu novca? Da li mi,ako novac stiè u na{e banke iznajrenomiranijih banaka, ili zemlje kojesu u tom protoku?, kaè crnogorskiministar finansija Igor Luk{i}.

Crna Gora biljeì rast stranih investicija,

a ugrubo govore}i u posljednje tri godine tajrast je dosegao vrijednost od milijardudolara. Ministar Luk{i} kaè da to uklju~ujeprivatizacione procese, investicije putemtrì{ta kapitala, te strane direktne investici-je u uèm smislu.

Najzna~ajniji dio investicija dosada je bio usmjeren na trì{te nekret-nina, ka finansijskim uslugama i turiz-mu. Politika dràve }e naravno ubudu}em periodu biti da kroz stvaranjeuslova za jednu fleksibilnu, otvorenuekonomiju nastavimo da budemo

konkurentni kada je u pitanjuprivla~enje stranih investicija. Pro{legodine je to bilo na nivou oko 30% brutodoma}eg proizvoda i definitivno je toposljedica stabilne makroekonomskepolitike, kategori~no tvrdi ministar finansi-ja Crne Gore Igor Luk{i}.

CRNA GORA POD AMERIKOM KONTROLOM

State Department navodi

da je kupovina nekretninau Crnoj Gori pranjeprljavog novca!


BITKA ZA CRNOGORSKU OBALU: Vode}i ruski isrbijanski tajkuni Viktor Abramovi~ i MiroslavMi{kovi} kupili su najatraktivnije placeve u Crnoj Gori


31/80


32/80

Ravno godinu dana nakon {to je6. juna 2006. u glavnom graduLibije Tripoliju s radom po~elaprva bosanskohercegova~katvornica za preradu vo}a i

povr}a MIMS Jafara, njezin je vlasnikMujo S elim ovi} organizirao posveneobi~nu proslavu prve obljetnice poslo-vanja ove, danas ve} uspje{ne kompanije.Selimovi} je, naime, u Libiju pozvao vi{eod 130 bh. privrednika, bankara, novinarai drugih poslovnih suradnika kako bi im

na licu mjesta pokazao da je kupovinazapu{tene tvornice u predgra|u Tripolija

BH. SLAVLJE U TRIPOLIJU


Poslovna operacija MujeSelimovi}a, vlasnikaMIMS-a, u Libiji pokazalase kao odli~an poslovnipotez: ve} u prvoj godiniMIMS se na libijskom

trì{tu uspio nametnutikao vode}i proizvo|a~sokova i za~ina te {irokootvoriti vrata za ulazakdrugih kompanija naatraktivno libijsko trì{te

MIMS OTVORIO V

Pi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

Za samo godinu dana Selimovi}eva tvornica MIMS JAF

USPJE[NA INVESTICIJA: MujoSelimovi}, vlasnik MIMS grupacije,uloìo je u oporavak libijsketvornice 15 milijuna KM


33/80

bila itekako mudar poslovni potez. Ranijesmo pisali da je tvornica Jafara osnovanaprije vi{e od 40 godina, ali je u posljed-njem desetlje}u, zbog zastarjele tehno-logije i opreme, poslovala s golemimgubicima. U jesen 2005., kada je Seli-movi}, tada me|u prvim stranim investi-torima u Libiji (poslije dvadese-

togodi{njih sankcija i me|unarodne izo-lacije), kupio Jafaru, u tvornici je radilodvadesetak uposlenika.

SJAJNA POSLOVNAODLUKA

Osim {to se u proteklih godinu i poldana broj angaìranih radnika pove}ao na115 (od kojih je trideset Bosanaca), utvornici je instalirana najsuvremenijaproizvodna oprema, sagra|ena jo{ jednatvorni~ka hala i postrojenje za crpljenje ifiltraciju podzemnih voda, te pedesetakapartmanskih stanova za radnike iz BiH.Naknadno su automatizirana i postrojenjaza proizvodnju harise (posebnog za~inakoji se spravlja od crvene paprike ineizostavan je sastojak sjevernoafri~kekuhinje), izgra|ena nova trafo-stanica, acijeli tvorni~ki krug, povr{ine ve}e od 24tisu}e ~etvornih metara, ure|en ina{minkan. Moderni trgovinski centarkoji je podignut na ulazu u tvornicu i ukojem su se, osim proizvoda iz Jafare, tre-bali prodavati i drugi bh. artikli(deterdènti iz programa tuzlanske Dite,toaletni papir Violeta...) nije, me|utim, ni

do danas otvoren. Unato~ Selimovi}evimambicioznim planovima, zna~ajniji uvozbh. proizvoda na libijsko trì{te jo{ uvijeknije mogu}, zbog komplicirane biro-kratske procedure i rigorozne carinskepolitike. Recimo i kako su do konca 2006.ukupne investicije MIMS-a u Jafariprema{ile 15 milijuna KM!

Svi dosada{nj i parametr i pokazuju

da je ulaganje u kompaniju Jafara bila sja-jna poslovna odluka. Proizvodi su

vrhunske kvalitete i trì{te ih je jako

dob ro p rih va ti lo , kazao je Mujo

Selimovi}, ne kriju}i zadovoljstvo {to su iu drugoj fazi projekta ispunili sve

planove. U spjeli smo. Jafara je u vrlokra tkom roku posta la vaàn pro izvo|a~

s ok ova n a lib ijs kom tr` i{ tu , navodiSelimovi}, te dodaje kako je samo u prvihpet mjeseci ove godine u Jafari proizve-deno oko 4.500 tona raznih sokova iza~ina harise. Selimovi}, me|utim,poja{njava kako }e se, u odnosu na dosa-da{nji period kada je ve}ina investicijabila usmjerena u proizvodnju, u narednimmjesecima fokusirati na distribuciju i pro-daju sokova i za~ina. Istodobno nam jeovaj poduzetni bosanski biznismen otkriokako je Grupacija MIMS financirala iedukaciju pedeset mladih libijskihstru~njaka koji ranije nisu imali nikakveprakse u radu na modernim strojevima.Prerada paprike koja se koristi u proizvod-nji za~ina, primjerice, u vrijeme dok je

Jafara jo{ bila u formalnom vlasni{tvuradnika tog poduze}a, obavljala se ru~no,a sirovine su prevoène u kolicima.

Za na{eg posjeta tvornici u Tripoliju,pogon za proizvodnju za~ina harise radioje punim kapacitetima, budu}i da u Libijiuskoro po~inje sezona berbe crvenepaprike.

MIMS JAFARA RADIU TRI SMJENE

Kako nam je pojasnio ZlatkoSejmenovi} , direktor MIMS Jafare koji je

u Libiju, zajedno sa svojom obitelji, sti-gao prije osam mjeseci, u ovoj se tvorniciradi u tri smjene, odnosno, puna 24 sata.Uz napomenu da je u posljednjih godinudana, pored automatizirane linije za pre-radu harise, instalirana i moderna opremaza sokove u tetra pak punjenju,Sejmenovi} je potvrdio kako su njihoviproizvodi ve} privukli libijske kupce.Ostalo je jo{ pro{iriti distribucijsku mreùkako bi, u odnosu na sada{njih 60 proce-nata, distribucija pokrila 80 posto libi-jskog trì{ta.

Veleposlanik BiH u Libiji Ferhat [etaje jednako tako potvrdio da se broj bh.poduze}a koji posluju u ovoj sjever-noafri~koj dràvi stalno pove}ava.Dolazak MIMS-a je, ipak, predstavljaojedan novi na~in ulaganja bh. preduze}a .

Bio je to hrabar potez, jer su mnoge

aktivnosti ovdje na sam om po~etku.

Ukol iko MIMS bude imao punu podr{ku

l ib ij sk ih , a li i bosanskohercegova~k ih

vlasti, mogao bi postati vode}i

proizvo|a~ ne samo u Libiji, ve} i na

t r` i{ tu S jeve rne Afr ike , smatra vele-poslanik [eta. Iste ambicije nije krio ni

sam vlasnik Mujo Selimovi} koji je, upra-vo na proslavi prve godi{njice rada libi-jske tvornice, najavio zna~ajniji prodorMIMS grupacije na trì{ta nama susjednihdràva: Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Prvi ro|endan MIMS Jafare


ATA AFRIKE

RA pokrila 60 posto libijskog trì{ta!

OSVAJANJE LIBIJSKOG TR@I[TA:Nakon instaliranja modernih postroje-nja, samo u prvih pet mjeseci 2007.u Jafarije proizvedeno 4.500 tonaraznih sokova i za~ina


34/80

BISERI RASUTI PO SVIJETU


Nakon {to su po~etkom rata protjerani iz Banje Luke, tri mlada in`injera infor-matike DRA@EN PEHAR, EMIR MEMI] i BORIS NUNT u Zagrebu su osnovali pri-vatnu informati~ku tvrtku Logos; 15 godina kasnije njihova tvrtka postala je

vode}a kompanija u e-bankingu Hrvatske; na{i reporteri u Zagrebu su razgovaralisa DRA@ENOM PEHAROM, jednim od vlasnika tvrtke LOGOS

ZAGREBA^KI TRIIZBJEGLICA IZ BANJ

Elektronsko bankarstvo Hrvatske dj

PIONIRHRVATSKOGE-BANKARSTVA:Dra`en Pehar,predsjednik Upravetvrtke Logos


35/80

Ve} nekoliko godina zaredomhrvatska tvrtka Logos zauzimavode}u poziciju na informa-ti~kom trì{tu Hrvatske. Pomnogim va`nim parametrima,

poput ostvarenog prihoda, broja uposlenihradnika, ostvarene neto dobiti, Logos nemapremca me|u hrvatskim kompanijama o~emu, pored ostalog, svjedo~i i ~injenicada Logosova informati~ka rje{enja u e-bankarstvu ve} koristi preko 350.000Hrvata dok vi{e od 22.000 hrvatskih tvrtkisvakodnevno koristi Logosove pametne

kartice u platnom prometu i Logosovarje{enja digitalnog potpisa.

PIONIRIELEKTRONSKOG

BANKARSTVALogosove poslovne prostorije u

sredi{tu Zagreba krase mnogobrojnastru~na priznanja na koja je tvrtka pret-pla}ena ve} cijelu deceniju.

O Logosu se u hrvatskoj javnosti znaskoro sve, a u BiH gotovo ni{ta, iako jerije~ o tvrtki koju su 1993. godine osno-vala trojica talentiranih elektroinìnjeraizbjeglih iz Banje Luke, Draèn Pehar,Emir Memi} iBoris Nunt, ni jedan stari-

ji od 25 godina. Prije petnaestak godinaLogos je osnovan s kapitalom jedvadovoljnim za nabavku jednog solidnogra~unara a danas se kapital tvrtke mjeridesetinama miliona eura zara|enim na

razvoju i {irokoj primjeni inovativnihsoftverskih rje{enja u informati~kojindustriji Hrvatske. Prije petnaestak godi-na sjedi{te kompanije bilo je u dvosob-nom privatnom stanu u Zagrebu koji jemajkaDraèna Pehara zamijenila za svojraniji stan u Banjoj Luci. Danas seLogosov poslovni prostor proteè napreko 1.000 kvadratnih metara smje{tenihu najelitnijem dijelu Zagreba - samo koju

stotinu metara dalje od zagreba~kegradske uprave.

Prije petnaestak godina suvlasnicitvrtke, Pehar, Memi} i Nunt, imali su tektoliko novca da zaposle samo jednu osobu(baku Draèna Pehara!) i to s minimal-nom mjese~nom pla}om a danas tvrtkaLogos upo{ljava 40 vrhunskih elektroi-nìnjera, uglavnom programera, od kojihsvaki mjese~no zara|uje desetak pros-je~nih pla}a u Hrvatskoj.

S predsjednikom uprave LogosaDraènom Peharom (ro|enim 1966.godine u Banjoj Luci) razgovorali smo unjegovom moderno dizajniranom uredu uZagrebu, a kao uvod u predstavljanjeLogosa Pehar nam je ispri~ao anegdotu spo~etka 1993. godine kada je Logos imaosamo jednu uposlenu osobu, jedan kom-pjuter i polovni automobil Zastava 101koji je bio u àlosnom stanju.

Prvi poslovni nast

Documents

Slobodna Bosna 551