Slobodna Bosna 561

7/24/2019 Slobodna Bosna 561

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-561 1/80

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

SVEN ALKALAJ: DIPLOMATSKI PODVIZI SILAJD@I]EVOG STATISTE

ÎME SAMZADU@IOPUTINA

SR\AN VULETI], RE@ISERALEKSANDAR SOL@ENJICIN, NOBELOVAC

SNIMIO SAMFILM ZA DU[UTAKSISTA

O S L O B O \ E N J E D R U @ E T I T O, M

I T I S E K U N E M O

M E ZA R S U M I N I RA L I P LA ] E N I

B O [ N JA C I U P R E D I Z B O R N

E S V R H E

Z A B R A N J E N I

T E K S T O A T E N T A T U N A

I Z E T B E G O V I ] E V

M E Z A R

L I S T G O D I N E U P O L U S V I J E T U





06 BH. IMOVINANA JADRANUMorski raj za federalnubirokratiju

Nakon {to je prije {est godina vra}eno

vlasni{tvo nad reprezentativnom vilom uTrpnju na poluotoku Pelje{ac, ove godine je Vlada Federacije vlastitim sredstvimaobnovila i bez mnogo medijske pompe u“funkciju” stavila ovaj ekskluzivniobjekat; na{ novinar poku{ao je istraìtiko se ovog ljeta i pod kojim uslovima(cijenama) odmara u federalnoj vili naTrpnju, me|utim, nai{ao je na nepre-mostive birokratsko/za{titarske prepreke

16 TE@AK UDARACBH. GRA\EVINARIMA Posao decenije pripao

Slovencima

Atraktivni posao izgradnje Sarajevskezaobilaznice za koji se posljednjihmjeseci otimalo 12 inostranih kompanijai tri pridruène kompanije iz BiH,“Hidrogradnja”, GP “Put” i “@GP”, pripast }e slovenskom SCT-u,dugogodi{njem poslovnom favorituStranke za BiH i njenog najpoznatijegtajkuna Hamzalije Ibri}a Jate

20 SVEN ALKALAJ,

DIPLOMATASilajdì}ev ministarspolnih poslova

Pritisnut neumoljivim dokazima ovlastitoj nesposobnosti, korumpiranosti, java{luku, neradu…, ministar vanjskih

poslova BiH SVEN ALKALAJ, predratnisitni referent u ENERGOINVESTU,odlu~io je javnost upoznati sa svim svojimmnogobrojnim diplomatskim podvizima izaslugama; na njegovu, a vi{e na na{uàlost, svi su njegovi diplomatski uspjesiizmi{ljeni, iskonstruirani, nerelevantni…

29 POSU\ENI INTERVJUNobelovac AleksandarSolènjicin

Jedini ìvi ruski knjièvni klasik Aleksandar Solènjicin, autor antologijske knjige “Arhipelag Gulag”, vi{edecenija najpoznatiji i najglasniji komu-nisti~ki disident, dao je ovih dana inter-vju njema~kom magazinu Der Spigelkoji prenosimo uz manja skra}enja; Nobelovac Solènjicin govori o tragi~noj

historiji svoje zemlje, o neuspjesimaGorba~ovljevih i Jeljcinovih reformi, orazo~arenju u politiku Zapada, o odnosu prema ìvotu i smrti

34 SRBIJANSKI WOODSTOCK O{ini po pra{ini

Na{i reporteri proteklog vikenda boravili su na najve}oj muzi~ko-turisti~koj fe{ti ovog ljeta u Evropi,raskala{enom festivalu trube u selu Gu~a

u Srbiji koji je tokom petodnevnog trajanja posjetilo vi{e od pola miliona ljudiiz Srbije i desetine hiljada muzi~kih“hodo~asnika” iz cijele Evrope; je liGu~a svojevrstan (naizgled nemogu}i)spoj novosadskog EXIT-a i koride uêvljanovi}ima

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednik Senad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],

Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],

Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcije

Ismira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minis tarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA , Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: [email protected]

561Sadràj

JAD I BIJEDA GRA\ANA I U@IVANJE FEDERALNOG VRHA: Nedàd Brankovi}, premijer Federacije



P

ri~a mi, ne{to malo nakon rata,u Zagrebu, dobar prijatelj iapsolutno vjerodostojan izvor,zagreba~ki Bo{njak (a moè iobrnuto - bo{nja~ki Hrvat),

relativno mlad i apsolutno uspje{an,kako ga je tokom rata ku}i posjetio nje-gov prijatelj, zemljak, ina~e vaàn,dapa~e, nezaobilazan, ratni logisti~ar Armije BiH i BiH u cjelini. Do{ao mu,dakle, logisti~ar u stan i pro{ao, malo

popri~ali o genocidu i latentnomstradanju Bo{njaka, a na koncu gost nije

propustio djeci (ovoga {to mi je pri~ao)ostaviti ne{to novca “za ~okoladice”.“ôvje~e , kad je on o ti{ao , v id im d jeca

mi ho}e da se pokolju oko para:

napa}en i ‘zeml jak’ im za kupnju ~oko-

ladica ostavio hiljadu maraka ukrupno”

Pri~ao mi, a kome }e drugom(!?),~lan kabineta karikaturalnog “vice pres-identa”, samoprogla{enog, naravno,Bosne i Hercegovine, E jupa Gan i} a

(vidim ga neki dan na televiziji - salije-va “Sarajevsku pivu” u ranim jutarnjimsatima sve u {esnaest!) kako ga jenegdje, mislim 1993. godine vice presi-dent Gani} zamolio da za cijeli dopred-sjedni~ki kabinet (Gani}ev) kupi ne{tomalo ju`nog vo}a, skromnu koli~inusuhomesnatih prera|evina, a preostali

dio novca neka slobodno potro{i nasokove i raspoloìve energetske napitke.“ Pot) predsjedni~e, moram vam re}i da

ti V a{i novci, ex-jugoslovenski dinari,

mjesecima ne vaè u Bosni i Her-cegovini, a uz to, nemojte me krivo

shvatiti, u Sarajevu se od ju`nog vo}a,

m esnih proizvoda moè kupiti samo

k.. .c od ovce” , kazao je ovaj {to mi jesvjedok na eventualnom su|enju EjupuGani}u.

Je li to sve? Naravno da nije. Moj~asni kolega i po mnogo ~emu (ne-

dostignuti) uzor Milan Vlaj~i}, kulturnihroni~ar Politike (dok je taj list marioza kulturu u bilo kojem obliku),zaklju~io je kako su neophodni sastojcidobre novinske kolumne tri efektna

primjera, plus razbori t komentar.

Vlaj~i} }e u balkanskoj kulturi ostatiupam}en, ako ni po ~emu drugom, onda

po tome {to se uljudno i gra|anskirevnosno javljao u eter Tre}eg progra-ma Radio Beograda, koji su samo

budale slu{ale, e da bi komparativnosistematizirale slovena~ke i srpskeintelektualne bardove Tara sa Kerma-unera i Radomira Konstantinovi}a.

Dakle, za ozbiljnu kolumnu minedostaje tre}i primjer.

Evo ga, odmah! U rano prolje}e1994. godine, dan-dva nakon

potpisivanja hrvatsko-bo{nja~-kog Va{ingtonskog dogovora,izvjesni Enver Hodì} Enker,

vlasnik firme Soko , uspio je iz Hrvatskedo rodne Hrasnice uvesti nekolikokamiona krcatih pile}im asortimanom iderivatima: namah ga je uhapsio gazda“slobodne ilidànske teritorije” Fikret

Prevljak (poluinteligent koji je u komu-nisti~kom sustavu vodio kerove Spe-cijalne jedinice RMUP-a na trening a uIzetbegovi}evom poretku hrasni~kemladi}e u smrtonosne vojne avanture).Kada je ~uo da je sponzor njegove (pre-dratne) ameri~ke turneje Enker “Soko”,uhap{en od njegovog omiljenog koman-danta samo zato {to je {koljku jaja u

Hrasnici prodavao po 30 maraka,Izetbegovi} je poslao povjerljive ljudeda istraè kolika je cijena istog artikla uopkoljenom Sarajevu; nije znao, jadnik,naivan. Kad su mu rekli da su u Sarajevu24 jajeta vrijedna gotovo pet puta vi{enego u Hrasnici, mudri Vo|a je naredioda se Enker pusti iz zatvora i da mu seumjesto {vercerskih pri{iju domoljubneepolete.

Nema danas, fizi~ki, neposredno, na javnoj i politi~koj pozornici be{}utnihignoranata, nadmenih dru{tveno-koris-

nih finansijskih zlo~inaca tipa Gani}-Izetbegovi}, ali ta je uzurpatorskakamarila ostavila solidne temelje izasebe: Gani}evu k}erku, “prvu damuSarajevo film festivala” uop}e nije stidslikati se u ku}i koju je njen tata

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 16. 8. 2007.

Pi{e

Senad Avdi}

NI ZRNA @ITA UZU

Narod koji je izabraoBrankovi}a zasluùje da

Gadan je problemi premijer Vlade

Federacije, predratnitambura{ iz Vi{egrada,

{armantni i nezaja`ljivoneiìvljeni papan~i}

Nedàd Brankovi}. Dokcijene hljeba u

Federaciji bujajunevi|enim i nepoznatim

kvascem (premijer RSMilorad Dodik se toj,

budimo po{teni,

globalnoj po{asti svimadministrativno

raspoloìvim mjeramapoku{ava suprotstaviti),

dok je cijela regijauslijed posljedica koje je donijela ovoljetna

su{a na nogama,premijer Brankovi} i

njegova navodna Vlada,zbog ranije preuzetih

obaveza, “ne radeu augustu”



UKRAO, te{koj 1000 kvadratnih metarau prostoru i 5 miliona maraka u vre-menu. Izetbegovi}ev badènog Mirsad

Purivatra misli da je svime postignutimzasluìo da po svom }eifu prekomponi-ra, urbanisti~ki, poslovno, strukturalno,Sarajevo.

Gadan je problem i premijer Vlade Federacije, predratnitambura{ iz Vi{egrada, {arman-tni i nezaja`ljivo neiìvljeni

papan~i} Nedàd Brankovi}.Dok cijene hljeba u Federaciji bujajunevi|enim i nepoznatim kvascem (pre-mijer RS Milorad Dodik se toj, budimo

po{teni, globalnoj po{asti svim adminis-trativno raspoloìvim mjerama po-ku{ava suprotstaviti), dok je cijelaregija uslijed posljedica koje jedonijela ovoljetna su{a na nogama,

premijer Brankovi} i njegova navodnaVlada, zbog ranije preuzetih obaveza,“ne rade u augustu”. Milorad Dodik interventno uvozi 5 miliona tonasto~ne hrane da ne bi pocrkao sto~nifond u Republici Srpskoj, moli i prek-linje premijera Srbije Ko{tunicu da mu

posudi hiljade tona p{enice (jer jeSrbija zabranila izvoz p{enice uslijedneprogla{enog, ali o~ito mobilizira-

ju}eg “vanrednog stanja”), na{ se pre-mijer, Brankovi}, vozika po neumskimuvalama i uvaljuje novopristiglim tele-vizijskim novinarkama.

[ta je briga Brankovi}a kolika je jutros cijena hljeba u Bugojnu, ima liulja u Mostaru, ho}e li se morati poklatikrave u Biha}u; on je legitimni izdanak ignorantske, socijalno neosjetljive,moralno tvrdoko`ne bo{nja~ke elite!Problem je, a{i}are jedini, bo{nja~kog

premijera Brankovi}a na ~ije }e imeuknjiìti imovinu koju je, ~udnim stica-

jem okolnosti, zaposjeo u slovena~kojKranjskoj Gori, gdje ga sigurno ne}esti}i pravedni grijeh jadnog, obesprav-ljenog, gladnog, naroda - koji ga je,uostalom, i izabrao. Kao i Izetbegovi}a,Gani}a, Oru~evi}a, êngi}a...

16. 8. 2007. SLOBODNA BOSNA 5

ATORU

Nedàdamre od gladi!

ÊTVRTAK, 9. AUGUSTOtkazana sjednica Predsjedni{tva BiH zbog bolesti predsjedavaju}eg

@ELJKA KOM[I]A. Ispade, eto, da su druga dva ~lana dràvnog vrhasasvim zdravi!

PETAK, 10. AUGUSTU Sarajevu jo{ jedno ubistvo, nekom lokalnom mladom nasilniku

prostrijeljena glava; tako se ve} godinama nezadrìvo nastavlja odlivmozgova iz zemlje. Pod zemlju...

SUBOTA, 11. AUGUSTPo~ela njema~ka Bundes liga, prenosi je Federalna televizija.

Vi{estruko mi je drago prvo, volim njema~ki nogomet, a, drugo, jo{va`nije, neka se kona~no malo odmori onaj ùti argentinski glumac izsapunice Za~in ìvota - kada sam god ovog ljeta nesmostreno{}u preba-cio na FTV, jadnik se sa nekim sva|a, nekoj se udvara, nekome prijeti.

@uti Argentinac je valjda jedini koji je ovog ljeta zaradio pla}u na FTV-u!

NEDJELJA, 12. AUGUSTNa festivalu trube u Gu~i rastura razglas koji je petnaestak dana

ranije ozvu~avao ko{evski vjerski hepening “600 godina islama naBalkanu”. Prije 18 godina isti razglas kori{ten je na Gazimestanupovodom 600 godina kosovske bitke. A mo`da se u dogledno vrijeme ovedvije-tri manifestacije spoje u jednu; imam spreman njen radni naslov:“Srpska se truba s Ko{eva ~uje”!

PONEDJELJAK, 13. AUGUST“Rat u BiH nije bio vjerski”, kazao reisu-l-ulema MUSTAFA ef.

CERI] na nekom skupu u austrijskom Salzburgu. Ta~no - nije bio

vjerski, uprkos ogromnim ratnim naporima efendije Ceri}a i AlijeIzetbegovi}a da ga takvim naprave!

SRIJEDA, 15. AUGUSTFK Sarajevo protiv Dinama iz Kijeva. Ne, nije rije~ o memorijalu

“Olene Popik”, ve} o utakmici stolje}a za bh. nogomet!

UTORAK, 14. AUGUSTMIRKO [AGOLJ, bard guzovansko-potro{a~kog novinarstva, pi{e u

Oslobo|enju : “Zbog zlo~ina koji su po~injeni nad Bo{njacima uHercegovini, za koje Haag tereti Prli}evu grupu, neko mora biti izabrave”. Po{to [agolj decenijama vjeruje kako je kolumnista u novinarstvuona “pozicija” koja ima privilegiju da bude elementarno neinformirana ada principijelno soli pamet svima, evo da ga informiram: zbog zlo~ina nadBo{njacima u Hercegovini “a za koje se tereti Prli}eva grupa” “iza brave” su ve} ha{kiosu|enici MLADEN NALETILI] TUTA i VINKO MARTINOVI] [TELA. Potom “iza brave” je, pravo-

mo}no, NIKOLA ANDRUN, zamjenik upravnika logora Gabela, a “iza re{etaka” je i “Makinagrupa” (RADI], [UNJI], BREKALO, VRAÊVI]), kojoj su|enje na Sudu BiH jo{ uvijek traje.Dokle seè [agoljeva nadmena neinformiranost, svjedo~i i to {to on u istoj “kolumni” ~lana“Prli}eve {estorke” Berislava Pu{i}a titulirao kao “{efa uprave zatvora” iako svak’, ukoliko sene radi o “uglednom kolumnisti”, zna da je Pu{i} bio {ef komisije za razmjene HVO-a.

[agolj usput ne~asno, nedèntlmenski (UDBA[KO-KAGEBEOVSKA {kola bontona) denun-cira biv{u glavnu urednicu Oslobo|enja da je “na op}e zgraàvanje novinara i ~italaca” Prli}apred odlazak u Haag “proglasila nevinim”. Osim {to je neinformiran, Mirko pri tom i laè:“Oslobo|enje” je objavilo intervju sa Prli}em pred njegov odlazak u Haag, kao {to bi uradiosvaki drugi list kojem je stalo do trì{ta, da je bio u prilici. Ali, [agolj je navikao na guzova~u,budèt. Usput, sjetih se, prije 20-ak godina “Oslobo|enje” je bilo na budètu Vlade BiH ~iji jepotpredsjednik zaduèn za lovu bio Jadranko Prli} - ho}e li u znak zgraànja zbog Prli}eveha{ke avanture Mirko vratiti stanove i ljetnikovce, devizne {tekove iz Moskve koje je stekao

zahvaljuju}i novcu i ra~unima koje je potpisivao Jadranko?!

SEDAM DANA & LJUDI



Vlada Federacije BiH, sa Ne

-dàdom Brankovi}em na ~elu,kona~no je odlu~ila odrije{itikesu i parama poreskihobveznika renovirati reprezen-

tativni objekat u svom vlasni{tvu nami- jenjen za odmor i rekreaciju ministara,Vladinih slu`benika te drugih uglednika

~iji dru{tveno-politi~ki status podrazu-mijeva da budu nagra|eni besplatnim

smje{tajem u Vladinoj vili u Trpnju na poluotoku Pelje{cu.

ELITNA LOKACIJA ZALOKALNU ELITU

Bosanskohercegova~ka politi~ka elitanakon {to je “otkrila“ i osvojila Lovi{ta, velomisto na najudaljenijoj ta~ki poluotokaPelje{ac, svoje ambicije usmjerila je ka dru-goj pelje{a~koj destinaciji - Trpnju. Do Trpnjane samo da je lak{e i jednostavnije do}i, nego je i smje{taj neuporedivo bolji od svega dosada vi|enog. Vladina vila sa privatnom

pla om i ogra|enim posjedom nalazi se naznakovitoj adresi - Ulica Put od vila br. 2.

Prema navodima I smeta Trumi}a,sekretara Vlade FBiH, u rekonstrukciju iobnovu objekta u Trpnju do sada jeuloèno oko 480 hiljada KM. To, smatraTrumi}, i nisu neka ulaganja s obziromda je dràva, odnosno Federacija BiH,vra}anjem vile u svoje vlasni{tvo bogatija za blizu 40 miliona KM, koliko je procijenjena vrijednost Vladinogreprezentativnog objekta u Trpnju.“Uslijed z akon ske regulativ e ko ju je

u svo jila H rv atsk a, on emog u} ena je

g radn ja nov ih objekata neposredno uz

morsku obalu. Budu}i da je objekat u

Trpnju sagra|en polovinom osamdesetih

BH. IMOVINA NA JADRANU


Federalni ~inovnici besplatno okupirali vil

Pi{e

Mirsad Fazli}[email protected]

FEDERALNA“VILA MAFIJA”FEDERALNA“VILA MAFIJA”

Tajna vilTajna vil

Nakon {to je prije {est godina vra}eno vlasni{tvo nad reprezentativnom vilom uTrpnju na poluotoku Pelje{ac, ove godine je Vlada Federacije vlastitim sredstvimaobnovila i bez mnogo medijske pompe u “funkciju” stavila ovaj ekskluzivniobjekat; na{ novinar poku{ao je istraìti ko se ovog ljeta i pod kojim uslovima(cijenama) odmara u federalnoj vili na Trpnju, me|utim, nai{ao je nanepremostive birokratsko/za{titarske prepreke



Morski raj za federalnu birokratiju


na Jadranu vrijednu 40 miliona maraka!

u Trpnjuu Trpnju

VILA OD DVADESET MILIONA EURA: Vlasni{tvogra|ana BiH, a ne novokomponiranih politi~ara i

~inovnika koji je ovog ljeta drsko svojataju



godina pro{loga sto lje}a na samoj obali ,

ta ~ in jenica zna~a jno u tje~e na n jegovu

dana{nju vrijednost”, kaè Trumi}. Iakosu op}inske vlasti u Trpnju jo{ 2001.godine vratile objekat u posjed VladeFBiH, gra|evinski radovi kojima je dove-den u funkcionalno stanje okon~ani su tek prije mjesec dana. “Jo{ je ostalo da se

obnovi fasada na objektu i da se urede

ulaz i vrt”, kaè Trumi}. On otkriva kako pored apartmana i soba objekat raspolaè

i konferencijskom salom sa dvadesetak mjesta, gdje }e se tokom ljetnih mjesecimo}i odràvati sastanci ne samo nafederalnom, ve} i dràvnom nivou, kon-ferencije, seminari... Iako Trumi} tvrdi daenterijer objekta “nije ni{ta specijalno”,

odnosno da u te svrhe nisu uloènazna~ajna sredstva, sude}i prema osiguranjuobjekta i video nadzoru unutra{njostobjekta vjerovatno je daleko luksuznijaod onoga {to se dâ naslutiti izvana.

Naime, prema navodima rijetkih sretnikakoji su imali priliku obi}i enterijer vile izaviriti u bogato opremljene apartmane isobe, sve prostorije su klimatizirane, asvaki od devet apartmana, odnosno sobaima tv prijemnik sa satelitskim programi-ma, kao i konekciju na internet.Privilegirani stanari, federalni du`nosnicinemaju jo{ uvijek raspoloìvufunkcionalnu kuhinju, te su “osu|eni”kuhati sami ili se hraniti u obli`njimrestoranima. Kolika je pa`nja posve}enasigurnosti budu}ih gostiju vile, svjedo~idevet sigurnosnih kamera koje pokrivajusve ulaze i otvore na vili. PremaTrumi}evim rije~ima, za sigurnost vile igostiju ugovorom je angaòvana jednahrvatska tvrtka. Za sada su u objektuzaposlene tri osobe, dva konobara i recep-

BH. IMOVINA NA JADRANU

Reprezentativni objekat u Trpnjuizgradile su republi~ke vlasti BiH 1987.godine. Komad zemlje neposredno uzmorsku obalu, koji je bio u vlasni{tvuporodice Arslanagi}, kupio je Sindikatprosvjetnih radnika BiH koji je sagradioobjekat sa 60-ak leàjeva. Uslijed nebrige ikatastrofalno lo{ih higijenskih uslova,nadle`ni organi Socijalisti~ke RepublikeHrvatske obavijestili su republi~ke organeBiH da }e biti primorani zatvoritiodmarali{te ukoliko se ne preduzmu hitnemjere na njegovoj sanaciji. U me|uvre-menu, Sindikat prosvjetnih radnika ~iji su~lanovi trebali koristiti odmarali{te poklonioga je Turisti~kom dru{tvu Br~ko, a kako je ispomenuto dru{tvo odustalo od kori{tenjaobjekta, Sindikat je pravo vlasni{tva ikori{tenja objekta prenio na Izvr{no vije}e

RBiH. Nakon toga donesena je odluka oizgradnji reprezentativnog objekta sa ~etiriluksuzno opremljena apartmana i sedamsoba. Sve~anom otvaranju vile u Trpnju svojevremeno je prisustvovalo najvi{e repub-li~ko rukovodstvo na ~elu sa tada{njim pre-

mijerom Ratom Dugonji}em, za kojegmje{tani Trpnja kaù da mu je ova vila biladrugi dom. Tokom rata u vili je bilasmje{tena jedinica vojne policije Hrvatskevojske da bi kasnije bila kori{tena kaorehabilitacioni centar za ranjene bojovnikeHVO-a. Kona~no, bosanskoj vili vra}en jeprvobitan sjaj i namjena, pa }e se od sadaumjesto komunisti~kih u njoj odmarati i lje-tovati demokratski izabranipredstavnici sa svojim fa-milijama.

KRATKA HISTORIJA VILE U TRPNJU

Od Rate Dugonji}a, prekoHVO-a, do Nedàda Brankovi}a

Svaki od devet apartmana, odnosno soba ima tv prijem


NA MORU KAO KOD KU]E: Stazaza {etnju federalnih ~inovnika

iscrpljenih vi{emjese~nimobavezama u Sarajevu

SVOJA VILICA, SVOJA SLOBODICA: Obitelji federalnihdu`nosnika ba{kare se u gotovo porodi~nim,intimnim uvjetima, o tro{ku poreskih obveznika

ODMOR OD TE[KIH INSPEKCIJSKIHPOSLOVA: Ibrahim Tirak, {ef Federalne

finansijske inspekcije

VLADAFEDERACIJEPLATILA JEADAPTACIJU:Premijer NedàdBrankovi}



cioner, koji je ujedno i domar. Kuhari,konobari, sobarice i drugo pomo}noosoblje za sada dolaze iz Sarajeva kad seza to ukaè potreba, odnosno kad neko oddu`nosnika odlu~i provesti nekoliko danaodmora u vili u Trpnju.

NEZAPOSLENIM (U VLADI FEDERACIJE)

ULAZ STROGOZABRANJEN Naàlost, svi na{i poku{aji da u|emo

u vilu i snimimo luksuz u kojem }e se“radno” odmarati federalna administraci- ja i njihove porodice zavr{ili su ispredkapije. Tu smo zatekli Igora Bur i}a izTrpnja, ~ovjeka koji se u proteklih {estgodina brinuo o imovini Vlade FBiH. Naime, odmah nakon {to je imovinavra}ena u posjed Vladi FBiH, objekat jeo~i{}en i ustakljen, zamijenjene su elek-tri~ne i vodovodne instalacije. Uredno su pla}ane sve komunalije, a Vlada FBiHBuri}u se oduìla tako {to je njemu injegovoj supruzi osigurala posao unovorenoviranoj vili. Prije nego {to nam je dopustio da u|emo na posjed, Buri} jekonsultirao svoje {efove u Sarajevu. Nakon pola sata ~ekanja, saop{tio nam jeda bez pismenog odobrenja direktoraSlu`be za zajedni~ke poslove organa itijela FBiH Hari sa Iht ij ar av i}a nemoèmo u}i na posjed, a kamoli uobjekat. O fotografisanju da i ne govo-rimo. “Sve znam , ali vam ni{ ta n e mogu

re}i”, smu{eno nam je rekao Buri}.

Iako objekat jo{ uvijek nije zvani~nootvoren, ve} je ugostio neke od federalnihzvani~nika. Naime, sude}i prema tvrdnja-ma mje{tana ~ije ku}e se nalaze uneposrednoj blizini vile, u njoj je navod-no boravio potpredsjednik Federacije

Mirsad Kebo. A potpredsjednik im jeostao u ne ba{ ugodnom sje}anju, jer su

njegovi tjelohranitelji, na sebi svojstvenna~in, rastjerivali kupa~e koji su u nez-nanju zalutali na privatnu plaù bosanskevile. Pored Kebe, vilu u Trpnju, premanavodima izvora bliskog Vladi, pohodio je i potpredsjednik vlade i ministar kul-

ture i sporta Gavrilo Grahovac. Navodno,spisak kandidata kojima se ne bi bilo mr-

sko odmoriti u Trpnju na ra~un poreskihobveznika prili~no je duga~ak. Me|utim, prema tvrdnji sekretara Trumi}a, VladaFBiH tek treba da usvoji prijedlog Uredaza zakonodavstvo i koordinaciju o na~inui uslovima kori{}enja objekta u Trpnju.

Morski raj za federalnu birokratiju


Mje{tani Trpnja govorkaju da je

otvaranju vile bio nazo~an i predsjedavaju}ibh. Predsjedni{tva @eljko Kom{i}. Me|utim,u razgovoru sa Kom{i}em on nam je potvr-dio da je boravio u Trpnju, ali kao obi~nigra|anin i o svome tro{ku. “Odsjeo sam uhotelu ’Faraon’, a smje{taj za mene,suprugu i dijete platio sam 150 eura. Uzsve to, klima nije radila”, dodao je krozsmijeh Kom{i} koji se nije ni pribliìo objek-tu u vlasni{tvu Vlade FBiH. “Nisam ni znaoda je taj objekat obnovljen. Tek kadasam se vratio, na sjednici Predsjedni{tvaBiH pokrenuta je pri~a oko bh. imovine.

Naime, pojavila se inicijativa da se na{avila u Trstenom ’Aurora’ pretvori uumjetni~ku koloniju. Tek tada samdobio informaciju da je vila u Trpnjuvra}ena Vladi FBiH, da je renovirana ispremna za upotrebu”, rekao je Kom{i}.Dakle, Kom{i} je odsjeo u hotelu Faraon ukojem je boravila i predsjednica Ustavnogsuda BiH Hatidà Hadìosmanovi}-Mahi}, {to samo govori u prilog ~injenici da

Trpanj postaje jedna od omiljenih destinaci-

ja bh. politi~ke elite.

@ELJKO KOM[I], PREDSJEDAVAJU]IPREDSJEDNI[TVA BIH

“Ljetovao sam u Trpnju,ali nisam znao da Vlada

Federacije tamo ima svoju vilu”!

k sa satelitskim programima, kao i konekciju na internet

U TRPNJU, ALI KOMERCIJALNO:@eljko Kom{i}

PRIVATNI ODMOR U SLU@BENOM VOZILU IDR@AVNOJ IMOVINI: Luksuzni automobil dovezao je

u Trpanj nepoznatog politi~ara iz Sarajeva

ZATVORENO ZA JAVNOST: Katanci, lanci i brave{tite politi~ku elitu od radoznalih pogleda“obi~nih” gra|ana



MINI MARKET ”

” Nedavno sam nekome rekla da sam

mnogo vi{e gej{a nego caricaEMINA GANI], izvr{na direktorica SFF-a

ZBRISNO SLAVLJE

Na misno slavlje

uo~i Velike Gospe koje je predvodio kardinalPulji} nisu do{li ni Dragan

ôvi} ni Boò Ljubi} Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Pulji} koji je u utorak

(14. augusta) u selu Komu{ina kod Tesli}a predvodio sve~ano misnoslavlje uo~i proslave katoli~kog blagdana Velike Gospe, obratio se,izme|u ostalih, i liderima hrvatskih politi~kih stranaka u BiH.

Ra~unaju}i, valjda, da }e na misno slavlje, kao i pro{le godine do}isvi politi~ki prvaci, kardinal Pulji} je govore}i o poloàju Hrvata-katolika apelirao na jedinstvo hrvatskih stranaka u BiH. No, na kar-dinalovu àlost, osim potpredsjednika Republike Srpske Davoraôrda{a, me|u okupljenim vjernicima nije bilo nijednog visokopozi-cioniranog hrvatskog politi~ara iz BiH! Prije godinu dana, dakle u jeku predizborne kampanje, u Komu{inu su do{li i lider HDZ-aDragan ovi} i zamjenik predsjednika HDZ-a 1990. Martin Ragu`.

Ovog je tjedna, ali opet iz istih razloga, najve}e hrvatsko selo uOp}ini Tesli} pohodila samo Zdenka Babi}-Petri~evi}, predsjedni-ca Odbora za iseljeni{tvo i zastupnica HDZ-a (iz dijaspore) u SaboruRepublike Hrvatske, koja je do{la u pratnji osoblja hrvatskog vele-poslanstva iz Sarajeva. (S.M.)


Ure|uje

Milutin Stoj~evi}

KardinalVinkoPulji}

[ T A J E OS T A LO

K a k t usi u m jes to ”

ENTUZIJAZAM BEAshdown na promokupio je komplet



NED@AD KA’ TICA

Govorka se da je premijer

Brankovi} direktora BH Telekoma Katicu smijenio zbog protivljenja da sufinansiranabavku dva helikoptera

Hamdo Katica, biv{i direktor BH Telecoma , svoju karijeru u tojnajprofitabilnijem javnom preduze}u zape~atio je kada se usprotiviopremijeru Nedàdu Brankovi}u koji je imao ozbiljne namjere dazavu~e ruku u Telecomovu kasu. Naime, prema nekim nezvani~niminformacijama, Brankovi}a ve} duè vrijeme iritira ~injenica da nje-gov kolega iz manjeg bh. entiteta Milorad Dodik Bosnom i {irekrstari u helikopteru koji je vlasni{tvo Vlade RS. Kako bi mogao pari-rati Dodiku, Brankovi} je naumio kupiti ne jedan, nego dvahelikoptera za svoje i potrebe svojih ministara. Stoga je od Katicetraìo da BH Telecom finansijski participira u tom projektu vrijed-nom oko 10 miliona eura. Ra~unaju}i na poslu{nost Katice,

Brankovi} je navodno ve} bio naru~io i rezervne djelove zahelikoptere, a kada je Katica odbio da sa svojim potpisom u~estvu- je u toj raboti, Brankovi} je stavio svoj “potpis” na rje{enje o nje-govoj smjeni. (M.F.)

Moramo cijeniti to {to svako na{e ministarstvoradi za dobrobit gra|ana

NIKOLA [PIRI], predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH


HamdoKatica

NedàdBrankovi}

Z A A S H DO W N A

uà p ros pe ri te ta”

OKRI]A: Visoki predstavnik Paddy grotesknog projekta “Ruè prosperiteta”osanskohercegova~ku politi~ku elitu

POST FESTUM: Ashdownove besmislene“prosperitetne ruè” u Zemaljskom muzejuzamijenili su kaktusi



MINI MARKET BiH je najve}a kanta za sme}eTOMISLAV GRIZELJ, predsjednik Asocijacije poslodavaca BiH

NI [U[KI NI BA]U[KI

Ruski partneri Milorada Dodika

niti dolaze niti investirajuobe}ani novac u RafinerijuBosanski Brod

Prije petnaestak dana Vlada RS isplatila je najve}e du`nikebrodske Rafinerije nafte, britansku firmu Vitol i jo{ dvije firmedobavlja~e, te biv{e vlasnike Nove banjalu~ke banke, izdvojiv{i za tunamjenu oko 100 miliona dolara iz sredstava “sukcesije i privati-zacije”. Za isplatu je, ustvari, uzet novac koji je Srbija uplatila zakupovinu Telekoma Srpske, a obezbije|ena je i skup{tinska odlukaza to iako ve}ina skup{tinskih poslanika nije ni znali ko su pravi

du`nici, kao ni detalje ugovora o prodaji brodske rafinerije ruskomkupcu. No, vrijeme pokazuje da je skepsa koju je na{ list iskazivaooko prodaje naftnog sektora RS bila opravdana. Pokazalo se dapravi kupac uop{te nije ruska dràvna firma Zarube`njeft nego pre-duze}e NaftegazInKoru u kojem ova firma ima tek 40 posto vlas-ni{tva dok ostalih 60 posto dijele ravnopravno tri privatna lica ~iji jeidentitet jo{ uvijek nepoznat javnosti. Pokazalo se i to da firmaNaftegazInKor nema novca za isplatu Vladi RS, navodno }e gaobezbijediti jedna ruska banka koja je ba{ sada u procesu preregis-tracije pa se ugovor ne moè realizirati! Ruski kupci se neogla{avaju niti pojavljuju u Republici Srpskoj, tako da je premijerDodik, kako bi umirio nestrpljive radnike koji se pitaju kada }ezapo~eti proizvodnja ovog naftnog giganta koja je bila najavljena za

avgust, bio prisiljen odobriti isplate plata iz budèta RS. Naloìo je

isplatu 580.000 maraka, alisamo za neto plate radnicima

bez uplate poreza i dopri-nosa dràvi {to je

z a k o n sk aobaveza.

(S.[.)

“Ra t je jo { uvijek tra jao kada je g rupa nas èna iz Pod rin ja ,

pri je svega onih koje su ostale bez muèva i li ~ itav ih porodica,

o kupljen a u eng le skoj h uman ita rno j o rg an iza ciji OXFAM,

odlu~ila da prave}i tradicionalne bosanske proizvode kao {to su

} ilim i, odje}a od vune i s li~no , pomogne sama seb i da p reìv i

naj teè t renutke u ìvotu. Tkale smo }il ime, jedna od druge smo

u~i le kako se to rad i i na taj na~in smo obezbje|ivale seb i i egzis

-tenci ju . Danas, ~et rnaest godina posli je na{i } il imi, autohtono

bosanskog kvaliteta, nalaze se {irom svijeta pokazuju}i da naiz

-gled bespomo}ne majke mogu nadrast i svoju àlost s tvaraju}i

vrhunske kreacije”, rije~i su Munire Bebe Hadì}, predsjedniceorganizacije Bosfam, koju su formirale Bosanke nakon {to seOxfam povukao iz BiH neposredno poslije rata.

Kroz Bosfam su pro{le desetine èna koje su se educirale,tkale i plele, zara|uju}i na ovaj na~in osnovna sredstva za ìvot.Kvalitet proizvoda dostigao je vrhunski nivo tako da su ~ak modne ku}e preuzele niz odjevnih predmeta proizvedenih uBosfamu, redovito organiziraju}i ~ak i modne revije saisklju~ivo ovim proizvodima.

Nedavno je u okviru ovog dru{tva pokrenut do sadanajzna~ajniji projekat pod imenom Tradicijom protiv zaborava ,tkanje }ilima sa 8.600 imena `rtava genocida u Srebrenici.

“Uvjerene smo da mi moèmo na ovaj na~in dat i svoj dopri-nos da se ne zaboravi genoc id . Na mali } ilim d imenzija 40x40

centim etara ispisujemo tkanjem po jedno im e `rtava iz

S rebrenice i kasnije ih spajamo u ve}i }ilim . Cilj nam je da

ispi{emo sva imena ubijenih i da ti } ilim i s to je na najva`nij im

mjestima {irom cijeloga svijeta podsje}aju}i na genocid koji se

desio”, kaè Beba Hadì}.Postoje obe}anja da }e jedan ve}i }ilim biti trajno izloèn

~ak i u Bijeloj ku}i, te ameri~kom Kongresu. Tako|er, sa pri- jateljima iz Evrope dogovoreno je da }ilimi na|u mjesto i uEvropskom parlamentu, te parlamentima brojnih evropskih


PROTIV

]ilim sa imenima ubit }e izloèn

MiloradDodik



PO[ETALA SULJAGINA SMLATA

Nakon {to mu se zaljuljala

pozicija u “Energoinvestu”, Abdulharis [eta pokucaona vrata strana~kog {efa

Sulejmana Tihi}aJedan od odmetnutih ~lanova najuèg rukovodstva SDA

Abdulharis [eta od prije nekoliko mjeseci na{ao se u nemilosti svojih novih politi~kih pokrovitelja iz Stranke za BiH. [eta je tokompredizborne kampanje skoro otvoreno minirao kampanju svogstrana~kog {efa Sulejmana Tihi}a podràvaju}i istovremeno rival-skog kandidata za dràvno Predsjedni{tvo Harisa Silajdì}a. Na tajna~in [eta je poku{avao oja~ati svoju poziciju zamjenika direktoraEnergoinvesta, preduze}a koje prema ranijem me|upartijskom spo-razumu kontrolira Stranka za BiH. Iako je [eta dao nemjerljiv dopri-nos Tihi}evom porazu i Silajdì}evom izbornom uspjehu, njegovapozicija u Energoinvestu opasno se zaljuljala. Kako smo doznali,prema novom internom pravilniku Energoinvesta predvi|eno je uki-danje [etinog radnog mjesta - zamjenika direktora. Kompanijom biubudu}e rukovodio generalni direktor s nekoliko pomo}nikazaduènih za razli~ite oblasti. No, kako me|u predloènimpomo}nicima nema Abdulharisa [ete, njegov daljnji anga`man uEnergoinvestu krajnje je upitan. Posljednjih dana [eta se ponovnopoku{ava pribliìti svome strana~kom {efu Sulejmanu Tihi}u, ali

njegovi izgledi prili~no su mr{avi: Tihi} mu mo`da èli, ali ne moèpomo}i; dok Silajdì} moè, ali mu ne èli pomo}i! (M.A.)

Dobri Bosanci kaù da humanitarnu pomo} koju su dobijali tokom rata sada vra}aju Evropi kroz skupe vize

MUSTAFA ef. CERI], reisu-l-ulema IZ BiH


dràva. Jedan od najve}ih eksponata bit }e izloèn uMemorijalnom centru u Poto~arima, te u Predsjedni{tvu iParlamentu BiH. U julu ove godine prvi }ilim je izloèn u

Bosanskom kulturnom centru u St. Louisu.Porodice ubijenih Srebreni~ana u dijaspori koje imaju èlju

da bude na }ilimu utkano i ime njihovog najmilijeg mogu ~ak isudjelovati u kreiranju }ilima tako {to }e uplatiti 80 dolara za jedan }ilim, jer toliko otprilike iznosi njegova ekonomska vrijednost.

M. Pargan

BORAVA

jenih Srebreni~anau Bijeloj ku}i

Abdulharis [eta

TRADICIJOM PROTIV ZABORAVA: @ene okupljeneu organizaciji Bosfam tkanjem }ilima sa imenimaubijenih Srebreni~ana nastoje se oduprijeti zaboravu



ANTO DOMAZETProfesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu

Svakako da vlast u BiH nije adek-vatno reagirala na predstoje}i talas poskupljenja, a dva su razloga za{to jeto tako. Prvo, u ovoj dràvi ne postoji politika robnih rezervi, a drugo, nema politike koja podràva vlastiti razvoj proizvodnje hrane u onim oblastima ukojima BiH ima prednost, kao {to jerecimo vo}arstvo. Mi bismo ~ak mogli biti glavni izvoznik tih proizvo-da u regionu. U ovoj zemlji trebalo bi

postojati politi~ko podsticanje poljoprivrede.

Ne da na{e vlasti nisu adekvatnoreagovale na talas poskupljenja ìvotnihnamirnica koji }e se desiti, nego nikakonisu reagovale kao da se problem stan-darda bh. gra|ana de{ava u nekoj drugojzemlji i kao da oni nisu vlada ove

dràve. U svim drugim zemljamaokruènja koje imaju ili }e imati ovakavisti problem sastala su se resornaministarstva da se dogovore kako da se

taj prvi udar amortizuje i kakve mjere i intervencije iz robnihrezervi da se poduzmu. Na{e vlasti smatraju da to uop{te nije problem i uìvaju u svojim godi{njim odmorima.

FERIDA DURAKOVI]

Knjièvnica

SLOBODAN POPOVI]^lan GO SDP-a

Bh. vlasti apsolutno nisu reago-vale na vrijeme na predstoje}e poskupljenje osnovnih ìvotnih namirnicakoje }e zadesiti gra|ane u ovoj zemlji.Je li predsjednik Vlade iza{ao i rekaoda }e cijena hljeba za socijalnougroène ostati ista? Naravno da nije.Budu}i da su svi na{i funkcioneri nagodi{njim odmorima, oni ni ne znajuza ovo poskupljenje koje slijedi.


MINI MARKET”

Ivo Sanader ne zna da poàr gori uzbrdo!DOBROSLAV ]UK, na~elnik

Op{tine Trebinje

SUDO MARJANOVO

Ideolog CIK-a Suad Arnautovi}

bezuspje{no poku{ava prona}ipravni osnov za ponovnoizricanje kazne SDP-u

Centralna izborna komisija ne odustaje od svoje namjere dafinansijski uni{ti vode}u opozicionu partiju SDP BiH. Iako je Apelacioni sud BiH poni{tio rje{enje kojim je CIK prije nekolikomjeseci kaznio SDP s preko pola miliona maraka “zbog nedozvoljenogprimanja inostranih donacija”, CIK najavljuje ponovno izricanjekazne budu}i da je u me|uvremenu prikupio nove dokaze od OSCE-akoji navodno daju pravni temelj za ranije izre~enu sankciju protiv

SDP-a. Ali, samo dan nakon ponovnih prijetnji CIK-a, saop}enjem za

javnost oglasila se Misija OSCE-a u BiH u kojem se navodi da je CIK od OSCE-a zatraìo uporedni pregled pravnih rje{enja kojim drugeevropske dràve reguliraju pitanje finansiranja politi~kih partija. Uodgovoru koji je stigao iz OSCE-a jasno je navedeno da se “evrops-ka pravna praksa razlikuje od zemlje do zemlje” te da nemapropisanog pravila koji bi vaìo za sve evropske dràve. U OSCE-u subili nemalo iznena|eni pitanjem CIK-a budu}i da upravo BiH spadau grupu onih evropskih dràva koje su stranim donacijama {iromotvorile vrata. Dapa~e, svoju poslijeratnu obnovu i izgradnju BiHduguje upravo stranim donacijama po ~ijoj je visini na{a dràvaapsolutni svjetski {ampion. Milijarde dolara inostranih donacija slilesu se u na{ obrazovni, politi~ki, pravosudni, odbrambeni, policijskisistem i samo neko potpuno slijep, retardiran ili krajnje tenden-

ciozan u takvim okolnostima moè pitati OSCE je su li dopu{tenestrane donacije i treba li, kako i koliko kazniti one koji ih primaju!?Mahalski intelektualac Suad Arnautovi}, ~lan CIK-a koji najvi{einsistira na ka`njavanju SDP-a, ne uspijeva shvatiti su{tinsku razlikuizme|u dopu{tenih i nedopu{tenih donacija politi~kim partijama,

PRO ET

CONTRA

NE

NE

NE

DA LI JE VLAST U BiH AD

TALAS POSKUPLJENJA P

SuadArnautovi}



ma od kuda one dolazile. Ni jedna dràva svijeta ne tolerira donacije politi~kim partijama od profitnih kompanija jer postoji jasna opas-nost da na taj na~in poku{avaju za sebe obezbijediti neki specifi~niekonomski interes ili poslovnu pogodnost. Ali, koji bi specifi~niekonomski interes u BiH mogla imati Socijalisti~ka internacionala koja

je finansijski pomogla svoje ~lanice SDP i SNSD? (A.M.)

KU]NI SARADNIK

Dràvni ministar SafetHalilovi} za stru~nog saradnika

imenovao svog ku}nogprijatelja E{refa Leki}a

Biv{i tjelohranitelj Nijaza Durakovi}a (u vrijeme dok je bio~lan Predsjedni{tva Republike BiH) i dugogodi{nji agent bo{nja~ketajne policije AID-a E{ref Leki} zaposlio se, odskora, u Sektoru zaiseljeni{tvo dràvnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.Premda do prije nekoliko godina nije imao ni diplomu srednje {kole(?), Leki}a je bez javnog natje~aja i odobrenja Agencije za dràvnuslu`bu angaìrao osobno ministar za ljudska prava i izbjeglice BiHSafet Halilovi}, ina~e njegov dugogodi{nji prijatelj. Budu}i da jeLeki} posao dobio na intervenciju ministra Halilovi}a, poznato jetek da je sa Ministarstvom pot-pisao Ugovor o djelu i da }e,

navodno, raditi kaostru~ni suradnik.Ostali detalji izUgovora kao {tosu, primjerice,visina pla}e iLeki}evakonkretna zaduènja,za sve ostaleslu`benikeMinistarstva jo{ su uvijek tajna. No, kako je E{refLeki} u BiH iz Crne Goredoselio po~etkom 90-ihgodina, ~ini se da je ministarSafet Halilovi}, prije nego{to je zaposlio svog prijatelja, priMinistarstvu za ljuds-ka prava i izbjeglicetrebao formirati i sek-tor za useljeni{tvogdje bi senovoangaìrani stru~nisuradnik, sasvimsigurno, boljesna{ao.

(S.M.)

Naravno da na{e vlasti nisu imalenikakvu reakciju na ovo poskupljenjenamirnica koje }e nas zadesiti. Njih nezanima obi~an ~ovjek, jer oni ìve usvojim kabinetima, vilama, skupimautima i imaju ogromne plate, te nedijele sudbinu sa ostalim gra|anima ovezemlje. Na{a vlast je apsolutnoneosjetljiva na probleme ljudi, ali }ezato uskoro i ona imati ogromne prob-leme.

ANTE ÈOLAK

Dopredsjednik HSS-a BiH Iskreno, ne znam ni za jedan prob-

lem na koji je vlast u BiH adekvatnoreagirala. Sve je to posljedica konceptavlasti koja nije zainteresirana da pomogne gra|anima ove zemlje i daispuni sve svoje obveze. Uostalom, tko}e ih pozvati na odgovornost, a njimaupravo odgovara takvo stanje u dràvi.

ADNAN TERZI]Potpredsjednik SDA

Vlasti u BiH nisu adekvatno reago-vale na talas poskupljenja osnovnihìvotnih namirnica koji }e uslijediti. Ja prvo ne vidim razlog za{to bi vlasti

uop{te podràvale pove}anje cijena od30 posto zato {to je bila su{a. Ne vidimrazloga za{to bi na{e vlasti samo sjedileskr{tenih ruku i dopu{tale da neko podiè cijene za 20 ili 30 posto.

” Ponekad mislim da mi iz RS-a vi{e volimo

Srbiju nego ona sebeMILORAD DODIK, premijer RS


KVATNO REAGOVALA NA PREDSTOJE]I

HRAMBENIH NAMIRNICA?

NE

NE

NE

MENSUR OSMOVI]Glavni i odgovorni urednik novina San

SafetHalilovi}



TE@AK UDARAC BH. GRA\EVINARIMA


Atraktivni posao izgradnje Sarajevske zaobilazniceza koji se posljednjih mjeseci otimalo 12 inostranihkompanija i tri pridruène kompanije iz BiH,“Hidrogradnja”, GP “Put” i “@GP”, pripast }e

slovenskom SCT-u, dugogodi{njem poslovnomfavoritu Stranke za BiH i njenog najpoznatijegtajkuna Hamzalije Ibri}a Jate

Ispred nezaposlenih bh. gra|evinaca slovena~ki gra|ev

SCT - Slovenske ceste jedna je odnajve}ih gra|evinskih kompanija u Slovenijia njihov prvi ~ovjek Ivan Zidar jedan je odnajuspje{nijih biznismena Deèle. Zidar jenekoliko godina uzastopno progla{avan naj-menadèrom Slovenije a sredinom jula ovegodine u Sarajevu je progla{en za najboljegmenadèra jugoisto~ne i srednje Evrope.Priznanje “The Best European Manager”Zidaru je uru~io bo{nja~ki ~lan Pred-sjedni{tva BiH Haris Silajdì}, mada je utom trenutku predsjedavaju}i bio Neboj{aRadmanovi}. Silajdì}ev anga`man okoZidarovog odlikovanja protuma~en je kaosvojevrsna poruka tenderskoj komisiji koja

je upravo tih dana donosila odluku o pob- jedniku tendera za Sarajevsku zaobilaznicu.

MARKETIN[KA PROMOCIJA SCT-a

êlnik SCT-a Ivan Zidar“najmenadèr Evrope”

Stranka zaKuvajta i

Stranka zaKuvajta i

PETLJANJE OKO SARAJEVSKE PETLJE:U najve}em gra|evinskom poduhvatuu Federaciji doma}e firme ponovo }e

biti nijemi posmatra~i, ili u najboljemslu~aju bijedno pla}eni statisti



Iz vrlo pouzdanih izvora Slobodna Bosna je doznala da }e izgradnjaSarajevske zaobilaznice, odnosnonjenog prvog i najzna~ajnijegdijela vrijednog preko 112 miliona

KM, pripasti slovena~koj gra|evinskojkompaniji SCT - Slovenske ceste .Odluku o tome za koji dan i slu`beno }e potvrditi bord inostranih banaka i fon-dova (EIB, EBRD, OPEC) kojizdruèno kreditno finansiraju izgradnju

Sarajevske zaobilaznice, najzahtjevni- jeg i najskupljeg objekta na cijeloj trasiautoceste Koridora 5C. Ukupni tro{koviizgradnje Sarajevske zaobilaznice uduìni od 16,5 kilometara procijenjenisu na preko 250 miliona KM, a samo prvi dio koji }e, sasvim izvjesno, gra-diti Slovenci, teàk je preko 112 mi-liona KM. Visoki tro{kovi gradnjeuvjetovani su te{kim terenom: skorodvije tre}ine dionice bit }e tuneli ivijadukti od kojih je jedan u duìni od1.000 metara! No najskuplji objekat bit

}e jedinstvena zaobilaznica Butile pro- jektovana u tri visinska nivoa - bezukr{tanja saobra}aja istog nivoa.

Izgradnja zaobilaznice, koja arhitek-tonski nalikuje petlji na Istarskomipsilonu u Hrvatskoj, ko{tat }e oko 20

miliona KM.Za ovaj atraktivni gra|evinskimegaprojekt brojne bosanskohercego-va~ke a napose sarajevske gra|evinskekompanije posljednjih nekoliko godinavezale su svoje razvojne planove i poslovna o~ekivanja. Za objekte sli~nevrijednosti ranijih godina konkurirali susvuda gdje im se ukazala prilika, ~ak i udalekim afri~kim dràvama. Sada im seukazala jedinstvena {ansa da na“doma}em terenu” otvore veliko gra-dili{te, zaposle nekoliko hiljada radni-ka, obnove gra|evinsku operativu,dobiju potrebne reference i - solidnozarade. Ni{ta od toga: posao decenijeispred nosa odnijet }e im Slovenci!

ELIMINACIJALOKALNIH

GRA\EVINARAMe|unarodni tender za izgradnju

prvog dijela Sarajevske zaobilazniceraspisan je u maju ove godine kada jeFederalna direkcija cesta izabrala 12kompanija koje su pro{le predkvali-fikacije i pozvala ih da dostave ponudu

za sudjelovanje na tenderu. Me|u 12odabranih kompanija nije bilo ni jedneiz BiH - sve su eliminirane zbog

Posao decenije pripao Slovencima


ski lobi pokupio je posao vrijedan 100 miliona maraka

Pi{e

Asim Metiljevi}

[email protected]

iH, izme|uSlovenijeiH, izme|u

Slovenije



diskriminatorskog kriterija finansijskihreferenci na kojem su rigirozno insistiralime|unarodni kreditori. Prema ovom kri-teriju, na tenderu su mogle sudjelovatisamo kompanije ~iji je obim poslova u

posljednjih pet godina bio ve}i od jednemilijarde konvertibilnih maraka, odnosno~etiri puta ve}i od procijenjene vrijednos-ti Sarajevske zaobilaznice! Kako bh.gra|evinske kompanije ni pojedina~no niudruèno nisu bile ni blizu ovog “pla-fona”, spas su potraìle u partnerskomnastupu s dvije velike hrvatske kompanije - Vijaduktom iz Zagreba iKonstruktorom iz Splita. Tako su nastaladva vrlo sna`na i referentna hrvatsko- bosanskohercegova~ka konzorcija: jedan je predvodio Vijadukt udruèn sa GP Putom i Hidrogradnjom, dok se splitskiKonstruktor odlu~io na partnerstvo sa@GP-om. U oba konzorcija bili su ~vrstouvjereni da }e se bitka voditi me|u njimai da ostale inostrane kompanije nemajuozbiljnijih prilika. Svoj optimizam sutemeljili na procjenama ekonomske pred-nosti lokalnih kompanija kojima jegradili{te na Sarajevskoj zaobilaznici prakti~no “kod ku}e”, pa ne}e imati ~itavniz tro{kova koje za sobom vu~e udaljenogradili{te. Konzorciji predvo|enihrvatskim partnerima Vijaduktom iKonstruktorom iza{li su s prili~no ujed-

na~enom cijenom od 130 odnosno 132miliona KM, {to je za oko 5 posto niè od projektovane cijene.

DAMPIN[KACIJENA SCT-a

Njihova pregrijana o~ekivanja uskorosu ohladili Slovenci koji su za isti posaotraìli 112 miliona KM, odnosno 20 posto

manje od projektovane cijene! Tako niskacijena Slovenaca u gra|evinskim krugovi-ma se ocjenjuje kao klasi~ni primjer dampin{kog manevra iza kojeg stoji nekizakulisni politi~ki dogovor i nagodba. Ta senagodba eksplicitno veè za pojedinedu`nosnike vladaju}e Stranke za BiH kojisu odranije tijesno upleteni u mreù poli-ti~ke podr{ke slovenskim investitorima,me|u kojima je i gra|evinska kompanijaSCT - vi{egodi{nji partner tajkuna izSrebrenika Hamzalije Ibri}a Jate, jednogod najve}ih finansijera Stranke za BiH i

jednog od najintimnijih prijatelja Harisa

Silajdì}a.SCT i Jata svoje poslovno partnerstvo

u~vrstili su po~etkom 2001. godine kadasu zajedno sudjelovali na izgradnji prvedionice autoceste od Jo{anice do

TE@AK UDARAC BH. GRA\EVINARIMA

Radovi na Sarajevskoj zaobilaznici tre-bali bi po~eti ve} po~etkom jeseni, naravnopod uvjetom da se ostali sudionici tenderane budu àlili. Kako smo doznali, ponudaSCT-a s formalnog aspekta izgleda bespri- jekorno: osim {to su ponudili najni u cijenu,Slovenci su dostavili i bankarsku garanciju idruge potrebne dokaze, tako da je njihovomizboru te{ko na}i ozbiljniju zamjerku.Zapravo, jedina ozbiljna zamjerka na njihovra~un upravo je preniska, dampin{ka cijenapo kojoj, tvrde u hrvatsko-bosankohercego-

va~kom konzorciju, “nije mogu}e solidnoizvesti predvi|ene poslove”. I u Federalnojdirekciji cesta dijele sli~nu zabrinutostisti~u}i ~injenicu da se ve}ina ponuda kre-tala oko projektovane cijene od 140 milionaKM - osim ponude SCT-a koja je“neobja{njivo niska”. Ta je ~injenicapredo~ena predstavnicima SCT-a, no oni suuzvratili da je njihova ponuda niska zato {to}e jeftinije od drugih dobavljati kamen i{ljunak iz vare{kog kamenoloma!

KAKO SLOVENCI PRAVDAJU DAMPIN[KU CIJENU

Niska cijena zbog jeftinog kamena

Njihova pregrijana o~ekivanja uskoro su ohladili Slovenci koji su za isti poNjihova pregrijana o~ekivanja uskoro su ohladili Slovenci koji su za isti po


POLITI^KI VJETAR U LE\A:Besprizorni biznismenHamzalija Ibri} Jata u

centrali Stranke za BiHpratio je rezultate posljednjih

izbora i efekte svojeinvesticije u predsjedni~kog kandidata Harisa Silajdì}a



Podlugova. Ta je dionica, u cjelini finan-sirana sredstvima Vlade FBiH, u prvobit-noj varijanti bila procijenjena na oko 55miliona KM, a SCT-u i Jati pripali su poslovi u vrijednosti ve}oj od 30 milionaKM, dok je konzorciju tri bh. kompanije(@GP, Hidrogradnja i GP Put) pripao“kola~” vrijedan 25 miliona KM. Naknadno, pred sami zavr{etak poslova,

iskrsnuli su jo{ neki “nepredvi|eni” poslovi pa su se na koncu ukupni tro{kovi popeli na skoro 70 miliona KM. No,va`nije od toga jeste ~injenica da jeslovenska kompanija SCT posao dobilazahvaljuju}i ultimativnom insistiranjudu`nosnika iz Stranke za BiH ~iji jetada{nji federalni ministar saobra}ajaBesim Mehmedi} raspisao me|unarodniumjesto nacionalnog tendera i tako otvo-rio put da se u izgradnju autoceste upetljai slovenska kompanija SCT. Naime, kod projekata koje finansiraju inostrani kredi-

tori, me|unarodni tender je obavezan nokod projekata koji se finansiraju vlastitimsredstvima, takva obaveza ne postoji, pave}ina dràva raspisuje nacionalni tender kako bi posao pripao lokalnim kompani- jama. Kasnije se pokazalo da je prisustvo

SCT-a na izgradnji dionice Jo{anica-Podlugovi bilo sasvim suvi{no: glavninu poslova obavile su tri sarajevskegra|evinske kompanije, Hidrogradnja,GP Put i @GP te kompanija HamzalijeIbri}a Jate, dok je slovena~ko sudjelova-nje u radovima (ali ne i u profitu!) bilosasvim simboli~no. Vrtile su se dvije-trima{ine dovezene iz Ljubljane a tu i tamo

pojavio bi se i neki {ef iz SCT-a zaduènza kontrolu radova i finansija.

JATA PONOVO U IGRISli~na situacija mogla bi se ponoviti i

kod izgradnje Sarajevske zaobilaznice.Sasvim je naime izvjesno da }e zaobi-laznicu graditi unajmljeni lokalni radnicis mjese~nom pla}om od 300-400 maraka,te da }e Slovencima pripasti samo dobro pla}eni inìnjerski poslovi i profit od pre- prodaje posla lokalnim partnerima. Takva praksa skoro je uobi~ajena u gra|evinskoj

industriji pa je tim vi{e besmisleno isasvim neopravdano insistiranje me|u-narodnih kreditora na raspisivanju me|u-narodnog tendera ~ak i u onim slu~ajevi-ma kada je sasvim jasno da posao mogusolidno izvesti lokalne kompanije. Na

ovaj na~in me|unarodne finansijske insti-tucije izravno sufliraju u organiziranoj plja~ki gra|evinske mafije.

Kao mogu}i partneri SCT-a naizgradnji Sarajevske zaobilaznice, osimnezaobilaznog Jate, spominje se i kompanija iz Vare{a BBM Grupa uvlasni{tvu tamo{njeg poduzetnika Ra -miza Operte. BBM Grupa Slovencima je

zanimljiva prvenstveno zbog kamenolo-ma Amfibolit smje{tenog u sredi{tuRudnika èljezne rude Vare{. Zanim-ljivo, Rudnik èljezne rude u vlasni{tvu je Hamzalije Ibri}a Jate dok je koncesijunad kamenolomom, smje{tenom usredi{tu rudnika, dobio poduzetnik Ramiz Operta. Zbog nejasnih vlasni~kih prava nad kamenolomom i rudnikom,Ibri} i Operta neko su se vrijeme hvataliza gu{e a u svoj spor uspjeli su uvu}i i pojedine federalne ministre iz Stranke zaBiH, poput Vahida He}e, koji je stao na

stranu Operte nakon ~ega se te{ko zam- jerio Ibri}u. Prema najnovijim informa-cijama, Ibri} i Operta na dobrom su putuda izglade me|usobni vi{egodo{nji spor i da zajedno sudjeluju kao podizvo|a~iradova za slovenski SCT.

Posao decenije pripao Slovencima


Stranka za Sloveniju - cini~na je verzija oficijelnog naziva poli-ti~ke partije kojoj je na ~elu Haris Silajdì}. Taj je naziv zaradila prijenekoliko godina kada je na trì{te BiH na mala vrata ponovno u{la

Ljubljanska banka s kojom prethodno nije reguliran problem staredevizne {tednje teàk preko 300 miliona KM. Kao {to je poznato,Slovenci su preuzeli Tuzlansku banku koju je prethodno na krajnjesumnjiv na~in dokapitalizirao tajkun Hamzalija Ibri} Jata, najintimnijiprijatelj Harisa Silajdì}a.

Pojedini du`nosnici Stranke za BiH poput Zaima Backovi}a iZlatka Petrovi}a dovode se u izravnu vezu i s munjevitom trì{nomekspanzijom Mercatora , vode}e trgova~ke ku}e Slovenije.

Tako|er, iza poslovnog uspjeha kompanije Intrade Energija (izgradnja hidroelektrana) stoji Stanka za BiH, odnosno njen osniva~Haris Silajdì}.

I Po{tanska banka BiH od prije nekoliko mjeseci dospjela je uruke Slovenaca a ta je {tetna akvizicija realizirana uz neposredni

nadzor Safeta Halilovi}a, najlblièg saradnika Harisa Silajdì}a. Velike poslove u BiH ima i slovenski Turboin{titut - pretpla}enipartner Elektroprivrede BiH kojom upravlja Enver Kreso iz Stranke zaBiH.

Zahvaljuju}i Gavrilu Grahovcu, potpredsjedniku SBiH,Slovencima je ranijih godina povjeravana realizacija najzna~ajnijihgrafi~kih poslova - poput {tampanja ud`benika za osnovne i srednje{kole.

No, za promociju slovenskih interesa u BiH ne terete se samokadrovi SBiH nego i aktuelni premijer FBiH Nedàd Brankovi}, zakojeg se tvrdi da je jednako blizak Slovencima koliko je i njegovprethodnik Ahmet Hadìpa{i} bio blizak Hrvatima.

SLOVENSKA VEZA U BIH

Za{to SBiH zovu Stranka za Sloveniju?!

o traìli 112 miliona KM, odnosno 20 posto manje od projektovane cijeneo traìli 112 miliona KM, odnosno 20 posto manje od projektovane cijene

UZ MALU POMO] STRANKE ZA BiH:

Slovena~kitrgova~ki gigant

Mercator prvi velikitrgova~ki centar u

Sarajevu izgradio jezahvaljuju}itada{njem

kantonalnomministru Zaimu

Backovi}u



Sven Alkalaj , ministar vanjskih

poslova BiH, (pro)govorio je javno o navodnim svojim zaslu-gama za uspjeh bh. diplomatije - pro{le nedjelje u razgovoru za

magazin Dani Alkalaj se pohvalio kako jeon osobno(?!) bio involviran i kako jekoordinirao diplomatske aktivnosti mini-starstva u sjedi{tu i diplomatsko-konzu-larne mreè BiH u inozemstvu koje surezultirale dobijanjem sjedi{ta Tajni{tva

Regionalnog vije}a za suradnju (RCC),~lanstvom u Vije}u za ljudska prava UN-a (HRC), mjestom direktora Regionalnog

centra za pomo} u kontroli i verifikacijinaoruànja (RACVIAC), te uvr{tavanjemstrate{kih ciljeva ekonomskog razvojaBiH u Strategiju Evropske banke zaobnovu i razvoj (EBRD) za BiH zanaredne tri godine. “Ove, ali i druge

ak t i v no s t i ” , nastavio je Alkalaj ,“oc ijenjene su kao vel ik i u sp jeh d ràve

BiH i njene diplomatije. Da li zato

{kodim Vije}u minis tara i dràvi Bosni i

Hercegovini? ”, zapitao se ministar Alkalaj.

ANALIZA DIPLOMATSKEOFANZIVE BiH

Da vidimo, bez bilo kakve potrebe za politiziranjem, o kakvim je, dakle,

Alkalajevim uspjesima rije~?! Njegov jemandat po~eo u februaru ove godine,odnosno u vrijeme kada su prakti~no ve}

bili okon~ani svi diplomatski napori usm- jereni ka tome da BiH dobije sjedi{teTajni{tva Vije}a za regionalnu suradnju(RCC). Saglasnost o tome da Sarajevo postane sjedi{te RCC-a, tijela koje }e odfebruara naredne godine zamijeniti Paktstabilnosti, postignuta je prije po~etkaodràvanja samita Proces za suradnju u jugoisto~noj Evropi (SEECP-a), sredi-nom maja u Zagrebu, kada je formalnodonesena ta odluka. Bezrezervna podr{kaza bosansku kandidaturu stigla je odMoldavije (zemlje ~iji je predstavnik prvi put pozvan na sastanak SEECP-a upravou vrijeme kada je BiH bila predsjedavaju}a 2003/2004.), zatim Bugarske,Hrvatske, s ~ime se usaglasila

Makedonija te ostale zemlje ~lanice prijenego {to je Alkalaj uop}e znao da }e postati ministar. I, najzad, zamjenica

SVEN ALKALAJ, DIPLOMATA


SVEN BiH-ARA I SVENSVEN BiH-ARA I SVENPi{e

Danka Savi}[email protected]

Najve}i diplomatski uspjeh ministra Alkalaja: Ubijedio UN da je

HVALISANJE BEZ POKRI]A: SvenAlkalaj, ministar vanjskih poslova BiHpripisuje sebi uspjehe koji su, s jednestrane, posljedica sretnog spojaokolnosti, a, s druge, rezultat rada

prethodne garniture u MIP-u



ministra inostranih poslova BiH Ana

Tri{i}-Babi} (vi{egodi{nja intimusicaDodikovih intimusa, ~iji je anga`man uMIP-u tako|er vrlo diskutabilan) bila je takoja je predvodila delegaciju MIP-a BiH po~etkom maja u zvani~noj posjetiGr~koj tokom koje je data (posljednja potrebna) podr{ka kandidaturi Sarajevaza sjedi{te Tajni{tva. Zamjenik ministrainostranih poslova Gr~ke Evripidis

Stylianidis je tada izrazio zadovoljstvo{to }e sjedi{te Tajni{tva Regionalnogvije}a za saradnju (RCC) biti uobnovljenoj Zgradi prijateljstva (u biv{ojzgradi Saveznog izvr{nog vije}a RBiH),~ija je obnova finansirana sredstvimaPrograma pomo}i Gr~ke u ekonomskoj

obnovi Balkana (HIPERB). Gr~ki diplo-mata je potvrdio da je BiH dobila podr{kuove zemlje.

Za ~lanstvo Bosne i Hercegovine uVije}u za ljudska prava UN-a (HRC),Alkalaj tako|er nema nikakve zasluge. Na{a je zemlja, podsjetimo, glasanjem uGeneralnoj skup{tini Ujedinjenih narodau New Yorku (17. maja 2007. godine)izabrana za ~lanicu Vije}a za ljudska prava zahvaljuju}i tome {to su zemlje

~lanice imale pred sobom vi{e nego skro-man izbor - BiH i Bjelorusiju!? Stoga jevi{e nego logi~no da je u takvoj “ponudi”kao pobjednik mogla iza}i samo BiH.Izbor Bjelorusije, zemlje koja se, treba li podsje}ati, zbog diktatorskog reìmaAleksandra Luka{enka smatra “globalnimneprijateljem demokracije“ i istinski anti-demokratskom, bio bi, naravno, kompro-mitiraju}i za UN i njegovo tijelo ~iji jezadatak promovirati i {tititi ljudska prava{to je predvi|eno u Rezoluciji Generalneskup{tine iz 2006. godine.

U prvom krugu glasanja Slovenija jedobila potrebnu ve}inu glasova za ~lanicuiz Isto~noevropske grupe, u drugomkrugu glasanja se odlu~ivalo o kandida-turi BiH i Bjelorusije. Tako je bez bilokakve Alkalajeve zasluge (ve}inom od112 glasova) BiH izabrana za ~lanicuVije}a za ljudska prava koje broji 47~lanova i koje ima sjedi{te u @enevi.Anga`man aktuelnog ministra vanjskih poslova i u ostalim slu~ajevima koje jenaveo nije vrijedan spomena - na poziciju direktora Regionalnog centra za pomo} u kontroli i verifikaciji naoruànja

(RACVIAC) imenovan je bosanski diplo-mata Nedàd Hadìmusi}. Iako je u ovomslu~aju rije~ o uspjehu regionalnog

zna~aja, treba spomenuti da sve doimenovanja Hadìmusi}a BiH nije imalani jednog diplomatu na vi{oj razini od oveni na jednoj poziciji izvan na{e zemlje.Kakve su zasluge Svena Alkalaja za to {to je Bosanac imenovan na ovo mjesto?

Koliko je poznato, jedino u tome {to je, na kraju svega, potpisao odluku o nje-

govom (Hadìmusi}evom) “prelasku” naspomenutu du`nost u Zagreb!

DURAKOVI]EVA“UMJETNOST

PRE@IVLJAVANJA”Pravi povod za Alkalajevo medijsko

“pravdanje” i vlastoru~no pranje uslijedio je nakon skandala vezanog za tro{enje{est hiljada KM iz dràvnog budèta zakupovinu knjige Nija za Durakovi }a

Prokletstvo muslimana na arapskom jeziku. Knjigu “Prokletstvo muslimana“sada naziva ozbiljnim nau~nim radom “otemi agresije na BiH i tragedije bh. mus-limana - Bo{njaka”, dok je u odluci koju je Alkalaj potpisao stajalo da kupuje“umjetni~ko djelo” za potrebe Ministar-stva, te da ne treba i}i u proces javnenabavke ogla{avanjem jer je opravdanodati 6.000 KM za knjigu profesoraDurakovi}a, koji je donedavno u imeStranke za BiH bio zastupnik u dràvnomParlamentu. “Skandal” sa knjigom, Du-rakovi}evim “umjetni~kim djelom”, na-àlost, nije najgore {to se doga|alo uovom Ministarstvu, nego je tek bio povod

za prepucavanje njegovih visokopozi-cioniranih slu`benika ~iji su me|usobniodnosi odavno naru{eni.

Silajd i}ev ministar spolnih poslova


Pritisnut neumoljivimdokazima o vlastitojnesposobnosti, korumpira-

nosti, java{luku, neradu…,ministar vanjskih poslovaBiH SVEN ALKALAJ, pre-dratni sitni referent uENERGOINVESTU, odlu~ioje javnost upoznati sasvim svojim mnogobrojnimdiplomatskim podvizima izaslugama; na njegovu, avi{e na na{u àlost, svi sunjegovi diplomatskiuspjesi izmi{ljeni, iskon-struirani, nerelevantni…

CVJETACVJETA

Iako Sven Alkalaj nije diplomata od for-mata (niti je to bilo realno o~ekivati od~ovjeka koji je prije rata bio sitni ~inovnik u“Energoinvestu”), niti ~ovjek koji ima vizijukako bi trebale izgledati stvari unutar ku}ekoju vodi, treba tako|er podsjetiti na to da je situacija koju je naslijedio dolaskom uMinistarstvo vanjskih poslova BiH bila jakolo{a. Zbog nepostojanja bilo kakvevanjskopoliti~ke strategije MIP u posljednjihdeset godina nije proveo nikakvu transfor-

maciju diplomatske mreè. U takohaoti~nom ambijentu, deklarativnivanjskopoliti~ki prioriteti BiH, kao {to suintegracija u EU i ulazak u NATO, potpunosu zanemareni.

U golemu diplomatsku prazninu, koju jeSilajdì} svjesno popunio nekompetentnim,ali poslu{nim Alkalajem, sasvim komotnou{etao je reis Mustafa ef. Ceri} koji senametnuo kao alternativni bo{nja~kiministar vanjskih poslova.

SILAJD@I]EVA LUKAVA STRATEGIJA

Zbog nekompetentnosti

ministra Alkalaja ministar vanjskih poslova BiH je

Mustafa ef. Ceri}!

lajd i} ve}i demokrata od bjeloruskog diktatora LUKA[ENKA!



Menad`ment Klini~kog centraUniverziteta u Sarajevu na~elu sa generalnim diretorom profesorom dr. Farisom

G a v r a n k a p e t a n o v i } e m

o~igledno se ne obazire na brojne revi-zore koji u posljednje vrijeme opsjedaju

(njih)ovu zdravstvenu ustanovu. Naime, prema tvrdnjama na{eg izvora, najmanjetri revizorske ku}e angaòvane su kako bi

se sa~inio koliko-toliko “realan” revizor-ski izvje{taj kojim bi se za~epila usta“zlobnicima” koji tvrde kako ~elni ljudiKlini~kog centra na bezo~an i krajnje bru-talan na~in plja~kaju sredstva poreskihobveznika.

LJEKARSKI“INFO BILTEN”

Naime, po~etkom pro{log mjesecadirektor Faris Gavrankapetanovi} donio je odluku da se produì mandat komisija-

ma i stru~nim tijelima koje je na osnovuop}ih akata Klini~kog centra osnovaoKolegij generalnog direktora, a kojih je

KLINIKA NA KRAJU GRADA


“Bra}a Mori}i”, kako ljekari zovu Farisa i Ismeta Gavrankapetan

Pi{e

Mirsad Fazli}[email protected]

NAREDIO DIREKTOR:U dokumentu koji je potpisaopolovinom juna 2007. godineGavrankapetanovi} je sebi, zatimprof. dr. Salahudinu Dizdarevi}u,prof. dr. Mehmedu Gribaj~evi}u,bratu Ismetu, prof. dr. IdrizuBukvi}u, prof. dr. LidijiLincender odobrio isplatunaknade u visini od 250 KM

Ako te uhvate u krimina

NEMA ODUSTAJANJA:Faris Gavrankapetanovi}

POVJERENJE U IZMI[LJENEKOMISIJE: Kupovina rijetkih,preostalih direktoru lojalnihkadrova



ukupno 18. Tako je Gavrankapetanovi} produìo mandat ~lanovima Komisije zainvesticije, Eti~kog komiteta, Komisije zaizdavanje prostora pod zakup, Komisijeza odobravanje pla}enog odsustva iedukacije, Komisije za sprje~avanje isuzbijanje intrahospitalnih infekcija,Komisije za rashod lijekova i drugih me-dicinskih materijala, Odboru za beskrvnolije~enje, Timu za osteoporozu, Komisijeza za{titu osoba sa du{evnim smetnjama,Stru~nom timu za dopunski rad

zdravstvenih uposlenika, Komisije zalijekove, Komisije za prijem donacija,Komisije za rashod opreme i inventara,

Komisije za kontinuirano pra}enjeobaveza i potraìvanja, Komisije za izbor i prijem ljekara na specijalizaciju,Komisije za patologiju, Odbora za za{titu prava zdravstvenih radnika i Stru~nogtijela za INFO BILTEN. Ovdje trebadodati kako je generalni direktor FarisGavrankapetanovi} ili predsjedavaju}i ili~lan u ve}ini spomenutih komisija istru~nih tijela. A ako se kojim slu~ajem

njegovo ime ne na|e me|u ~lanovima, tu jeime njegovog brata, profesora, direktoraOrtopedije dr. Ismeta Gavrankapetanovi}a.Ako se zna da mjese~na naknada za ~lan-stvo i rad u ovim komisijama iznosi izme|u50 i 500 KM, nije te{ko izra~unati da Faris

Gavrankapetanovi} i njegov brat Ismetmjese~no, pored redovne pla}e (oko 3 hi-ljade KM), zarade jo{ jednu pla}u “djelu- ju}i u komisijama”.

KOLEGIJDIREKTORA FARISA

Generalni direktor Klini~kog centraFaris Gavrankapetanovi} nastavio je i sastarom praksom isplate naknada za rad uKolegiju Klini~kog centra. U dokumentukoji je potpisao polovinom juna 2007.

godine Gavrankapetanovi} je sebi, zatim prof. dr. Salahudinu Dizdarevi}u, prof. dr.Mehmedu Gribaj~evi}u, bratu Ismetu,

prof. dr. Idrizu Bukvi}u, prof. dr. Lidiji

Lincender, te glavnoj sestri Suvadi

[vraki} i ekonomistici Muneveri Mrzi},kao ~lanovima Kolegija, odobrio isplatunaknade u visini od 250 KM mjese~no.Istovremeno, suradnicima koji u~estvujuu radu Kolegija Muvedeti Butmir, Selmi

Ljuca , Rasimu Jel inu, Anesi Eminovi} iEnesu So~i odobrena je isplata mjese~nenaknade u iznosu od 150 KM.

Pored isplata naknada za ~lanstvo ukomisijama, timovima, kolegijima isli~nim ad hoc tijelima, mjese~na nakna-da ispla}uje se i ~lanovima RedakcijeINFO BILTENA, periodi~nog ~asopisaKlini~kog centra u kojem se promovi{u

upravo oni ~ija imena se naj~e{}e spo-minju po kojekakvim komisijama. Tako je Ismet Gavrankapetanovi} potpisaodokument u kojem od brata Farisa traì dase isplati naknada za rad ~lanovimaRedakcije me|u kojima su nezaobilazniIsmet i Faris Gavrankapetanovi}, Mirza

Dili}, Lidija Lincender, Zlatan Hrelja iSuada [vraki}. U istom dokumentu senavodi da }e naknada u iznosu od 150 KM pasti 50 procenata na teret sredstavaKlini~kog centra, a preostalih 50 procena-

ta na teret sredstava Instituta za nau~no-istraìva~ki rad na ~ijem je ~elu, ne}etevjerovati, dr. Ismet Gavrankapetanovi}.

Bezobrazluk, ili “samo” kriminal


Prije tri mjeseca na{list je objavio zapanju-

ju}e dokaze o bespri-

zornom “sistemskom”boga}enju direktoraKlini~kog centraUniverziteta uSarajevu FARISAGAVRANKAPETANOVI]Akoji je izmi{ljanjemrazli~itih, nerijetkotragikomi~nih komisijau kojima je redovnoon bio prisutan,udvostru~avao svojumjese~nu pla}u; ninakon {to su revizijskekomisije po~ele istraguo kriminalu u KCUS-u,direktor se nije daopokolebati - izmi{ljenekomisije su ostale aumjesto sebe u njih je“uglavio” svogabrata ISMETAGAVRANKAPETANOVI]A

vi}a, zarade po jo{ jednu pla}u u za njih izmi{ljenim komisijama!

Da u Klini~kom centru sistem nefunkcioni{e kako to zakon ili barem dobriobi~aji predvi|aju, svjedo~i odlazak bliskog suradnika Farisa Gavrankape-tanovi}a, rukovodioca Sektora pravnih,kadrovskih i op{tih poslova i {efa Slu`beza stambene poslove Safeta Hadàgi}a.Naime, Hadàgi} je polovinom maja 2007.godine podnio zahtjev za razrje{enjedu`nosti uz obrazloènje da je “veomaoteàna komunikacija izme|u gene-ralnog direktora i zaposlenika-rukovo-dioca, tako da su se odre|eni sloèniji

ili ozbiljni poslovi iz djelokruga radaSektora na ~ijem je ~elu bio Hadàgi}obavljali putem posrednika o ~emuHadàgi} nije bio ni obavije{ten”.Odluku o prestanku ugovora o radu SafetuHadàgi}u Gavrankapetanovi} je potpisaopo~etkom juna, a na njegovo mjesto ime-novao je Selmu Ljuca koja, prema ocjeninjenih kolega, nije kvalificirana za posaokojim se bavi, ali taj nedostatak nadom- je{}uje beskrajnom odano{}u i poslu-{no{}u generalnom direktoru Gavranka-petanovi}u.

BEHKA I LJUCA

êli~ni osmijeh direktora

Gavrankapetanovi}a

u, uvali brata u komisiju







ZABRANJENI TEKST


Dragan Luka~ nije èlio potvrditi, ali ni demantovati saznanja “Oslobo|enja” daSIPA za napad na Izetbegovi}ev mezar sumnji~i dvojicu Bo{njaka; Zbog ubistva

Ramiza Delali}a ]ele propala operacija hap{enja bomba{a?

Godi{njica terorist

napada na Kova~iDvojica Bo{njaka iz Sandàka osumnji~eDvojica Bo{njaka iz Sandàka osumnji~e

TAJNA SA KOVAÂ: Ko je mrtvog Predsjednika htio di}i u zrak?



D

vojica Bo{njaka porijeklom izSandàka osumnji~eni su zaminiranje mezara Alije Izetbe

-govi}a 11. augusta 2006. namezarju Kova~i u Sarajevu, no

Agencija za istrage i za{titu (SIPA) koja predvodi policijsku istragu u ovomslu~aju nije bila u izglednoj prilici da ihuhapsi, saznaje Oslobo|enje iz pouzdanihizvora.

OSUMNJIÊNISU IZVAN BiH

Zamjenik direktora i prvi operativacSIPA-e Dragan Luka~ u petak nije èlio“ni potvrditi niti negirati ovu informaci-

ju”, tek je naglasio da je tuìlac Miroslav

Markovi} dao izjavu o toku istrage.Markovi}, koji je po~etkom sedmice

odbio da o ovom slu~aju razgovara sanama zbog navodne prezauzetosti, prijenekoliko dana ipak je javno potvrdioda Tuìla{tvo izvjesno vrijeme imaosumnji~ene za napad.

Na{i policijski izvori govore nam da

se dvojica Bo{njaka za kojima traga SIPAnalaze izvan BiH te da je to razlog zbogkojeg nisu privedeni.

Izvor iz MUP-a Kantona Sarajevootkrio nam je da je operacija njihovoghap{enja bila planirana u zadnjoj sedmici juna, ali se od toga odustalo jer je u istomtom periodu ubijen Ramiz Delali} ]elo.

Mezar prvog predsjedavaju}egPredsjedni{tva BiH Alije Izetbegovi}a na{ehidskom mezarju Kova~i u Sarajevuminiran je pro{log ljeta uo~i op{tih izbo-ra u BiH, {to je navodilo na zaklju~ak daiza ovog teroristi~kog napada stoje poli-ti~ki krugovi.

Policija je saznala da je napad izve-den vojnim eksplozivom koji je aktiviransporogore}im {tapinom, a nedugo zatimna obroncima Trebevi}a na teritoriji

Republike Srpske prona|eni su i ostacispaljenog automobila koji je, premaizjavama svjedoka, vi|en u blizini mezar- ja Kova~i prije eksplozije.

PROPUSTIOBEZBJE\ENJA

Uporedo sa potragom za osumnji-~enima i svjedocima od kojih su neki bili

u Holandiji i Njema~koj, Tuìla{tvo BiH je istraìvalo i razloge zbog kojih je neko-liko dana prije napada na Kova~ima bioisklju~en video nadzor, uklju~uju}i ikameru koja je pokrivala mezar AlijeIzetbegovi}a. Nedugo nakon napada naKova~ima zbog propusta u obezbje|enjusmijenjeni su direktor Fonda za odràvanjei za{titu grobalja {ehida i poginulih boracaEmir Zlatar i Upravni odbor ovefondacije.

Policija je isprva mislila da je neko izobezbje|enja odao teroristima informaci-

je o kretanju no}ne straè i kvaru nakamerama, no takve sumnje su ukasnijem toku istrage odba~ene.

“Oslobo|enje” i dalje na Titovom putu


Najpozvaniji za davanje ocjene oistrazi oko bomba{kog napada naKova~ima Bakir Izetbegovi} nije zado-voljan onim {to su policijske agencijepokazale u protekloj godini.

“Mislim da nije bilo dovoljnokoordinacije me|u istraìteljima”,kaè Izetbegovi}, obja{njavaju}i da se uto i sam uvjerio jer je u vi{e navratasara|ivao u istrazi oko napada na mezarnjegovog oca. U istragu su bili uklju~eni ineki va`ni ljudi, no Bakir Izetbegovi}

kaè kako zna da oni “nisu uloìlidovoljno truda da do|u do po~inilacateroristi~kog napada iz augustapro{le godine”.

BAKIR IZETBEGOVI]

Zakazali su

va`ni ljudi

Dugogodi{nj i najproduktivni j i inajagilniji novinar “Oslobo|enja” AZHARKALAMUJI] pro{le je nedjelje napustioovaj dnevni list nakon {to mu je Ure|iva~kikolegij, na ~elu sa glavnim i odgovornimurednikom VLASTIMIROM MIJOVI]EM,odbio objaviti tekst u kojem je ovajnovinar istraìo slu`bene rezultate istrageo po~initeljima teroristi~kog napada namezar biv{eg predsjednika Predsjedni{tva

BiH ALIJE IZETBEGOVI]A. O razlozimazbog kojih je ovaj tekst zabranjen ili, kakobi kazao suptilno vehementni glodurMijovi}, dobio “{up kartu”, ne èlimo arbi-trirati. Zbog zna~aja teme i njenihposljedica Slobodna Bosna objavljujeKalamuji}ev tekst; o rigidnoj, poststaljini-sti~koj cenzuri u “Oslobo|enju” neka vodera~una vlasnici toga lista, a ako su u prilicii uposlenici....

BAUK SERVILNOG POSTSTALJINIZMAKRU@I “OSLOBO\ENJEM”

Za{to je “Oslobo|enju”

nedopustivo da se za napadna Izetbegovi}ev mezarosumnji~e Bo{njaci?!

Pi{e

Azhar Kalamuji}

~kog

a u Sarajevua za miniranje mezara Alije Izetbegovi}aa za miniranje mezara Alije Izetbegovi}a

NEPROFESIONALNO:Bakir

Izetbegovi}



Aleksandre So l enjicin, zati~emo

Vas upravo za radnim sto lom. Izg leda da

Vas n i u 88. god in i ` ivota n ije napus tilo

osje}anje potreb e za radom , iako Vam

zdravlje ne dozvoljava d a se slobodno

kre}ete po ku}i. O dakle crpite toliku

snagu?

Unutarnja energija. Imao sam je odro|enja. Uvijek sam se sa zadovoljstvom predavao radu. Radu i borbi.

Ovdje vidimo ~etiri pisa}a stola, a u

Va{oj novoj knjiz i, koja }e u sep tembru

iza} i iz {tampe u Njema~ko j, sje} ate se

kako ste p isal i i tokom {etnj i kroz {umu.

Kada sam bio u logoru, pisao sam ~ak na kamenom zidu, na komadi}ima papira,koje sam, po{to bih zapamtio napisanisadràj, pa`ljivo uni{tavao.

Ta snaga nije Vas napu{tala ni u

trenucima o~ajanja.

Izgleda da je tako, a kada jednom presahne… neka bude tako. [to }e biti, bit }e.

Jeste li tako razm i{ljali kada je u

februaru 1945. godine kapetana Solènjicina

uhapsila vojna kontra{pijunaà u Isto~noj

Pruskoj . Zbog toga {to je u njegovim pis

-

mima sa fronta bilo sadràja koji nisu

la skali Jos ifu Visarionov i~u Sta ljinu. I

zbog toga je zaradio 8 godina logora.

Bilo je to ju`no od Vormidtta. Tek {tosmo se izvukli iz njema~kog obru~a i pro- bijali se prema Kenisbergu. Tu su meuhapsili. Ali ja nisam gubio optimizam. Niti sam napu{tao svoja ubje|enja.

Koja ubje|enja?

Ona su se, naravno, s godinama razvi- jala. Ali sam uvijek vjerovao u to {to samradio, i nikada nisam i{ao protiv svojesavjesti.

CIJELI SVIJET JENEMIRAN, PA I RUSIJA îtavog ste ìvota pozivali vlast na

pokajan je za milione ` rtava GULAGA i

komunisti~kog terora. Je li V a{ poziv

istinski usli{en?

Ve} sam navikao da je javno pokajanjeza politi~are svugdje u savremenom svijetunajneprihvatljivije.

Sada{nji predsjednik Rusije raspad

Sovje tskog saveza naziva najkrupni jom

geopoliti~kom katastrofom XX stolje}a.

On govori da je vrijeme da se zavr{i

mazoh is ti~ko kopan je po p ro{lo sti, tim

pri je { to se izvana poku{ava p robuditi u

Rusa neosnovano osje}anje krivn je . Zar

to n ije pomagan je onima koji i b ez toga

èle da se zaboravi sve { to se doga|alo u

zemlji za vrijeme sovjetske vlasti?

Ali ve} vidite da svuda u svijetu nas-taju nemiri, vidite kako SAD, koje sunakon geopoliti~kih promjena postale jedina supersila, izlaze na kraj sa svojomnovom, vode}om, monopolskom ulogomu svijetu. [to se ti~e “kopanja po pro-{losti”, ta to je potpuno poistovje}ivanje“sovjetskog” sa “ruskim”, protiv kojegsam ja tako ~esto istupao sedamdesetih

godina, a {to nije napu{teno ni danas,kako na Zapadu tako i u zemljama biv{egsocijalisti~kog bloka, pa ni u biv{imrepublikama SSSR-a. Pokazalo se dastara generacija politi~ara u komunisti~-kim zemljama nije spremna za pokajanje,zato je nova generacija politi~ara vrlospremna za iskazivanje zamjerki ioptu`bi, a za najpogodniju metu birajudana{nju Moskvu. Kao da su oni toboèoslobodili sami sebe i evo ìve novimìvotom, a Moskva je ostala komu-nisti~ka.

Ipak, ja se nadam da }e taj pogre{anstadij uskoro pro}i i da }e svi narodi, kojisu na svojoj koì osjetili komunizam,

POSU\ENI INTERVJU


Jedini ìvi ruski knjièvni klasik Aleksandar Solènjicin, autor antologijske knjige“Arhipelag Gulag”, vi{e decenija najpoznatiji i najglasniji komunisti~ki disident,dao je ovih dana intervju njema~kom magazinu “Der Spigel” koji prenosimo uz

manja skra}enja; Nobelovac Solènjicin govori o tragi~noj historiji svoje zemlje,o neuspjesima Gorba~ovljevih i Jeljcinovih reformi, o razo~arenju u politikuZapada, o odnosu prema ìvotu i smrti

Aleksandar Solènjicin,no elov c

Svaki narod se mora samoosvijestiti od zl

ZA[TO SAM SE POMIRIOSA KGB-OVCEM PUTINOM



Nobelovac Aleksandar Sol enjicin


~ina koje su re imi po~inili u njegovo ime

MORALNI AUTORITET POSTKO-MUNISTI^KE RUSIJE: Aleksandar Solènjicin nakon dugogodi{njeg izgnanstva vratio se u domovinu1994. godine



postati svjesni njegove krivice za tolikogorkih mrlja u svojoj istoriji.

Uklju~uju}i i Ruse.

Kada bismo svi mogli pogledati

trezveno u vlastitu pro{lost, u na{oj bizemlji nestala nostalgija za sovjetskim poretkom, nostalgija koju iskazuje onajdio dru{tva koji je manje stradao, a uzemljama Isto~ne Evrope i u biv{im sovjetskim republikama - èlja da klice svihzala vide u historijskom putu Rusije. Nikada ne treba li~na zlodjela pojedinihvo|a ili politi~kih reìma uzimati kaokrivicu ruskog naroda i njegove dràve iliih pripisivati “bolesnoj psihologiji”ruskog naroda, kako se to nerijetko ~ini naZapadu. Takvi su reìmi mogli opstajati u

Rusiji jedino pomo}u krvavog terora.Sasvim je o~igledno da samo svjesnodobrovoljno priznanje krivice moè bitizalog ozdravljenja nacije. Istovremeno,stalne kritike sa strane bivaju kontrapro-duktivne.

Priznavanje krivice pretpostavlja

dosta podataka o vlastitoj pro{losti.

Histori~ari , me|utim, zamjeraju Moskvi

to da arhiv i n isu dostu pni kao {to su bili

90

-ih godina.

Pitanje nije jednostavno. Ipak, nes- porna je ~injenica da se u posljednjih 20

godina u Rusiji desila revolucija u pogle-du arhiva. Otvoreno je hiljade fondova,istraìva~ima je omogu}en pristuphiljadama dokumenata, koji su im ranije bili nedostupni. Ve} su objavljene ili se pripremaju za {tampu stotine monografi-

ja, koje iznose te dokumente na vidjelo.Ipak, osim dostupnih dokumenata, 90-ihgodina objavljeni su i mnogi dokumentikoji nisu pro{li proceduru skidanja sa njihoznake tajne. Tako su objavljivali, naprim-

jer, vojni histori~ar Dmitrij Volkogonov i biv{i ~lan Politbiroa Aleksandr Jakovljev,ljudi koji su imali veliki utjecaj i pristup svimarhivima a dru{tvo im je zahvalno za dragoc- jene publikacije. No istina je da posljednjihgodina niko vi{e ne uspijeva zaobi}i proce-duru skidanja tajne. Taj proces se kre}e, alisporije nego {to èlimo.

Ipak, materijali u Dràvnom arhivuRuske Federacije (GARF), glavnom inajbogatijem u dràvi, i danas su dostup-ni kao {to su bili 90-ih. Krajem 90-ih FSB(Federalna slu`ba sigurnosti) predala je

Dràvnom arhivu 100 hiljada sudsko-istra`nih predmeta, i oni su, kao i ranije,dostupni i privatnim licima i istra-ìva~ima. U 2004-2005. GARF je objaviodokumentarnu “Historiju StaljinovogGULAGA” u 7 tomova. Ja sam sara|ivaona pripremi tog izdanja i tvrdim da je onomaksimalno potpuno i vjerodostojno. Njime se puno koriste nau~nici svihzemalja.

RUSKO-JEVREJSKEKONTROVERZE

Vi ste nedavno poku{al i da svojim

dvotomnim djelom “200 godina zajedno”

otvorite dugogodi{nju tabu temu promatra

-ju}i zajedni~ku historiju Rusa i

Jevreja. Ova dva toma na Zapadu su izazvali

najprije nedoumicu. Vi detaljno opisujete

kako se u carsko doba Jevrejin

-gostioni~ar

bogatio koriste}i siroma{tvo seljaka koji su

se opijali. Jevreje vi nazivate prvim

odredom svjetskog kapitala, koji je i{ao u

p rv im r edov ima ru {it el ja b ur ò askog

ure|enja. Iz va{ih bogatih izvora zaista se

izvla~i zaklju~ak da Jevreji vi{e od ostalih

sno se moralnu odgovorno st za p ropali

eksperiment sa Sovjetima?

Ja upravo ne ~inim to na {to aludiraVa{e pitanje: ne pozivam na bilo kakvomjerenje ili pore|enje moralne odgovornosti jednog i drugog naroda, {tavi{e, janegiram odgovornost jednog naroda prema drugom. Ja samo pozivam nasamoosmi{ljavanje. Odgovor na Va{e pitanje moète na}i u samoj knjizi.

“… Svaki narod mora snositi moralnuodgovornost za svoju pro{lost i za to {to je sramno. Kako snositi odgovornost? Nastojanjem da se osmisli - zbog ~ega jeto sebi dozvolio? U ~emu je tu na{agre{ka? I je li ona mogu}a ponovo? U tomduhu Jevreji treba da snose odgovornost

za svoje revolucionarne glavosje~e i zaspremne falange koje su im sluìle. Ne daodgovaraju pred drugim narodima, nego pred samim sobom i pred svojom

savje{}u, pred Bogom. Tako i mi Rusitreba da snosimo odgovornost za po-grome i za bespo{tedne seljake- paliku}e, za raspame}ene vojnike i zamornare-zvijeri”.

M ra~no iskustvo X X stolje}a

Rusija je preuzela na sebe i preìvjela je

-ovdje citiramo va{u misao

- uime

~itavog ~ovje~anstva. Je su li Rusi uspjeli

nau~iti le kciju iz dviju revo lucija i nji

-hovih posljedica?

Doima se da to po~inju. Ogroman broj

publikacija i filmova o ruskoj historiji XXstolje}a (istina razli~ite vrijednosti) svje-do~e o napretku u tom smislu. Upravo sumilionima ljudi na dràvnom TV kanalu“Rusija” pokazali stra{nu, estoku, nimaloublaènu istinu o staljinisti~kim logorimau televizijskom serijalu snimljenom po prozi Varlama [alamova.

OD GORBAÔVADO PUTINA

Bio sam za~u|en i jako me dojmila{irina i trajanje diskusije po objavljivanjumoga starog ~lanka u februaru ove godine

o Februarskoj revoluciji. Raduje me{iroki spektar mi{ljenja, me|u kojima ionih koja se sa mnom ne slaù. Upravo to pokazuje èlju da se shvati vlastita pro{lost, bez ~ega nema osmi{ljenog putau budu}nost.

POSU\ENI INTERVJU


KOLEKTIVNA KATARZA: Takvi su reìmi mogli opstajati u Rusiji jedino pomo}u krvavog terora. Sasvim je o~igledno da samo svjesno dobrovoljno priznanje krivice moè biti zalog ozdravljenja nacije

AKTIVAN I U SVOJOJ 88. GODINI: Solènjicin u radnoj sobi



Kako ocjen ju je te vri jeme u kojem

je na vlast i p redsjednik Vladimir Put in , a

u pore|enju sa njegovim prethodnicima

-Jeljcinom i Gorba~ovim?

Gorba~ovljeva vlast je poraàvaju}a

zbog svoje politi~ke naivnosti, neiskustvai neodgovornosti prema dràvi. To nije bila vlast, nego nepromi{ljena kapitulacija. Reakcije odu{evljenja sa Zapada samosu potkrijepile takvu sliku. Ipak, treba priznati da je upravo Gorba~ov (a neJeljcin, kao {to se danas svuda ~uje) prvidao gra|anima na{e zemlje slobodugovora i slobodu promjene mjesta borav-ka. Jeljcinova vlast odlikovala se ne man- jom neodgovorno{}u za ìvot naroda, aliu drugom smislu. U nepromi{ljenoj ùrbida {to prije uvede privatno vlasni{tvoumjesto dràvnog - Jeljcin je u Rusijidopustio masovnu vi{emilionsku plja~kunacionalnih vrijednosti. Nastoje}i dobiti podr{ku regionalnih lidera, on je direkt-nim pozivima i potezima podsticao iu~vr{}ivao separatizam, raspad ruskedràve, istovremeno li{avaju}i Rusijunjene zasluène historijske uloge, njenogme|unarodnog poloàja. To je na Zapadudo~ekivano burnim aplauzima. Putin jenaslijedio zemlju oplja~kanu i oborenu nakoljena u kojoj je ve}ina ljudi bila demoraliziranai osiroma{ena. I on se prihvatio onoga {to je bilo mogu}e, treba re}i, postepene i

spore obnove dràve. Ti napori nisuodmah bili uo~ljivi, a pogotovo realnoocijenjeni. A moète li navesti primjer uhistoriji da su mjere na obnovi snage jedne dràvne uprave bile do~ekane blagonaklono u drugim zemljama?

To da je s tabilna Rus ija povoljna i

za Zapad , pos tepeno je svima pos ta ja lo

jasno. Ali nas najvi{e ~udi jedna okolnost.

Svaki put kada se po~injalo govoriti o

uspje{nom dràvnom ure|enju Rusije, Vi

ste se zalagali za gra|ansku samoupravu,

s up rots ta vlja ju} i taj mod el z ap ad noj

demokratiji. Poslije sedam godina

Putino ve vla sti, z ap aàmo k retanje u

sasvim sup ro tnom smje ru : v la st j e kon

-centr irana u rukama predsjednika, sve je

orijentirano prema njemu, opozicije goto

-vo da nema.

Da, ja sam na svaki na~in insistirao iinsistiram na tome da je Rusiji neophodnalokalna samouprava, pri tome nipo{to “nesuprotstavljaju}i taj model zapadnojdemokratiji”, naprotiv - uvjeravaju}isvoje sunarodnjake primjerima vrlo efek-tivne samouprave u [vicarskoj i NovojEngleskoj, koje sam vidio svojim o~ima.

Ali Vi u Va{em pitanju mije{atelokalnu samoupravu, mogu}u samo nanajnièm nivou, gdje ljudi li~no poznajuupravnike koje biraju sa regionalnomvla{}u nekoliko desetina upravitelja



Kada ste se prije 13 godina vratiliiz izgnanstva, da li ste bili razo~aranionim {to se desilo u novoj Rusiji? Odbiliste da primite Dràvnu nagradu, koju jepredloìo Gorba~ov. Niste èljeli primitini orden kojim Vas je htio nagraditiJeljcin. A sada ste primili Dràvno priz-nanje Rusije {to Vam ga je dodijelioPutin, nekada{nji {ef specijalne slu`be,~ija Vas je prethodnica estoko progoni-la i mu~ila. Kako se to sve “rimuje”?

Godine 1990. predloèn sam zanagradu, ali to nikako nije predloìoGorba~ov, nego Savjet ministara SSSR-a -nagradu za knjigu “Arhipelag GULAG”. Jasam je odbio zato {to nisam mogao primitipo~ast za knjigu napisanu krvlju milionaljudi. Godine 1998., kada je narod bio unajteèm poloàju, u godini kada samobjavio knjigu “Rusija na ponoru”, - Jeljcin je li~no odlu~io da me nagradi najvi{imdràvnim ordenom. Odgovorio sam mu dane mogu primiti nagradu od Vrhovne vlasti,

koja je Rusiju dovela u pogubno stanje.O dodjeli Dràvne nagrade danas ne

odlu~uje li~no Predsjednik, nego udruènjeeksperata na visokom nivou. Savjet zanauku, koji me je predloìo za to priznanje iSavjet za kulturu, koji je prijedlog podrào,~ine najautoritativniji stru~njaci u svojojoblasti i vrlo po{tovani ljudi u dràvi. Kaoprvi ~ovjek u dràvi, Predsjednik to priznanjeuru~uje na dan nacionalnog praznika.Primaju}i nagradu, izrazio sam nadu da }enas rusko gorko iskustvo, ~ijem samprou~avanju i opisivanju posvetio ~itav ìvot,odvratiti od novih pogubnih sunovrata.

Istina je - Vladimir Putin jeste bio oficirspecijalne slu`be, ali nije bio ni isljednik KGB-a, ni upravnik (komandant) logora uGULAGU. Me|utim, nijedna zemlja ne negi-ra postojanje me|unarodnih “stranih”specijalnih slu`bi, nego su one hvaljene.Nije iskazivan prijekor Georgeu Bushustarijem zbog njegovog ranijeg poloàjadirektora CIA-e.

SOL@ENJICIN - PUTIN

Za{to sam odbio nagrade

od Gorba~ova i Jeljcina aprimio od Putina

PRIZNANJE I POÂSTI SOL@ENJICINU: Ruski predsjednikVladimir Putin nedavno je nagradio

najslavnijeg ruskog pisca



gubernija, koji su u Jeljcinovo vrijemezajedno sa centralnom vla{}u slo`no gu{ilisvaki po~etak lokalne samouprave.

I danas me deprimira ta sporost inesposobnost u izgradnji lokalne samo-

uprave u nas. Ali ona se ipak izgra|uje,i ako je u Jeljcinovo vrijeme mogu}nostdjelovanja lokalne samouprave bila bloki rana na zakonodavnom nivou,danas dràvna vlast po ~itavoj vertikalidelegira sve ve}i broj rje{enja na razma-tranje lokalnom stanovni{tvu. Naàlost,to jo{ nema sistemski karakter.

A {to se ti~e opozicije - ona jenesumnjivo potrebna i poèljna ukolikose zemlji èli zdrav razvoj. Danas su,kao i za vrijeme Jelcinove vlasti, uopoziciji mo`da samo komunisti.Me|utim, ako kaète da “opozicije goto-vo da nema”, Vi, naravno, imate u vidudemokratske partije 90-ih godina? Ali pogledajte nepristrano: ako je 90-ih do{lodo naglog pada ìvotnog standarda, koji jezahvatio tri ~etvrtine ruskih porodica, i sve pod “zastavama demokratije”, nije nimalo~udno {to je narod pohrlio ispod tih zasta-va. A danas lideri onih partija nikako nemogu da podijele portfelje zami{ljenevlade u sjeni.

Na veliku àlost, u Rusiji jo{ nemakonstruktivne, artikulirane i brojne opozi-cije. O~ito je da }e za njeno stvaranje, kao

i za dostizanje zrelosti drugih demo-kratskih institucija, trebati vi{e vremena iiskustva.

Bez obzira na ogromne prihode od

izvoza nafte i plin a i na nas tajanje sred

-njeg sloja stanovni{tv a, u Rusiji s u jo{

uvijek ogromni socijalni kontrasti izme|u

siroma{nih i bogat ih . [ta se moè u~ini ti

da bi se to ispravi lo?

Za Rusiju i jeste najve}a opasnost ras-cijepljenost izme|u bogatih i siroma{nih ito treba da bude neodlo`na briga dràvne

vlasti. Ali, iako su i u Jeljcinovo vrijeme bili ostvareni basnoslovni prihodi beskrupuloznom plja~kom, danas je jedi-ni razumni na~in popravljanja situacije utome da se sa~uvaju krupna preduze}a,kojima, to treba priznati, sada{nji vlasnicinastoje upravljati efektivnije, i da sedadne mogu}nost da mogu “disati” sred-nje i male firme. A to zna~i za{titugra|anina i malog poduzetnika od samo-volje i korupcije. Unositi prihode kojestvara narod u narodnu privredu, u obra-zovanje, zdravstvo i nau~iti da se to radi bez bezo~ne kra|e i rasipanja.

Je li Rusiji potrebna nacio nalna

ideja i kako bi ona mogla izg ledati?

Termin “nacionalna ideja” nema jasannau~ni sadràj. Moèmo se sloìti s timda je ta, nekada popularna ideja, predsta-

va naroda o èljenom na~inu ìvota.

Takva predstava-pojam moè izgledatikorisnim, ali nikada se ne moè vje{ta~kiizgraditi u vrhovima vlasti ili se nasilnorealizirati. U historijskim periodima sli~ne predstave opstajale su, naprimjer, uFrancuskoj (poslije XVIII stolje}a), VelikojBritaniji, SAD-u, Njema~koj, Poljskoj idrugim zemljama.

Kada se u postkomunisti~koj Rusiji,dosta ubrzano, po~elo govoriti o“nacionalnoj ideji”, nastojao sam da ihohladim argumentom da je za nas, poslijesvih iscrpljuju}ih gubitaka, za duè vrijeme dovoljan zadatak spasavanje naroda

koji je propadao.

Uza sve to, Rusija se nerijetko

osje}a usamljenom. U posljednje vrijeme

do{lo je do nekog otre`njenja u odnosima

Rus ij e sa Zapadom, a tako|e r i u odnos i-

ma Rusije i Evrope. [ta je uzrok tome?

[ta Zapad nije sposoban da shvati u

savremenoj Rusiji?

NATO BOMBARDIRANJESRBIJE I RUSIJE

Moè se navesti nekoliko uzroka, a zamene je najinteresantniji psiholo{ki, upra-vo - raskorak izme|u iluzornih nada irealnosti kako u Rusiji, tako i na Zapadu.

Kada sam se vratio u Rusiju 1994.godine, ovdje sam zatekao gotovo obo-gotvorenje Zapadnog svijeta i dràvnogure|enja razli~itih zemalja Zapada. Trebare}i da u tome nije bilo toliko stvarnog

znanja i svjesnog izbora, koliko prirodneodvratnosti prema bolj{evi~kom reìmu injegovoj antizapadnoj propagandi.Okolnosti je na po~etku promijenilo NATO bombardiranje Srbije. To je povuklo crnu, neizbrisivu liniju i, treba

POSU\ENI INTERVJU


Godine 1987., u razgovoru saRudolfom Augsteinom, osniva~em“Spiegela”, ukazali ste na to koliko jete{ko glasno govoriti o svom odnosuprema religiji. [ta za Vas zna~i vjera?

Za mene je vjera osnova i temelj~ovjekova li~nog ìvota.

Bojite li se smrti?Ne, ve} dugo nikakav strah ne

osje}am pred smr}u. U mladosti je nad

mnom visila o~eva smrt (u 27. godini) ibojao sam se da ne umrem prije nego {tozapi{em svoje literarne ideje. Ali sam ve}izme|u svojih 30 i 40 godina stekaonajmirniji odnos prema smrti. Ja smrtosje}am kao prirodnu, ali ne i sasvimkona~nu etapu ~ovjekovog postojanja.

Mi Vam svakako èlimo jo{mnogo godina stvarala~kog ìvota!

Ne, ne: Ne treba vi{e. Dovoljno je.

STRAH OD SMRTI

Vjera u Boga poni{tava

strah od smrti

SMRT ME NE PLA[I:Ruski nobelovac dosljedni

je pravoslavni vjernik



re}i istinu, u svim slojevima ruskogdru{tva. Situacija se zatim pogor{ala time{to je NATO po~eo uvla~iti u svoju sferudijelove raspadnutog SSSR-a, naro~itoUkrajinu, koja je sa nama sro|ena milioni-ma ìvih, konkretnih porodi~nih veza. Oniza tren oka mogu biti odsje~eni novomgranicom vojnog bloka.

Dakle, percepciju Zapada, kao prvogViteza Demokratije, zamijenilo jerazo~arenje osvjedo~eno time da je uosnovi zapadne politike u prvom redu pragmatizam, nerijetko sebi~an i cini~an.Mnogi Rusi su to doìvjeli te{ko, kao

ru{enje ideala.U isto vrijeme, Zapad je, proslavljaju}i zavr{etak iscrpljuju}eg Hladnog ratai sagledavaju}i deceniju i po unutra{njegorba~ovsko-jeljcinovske anarhije i predaju svih pozicija drugima, vrlo brzo prihvatao olak{avaju}u misao da je sadaRusija, gotovo, zemlja Tre}eg svijeta i da}e tako biti uvijek. Kada je Rusija po~ela ponovo ja~ati ekonomski i kao dràvaop}enito, Zapad je to prihvatio pani~no,istina, moè biti, na nivou podsvjesnih, jo{ neiìvljenih strahova.

Mo`da su se ja vile a socijac ije na

raniju veliku silu

- Sovjetski Savez.

Bez razloga. Ali i prije toga Zapad jesebi dozvolio da ìvi u iluziji (ili u ugodnojobmani) da je u Rusiji demokratija mlada,

kada je jo{ nije uop}e bilo. Razumije se,Rusija jo{ nije demokratska zemlja, ona je po~ela izgra|ivati demokratiju, i najlak{e jeda joj se iznesi duga~ak spisak propusta,gre{aka i zabluda. Ali zar Rusija, u borbi,koja je po~ela poslije “11. septembra”, nije javno i nedvosmisleno pruìla ruku Zapadu.I samo se neznanjem psiholo{kih faktora (iliizrazitom kratkovido{}u) moè objasnitiiracionalno odbijanje pruène ruke. SAD, prihvativ{i na{u zna~ajnu pomo} uAfganistanu, ovdje se okrenula premaRusiji samo sa sve novim i novim zahtjevi-ma. A kritike Evrope prema Rusiji

neskriveno se temelje u njenim energetskimstrahovima, uz to sasvim neosnovanim. Nije li ovo odbijanje Rusije od

Zapada preveliki luksuz, naro~ito predlicem novih prijetnji? U svom posljed-njem intrevjuu na Zapadu, ~asopisu“Forbs”, prije povratka u Rusiju, u aprilu1994., kazao sam : “Ako se gleda u dalju budu}nost, moè se uvidjeti da }e u XXIstolje}u SAD i Evropa jako trebati Rusijukao saveznika.

^ itali ste G oethea, Schillera,

Heinea u originalu i uvi jek se nadal i da }e

Njema~ka postati svojevrsni most izme|u

Rusije i ostalog svi je ta . Vjeru je te l i da su

Nijemci jo{ sposobni za takvu ulogu?

Vjerujem. U uzajamnom privla~enjuRusije i Njema~ke ima ne{to predo-

dre|eno, ina~e ono ne bi preìvjelo dva bezumna svjetska rata.

Ko je od njema~kih pjesnika, pisaca

i filozofa na Vas imao najsna`niji uticaj?

Moje dje~a~ko i mladi}ko stasanje pratili su Schiller i Goethe. Poslije sam bio odu{evljen Schellingom: za mene jedragocjena njema~ka sjajna muzika. Nemogu zamisliti ìvot bez Bacha,Bethovena, Schuberta.

Danas se na Zapadu prakti~no ni{ta

ne zna o ruskoj savremenoj knjièvnosti.

Kako Vi v id it e s ituac iju u rusko j lite ra-turi?

Vrijeme naglih i krupnih promjenanikada nije dobro za knjièvnost. Nesamo velika nego i manje zna~ajna djelagotovo svugdje i uvijek nastajala su u vre-menima stabilnosti, lo{e ili dobre, ali sta- bilne situacije. Savremena ruskaknjièvnost nije u tom pogledu izuzetak. Nije se slu~ajno danas u Rusiji intereso-vanje ~italaca okrenulo dokumentarnojliteraturi: memoarima, biografijama,dokumentarnoj prozi.

Ipak, ja vjerujem da savjestan i istins-ki odnos prema knjièvnosti ne}e izvjetri-ti iz temelja ruske knjièvnosti i da }e ona jo{ sluìti osvjetljavanju na{eg duha injegovom dubokom spoznavanju.

Priredio i preveo dr. I li jas Tanovi})



TRANZICIJSKA RUSIJA: Gorba~ovljeva vlast je poraàvaju}a zbog svoje politi~ke naivnosti,neiskustva i neodgovornosti prema dràvi. To nije bila vlast, nego nepromi{ljena kapitulacija.Reakcije odu{evljenja sa Zapada samo su potkrijepile takvu sliku

STAROST, NAKON GODINA IZGNANSTVA, U RODNOJ ZEMLJI: Solènjicinsa suprugom Natalijom i sinom Stjepanom u svom moskovskom domu



SRBIJANSKI WOODSTOCK


Dodik platio 100 hiljada eura koncert Gorana Bregovi}a, zauzvrat



@

ivopisno {umadijsko selo Gu~a,tridesetak kilometara udaljeno od

â~ka, u kojem ìvi oko ~etiri tisu}estanovnika, pro{log je tjedna, za trajanjanajve}e truba~ke fe{te na Balkanu,

O{ini po pra{ini


Na{i reporteri proteklog vikenda boravili su nanajve}oj muzi~ko-turisti~koj fe{ti ovog ljeta u Evropi,raskala{enom festivalu trube u selu Gu~a u Srbiji koji je tokom petodnevnog trajanja posjetilo vi{e od pola

miliona ljudi iz Srbije i desetine hiljada muzi~kih“hodo~asnika” iz cijele Evrope; je li Gu~a svojevrstan

(naizgled nemogu}i) spoj novosadskog EXIT-a ikoride u êvljanovi}ima

~astvovan da slu`beno otvori takmi~enje Draga~evskih truba~a!!!

Pi{e

Suzana Mijatovi}[email protected]

Foto

Mario Ili~i}

SABOR U GUÎPapanluk, najuspje{niji

balkanski brand

Papanluk, najuspje{niji

balkanski brand

SRPSKI PREMIJERI: Eufori~ni MiloradDodik i zabrinuti Vojislav Ko{tunica





“Bra}o i sestre , dolazim izRepublike Srpske da vam kaèm da mivolimo Srbiju, da joj èlimo sve najbolje,da ìvimo za njeno dobro, za njenu mo}i snagu. Pokazujemo da smo jedannarod, da Gu~a spaja i dokazuje da smo

narod èljan radosti koji zna da seveseli. Srbija danas pokazuje da moèda dobija i ratove na diplomatskomplanu. Prvi put vidimo uspje{nu diplo-matsku aktivnost Vlade Srbije, prvi putvidimo da Srbija zna kuda ide i {ta ho}e.Drago mi je {to mi je pripala ~ast dadanas ovdje otvorim Finalno takmi~enjei da vam kaèm da je Republika Srpskasve mo}nija i sve ja~a. Ponekad mis-limo, i na to smo ljubomorni, da mi iz RSvi{e volimo Srbiju nego vi sami. Ali to suna{i osje}aji i oni }e takvi i ostati.@ivjela Srbija i Republika Srpska, ìvjelisvi vi...”, kazao je predsjednik Vlade RSMilorad Dodik na otvaranju finalnogtakmi~enja truba~a pred oko deset tisu}aposjetitelja na stadionu koji su ga do~ekalisrda~nije nego srbijanskog premijera

Vojislava Ko{tunicu. Dodik i Ko{tunica suu Gu~u stigli u nedjelju, oko podne, u prat-nji Velimira Ili}a, ministra za infrastruktu-ru u Vladi Srbije. Zajedno sa svojimdoma}inima i njihovim tjelohraniteljimaDodik je nakratko pro{etao kroz selo, a

potom su se povukli u hotel Lu~ani gdje su,ubrzo kasnije, stigli i truba~i. No, za razlikuod Ko{tunice i Ili}a koji su sa tribina sta-diona nastavili pratiti finalno takmi~enje,Dodik je nakon pozdravnog govora napustioGu~u, prethodno obe}av{i kako }e Vlada RSuskoro organizirati dolazak najboljihtruba~a u Banju Luku.

POZDRAVNA BESJEDA MILORADA DODIKA

Gu~a - simbol srpskeopredijeljenosti za derneke

PALI SRPSKI BORCI IZ BiH: No}nakon urnebesnog tuluma stotine

pijanih posjetilaca jutro su do~ekaliparkirani na ledini

IZ D@EPA U D@EP: Dodik jeplatio Bregovi}a, a Bregovi}

~astio prate}e muzi~are



pohodilo vi{e od pola milijuna turista izcijelog svijeta! Od srijede (8. augusta), kada je zvani~no otvoren 47. draga~evski sabor truba~a, pa do nedjelje (12. augusta), Gu~a je bila mjesto na kojem su se, jedni uzdruge, jednako dobro zabavljali mladi avan-turisti iz Italije, Francuske, Gr~ke, Njema~ke, gosti iz dr ava biv{e Jugoslavijei lokalni srbijanski seljaci, svi zajednonatiskani u najmanje pedeset {atora iz kojihsu, bez prestanka, odjekivali zvuci trube.

Premda nema pouzdane ra~unice, za pet dana, koliko je u Gu~i trajalo “kolek-

tivno ludovanje”, koli~ine popijenog piva(zvani~ni je sponzor bila kompanija MB Rodi} ) zasigurno se mjere hektolitrima.

OD DRA@E DO BROZAOrganizatori tvrde da su gosti, u isto vri-

jeme, pojeli oko ~etiri vagona kuhanogkupusa, na stotine janjadi i prasadi i {est bikova od kojih je svaki teìo po 550 kilo-grama?! “Ne se~emo manje od 300 grama

mesa”, objasnila nam je ljubazna konobaricau improviziranom restoranu, kada smozatraìli uobi~ajenu porciju janje}eg pe~enja.

Osim piva, rakije {ljivovice i mesa,najtraèniji “suveniri” u Gu~i, sude}i barem prema izgledu ve}ine gostiju, bilesu srpske {ajka~e, dakako, oki}ene kokar-dama. Bilo je tu za kupiti i majica sasvakojakim natpisima i slikama (od ratnih

O{ini po pra{ini


Vrijeme trajanja: 5 dana

Broj u~esnika: 1.500

Broj posjetitelja: blizu 600.000

Cijena no}enja: od 50 do 60 KM

Cjenovnik hrane i pi}a: kilogram janje}eg pe~enja 25 KM, pljeskavica

3,5, pivo i sokovi 2,5 KM

Prosje~na potro{nja po gostu:100 KM (50 eura) dnevno

O~ekivana zarada: 60 milijunaKM (30 milijuna eura)

GUÂ U BROJKAMA

BOGATA PONUDA ZA SVEUZRASTE: Karakteristi~niodjevni i prehrambeniartikli na Gu~i

MILITARY LOOK: Vojni~ka odje~a i SMB proizvodirazgrabljeni su od doma}ih, ali i stranih gostiju



zlo~inaca Radovana Karadì}a, Ratka

Mladi}a i Draè Mihailovi}a do Josipa

Broza Tita), vojnih uniformi biv{e JNA (ito cijeli komplet, od ~arapa do gas-maske!?), CD-ova truba~kih orkestara, pa

~ak i motornih pila... No}enje u seoskimku}ama stajalo je izme|u 25 i 30 eura, dok su gosti slabije plate`ne mo}i iznajmljivalimjesta za {atore u kampovima koji su podignuti u dvori{tima, ali i po okolnimlivadama. Na ulazu u selo postavljena jerampa na kojoj se prolaz za svaki automobil napla}ivao po 500 dinara (oko 13 KM).

CANNES, GUÂ,MA\ARSKA

Osim koncerta Gorana Bregovi}a koji je odràn u petak nave~er, ulazak na sveostale svirke koje su organizirane na sta-dionu Fudbalskog kluba Gu~a posebno se pla}ao (karta je, u prosjeku, ko{tala 300dinara, odnosno, ne{to vi{e od sedammaraka). No, kako Goran Bregovi} nemaobi~aj besplatno svirati, njegov dolazak u

Gu~u financirao je Milorad Dodik (vjero- jatno iz prora~una Republike Srpske) koji je, kao specijalni gost, u nedjelju poslije-

podne otvorio finalno takmi~enje dvade-set truba~kih orkestara.“U Gu~i je grmilo bez prestanka, a li je

najbolji dernek bio u subotu uve~e. Bilo je

oko sto hiljada ljudi, u svakom {atoru lom,

po pet orkestara svira u isto vreme, vi{e od

dve st a muz i~ ar a” , prepri~ava Sr|an

Eminovi}

, truba~ iz kultnog orkestraSlobodana Salijevi}a iz Prekodolca (selana jugu Srbije, kod Vranja) koji danasvodi njegov sin Sebast ijan Sali jevi}.“Slobodan je u Gu~i do sada osvojio sve

mogu}e nagrade, vi{e nema pravo da se

takmi~i, pa je zato orkestar prepustio sinu

Sebastijanu”, kaè Eminovi}, obja{njavaju}i kako se u Gu~i takmi~e vi{e oddvadeset godina. “Bili smo s Emirom

Kusturicom u Kanu, zna{ ono kada je b ila

[eron Stoun , obi{l i smo pola sveta , sut ra

putujemo u Ma|arsku, a li Gu~a je ne{to

posebno”, dodaju njegove kolege izorkestra koji je svjetsku slavu stekao uKusturicinim filmovima Underground iCrna ma~ka, beli ma~or , odnosno, po

hitovima Mese~ina i Kala{njikov koje jeGoran Bregovi} skladao uz pomo}Slobodanovog oca Osmana Sal ijev i}a.Ipak, za razliku od Kusturice, na{i sugovornicio Bregovi}u nemaju pozitivno mi{ljenje.“On je dobar muzi~ar, ali nam je dosta

ideja pokrao”, napomenut }e na kraju raz-govora truba~i iz Prekodolca.

Truba~ka legenda Boban Markovi}

koji je od pro{le godine “ambasador”Sabora u Gu~i, nastupio je sa svojimmuzi~arima nakon progla{enja pobjednika.

I mada organizatori isti~u da Draga-~evski sabor truba~a predstavlja najve}usmotru izvornog narodnog stvarala{tva uSrbiji i najve}i festival trube u svijetu, slikekoje su se posljednjih dana mogle vidjeti uGu~i, izuzmu li se muzi~ki sadràji, prije sunalikovale nekakvom ~udesnom spojunovosadskog Exita i bosanske koride uêvljanovi}ima. Kako god, pretpostavlja seda su za pet dana (istina, bez fajronta) posje-tioci u Gu~i potro{ili blizu 30 milijuna eura{to je, uistinu, impozantna suma i za daleko presti`nije festivale od Sabora truba~a. Oko30 tisu}a gostiju iz inozemstva i na desetkenovinarskih ekipa iz cijelog svijeta koji su

jo{ po~etkom augusta rezervirali dolazak uGu~u potvr|uju da su Srbijanci, za razlikuod Bosanaca, na vrijeme shvatili da se i odizvornog balkanskog papanluka moènapraviti dobar “turisti~ki brend” i na njemuzgrnuti milijuni eura.



Na~elnik srbijanske Op}ine Lu~aniSlobodan Jolovi} koji je, ujedno, i predsjed-nik Saborskog odbora, ve} je najavio kako }eu Gu~i uskoro po~eti gradnja heliodroma imuzeja trube, a sve sa ciljem da njihovo selopostane “svetski poznati brend”. Prijepo~etka ovogodi{njeg Sabora truba~a u Gu~i je izgra|ena pozornica, press-centar, pliva~kibazen, pro{iren je i rekonstruiran seoskiDom kulture. O sigurnosti vi{e od pola milijuna turista, pored lokalne policije, brinulo sei 200 pripadnika novoformirane Saborske policije koji su se, opet, pokazali kao praviprofesionalci. Naime, i pored ~injenice da seve}ina posjetitelja pet dana nije otrijeznila, uGu~i nije zabiljeèn nijedan ozbiljniji incident.

EKSPLOZIJA TURIZMA

Ljubav i mir

na seoski na~in

ORKESTAR SEBASTIJANA SALIJEVI]A: Sa Emirom Kusturicom u Canesu suzabavljali svjetske zvijezde, od

Maradone do Sharon Stone

ULAZNICE: Na ulazu u selo postavljena je rampa na kojoj seprolaz za svaki automobil napla}ivao po 500 dinara (oko 13 KM)





Petnaest godina dugi razgov-ori o povratu predmeta ve-like umjetni~ke vrijednostiizme|u Poljske i Njema~kedo sada nisu urodili plodom.

Poljsko ministarstvo vanjskih poslova je pro{le sedmice odbacilo mogu}nostvra}anja njema~kog kulturnog blagakoje je pohranjeno u poljskim arhivi-ma nakon Drugog svjetskog rata. Rije~ je, naime, o blagu koje su nacisti preni- jeli iz Berlina u Sudetske planine kako bi ga za{titili od savezni~kog bombar-dovanja. Ova kolekcija od neprocjen-

jive vrijednosti na{la se nakon rata nateritoriji Poljske jer se njema~ko-poljs-ka granica pomjerila ka zapadu.Poljske vlasti su kolekciju prebacile uuniverzitetsku biblioteku u Krakovu.

Sva umjetni~ka djela, knjièvno blago, arhivski materijal i ostaleeksponate njema~kog porijekla, kojisu tokom rata dospjeli na poljsku teri-toriju, Poljska je preuzela u sklopuodgovaraju}eg pravnog akta. “Ona su

d io dràv ne sv ojine , ili pripad aju

posebnim tijelim a koja su i pravno

posta la n jihovi v lasn ic i”, re~eno jenedavno u zvani~noj izjavi poljskogministarstva. Berlin je poku{avaooìviti pregovore s Var{avom ovra}anju njema~kog kulturnog blaga,me|u kojima su i dragocjeni rukopisiWolfg an ga Amadeu sa Moz arta iLudwiga van Beethovena koji su sezatekli u Poljskoj kada je odlukomvelikih sila nakon rata granica Poljske pomjerena na zapad, ali bez uspjeha. Njema~ka vlada je pozivaju}i se naHa{ku konvenciju iz 1907. godine kojazabranjuje plja~ku umjetni~kih djela,

traìla da se umjetni~ka djela vrate uBerlin, ali poljski pregovara~i nisu odus-tajali od stava da se to blago nije na{lo uPoljskoj zato {to je oplja~kano ve} je bilo na teritorijima koje su Poljskoj priz-nali saveznici. Poljska je, kako su

izjavljivali njeni zvani~nici, spremnavratiti Njema~koj umjetni~ka djela idragocjene rukopise iz nekada{nje

Pruske dràvne biblioteke samo poduvjetom da Berlin vrati djela koja sunacisti oplja~kali u okupiranoj Poljskoj iisplati od{tetu za uni{tena djela. UMinistarstvu vanjskih poslova Poljskenagla{avaju da “gra|ani Poljske i danas

EVROPA, ODMAH


OBUSTAVA ISTRAGEPROTIV NOVINARA

Nakon mnogobrojnih osuda u javnosti i upo-zorenja da je njema~ki ustavni sud pro{le godinesli~nu istragu ocijenio neustavnom, dràvnoodvjetni{tvo u Muenchenu }e obustaviti istraguprotiv ~etvorice novinara osumnji~enih za sudjelovanje u odavanju dràvne tajne. Podsjetimo,

Norbert Lammert je kao predsjednik Bundestaga podnio tu`bu protiv novinara uokviru afere u kojoj je ukupno 17 njema~kih nov-inara (Spiegela, Sueddeutsche Zeitunga i Die Welta ) osumnji~eno za sudjelovanje u odavanjudràvne tajne.

ELEKTRONSKISISTEM

ULASKA U EUEU razmatra uvo|enje sistema odobrenja

ulaska, sli~nom onome u Sjedinjenim Dràvama,kako bi dobila uvid u posjetitelje koji u Unijuulaze bez viza, najavio je nedavno FriscoRoscam Abbing, glasnogovornik evropskogpovjerenika za pravosu|e i sigurnost FrancaFrattinija. Prema predloènom sistemu, putnicibi zahtjeve za ulazak u EU trebali podnijeti nainternetu prije svoga dolaska u njezine zemlje~lanice. Ovaj inicijalni potez predstavlja svojevrstan odgovor Washingtonu koji je uveo novizakon o protuteroristi~kim mjerama, a kojiuklju~uje sistem elektronskog nadziranja zaposjetitelje iz zemalja koji za ulazak u SAD netrebaju vize.

Poljsko ministarstvo vanjskih poslova odbacilo jePruske biblioteke, kolekciju njema~kih knjiga

nalaze u poljskim arhivama od

Pi{e

Danka Savi}[email protected]

Poljska je spremna vratiti Njema~kBerlin vrati djela koja su nacisti o

PETNAEST GODINA PREGOVORA:Njema~ka jo{ uvijek poku{avavratiti svoje kulturno blago me|ukojima su i dragocjeni rukopisiWolfganga Amadeusa Mozarta iLudwiga van Beethovena



pamte kako su nacisti odnosili umjet

-nine i spaljivali knjige, ~iji se gubitak

nikada ne moè nadoknaditi”. Poljske

procjene koje se spominju u medijimagovore da je Var{ava zbog rata izgubilaoko pola miliona umjetni~kih i kul-turnih djela, od toga je do sada evidenti-rala 60.000, te da je 114 uspjela otkriti unjema~kim muzejima i galerijama.

[to se ti~e njema~kog blaga po-hranjenog u Poljskoj, podsje}amoda je jedan mali dio vra}en u

Njema~ku 1977. godine kada je poljski komunisti~ki lider Edward

Gierek dostavio Er ichu Honeckeru ,

tada{njem vo|i isto~nonjema~kihkomunista, nekoliko muzi~kihdjela.

EVROPA, ODMAH


KOSOVO DODALJNJEG BEZ

DONACIJAZbog jo{ nerije{enog budu}eg statusa

Kosova priliv me|unarodne pomo}i ~ija se vri-

jednost procjenjuje i do milijardu eura ostaje dodaljnjeg na ~ekanju, pi{e londonski financijskidnevnik Financial Times . Donatorska konferen-cija, predvo|ena EU i Svjetskom bankom, plani-rana za naredni mjesec, odgo|ena je, tako dadonacije u iznosu od 600 miliona do milijardueura namijenjena dràvnim institucijama, otplativanjskog duga, gospodarskoj pomo}i i infra-strukturnim ulaganjima, moraju pri~ekati dok sene rije{i budu}i status Kosova.

CIJENA ULASKASLOVENIJE USCHENGEN

Ulaskom Slovenije u schengensko podru~je na670 kilometara dugoj granici s Hrvatskom ostat }e60 grani~nih prelaza, od ~ega 27 za pograni~nipromet, a sru{it }e se ili blokirati 115 razli~itihmostova i cesta koje je do sada koristilo lokalno

stanovni{tvo, pi{e ljubljanski list Delo . Na ru{enjekoje provodi slovensko Ministarstvo za javnu upravuima primjedaba i sa slovenske i sa hrvatske strane.

ISTRAGA OPRODAJI ORU@JABritanski parlament zatraìo je istragu o

ulozi Velike Britanije u izvozu oru`ja iz BiH prekoHrvatske u Irak, objavio je londonski Observer.Ovaj list navodi da je parlamentarna komisija zakontrolu izvoza oru`ja utvrdila da je britanskatvrtka PMS 2005. kupila u BiH 40.000 pu{aka AK-47, odnosno kala{njikova, i prodala ihira~kom ministarstvu obrane.

ogu}nost vra}anja Njema~koj kulturnog blaga izukopisa od neprocjenjive vrijednosti koji se

vr{etka Drugog svjetskog rata

umjetni~ko blago pod uvjetom daja~kali u Drugom svjetskom ratu



Business


Priredio: Asim Metiljevi}

Regionalni iskorak MIMS-a Elektroprivreda Bi

Hrvatska tvrtka Marinada iz Slatine od sredine godine posluje u sastavu MIMS Grupe Muje Selimovi}a. [irenje natrì{te Hrvatske Selimovi} je zapo~eo znatno ranije, kada jeosnovao firmu k}er Inter MIMS u Zagrebu, a “Marinada” izSlatine je prva ozbiljnija investicija u core business. Naime,Marinada je tvrtka specijalizirana za preradu povr}a koja svojudjelatnost temelji na skoro polustoljetnoj tradiciji i odli~no se

nadopunjava s nekoliko sli~nih MIMS-ovih tvrtki u BiH(Vega, Bosnaprodukt ) sli~nog profila. Pored povr}a, u ~emu je“Marinada” s 40.000 tona godi{nje vode}a kompanija uHrvatskoj, tvrtka se bavi i preradom ribe, ali u osjetno manjemobimu od povr}a.

Pod sada{njim nazivom tvrtka posluje od 1994. godinekada ju je preuzeo austrijski investitor Hofmann, zahvaljuju}ikojem su proizvodi “Marinade” dospjeli na police zapadno-evropskog trì{ta. Za vrijeme Hofmannove uprave,“Marinada” je uvela ~ak pet paralelnih linija prerade povr}a,

ovladala je evropskim zdravstvenim standardima u oblasti hrane(HACCP) a udio na hrvatskom trì{tu prerade povr}a pove}alana 25 posto!

“Marinada” se prostire na oko 28.000 kvadratnih metara,raspolaè vlastitom hladnja~om od 400 kvadrata, te proizvod-nom halom od 2.250 kvadrata. Smje{tena je u centru Slatine(razme|e Slavonije i Podravine), u sredi{tu regije poznate po

proizvodnji kvalitetnog povr}a. Tvrtka stalno zapo{ljava 65radnika, no njen se rad zasniva na suradnji s preko 500 lokalnihkooperanata s kojima je izgradila dugogodi{nju, vrlo stabilnu poslovnu relaciju.

Detalji akvizicije ostali su poslovna tajna, tako da se moèsamo naga|ati koliko je Selimovi} platio preuzimanje“Marinade” i kakve je investicijske obaveze preuzeo. U svakomslu~aju, rije~ je o zna~ajnoj investiciji koja }e nesumnjivodoprinijeti regionalnom ja~anju MIMS-a koji je, uz razvoj drugihdjelatnosti, prerastao i u najve}eg proizvo|a~a hrane u BiH.

MIMS PREUZEO VODE]EGPRERA\IVAÂ POVR]A HRVATSKE

REGIONALNO JAÂNJE: Hrvatskatvrtka Marinada iz Slatine od

sredine godine posluje u sastavuMIMS Grupe Muje Selimovi}a




Uprkos sna`nom rastu GDP-a BiH od skoro 7 posto u 2006. godini, prema istraìvanjuUNDP-a ve}ina gra|ana BiH ekonomsku situaciju ocjenjuje lo{ijom nego prethodnegodine. Dominacija pesimizma nije tako izraèna kao prethodnih godina, no jo{ uvijek jevrlo sna`na. Po~etkom protekle godine samo 19 posto gra|ana BiH izjavilo je da o~ekuje

pobolj{anje ekonomske situacije dok je 25 posto ispitanih smatralo da }e ekonomskasituacija biti jo{ lo{ija! Kao i ranijih godina 54 posto ispitanika ne vidi nikakve promjene{to je ustvari prikriveni pesimisti~ki stav.

OPTIMISTIÈNIH SAMO 19 POSTO GRA\ANA BiH

sprodaje vi{ak elektri~ne energije Metaloprera|iva~i BiH na koljenima Pesimisti~ka o~ekivanja gra|ana BiH

MITTALOVIPROIZVODI

SKUPLJI U BiHNEGO VANI

Od prije nekoliko sedmica sarajevskatvornica za preradu metala @ica obnovila je proizvodnju armaturnih mre a namijenjenihgra|evinarstvu. Uprkos izvrsnoj prodaji kojaneprekidno raste zbog sna`nog rasta

gra|evinskog sektora, u sarajevskoj “@ici”nisu pretjerano zadovoljni poslovnim uspje-hom budu}i da su prisiljeni potrebni repro-materijal uvoziti iz inozemstva umjesto daga nabavljaju u Zenici od tvornice Mittal Steel . Ova anomalija povezana je s cijena-ma: u “@ici”, ali i u nekoliko drugih metaloprera|iva~kih kompanija tvrde da je repro-materijal u “Mittal Steelu” osjetno skuplji izbog toga ga moraju uvoziti. Ali, Mittalovrepromaterijal skuplji je samo na trì{tu BiH,dok su na regionalnom trì{tu njihovi proizvodi jeftiniji nego u BiH i to u prosjekuza 10 posto! Drugim rije~ima, Mittal Steelima dvije vrste cijena za iste proizvode: vi{e- za trì{te BiH, i niè - za trì{te regije!Ovakva politika cijena ozbiljno poga|ametaloprera|iva~ku industriju koja se oslan- ja na polufabrikate zeni~ke èljezare u vlas-ni{tvu Mittala. Metaloprera|iva~ki sektor BiH svojevremeno je upo{ljavao preko200.000 radnika i bio je najva`niji segmentukupne industrije BiH. Stubovi metalurgije bili su u Zenici i Mostaru, odnosno u pri-marnoj proizvodnji ~elika i aluminija, nakoju se neposredno i posredno naslanjalo preko 300 metaloprera|iva~kih kompanija

razmje{tenih diljem BiH ali i biv{eJugoslavije. Preko posebne politike cijena(elektri~ne energije, plina, nafte itd), dràva je subvencionirala rad zeni~ke @eljezare iAluminijskog kombinata Mostar koji sunaj~e{}e poslovali s gubitkom, no ekonom-ski efekti njihovog rada bili su ogromni jer je na njihovim jeftinim poluproizvodimaizgra|ena sna`na metaloprerada. Taj je sis-tem dogovorne ekonomije trajno nestao, noono {to je nastalo na ru{evinama ne uliva ninajmanje optimizma. U slu~aju MittalSteela, kao i u slu~aju Aluminijskog kom-

binata Mostar, ranije privilegije su zadr ane(npr. jeftina struja) ali ne i obaveze jeftinijeisporuke polufabrikata doma}im metaloprera|iva~ima. Dapa~e, njihovi polufab-rikati skuplji su u BiH nego na susjednimtrì{tima!?

CIJENE STRUJE PRED EKSPLOZIJOMDo 24. augusta ove godine traje me|unarodni konkurs kojim je Elektroprivreda BiH

oglasila prodaju vi{ka elektri~ne energije u 2008. godini u koli~ini od 650 megavata.Rije~ je o krupnom poslu te{kom nekoliko desetina miliona eura pa je sasvim prirodno{to je raspisani tender izazvao seriju uglavnom politi~kih reakcija. Tender je naimeraspisan u trenutku kada se odlu~uje o sudbini aktuelne uprave EPBiH i ve} je ta okol-nost dovoljna da se otvore ~etvere o~i kako bi se tender osvijetlio iz svih uglova.

Vrlo nepovoljna reakcija uslijedila je iz Vlade FBiH ~iji je ministar energije Vahid

He}o izrazio sumnju u po{tene namjere aktuelnog vodstva EPBiH. “âk i neupu}eni

mogu naslu ti ti da se mo`da iza svega kri je ve} unapr ijed poznati kupac”, izjavio jeHe}o koji je “tradicionalno” nepovjerljiv prema direktoru EPBiH Enveru Kresi.

No, {ta se krije iz He}inih sumnji?Prema dostupnim informacijama, u federalnom Ministarstvu energije i rudarstva

procjenjuju da }e od naredne godine do}i do ozbiljnih pomjeranja na regionalnom

trì{tu elektri~ne energije. Naime, od naredne godine regionalnoj asocijaciji elektroprivreda priklju~it }e se i Turska ~ije golemo trì{te od preko 70 miliona potro{a~aoskudijeva u elektri~noj energiji - osobito tokom ljeta. Turska }e nesumnjivo doprini- jeti sna`nom rastu cijena elektri~ne energije, ali kako jo{ niko ne moè iza}i s pre-ciznom ra~unicom, u ovom je trenutku vrlo rizi~no sklapati dugoro~ne poslovnearan`mane. Zbog toga je ministar He}o upozorio na “pretjeranu ùrbu uprave EPBiH”koja se ranijih godina nije ba{ proslavila u sli~nim poslovima. Sasvim nezvani~ne analizegovore da bi tokom naredne godine cijena megavata na slobodnom trì{tu regije mogla prema{iti 95 eura - {to je skoro tri puta vi{e od cijene po kojoj trenutno EPBiH strujuisporu~uje susjednoj Hrvatskoj (na temelju petogodi{njeg ugovora potpisanog 2003.godine). Osim Turske, kao zna~ajan uvoznik elektri~ne energije pojavit }e se i Srbija,Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, Gr~ka te Albanija. Svim ovim dràvama nedostajeod 20 do 50 posto potrebnih koli~ina elektri~ne energije i ta }e okolnost svakako uti-cati na eksplozivan rast cijena elektri~ne energije. Kako je BiH jedna od rijetkih dràvau regiji koja stvara zna~ajan vi{ak elektri~ne energije, uprave elektroprivrednih pre-duze}a prije nego {to se odlu~e zaklju~iti ugovor moraju temeljito prou~iti trì{ne tren-dove kako bi poslovni rizik smanjile na minimum.

U Vladi Federacije BiH strahuju da takva analiza ne postoji i zbog toga je raspisantender EPBiH do~ekan sa skepsom.








Naslov ovoga ~lanka varijacija je na nekad znamenitirani rad Srpskog histori~ara, knjièvnika, diplomate, prevodioca i spiritiste êdomilja Mijatovi}a (1842-1932), naslovljen Pre trista godina . Objavljen jo{ u posljednjoj ~etvrtini XIX vijeka, taj je spis, napisan na

temelju pregr{ti Evropskih putopisa po Osmanskom BalkanuXVI vijeka, bio, za svoje vrijeme, uspje{na rekonstrukcijaSrpskog ìvota pod Osmanlijama u re~enom stolje}u. (Vid. R.Samardì}, “Predgovor”, Beograd i Srbija u spisima francuskihsavremenika, XVI-XVII vek, / Beograd: Istoriski Arhiv/, 1961, p.7. O Mijatovi}u uop{te vid. idem, “êdomilj Mijatovi}- Sudbina

poznog romanti~ara”, Pisci srpske istorije, II,/Beograd: Prosveta/, 1981, pp. 137-47). Mijatovi} je ukazao da se historija Srba podOsmanlijama moè pisati i kao historija naroda kao kolektiva iobi~nog ~ovjeka, a na osnovi putopisne gra|e. To je bio daleko bolji izbor nego da se na toj historiji ni{ta ne radi, a sve ~ekaju}idok ne stasaju, ili sa Nebesâ padnu, prvi Srpski osmanisti. No, pored svih pozitivnih strana, takva historiografija opteretila jeSrpsko kolektivno poimanje Osmanske vladavine romanti~nimnacionalizmom odnosno nacionalnim romantizmom. êdomiljMijatovi} i Jovan N. Tomi} uveli su, uz Slovena~kog pjesnikaA{kerca, pojam poznat kao danak u krvi u Srpsku i Ju`nosloven-sku nacionalnu interpretaciju historije, da bi taj koncept doìviosvoj intelektualni i/ili ideolo{ki trijumf u uvodnim poglavljima

Andri}eve Na Drini }uprije , a degeneraciju u Mladi}evimrije~ima po pogromu u Srebrenici te u uàsnoj nacional-turbofolk pjesmi Jani~ar , djelu trija N. Negovanovi}

- R . Vasiljevi}

- D.

Kneèvi} , kojom je svoju karijeru okaljao veliki umjetnik Predrag Gojkovi} Cune. înjenica na koju je Du{anka Bojani}

odavno upozorila, naime da u tradicionalnoj Srpskoj usmenojhronici od bugar{tice o Despotu \ur|u i Sibinjanin Janku

zapisane 1497. godine, a koju je prije trideset godina objavioakademik Panti}, pa do Vukovih zbirki ne postoji niti jedan redak

o danku u krvi, svjedo~i da je Srpski nacionalni narativ o dankuu krvi kao temeljnom “turskom” zulumu provo|enom nadSrbima pod Osmanlijama zapravo uzor Hobsbawmovskogizma{tavanja tradicije.

Poduhvat kojim je grupa poslovno orijentisanih gra|ana

okupljenih oko Njegove Ekselencije Reisa Ceri}a, Mensu ra

Brdara, Fahrudina \apa, Sulejmana Kupusovi}a, tog reditelja sa

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A


PRIJEPi{e

Nenad Filipovi}

Na{ saradnik pi{e o hronolo{kim,kulturnim i vjerskim problemima koje

je izazvala najnovija datacija dolaskaislama u Bosnu, a povodomnacionalno-vjerskog komada sa

u~enjem, pjevanjem, tandrkanjem,srkanjem i povremenim jahanjem,

naslovljenog “Moj ummete”

Islam u Bosnu nije do{ao ni 1407. ni 1457. godine, nego,Islam u Bosnu nije do{ao ni 1407. ni 1457. godine, nego,

REISOV AKIND@IJA: Za razlikuod Bajezidovih akindìja koje je1398. satrao mraz, Reisovakindìja umalo da se nijebanda~io od posljedicaglobalnog otopljenja



najduìm obe}avaju}im staòm me|u Ju`nim Slovenima –otkako znam za sebe Kupusovi} je reditelj koji obe}ava, a toobe}anje nikako da se ispuni! - potpomognuta ostarjelimYusufom Islamom, ranije Mr. Stevensom, te Hafizom Burhanom

[abanom , reklo bi se usljed tro{kova skore mu svadbe finansijski pritisnutim te potrebitim kakva ekstra honorara, samo djelimi~no podsje}a na Mijatovi}ev poduhvat, ali ukazuje i na razliku

izme|u nacionalizma u XIX te nacionalizma u XXI vijeku. Dok je Srpski nacionalizam u XIX vijeku svoju afirmaciju morao posti}i kroz nauku koja je ispunjavala sve zahtjeve i kriterijetada{nje Evropske historiografije, dotle je Bo{nja~ki naciona-lizam na po~etku XXI vijeka dio show-business mentaliteta iMTV-ideologije u svom Balkanskom, poselja~enom i la`no pobo`nom, izdanju. âk i kao show-business, taj nacionalizamostaje provincijalan. Postavlja se pitanje kako je organizatorimaovoga projekta palo na pamet da slave ba{ {esto godina Islama uBosni, a ne, recimo, pet stotina i pedeset itsl?

PROVINCIJALNI BO[NJA^KINACIONALIZAM

Ako bismo dali puno povjerenje jednoj izjavi Muharem

-

efendije Hasanbegovi}a, sive eminencije iz Ekselencijinog kabi-neta i veoma promu}urnog ~ovjeka - poput gazde mu!, onda bismo zaklju~ili da organizatori ipak slijede nauk BosanskogHanefizma, te bi na njih mogli nasrnuti Vehhâbijski nadri~istun-ci, pa posljednji modernisti \ozinovskog tipa ili filo-{i‘itske plave ~arape uvre}ene u crni pamuk. Iako mu je datacija po~etaka Islama u Bosni savim neta~na, prema Hasanbegovi}u,famozni broj {esto i 2007. godina izabrani su jer se mnogi pred-stoje}i jubileji Bosanskog IVZ-a zavr{avaju s brojem sedam. Nezastupa li time Njegova Ekselencija, putem svoga Père Josephea

tj. sive eminencije, zapravo Starobosansko Hanefijsko vjerovanjeu misti~ni, onosvjetski, broj sedam te u jednu kategoriju bogougodnikâ dobrîh, evlijâ poznatih u Bosni kao jedileri-sed-

morica ? (O tome da je ova kategorija dobrîh bila poznata u Bosnive} do 1560 vid. H. [abanovi}, “Natpisi na nadgrobnimspomenicima Malko~-bega i njegovog sina Dàfer-bega “, POF ,II, 1951, pp. 253-54. Radi se o filolo{kom remek-djelu u minija-turi). Ipak mi se ~ini da su razlozi Reisovom insistiranju na broju{esto prije trì{ne nego misti~ne prirode.

Historija, s druge strane, biljeì da se prvi upad Osmanlija uBosnu dogodio oktobra 1386. godine. Mljetski Opat Dum Mavar

Orbin vjeruje da se to desilo u predjelu poznatom kao Bile}keRudine. O tom upadu nemamo bliìh podataka, ali se pretpostav-lja da je Sultan Murad I, kasniji Kosovski {ehid, iskoristio za tajupad rivalstvo Kralja Tvrtka I i Zetskog oblasnog gospodara\ur|a Stracimirovi}a Bal{i}a. Drugi Osmanski upad u Bosnu bio

je i njihov prvi jasno dokumentovani poraz u toj zemlji.Vojvoda Vlatko Vukovi}, predak Hercega Stjepana Vuk~i}a-

Kosa~e, porazio je, prije 26. VIII 1388. godine, kod Bile}e

Zaka{njeli nacionalni romantizam


ESTO GODINA

entualno, 1462. godine, Vakufnamom Isa-bega Ishakovi}aentualno, 1462. godine, Vakufnamom Isa-bega Ishakovi}a



Osmanske odrede ~uvenog vojnog zapovjednika Lala [ahina. U[ahinovoj vojsci bilo je dosta Ze}ana i Arbanasa koji su kasnijedospjeli u Dubrova~ke tamnice, odakle su iskupljivani. O~ito,re~eni Bal{i} je opet imao svoje prste u tom akindìjskom upadu.Isto tako, Dubrova~ka gra|a biljeì kako su se Bosanci sklanjali

u Dubrovnik i Ston ve} po~etkom avgusta 1388. godine. Oviupadi nisu bili nikakvi osvaja~ki pohodi namjereni odmah naosvajanje Bosne, nego na njeno posvema{nje iznurivanje palje-njem, plja~kanjem i robljenjem. Rat je bio jedna od najunosnijihgrana Osmanske privrede i motor Osmanskog Kasnosred-njovjekovnog-Ranonovovjekovnog privrednog ~uda, a time sesamo potvr|uje univerzalna primjenljivost stare teze velikogAmeri~kog histori~ara, ina~e eksperta za Venecijansku i pomorsku historiju, Baltimorskog Profesora Lanea da je rat jedanod osnovnih oblika privrede u ljudskoj historiji, od Cezara do F.

D. Roosevelta. Svako Osmansko osvajanje proticalo je kroz tritemeljne faze: iznurivanje neke teritorije akindìjskim upadima; podvrgavanje te teritorije danku; kona~no osvojenje i uklju~enjeu tijelo Osmanskog Carstva. I Bosna je na taj na~in osvojena, injeno osvajanje je trajalo vi{e od dvije stotine godina, od 1386.do ulaska Bosanskog Beglerbega u Biha} 1592. godine.

OSVAJANJE DUGO DVJESTA GODINABosanski Kralj se ponovo sukobio sa Osmanlijama, i to u

svojstvu nositelja krune Nemanji}â kojom je ovjen~an uMile{evu ukraj Prijepolja 1377. godine - a takvo tuma~enje porijekla i prirode njegove krune nisu uspjele poljuljati sve mogu}espekulacije od Marka Perojevi}a do Dubravka Lovrenovi}a - naKosovu, na Vidovdan 15. avgusta 1389. godine. Tvrtko je sâm, usvojim pismima Trogiranima i Florentincima, tvrdio da se on borio sa Muradom I na Kosovu te da je izvojevao pobjedu nadnjim. I Osmanska tradicija o Kosovu - za koju sam u jednom

mom velikom radu koji uskoro treba biti objavljen neoborivo,kako su to rekli recenzenti, dokazao da proisti~e velikim dijelomiz jedne hronike Ku}e Kosa~a, o kojoj su pisali S. M. ]irkovi} iP. An|el i} - potvr|uje, nezavisno, Tvrtkovo vi|enje KosovskeBitke, ali isto tako, na~inom na koji prikazuje dinasti~ke idràvno-pravne veze izme|u Bosne i postnemanji}ke Srbije,uveliko osnaùje ]irkovi}evo tuma~enje Sugubog Vijenca ,odnosno porijekla i karaktera Bosanske kraljevske titule. Ako}emo slijediti te dvije grupe nezavisnih izvora, onda su se naKosovu sukobili Bosna i Osmanska Dràva, a Knez Lazar bija{esamo jedan od Tvrtkovih vazala. U toj bici borio se i jedanBosanski odred pod komandom istog onog Vojvode VlatkaVukovi}a koji je, kod Bile}e, rasuo Lala [ahina. O tom odredu

pisali su Mihailo J. Dini} i Desanka Kova~evi}-K oji} , a ~lanovitoga odreda povla~ili su se po Osmanskim kazamatima sve doAnkarske Bitke 1402. godine, da bi se u Bosnu vratili ili namjer-avali vratiti preko Dubrovnika.

Stupanje Bajezida I na Osmanski presto, u toku KosovskeBitke, ozna~ava preokret u historiji Balkana te u historijiOsmansko-Bosanskih odnosa. Bajezid I je, posredstvom svogaKraji{nika Pa{a Jigita, djeda istinskog osniva~a Sarajeva Gazi Isa-bega Ishakovi}a, 1391. godine osvojio Skopje i utemeljioSkopsko Kraji{te. Godina 1392. koja jo{ uvijek ima prednost una{im ud`benicima neta~na je, kao {to je i neta~no da je Vuk

Brankovi} predao grad Osmanlijama bez borbe. Vuk Brankovi},onaj isti {to ga je srpska nacionalna misao izvikala za arhetip izda- jnika, jeste zadnji oblasni gospodar koji je ratovao s Osmanlijama,

dok su svi ostali, a me|u njima prvi Lazarova udovica Kneginja

Milica i sin mu Knez Stefan, sa Osmanlijama na{li svoj mir,odnosno savili glavu pred njima prije oblaganog Vuka. Iz Skopja,u sklopu svog rivalstva sa Ugarsko-Hrvatskim Kraljem

Sigismundom von Luxemburgom , Bajezid I je vodio borbu zakontrolu nad Balkanom, Jadranom, Donjim Dunavom, te za kon-

trolu nad Mediteranskom, Balkanskom i Isto~no-srednjoevrop-skom pijacom ita, robova, stoke i srebra. Sigismund je vidio sebekao hristijaniziranog Aleksandra Velikog i borca za Hrista, aBajezid se izma{tao u novog, tj. pravog jer islamskog, Aleksandra(Iskender-i sânî, Iskender-i zemân) i Allahom pomognutog ratni-ka. Vjera je za njih bila jedan od osnovnih i politi~kih i ìvotnihmotiva, a nikako prazno sredstvo Realpolitike kojom su nastajalinekakvi “modeli ideolo{kog isklju~ivanja“. Nova Florentinska

gra|a do koje je moja malenkost do{la i koju objavljujem u gore-spomenutom radu pokazuje direktnu Bajezidovu umije{anost teumije{anost njegovih Kraji{nika, tj. grani~nih vojnih zapovjedni-ka, u Bosanske dvorske spletke i/ili borbu za uticaj nad slabimvladaocima u vremenima Tvrtkovih nasljednika, Dabi{e i Jelene

Grube (1391-1398).U, prema Maku Dizdaru najslikovitijoj Bosanskoj te najpo-

etskijoj Ju`noslovenskoj povelji, darovnici Hrvoju Vuk~i}u od15. IV 1392, Kralj Dabi{a veli: “ .. .I tagda pride na kra ljevstvo

m i p ln a mo} vojsk e tura~ke i u liz e n ap ra sito u v lad an ije k ra l-jevstva mi. .. I potegoh na re~enu tura~ku vojsku, dnem i no}u. ..

re~enu vojsku tura~ku pob ismo i pod ma~ obra ti smo.. . I g leda-homo na{ ima o~ima gdi na{ i v irni polivahu svo je svi tlo o ru`je

krv ju tura~kom od udarac ma~nih kripk ijeh ih desnice .. .” (Vid.M. Dizdar, Stari bosanski tekstovi, /Sarajevo: Svjetlost/, 1971, pp. 139, 370. O ovoj povelji izuzetnu studiju objavio je, prijenekih osam godina, Vedad Spahi}, ~ovjek i nadaren i mâran, teneko ko tekstovima pristupa vlastitim umom, a ne bubaju}inajnoviju Postmodernu ~itanku za po~etnike ). Druga Dabi{inaisprava, ona od 2. IV 1394, sa~uvana u polukrivotvorini

BOSANSKI TEFTER NENADA FILIPOVI]A


Katastrofa koju je Bajezid I doìvio pod Ankarom 1402. godine,kada ga je mongolski Han Temür-Tamerlan hametom potukao,zarobio ga te mu ènu, Kneginju Oliveru, }erku Kneza Lazara iBalkansku Caricu Kralja Crnogorskog Nikole, osramotio natje-rav{i je da gola do pasa, na ve~eri koju je Temür priredio za Bajezidai ostale ugledne osmanske su`nje, sluì gostima jogurt s medom -stara jedna Mongolska slastica! - a {to je Bajezida I, ~ovjeka oholai svojeglava, odvelo u samoubistvo, ozna~ila je privremenu stankuu Osmanskom prodoru na Balkan i u Podunavlje. Nema ni mnogo

vijesti o Osmanlijama u Bosni. Za 1407, dakle znamenitih {esto go-dina prije, imamo samo podatak da je poslanik jednog od zara}enihBajezidovih sinova i{ao Hrvoju s namjerom da posreduje u sukobusa Sigismundom von Luxemburgom. Sima M. ]irkovi} znao je naosnovu ne~ega, a to je osoba koja tvrdnje ne donosi olako, da su seOsmanski trgovci povukli iz Bosne do 1408. godine. Prema tome,ako je Islam do{ao u Bosnu prije {esto godina, moglo bi se re}i dase iz nje povukao prije petsto i devedeset i devet godina, te dogo-dine treba o~ekivati novi koncert, ovaj put pun pla~evnih ilahija teukra{en tuguju}im fotosima Tarika Samaraha, provokativnim pos-terima [ejle Kameri}, islamo-oratorijskim kuknjavama Dèmalu-dina Lati}a, jer }e se bra}a po Islamu dogodine i pomiriti, a sve uznaku obiljeàvanja prvog od hiljadu i jednog genocida po~injenognad Bo{njacima, sve od kâlû belâ , a o tolikom broju genocidâ – te

najobljubljenije i srpske i bo{nja~ke rije~i, pravo bratstvo i jedinst-vo! - su nas jo{ prije desetak godina pou~ili ne samo Bra}a Lati}i,nego i Alija Isakovi}, i ko sve ne jo{...

ANKARSKA KATASTROFA

Privremeno

povla~enjeOsmanlija iz Bosne



notornog I vana Tomka Mrnav i}a, najve}eg u~enog baroknog prevaranta u Hrvata i Ju`nih Slovena uop{te, svjedo~i oOsmanskim upadima u Bosnu u Dabi{ino doba, ali Paiasit unjoj, pace Dubravku Lovrenovi}u, nije Sultan Bajezid I negoSkopski Kraji{nik Pa{a Jigit.

NOVA JALAND@I-OBLJETNICAU najljep{em djelu srednjovjekovnih Ju`noslovenskih

knjièvnosti, @ivotu Despota Stefana Lazarevi}a, Konstantin

Filozof (u. iza 1431) pi{e: “... Pos le dv e god ine posla car tj.

Bajez id I

- N.F .) ope t neiz re~enu mnoìnu vojske na Bosnu sa

svojim sinovima, a sa njima po|e i ovaj hristoljubivi knez Stefan.

Tada je b io sneg to lik i, kako nam pri~aju d revn i s ta rc i, da kada

su sek li d rva i po v rtovima pali li v at re , kada se oganj razgoreo,

toliko je dole silazio, da oni k oji su pri n jemu ogn ju) i daleko

jaru ose}ahu, a nisu mu se smeli pribliìti ). I zbog ove zim e

malo od vojnika i zarobljen ika vra ti{e se svojim krajevima.. .” .

(Vid. Stare srpske biografije XV i XVII veka , pred. P. Popovi}, prev. L. Mirkovi}, /Beograd: SKZ/, 1936, p. 68, c. XXXIV). Konstantin Filozof jekomplikovan, ali pouzdan izvor, kako je jo{1896. utvrdio Stanoje Stanojevi}. U osma-nistici, Nedim Fil ipov i} je, sluè}i seFilozofom, oborio jednu veoma uticajnu iva`nu interpretaciju najve}eg majstoraforenzi~kog ~itanja historijskih izvora uXX vijeku, osmaniste i medieviste Paula

Witteka. Prvi je Jire~ek, krajem XIX vije-ka, recenziraju}i Novakovi}evu i danas~itanja vrijednu studiju Srbi i Turci XIV i XV veka , ukazao na podatak izDubrova~kog Arhiva koji potpunoma

potvr|uje Filozofovu verziju. I Osmanlije iKnez Stefan pogrije{ili su {to su Bosnunapali u januaru te ih nije potukla Bosanskavojska, nego ljuta Bosanska zima.

Vojno i politi~ki, Islam se istinski uBosnu uselio tek 1414. godine. Tada jeDubrov~anin Mihaj lo Kabuì}

-Caboga,

Hrvoja Vuk~i}a Protovestijar - neka vrstakomornika, doveo veliku Osmansku vojskuu Bosnu. Ranije su Osmanlije samo upadaliu Bosnu, a od ovoga puta oni su svojomstopom ostajali, i svaki put se dubljeukopavali u Bosansko tlo. Dubrov~ani su

znali, ve} u prolje}e 1415. godine, kakoGazi Ishak-beg, sin Skopskog Kraji{nikaPa{a Jigit-bega i sâm Kraji{nik, ne}e plja~kati Bosnu, jer je ona pokorna i pla}adanak Caru Gospodaru . Druga faza Osma-nskog osvajanja je zapo~ela tada. U jednojsvojoj povelji, nastaloj iza marta 1420.godine, Velik i Vojvoda Sanda lj Hrani}-Kosa~a veli: “...kada se Petar Pavlo vi}

iznevje ri Caru Sultanu i ubi ga Isak Carev

Vojvoda sa Carevom vojskom...”.

Dubrova~ka Republika poslala je, 2. V 1429, istom tom Sandalju,tada ve} starom i iskusnom ~ovjeku, poklisare Marina

Gunduli}a-Gondolu i \ur|a Gu~eti}a-Gozzea. Poklisari su tre-

bali upozoriti Velikog Vojvodu na “zlobu i lukavstvo ovog

Tur~ina Ishaka”, tj. Kraji{nika Gazi Ishak-bega. On ni na {ta nemisli nego kako }e neslogu posijati me|u Bosansku gospodu, jer kada su u me|usobicama, onda ih moè lak{e, jednog po jednog,rasuti i uni{titi. To je obi~aj njihov kojim su zavadili Gr~kugospodu, pa ih savladali jedno za drugim, i domogli se velike

vlasti i sile. Isto su u~inili sa Bugarskim Carevima, pa sa Ra{kimKraljevstvom, a tako nastoje u~initi i sa Bosnom. Zato se Bosancine bi trebali, zapravo ne bi smjeli, ulizivati Ishaku, zaklju~ili suDubrov~ani u svakako najboljoj onodobnoj analizi Osmanskogmetoda osvajanja, analizi koja se potpuno podudara sa najboljom

modernom interpretacijom toga problema, onom Halila Inalcika.(Vid. N. Jorga, Notes et extraits pour servir à l’histoire des Croisades au XVe si ècle, II, /Paris-Bucharest: ROL/, 1899-1916, pp. 248-49. Dokument, sâm po sebi, zasluùje ~itavu jednumonografiju).

Ne vjerujem da su bilo Reis Ceri} bilo njegov Savjet za {eri- jatsko opravdanje panem et circenses doga|ajâ odista namjerenida proslavljaju godi{njice bilo Osmanskih poraza po Bosni, biloOsmanskih plja~ka{kih upada, bilo nastanka prvih Osmanskihutvrda u na{oj zemlji. Ono {to bi oni zaista trebali obiljeàvati,ako ne{to kao po~etak neke vjere i kulture zaista treba posebnoobiljeàvati u na{em sveop{tem potopu raznoraznih ni~im oprav-danih i zaista nepotrebnih te neutemeljenih proslava, jeste

po~etak Islama kao kulture u Bosni. A tonije bilo ni 1407. ni 1457. godine, nego,eventualno, 1462. godine kada je Gazi Isa- beg, sin Gazi Ishak-begov, unuk Pa{a Jigit- begov, naloìo da se sastavi vakufnama zanjegove zadu`bine u Sarajevu i time,manje-vi{e, utemeljio Sarajevo koje je do1550. godine postalo jedan od ~etirinajva`nija grada u Rumeliji, Evropskomdijelu Osmanskog Carstva. (Vid. H.[abanovi}, “Dvije najstarije vakufname uBosni”, POF , II, 1951, pp. 5-29). O svemutome postoji jedna dobra i skoro objavljenaknjiga Vesne Mu{ete

-A{~eri}, knjiga koja

je, poput ]o{kovi}eve odli~ne studije oCrkvi Bosanskoj u XV vijeku, sistematskiignorisana u nas, dok o nekim masto-dontskim, ali istraìva~ki vehdim, knjiga-ma svakodnevno, kao u osmanskom meh- teru - vojnoj muzici, po Sarajevu grmelumbarde i udaraju talambasi i tapani te pi{te zurne. (Vid. V. Mu{eta-A{~eri},Sarajevo i njegova okolina u XV stolje}u.Izme|u Zapada i Istoka, /Sarajevo:Sarajevo Publishing/, 2005).

Moram se, kao i povodom (ne)pje-va~kih kvaliteta Dra Himza Polovine, tog

najprecjenjenijeg pjeva~a sevdalinke, ovaj put sloìti sa Ivanom Lovrenovi}em. ZnaReis Ceri} - ako ne znaju Fahrudin \apo iSulejman Kupusovi} te ostali - da je Islamistinski po~eo svoj ìvot ovdje nekih pedesetak godina kasnije nego {to bi ova jalandì -obljetnica htjela. Al’ do 2057. ili2062. godine, ko ìv, ko mrtav. Zato jenazalni glas Hafiza Burhana [abana u~ioReisu Ceri}u na uvce jednu poznatu kasidu, jer ilahije su bile ve} otkvitane tokom

zvani~nog programa, a sve u skladu sa znamenitim Prvimzakonom bo{nja~ke demokratije {to ga je formulisao Elv is J.

Kurtovich, a od njega ga po|onio Dr Nele Karajli}. Zakon veli:

“Fakat, jarane bâ, mi smo jedan demokra’ski narod . Ako ne{ u}i t

i lahi je , more{ bo’me kaside ” A naslov kaside koju je, ponav-ljam, Hafiz Burhan Reis-efendiji na uvce izu~io poslije koncerta,dok se Dr Ceri} pri~e{}ivao pepsi-colom o kojoj Al-Azhar za raz-liku od coca-cole nije izdao fetvu kojom bi je proglasiodopu{tenim napitkom, glasi: “Daj nam danas ”.

Zaka{njeli nacionalni romantizam


NACIONALIZAM JUÊ I DANAS:Dok je Srpski nacionalizam uXIX vijeku svoju afirmacijumorao posti}i kroz naukukoja je ispunjavala svezahtjeve i kriterije tada{njeEvropske historiografije,

dotle je Bo{nja~ki naciona-lizam na po~etku XXI vijekadio show-business mentalitetai MTV-ideologije u svomBalkanskom, poselja~enom ila`no pobo`nom, izdanju.âk i kao show-business, tajnacionalizam ostaje provinci-

jalan. Postavlja se pitanjekako je organizatorima ovogaprojekta palo na pamet daslave ba{ {esto godina Islamau Bosni, a ne, recimo, petstotina i pedeset itsl?








SPORTSKI VREMEPLOV


Sredinom 90-ih “~ileanski dje~aci” BOBAN, PROSINE^KI,

ILEANCI

Posljednja jugoslPosljednja jugosl

SLIKA ZA HISTORIJU:Kapiten ex-yu juniora

Zvonimir Boban

eufori~no podièpobjedni~ki peharkoji mu je uru~io

dugogodi{njigazda svjetskog

fudbala Sepp Blater



M

oè li iko danas zamisliti timu kojem zajedno igraju Zvo

-nimir Boban, Robert Prosi

-ne~ki i Predrag Mijatovi}?

Ili, utakmicu u kojoj, nakon pobjede na penale, Boban zagrljen saMijatovi}em tr~i atletskom stazom, ma{enavija~ima i ljubi zastavu s petokrakom?Dràva ~iju su zastavu ljubili raspala se ukrvi ~etiri godine kasnije, putevi su im serazi{li, paso{i i dresovi u kojima igrajudobili su neke druge boje, no svi }e onikazati kako im je SP u îleu, na kojem su postali omladinski prvaci svijeta, odrediloìvot i karijere. Uskoro }e se navr{itidvadeset godina otkako su tri fantasti~negeneracije mladih jugoslovenskih spor-ta{a, nogometa{a, rukometa{a i ko{ar-

ka{a, postali prvacima svijeta. Mnogi }ere}i kako je, primjerice, bronzana medaljahrvatske nogometne reprezentacije na SP u Francuskoj 1987. godine za~eta upravou îleu, jer je zlato iz 1987. godine usm- jerilo karijere Davora [ukera, ZvonimiraBobana, Roberta Prosine~kog, Igora

[timca... S druge strane, nemali brojstru~njaka tvrdi kako bi ta reprezentacija,da je Jugoslavija ostala u ìvotu, bila prvak svijeta. “Bi li smo svjetsk i prvaci,

bili smo vrlo mladi i da je Jugoslavija

op stala, bili bismo godinama jedna od

najja~ih evropskih, pa i svjetskih

reprezentacija. U îleu smo postali igra~i,

tamo smo sazre li , a tada{njem selek toru

Mirku Joz i}u t reba ~es tita ti . S tvorio je

fan tasti~an ambijent i nau~io nas da se

osje}amo va`ni , vel ik i i mo}ni”, kaè za“SB” Predrag Mijatovi}, danas sportski

Dvije decenije “ ileanaca”


ATOVI], [UKER... vrijedili su blizu pola milijarde maraka!!!

Pi{e

Nedim Hasi}[email protected]

Jedan od najboljih srbijanskihnogometa{a u ’90-im godinama pro{logstolje}a trebao je tako|er biti ~lan ~ileanske

generacije. Barem tako tvrdi Sini{aMihajlovi}, sada{nji trener milanskogIntera, u nedavno objavljenoj autobiografijikoju je nazvao Bo`ja levica . Mihajlovi} uknjizi tvrdi kako mu je Mirko Jozi} tadapostavio ultimatum - ili }e potpisati zazagreba~ki Dinamo ili ne}e putovati smladom reprezentacijom u île. Sve sede{avalo nekoliko mjeseci prije SP , kada jesa Dinamom igrao probne utakmice naturniru u Hrvatskoj. Sve je, kaè Mihajlovi},ovisilo o tada{njem Dinamovom treneruMiroslavu Blaèvi}u, a on ga je razo~arao

ponudiv{i mu samo stipendijski ugovor. “Tomi se nije svidjelo, naro~ito jo{ Bla-èvi}evo obja{njenje da je konkurencijau Dinamu veoma jaka, odnosno da sumale {anse da zaigram pokraj Harisa[kore, poja~anja pristiglog s velikompompom. Ispred mene su po ]iri bili jo{i klupski miljenici Mlinari} i Deveri}.”Mihajlovi} se zbog toga odlu~io na povratak u Borovo {to je, kaè, naljutilo ljude uDinamu . “Selektor juniorske reprezen-tacije Jugoslavije Mirko Jozi}, ~ovjek

blizak Zagrep~anima, otvoreno mi jerekao da ne}u biti pozvan u repre-zentaciju za SP u îleu ako odbijem pot-

pisati za Dinamo . Nisam prihvatio takvuucjenu, iako sam bio svjestan da }umnogo izgubiti. îleanski nara{taj, ukojem sam dotad bio standardan, osvo-

jio je naslov prvaka svijeta, a ja samizbrisan s popisa. Plakao sam dok samgledao tv prenose iz îlea i veliki trijumfnara{taja kojem sam pripadao...”

KAKO JE OTPAO SINI[A MIHAJLOVI]

Otpisan sam jer nisamhtio pre}i u “Dinamo”

venska pobjedavenska pobjeda

ZVJEZDANE GODINE: Davor [uker, Predrag Mijatovi}, ZvonimirBoban i Robert Prosine~ki obiljeìli su evropski klupski ireprezentativni nogomet i osvojili sve {to se osvojiti dalo

Prije dvadeset godina, po~etkom jeseni 1987., generacija fenomenalno nadarenihnogometa{a-dje~aka tada{nje SFR Jugoslavije osvojila je u îleu titulu svjetskih

juniorskih prvaka; na{ novinar razgovarao je sa najva`nijim akterima te

senzacionalne sportske generacije koji su nakon raspada SFRJ pojedina~noimali briljantne klupske, reprezentativne i poslovne karijere

IGRA^ VI[KA: Sini{aMihajlovi}u posljednji

trenutakispao je iz~ileanskegeneracije



direktor madridskog Reala , za kojegMirsad Fazlagi}, tada pomo}nik MirkaJozi}a, danas tvrdi kako je bio najboljiigra~ na SP-u, iako je zvani~no za najboljegna svijetu progla{en Prosine~ki.

ZLATNI MLADI]IU 1987. godini, zlatnom ljetu

jugoslovenskog sporta, kada su ko{arka{ii rukometa{i postali omladinski prvacisvijeta, generacija koju }e svi i danasodmilja zvati ~ileanskom napravila jesenzaciju na Svjetskom prvenstvu i uspjela se domo}i naslova prvaka. Jugosla-vija je u île ispra}ena skromno, bezvelikih nadanja, plasirali su se na SP kao{esti sa Evropskog prvenstva i kada su ukvalifikacijskoj grupi bili svrstani saBrazilom i îleom, svi su ih otpisali. No,dje~aci pod palicom selektora Mirka

Jozi}a i njegovog pomo}nika Mirsada

Fazlagi}a i{li su korak po korak, u polufi-nalu su pobijedili DDR, a u finalu njihovesusjede iz Zapadne Njema~ke. Mnogi idanas pamte posljednji gol iz penala ufinalu SP koji je postigao Zvonimir

Boban, sje}aju se i njegovog radosnogtrka atletskom stazom nakon pobjede...“Iako je pro{lo dvadeset godina, moja su

sje}anja i dalje blistava, neobi~no lijepa, i

~esto razmi{ljam o tome, pogotovo o

posljednjem penalu u f inalnoj u takmici

kojeg je pogodio Zvone Boban”, pri~anam Mirsad Fazlagi}. “Iako moja sportska

kar ije ra n ije k ra tka, tra je evo gotovo 47

godina, to su naj ljep{i t renuci iz n je . Bio

je to ogroman usp jeh za sve nas , za b iv {u

dràvu, veom a em otivni i uzbudljivi

trenuci.” Novinari svjetskih agencija tajsu trijumf nazvali “jugoslovenskimvatrometom”. Jedan od razloga bio je i taj{to je generacija îleanaca postavilarekord na Svjetskim prvenstvima koji do

dan danas niko nije dostigao . Naime, u prosjeku su davali 2,44 gola po utakmici,odnosno, na cijelom su turniru pogodili22 puta, a primili samo devet golova. Ve}tada novinari, ali i nogometni stru~njaci,

~etvoricu mladi}a iz te generacije nazivalisu genijalcima, proricav{i im blistave kar-ijere. I nisu pogrije{ili, u narednih desetak godina Davor [uker, Predrag Mijatovi},Zvonimir Boban i Robert Prosine~ki obil- jeìli su evropski klupski i reprezentativninogomet i osvojili sve {to se osvojiti dalo.Turnir u ileu imao je evropski {tih, jer sudo kraja oti{le tri reprezentacije sa Starogkontinenta - Jugoslavija, SR Njema~ka iDDR. Analiziraju}i tok tada{njeg prvenst-va, novinari su, pored jugoslovenskihreprezentativaca, potcrtali imena jo{nekoliko nogometa{a za koje su smatralikako }e u narednim godinama napraviti briljantne karijere. Izme|u dvadesetak mladi}a koji obe}avaju, izabrali suBrazilca Cesara Sampaia, Bugarina Emila

Kostadinova, Nijemce Andreasa Mollera

i Marce la Wi teczeka, te AmerikancaKaseya Kellera, no svi su bili jednodu{niu ocjeni kako je Robert Prosine~ki igra~kakav na evropskim stadionima odavnonije vi|en. Obrazloènje odluke da ga se proglasi najboljim igra~em turnira bilo je jednostavno - Prosine~ki je igra~ s bril- jantnom vizijom, sa {est im ~ulom i

ubita~nim zadnjim pasom koji je proslavio Mijatovi}a i [ukera. Uostalom,[uker je tada bio drugi najbolji strijelacturnira, sa {est postignutih golova, nonajve}e je iznena|enje bio PredragMijatovi}, de~ko iz tada{njeg Titograda,

SPORTSKI VREMEPLOV


Santiago, 25. oktobar 1987Jugoslavija-SR Njema~ka 1:1 (penal-

ima 5:4)Boban - Witeczek Jugoslavija: Lekovi}, Jankovi},

Brnovi}, Jarni, Boban, Pavli~i}, Pavlovi},(Zirojevi}), Petri}, [kori}, Mijuci}, [uker.

Sudija: Loustau (Argentina).Gledatelja: 65 hiljada

FINALE U ÎLEU

Veliki dan

ZvoneBobana

OSU\ENI NA VELIKE DOMETE:Jarni, [uker i Mijatovi} zajedno su

trijumfovali i u dresu kraljevskog kluba Real Madrida

TVORAC GENIJALNE GENERACIJE:Mirko Jozi} danas je {ef omladinske{kole zagreba~kog Dinama

POSLJEDNJI “@IVI” MOHIKANAC:Tomislav Piplica jedini je“~ileanac” koji jo{ uvijek zara|ujehljeb na zelenom terenu

ZLATNI DJEÂCI: RobertProsine~ki, najbolji svjetski junior, i njegov kapiten iz dvijureprezentacija Zvonimir Boban



koji je sasvim slu~ajno dospio ureprezentaciju.

KAKO JE“OTKRIVEN” PE\AMijatovi}a je selektor Jozi} u repre-

zentaciju pozvao nakon {to je u novinama pro~itao kako je neki klinac sa sedamnaest

godina, u dresu OFK Titograda , najboljistrijelac crnogorske lige. “Tada smo bili na

pripremama u Zavidovi} ima i u ju tro smo

uz kafu listali novine”, pri~a nam ovih danaJozi}. “îm sam pro~itao da je najbolji stri

-jelac, odmah sam traìo da nam ga dovedu,

iako ga nikad nisam vid io . Znao sam da je

dobar, jer ako mu u Crnoj Gori do tada nisu

slom ili nogu, sigurno je im ao m jesto u

reprezentaciji.” Dva dana kasnije, dje~ak izPodgorice tiho je do{ao na trening i pred-stavio se Mirku Jozi}u. “Dobar dan, ja sam

Pe|a.” Na prvoj utakmici u ileu zamijenio

je kapitena reprezentacije Milana

Pavlovi}a iz @eljezni~ara i vi{e nikada nijeizgubio svoje mjesto u timu. Iako je biokapiten te generacije, Mi}o , kako suPavlovi}a odmilja zvali suigra~i, nikadanije napravio rezultatski vrijednu karijeru.“Milan je b io kvalitetan nogometa{, ali

nikada nije bio vrhunski igra~”, poja{njavaMirko Jozi}. “Bio je prvotimac

reprezentacije , po~eo je prvu utakmicu u

îleu, ali ga je zamijenio Mijatovi} koji je

od tog trena po~eo da raste. B riljirao je,

iako skoro nikoga nije znao u timu i opstao

je u reprezentacij i. Ne èlim potcjenjivati

Pavlovi}a, on je ostao kao alternativa, ali

nije nikada imao vrhunski pedigre kao

Boban ili Prosine~ki. Moji su kriteriji bil i

takvi, mo`da bi neko napravio druga~ije,

ali se pokazalo da sam bio upravu.”

Danas, dvadeset godina nakon zlata izîlea, ~lanovi te generacije su direktorivelikih klubova, menadèri svjetskogglasa, treneri, predsjednici, uspje{ni poslovni ljudi. Iza njih su velike karijere uklubovima kakvi su Milan, Real , Barce- lona , Juventus , Glasgow Rangers ... No, jedan od njih se jo{ uvijek aktivno bavi

nogometom, samo jedan od dvadesetak svojih suigra~a iz îlea. Bugojanac To

-mislav Piplica, golman njema~kog Ener- gie Cottbusa , koji je u îleu bio zamjenaCrnogorcu Dragoju Lekovi}u, jo{ je ukopa~kama. I ne namjerava ih jo{ dugoizuti. “U toj sam gene raciji bio jedan od

mla|ih”, sa smijehom }e Piplica, koji je ukarijeri branio na 520 utakmica. “Osim

toga, i golmani su dugotra jn ij i. Osje}am

se dobro i sigurno }u okon~ati na golu i

ovo njema~ko prvenstvo . Ko zna, mo`da

na stavim i idu}e godin e...” Tomini su

suigra~i, ~ini se, ve} polako zaboraviliîle od prije dvadeset godina. “Davno je

to ostalo iza m ene, takav sam ~ovjek,

n ikada se n isam èl io bav iti p ro {lo {}u,

niti ìvjeti u njoj”, kaè nam Robert Jarni.Dan poslije finala u Santiagu, slavio jero|endan. Kaè da nije smio suigra~imakazati ~emu se nada, zajedni~koj proslavinaslova prvaka i ro|endana. “U sobi sam

b io s a Dub ravkom Pav li~ i} em”, pri~anam Jarni. “[utjeli smo dugo pred spa-vanje i ja sam se okrenuo u kazao mu da

san jam da p roslav im ro|end an i titulu.

Dubravko je ustao i oti{ao u toalet. Vratio

se sa dvije ~a{e vod e i zalio me je. Kazao

mi je: ‘Robi probudi se, san ja{‘ . Nismo ni

m i bili uv jereni da }emo pos tati prvaci

svi je ta . Ali , e to , usp je lo nam je i to nam je

prvenstvo svima kasnije odredilo ìvotne

i profesionalne puteve.”

Dvije decenije “ ileanaca”


Dragoje Lekovi}Karijeru po~eo u Mornaru izBara, godinama ga prationadimak Jegulja . Trenutnotrener golmana Budu}nosti .

Robert JarniBriljantnu karijeru po~eo uSplitu, nastavio u Juventusu ,Betisu , madridskom Realu iLas Palmasu . @ivi u Splitu,

radi u omladinskom pogonu Hajduka i igramali nogomet.

Igor [timacKarijeru po~eo u rodnomMetkovi}u, igrao uHrvatskoj, [paniji iEngleskoj. Danas radi kao

predsjednik Udruge prvoliga{a Hrvatske.

Zoran Mijuci}Nekada{nja zvijezdanovosadske Vojvodine ve}godinama ìvi daleko odnogometa, u Njema~koj gdjeima svoj restoran.

Zvonimir BobanNajve}a zvijezda hrvatskognogometa nakonosamostaljenja. Zareprezentaciju Hrvatske

odigrao je 51 utakmicu. Danas ìvi uZagrebu, radi kao predsjednik upraveSportskih novosti .

Robert Prosine~kiKarijeru po~eo u rodnojNjema~koj, nastavio u

Dinamu , Crvenoj Zvezdi ,[paniji, Belgiji i Engleskoj.@ivi u Zagrebu.

Davor [ukerKarijeru po~eo u Osijeku ,preko Dinama nastavio u[paniji, gdje je igrao zaSevilllu i madridski Real . U

Engleskoj igrao za Arsenal i West Ham , da

bi karijeru okon~ao u minhenskomMunchen 1860 . @ivi izme|u Hrvatske iNjema~ke i vlasnik je nogometne akademi- je za djecu.

Dubravko Pavli~i}Najbolje igre u karijeripruào je u dresu Rijeke ,karijeru okon~ao u [paniji.Sa porodicom ìvi u {pan-skom Alicanteu.

Milan Pavlovi}Kapiten ~ileanske generacijenapravio rezultatski skrom-nu karijeru. Danas s porodi-com ìvi u Gr~koj.

Predrag Mijatovi} Veli~anstvenu karijeru nakonPartizana nastavio uValenciji i Realu , okon~ao uFiorentini . Radi u Madridu

kao sportski direktor kraljevskog kluba.

Tomislav PiplicaJedini iz ~ileanske

generacije koji jo{ uvijek aktivno igra. Sa suprugom idvoje djece ìvi u

njema~kom Cottbusu.

Gordan Petri}Nakon Partizana , igrao u[kotskoj, zatim u Engleskoj iGr~koj. Danas ìvi uBeogradu, radi kao sportski

direktor Partizana .

20 GODINA KASNIJE

Karijera “îleanaca”



C

harles Simic ro|en je kaoDu{anSimi} 1938. u Beogradu.Rat i poslijeratne godine

proìvio je u dr avi punoj stegai siroma{tva. Sa roditeljima je

1954. godine emigrirao u Ameriku. “Kad

sam stigao u New York ~inilo mi se da

sanjam Odrastao sam u poslijeratnoj siro-ma{noj Jugoslaviji sivoj i razru{enoj

kakav je bio i ostatak Evrope I tada

sam volio jazz i filmove a kad sam

doselio u New York mislio sam da sam

u raju Odjednom je svega bilo u izo-bilju i sve mi je bilo na dohvat ruke”,

re}i }e mnogo kasnije Charles Simic,koji je u me|uvremenu od zbunjenog

petnaestogodi{njaka koji ne zna nirije~i engleskog postao jedan od najz-na~ajnijih ìvu}ih ameri~kih pjesnika.

OD PRODAVAÂDO PREDAVAÂ

Nizu nagrada koje je u svojoj karijeri osvojio (a bila je tu Pulitzerova nagrada 1990. i nagrada fondacije

MacArthur 1984-1989. u iznosu od milionmaraka) ovih dana je dodao jo{ dvije:

“PJESNIK LAUREAT” KONGRESNE BIBLIOTEKE


CHARLES SIMIC, ameri~ki pjesnik, ro|en 1938. u Beogradu, u svojoj karijeri osvojio

je “Pulitzerovu” nagradu i nagradu fondacije “MacArthur” u iznosu od milionmaraka; prije nekoliko dana u svoju biografiju upisao je jo{ i nagradu “WallaceStevens” i titulu “pjesnik laureat” ameri~ke Kongresne biblioteke u Washingtonu

Izbjegli~ko iskustvo me je zauvij

Pi{e

Adisa ^[email protected]

MOJU SUDBINU ODREDILISU HITLER I STALJIN

EGZIL DU[ANA SIMI]A:Charles Simic je 1954.

u Ameriku doseliokao zbunjeni petnaestogo-di{njak Du{an koji ne zna

ni rije~i engleskog, a ume|uvremenu je postao jedan od najzna~ajnijih

ìvu}ih ameri~kih pjesnika



nagradu Wallace Stevens (100.000dolara) i nagradu, odnosno titulu pjesnik laureat ameri~ke Kongresne bib-lioteke u Washingtonu. Zvanje pjesnikalaureata donosi 40.000 dolara, obavezu

promovisanja poezije me|u ameri~kimstanovni{tvom i, {to je najva`nije, zanosioca zna~i ogroman ugled. Iako seova titula dodjeljuje odavno, ovo je pet-naesti put da je dodijeljena pod ovim

imenom (ranijih godina dobi-vali su je veliki pjesnici poput Josifa Brodskog).

Simic je tako zaokruìosvoju bogatu karijeru,zapo~etu jo{ sedamdesetihgodina. “Najprije sam èlio

biti slikar ali sam shvatio

da nemam talenta Onda

sam po~eo pisati pjesme

kako bi me primijetile

cure iz {kole Nakon

nekoliko godina shvatio

sam da bih se time mogao

baviti i malo ozbiljnije”,izjavio je nedavnoSimic. Vrlo ~esto ovaj popularni pjesnik imaobi~aj u {ali re}i kako

su njegovu sudbinu odrediladvojica tur-operatera koji su mu prodalakartu za Ameriku u jednom pravcu:

Hitler i Staljin. “Da nije bilo njih dvo-jice ja bih vjerovatno ~itav ìvot

proìvio u ulici u kojoj sam i ro|en

Ovako se moja porodica kao i milioni

drugih morala pokupiti i oti}i

Izbjeglica sam i to iskustvo me je zau-vijek obiljeìlo Ljudska tragedija

nasilje i ljudska glupost su teme koje

me i dan danas strahovito zanimaju”,kaè Simic. Historija je bila i ostalatema koja ga okupira. Njegove pjesmenapisane su jednostavnim jezikom irazumljive su, a u isto vrijeme profinjene.

Zbog toga ga vole i publika i kritika. Aonim rijetkim kriti~arima koji ga nevole, Simic zna o{tro odbrusiti.

NADREALNA AMERIKA

Iako je pobjegao na drugi kraj svije-ta od rata i njegovih posljedica, rat ga jeipak stigao i u SAD-u gdje je 1961. zavrijeme rata u Vijetnamu mobilisan uameri~ku vojsku. Nakon vojske Simic je uspio da u New Yorku zavr{i fakultet. No}u je radio da bi imao novca zastudij, a danju bi slu{ao predavanja.

Prodavao je odje}u, knjige, bio

ra~unovo|a i ~uvar. Trud se isplatio ikasnije je i sam ostvario plodnuakademsku karijeru, predaju}iameri~ku knjièvnost i krativno pisanjena Univerzitetu New Hampshire.Objavio je vi{e od dvadeset knjiga poezije, eseja i memoara, a njegovanajnovija zbirka poezije bi}e objavljenau prolje}e idu}e godine.

Kada je jednom prilikom nekikriti~ar napisao da je Simiceva poezijanadrealisti~ka, pjesnik se pobunio.“Kakav nadrealizam o ~emu pri~ate?

Ja sam najsuhoparniji realisti~ar koji

postoji a sad je druga stvar {to je zemlja

u kojoj ìvim i o kojoj pi{em potpuno

nadrealna Milioni Amerikanaca

sasvim ozbiljno tvrde da su imali sus-rete sa vanzemaljcima Svaki dan u

gradu }ete sresti bezbroj besku}nika

koji hodaju ulicom i pri~aju sami sa

sobom a niko na njih i ne obra}a

pa`nju Ja dakle samo gledam real-nost oko sebe kakva je da je”, tvrdiSimi}.

Kada je tek do{ao u Ameriku, poezija

je bila marginalizirana, ali kasnije je sa pjesnicima beat generacije ({ezdesete isedamdesete) doìvjela procvat.“Nekad je bilo lak{e na ulici na}i komu-nistu nego pjesnika” u {ali kaè Simic,“ali sada se to promijenilo Amerikanci

vole i rado slu{aju poeziju ~itanja su

veoma posje}eni kulturni doga|aji

Bilo da je to na fakultetu u crkvi ili u

nekoj maloj lokalnoj kulturnoj

ustanovi ljudi dolaze da slu{aju poezi-ju”, optimisti~an je Simi}.

Iako je prije pola vijeka doselio uAmeriku i u njoj proveo najve}i diosvog ìvota, Simica ~esto pitaju za pori- jeklo, njegovu emigrantsku sudbinu iveze sa Balkanom. On i danas pratievropsku knjièvnu scenu, prevodi naengleski sa srpskog, slovena~kog i fran-cuskog. Od savremenih evropskih pjes-nika Simic posebno cijeni PoljakaAdama Zagajewskog (intervju s njim

pro{le godine objavili smo u na{emlistu, a njegovu zbirku pjesama na na{ jezik je prevela Marina Trumi}.)

Simic je poznat po svom perfek-cionizmu i pjesmama koje stalnodora|uje, ~ak i kada imaju svega neko-liko stihova. “O svemu je te{ko pisati”,kaè Simic, otkrivaju}i tajnu svogzanata: “Stalno pjesme dora|ujem

prepravljam ~ak i nakon {to su

objavljene Ponekad mi se ~ini da

nikad ne}u prestati da ih popravljam

âk i kad umrem i kad me budu

spu{tali u grob ja }u sigurno u tom

trenutku htjeti barem jo{ ne{to na pre-crtam i da dopi{em ”

Charles Simic, Amerikanac srpskog porijekla


k obiljeìlo

O~i pri~vr{}ene

~iodamaKoliko samo gospodin smrt radi,Niko i ne zna kako jedug njegov dan.@enica uvijek samapegla mu odijela. A prelijepe k}erkePred njega stavljaju ve~eru.Kom{ije se u dvori{tuKartajuIli dre`de na stepenicamaI piju pivo. Gospodin smrt za to vrijemeLuta po nepoznatom kraju grada

I traì nekog ko gadno ka{lje Al’ adresa mu je nekako krivaNi gospodin smrt se ba{ ne snalaziSa svim tim zaklju~anim vratima...Po~inje i ki{a.Pred njim je duga vjetrovita no}.Gospodin smrt nema ni novineDa makar pokrije glavu. Nema nisitni{a da nazove onog {to kopni,Skida se polako, pospanoI gol proteèNa svojoj strani kreveta.

Vrhunski trenutak

Dok je mrav bespomo}anNaspram podignute ~izme,i ima samo trenza jo{ koju dobru ideju.Crna ~izma tako je ula{tenada se moèogledati na njoj, iskrivljena lika,mo`da uve}anog,u ogromno mravlje ~udovi{te{to drmusa ruke i nogeprijete}i?

îzma mo`da oklijeva,

Odbija, snebiva se,Sakuplja pau~inu,Rosu?Da, i o~igledno ne.

(Prevela: Adisa ê~o)

DVIJE PJESME CHARLESA SIMICA



Ovih dana iz {tampe izlaziôvjek od ìce , nova, druga poredu zbirka pjesama Ibrahima

Spahi}a, politi~ara i najpoznatijegsarajevskog kulturnog mena-

dèra. Bio je to povod za razgovor saSpahi}em, u kojem je ovaj svestrani ihiperaktivni politi~ar otkrio svoju malo poznatu lirsku stranu i odveo nas na svojeomiljeno mjesto u Sarajevu.

POEZIJA NA MARGINI“Jo{ od ranog djetinjstva bio sam

druga~iji od svih. Jedini sam u svojoj

o snovno j {ko li b io ljevak, { to je u to v ri

-jeme b ilo z ab ranje no . Ip ak , u ~ite ljic a

Matilda Papo me pu{tala i ja sam tom

svojom ljevicom pisao bri ljan tno. Jedna

od prvih i m eni najdraà nagrada koju

sam za svoje rane radove dobio bila je

knjiga Dnevnik ne Frank”, prisje}a seSpahi}. Iako mu je, kako kaè, pisanjeodli~no i{lo, politika je ipak bila njegovaglavna strast. Jo{ kao prva~i} po~eo jefunkcionersku karijeru: predsjednik odjeljenske zajednice, predsjednik pioni-ra, predsjednik omladine. Za funkcijama je, tvrdi, ùdio kako bi mijenjao svijet, iod najranijih dana se nije bojao krupnijihriba od sebe. “Po{to sam jo{ bio m ali i

nisam imao li~nu kartu, pa sam sa

|a~kom knj i icom ulazio u najvi{e insti

-tu cije . Uskoro mi v i{e n i to n ije tr ebalo ,

zna li su me u c ije lo j Jugos laviji i pu{ ta li

me svugdje bez problema”, kaè sa nos-talgijom Spahi}.

Kao mladi funkcioner organizirao je gitari- jade, d ez ve~eri, izlo be, knji evne susrete ive~eri poezije. U osami je sve vrijeme pisao poeziju,ali se nije usu|ivao da je i objavljuje. Poezija je bila na margini, potisnuta, ali uvijek prisutna. Idalje je u javnosti bio poznatiji kao menad er kojiorganizuje ve~eri poezije i dovodi u Sarajevoljude iz cijelog svijeta nego kao pjesnik.

Posebno mjesto na koje se uvijek vra}ao i na kojem se osje}a kao kod

ku}e, botani~ka je ba{ta Zemaljskogmuzeja. “ Jo{ u s tudent sk im dan ima sam

ovdje dolazio da u~im i razmi{ljam i

uvi jek sam uìvao u osami ovog mjest a.

I u to vrijeme, {ezdesetih i sedamde

-setih, i u ratu i n akon ra ta o vo m je sto je

uvijek bilo pusto. Uvijek mi je bilo

~udno to {to vi{e ljudi ne hrli u ovaj

prek rasn i v rt, {to mnog i ~ ak i ne zna ju

d a on pos to ji . Obi~no lju di d o|u k ad se

o rg an izuje k ak av d ip loma tski p rij em .

S je}am se kad su se ovd je s re ta li ~ lanovi

P r e d s j e d n i { t v a . P r o { l i b i t a ~ n o

odre|enim putem do ta~no odre|ene

prosto rije i nije dan od n jih n ikad nije

zavirio da pogleda nijednu zbirku,

n ije dan rog, n ij ed an s te }ak. S tra {no je

koliko pol it i~ar i ve} godinama ignori{u

kul tu ru , ne shvataju} i da je ona p resud

-na”, sa dubokim uzdahom kaè IbrahimSpahi}.

Vrlo rado Spahi} se sje}a svojih sred-njo{kolskih dana i vremena kad suspisateljske zvijezde dolazile u {kole irazgovarale sa klincima. “[ezdesetih smo

godina”, kaè Spahi}, “imali privilegiju

da se s re}emo sa velik im p iscima koji su

nam dolaz ili u {ko le . Tako sam upoznao

LJUDSKO LICE IBRAHIMA S.

IBRO NAZIONALE, pjeIBRO NAZIONALE, pje

Pi{e

Adisa ^[email protected]

IBRAHIM SPAHI]: “Predvodio sam sve stati58 SLOBODNA BOSNA 16. 8. 2007.

Knjiga ÔVJEK OD @ICE koja }e biti objavljena zanekoliko dana druga je zbirka pjesama IBRAHIMASPAHI]A, politi~ara i najpoznatijeg sarajevskog

kulturnog menadèra; na{a novinarka

razgovarala je tim povodom sa IbrahimomSpahi}em i otkrila zanimljive detalje iz biografijeovog vje~itog aktiviste i njegove porive da svoja

ìvotna iskustva preto~i u stihove



Vaska Popu, Ivu Andri}a, Ahmeta

Hromadì}a , Branka ]opi}a. .. Mi klinci

iz

Prve gimnazije

smo imali ~asopis

Polet

i bili smo u posebno dobroj poziciji,

dolaz il i su nam svi koje smo zvali .”

GOLF NA BREZI,GELERI U GLAVI

Spahi} kao vje~iti aktivista odbijatvrdnje da je uloga socijalisti~ke omla-dine u jugoslovenskim politi~kim

de{avanjima bila marginalna. “Iako smo

bili tek srednjo{kolci, pridruìvali smo se

velikim studentskim protestim a, na

Titovoj su bile scene kao iz

Kose

...

Policija nas je jednom ~ak napala

{mrkovima a onda su nas satjerali u

dvori{te kod dana{njeg kina

polo

. Po{to

je batina iz raja iza{la, koji put su nas

udari li i pendrecima - posebno m ene i

mog p rijate lja , g en ija ln og p je sn ik a i

urednika m oje nove knjige M irsada

Be}irba{i}a. Bilo je to vrijem e jedne

d iv ne en erg ije, bo rb e z a o slob a|anje u

cijelom svijetu. O ptere}avalo nas je

gorko saznanje da smo ipak pripadali

kontinentu koji je pokoravao ljude {irom

svi je ta . Ne znam kol iko su dana{nje gen

-eraci je toga svjesne , a li mi smo zaista b il i

s ud io nici i sv je do ci ve likih p romjen a,

g ledali kako kaldrmu zamjenjuje asfal t,

kako se gradovi uljep{avaju za velike

sportske doga|aje svjetsk og n ivoa.

Stvor il i smo i Dom mladih u Skender ij i i

sm ije{no je da danas zaslugu za to èle

prisvojiti neki koji su u to vrijeme

cijepali karte na ulazu. ^ udno je kako

lju di falsifiku ju p ro {lo st, i umje sto da

govore kako je b ilo, opisuju samo svo ju

n avodnu u logu u v elik im doga| ajima.

Danas je Dom mladih mnogo u{minkani-ji i ne li~i previ{e na ono m jesto gdje su

se form irale m uzi~ka i likovna scena

na{eg vremena.”

I kad govori o svom umjetni~komradu, Spahi} ne prestaje da o sebi misli

kao o aktivnom politi~aru. Posebno radose sje}a ranih sedamdesetih kada je prvi put do{ao na visoke politi~ke funkcije.“Mene b ije g la s da sam ~ov jek sa milion

funkcija i da sam uvij ek b io na v la st i. To

zap ravo n ije tako , a li period kada je sam

do{ao na vlast i kad sam vjerovao da

mijenjamo stvar bile su rane sedamdesete.

Bio sam ~lan gradske skup{tine a kao

mladi} sam dospio i u Par lament BiH. Na

osnovu Ustava iz mog vremena donesena

je odluk a Bad interov e kom isije k oja je

trebala omogu}iti mirno odvajanje Bosne

i Hercegovine od Jugoslavi je . Naàlost ,

stvari su krenule drugim tokom.”

Ibrahimu Spahi}u kriti~ari njegovograda ~esto zamjeraju pretjeranu sarajevo-

centri~nost i opsjednutost rodnimgradom. On sam smatra da je njegovaljubav prema gradu prirodna jer ga za

Druga~iji od drugih

nik sa milion funkcijanik sa milion funkcija

te na snimanju filma Valter brani Sarajevo”16. 8. 2007. SLOBODNA BOSNA 59

TMURNE SPOZNAJE: “U svojojpjesmi ZNAK ja ka em: UPISAN TIJE U/ SVEMU/ SAMO TREBA[VRIJEME/ DA GA UPOZNA[/ AVREMENA NEMA[. Duboko samsvjestan da vremena vi{e nema.

Poezija je jo{ jedina prirodnareakcija na svijet koji me okruùje.”

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }

RANI RADOVI: “Jo{ od ranogdjetinjstva bio sam druga~iji od svih.Jedini sam u svojoj osnovnoj {kolibio ljevak, {to je u to vrijeme bilozabranjeno. Ipak, u~iteljica MatildaPapo me pu{tala i ja sam tomsvojom ljevicom pisao briljantno”



svaku ulicu, svjetiljku ili kulturnu institu-ciju veè neka bitna uspomena.

“Svaki kutak grada je neka pri~a . Eto ,

naprimjer , breza koju vid im kad iza|em

iz svoje kancelarije, ona m i je spasila

ìvot. Jednom sam bio tu kad je pala

granata i uni{t ila sve okolo , ~ak je nekog

golfa koji je stajao u blizini podigla u

kro{nju drveta, a ja sam pro{ao skoro bez

ozljeda. Doka~ili su me samo neki sitni

geleri koje i danas kad se tu{iram, osjetim

kako su isplivali na povr{inu glave”, kaèSpahi} dok se zami{ljeno gladi po ~elu.

BORBA ZA JEZI^KURAZLIÎTOST

U svojoj karijeri posebno je ponosanna borbu za jezi~ku razli~itost. Vi{ejezi~naizdanja su njegova uà specijalnost.

“Uvijek sam podràvao sve manjinske

grupe u njihovim zahtjev ima za prava na

jezik. Znao sam izazvati skandal

podràvaju}i Slovence, Rome i sve ostale

da na jugoslovenskim skupovima p i{u i

govore na svom jeziku . I dan danas ljude

u tome pod ràvam i iako me optuù ju da

je to samo gra|anska so ja duboko vjeru-jem da bosanske kulture bez tih

razli~ito sti nema. Z a vrijem e Austro

-Ugarske na Ba{~ar{iji se govorilo na

d v ad e se t i s e d am j e z i k a . B h .

multikul tu ra lnos t oduvijek je b il a real

-

nost. Zato je m oja knjiga napisana na

latinici, }irilici, te na bosanskom , srp

-skom, h rvatskom i {atrova~kom jez iku.

Moja prva knjiga

Znak

, objavljena je

{estojezi~no, na bosanskom, engleskom,

njema~kom, f rancuskom, gr~kom i arap

-skom . U asoc ijac ije m ladih umjetn ika

Medi terana i Evrope sam uveo da i araps-ki bude slu`beni jezik, paralelno sa

engleskim i francuskim.”

Naslov Spahi}eve nove knjige ôvjek od ìce inspirisan je, kao i neke njegove pjesme, radovima skulptora Enesa Sivca.

“Sa S ivcem sam prijatelj od prvih dana

njegove umjetn i~ke kar ijere , pra tio sam

njegov rad i sudbinu njegovih skulp tura .

S je}am se kad je postav io b ic ik lis te kod

Markala. To je bilo fantasti~no, ljudi su bili

{okirani prizorom tog stati~nog bicikliste

koji se ne pomjera. To je tako li~ilo na

na{u situaciju. Tako|er mi je veoma blizak

senzibilitet Ede Numankadi}a i zato su nji

-hovi radovi tako|er u mojoj novoj knjizi.”

Za kraj na{eg razgovora IbrahimSpahi} nam je jo{ otkrio {ta su bili naj-dublji porivi da svoja ìvotna iskustva preto~i u stihove. “U svojoj pjesmi ZN K

ja kaèm: UPIS N TI JE U SVEM U

S MO T REB [ VRIJEME D G

UPOZN [ VREMEN NEM [ .

Duboko sam svjestan da vremena vi{e

nema. Poezija je jo{ jedina prirodna reak

-cija na svijet koji me okruùje.”

LJUDSKO LICE IBRAHIMA S.

Ibrahim Spahi} ro|en je 10. maja1952. u Sarajevu. Diplomirani je kompara-tivista i teatrolog. Autor je zbirki poezijeZnak i ôvjek od ìce , a priredio je iantologiju poezije Harfa i monografijuSarajevska zima 1984.-2004 . Politi~kukarijeru po~eo je kao osnovac, a

upravlja~ke funkcije voli jer mu, kakokaè, omogu}avaju da mijenja svijet.Trenutno obavlja predsjedni~ku funkciju usedam udruènja, fondacija i komisija, aproteklih godina u raznim organizacijama je imao dvadesetak funkcija.

Bio je poslanik u tri saziva Skup{tine BiH.

RO\EN ZA PREDSJEDNIKA

Komparativista,pjesnik, politi~ar

Od svih biljaka Ibrahimu Spahi}u sunajdraì lopo~i koji rastu u fontaniMuzeja. O njima je ~ak napisao i pjesmu(DAN I NO]/ Ukradenim/ Mirisima/ Vrta/ Edenskog/ Zaljubljeni/ Dnevnik/ Pi{u/ Na listovima/ Lopo~a/ @edni/ Sakupljaju kapi rose/ Korov i kopriva/ Nedirnuti rastu ). “Nikada ne}u zaboraviti prviput kad sam vidio ove lopo~e. [ibaKrvavac je snimao film Valter brani Sarajevo i ja sam predvodio sve sta-tiste. Snimali smo u podrumima Prvegimnazije i po Marijin Dvoru. U{aosam u ba{tu Zemaljskog muzeja iugledao rascvjetane lopo~e. Ta ljepotame je odu{evila. Jo{ jednom kasnije

sam, rade}i na jednom dokumentarcu,do{ao ovdje ba{ u trenutku kad se cvi-

jet otvarao. To smo tada i snimili.Prekrasna je i ta biljka, i lopo~ kaometafora. Korijen mu je duboko umulju, {to je mulj gori, biljka jebogatija, a gore na povr{ini, daleko odsvega, razvije se prekrasan njeàncvijet”, poeti~no obja{njava Spahi} upauzi izme|u svojih mnogobrojnih sas-tanaka i obaveza.

Poezija je, prema njegovim rije~ima, isama poput lopo~a: u moru svakodnevnogmulja koji nas okruùje, nu`no je da postojiljepota koja }e harmonizirati svijet oko nasi izdi}i ga iznad uobi~ajene vulgarnosti.

LJUBAV PREMA LOPOÎMA

“Nu`no je da postojiljepota koja }e

harmonizirati svijet”


BURNE [EZDESETE: “Iako smo bili teksrednjo{kolci, pridruìvali smo se velikim

studentskim protestima, na Titovoj su bile

scene kao iz Kose ... Policija nas je jednom ~ak napala {mrkovima





LJETO U SARAJEVSKOJ KOTLINI


Sarajevski taksisti odu{evljeni

Komercijalnbomba SR\AKomercijalnbomba SR\A

F o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }



Premijerom filma Te{ko je biti fin, scenariste i rediteljaSr|ana Vuleti}a, u petak, 17.augusta }e biti otvoren 13.Sarajevo Film Festival .

Ulaznice za dvije projekcije koje }e bitiodràne prvog dana SFF-a, u Narodnom pozori{tu Sarajevo i otvorenom kinuMetalac , rasprodate su u rekordnomroku. Nakon {to smo na DVD-u

odgledali njegov drugi dugometra`niigrani film, Sr|ana Vuleti}a smo upitalida li je, neposredno prije svjetske premijere, zadovoljan gotovim

proizvodom, igranim filmom Te{ko je biti fin.

PRIMITIVNA KLASIKA “Veoma sam zadovol jan {to smo

mi, kao tim , u sp je li snimiti film koji je

u su{tin i jed nostav an. Bar ima privid

jednos tavnog filma i p ri~e, j er sve ono

{to se de{ava je prirodno, bez pret-jera nih emo cija i eks ploz ija s tra sti.

Uradili smo, da tako kaèm, destrukciju

svega {to je

filmi~no

.

Te{ko je biti fin

je

primitivna klasika

- interesovali su nas

prvenstveno kamera i glumci ispred nje.

Od po~etka smo znali {ta ho}emo i

ponosan sam {to smo nap ravili film u

kojem je svaki segm ent produkcije

kompletan projekat gurao naprijed. Na{

film slavi ìvot. I unutar svega poku{ali

Sr|an Vuleti}, reditelj

Ovogodi{nji, “13. Sarajevo Film Festival” bi}eotvoren u petak, 17. augusta, projekcijom filma

TE[KO JE BITI FIN, drugog dugometra`nog igranog

ostvarenja bosanskohercegova~kog rediteljaSR\ANA VULETI]A; u razgovoru za “SlobodnuBosnu”, neposredno prije svjetske premijere u

Sarajevu, Sr|an Vuleti} govori o svom filmu kojislavi ìvot, nastanku i razvoju projekta “Te{ko je

biti fin”, velikoj ulozi SA[E PETROVI]A, generacijskimstandardima grupe ELVIS J. KURTOVICH...

Razgovarao

Dino Bajramovi}[email protected]

u mojim novim igranim filmom16. 8. 2007. SLOBODNA BOSNA 63

filmska A VULETI]Afilmska A VULETI]A

POGLED UBUDU]NOST:Prava za filmTe{ko je biti fin za

nekoliko dana }eotkupiti holandskakompanijaFortissimo



smo

zavaljati

id eju koja je va`na ne samo

za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu, ve} za

cijelu regiju: ipak je bolje, mada je mo`da

teè , ~ in iti dob ra d je la i na n jima is tra ja

-vati”, govori Sr|an Vuleti}.

Nakon {to sam pogledao film i

imaju}i na umu ono {to ste maloprije

izjavili, ~ini se da nisu postojali ve}i

problemi prilikom njegove realizacije.

Mene je, u stvari, najvi{e zabrinjavalavremenska prognoza. Kada smo po~elisnimati film, u novembru pro{le godine, paralelno smo se pripremali i za jedan potpuno druga~iji look filma, za malo teìrad. Me|utim, imali smo sre}u s vre-menom, a probleme sa kojima se susre}usvi reditelji kada snimaju filmove ve}sam zaboravio.

Da li Vam je , nakon { to s te o svojili

nagradu

Tigar

na

R otterd am Film

Festivalu

2004. za

Lje to u z la tnoj dol ini

,

bilo lak{e snim iti dru gi film nego prvi

-jenac?

Apsolutno, zato {to sam imao pokaza-ti ne{to sa ~im mogu komunicirati. IRefresh, kao producentska ku}a, se pro-filira, ne samo filmovima Pjera @alice imene, nego i sa svim svojim koprodukci- jama. Jednostavno, nama je lak{e kad jema{ina stalno u pogonu. Mi u Refreshu ne

pri~amo o kinematografiji, mi radimo, adokaz za to je i pet na{ih filmova koji }e biti prikazani na 13. Sarajevo FilmFestivalu . Za film Te{ko je biti fin imalismo kvalitetan scenarij, koji je dobro pro{ao na svim fondovima gdje smo ga poslali. A snaàn pe~at mu je dala i~injenica da je na jednoj od sesijaEurimagea progla{en za najbolji i dobio je veliku potporu.

KINO DISTRIBUCIJA Svi zainteresovani, a koj i ne}e bit i

u pri lici g ledati f ilm Te{ko je b iti fin na

SFF

-u, trebaju sa~ekati nekoliko mjeseci

na njegovu kino dis tr ibuciju. Kako biste

za sve njih saèl i pri~u Va{eg f ilma?

Ovo je film o ~ovjeku koji u jednomtrenutku shvati da njegov ìvot ne ide u pravom smjeru i da ga mora okrenuti

nabolje. On se bori na svom putu i neodustaje od svojih namjera, i upravo zbogtoga {to je ~vrst i ustrajan, uspijeva promijeniti svoj ìvot. Nadam se da }e svioni koje interesuje moj film, imati str- pljenja i sa~ekati kino distribuciju i da

LJETO U SARAJEVSKOJ KOTLINI


Film Te{ko je biti fin imala je pri-liku gledati i nekolicina sarajevskih tak-sista.

Da, i to prije tri mjeseca. Bio sam pot-puno {okiran do koje mjere su oni u{li u filmi na koji na~in su odreagovali. Iskreno,pozitivno sam iznena|en. Kad smo pro{li tajtest, pro}i }emo i svaki naredni.

Mislim da }e ga pro}i i Sa{aPetrovi}, koji u filmu igra glavnu ulogu izaista briljantno tuma~i lik taksisteFuada Tolje.

Sa{a Petrovi} je ostvario ulogu svogìvota i mislim da je to vrhunac njegovekarijere! I ve} u petak }e se sigurno vratitina velika vrata. Nakon desetak minutaodgledanog sirovog materijala, @ikaTodorovi} i Dragan Bjelogrli} angaòvalisu ga za ulogu u jednoj srbijanskoj TVseriji. I ne bih vi{e izdvajao uloge, dolazim unezgodnu situaciju. Naprosto, svi su sjajni,a ovaj film jo{ jednom pokazuje snagubosanskog glumi{ta.

SR\AN VULETI] O LEGENDI BH. GLUMI[TA

Sa{a Petrovi} ostvario je

svoju ìvotnu ulogu

VRIJEME JE NA NA[OJ STRANI: Mene je za vrijeme snimanja najvi{e zabrinjavala vremenskaprognoza, a probleme sa kojima se susre}u svi reditelji kada snimaju filmove ve} sam zaboravio

PRIÂ OÔVJEKUKOJIPOKU[AVA

PROMIJENITI SVOJ @IVOTNABOLJE:Kadrovi izfilma Te{ko je biti fin

VRHUNAC KARIJERE: Sa{aPetrovi} u novom filmu Sr|anaVuleti}a tuma~i lik taksisteFuada Tolje



ne}e prije toga poèljeti da film gledajuna piratskim kopijama.

U petak } e, d akle, biti uprili~ena

svjetska prem ijera V a{eg film a. A li,

stranci je tretiraju kao nacionalnu, tako da

ne gubite mogu}nos t film prikaz ati na

nekom od filmskih festiva la kojima je

svjetska premijera uslov za prikazivanje.

Velika je sre}a {to }emo uskoro potpisati ugovor sa holandskom kompanijomFortissimo , koja èli zastupati na{ film ucijelom svijetu. To je jedna od najja~ih

svjetskih nezavisnih sales agent kompanija. Kada smo dobili njihov na~elni pris-tanak, osje}ali smo se kao da smo zavr{ili posao {to se ti~e “ìvota filma”, i festival-skog i distribucijskog. Mislimo da }e nji-

hova infrastruktura, koja }e stajati iza nas,omogu}iti filmu Te{ko je biti fin najve}umogu}u gledanost. Tako da }e oni voditi politiku o festivalima.

Gledanost f ilma Ljeto u zlatnoj

dolini

u BiH je dostigla brojku od

150.000. Im a li film

Te{ko je biti fin

komercijalnu mo} i kvalitet nadma{iti taj

rezultat?

Za film Ljeto u zlatnoj dolini nismodobili dozvolu za prikazivanje {kolskojdjeci, pa sam tom brojkom prezadovoljan.A sa filmom Te{ko je biti fin moèmomnogo vi{e, to je korak vi{e u odnosu naLjeto... Jer, Te{ko je biti fin ima sve para-metre komercijalne bombe za region. A,osnovni parametri su odli~ni glumci ikvalitetan scenarij.

THIS IS GOOD MUSIC U filmu koris ti te v e} objavl je nu

muz iku bh. i zvo| a~ a, a li i o nu n am jen-sku, ~iji su autori Sa{a Lo{i} i Sr|an

Kurpjel.

Njih dvojica su napisali zaista odli~numuziku. Glavni lik u filmu je taksista,nekoliko sporednih uloga igraju taksisti, izaista sam, spremaju}i se za snimanje, poku{ao analizirati {ta se to slu{a u taksivozilima. U jednom od pet taksija sigurno}e{ naletiti na Dinu Merlina. Postoji jedno

mjesto u filmu gdje glavni lik vodi turisteiz Japana u obilazak Sarajeva. Ponosan jena svoje novo auto i izgovara repliku:This Is Good Music. Na to mjesto ja samubacio muziku Elvisa J. Kurtovicha . Zato{to pripadam generaciji koja je nekoliko pjesama te grupe smatrala za himne. To su pjesme koje su potpuno oslikale duhSarajeva osamdesetih godina na nivoumoje generacije.

Sa agentima za svjetsku distr ibuci

-ju filma Te{ko je biti fin ve} ste sve

dogovorili . Pretpostavljam da }ete imati

v i{e vremena da se posveti te novim f ilm

-skim ostvarenjima i da ne}ete ~ekati ~etir i

godine do premijere Va{eg tre}eg

dugometra`nog igranog filma, s obzirom

da je prem ijera Ljeta u zlatnoj dolini

odràna 2003. godine?

Naravno da mi je elja da pravim manje pauze izme|u filmova. I da vi{e radim,kako bih mogao vidjeti koliko moguizdràti. Imam u ladici nekoliko projekatakoji su mi ponu|eni da radim, a nekolikorazra|ujem sa drugim autorima. Jedan sezove Heroina , a na scenariju radim zajedno

sa Dènanom Medanovi}em. A pi{em sce-narij i za jednu, da je tako nazovem,ekstremnu komediju, koja se zove Ja nisamodavde . U nekom normalnom ritmu, jedanod ta dva filma mogao bih po~eti snimatinaredne godine.

Sr|an Vuleti}, reditelj


Film Te{ko je biti fin snimljen je po originalnoj,kombinovanoj pri~i Sr|ana Vuleti}a iMiroslava ]ire Mandi}a; scenarij potpisuje Vuleti}, a saradnik na scenariju bio jeAbdulah Sidran. Pored Sa{e Petrovi}a,koji tuma~i lik Fuada Tolje, u filmu igraju iEmir Hadìhafizbegovi}, Senad Ba{i},Darija Lorenci, Izudin Bajrovi}, Jasna@alica, Aleksandar Seksan, ZanaMarjanovi}, Miraj Grbi}, Fe|a [tukan,Sanja Buri}, Nerman Mahmutovi}, Armis

Ma{i}... Direktor fotografije bio jeSlobodan Trnini} Trn, a montaèri AndrijaZafranovi} i Almir Kenovi}. Kostim je radi-la Azra Mehi}, scenografiju GoranJoksimovi}, a specijalne efekte MidhatMujki}. Producent filma je Refresh Production iz Sarajeva, glavni producent jeAdemir Kenovi}, a Te{ko je biti fin snimljen je u bosansko/njema~ko/engleskoj kopro-dukciji, uz podr{ku Artea, MDM-a i lokalnihTV stanica.

KO JE KO U FILMU “TE[KO JE BITI FIN”

Snaga bosanskog glumi{ta

F

o t o : M i l u t i n S t o j ~ e v i }

SAMO NAPRIJED:U vrijeme 13. Sarajevo Film

Festivala film Te{ko je biti fin bi}e prikazan tri puta



U jednoj od sivih stambenih zgrada, kojeli~e na Transformera ometenog u razvoju,u jednoj od nik{i}kih zgrada koje,

me|utim, u posmatra~u koji nije cinik moguizazvati jedino osje}aj jeze, èna je ubila muà.Podgori~ke novine su ujutro izvijestile o detalji-ma zlo~ina.

Mu` se vratio doma. Moèmo pretpostavitida su razmijenili nekoliko rije~i. On odlazi u

kupatilo. Ona do ormara, gdje on ~uva revolver.Ona potom otvara vrata kupatila i, ako dobro pamtim, ispali nekoliko metaka u njegova le|a.Kada je policija do{la po nju, bila je mirna.Svjedoci su upotrijebili rije~: spokojna .

[ta se toga dana desilo izme|u to dvoje ljudi- na to pitanje }e, ili vjerovatnije ne}e , odgovoritisud. Je li to bila mr`nja, od one vrste koja se javlja samo kod supru`nika, mr`nja kakvusamo brak moè izroditi, pa se pitamo ~emu jo{ta sveta zajednica , kada pora|a djecu, nesretnui nezahvalnu, i mr`nju, sveproìmaju}u inekontrolisanu? Ili se u èninoj glavi toga dana

svijet posloìo u kakvu paranoi~nu viziju, u~ijem centru je stajao njen mu`, najpodliji odsvih neprijatelja. A niko nas ne ranjava takote{ko kao oni koje volimo. Od izdaje, uostalom,nema starijega motiva za ubistvo.

[ta se ba{ toga dana tim ljudima desilo neznam. Ali znam da bih donio zakon, propis,odredbu, pogre{nu, mogu}e, u ponekomslu~aju, ali generalno mudru i ispravnu - da seène koje ubijaju muève ne hapse. Da im se naruke ne stavljaju lisice i da se ne vode u zatvor. Nego da im policajci koji vr{e uvi|aj skuvajukafu, pa sjednu i popri~aju sa njima. Jer zlostavljanje koje pretrpi èna na Balkanu, prije

nego {to u sebi vrisne Ne mogu vi{e i u krvi potopi pakao u kojem je ìvjela, osloba|a jesvake krivice.

A pakao se na njih spu{ta rano, kao jutarnjarosa po kipovima djevica u vrtu: jo{ udjetinjstvu.

Podaci o seksualnom nasilju nad djecomkoje vladini uredi s vremena na vrijeme objavenisu drugo nego uàs iskazan brojkama .Zapanjuju}i je broj ènske djece koje seksual-no zlostavljaju o~evi ili najbliì ro|aci.Zvani~ne brojke u ovakvim slu~ajevima treba pomnoìti sa tri. Ili nekim ve}im brojem. Jer

koliko djece se ne usudi govoriti o o~inskoj ljubavi ? Brojka do koje mnoènjem i sabiran- jem do|emo govori da incest i silovanje djeceovdje nije eksces, nego na~in ìvota. Isto gov-ore i brojke o silovanju odraslih èna,uklju~uju}i tu i silovanje u braku, za koje

slijepi zakon i ne zna, zbog ~ega ono nijemanje stvarno i bolno.

Mu{karci koji su odrastali gledaju}i jugoslovenske filmove i ne mogu druga~ije.Ima li, za ime Boga, ne~eg gadnijeg od jugoslovenskih filmova? U kojima postojisamo jedan tip ène: balkanska mu~enica. îje je savr{eno filmsko otjelotvorenje Mirjana

Karanovi}. Jo{ ranije, u partizanskoj kine-matografiji, èna je bila bolni~arka (Kosovka djevojka ), a njeno filmsko otjelotvorenjeMilena Dravi}.

Napreèm se, evo, danima, ali se ne mogusjetiti niti jednog glamuroznog ènskog lika u jugoslovenskoj kinematografiji. Samo jedneène ~ija bi ljepota bila istaknuta radomcjelokupne filmske ekipe: od {minkera, prekomajstora fotografije, do reditelja, koji bi za promjenu bio zainteresovan za svoj ènski lik.Dajte mi samo jednu ènu koju je nekiovda{nji reditelj snimao fasciniran njenom ljepotom, makar na perverzni na~in na koji jeHitchcock snimao svoje plavu{e? Samo jednuènu koju bi reditelj snimao onako kako jeHitchcock snimao Kim Novak u Vrtoglavici ,toj briljantnoj studiji o mu{koj èlji.

S jetite se kako su jugoslovenski rediteljisnimali seksualni ~in? U tim scenamanema ni~eg erotskog. To li~i na snuff, to

je seksualni delikt. On je zgrabi, baci, pritisne, potom ostavi na podu, kao prljavu krpu. Svakodijete koje je gledalo te filmove mora imatitraume. To i nisu filmovi, to je video-uputstvoza silovanje.

Najbolje ~emu se èna u jugoslovenskomfilmu mogla nadati bilo je da }e je silovatiMiki Manojlovi}, a ne Pavle Vujisi} ili ^kalja.Ili da }e, u komunisti~koj verziji rodne ravno- pravnosti, partizanka poginuti zajedno i ravnopravno sa drugovima, ili sa drugovima dobititifus, kao Milena Dravi} u Neretvi .

Najgore je, ipak, pro{la Mira Furlan.Koli~ina zlostavljanja i iìvljavanja kojem je ona bila izloèna u jugoslovenskoj kinematografijiu~inila bi da se i De Sade saàli na nju. Moèmozamisliti: plemeniti markiz u trenucima koje jeuprava zatvora rezervisala za dru{tveneaktivnosti, u TV sali, okru en zlikovcima naj-gore vrste, ubicama i sjecikesama kojima jenepoznat i sam pojam estetika , markiz, kaèm, utom brlogu rusoovskih jedinki koje su ro|eneslobodne ali }e, sre}om, ~itav ìvot provesti ulancima, gleda filmove sa Mirom Furlan.

Balkanska rapsodija


BALKANSKE MUÊNICEUspravne i ponosne kao prvomajska {tafeta

Pi{e

Andrej Nikolaidis

Moèmoli uop{te

zamisliti {ta bi jugoslovenski

reditelji u~inili od

Ingrid Bergmanda im je kojomnesre}om dopala{aka? Obukli bi

je u crninu, izbili joj dva-tri zuba, iposlali je u nekocrnogorsko ilibosanskom

selo da tamomotikom okopavanjivu; i nju, i KimNovak uvalili bi ublato do koljena,

i u kadar sanjima uvalili

i voloveupregnute

u plug



Suze mu idu na o~idok posmatra kretenekoji je siluju, tuku i poniàvaju. Markiz jezgroèn tom banali-

zacijom sadizma. Onse povla~i u svoju tam-nicu i tamo ispisujeroman o glumici koju{minkeri i kostimo-grafi neprekidno na-gr|uju, reditelji snimaju sa nezaintereso-vano{}u i prezirom,glumci zlostavljaju, aona je uprkos tomeseks simbol u zemlji ukojoj ìvi, jer se u tojzemlji mu{karcimadiè jedino na prosti-tutke i mu~enice, dok ih rafinirana ènskaljepota, ~ak i ~ista posteljina, ~ine trajnoseksualno nemo}nim.

Moèmo li uop{tezamisliti {ta bi jugoslovenski

reditelji u~inili odIngrid Bergman da im

je kojom nesre}om

dopala {aka? Obukli bi je u crninu, izbili jojdva-tri zuba, i poslali je u neko crnogorskoili bosanskom selo datamo motikom okopa-va njivu. I nju, i Kim Novak uval il i bi u blato do koljena, i ukadar sa njima uvalili ivolove upregnute u plug.

[ta bi oni radili sa

Marilyn Monroe? Pre-tvorili bi je u kafansku pjeva~icu, popeli na sto ukra{en kockastim stol-njakom i utjerali u prljavi WC da jetamo napastvuju pijane kamiondìjesa kojima mu{ki gledalac saosje}a, jer su imal i naporan ìvot, i jer sudobri ljudi , ali su malo te{ki kad popiju .

Ali to je ni{ta u pore|enju sa onim{to bi ovda{nji reditelji napravili Meg

Ryan. Nju bi popeli u neku dinarskuzabit i onda pustili Petra Boòvi}a da je zasko~i straga. [to bi {irom planete

izazvalo napad masovnog povra-}anja, ~ak i u zoofilskim zajednica-ma. Ali bi zato od Vardara pa do Triglava izazvalo potop vla`nihsnova i erekcije, uspravne i ponosnekao prvomajska {tafeta.

Balkanska rapsodija


Postoji termin, popularan u femi-nisti~koj filmskoj teoriji, kojim se, izme|uostalog, ozna~ava na~in na koji rediteljsnima svoje junakinje. Glasi: gaze , ili male gaze. Tu se govori o asimetriji mo}i, onametanju heteroseksualnog mu{kogpogleda na ènu, govori se o rediteljima

koji ènu tretiraju kao objekt. Jeste,Hitchcock je svoje plavu{e tretirao kaoobjekt, ali iz svakog kadra koji je snimioizbija njegova fasciniranost njima i nji-hovom ljepotom.

Toga u jugoslovenskom filmu nema. Neznam ni kako bi se gaze moglo prevesti nana{ jezik. Mi bismo eventualno mogli re}izuriti, {to nije ni pribli`no adekvatan pre-vod. Kona~no, na{ mu`jak gleda u enu i nemisli kako je ~arobna, kao Ingrid Bergmanu Ozlogla{enoj , nego bulji u nju, bali, rastu

mu o~njaci, i misli o tome kako bi je, kao u na{im filmovima , uhvatio za kosu, odvukaou prljavi, memljivi podrum, presavio prekostola i pre{egao - {to je glagol kojim seovdje ponekad ozna~ava seks.

FEMINISTIÈKA FILMSKA TEORIJA

Fascinacija i {eganje

I l u s t r a c i j a : B R A N C A G L I O N I



KNJI@EVNA KRITIKA: Roman DanielaKehlmanna “Mahlerovo vrijeme”

(Vrijeme, Zenica, 2007.)

FILOZOFSKI TRILERPi{e: Adisa ê~o

Da li je protok vremena ba{ neumitan? Moèmo li ga kakoizbje}i? Moèmo li tako prevariti smrt? [ta ako je vrijemedru{tveni konstrukt, a mi mu robujemo samo zato {to se neusu|ujemo misliti druga~ije? Ovakva pitanja sebi postavlja David

Mahler, glavni junak Kehlmannovog

romana Mahlerovo vrijeme .

Mahler je geni- jalni fizi~ar i od

najranijeg djetinjstvase razlikuje odvr{njaka. Stvari seipak nekako drè pod kontrolom svedok u snu ne uspijeopovrgnuti drugizakon termodi-namike. Entropija usvemiru se stalno pove}ava, otud vrijeme u makroskop-skom svijetu ide

unaprijed. A {ta akonije tako? Ugledni profesori su njegovomtezom zgroèni,nau~na zajednica podijeljena, obi~ansvijet ga ne razumije.Mahler vjeruje jedinosvom idolu izdjetinjstva, Borisu

Valentinovu,nobelovcu koji moèrazumjeti njegoveformule. Ali doValentinova jenemogu}e do}i, a Mahlerovo srce oslabljeno infarktom samo {tonije zakazalo.

Zaplet Kehlmannovog romana zvu~i neprivla~no svimaonima kojima su matematika i fizika bile no}na mora, ali ovajmladi Austrijanac je uistinu napisao strahovito napet triler o potrazi za istinom. U isto vrijeme Mahlerovo vrijeme tematizira i poloàj genija, borbu protiv mediokriteta i nespremnost dru{tva usvim vremenima za “previ{e napredne” ideje.

Davidov najve}i neprijatelj je upravo vrijeme: ono nezaus-tavljivo proti~e i ne ostavlja mu mogu}nost da ikoga uvjeri uta~nost svojih prora~una, odnosno da u laboratoriju stvori bezvre-mensku dimenziju.

îtalac u jednom dahu guta ovaj kratki roman od stotinjak stranica a Kehlmann sa velikom spretno{}u gradi napetu radnjukoja se odvija u furioznom tempu.

Kraj naravno ne treba otkriti da se ne bi izgubila napetost, ali jedovoljno znati da Kehlmann svoje ~itaoce ne iznevjeri ne razo~ara.Sve pohvale zeni~kom izdava~u na izboru ovog romana, uz nadu da}e uskoro kod nas biti objavljene i druge Kehlmannove knjige.


KULT MARKET Smrzla sam se k’o pingvinIRINA KULENOVI],

manekenka

SARA GRUEN

Voda za slonove

Jacob Jankowski, glavni junak ameri~kog bestselera Voda za slonove (Mono i Manjana , Beograd, 2007.),starac je koji se prisje}a kako se prijesedamdeset godina pridruìo cirkusu. Tonije bila neka romanti~na odluka, negoposljedica te{ke situacije u kojoj sena{ao: roditelji su mu poginuli, on je

morao da vrati novac koji je dao za {kolovanje i prihvatio je prviposao koji mu je ponu|en. Cijena je 14 KM.

IRA B. NADELRaznoliki stavovi: @ivotLeonarda Cohena

Kanadski pjesnik, romanopisac imuzi~ar Leonard Cohen rijetko je davaointervjue, svoju intimu ~uvao je daleko odo~iju javnosti i iako ima milione oboàvatelja,o njemu se malo znalo. Ira B. Nadelnapisala je knjigu o Cohenu prate}i njegovìvot od najranijih dana u Montrealu, preko

vrhunca slava, do povla~enja u budisti~ki samostan i odluke da seopet vrati u vanjski svijet... Cijena je 50 KM.

EVA RICEIzgubljena vje{tina

~uvanja tajni

Mlada Penelope, glavna junakinjaromana Izgubljena vje{tina ~uvanja tajni (Naklada Ljevak , Zagreb, 2007.), odrastapedesetih godina u Londonu, gdje senjeni sugra|ani suo~avaju sa poslijerat-nim siroma{tvom i ìve u osvit neza-pam}ene pomame - rock and rolla .

Jednog dana Penelope na autobusnoj stanici upoznaje Charlotte,slobodoumnu djevojku iz visokog dru{tva koja }e joj promijeniti

ìvot. Cijena je 39 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU (Amazon):

1. J. K. Rowling: Harry Potter 7 2. Stephenie Meyer: Eclipse 3 3. Khaled Hosseini: A Thousand Splendid Sun s 4. Sara Gruen: Water for Elephants 5. Conn Iggulden: The Dangerous Book for Boys

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH (Knjiàra Sarajevo Publishing):

1. Khaled Hosseini: Lovac na zmajeve 2. Tatjana Neidhardt: Sarajevo Through Time

3. Vesna Mu{eta-A{~eri}: Sarajevo u 15. stolje}u 4. Ozren Kebo: Kako je lijepa moja Vectra 5. Orhan Pamuk : Snijeg

VRIJEME KNJIGE

LIJEK PROTIV SMRTI: Da li jeprotok vremena ba{ neumitan?Moèmo li ga kako izbje}i?Moèmo li tako prevariti smrt?Ovakva pitanja sebi postavljaDavid Mahler, glavni junakKehlmannovog romana Mahlerovo

vrijeme



KINO KRITIKA: “La Vie en rose - EdithPiaf” (Francuska, Velika Briatnija,

ê{ka; 2007.), reditelja Oliviera Dahana

VELIKA EDITH!Pi{e: Damir Nemir Jane~ek

Nakon Edith i Marcel Claudea Leloucha (1983.), La Môme jedruga filmska biografija Edith Piaf. Po~ev{i pri~u njezinimkolapsom nakon koncerta 1959. u New Yorku, Olivier Dahan

povezuje tri faze njezina ìvota - siroma{an ìvot prije nego {to je postala popularna, razdoblje slave, te sam pad, uzrokovan tere-tom slave i zdravstvenim problemima. U gotovo svim nastupimau filmu kori{tene su originalne snimke Edith Piaf, jer su filma{izaklju~ili da je njezin jedinstveni glas nemogu}e opona{ati. Samota ~injenica dovoljno govori o Edith. Legendarnu je pjeva~icu

odglumila Marion Cotillard. Mnogi kriti~ari imaju stav da je ovo jedna od najboljih ènskih uloga ikada.

@ivot Edith Piaf grehota je ne prikazati na velikom platnu.Danas se izmi{ljaju kojekakve filmske storije, pa je divno vidjetida netko cijeni istinitost i ìvot i preta~e ga u filmski medij koji je zatrpan sme}em. Edith Piaf ro|ena je u siroma{nom pari{kom predgra|u Belleville kao k}i barske pjeva~ice i uli~nog akrobata,a dio djetinjstva provela je ìve}i s bakom - vlasnicom bordela.Sa 16 godina rodila je dijete koje je vrlo rano umrlo od meningi-tisa. Pjeva~ku je karijeru zapo~ela s 20 godina, kada ju je Louis

Leplée, vlasnik jednog uspje{nog no}nog kluba, nagovorio danastupa. A upravo joj je on i dao nadimak La Môme Pia f (Malavrap~ica), zbog njezine nervoze pred nastup i visine od 147 cen-timetara. Iste je godine objavila svoju prvu plo~u, a njezina popu-larnost donijela joj je i poznate prijatelje - velikog reìsera Jeana

Cocteaua, glumca Mauricea Chevalierea i pjesnika Jacquesa

Borgeata. Nakon ubojstva Louisa Lepléea, na{la se naoptuèni~koj klupi, a za vrijeme Drugog svjetskog rata aktivno jesura|ivala s Pokretom otpora i prokrijum~ariv{i krivotvorene putovnice omogu}ila je bijeg nekolicini francuskih vojnihzarobljenika.

Ljubavni joj je ìvot bio buran. Velika ljubav, boksa~ Marcel

Cerdan, poginuo je u avionskoj nesre}i, a kasnije se udavala jo{dva puta. Stresan je ìvot rezultirao ovisno{}u o morfiju, a umrla je istoga dana kada i Jean Cocteau - 11. listopada 1963. od posljedica raka, u 47. godini. Tugaljiv i sjetan glas proslavio ju jediljem svijeta, a pjesme kao {to su La Vie en rose (1946.),Hymne á l’amour (1949.) i Non, je ne regrette rien (1960.) radose slu{aju i danas.


ZOORobinson Devor

Storija o ~ovjekukoji je volio voditi ljubavs konjem. Volio jekonja, a pitanje je da limu je ljubav bilauzvra}ena jer ga je konjubio. Reìsera ne zani-ma zakon niti javnomnijenje, ve} prven-

stveno emocije. Dokumentarac ne veli~a niti kudi zoofiliju. Onpri~a o nama i neobi~nom.

FUTURAMA: BENDER’SBIG SCORE

Matt Groening

Naàlost, ne ubioskopima, ve} samo naDVD-u uìvat }emo uprvom od ~etiri filmaFuturama , autoraSimpsonovih . Nevjerojatno je koliko kreativnosti ikvalitetne zajebancije izlazi

iz glave Groeninga i scenariste Ken Keelera. Preostaje nam samo

gledati i gu{tati, tj. mera~iti.

SLUÈAJNI @IVOT Ante Peterli}

Me|u filmovima kojesvakako treba preporu~iti je iovaj. Najvi{e zbog ~injenice{to je autor Ante Peterli}prekrasni, nedavno pre-minuli, filmski gospodin.Neka mu je laka zemlja ineka ga se pamti. Pamtit

}emo ga po divnim filmskim razgovorima, prekrasnim emisijama o

filmu, uvijek radosnom duhu i velikoj èlji da educira sebe i druge.Hvala gospon Ante!

Jedva ~ekam da ja{em sa ZoranomSEKA ALEKSI],

pjeva~ica

AMERI^KI BOX OFFICE

1. The Simpsons Movie (David Silverman) 2. Slutnja (Mennan Yapo) 3. Slom (Gregory Hoblit) 4. Hairspray (Adam Shankman) 5. No Reservations (Scott Hicks)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Osveta (Steven Soderbergh, Blitz) 2. Sile prirode (Bronwen Hughes, Blitz) 3. To~no u podne (Fred Zinnemann, Blitz) 4. Banket (Xiaogang Feng, Blitz) 5. Svijet Diane Arbus (Steven Shainberg, Continental)

KU]NO KINO

MALA VRAPÎCA: Tugaljiv i sjetan glas proslavio je EdithPiaf diljem svijeta, a pjesme kao {to su La Vie en rose (1946.), Hymne á l

amour (1949.) i Non, je ne regrette rien (1960.) rado se slu{aju i danas



MUZIKA: Nakon sedam godina novi albumgrupe “The Smashing Pumpkins”

POVRATAK OTPISANIHPi{e: Dino Bajramovi}

Tokom opro{tajnog koncerta koji je odràn po~etkomdecembra 2000. u Chicagu, pjeva~ i gitarista grupe The Smashing Pumpkins Billy Corgan izjavio je i ovo: “Nikada

vi{e ne}emo svirati zajedno Nikada vi{e ne}u svirati ove

pjesme jer ne èlim da ih sviram sa drugim ljudima Ali sve

druge opcije su otvorene Ako mi naprimjer na mom solo

albumu bude potreban Jimmy Chamberlain u tri pjesme on }e

ih i odsvirati ”

Ta~no jeste da je skoro sedam godina kasnije bubnjar Jimmy Chamberlain sa Billyjem Corganom odsvirao tri

pjesme, ali i jo{ devet, koliko ih je objavljeno na novom albu-

mu Smashing Pumpkinsa , koji su naslovili - Zeitgeist . Nakonalbuma Gish, Siamese Dream, Mellon Collie and the Infinite Sadness , Adore , Machina/The Machines of God to je njihov{esti studijski, komercijalni CD. U “studijskoj” diskografiji jo{ imaju i internet izdanje albuma Machina II/The Friends & Enemies of Modern Music .

Band je osnovan 1988. u Chicagu, prvi album objavili sutri godine kasnije, a danas su iz originalne postave uPumpkinsima samo Billy i Jimmy.

Novi ~lanovi grupe su gitarista Jeff Schroeder, bas gitaris-tica Ginger

Reyes iklavijaturis-

tikinja Lisa

Harriton.Prvi singl saZeitgeista ,koji jeobjavljen10. jula, je pjesmaTarantula . Iu startu

potvrda danisu pob-

jegli odzvuka kojisu po~eli

(re)producirati prijeskoro dva desetlje}a. Distorzi~ne gitare, poja~ane efektnimsolo dionicama, ~vrsta ritam sekcija, i pet odli~no sloènihvokala u refrenu, jednako je - odli~na Tarantula . Nakon dina-mi~nih Doomsday Clock i 7 Shades of Black , pjesama kojeotvaraju album, slijedi Bleeding the Orchid , koja u ne{to lagani- jem ritmu, ali i dalje mo}na i sna na, ne izlazi iz muzi~kogokvira Smashing Pumpkinsa . Zbog postpunk sladunjave That’s the Way , nisu se ni morali vra}ati na scenu, ali lo{ utisak vrlo brzo }e popraviti Tarantula . Pau~inu koja se uhvatila na prvetaktove pjesme Starz vrlo brzo }e razbiti gitaristi Corgan iSchroeder i u~initi je slu{ljivom, dok je desetominutna United

States toliko dosadna, ravna i iritiraju}a, da ne}ete ni{ta pro- pustiti ako poslu{ate samo njenu posljednju tre}inu. Indie rock pjesma Neverlost jedan je od favorita sa ovog albuma, a dokraja ovog izdanja valja izdvojiti jo{ i, pomalo glam rock motivima pro{aranu, For God and Country .

Zeitgeist nije revolucionaran album, ali neka Smashing Pumpkinsa na svjetskoj muzi~koj sceni, zaduìli su je.


KULT MARKET Odmore provodim u sarajevskimvelegradskim kafanamaMIRÊ GLJIVA, pjeva~

IN MEMORIAM

Anthony Wilson

Anthony Wilson, osniva~kultnog kluba Hacienda uManchesteru, glavnogokupljali{ta tzv. “madchester”scene kojoj su pripadali The Stone Roses , Happy Mondays , The Charlatans , James , NewOrder ... preminuo je u 57.godini ìvota. Bio je suosniva~legendarne britanske diskografskeku}e Factory Records .

CARBON/SILICONThe Last Post

GrupaCarbon/Silicon , koju suosnovali punk veteraniMick Jones (The Clash )i Tony James (Sigue Sigue Sputnik ,Generation X ), po~etkomoktobra }e objaviti novistudijski album - The

Last Post . Na CD je uvr{teno dvanaest pjesama, a prvi singl jeThe Magic Suitcase .

ALICE IN CHAINSMTV Unplugged

Diskografska ku}aColumbia najavila je da }ereizdati ~etiri MTV Unplugged DVD-a koji su snimljenitokom devedesetih godina. Upitanju su koncerti BobaDylana, Tonyja Bennetta,Mariah Carey i Alice In

Chains . Ovi potonji koncertsu odsvirali 1996., a njihovDVD bi}e pro{iren pjesmama

Frogs , Angry Chair i Killer Is Me .

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)

1. Unkle: Burn my shadow 2. Apparat: Holdon 3. The Chemical Brothers: Do it again 4. Battles: Atlas 5. Klaxons: It’s not over yet 6. !!!: A new name 7. Oi Va Voi: Further Deeper 8. The Gossip: Listen Up! 9. High Contrast: If we ever 10. Jack Penate: Torn On The Platform

MUZI^KI IZLOG

DVA SVIRAÂ MALOJAÂ: Pjeva~ i gitaristaBilly Corgan i bubnjarJimmy Chamberlain,

osniva~i su grupe The Smashing Pumpkinks



NAUKA I EKOLOGIJA: Put na Mars

PRVA BIBLIOTEKA ZA CRVENU PLANETU

Pi{e: Vedrana Maglajlija

Pro{le sedmice iz svemirskog centra Cape Canaveral naFloridi lansirana je letjelica Phoenix ~ija je krajnja destinacija planeta Mars. Ova svemirska sonda tragat }e za znacima ivotana podru~ju sjevernog pola Crvene planete, ali pored ovog pri-marnog cilja, Phoenix nosi i digitalnu biblioteku koja pokazujefascinaciju ljudi ovom planetom.

Nakon devetomjese~nog putovanja, koliko je potrebno da letjelica sleti na Mars, po~e}e istraìvanje ispod zamrznute povr{inekako bi se otkrilo da li u takvom okoli{u postoje uslovi za postojanje ìvota. Bruce Betts iz neprofitabilne organizacije Planetarno

dru{tvo kaè da je ova asocijacija pripremila poklon za budu}e posjetioce Marsa - digitalni disk od silikata i stakla prika~en naletjelicu Phoenix . “Ovaj DVD sadr i dvije stvari: prvo na njemu

se nalaze imena ~etvrt miliona ljudi koji su se prijavili da njihova

imena budu poslana na Mars Drugo na disku se nalazi prva bib-lioteka za ovu planetu koja sadr i razli~ite pri~e i umjetni~ka

djela o Marsu”, kaè Bruce Betts. Ovaj DVD sadrì i nau~nadjela, ali i radove iz oblasti nau~ne fantastike autora kao {to suIsaac Asimov, Ray Bradbury i Arthur C Clarke. Prema rije~imaBettsa, Crvena planeta je oduvijek bila inspiracija za mnoge pisce i umjetnike. U 19. stolje}u Percival Lowell je objavio da je

uo~io kanale na Marsu. To opaànje je,naravno, bilo neta~no, ali je otvorilo

put ka mnogim spekulacijama omarsovskoj civilizaciji, {to se tako|er na{lo na digitalnom disku kojeg nosiPhoenix . DVD sadrì i originalni tekstdjela Rat svjetova H G Wellsa, kao i

radioadaptaciju iz1938., koju je re irao i unjoj u~estvo-vao reditelj iglumacOrson

Welles. OvadramatizacijainvazijeMarsovacana Zemlju bila je tolikorealna da je

izazvala ogromnu paniku u nekim dijelovima SAD-a.Lansiranje Phoenixa na Mars samo je jedna od misija na ovu

planetu koje planira realizovati NASA i svemirske agencije izEvrope i Rusije. Mogu}nost polijetanja svemirskih brodova saZemlje na Mars javlja se svakih 26 mjeseci kada se Zemlja, Marsi Sunce nalaze u odgovaraju}em poloàju. “Sljede}om prilikom

2009 N S }e poslati veliko robotsko vozilo nazvano

arsovska nau~na laboratorija

koje }e direktnije tragati za

znacima ìvota”, rekao je za medije Bruce Betts.Rusija te iste godine planira lansirati letjelicu na marsovski

mjesec Fobos, a dvije godine nakon toga NASA }e prou~avatigornji sloj atmosfere na Marsu. Osim toga, NASA planira da do2020. ponovo po{alje ljudsku posadu na mjesec, koja bi se odatlezaputila na Mars.


NOVI FOSILIHabilis i erectus

Novo nau~no istraìvanjefosila otkrivenih u Keniji dovodi upitanje konvencionalno tuma~enje

evolucije ~ovjeka prema kojem se ljudska vrsta razvila tokomposljednja dva miliona godina, sukcesivno iz homo habilisa, prekohomo erectusa, do homo sapiensa, odnosno modernog ~ovjeka.Ipak, novi nalazi pokazuju da su dvije vrste, habilis i erectus,ìvjele jedna uz drugu tokom pola miliona godina na podru~judana{nje Kenije, budu}i da su na tom podru~ju iskopani fosili ovihvrsta koji su se nalazili jedni do drugih.

SVEMIRSKI HOTEL

Odmor za ~etirimiliona dolara

Odmor u prvom svemirskomhotelu Galactic Suite , koji }e ujed-

no biti i najskuplji hotel na svijetu, bit }e mogu} ve} 2012. godine.Tri dana odmora u tom hotelu ko{tat }e ~etiri miliona dolara.Ponuda }e sadràvati i put oko svijeta u samo 80 minuta, a gosti}e mo}i dnevno vidjeti ~ak petnaest puta izlazak sunca. U ovomhotelu ne}e biti gravitacije, a gosti }e nositi posebno dizajniranaodijela. Cijena od ~etiri miliona dolara predvi|a i osam sedmicatreninga u svemirskom kampu.

DINOSAURI@ivot prije 210miliona godina

U {vicarskom selu Frick,nedaleko od granice saNjema~kom, paleontolog-amater,traè}i lokaciju za gradnju ku}e,

slu~ajno je otkrio mo`da najve}e nalazi{te fosila dinosaura uEvropi. “Mogu}e je da se nalazi{te prostire na 1,5 kilometar,a ako je tako, radi se o najve}em takvom nalazi{tu u Evropi”,dodao je Martin Sander, stru~njak za dinosaure sa Univerziteta uBonnu. Dinosauri, veli~ine do deset metara, u velikim su stadimaìvjeli na deltama rijeka prije oko 210 miliona godina, kada je ve}i

dio [vicarske bio pustinja.

VI[AK KILOGRAMA Italijani trebaju

smr{ati

Stanovnici sjeverozapadnog tali- janskog grada Varallo primit }e 50eura izgube li u mjesec dana 4 kilo-grama, obe}ao je gradona~elnik Gianluca Buonanno. @ene }e zaradi-ti istu sumu izgube li samo 3 kilogra-ma. Odrè li novoste~enu kilaù bar 5

mjeseci, zaradit }e dodatnih 200 eura. “Puno ljudi misli da jete{ko smr{ati, pa sam pomislio za{to ne bismo i{li na grup-nu dijetu?”, rekao je gradona~elnik ovog gradi}a u kojem ìvisedam i po hiljada ljudi. Prema statistici EU, 35 posto Italijana imaprevi{e kilograma. Mediteransku hranu sve vi{e potiskuje hranabogata mastima, {e}erom i soli.

Jako sam emotivno vezana za ogrliceGOCA BO@INOVSKA,

pjeva~ica

NOVA OTKRI]A

LET NA DRUGI SVIJET: Pro{le sedmice izsvemirskog centra Cape Canaveral naFloridi lansirana je letjelica Phoenix ~ija jekrajnja destinacija planeta Mars



NOGOMET: Engleska liganajbogatija na svijetu

PLES MILIONA Priredio: Nedim Hasi}

Proteklog vikenda po~ela je nova sezona engleske Premijer lige, najbogatijeg nogometnog takmi~enja na svijetu. Ove sezone}e engleski klubovi izme|u sebe podijeliti zaradu od bas-noslovnih tri milijarde eura, {to nogometno prvenstvo Engleske po prihodima svrstava na ~etvrto mesto na svijetu, odmah izaameri~kih liga u ko{arci, bejzbolu i ameri~kom nogometu. UEngleskoj }e u narednoj sezoni igrati 400 inozemnih nogometa{a, po broju stranaca ponovo prednja~i Liverpool koji u svojimredovima ima 28 inozemnih nogometa{a, a odmah iza njeganalazi se Arsenal sa ~etiri nogometa{a manje. Me|utim, o~ekujese da ta brojka bude i ve}a, jer prelazni rok na Ostrvu traje jo{ do

prvog septembra. Pored toga, prosje~na pla}a svih igra~a Premier lige dostigla je fantasti~nih milion eura, ra~unaju}i i one fud- balere koji te{ko da }e provesti i jedan minut na terenu. Najve}i

transfer u ovogo-di{njem prije-laznom roku bio jedolazak [pancaFernanda Toresa izmadridskog Atletica u Liverpool za 36miliona eura.Odmah iza njegaslijede poja~anja

Manchester Uniteda , Nani,Anderson i Owen

Heargreaves, za ~ijianga`man je izdvojeno ukupno 75 mil-iona eura. Za raz-liku od prethodnihsezona, Chelsea jeodlu~io da se oslonina postoje}i kadar, pa je u ekipu saStamford Bridgea za bombasti~nusvotu od 20 milionaeura stigao jedinoMalouda iz fran-

cuskog Lyona . Iako je za dovo|enje novih igra~a izdvojeno skoro pola milijarde eura, najve}e zvijezde Premier lige i ove sezone bi}e menadèri velike ~etvorke . Portugalac Jose Mourinho,Francuz Arsene Wenger, [kot Alex Ferguson i [panac Raphael

Benitez najavili su bespo{tednu borbu, {to na terenu {to prekomedija, ve} od prvog prvenstvenog kola. Najkontroverzniji me|unjima, menadèr Chelsea , najavio je da }e ubudu}e dràti jezik za zubima, u {ta nijedan ljubitelj Premier lige ne moè pov- jerovati. Prema kvotama svjetskih kladionica, glavni favorit zaosvajanje naslova prvaka u Premier ligi je Manchester United .

Ne{to povoljnija kvota je na londonski Chelsea , za ~iji trijumf u prvenstvu Engleske kladionice daju kvotu od 2,40. Daleko izanjih je Liverpool , ~ije osvajanje Premier lige donosi sedmostrukuzaradu, dok pobjeda Arsenala na kraju prvenstva ~ak 11 putauve}ava uloèni novac. Potpuni autsajder je novi-stari premijerli-ga{ Derby County , za ~ije osvajanje prvenstva kladionice daju za jednu funtu pet hiljada vi{e.


KULT MARKET”

Nije mala stvar dobiti titulu Prva guza PodgoriceMARIJA ZDRAVKOVI],

manekenka

AUTOMOBILI

Chevrolet Aveo

Chevrolet je za predstoje}iSalon u Frankfurtu pripremiopotpuno obnovljeni ipodmla|eni Aveo . Potpuno jeobnovljena i unutra{njost Avea

s upotrebom puno kvalitetnije plastike. Aveo }e u prodaji biti odprolje}a 2008. godine, a ispo~etka }e ga pokretati samo dvamotora, novi efikasni 1.2 litreni benzinac sa 84 KS, te 1.4 litreni od98 KS koji }e biti dostupan i sa automatskim mjenja~em.

MOTOCIKLI

Suzuki RM250

Po~etkom ovog mjesecaSuzukijevi dileri u Evropi krenulisu sa prodajom potpuno novogmodela Suzuki motocikla.

Motocikl Suzuki RM250 Paul Edmondson Replica je u bitispecifi~na enduro verzija motocikla sa legendarnim trka}imdvotaktnim pogonskim agregatom. Suzuki RM250 Paul Edmondson Replica proizveden je u ograni~enoj koli~ini od samo50 komada i moè se kupiti i naru~iti isklju~ivo preko ovla{tenihSuzukijevih dilera po cijeni od 6.400 eura.

DESIGN Volkswagen Golf 6

Novi VW Golf {estegeneracije ubrzano sepriprema za javnopredstavljanje. Premafotografijama snimljenim nazavr{nim pustinjskimtestiranjima u Arizoni,izgleda da je novi Golf VI

skoro gotov i ve} spreman za predstavljanje i prodaju. Ve} su takopo~ele pri~e kako bi novi VW Golf VI mo`da ~ak bio premijernoprikazan ove jeseni na salonu u Frankfurtu, no prema slu`benim

podacima iz VW -a, svjetska premijera Golfa 6 ipak }e biti naSalonu automobila u @enevi po~etkom 2008. godine, a prodaja bitrebala po~eti u martu iste godine.

FAN SHOPHonda Civic

Mugen

Honda je obznanila da }eslu`beno javno predstavljanjetvorni~ki pripremljene Honda Civic MUGEN Si Sedan

model za 2008. godinu biti sredinom oktobra. Ime Mugen kada je

u pitanju Honda simbolizira cestovni serijski automobil visokihpresti`nih performansi i simbol je poznat u cijelom svijetu. PrototipHonda Civic MUGEN Si Sedan prikazan je na SEMA salonuautomobilske dodatne opreme u Americi 2006. godine. Honda namjerava proizvesti najvi{e hiljadu komada Honda Civic MUGEN Si Sedan po cijeni niòj od 32.000 eura.

PETA BRZINA

SIR ALEX FERGUSON: Trenerengleskih prvaka za poja~anja u ovojsezoni potro{io je 75 miliona eura



MADE IN BIH: Me|unarodniknjièvni susreti u Tuzli

“CUM GRANO SALIS”Pi{e: Mehmed Pargan

U Tuzli }e se od 6. do 9. septembra odràti 7. me|unarodniknjièvni susreti Cum grano salis , na kojima }e u konkurenciji{esnaest romana, presti`nom nagradom Me{a Selimovi} bitinagra|en najbolji roman objavljen u pro{loj godini na ju`noslavenskom govornom podru~ju.

U proteklih {est godina, najzna~ajniji regionalni knjièvnisusreti stavili su grad Tuzlu u ìù knjièvne javnosti jugoisto~neEvrope. Ove godine u izbor je u{lo {esnaest romana. Za govorno podru~je Bosne i Hercegovine, selektor Alma Deni}

-Grabi}

nominovala je romane: Elijahova stolica (Igor [tiks), Ruta Tannenbaum (Miljenko Jergovi}), Psi klaunovi (Josip Mlaki}),

Soliter Titanik (Almir Ali}) i Vje{tina umiranja (Josip Le{i}).Romane autora

sa govornog podru~ja Hrvatskeodabrala je Jagna

Poga~nik, a me|u{est najboljihromanaobjavljenih u pro{loj godini su:Putovanje u srce hrvatskog sna (Vlado Buli}),

Enciklopedija o~aja (Rade

Jarak), Vampir (Boris Peri}), Rio bar (Ivana Sajko) i

Elijahova stolica Igor [tiks. Roman Elijahova stolica , autora Igora[tiksa, nominiran je odselektora iz BiH i izHrvatske.

Selektor Gojko Te{i},sa govornog podru~jaSrbije, nominovao je

sljede}e romane:Preljubnici (Vida

Ognjenovi}), Drugo telo (Milorad Pavi}), Komo (Sr|an Valjarevi}),âsovi radosti (Vladan

Matijevi}) i Uspon i pad Parkinsonove bolesti

(Svetislav Basara). Iz Crne Gore selektor Ognjen Spahi} zanagradu Me{a Selimovi} nominirao je dva romana: Sin, kolum-niste Slobodne Bosne Andreja Nikolaidisa, i Moja katedrala Janka Andrija{evi}a.

@iri Susreta u sastavu: Semezdin Mehmedinovi}, Mile

Stoji} , Muhamed Dèlilovi}, Renate Lachman i Maciej Falskido 25. augusta }e odabrati pet romana koji }e u}i u uì izbor, aod njih }e samo jedan dobiti nagradu Me{a Selimovi} , nov~anunagradu, te statuu mastionica i pero, kao najbolji roman nagovornom podru~ju BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore.Progla{enje pobjednika bi}e uprili~eno 9. septembra u Narodnom pozori{tu u Tuzli.


Na 9. balkanskoj smotri mladih strip autora , koja je od 3. do 5. augusta odrànau Leskovcu, 1. mjesto u kategoriji Najbolji scenarij za strip pripalo je FilipuAndroniku, strip autoru iz Bosne iHercegovine. Amnezija je naziv njegovogstripa, a u pitanju je parodija na stripove o

superjunacima.

Izlo`ba fotografija koja na dramati~anna~in prikazuje rasprostanjenost nasiljanad ènama bi}e otvorena u Sarajevu usklopu kampanje protiv kr{enja ovog

osnovnog ljudskog prava. Izlo`ba u zajed-ni~koj organizaciji Vije}a Evrope i [vicarskeambasade u BiH najprije }e 15.8. biti

otvorena u galeriji Novi hram , a 31.8. u glavnoj Po{ti u Sarajevu.

U Sarajevu }e od 16. do 19.augusta biti odràn drugi internacionalnigraffiti art festival Balcan express . Po drugiput }e u glavni grad BiH sti}i neki odnajzna~ajnijih svjetskih graffiti umjetnika:Lunar, Smack i Chez iz Hrvatske, Angel iLore iz Srbije, Meth1 iz Italije, Hera iz

Njema~ke... Glavni dio Festivala predstavlja}e oslikavanje zidaispred Olimpijskog centra Zetra na temu Pozitivne vibracije .

Akademski slikar-grafi~ar Ana-MarijaKriste i Op}ina Ravno 18. augusta u ovommjestu organizuju likovnu radionicu u ~ijemradu }e sudjelovati dvadesetak umjetnikaiz Hrvatske i BiH. Likovna radionica Ravno 2007 zami{ljena je kao “atelje pod vedrimnebom”, a medij, tema i prezentacija

umjetnika su slobodni.

Mostar Sevdah Reunion }e u Sarajevunastupiti 18. augusta, u okviru Jack Daniel’s Music Loungea , a dan kasnije i uCentru za mlade na Grbavici. Snimanjenovog albuma Mostar Sevdah Reuniona po~inje 18. septembra, u Muzi~kom centruPavarotti u Mostaru.

Prvog dana Optionz festivala, koji seodràva u Tuzli od 30. augusta do 1.septembra, nastupi}e i rije~ka grupa Let 3 .Na stadionu Telex , tokom tri dana trajanja

Festivala , svira}e i Kultur Shock , No Rules ,Edo Maajka, Frenkie, Vuneny , Defence ...

Vrije|a me {to sam u jednom crtanom filmu predstavljen kao govedo i {to na kraju osvajam titulu ~obanina godine

SEJO KALAÈ, pjeva~

BH. INFO

SA “SINOM” U ANTOLOGIJU:Kolumnista Slobodne Bosne Andrej Nikolaidis jedan je odkandidata za osvajanjepresti`ne knjièvne nagradeMe{a Selimovi}

MostarSevdah Reunion

Ravno

Let 3




U takmi~arskom Regionalnom dokumentarnom programu Sarajevo Film Festivala premijerno }e biti prikazan i novi film reditelja NamikaKabila. Prva projekcija filma Informativni razgovori zakazana je zaponedjeljak, 20. augusta, u Pozori{tu mladih.

“Film traje ~etrdeset minuta i, {to neko re~e, pri~a jeminimalisti~ka, pa se kao ni{ta ni ne de{ava . Kad film budeprikazan, gledaoci }e tek tada znati o ~emu taj neko govori.Ovaj film je nastao kao dio projekta/omnibusa Bosna i Hercegovina - u potrazi za izgubljenim identitetom . Iz istog

omnibusa je i film [ejle Kameri} i Timura Makarevi}a - [ta ja znam , koji je uvr{ten u takmi~arsku selekciju predstoje}egFilmskog festivala u Veneciji”, govori Namik Kabil. Uz scenaristu ireìsera Namika Kabila, dio tima sa~injavaju i producentica AmraBak{i}-âmo i SCCA pro.ba , a originalnu muziku potpisuje Dino[aran.

Namik Kabil, podsje}amo, napisao je scenarij za film Kod amidè Idriza , reditelja Pjera @alice, a uskoro bi trebao po~eti reìrati svojprvi dugometra`ni igrani film. “Nakon SFF-a ulazimo u pripreme zadugometra`ni film ûvari no}i . Producentica }e opet biti Amra

Javnost je obavije{tena dagrupa Letu {tuke snima novi album,ali ne i kada }e biti objavljen?

Novi album objavi}emo u martusljede}e godine, a prije Nove godinenajavni singl. Prvi dio snimanja na{enove plo~e obavili smo na krajnjemsjeveru Holandije, u Metslawieru, ustudiju Sing-Sing vlasnika Milana]iri}a. Milan je snimao, izme|u ostalih,albume Ekatarini Velikoj ,Partibrejkersima , Disciplini ki~me ,Obojenom programu .

Na albumu, koji }e se najvjerovatnijezvati Proteini i ugljikohidrati , bi}eobjavljeno dvanaest ili trinaest pjesama.Na albumu svira standardna postava[tuka : \ani Pervan, Dejan Ostoji},Dino Vatrenjak , Boban ]osi} i ja.

Na festivalu Vip INmusic uZagrebu nastupate 28. augusta. Da li}ete tom prilikom svirati novepjesme?

Odsvira}emo nekoliko novih pje-sama. A tu no} sviramo zajedno sa IggyPopom i The Stoogesima , Asian Dub Foundationom , Majkama , Kultur Shockom ...

DINO [ARAN, frontman grupe “Letu {tuke”

NOVI ALBUM “[TUKA” U MARTU NAREDNE GODINE

U ETI

SVOJ PRVI DUGOMETRA@NIRE@IRA]U POÊTKOM NAR

NAMIK KABIL, reditelj

NAMIK KABIL: “Fondza kinematografiju FBiHdodijelio je sredstva momprojektu ûvari no}i ”



Bak{i}-âmo, a jasam napisao scenarij.To je hardcore minimalizam ono}nim ~uvarima,koji ubijaju vrijemeigraju}i ôvje~e ne ljuti se . I onda...Ali, ne}u vi{e ni{ta

re}i. Fond zakinematografijuFBiH upravo jedodijeliosredstva momprojektu ûvari no}i , a snimanje bi trebalo po~eti u decembru2007. ili u januaru 2008. godine. Razmatramo gluma~kupodjelu, ve} imamo neke kandidate, ali o tom vi{e tek poslijeformalnog procesa audicije, koja }e biti odràna useptembru”, veli Namik Kabil.

ELVIR LAKOVI] LAKA,muzi~ar

MALO SAM SE RAZOÂR’O... Prvi singl Malo

sam se razo~ar’o objavili ste 1998., anedavno i prvi studi-

jski album Zec .Za{to ste ~ekalidevet godina kako bipromovisali Va{ prvi-

jenac?

Kad sam vidio dane mogu da radim uNew Yorku, a ni ovdje,odlu~io sam objavitialbum. Finansijski sam dotjeran do kraja, pa se nadam da }u odmuzike ne{to i zaraditi. Bilo je svakakvih kritika na moj album,koje su se prvenstveno odnosile na produkciju, koja i jeste lo{a. A ima onaj iz Oslobo|enja {to me uvijek odere. Na Zecu jeobjavljeno dvanaest pjesama, {est starih i {est novih.

U prethodna dva mjeseca dva puta ste svirali uSarajevu...

A, nedavno i u Gora`du, na Festivalu prijateljstva . Tu no}

smo svirali Mladen Voji~i} Tifa i ja, a bilo je prisutno 5.000ljudi. U mom prate}em bendu trenutno sviraju: NihadMali}begovi} - bubanj, Alen Ekme~i} - bas gitara, Emir Jugo -solo gitara i Dino Olov~i} - klavijature. I u narednom periodu}emo svirati po BiH, ali jo{ uvijek nemam ta~ne datume.

MilomirKova~evi}

Stra{ni ro|en je1961. godine.Fotografijom sepo~eo baviti1978. u CEDUS-u(Univerzitetskifoto kino klub) uSarajevu. Od tada jefotografisao svenajva`nije kulturne, javne, sportske,politi~ke doga|aje,kao i svakodnevniìvot Sarajeva.

Prve fotografijeobjavio je u Na{im danima , a dopo~etka rata jeradio u AS-u isara|ivao u svimrevijama iz kulture(Lica , Knjièvne novine , Fantom slobode ...).

U ratu je snimio vi{e od trideset hiljada fotografija i organizo-vao vi{e samostalnih izlo`bi. Od 1995. ìvi u Parizu i radi kaosamostalni fotograf. Izlagao je, kaè, u svim ve}im svjetskimmetropolama: Pariz, New York, Moskva, St. Petersburg, Berlin,London, Sarajevo. Dobitnik je mnogobrojnih priznanja i nagrada, a

najdraè su mu: Laureat fondacije HSBC za fotografiju u Parizu iodlikovanje biv{eg presjednika Francuske Jacquesa Chiraca, ana prijedlog Francuskog kulturnog centra André Malraux i direkto-ra Fransisa Bueba iz Sarajeva ovog ljeta je progla{en vitezomNacionalnog reda sa zaslugama. Zaljubljen je u crno-bijelufotografiju, pa su u skladu s tim i fotografije iznad i ispod ovogteksta.


MILOMIR KOVAÊVI] STRA[NI fotograf

Godina 1982. i dvadeset i pet godina poslije

NEKAD I SAD I OKA

GRANI FILMNE GODINE

Razgovarao: Dino Bajramovi}



I ja stalno ne{to ma{tam, ali nisam kao ve}inadrugih {to zami{ljaju kako ne{to za sebedobiti, moje su ma{tarije altruisti~ke: kako dru-

gome pomo}i. Me|utim, kako se radi o lovi, jerho}e{-ne}e{ najva`nija i najbolja je pomo} u para-ma, sve to ostaje u zami{ljanjima, niko od menenije vidio nikakve hasne. Pa ispada bolje je dumatikako obraditi neku ènsku, jer mo`da ti se iposre}i, ènske su ~esto blentave pa pristanu nafolirancije nekog debila.

Legne{ nave~e u krevet, ne moè{ zaspati,misli te zaokupljuju {to bi bilo dobro da ti zaboravljenatetka iz Amerike, kao Ejupu Gani}u, tutne gutupara. A onda kupi{ sebi cipele i ko{ulju i kad iza|e{na Ferhadiju da svi vide kako nisi neki u{ljo, izatebe stoji zna~ajan pedigre. Mi obi~ni ljudi takvesmo sre}e da smo na dobitku u krevetu pred spa-vanje, a na{i politi~ari su sebi uzdurisali da su tuma{tu pretvorili sebi u realnost. Smislili da svaki odnjih, ovih ministara i malo ve}ih guja, ima otvorenbudèt i dijeli okolo pare kako mu se svidi. Pa kao{to je u istoriji Robin Hud plja~kao bogate i davaosirotinji, tako sli~no i na{i politi~ari plja~kaju siro-

ma{ne putem raznih nameta, a onda dijele kako imse svidi kao pravi dòmeti. To je njihovo diskre-ciono pravo i lova koju kao velmoè okolo doturajuposve je u skladu s pozitivnim zakonskim propisi-ma, koji su izmi{ljeni samo kako bi im se ozakonilinjihovi kraljevski gestovi: evo tebi dukat, a tebikesa dukata, bili ste fini i poslu{ni.

Jednom sam sreo nekog Blagoja, blag ~ovjek,ali vidim da ma{e repom i sve kev}e. Pitam

jesi li ti to postao cuko, a on mi potvrdno odgo-vara. Kaè mi da je krenuo u federalne i dràvneinstitucije i tamo pred vratima ~u~i i kako ko nai|e

liè mu ruku i umiljava se. Tako se de{ava damnogi funkcioneri po svom diskrecionom pravuBlagoju tutnu neku sadaku, a on zavija od sre}e,

jer je njegova nevladina organizacija za promican- je humanog posmatranja Velikog i Malog medvje-da dobila donaciju.

Kome sve od sebe daje pare GavriloGrahovac ne zna se. Jedino se zna da MiriPurivatri i Sarajevo Film Festivalu ne}e manjkati.

A zauzvrat Gavro }e dobiti neko odli~je, kao {to jelani dobio Srce Sarajeva , {to je bruka za sve fil-madìje, poltrone i dupelisce. Ali takav je obi~aj unas, nagra|uju se ministri, kao da nisu dovoljno

nagra|eni ti maloumnici svojim poloàjem. Takoisto i onaj mufljuz Zdravko [urlan nagra|uje zahumanizam predsjednike dràva, {to je nonsens,

jer ima li i{ta budalastije nego dràvnicima davatinagrade za humanizam, kad oni svi sjede na

narodnim grba~ama. A ako su humani, za to dobi- jaju dobru paru i, kona~no, to im je du`nost. A samo moè uvla~iguz njima da daje nagrade.

Nema u federalnoj vlasti vi{e AhmetaHadìpa{i}a, koji je okolo dijelio {akom i kapom.Nekim sportistima i folkloristima, a sve oko Zenicei oko Biha}a, koliko je dosezao njegov vidokrug, aza Hercegovinu nije znao ni da postoji. Oti{ao je, ameni pri~aju kako se za svog mandata dobropotkoìo. Kupovao je akcije preduze}a, barem u

jednom slu~aju, znaju}i sa svog mjesta da }e imvrijednost sko~iti, pa ih onda poslije prodao stavljaju}ihrpu love u svoj dèp. Takav ekspert koji ni jednomdràvnom preduze}u nije pomogao, ukoliko nijebilo koristi za njega, dobro je iskoristio svojaprava, pa i ona diskreciona.

Neki se raspisali kako je mogao Sven Alkalajna ra~un svog ministarstva kupovati knjigeNijaza Durakovi}a na arapskom, a niko se

ne pita u {ta tro{e pare silni ministri, tako|e ikantonalni, po svom diskrecionom pravu. Uslu~aju Svena Alkalaja mene vi{e interesuje {to je

Nijaz Durakovi} svoju knjigu o muslimanima pre-veo na arapski? Je li mislio da Arapima tutne svojemudro prou~avanje bosanskih muslimana, ne bi lizaradio pare od tih tamo cicija. Pa se morao vadi-ti na Alkalaja da izvadi {tetu. [to govori da dràvamoè da bude u gubitku, ali Nijaz Durakovi}nikako.

Kad glumac Emir Hadìhafizbegovi} iz svojeministarske kase pomaè izvjesne umjetnike iumjetni~ke projekte svaka ~ast, ali se iza tepomo}i ipak vidi li~ni interes. Po svom ukusudràvnim parama pomagati neka lica pomalo mili~i na poloàj feudalnog gospodara koji u svojim

dobrim i lo{im djelima nije imao sudije. Ako }emose igrati demokratije, onda iza svake hedije morastajati izabrano tijelo, a ne da pojedinac svojimukusom diktira koje su vrijednosti u dru{tvu.

Ne znam jesam li sino} ma{tao ili sanjao kako ja po diskrecionom pravu dijelim apanaù na{imfunkcionerima. Pa kao dao sam Nikoli [piri}udobru gutu para za promid`bu Republike Srpske.Niko mi ni{ta ne moè, takav je moj ukus. A ondabih dodao na{im hrvatskim zastupnicima nekusi}u, jer oni }e ove godine dobiti 27 milijuna i 300tisu}a kuna od Hrvatske, {to }e ve}i dio uzeti na{apresveta katoli~ka crkva. A {iroke ruke bi}u u svo-

jim ma{tama i snovima prema na{im muslimani-ma, te }u ih bogato nagraditi da organizuju jo{ jedan veli~anstveni skup na Zetri , za {ta }u dobitisve pohvale od reisa Mustafe Ceri}a. Ja sanjam,a drugi tako rade.

Zapisi iz mrtvog doma


VJE@BANJE DEMOKRATIJEPi{e

Sead Fetahagi}

Kome sve od sebedaje pare Gavrilo

Grahovac ne zna se- jedino se zna daMiri Purivatri i“Sarajevo FilmFestivalu” ne}e

manjkati; a zauzvratGavro }e dobiti neko

odli~je, kao {to jelani dobio “Srce

Sarajeva”, {to jebruka za sve

filmadìje, poltrone idupelisce









Documents

Slobodna Bosna 561