Slobodna Bosna 570

7/24/2019 Slobodna Bosna 570

http://slidepdf.com/reader/full/slobodna-bosna-570 1/80

Sve tajne obitelji

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

SAMOODR@IVI DODIK: MILIONI DOLARA ZA LOBISTE U S

SRPSKI [PIJUN U ZATVORU FBI-jaVIJEST KOJA JE UZBUNILA SARAJEVO

ÎJI JEIGRA^ BIOVANJKO \UKI]

Lijanovi}Sve tajne obitelji

DALTONI IZ [IROKOG BRIJEGADALTONI IZ [IROKOG BRIJEGA

DAN U KOJEM(NI)JE UMRO]ELO ISMET







Presjeklo me prije tri-~etirimjeseca kada sam u ranim popodnevnim satima na ulazuispred jednog sarajevskogrestorana registrirao dvojicu

uniformiranih i, naravno, naoruànih pripadnika SIPA-e koji su pa`ljivo mjerkaligoste koji ulaze u restoran. Upitao sam jednog od njih, starog poznanika, {ta se tova`no i protokolarno zahtjevno urestoranu de{ava i dobih odgovor da je“Predsjednik do{ao na ru~ak”.

Presjeklo me, naime, kada sam u

restoranu vidio da je predsjednik kojiru~a @eljko Kom{i}, odnosno da su onadvojica pripadnika SIPA-e parkirana naulaz da bi @eljku Kom{i}u i njegovom{efu kabinetaAmiru Ibrovi}uklopanje proteklo u punom redu i miru te maksi-malnom sigurnosnom ozra~ju. OKom{i}evom izboru Ibrovi}a za {efakabineta mo`da sam i ranije trebao pokoju prozboriti. Pretpostavljam da ga jeKom{i} pokupio negdje u svom kvartu u Novom Sarajevu, gotovo bih se smio kla-diti u kafi}uTito na Dolac Malti, oazinenacionalisti~ke, ali time ni{ta manjenepodno{ljive “urbane mladeì”. E, ve}se ne bih smio kladiti da Ibrovi} u toj bir-tiji nema nekakvog vlasni~kog udjela.Prije rata Ibrovi} je bio regrutiran urezervni sastav Dràvne bezbjednostiBiH, malo je {mekao ~etni~ke bojovnike po Grbavici, za ~im i nije bilo neke specijalne potrebe: njihovi lideri poputDragi{eKuja~i}a, Rate Spaji}a, BranislavaGavrilovi}a Brneta, Veselina Vlahovi}aBatka... javno su djelovali. Ibrovi} jeranjen na Grbavici kao civil, SDB ga je prebacio na lije~enje u slobodni dio

Sarajeva i zadrào, ovog puta u aktivnomsastavu, do kraja rata. Nakon toga po~inje njegovo muljanje

sa nezavisnim filmsko-televizijskimkartelom okupljenim oko bosanskogDinade Laurentisa- Ademira Kenovi}a, prema

kojem sa svih strana po~inju te}i bujicedoniranih para od kojih je solidan dio iIbrovi}a zapao; on se osamostaljuje,formira producentsku ku}uInternews kojoj godinama, a vjerujem i danas, poslovi u najmanju ruku solidno idu.

Pomogao je @eljku Kom{i}u, kao {ef propagandnog stoèra u predizbornojkampanji, ovaj mu se zahvalio postavlja- ju}i ga za {efa svog kabineta uPredsjedni{tvu BiH. I otuda oni zajednona ru~ku a oko njih na~i~kani pripadniciSIPA-e.

Ako me je, dakle, sve to skupadugoro~no presjeklo, kakve li}e trajne posljedice proizvestimoje ovonedjeljno saznanje:@eljka Kom{i}a trenuta~no vozi

najskuplji automobil u gradu! Kada mi jeto prije desetak dana rekao dobar prijatelj, sarajevski Hrvat, za kojeg samsiguran da je prije godinu dana glasao zaKom{i}a, gotovo sam se bio spreman potu}i s njim {tite}i skromnost,odgovornost i socijalnu osjetljivost pred-sjednika Kom{i}a. Potom se po sarajevskoj ~ar{iji sve glasnije po~elo pri~atikako “samo Kom{i}a u gradu voza sku-plje auto nego Muhameda Ali Ga{ija”!Pokazalo se, naàlost, kako je rije~ o isti-ni - predsjednik Predsjedni{tva BiH vozise u limuzini, nekoj svemirsko-sportskojvarijanti “mercedesa” ~ija se cijena kre}eoko 250 hiljada maraka!!! Njegovo jeobja{njenje kako taj luksuz nije nikogako{tao ni prebijene pare, da je posrijedireklamni automobil koji mu je naodre|eno vrijeme ustupila neka auto-ku}a, kako i drugi politi~ari (poput

mostarskog gradona~elnikaLjubeBe{li}a) promotivno voze reklamnelimuzine, kako ovo, kako ono...

Nema tu nikakvog opravdanja ikapak! Jer nisam ja, kao {to nije ni osta-lih dvjesto i kusur hiljada ljudi, glasao za

No}as spaljujemo iluzije

4 SLOBODNA BOSNA 18. 10. 2007.

Pi{e Senad Avdi}

KRATKO PISMODeset razloga zbogne smije voziti u re

vrijednom 250

Kada je prije 10 godinahrvatski diktator Franjo

Tu|man dobio na

poklon neki bijesanautomobil od Auto-salona Zubak,mediji su mu se krvinapili. Predsjednika

SDP-a Hrvatske ZoranaMilanovi}a ovih danalin~uje ko kod stignezbog toga jer mu je

neka auto-ku}a darivalaautomobil koji }ekoristiti tokom

predizbornih turneja poHrvatskoj. [to se ti~e

gradona~elnika MostaraLjube Be{li}a, ba{ me

briga: neka vozi {ta godho}e, ja u njega ni{ta, a

osobito glasa~ki listi}nisam investirao niti to,

hvala na pitanju,namjeravam!



Kom{i}a da bi on i{ta reklamirao - radi-lo se o “Mercedesu”, ili “~unga-lunga”`vakama, ako takve uop}e vi{e postoje.Kada je prije 10 godina hrvatski diktator Franjo Tu|mandobio na poklon neki bijesan automobil od Auto-salonaZubak,mediji su mu se krvi napili. PredsjednikaSDP-a HrvatskeZorana Milanovi}aovihdana lin~uje ko kod stigne zbog toga jer mu je neka auto-ku}a darivala automobilkoji }e koristiti tokom predizbornihturneja po Hrvatskoj. [to se ti~egradona~elnika Mostara Ljube Be{li}a,

ba{ me briga: neka vozi {ta god ho}e, jau njega ni{ta, a osobito glasa~ki listi}nisam investirao niti to, hvala na pitanju,namjeravam!

Jedan moj prijatelj koji tridesetgodina krvavo zara|uje novac naZapadu i koji na ra~unima imanovca da moè kupiti kompletnuzgradu Predsjedni{tva BiH na

~elu sa voznim parkom, godinama urodni grad dolazi kasno no}u jer ga jestid da njegovi siroma{ni, jadni,sugra|ani vide njegov skupocjeni auto-mobil koji odmah po dolasku sakrije ugaraù. Vra}a se iz Sarajeva, tako|er,kasno no}u kad cijeli grad spava. Ume|uvremenu se snalazi za prevoz,koristi taksi, moli prijatelje da ga pre-vezu, ili jednostavno pje{a~i.

@eljka Kom{i}a, o~ito, nije stid,dapa~e, vjerovatno je neobi~no ponosan{to njegov automobil upore|uju sa“legendarnim” kraljem sarajevskih ulica -“Porscheom” kamatara Ga{ija! Neka mu bude, sam je tako, vjerovatno uz sufliranjesavjetnika Amira Ibrovi}a, odabrao, samo

neka uvaì i potresenost svih nas koji smoglasali za @eljka Kom{i}a iz “[kodeFabije” a ne za jo{ jednog u nizu pred-sjednika iz skupocjenih limuzina. Zato,vozdra @eljko, dovi|enja, prijatno i sretan put!

18. 10. 2007. SLOBODNA BOSNA5

RASTAJANJE@eljko Kom{i}“Mercedesu”maraka

ÊTVRTAK, 11. OKTOBAR“Jesi ~itao {ta ti je Enver Kazaz napisao u “Danima?”, pita

me, {atro zabrinuti, prijatelj.“Nisam, probudio si me. I, {ta pi{e?”.“Ma nastavi spavati, ko mu jebe mater”. Ispri~am to danas drugomprijatelju a on me upita:“A jesi li i{ta lanuo i onome {to te probu-dio?!”

PETAK, 12. OKTOBARBajram je i muslimani svijeta ga obiljeàvaju na razli~ite na~ine.

Izdvajam jedan krajne bizaran, pojedina~an primjer koji ve~eras gledamna francuskomCanalu + tokom prenosa utakmice mladih nogometnihreprezentacija Francuske i Bosne i Hercegovine. Neki na{ mladi},Sejmenovi}se preziva, bez ikakvog povoda divlja~ki masakrira laktomfrancuskog reprezentativca. Sudija ga kazni najmanjom mogu}omzaprije}enom kaznom za taj zlo~in, “crvenim kartonom”, ljekari pani~no utr~avaju na tukaù pomo} onesvije{tenom Francuzu, dok na{ ratoborni de~ko odlazi u svla~ionicu i

no u~i Fatihu pred kamerama. Francuski komentatori obja{njavaju taj gest rije~ima odsam razumio tek poneku: “Bosniak”, “Musulmans” i “Ramadan” i shvatio da obja{njavabosanski muslimani kraj mjeseca Ramazana obiljeàvaju takvim obredima - divlja~kim.

SUBOTA, 13. OKTOBARIz Srbije je u Hrvatsku vra}ena ergela plemenitih konja lipicane

koja je prije 16 godina pokradena iz Lipika i preba~ena negdje Vojvodinu. Neki ~i~a, Srbin koji je tokom rata “dislocirao” konje, kda ih on nije ukrao nego ih samo premjestio na sigurno - u Srbiju.

Pa me taj dobrohotni ~i~ica (heroj a ne konjokradica!) podsjeti n jednog povratnika Srbina koji se nakon rata vratio iz isto~ne Bosne u Sarajevo pa po~eo i hvalisati se kako je u najteà ratna vremena u svojoj ku}i krio kompletne muslimanporodice.“Jes’, jarane, toliko si ih dobro krio da ih ni Amor Ma{ovi} ne moè prona}i!”,re~e mu neko iz dru{tva.

NEDJELJA, 14. OKTOBARDonijeli mi na poklon neznani hercegova~ki prijatelji-vinogradari

rasko{an asortiman svojih te~nih preparata. Ju~er im probao lozova~u- ko mlijeko, ali je probao dugo i iscrpno, i dana{nje posljedice su pogi-beljne: tako se, razmi{ljam, genocid nad Bo{njacima nastavlja drugim,suptilnijim sredstvima.

PONEDJELJAK, 15. OKTOBAROvo mi je neobi~no zabavno: “namazano”, tj. ofarbano “OSLO

BO\ENJE” tekstAndreja Nikolaidisakoji je iz “SB” preuzelo beogradsko“VREME” prenosi iz, poga|ate, “VREMENA”!? Mi ne}emo ~ekatnajljep{e i najsuptilnije misli glavnog urednikaOslobo|enja VLASTIMIRA MIJOVI]A citiramo posredno, nego ih preuzimamo iz prve ruke.

ûjte i po~ujte ovo:“Ekonomija nije mi{, ona je div koji valja svepred sobom”!

Ili ovo, dana{nje, taze:“Dakle, {tap u ruke! Mrkva }e nakon toga sama da rodi”!

SRIJEDA, 17. OKTOBARUo~i koncerta ZDRAVKA ÔLI]A po~eh se cerekati starom vi

anegdoti; onom kad je nekiSejo, ôli}ev kom{ija s Grbavice, zamolioôlu kad je ovaj bio na vrhuncu slave da stoji pred ulazom pa kad Sejnai|e s curom da ga srda~no pozdravi. Ide Sejo s curom, stoji ôla predulazom i od sveg srca ga pozdravlja:“\e si Jose, ku}o stara, {tamai?”. A kom{ija mu replicira:“Slu{aj, {upak, da nisam s trebom,

sad bi ti usta razvalio”!

UTORAK, 16. OKTOBARNi{ta ne razumijem {ta se zapravo de{ava i zbog ~ega se u stvari

de{ava sukob me|u Bo{njacima u Sandàku. Dok to ne shvatim, evovam mali test iz najnovijeg bosanskog pravopisa. Kako se nabosanskom jeziku kaè VRE]A ZA SPAVANJE? SAN-D@AK!

SEDAM DANA & LJUDI



Pr e m i j e r Repub l ikeSrpske Mi-lorad Dodik p o ~ e t k o m

januara ove godineangaìrao je jo{ jednulobisti~ku ku}u izVa{ingtona sa zadatkom

da popravi njegov dra-mati~no naru{eni ugled uvisokim krugovima ameri-

~ke politike. Tog nimalolaganog zadatka prihvatila

se jedna od najuglednijih, ali istovremenoi jedna od najskupljih va{ingtonskihlobisti~kih ku}aQuinn Gillespie & Associates (QGA) koja }e na ovom jednogodi{njem poslu zaraditi najmanje1,5 miliona ameri~kih dolara a mogu}e ivi{e!

NEOGRANIÊNITRO[KOVI

Ugovorom potpisanim 3. januara uBanjoj Luci, ~ija je kopija u posjeduSlobodne Bosne , premijer Dodik seobavezao va{ingtonskoj lobisti~koj ku}iQGA pla}ati fiksni iznos mjese~noghonorara od 106.000 ameri~kih dolara tedodatnih 16.600 dolara mjese~ne akon-

tacije na ime razli~itih vrsta tro{kova, u{ta spadaju tro{kovi putovanja businessklasom, smje{taj u najluksuznijim

hotelima, hrana, pi}e, pa ~ak itro{kovi zabave, {ta god to

zna~ilo. Dakako, iznos od16.600 dolara na ime

akontacije odre|en jekao minimalni dok

gornja granicavar i jabi ln ih

tro{kova nijelimitirana {to

zapravo zna~ida lobisti QGA

novac mogu

DODIK ANGA@IRAO NAJSKUPLJE LOBISTE

Ameri~i i RS mje130130

Uprkos anga`manu skupih lobista, Dodikov m

Pi{eAsim Metiljevi}asim @slobodna-bosna.ba

“Slobodna Bosna” do{la je u posjed tajnog ugovo-ra koji je premijer RS

Milorad Dodik bez znanjaSkup{tine i ve}ineministara po~etkomgodine sklopio s jednomod najskupljih lobisti~kihku}a u Va{ingtonunastoje}i tako popravitipoljuljani kredibilitet uameri~koj administraciji

MILIONI ZALOBISTE:Poljuljaniugled premijeraDodika nastojespasiti skupiameri~ki lobisti






tro{iti po vlastitom naho|enju i bezikakvih ograni~enja!

Ugovor je potpisan za period od janu-ara do decembra 2007. godine, uznapomenu da bi mogao biti produèn i u

narednoj godini. Zauzvrat, lobisti~kaku}a QGA tokom jednogodi{njeg anga`-mana pobrinu}e se za pozitivniji medijskitretman Republike Srpske i njenog premijera Milorada Dodika u uticajnimameri~kim glasilima. Iza te krajnje nepre-cizno formulirane obaveze zapravo seskriva povremeno objavljivanje pla}enihoglasa u ameri~kim glasilima, naj~e{}e uformi intervjua s premijerom RS Milo-radom Dodikom. Takav intervju (dakle pla}eni razgovor s unaprijed dogovorenim pitanjima) Dodik je dao po~etkom junaameri~kom internet portaluNewsMax , s jasnim ciljem da oja~a poziciju RepublikeSrpske uo~i kona~nog dogovora o reformi policije. U tom intervjuu Dodik je poredostalog ustvrdio da je “BiH puna bijeleAl-Kaide”, da su Arapi nakon rata u BiHizgradili preko hiljadu dàmija “kojesluè za teroristi~ku obuku”, da “trideset posto bosanskih muslimana odobrava ili je direktno involvirano u vehabijski pokret”... Rije~ju, Republika Srpska injena policija moraju ja~ati kako biza{titili zapadni svijet od prijete}eopasnosti islamskog terorizma iz

Sarajeva, pa tom cilju treba podrediti ireformu policije.

QGA RADI SAMOS NAJBOGATIJIM

Nakon preuzimanja Vlade RepubilkeSrpske u prolje}e 2006. godine Dodik jeangaìrao prili~no anonimne i neuporedi-

vo jeftinije lobiste iz agencijeCapitol Links , tako|er iz Va{ingtona, na koje je povremeno naka~en i propali britanski{pijun, neuspje{ni biznismen i varalicavisokog rangaDamir Fazli}, ~iji ìvot uAmerici na visokoj nozi ve} godinama pla}aju poreski obveznici RepublikeSrpske i Srbije. Dodik je, me|utim, bionezadovoljan efektima lobisti~koganga`mana “Capitol Linksa” pa se krajem protekle godine dao u potragu za novomlobisti~kom ku}om. Izbor je pao na QGA, jednu od najuglednijih lobisti~kih ku}a uVa{ingtonu, jedinstvenu ne samo poastronomskim cijenama svojih usluga

nego i po neobi~noj politi~koj orijentaci- ji. Naime, agencija QGA podjednako je bliska objema politi~kim partijama uSAD-u, {to je pravi raritet me|u 25.000registriranih lobisti~kih ku}a u Va{ing-tonu koje su listom usmjerene na samo

DODIK ANGA@IRAO NAJSKUPLJE LOBISTE


Najve}e zasluge za politi~ki usponMilorada Dodika nesumnjivo pripadajubezrezervnoj pomo}i ameri~ke adminis-tracije. Prije desetak godina, kada je prviput stao na ~elo Vlade RS, Dodik je imaosamo dva poslanika u Skup{tini RS, ali jeoslonjen na sna`nu ameri~ku pomo} na~elu Vlade RS ostao skoro pune tri godine!U to vrijeme ameri~ka administracija nasve na~ine poku{avala je demontiratizlo~ina~ki reìmSlobodana Milo{evi}a, ana tom projektu Dodik joj je bio vaànsaveznik. Nekoliko mjeseci pred slomMilo{evi}evog reìma, Dodik je na izri~iti

zahtjev Amerikanaca Republiku Srpskuizveo iz platnog sistema tada{nje SRJugoslavije, nakon ~ega je Milo{evi} prekono}i ostao bez zna~ajnog izvora konverti-bilnih deviza, {to je znatno ubrzalo njegovpad.

Iz tog savezni{tva Dodik je iza{ao sgolemim politi~kim kapitalom koji je,me|utim, posljednjih mjeseci skoro sasvimpotro{io. Glavu iznad vode jo{ mu samodrì Kosovo, odnosno uvjerenje Amerikanacada je u stanju dràti pod kontrolom eventu-alnu krizu koju bi u Republici Srpskojmoglo izazvati otcjepljenje Kosova.

DODIK POTRO[IO KREDIT KOD AMERIKANACA

Dodika na povr{iniodr ava Kosovo

Agencija QGA podjednako je bliska objema politi~kim partijama u SAD

KREDIT KOD AMERIKANACA:Premijer Dodik aktivno je sura|ivao sAmerikancima na demontaì zlo~ina~kog reìma Slobodana Milo{evi}a

SKUPI LOBISTI MILORADA DODIKA:Jack Quinn i Edward Gillespie



jednu od dvije najve}e poli-ti~ke partije u SAD-u. QGAje pak bliska i Demokratima iRepublikancima, a tu bipolarnu usm- jerenost prvenstveno duguje svojim osni-va~ima: Jacku Guinnu, koji je svojevre-meno bio {ef kabineta ameri~kogdemokratskog potpredsjednikaAlaGorea, i njegovom poslovnom ortakuEdwardu Gillespieu, va`noj politi~kojfiguri me|u Republikancima, osobito od juna ove godine kada ga je aktuelniameri~ki predsjednikGeorge Bushimenovao za glavnog pravnog savjetnikaBijele ku}e. Upravo zbog ~injenice da s podjednakim uspjehom istovremeno lobi-raju i me|u Republikancima i me|uDemokratima, agencija QGA u praviluradi samo s najbogatijim klijentima kojinemaju ozbiljnijih problema s novcem.

No, u milionskom posludogovorenim s premijeromDodikom ~elnici lobisti~keagencije QGA Jack Guinn i

Edward Gillespie pojavljuju se samo kao posrednici, dok je operativni posao za puno manji honorar prepu{ten anonimnoji ne osobito respektabilnoj agencijiLaurus u ugovoru nazna~enoj kao “podiz-vo|a~ radova”. Na ovaj na~in mogu}e jeobjasniti i ~injenicu da se ponovno udru{tvu Dodikovih lobista nalazi i neizbje`niDamir Fazli} kojeg je najvjerovatnijeangaìrala tre}erazredna agencija Laurus- podizvo|a~ radova za QGA.

MR[AVI REZULTATISKUPIH LOBISTA

Iako je u proteklih desetak mjeseci zalobisti~ke usluge QGA premijer Dodik

ve} platio vi{e od milion dolara, efektilobisti~kog anga`mana QGA i Laurusa na popravljanju ugroènog Dodikovog poli-ti~kog imagea u aktualnoj ameri~kojadministraciji prili~no su mr{avi. Do-

dikov politi~ki rejting trenutno je nanajniòj ta~ki u cjelokupnoj karijeri koju je ina~e izgradio uz nemalu pomo}Amerikanaca. Zajedno sHarisom Silaj-dì}em, Dodik je ozna~en kao glavni pro-tagonist politi~ke radikalizacije i destabi-lizacije BiH i klju~ni ko~ni~ar reformi,me|u ostalim i upravo propale reforme policije, na koju je me|unarodna zajedni-ca uzalud potro{ila silno vrijeme, novac ienergiju. Na Dodikovu àlost, upravo izameri~ke administracije stiù najsna`nijisignali visokom predstavnikuMiroslavuLaj~akuda kazni odgovorne za krahreformi i udaljavanje BiH od evroat-lantskih integracija. U tom kontekstu ume|unarodnim krugovima se ponovnozagovara robusni mandat visokog pred-stavnika s punim kapacitetom tzv. bon-skih ovlasti, koje omogu}avaju nametanjerje{enja i uklanjanje lokalnih du`nosnikaodgovornih za “kr{enje i neprovo|enjeDejtonskog ugovora”. Me|u takvim sunesumnjivo na prvom i drugom mjestuMilorad Dodik i Haris Silajdì}, o ~ijimse politi~kim sudbinama upravo odlu~ujeu krugovima visoke me|unarodne poli-

tike.Prema informacijamaSlobodne Bosne , zahtjevi za sankcijama premaDodiku i Silajdì}u kre}u se u dosta{irokom rasponu - od zahtjeva za nji-hovom trenuta~nom smjenom do zahtjevada ih se stavi u svojevrsni politi~ko-diplo-matski karantin, bez prava na me|unaro-

dne posjete i s krajnje reduciranim diplo-matskim kontaktima. Na{i izvoru tvrde dame|unarodna zajednica, za sada, ne}e povu}i radikalne poteze, odnosno da }e iDodik i Silajdì} ostati na sceni baremtoliko dugo dok se ne rije{i problemKosova. Dodik je naime me|unarodnojzajednici uspio prodati pri~u kako svojimautoritetom i golemim uticajem moèdràti pod kontrolom nezadovoljstvo Srbakoji }e te{ko podnijeti skori i sasvimsigurni gubitak Kosova. A kako je politi~ka sudbina Milorad Dodika tijesno povezana s politi~kom sudbinom HarisaSilajdì}a, obojica }e do daljnjeg ostati na

politi~koj sceni, ali u svojevrsnoj politi~koj izolaciji.Od male pomo}i Dodiku }e biti skupo

pla}eni lobisti iz QGA na ~ije }e uslugeuzaludno potro{iti milione maraka poreskih obveznika.

Spa{avanje politi~ke karijere Milorada Dodika


Va{ington je nesumnjivoglavna lobisti~ka centrala svijetao ~ijoj veli~ini govori i podatak da je u tom gradu registrirano25.000 lobisti~kih agencija -odnosno dva puta vi{e nego {toih operira u Briselu. Realnedomete lobisti~kih agencija vrlo je te{ko ocijeniti jer klijentinikada ne mogu biti sasvimsigurni da njihov rejting u

ameri~koj administracijine bi bio jo{ lo{iji bez

anga`mana neke odlobisti~kih agencija!

Iskustva susjednihdràva, prije svih Srbije iHrvatske, s anga`manomlobisti~kih agencija uglavnomsu vrlo negativna, dok je pak iskustvo kosovskih Albanacavrlo pozitivno.

NAJVE]A KONCENTRACIJA LOBISTA NA SVIJETU

o je pravi raritet me|u 25.000 registriranih lobisti~kih ku}a u Va{ingtonu

REJTING NA NAJNI@OJ TA^KI:Milorad Dodik i Haris Silajdì}ozna~eni su kao glavni krivci za krah reformi u BiH

U Va{ingtonu radi 25.000lobisti~kih agencija



MINIMARKETSre}a je {to smo se dogovorili sa Brankovi}emMEHMED [I[I], predsjednik Saveza

demobilisanih boraca FBiH

PA[A SVALIO NA KURE[A

Direktor Nogometne

reprezentacije BiH AhmedPa{ali} Pa{a uspio se izvu}i izpolicijske istrage pa je sva

odgovornost za pronevjeru novcasvaljena na U{anovi}a i Kure{a

Dvije godine duga istraga Dràvnog tuìla{tva i SIPA-e protiv~elnika Nogometnog saveza BiH }e, kako saznajemo, rezultiratioptu`nicama koje }e biti podignute narednog mjeseca. Iako jeTuìla{tvo vodilo istragu protiv nekoliko ~elnih ljudi NS BiH, ~ini sekako }e se optu`nicom teretiti samo generalni sekretar NS BiHMunib U{anovi}, te blagajnikMiodrag Kure{, koji su protekle ned- jelje nekoliko sati ispitivani u prostorijama Dràvnog tuìla{tva.Kako sada stvari stoje, optu`nica ipak ne}e biti podignuta protivdirektora nogometnih reprezentacija BiHAhmeda Pa{ali}a, jeristraìtelji nisu mogli dokazati njegovu umije{anost u finansijskemalverzacije te dokumente koji dokazuju pronevjeru oko dva i pomiliona maraka. No, zato je istraìtelje iznimno zanimalo na koji suna~in U{anovi} i Kure{ do{li do skupocjenih nekretnina. U{anovi} je,naime, kupovao ku}e i stanove po Sarajevu, dok bagajnik Kure{upravo zavr{ava gradnju goleme ku}e u Herceg Novom, tvrde}i kako je novac za izgradnju zaradio zahvaljuju}i ~estim dobicima u kla-

dionicama. /N.H./


Ure|ujeMilutin Stoj~evi}

N O V I A M E R I^ K P r i j e m k od C h a

Pozdrav sa ZlatkomLagumdìjom

Nikola [piri} ~estitaambasadoru Englishu

Ahmed Pa{ali}



ZLOÎN I HAZNA

Naturalizirani [ve|anin Jac

Arklov, koji je ve} osu|en doìvotnu kaznu zatvora, ~novo su|enje za zlo~ine

po~injene u BiHNakon deset mjeseci istrage, {vedska dràvna tuìteljicaMarie

Lind Thomsen}e 26. oktobra podi}i optu`nicu za ratne zlo~ineprotiv nekada{njeg pripadnika HVO-a, {vedskog dràvljanina po jeklom iz LiberijeJackie Arklovakoji se tereti da je u~estvovao uratnim zlo~inima u BiH, odnosno, zbog ubistava i maltretiranjzato~enika u koncentracijskim logorima u Hercegovini. Arklov{vedska pravosudna tijela optuùju da je 1993. godine u~estvovao uratnom zlo~inu nad zarobljenim Bo{njacima, zbog ~ega je u na{zemlji Arklov jo{ 1995. godine bio osu|en na 13 godina zatvora, dbi kazna potom bila smanjena na osam godina. Prva {vedska istraga o ratnim zlo~inima u koje je bio umije{an odba~ena je zbonedostatka dokaza, no nakon èstokih pritisaka bosanske dijasporeu [vedskoj, ali i na traènje vlasti iz Sarajeva, ~etvrtog januara ovegodine otvorena je nova istraga s novim dokazima, koja }e za desetak dana rezultirati optu`nicom. Arklov je, nakon {to je iz zatvora Zenici izru~en [vedskoj 1996. godine, pod nikada razja{njenim okonostima pu{ten iz zatvora. U [vedskoj, ina~e, sluì doìvotnu kaznuzatvora zbog ubistva dvojice policajaca. /N.H./

”SDA je u fazi laganog slabljenja mo}i, poput Otomanske

imperije koja je polako propadalaEDHEM BIÂKÈI], predsjednik Sabora

Islamske zajednice u BiH


^ O V J E K Z A B i H

es a L . E n g l i s h a

NOVI AMERI^KIAMBASADOR U BiH:Charles English sasuprugom u ponedjeljak15. 10. u prostoruUmjetni~ke galerije BiHpriredio je prijem zanekoliko stotinapredstavnikapoliti~kog, javnog,kulturnog ìvota u BiH.Upadljivo je bilo da seme|u pozvanima nisunalazila dvojicatrenutno najaktuelnijihbh. politi~ara Haris

Silajdì} i MiloradDodik...

Upoznavanje sa BakiromIzetbegovi}em

NAJVESELIJE DRU[TVO:Kemal Kozari}, ZlatkoLagumdìja, Mladen Ivani}, Bakir Hadìomerovi}...

JackieArklov



MINIMARKETUvijek tvrdim da nisu svi lije~nici lopovi ANTE KVESI], ravnatelj BK-a i RMC-a

SAMIR ZA EMIRA I AMIRA

Kantonalni premijer Samir

Silajdì} otvoreno podràvaizbor Amira Zuki}a i EmiraZlatara na rukovodne

pozicije TVSADoskora{nji urednik Informativnog programa BHT 1

Amir Zuki}, koji je prije nekoliko mjeseci dao ostavku nato mjesto iz protesta prema ure|iva~koj politici te ku}e,najvjerovatnije je novi glavni urednik programa TelevizijeKantona Sarajevo. Iako se Zuki}evom imenovanju protivive}ina uposlenika ove ku}e, dobro upu}eni tvrde kako }eZuki} na TVSA sti}i u paketu saEmirom Zlatarom,nekada{njim direktorom Fonda za upravljanje grobljima{ehida i poginulih boraca, koji bi trebao postati novidirektor ovog medija s minornim uticajem. Na konkurs suse ina~e prijavili jo{ iMensur Brdar, nekada{nji direktorpropalog listaLjiljan,te Nermin Halepovi}, pravnik naTVSA, no Zlatar je ipak prvi izbor aktuelne kantonalnevlasti. Zanimljivo je, me|utim, kako je nekoliko kandidataza dva ~elna mjesta naTVSA eliminirano iz utrke iz for-malnih razloga, nakon {to su im na vol{eban na~in nestalineki od dokumenata koje su priloìli u svojoj aplikaciji,{to samo dokazuje kako je konkurs za direk tora i glavnog

urednika ve} odavno namje{ten. Nezvani~no doznajemoda je i kantonalni premijer Samir Silajdì} ~vrsto stao iza Neposredno nakon zaklju~enja posljednjeg brojaSlobodne

Bosne , a dvije sedmice nakon {to je na{ list objavio frapantne podatke o tretmanu pacijenata na Neurohirur{koj kliniciKlini~kog centra Univerziteta Sarajevo, koji su rezultiratinjihovom smr}u, oglasili su se i ljekari koji su navedeni kaoodgovorne osobe za fatalan ishod lije~enja svojih pacijenata.Tako su trojica doktora u ime Klinike za neurohirurgiju - dr.Avdulah Hasanagi}, dr. Merim Omerhodì}te dr. Alija êljouputili demanti na{em magazinu.

BOLESNE KONSTRUKCIJEU pisanju Slobodne Bosne, prema navodima trojice

spomenutih doktora, izneseno je niz neistina, javnost dovedenau zabludu, a pojedini ljekari i Klinika, kao i Klini~ki centar

obla}eni. “S obzirom da je ‘predmet’ ve} u{ao u ‘pravosudneklupe’ za ovaj put navodimo samo nekoliko komentara, a detal}e biti izneseni nadle`nim organima. Komisija koja se u tekstspominje nije do{la do ‘senzacionalnih rezultata istrage’, nitiu svom izvje{taju konstatovala da su ‘ljekari odgovorni za smsedam pacijenata’, niti je spomenula ijedno ime ljekara, a kojenavodite u va{em tekstu. Tvrdnje koje ste vi iznijeli su plobolesnih konstrukcija Kemala Dizdarevi}a. Tzv. Obrazloènizvje{}a stru~nog tima ~iji je autor Kemal Dizdarevi} ‘vje{to’uba~eno u Izvje{}e komisije, te se time mogao ste}i utisak daono dio zvani~nog nalaza komisije. Razlog ovako bestijalnojavnog napadanja kolege je prikrivanje sopstvenih gre{aka, ne-posobnosti i direktne odgovornosti za lo{ ishod lije~enja mnog-brojnih pacijenata. Stru~ni kolegij Klinike za neurohirurgijuKomisiji prezentirao sedam pacijenata sa smrtnim ishodom zkoje je direktno odgovoran Kemal Dizdarevi} i to samo u ~etimjeseca rada. Posljednji primjer je u javnosti ve} spominjanslu~aj S.L. od 24. aprila 2007. godine kada te{ko ranjenom pac-jentu navedeni doktor nije ni pri{ao u Centru urgentne medicin(CUM ). Taj slu~aj }e uskoro biti predm et sudske istrage


]ERA]E

Prozvani ljekarinegiraju odgovte{ko optuùj

POKRENUOLAVINU:Dr. Dizdarevi}

Kemal

Samir Silajdì}



Amir a i Em ir a, tako da je nj ihov iz bor gotovo sa sv im iz v je st an . /N.H ./

D@AMIJSKI MULTINAMAZ

Na promociju monografijpoginulih branitelja Hadìkoja je odràna u dàmiji,

pozvane bo{nja~ke, srpskhrvatske porodice

poginulih braniteljaPrije desetak dana u sarajevskoj op}ini Hadì}i promovi-rana je knjiga “Svjedoci istine - Monografija {ehida i poginulboraca Hadì}a 1992.-1996.”. Ova sasvim korektna knjiga pro-movirana je, me|utim, na sasvim nekorektan na~in - u sklopuredovnog vjerskog obreda iza podne namaza u hadì}kojdàmiji! Pismeni poziv za promociju upu}en je na vi{e od petsto adresa obitelji poginulih branitelja, pa je tako poziv nanamaz i dàmijsku promociju knjige upu}en i porodicamasrpske i hrvatske nacionalnosti ~iji su ~lanovi tako|er poginuliu redovima Armije BiH.

No, ovakva promocija knjige u Hadì}ima sporna je i mimonacionalnog konteksta. Naime, me|u nekoliko stotina poginulih

branitelja Bo{njaka vjerovatno je bilo i onih s ateisti~kimsvjetonazorom, pa je i zbog takvih promociju monografijepoginulih branitelja trebalo odràti na nekom primjerenijemmjestu koje nikoga ne}e diskreditirati i vrije|ati. (A.M.)

Ovo je prva radosna vijest iz HaagaSEMIR HALILOVI], sin Seferov


Dokumentacija o odgovornosti za preko dvadeset tretiranihslu~a jeva lije~enja sa smrtn im ishodom pros lijed it }emonadle`nim institucijama, po{tuju}i zakon i medicinsku deon-tologiju da se identitet pacijenata ne moè javno iznositi”, kaèse u demantiju trojice ljekara u kojem se niti jednom rije~ju neosporava ~injenica da su “neki” lije~nici odgovorni za smrt“nekih” pacijenata. I ovakav demanti ljekara, napisan po prin-cipu - mene se optuùje za smrt mojih pacijenta, ali Dizdarevi}ih je ubio dvadeset, i to samo u ~etiri mjeseca, govori o stanju naKlinici za neurohirurgiju.

SLUÂJ SELVERA LEKI]AS obzirom na te{ke optu`be koje su njegove kolege iznijele

protiv njega, za komentar smo se obratili doktoru KemaluDizdarevi}u.

“Ova bezo~na optu`ba je ustvari govor Gavrankapetanovi}aodràn kroz usta njegovih poslu{nih poltrona”, kazao nam je dr.Dizdarevi} koji od svojih kolega traì da optu`be iznesene nanjegov ra~un dokaù i na sudu.“Moje kolege namjerno suspomenule slu~aj Selvera Leki}a ne bi li me prepla{ile i takou{utkale. To nije prvi put. Naime, ranije me je Gavran-kapetanovi} ‘prepadao’ pri~om da je Alija êljo ustvari opasan

tip koji ima jake veze sa ‘mafijom’ i da zbog toga treba da {utimdok êljo u neznanju ~a~ka po mozgovima nedu`nih pacijena-ta”,kaè Dizdarevi} koji navodi da nije ta~no da nije pregledao pacijenta Selvera Leki}a nakon prijema u CUM.“Ja sam naloìosnimanje CT-a glave, napisao dijagnozu i primio pacijenta, a zato imam i pisane dokumente i svjedoke”,tvrdi Dizdarevi}.

(M. Fazli})

SE JO[

jevske Neurohirurgijeza smrt pacijenata iemala Dizdarevi}a

DOKUMENTI O SMRTONOSNIM GRE[KAMA LJEKARA -NEUROHIRURGA:Rasplet }e vjerovatno uslijediti na sudu

EKUMENIZAM U BO[NJAKA:Na promociju monografijeu dàmiji pozvane i porodice poginulih Srba i Hrvata



TINKA MILINOVI] pjeva~ica

Objavljivanje bilo ~ije privatnos-ti i njeno medijsko eksploatiranje prije svega nije pristojno. Svakoonaj ko iskoristi tako ne{to umedijske svrhe trebao bi se zapitatikako bi se on osje}ao da se tode{ava njemu, a ne nekom drugom.

Ne opravdavam. Smatram da bilokoji intelektualac ne bi smio dozvoli-ti da bude upecan u zamku objavlji-vanja ne~ije privatnosti. To jeneprimjeren na~in komunikacije i ja

to jednostavno ne odobravam.

HUSREFMUSEMI]

trener FK Sarajevo

ALEKSANDARMARKOVI]novinar FTV-a

Mislim da objavljivanje SMS poruka nije u redu. To su privatne

stvari pojedinaca i njihovo objavlji-vanje nije korektno. Dakle, javnostne mora sve da zna o privatnom

ìvotu pojedinaca iz javnog ìvota bili oni sportisti, politi~ari, pjeva~i...


MINIMARKET ” Bez obzira {to smo mi ~lanovi SDS-a, mi

smo prije svega ljudiBORISLAV BOJI], poslanik u

Narodnoj skup{tini RS

OBRALIJA ZELEN BOSTAN

Komandir jedinice Dràvne

grani~ne policije Enes Obralijaosumnji~en za masovniulazak stranaca u BiHbez odgovaraju}e vize

Ovih se dana na sarajevskom aerodromu provodi detaljna revi-zija rada i poslovanja jedinice Dràvne grani~ne policije AerodromSarajevo. Ova aktivnost pokrenuta je zbog brojnih pritu`bi na radnjenog komandiraEnesa Obralije,koji je pod sumnjom da je uz nje-govo znanje i odobrenje u BiH do sada u{lo na desetine lica koje nato nisu imale pravo. Naime, Obralija je dozvoljavao ulazak u zemljustrancima koji nisu posjedovali bh. vizu, pa ~ak i licima kojima je BiHizrekla zabranu ulaska u zemlju. Navodno, takve poslove Obralija jedobro napla}ivao, a da stvar bude tragi~nija, on je i ~lan policijskog

odbora. Obralija je na mjestu komandira zamijenioMidhataHasanspahi}a, koji je napustio grani~nu policiju zbog istih optu`bi,a koji danas radi u SIPA-i. (M.F.)

FAL[ DIPLOMA(TA)

Hrvatski diplomata BrunoPaurevi}, pored ukradenog Mercedesa, posjeduje i

falsifikovanu diplomu Teolo{kog fakulteta!

Sada ve} biv{i konzul prvog razreda u Konzulatu RepublikeHrvatske u Banjoj LuciBruno Paurevi},koji je uhap{en koncem jula, sasvim }e sigurno jo{ neko vrijeme ostati u pritvoru. Paurevi}a je, podsjetimo, hrvatska policija privela nakon {to je na autocesti

zaustavljen u ukradenom skupocjenomMercedesu , ali je premanalogu @upanijskog suda u Zagrebu istraga protiv njega, u me|uvre-menu, pro{irena. Navodno da je, izme|u ostalog, ve} otkriveno da je doskora{nji diplomata Ministarstvu vanjskih poslova Hrvatskepriloìo falsificiranu diplomu, i to Teolo{kog fakulteta?!

PRO ET

NE

NE

NE

BOJAN ZECFILIPOVI]

vlasnik agencije “Enkidu” Smatram da je to klju~ni dokaz

{tetnog uticaja na civilizovanost jednog dru{tva. Privatnost je svetinja,ali sa druge strane javne li~nosti

imaju stalnu obavezu i odgovornost za sve {to rade, a zbog~ega uìvaju takav status javne li~nosti.

Smatrate li oprav SMS poruka j

NE

PRO ET



CONTRAI dok hrvatska policija istraùje kriminalne poslove Brune

Paurevi}a, njihove su bosanske kolege nedavno pretresle Ured zaobnovu u Op}ini Tesli} koji vodiMarijan ûtura. Ranije smo pisalida je ûtura dugogodi{nji Paurevi}ev bliski prijatelj, “poslovni paner” i suprug njegove ro|ake, lokalne lije~niceSpomenke

Paurevi}. Policijska akcija u tesli}kom Uredu za obnovu (premdanije do kraja jasno jesu li je izveli pripadnici SIPA-e ili MUP-a naloèna je nakon vi{e prijava hrvatskih povratnika koji su se àlina malverzacije pri dodjeli pomo}i u gra|evinskom materijalu razne ucjene ûture i Paurevi}a. (S.M.)

SUD ZBUNJENOG

Uprkos pravomo}noj sudspresudi, nekolicina nezako

otpu{tenih obavje{tajaca jo{ uvijek “na ~ekanju”

Desetak biv{ih uposlenika nekada{njih entitetskih tajnih slu`bkoji su, nakon {to je s radom po~ela Obavje{tajno-sigurnosna agencija BiH (OSA), koncem 2004. dobili otkaze, gotovo pune dvigodine poku{avaju da se vrate na posao. Iako su prema prvostu-panjskim presudama Suda BiH jo{ u ljeto 2006. trebali biti raspore|eni na nova radna mjesta, nekolicina slu`benika koji su dobilisudske sporove i dalje su “na ~ekanju”. Razlog je tome ka{njenjdràvnih sudaca koji, budu}i da se rukovodstvo OSA-e u me|uvre

menu àlilo na prvostupanjsku presudu, ni poslije vi{e od godinudana, nisu donijeli kona~nu odluku! Pitanje je, me|utim, da li je ovim predmetima posrijedi “samo” nemar sudaca Suda BiH, ili spovratak otpu{tenih obavje{tajaca u dràvnu tajnu slu`bu, ipak,opstruira iz posve drugih razloga? (S.M.)

Apsolutno sam protiv toga i tosmatram jednostavno nedopustivim.Pretpostavka normalnogfunkcionisanja jednog dru{tva jeste jasna distinkcija izme|u privatnog i

javnog. Taj fenomen javnog otkrivanja privatnih stvari pojedi-naca smatram naslje|em biv{eg sistema u kojem je zapravo privatno bilo javno. Jednostavno, morat }emo nau~iti da torazlikujemo i po{tujemo neka pravila.

DAMIR MA[I] portparol SDP-a Protiv sam objavljivanja bilo

kakvih privatnih sadràja. Me|utim, javne li~nosti, kada tipkaju poruke{kakljivog sadràja, trebale birazmi{ljati o tome da bi se one mogle jednoga dana na}i u medijima.Protivnik sam toga da se na tu|ojmuci neko proslavlja a javnost

nasla|uje i da ljudi zloupotrebljavaju takve stvari da bi nekogocrnili, a sebe na neki na~in opravdali.

U Evropsku uniju ne èlimo da se uputimo ponièni i obespravljeni

MILORAD DODIK, premijer RS


anim objavljivanjevnih li~nosti?

NE

UGO VLAISAVLJEVI]

profesor

NE

CONTRA

BrunoPaurevi}









DINASTIJA IZ [IROKOG BRIJEGA

LIJANkradom zaLIJANkradom za

Jerko Lijanovi} obe}ava da }e, ako on u|e u Hrvatski sabor, Hrvat18 SLOBODNA BOSNA 18. 10. 2007.

ZA POLITI^KE IEKONOMSKE CILJEVENE BIRA NI SREDSTVA,NI METODE, NI LJUDE,NI @IVOTINJE:JerkoIvankovi} Lijanovi}



Zijad Arap~i}, predsjednik Demo-kratske stranke invalida BiH, injegovi ratni i neratni drugovi, unedjelju 14. oktobra, sprije~enisu u namjeri da blokiraju

grani~ni prelaz Neum-Zaton Doli izme|uBiH i Hrvatske. Neumska policija je rea-girala jer nisu imali dozvolu Uprave zaceste. Arap~i} i nekoliko stotina ljudi koje je predvodio namjeravali su upozoriti javnost na premalo glasa~kih mjesta zaizbornu jedinicu 11 (hrvatsku dijasporu?)za predstoje}e parlamentarne izbore uHrvatskoj. Protest je organizirala Naro-dna stranka Radom za boljitak (NSRB)nakon odluke hrvatskog Ministarstva

Sve prevare Lijanovi}a


Pro{losedmi~ni poku{ajblokiranja dràvnegranice izme|u BiH i

Hrvatske koji je sprije~ilapolicija, u organizacijiNarodne stranke radomza boljitak, sa ciljem pri-tiska na Vladu Hrvatskeda pove}a broj izbornihmjesta u BiH za izbore ususjednoj dràvi, jedna jeu nizu teatralnih manipu-

lacija bra}e Lijanovi}nesre}om, siroma{tvom,lo{om perspektivomnajugroènijih kategorijastanovni{tva u BiH a sveza vlastitu pojedina~nu iobiteljsku korist; na{anovinarka sa~inila jeimpozantan spisaksli~nih akcija koje supod patronatom obiteljiLijanovi} provedeneposljednjih godina{irom BiH

Pi{eNermina [unj

VI]IboljitakVI]Iboljitak

a rije{iti sve probleme bh. penzionera, invalida, poljoprivrednika...!

VI[EMJESE^NI CIRKUS U CENTRU SARAJEVA:“Spontane proteste” poljoprivrednika

stimulirala je i honorirala je obitelj Lijanovi}i



vanjskih poslova da odobri samo 66glasa~kih mjesta za glasa~e u BiH i touglavnom u podru~jima gdje politi~kidominiraju dva HDZ-a. Kao potpisnik Sporazuma o uspostavi svehrvatske liste,

~iji je nosilacJerko Ivankovi} Lijanovi},Arap~i} i ostali u Neum su do{li izboriti seza vi{e {ansi Lijanovi}u za zastupni~komjesto u Hrvatskom saboru. Najvi{i aktidvije zemlje to mu i omogu}avaju, pa nijesporna te`nja da svoju politi~ku pozicijugradi i kod susjeda. Poslovno carstvo vri- jedno oko 80 miliona maraka daje im tumogu}nost. Me|utim, Lijanovi}i o~ito ne biraju sredstva. Nakon poljoprivrednika, penzionera i nezaposlenih, red je do{ao i nainvalide.

NSRB, Hrvatska demokratska unijaBiH (predsjednikMiro Grabovac Titan),Hrvatska kr{}anska demokratska unijaBiH (Ivan M usa), Stranka penzione-ra/umirovljenika BiH (S alko Isak) i

Demokratska stranka invalida BiH (ZijadArap~i}) potpisali su 30. augusta uMostaru Sporazum o uspostavi svehrvat-ske liste za izbore za zastupnika uHrvatskom saboru u izbornoj jedinici 11(parlamentarni izbori u Hrvatskoj bit }e

odràni u nedjelju, 25. novembra). No-silac svehrvatske liste je Jerko Ivankovi}Lijanovi}. Sporazum o uspostavi sve-hrvatske liste, za zastupnike koji bi even-tualno bili izabrani u Sabor RH, predvi|aobavezu da se zalaù, izme|u ostalog, zazadràvanje postoje}ih prava hrvatskihdràvljana koji stalno prebivali{te imajuizvan Republike Hrvatske, osiguranjevi{e sredstava iz prora~una RH zahrvatske dràvljane sa stalnim prebivali{tem

u Bosni i Hercegovini te uspostavljanjeministarstva za odnose s hrvatskimdràvljanima koji stalno prebivali{teimaju izvan Hrvatske.

MULTIETNI^KA,

ALI I SVEHRVATSKAJerko Ivankovi}, dopredsjednik mul-tietni~ke stranke Radom za boljitak, uKre{evu je 21. septembra, sa pred-stavnicima jo{ pet politi~kih stranaka shrvatskim predznakom, ~itko stavio pot- pis na Deklaraciju o na~elima UstavaBiH, koji predvi|a ukidanje dvoentitet-skog ure|enja. Na pitanje podràvaju liKre{evsku deklaraciju koju je potpisao injihov budu}i koalicioni partner na

lokalnim izborima 2008. godine, jedan od predstavnika penzionerske populacijekaè: “Ionako to nikad ne}e pro}i, Srbinikada ne}e pristati na ukidanje entiteta”.

Predstavnici Stranke penzionera BiH,~lanice svehrvatske liste za izbore uHrvatskoj, kako saznajemo, upla{eni sunajavljenim izmjenama Izbornog zakonaBiH, koje bi, izme|u ostalog, trebalo dadonesu pove}anje izbornog praga. To bimoglo dovesti do ga{enja ove i mnogihdrugih “manjih” stranaka. Uz to, svjeè jesje}anje na neuspjeh na proteklim Op}imizborima, kada su politi~ki predstavnici penzionera iznevjereni ~ak i od popu-lacije koju zastupaju. SP/U BiH jedna jeod 23 stranke koje na Op}im izborima u

DINASTIJA IZ [IROKOG BRIJEGA


Kada je u slu~ajuDragan ôvi}i drugi 10. marta 2006. godinepotvr|ena optu`nica za zloupotrebu poloàja i korupciju povezanu saposlovanjem firme Lijanovi}i iz [irokog Brijega, Mladen IvankoviLijanovi}, jedan od ~etvorice bra}e kojeg je optu`nica teretila, izjavio je:“Nekome smeta suìvot naroda u BiH, slu~aj je politi~ki mon-tiran.”

Prema navodima optu`nice, ôvi} je 2000. godine, dok jeobavljao funkciju federalnog ministra finansija, potpisao dokumentekoji su Lijanovi}ima omogu}ili izbjegavanje odre|enih davanja, ~ime je federalni budèt o{te}en za oko 1,8 miliona KM. Prvostepenompresudom iz novembra 2006. godine, kojom je Dragan ôvi} tada

osu|en na pet godina zatvora, Prizivno vije}e Suda BiH oslobodilo jeoptu`bi ostale u slu~aju, izme|u ostalih i ~etvoricu bra}e Lijanovi}a,Jerku, Jozu, Slavu i Mladena. U septembru ove godine, Sud BiHukinuo je prvostepenu presudu Draganu ôvi}u i ostalima i su|enjevratio na po~etak.

LIJANOVI]I NA SUDU BiH

“Ovo je udar na su ivot u BiH”

To }e im nositelj svehrvatske liste Jerko Ivankovi} isposlovaTo }e im nositelj svehrvatske liste Jerko Ivankovi} isposlova

PONOVNO SU\ENJE:Mladen Ivankovi} Lijanovi} }enakon osloba|aju}e prvostupanjske presude Suda BiHmorati na obnovljeno su|enje

POLICIJA SPRIJEÎLA SKANDAL:Protesti uorganizaciji stranke Radom za boljitak u Neumu



oktobru 2006. nisu dostigle “izborni prag”. U Stranci tvrde kako je biv{eg predsjednika ove strankeHuseinaVojnikovi}a, ve} ranije krhkog zdravlja,izborni poraz ko{tao ìvota. Predstavnicicarstva Lijanovi}a, navodno u èlji da pomognu politi~ki i finansijski nejakima,svoje politi~ke partnere traè upravo naspisku patuljastih stranaka, pa i u Stranci penzionera. Obe}ali su im glasove svojih poslanika u parlamentima za budu}ustrategiju reforme PIO te poneki ra~unar koji je za penzionere jo{ uvijek luksuz.Uz to, asortiman suhomesnatih proizvodaLijanovi}i neizbjeàn je dekor politi~kih i privatnih skupova.

Slobodna Bosna je u jednom od prethodnih brojeva objavila podatak o

razlozima pristupanja Hrvatske kr{}anskedemokratske unije BiH svehrvatskoj listi. Naime, ~elnici Narodne stranke radom za bolj itak zaprijet ili su predsjednikuHKDU-a Ivanu Musi naplatom pozajmicakoje su im 2005. i 2006. godine, u iznosi-ma od 500 do 20 hiljada KM, upla}ivali putemUniCredit Zagreba~ke banke . UHKDU BiH su valjda procijenili da im je jeftinije pristupiti svehrvatskoj listi negovra}ati dugovanja.

NA [TA SU SE“UPECALI” INVALIDIPotpisnik Sporazuma o uspostavi

svehrvatske liste je i predsjednik Demokratske stranke invalida BiH ZijadArap~i}. Na pitanje za{to je toliko energije uloèno za predizbornu kampanju JerkaIvankovi}a, Arap~i} kaè da se zapravo bore za invalide, posebno neratne.Obe}ana im je, navodno, ve}a finansijska pomo} Vlade RH. To }e im nositeljsvehrvatske liste Jerko Ivankovi} isposlo-vati ukoliko dobije jedno zastupni~komjesto u Saboru Hrvatske. Zato je, kaèArap~i}, “invalidima BiH u interesu daLijanovi} pro|e u Hrvatskom saboru. Mismo protiv diskriminacije neratnih invali-da (civilnih `rtvava rata). Jedan 100ratni invalid ima primanja oko 1.700 KMa neratni is te kategorije 330 KM. U BiHima oko 50 hiljada invalida sa hrvatskim

dràvljanstvom. Vi znate da Hrvatskapomaè ratne invalide i sigurno }e finan-sijski pomo}i i ove ostale ukoliko bi toneko u Saboru traìo”.Poziv za proteste u Neumu, objavljen 10. oktobra na webstranici NSRB, a koji je uputio Jerko

Sve prevare Lijanovi}a


U periodu intenzivne saradnje sa strankom postao je poznat ikao autor emisijeU ime naroda , ra|enoj u privatnojPejakovi}evoj Allmanah produkciji. Emisije su bile “narodne”u skladu sa programom NSRB. Emitiranje emisija je obus-tavljeno nakon {to je sindikat Javnog servisa BiH protestirao

zbog 700 hiljada KM potro{enih na desetak emisija. Danaso svom anga`manu u Radom za boljitak kaè:

“Ja sam bio angaìran u nekoj varijanti logistike zavideo i audio usluge. Bolje da radim marketing za

Lijanovi}e nego ’Vizu za budu}nost’“.

JOSIP PEJAKOVI], NARODNI VISOKI

PREDSTAVNIK BRA]E LIJANOVI]

Pomagao sam logisti~ki

ukoliko dobije jedno zastupni~ko mjesto u Saboru Hrvatskeukoliko dobije jedno zastupni~ko mjesto u Saboru Hrvatske

POTRO[(E)NI KADROVSKI MATERIJAL

DISTANCIRANJE OD LIJANOVI]A:Josip Pejakovi}

RANKO BAKI]:Bio je kandidat NSRBza srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH

MUHAMED ENGI]:U posljednji~as povukao je kandidaturu zabo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH

DRAGOLJUB STOJANOV:Lijanovi}isu ga promovirali u premijeranepostoje}e Vlade BiH u sjeni







Uutorak, 16. oktobra u poslije- podnevnim satima, IsmetBajramovi} ]elo, odjeven u bolni~ku pidàmu i pernatu jaknu, jeo je kebab na

Ba{~ar{iji ~ime je na najbolji na~indemantovao glasine koje su se poput{umskog poàra pro{irile gradom da je“]elo umro”.

PUCANJ U SRCE“Ne znam ko je plasirao tu dezinfor-maciju, ali je to uradio neko ko muo~igledno ne èli dobro”, kaèBajramovi}ev odvjetnikFahrija Karkin,komentari{u}i gradsku glasinu da je nje-

gov klijent i prijatelj Ismet Bajramovi} preminuo u Centru za srce Klini~kog cen-

tra Univerziteta u Sarajevu.“Sva ta ujdurma oko smrti uop{te nijeutjecala na Bajramovi}a, jer je on znao daje ìv, ali zato je utjecala na mene. Naime,dan kada je ta glasina plasirana, nisam biou kontaktu sa njim, a va`ni pozivi s tizalisu sa svih strana. Zvali su ne samonovinari, nego i sudije i tuìoci, prijateljii neprijatelji...”,kaè Karkin s kojim smorazgovarali o la`noj uzbuni i izmi{ljenojsmrti Ismeta Bajramovi}a. KarkinBajramovi}a poznaje od 1983. godine itvrdi da je do ranjavanja koje se desilo 1.septembra 1993. godine ispred sarajevskog kafi}aNo1 Bajramovi} bioizuzetnog fizi~kog zdravlja, te da nikadanije ni oti{ao kod ljekara. Zdravstveni problemi èstokog momka sa sarajevskihulica i biv{eg komandanta Specijalne jedinice Armije BiH Ismeta Bajramovi}a

]ele po~inju sa njegovim ranjavanjem okojem su ispredene brojne legende, a

najnevjerojatnija je ona po kojoj je “]elopreìvio direktan pogodak snajperskogzrna u srce”.Me|utim, ~injenica jeste daobi~ni smrtnici, ~ak i ja~e konstitucije,neo~vrsli u brojnim tu~ama, koji svoje bicepse i tricepse nisu “o{trili”po sarajevskim teretanama, ne bi imali nikakve{anse da preìve takvu vrstu ranjavanja.Bajramovi} je preìvio, a o tome FahrijaKarkin kaè:“Kad su poku{ali ubitiBajramovi}a, sje}am se da smo ga odmahprebacili u Klini~ki centar. Prva mu jepri{la doktorica Zina. Zabila mu jeskalpel u srce i ja sam je htio ubiti istogmomenta. Zapravo, ona mu je spasilaìvot, jer je na taj na~in omogu}ila isti-canje krvi koja se nakupila usljedunutra{njeg krvarenja”.

Od tog momenta, odnosno ranjavanjaIsmet Bajramovi} ]elo nikada se nije do

“UMRO ]ELO”


U utorak, 16. 10, glavna vijest u Sarajevu bila je navodna smrtISMETA BAJRAMOVI]A ]ELE, sarajevskog “èstokog momka” koji godinama

ima te{kih zdravstvenih problema; na{ novinar istraìo je stvarno

zdravstveno stanje Ismeta Bajramovi}a

Pi{eMirsad Fazli}

fazla @slobodna-bosna.ba

]elo jo{ nije umro,]elo jo{ nije umro,

PETNAESTOGODI[NJA BORBA ZA@IVOT:Bajramovi} ve} {est godinaìvi na relaciji zatvor-sud-bolnica



kraja oporavio, iako je prema Karkinovimrije~ima bilo perioda kada se primakaosvojoj prijeratnoj fizi~koj formi. Nakonhitne medicinske intervencije i operacijekojom mu je nakon ranjavanja spa{en

ìvot, Bajramovi} je imao jo{ dvije te{keoperacije na otvorenom srcu.

TRI OPERACIJE NAOTVORENOM SRCU

Prvu operaciju Bajramovi} je imao uItaliji nakon {to je evakuisan iz ratnogSarajeva. Nakon toga, prema navodimanjegovog odvjetnika i prijatelja Karkina,Bajramovi} se iz Italije preselio u [vaj-carsku, u @enevu, gdje je pro{ao krozrazli~ite rehabilitacione programe. Nakonokon~anja rata Bajramovi} se vra}a uSarajevo gdje nastavlja ìvjeti na sebi svo- jstven na~in.“Koliko ja znam, kada se vra-tio u Sarajevo, Bajramovi} je imao aritmijusrca kao posljedicu ranjavanja. Ali, opet sevratio u dobru formu, i{ao je u teretanu,dizao tegove, vje`bao... Nije imao proble-ma”, tvrdi Karkin, a do pogor{anjazdravstvenog stanja Bajramovi}a, premanjegovim rije~ima, dolazi nakon ubistvaRahmana Hajdarpa{i}a. Ubistvo, za koje jeoptuèn Ismet Bajramovi}, desilo se isredfast foodaBrajlovi} na Ilidì 31. marta2000. godine. Sljede}ih sedam godinaRamiz Bajramovi} provest }e na relaciji

sudske klupe - Centralni zatvor Sarajevo -Klini~ki centar Ko{evo.Ipak, prema Karkinovim navodima,

Bajramovi}evo stanje naglo se pogor{alo

po~etkom 2003. godine kada je morao biti podvrgnut i tre}oj operaciji. Za izvo|enjetog delikatnog operativnog zahvata naBajramovi}evom otvorenom srcuangaòvan je jedan od najve}ih svjetskihstru~njaka iz domena kardiohirurgije pro-fesor dr.Miralem Pa{i}iz berlinske bolniceza bolesti srcaDeutsches HerzzentrumBerlin.Iako je doktor Pa{i} u sklopu surad-nje berlinske i sarajevske klinike operisao idruge pacijente Klini~kog centra Ko{evo,navodno je iz Berlina doletio u Sarajevosano da bi se jo{ jednom spasio ìvotIsmetu Bajramovi}u ]eli.

UZORAN IDISCIPLINIRANPACIJENT

Dvije godine kasnije, Bajramovi}evosrce ponovo je bilo pred “slomom”.“Ukoliko Ismet Bajramovi} hitno ne ode na

operaciju srca u Prag, moè svakog trenut-ka umrijeti”, izjavio je po~etkom jula 2005.

godine doktorIbrahim Gavrankapetanovi}, pred sudijom Kantonalnog sudaVladimirom[poljari}em,koji je ukino Bajramovi}u pritvor u kojem je bio zbog upada u kockar-nicu Joker , ali Bajramovi} nikada nijeotputovao u Prag, niti je umro. Umjesto uPragu, operisan je na Klini~kom centruKo{evo. Nakon toga Bajramovi} sve vi{evremena provodi u bolnici, gdje se i trenut-no nalazi. Iako je svima poznato da senjegovo zdravstveno stanje ne moèopisati kao dobro ve} duì niz godina,glasine o njegovoj smrti prve su takvevrste. Me|utim, gdje ima dima ima ivatre, pa se ne moè zanemariti informa-cija da su se ljekari Centra za srceKlini~kog centra punih 48 sati borili daBajramovi}u povrate sve vitalne funkcijei njegovo zdravstveno stanje ponovou~ine stabilnim. To se navodno de{avalo

izme|u ponedjeljka i utorka 16. oktobra.Iako ne èli komentarisati te informacije,

Fahrija Karkin kaè da je u posjetuBajramovi}u oti{ao spornog utorkanave~e. “Razgovarali smo o uobi~ajenimstvarima. Kakav mu je tretman u bolnici,treba li mu ne{to, o njegovim finansijskimobavezama...”,kaè Karkin, te navodikako bolest i boravak u bolnici nisunaru{ili Bajramovi}evu duhovnu snagu.“On je uvijek bio ~vrst momak i s testrane nema nikakvih problema. Samo jemalo ofalio u fizi~kom pogledu. Smr{aoje”, kaè Karkin, te dodaje kakoBajramovi} po{tuje i pridràva se svegaonoga {to mu njegov ljekar doktor Mirsad Kacilasavjetuje i preporu~i.“Nekad uzme dnevni izlaz, i li vikend, alije uglavnom u bolnici. O n se ve} i sam‘izverzirao’ i zna sve vezano za njegovuterapiju i boln i~ke p rocedure”,kaèKarkin.

Sarajevska dezinformacija dana


“Ismet Bajramovi} nije imao ni naz-nake nekog pogor{anja posljednjihnekoliko dana”, kaè u izjavi za na{ listdoktor Mirsad Kacila.“Bajramovi} jeteàk hroni~ni sr~ani bolesnik. On jeimao tri te{ke operacije i pati odhroni~nog poreme}aja ritma sr~anogmi{i}a koji s vremena na vrijeme dovededo pogor{anja njegovog stanja. Ali, uz jedan aktivniji kardiolo{ki tretman, mi touspijevamo odràti u fazi stabilnosti”,kaè Kacila te dodaje kako u su{tini ne volidavati izjave o zdravstvenom stanju svojihpacijenata {to je po njemu privatna stvarpojedinaca. Na na{e pitanje da li je ta~nainformacija da se Bajramovi}evo stanjepogor{ala u utorak, 16. oktobra, dr. Kacila jeodgovorio negativno te dodao: “Prije nekihsedam, osam dana imao je malo ve}ukrizu u smislu pogor{anja hemodinam-skog statusa, dakle ritma, pritiska itd.koje smo stabilizovali i do danas nismoimali ve}ih problema. On je svjestansvog stanja i radi ono {to mu kaèmo,

redovno uzima terapiju i tu nemanikakvih problema”, tvrdi dr. Kacila.

DOKTOR MIRSAD KACILA, BAJRAMOVI]EV LJEKAR

U zadnjih deset dana nijebilo ozbiljnijih pogor{anjazdravlja bolesnika

Bajramovi}a

kad }e ne zna se...kad }e ne zna se...VRHUNSKI STRU^NJAK:Dr. Mirsad Kacila






U Ministarstvu vanjskih poslova BiH vlada potpuni haos -ve}ina funkcionera na ~elnim pozicijama u ovom ministarstvugotovo i da ne komuniciraju izme|u sebe, a da sve bude jo{ gore,lo{i odnosi s vrha prenijeli su se i na diplomatsku mreù. Nedavnifizi~ki obra~un izme|u veleposlaniceTanje Mila{inovi}i njezinezamjenice Vesele Planini}u Londonu tragikomi~na je ilustracijare~enog haosa kome se kraj ne nazire. MinistarSven Alkalaj je,navodno, zatraìo istragu o ovom incidentu, ali povoda da se preispita rad ovog predstavni{tva je bilo i ranije. Spomenimo dase i u prethodnom mandatu, uz ovom bh. Veleposlanstvu dogodio

skandal koji je vrh MVP-a zata{kao. Naime, zamjenik biv{e vele- poslanice Elvire Begi}i dana{nji ambasador BiH u EgiptuRadomir Kosi}svojevremeno je u ambasadorskoj rezidenciji pre-tukao svoju ènu. Ni u jednoj “normalnoj” zemlji takav vandal-izam ne bi ostao neka`njen, no Kosi}u za taj ~in ne da nijeizre~ena nikakva kazna, nego je jo{ i unaprije|en!

[tavi{e, biv{i ministar vanjskih poslova BiHMladen Ivani}Veleposlanstvo BiH u Britaniji spomenuo je nasilnika Kosi}a kao jednu od svijetlih ta~aka bh. diplomatske mreè?!

Ambasadorka Tanja Mila{inovi} (sa kojom, kako nez-vani~no saznajemo, njeni saradnici jednostavno ne mogu nor-malno komunicirati) prethodno je u medijima spominjananakon {to je ~lan Predsjedni{tva Bosne i HercegovineHarisSilajdì} prilikom posjeta Londonu, po~etkom ljeta ovegodine, odbio koristiti usluge diplomatskog predstavni{tvaBiH u Velikoj Britaniji. Drugog dana Silajdì}evog posjeta

Velikoj BritanijiBosniaks Stichting Most , organizacija kojaokuplja Bo{njake u Nizozemskoj, uputila je otvoreno pismoministru vanjskih poslova BiH Svenu Alkalaju, u kojem vele- poslanicu Mila{inovi} optuùju “da ne zastupa BiH negoSrbiju”.

(D. Savi})

Fizi~ki obra~un ambasadoriceTanje Mila{inovi} i njene zamjenice Vesele Planini} prirodna je pojava

u Ambasadi BiH u Londonu!

Ambasada Bosne i Hercegovine u Londonu ve} du e vrijeme je popri{te nasilja i obra~una


MILION DOLARA, BABA:Ambasadorica BiH uLondonu Tanja Mila{inovi} u posljednjih nekolikomjeseci u sredi{tu je brojnih skandala koji nikogod njenih {efova ne zabrinjavaju








AMERI KI ZATVOR ZA SRPSKOG OBAVJE[TAJCA


Prije tri mjeseca u Sjedinjenim Ameri~kim

Dràvama uhap{en je VANJKO \UKI],nekada{nji drugi ~ovjek Obavje{tajno-bez-bjednosne slu`be (OBS) Republike Srpske,navodno zbog toga {to je po dolasku u ovuzemlju, prije pet godina, pre{utio svojuratnu biografiju; na{a novinarka otkriva ko

je misteriozni bezbjednjak \uki} i {ta bimogli biti pravi razlozi njegovog hap{enja

Misteriozni s{pijun na udMisteriozni s{pijun na ud Je li \uki}a kod ameri~kih vlasti “ocrnio” njegov biv{i {ef R Je li \uki}a kod ameri~kih vlasti “ocrnio” njegov biv{i {ef R

SUMNJIV NAKON PET GODINA:Vanjko \uki} uselio se u SAD2002. godine, da bi bio uhap{enovog ljeta od strane FBI-ja

BEZ INFORMACIJAO HAP[ENJUVANJKA \UKI]A:Robert Mueller,direktor FBI-ja



Nekada{nji na~elnik Uprave zaobavje{tajni rad Obavje{tajno- bezbjednosne slu`be RepublikeSrpske (OBS-a)Vanjko \uki}kojeg su agenti FBI-ja uhapsili

ljetos, u ameri~kom gradu Chicagu, jo{ seuvijek nalazi u pritvoru i neizvjesno je ho}eli, i kada, biti isporu~en bh. vlastima. Neko} jedan od najbli ih suradnikaRisteZari}a, biv{eg {efa srpske tajne slu`be adanas zamjenika direktora Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH (OSA-e), uhap{en je pod optu`bom da je prilikom ulaska uSAD ameri~kim imigracijskim slu`bamazatajio da je u ratu bio pripadnik VojskeRepublike Srpske. I mada je \uki}u nakon privo|enja odre|en ekstradicijski pritvor,nezvani~no doznajemo kako je protiv

“odbjeglog” obavje{tajca, u me|uvremenu,otvorena istraga, odnosno, da se sumnji~iza zlostavljanje bo{nja~kih zato~enika uratnim logorima srpske vojske. Navodno da je \uki}eva ekstradicija nedavno odgo|enai da }e u SAD-u ostati dok ameri~ko pravo-su|e ne provjeri sve optu`be o njegovoj rat-noj pro{losti.

KOGA JE“POKRIVAO” \UKI]

Hap{enje nekada{njeg visokopozi-cioniranog du`nosnika OBS-a i njegovkrajnje neizvjesni povratak u BiH nisu,me|utim, ni{ta manje misteriozni od\uki}evog odlaska u Ameriku koji je,tako|er, bio povod raznoraznim spekulaci-

jama. Vanjko \uki} je, podsjetimo, u SADtajno emigrirao u ljeto 2002. godine, pod posve nejasnim okolnostima, na{av{i se, potom, u sredi{tu jednog od najve}ih posli- jeratnih {pijunskih skandala u RepubliciSrpskoj. Prema izvorima bliskimtada{njem rukovodstvu srpske tajneslu`be, za \uki}ev se odlazak u Amerikusaznalo tek kada je on, a nakon {to se dese-tak dana nije pojavio na radnom mjestu,nazvao svog {efa Ristu Zari}a i obavijestioga da se nalazi u Chicagu. Prema tvrdnja-ma pojedinih medija u RS i Srbiji, poslije\uki}evog bijega je otkriveno kako je tajobavje{tajac sa sobom odnio i dio opremeza koju je bio zaduèn, kao i vi{e tajnihdokumenata iz Kontraobavje{tajnog sekto-ra zbog ~ega je, navodno, unutar OBS-a bila ogla{ena prava uzbuna.

Mjesec dana kasnije, nakon {to suOBS napustila jo{ dva slu`benika koji su,tako|er, odselili u SAD a bili su bliì\uki}evi suradnici, situacija se dodatnozakomplicirala.

Prema istim (medijskim) naga|anji-ma, Vanjko \uki} je u OBS-u bio izravnozaduèn na poslovima pra}enja ameri~kih

{pijuna, a spekuliralo se i kako se kolega-ma ~esto àlio da je pod stalnim nad-

Za{to je u SAD-u uhap{en Vanjko \uki}


pskiru FBI-japskiru FBI-ja

Pi{e Suzana Mijatovi}

suzanam @slobodna-bosna.ba

Za razliku od drugih bosanskih Srbakoji su proteklih godina zbog skrivanjapodataka o pripadnosti VRS, ili pod sumnjomda su po~inili ratni zlo~in, naprasnodeportirani i z SAD-a, o hap{enju Vanjke \uki}a nije bilo informacija u medijima.

Na{i poku{aji da u Tuìteljstvu BiH provjeri-mo da li su od ameri~kih vlasti dobilizvani~ne podatke o \uki}evom hap{enju ilizahtjev za provjeru njegove ratne pro{losti,ostali su bez uspjeha, budu}i da nismodobili ni potvrdni odgovor, ali ni demanti.

U BiH NITKO NI[TA NE ZNA

Bez bilo kakveinformacije iz SAD-a

O ZARI] u strahu od njegovog najavljenog povratka u BiH?!O ZARI] u strahu od njegovog najavljenog povratka u BiH?!

DILEME:U tom sesmislu ~esto sastajao snekolicinom bo{nja~kihagenata (uposlenikabiv{eg AID-a, a kasnijeFOSS-a) sa kojima jerazmjenjivao informacije



zorom SFOR-a. Uporedo s optu`bama da je bio angaìran na otkrivanju ameri~keobavje{tajne mreè u BiH, \uki}u su se“pripisivale” i zasluge da je upravo ondavao klju~ne informacije o kontaktima

jednog od biv{ih SDS-ovih prvakaMilovana Cicka Bjelicei tada najimu}nijegsrpskog tajkunaMom~ila Mandi}asvisokopozicioniranim du`nosnicima OBS-a.Brojnim i, nerijetko, posve kontradiktorn-im tvrdnjama o tajnim zada}ama srpskog{pijuna Vanjke \uki}a svakako trebadodati i navode da je on strane obavje{tajneslu`be “servisirao” podacima o na~inufunkcioniranja jata~ke mreè ha{kog bje-gunca Radovana Karadì}a. Tako je \uki}, prema jednoj verziji, uhodio ameri~ke{pijune, dok su prema drugim interpretaci- jama na temelju njegovih informacijaAmerikanci po~etkom 2003. pokrenuliopse`nu obavje{tajnu operaciju nazvanuBalkansko zlo , usmjerenu protiv pomaga~aodbjeglih ratnih zlo~inaca.

ULOGA U AFERI “ORAO” No, najteè optu`be na ra~un Vanjka

\uki}a pojavile su se u jesen 2002., kada je otkriveno da je iz Vazduhopolovnogzavoda Orao u Bijeljini, posredstvom jugoslavenskog dràvnog poduze}aJugoimport SDPR,u Irak izvezena ve}akoli~ina naoruànja i vojne opreme. Na

{verc oru`ja iz bijeljinske tvornice ikr{enje me|unarodnih sankcija Iraku tadasu prvi upozorili inspektori Ujedinjenihnaroda u Bagdadu, nakon ~ega je otvorenaistraga i u BiH. Kako je, me|utim, pokre-tanje istrage o {vercu oru`ja koincidiralo snjegovim odlaskom u SAD, \uki} }euskoro biti “prokazan” kao {pijun koji jeAmerikancima dostavio klju~ne podatke onelegalnim poslovima Vazduhoplovnogzavoda Orao , zbog ~ega se u prolje}enaredne godine s du`nosti srpskog ~lanaPredsjedni{tva BiH morao povu}iMirko[arovi}.Da bi optu`be prema kojima je\uki} “ameri~ka krtica” bile {to uvjerljivi- je, pojedini su novinari, dakako pogre{no,navodili da je on, prije bijega, bio {ef Kontraobavje{tajne slu`be Vojske RS!

No, ostavimo li po strani fantasti~ne,ni~im dokazane spekulacije o navodnojdvostrukoj ulozi “ameri~ko-srpskogagenta” Vanjke \uki}a, sve su prilikekako je ovaj agent OBS-a, zapravo, bio`rtva biv{ih kolega kojima je njegovnenadani odlazak predstavljao tek zgodan povod za svakojake obavje{tajne kon-strukcije, me|usobna podmetanja i

razra~une.Dok su, naime, srpski medijioptuìvali \uki}a da je slu`benu opremu predao Amerikancima, jedno od prvih pitanja koje su mu agenti FBI-ja, nakon{to je uhap{en u svom domu u mjestu

Rockford kod Chicaga, postavili bilo jegdje je sakrio dokumente iz nekada{njeslu`be?!

Dugogodi{nji inspektor biv{e Slu`bedràvne bezbjednosti RBiH Vanjko \uki}napustio je Sarajevo koncem aprila 1992.i oti{ao u Banju Luku. Budu}i da jemjesecima ranije odbijao pozive da sestavi na raspolaganje tada{njem “srpskomMUP-u”, \uki} se po dolasku u BanjuLuku na{ao u nemilosti kadrova SDS-a po ~ijem je nalogu, i to kao vojnik, “raspore|en” u rodno mjesto, u Bosanski

Petrovac. Sam \uki} nikada nije tajio da je u ratu, kao pripadnik Vojske RepublikeSrpske, izvjesno vrijeme bio angaìran na poslovima veze. No, prema tvrdnjamanjegovih nekada{njih kolega iz Sarajeva,\uki} je nakon {to se ponovno zaposlio uobavje{tajnoj slu`bi, obnovio svoje pri- jaratne kontakte. U tom se smislu ~estosastajao s nekolicinom bo{nja~kih agena-ta (uposlenika biv{eg AID-a, a kasnijeFOSS-a) sa kojima je razmjenjivao infor-macije i, nerijetko, davao vrlo korisne podatke, posebice, kada su posrijedi odbjegli ratni zlo~inci i njihovi jataci.

KOMPROMITIRAJU]IDOKUMENTI STIGLI

IZ SARAJEVA!?I mada nema dvojbe da je za svog

anga`mana u OBS-u Vanjko \uki} uspiouspostaviti bliske veze s ameri~kimkolegama uz ~iju je pomo}, zasigurno, idobio ulaznu vizu za SAD, nastavak nje-gove ìvotne pri~e nimalo ne nalikuje predlo{ku kakvog {pijunskog trilera.\uki} je, dakle, u Ameriku, ba{ kao itisu}e drugih gra|ana BiH, oti{ao na

nagovor sina i k}erke koji su u SAD-unastavili {kolovanje, po dolasku je jed-nako kao i svi ostali emigranti proveomjesece u~e}i engleski jezik da bi, nakoncu, dobio posao voza~a kamiona.Po~etkom ove godine je, u kontaktima s

prijateljima iz BiH, najavio kako ozbiljnorazmi{lja o povratku, kao i da od svog biv{eg {efa Riste Zari}a o~ekuje posao udràvnoj tajnoj slu`bi. Jedan od\uki}evih nekada{njih kolega potvrdionam je da ga je ovaj “odbjegli”obavje{tajac jo{ proljetos uvjeravao kako}e mu Zari} osigurati posao jer“Ristonema drugog izbora”. Nedavno \uki}evohap{enje u Americi upu}uje, ipak, da nje-gov povratak u BiH i nije bio dobrodo{ao,odnosno, da su upravo iz OSA-e obavje{tajnim slu`bama u SAD proslije|ene

kompromitiraju}e informacije o\uki}evoj “zlo~ina~koj” ratnoj pro{losti.Ime Vanjke \uki}a se, naime, svoje-

dobno spominjalo u jednom obavje{taj-nom izvje{}u inspektora nekada{njegSektora SDB-a u Biha}u koje je napisanona temelju izjava zato~enika srpskog logo-ra Kamenica kod Drvara. U tom se doku-mentu, nastalom tijekom rata, \uki}navodi kao jedan od mogu}ih isljednika uratnom logoru Kamenica, no za to nije bilo nikakvih konkretnih dokaza. Budu}ida su autori do zaklju~ka da bi se mogloraditi o \uki}u do{li isklju~ivo premafizi~kom opisu nekolicine zato~enika,odnosno, da ga nijedan od saslu{anih svje-doka nije imenovao, niti je mogao sasigurno{}u potvrditi o kome se to~no radi,ozbiljnija istraga u ovom slu~aju nikadanije pokrenuta. Sude}i, me|utim, premaoptu`bama sa kojima se Vanjko \uki}nedavno suo~io u Americi, sve su prilikeda je netko od njegovih bosanskih kolegaiz arhiva “izvukao” upravo ovo izvje{}e. No, i dalje nije jasno kome bi i zbog ~egasmetao \uki}ev povratak u BiH, kao {to je i nepoznanica za{to su ameri~ke vlasti

nekada{njeg na~elnika Uprave za obavje{tajni rad u OBS-u uhapsile nakon petgodina boravka u toj dràvi, budu}i da jemalo vjerojatno da im podaci iz njegove(po)ratne pro{losti do sada nisu bilidostupni?

AMERI KI ZATVOR ZA SRPSKOG OBAVJE[TAJCA


SUMNJE U UPLETENOST U HAP[ENJE \UKI]A: SredojeNovi} i Risto Zari}, biv{e kolege uhap{enog obavje{tajca






Tridesetjednogodi{nji SarajlijaNenad Stojanovi}asistent jena Institutu politi~kih naukau Cirihu gdje predaje na predmetimaDemokratija u

multikulturalnim dru{tvima i Multi- kulturalnost u [vajcarskoj . Trenutnozavr{ava doktorski rad na Univerzitetuu Cirihu o zastupljenosti manjina u[vicarskoj i Bosni i Hercegovini. Ucentru njegove nau~ne aktivnosti su

multikulturalnost, nacionalizam, kon-socijacija, demokratija u podijeljenim

dru{tvima, izborni sistemi, federa-lizam.

BiH KAO IDEALAN TIPKONSOCIJACIJEKako biste najjednostavnije objas-

nili termin konsocijacijska demokratija?Konsocijacijski model je jedan od

odgovora na klju~no pitanje: da li jemogu}e imati demokratiju u multikultu-ralnim dru{tvima, duboko podijeljenim po vjerskim, jezi~kim, etni~kim ili ideo-lo{kim linijama? Mnogi tvrde da takvadru{tva mogu postati stabilne demo-kratske dràve samo ako primijenekonsocijacijski model. Njegova dvanajva`nija elementa su podjela vlasti nanivou zajedni~ke dràve (pogotovo uvladi) i autonomija etni~kih i sli~nih

grupa (bila to teritorijalna autonomija, uvidu federalizma, ili pak autonomija uoblasti jezika, vjerskog ìvota itd.). Dva

prate}a elementa su proporcionalnost(primjena “klju~a” u dràvnoj adminis-traciji, proporcionalni izborni sistem) iveto za manjine (u oblastima od vitalnogzna~aja za manjine). Postoje}e ustavno- pravno ure|enje BiH se u me|unarodnojliteraturi smatra “idealnim tipom” konso-cijacije.

Koji su to osnovni elementi konso-cijacijskog modela tako o~iti u BiH?

Te{ko je na}i zemlju na svijetu kojakao BiH tako strogo slijedi sva ~etiri ele-menta konsocijacijskog modela. Zbogtoga je, po meni, apsurdno da danas u BiHmnogi zagovaraju konsocijaciju kao

ABECEDA KONSOCIJACIJE


NENAD STOJANOVI] /31/, asistent na Institutu politi~kih nauka u Cirihu, ro|eniSarajlija, svoj je nau~ni rad posvetio izu~avanju multikulturalnih dru{tava, a

upravo zavr{ava doktorsku disertaciju koja se bavi problemom manjina u

[VICARSKOJ i BOSNI i HERCEGOVINI; Stojanovi} je ~lan kantonalnogparlamenta u [vicarskoj a u razgovoru za SB iscrpno i kriti~ki govori osada{njem ustavnom ure|enju BiH, alternativama koje se nude te predlaè

vlastiti model ustavnog ure|enja na{e zemlje

Nenad Stojanovi}, os n c s svjetskom k rijerom

URE\ENJE BiH

I [VICARSKEJE NEUPOREDIPi{e

Danka Savi}danka @slobodna-bosna.ba

BiH je konsocijalna dràva; Zahtjevi za dodatnoBiH je konsocijalna dràva; Zahtjevi za dodatno



Bosanski profesor svjetskog glasa


konsocijacijom zna~e etni~ku podjelu Federacije!konsocijacijom zna~e etni~ku podjelu Federacije!

BOGATA TEORIJSKAI NAU^NA BIOGRAFIJA:Magistar Nenad Stojanovi}



“rje{enje” i “budu}nost” za BiH. Naprotiv, mi{ljenja sam da ustavno-poli-ti~ki problemi dana{nje BiH proisti~uupravo iz krute primjene takvog modelademokratije. On trajno institucionalizira

etnonacionalne identitete i ne omogu}avada se oni postepeno prevazi|u i postanusamo jedan od raznih identiteta koje svaki pojedinac u sebi nosi.

U literaturi se kao primjeri konsoci-jacijske demokratije u odre|enim periodi-ma u Evropi spominju Nizozem-ska, Austrija, Belgija te [vicarska, pa ~aki Luksem burg- izvan Evrope Li-ban, M alezija, te K olum bija. Iako ne“zadovoljavaju” sve kriterije po kojima bise smatrali konsocijacijskim demokra-tijama, u radovima teoreti~ara razmatrajuse i Kipar, nekada{nja êhoslova~ka,Kanada i Izrael. U spomenutim dràvamarazli~iti konsocijacijski modeli bil i suprisutni, ali su vremenom prevazi|eni. Dali je takav model zapravo neodrìv?

Najve}i problem s kojim se susre}ekonsocijacijski model je taj da jo{ uvijek nije dokazano da on moè zaistafunkcionisati u stvarnosti. U novijoj lite-raturi se polako stvara konsenzus o tomeda konsocijacija moè biti dobro rje{enjeza prestanak rata, ali da njegova primjenau duèm periodu moè imati negativne

posljedice za o~uvanje mira i stvaranjestabilne demokratije. Naime, ~injenica jeda su konsocijacijske dràve propale( ehoslova~ka, Kipar), ili su zavr{ile ugra|anskom ratu (Liban, Kolumbija), ilisu napustile konsocijaciju vra}aju}i setradicionalnim oblicima demokratije(Nizozemska, Austrija), ili nisu u potpunosti demokratska dru{tva (Malezija),ili, po mom mi{ljenju, ne ispunjavaju ele-mente konsocijacije (Kanada, [vajcarska,

Izrael). Ostaje mo`da samo Belgija kao primjer i, odnedavno, Sjeverna Irska. Aliko god imalo prati belgijsku politiku znada se ta zemlja polako ali sigurno raspadana dva dijela, Flandriju i Valoniju, saBriselom koji postaje neka vrsta neu-tralnog “distrikta” i glavnog grada EU.Da ne govorimo u Sjevernoj Irskoj, gdjesam nedavno boravio i gdje je netr- peljivost izme|u katolika i protestanatadaleko gora u odnosu na situaciju u BiH.

NOVI ENTITETINAJGORERJE[ENJE ZA BiH[ta bi podrazumIjevalo uvo|enje

vi{eg stepena konsocijacije, za {ta se zalaùneki teoreti~ari, ali i politi~ari u BiH?

Vi{i stepen konsocijacije bi prven-stveno zna~io da se u Federaciji ukinukantoni i naprave dva zasebna entiteta: bo{nja~ki i hrvatski. Ali ne zaboravimo da je ve} danas Federacija BiH neka vrstakonsocijacije u malom po{to je podijelje-na na deset kantona koji su, naàlost,ve}inom jednonacionalni.

Iako se danas kao pozitivan primjeru konsocijacijskoj teoriji spominje [vi-carska, Vi navodite da ova zem lja po

mnogo ~emu ne po{tuje konsocijacijskana~ela. Moète li to pojasniti?Suprotno onom {to mnogi govore,

[vajcarska nije konsocijacija svojih jezi~kih grupa. Od ~etiri elementa konso-cijacije ona ne zadovoljava u potpunosti

niti jedan! Naprimjer, od 1999. godine ufederalnoj vladi nema ministara kojima jematernji jezik italijanski a samo jedanputu istoriji retoromanska manjina (manje od1% stanovni{tva) je bila zastupljena uvladi. I to rijetko ko vidi kao veliki poli-ti~ki ili ustavni problem. Teritorijalnaautonomija, tj. federalizam, jeste sna`na,ali nisu svi kantoni podijeljeni po jezi~kojliniji. Proporcionalni izborni sistem je primijenjen samo u nièm domu parla-menta (a i on je bio biran prema

ve}inskom sistemu od 1848. do 1919.godine), dok je gornji dom oduvijek biran po ve}inskom sistemu. Naposljetku,nijedna jezi~ka grupa nema pravo veta, niu jednoj oblasti politike i dru{tva. Ava`no je i ista}i da su sve ~etiri vladaju}e



Kako se u BiH moè izbje}i daljainstitucionalizacija vjerskih grupa?

Vjerske grupe su ve} odavno institu-cionalizovane preko “konstitutivnih naroda”koji su, kao {to znamo, vjerski definisani.Da nije tako, ne bi hercegova~ki politi~arimogli da prigovore, na primjer, @eljkuKom{i}u da ne moè biti Hrvat ako nijekatolik. Da li je mogu}e prevazi}i sada{njuinstitucionalizaciju etnonacionalnih grupa?Ne}e biti lako, ali nije nemogu}e. Potrebno je krenuti malim koracima. Na primjer,umjesto primjene etnonacionalnog i vjer-

skog klju~a unutar javnih slu`bi - bilo to nanivou dràve, entitetâ, kantonâ ili op{tinâ -mogli bi se uvesti “slijepi konkursi” koji bisvim u~esnicima garantovali jednake {ansei pravednu proceduru. Svi u~esnici konkur-sa bi tako svoje prijave slali jednoj neutral-noj dràvnoj ili me|unarodnoj agenciji kojabi ih filtrirala bri{u}i imena i prezimena,vjeru i nacionalnost, mjesto ro|enja i prebi-vali{te itd., ostavljaju}i podatke koje suzaista va`ni za kvalitetno obavljanje posla:{kolovanje i dobijene diplome, iskustvo ustruci, poznavanje stranih jezika itd.

KAKO SPRIJEÈITI DR@AVNU ZLOUPOTREBU VJERE

Umjesto nacionalnogklju~a pri zapo{ljavanju,uvedimo profesionalne

kriterije

Osnovna razlika izme|u [vajcarske i BiH ta je da {vajcarski gr

JEDINSTVO VJERE I NACIJE:Je li gra|anski model utopija



stranke vi{ejezi~ne i da predstavljajurazli~ite politi~ke ideologije (socijal-demokratija, liberalizam, nacionalizam,konzervatizam) a ne jezi~ke grupe.

Istraìvali ste sli~nosti [vicarske iBosne i Hercegovine, analizirali osobine{vicarskog dru{tva i politi~kog sistema, teustvrdili da su klju~ne paradigme unutarkojih se te dvije zemlje kre}u (spominjetena prvom mjestu koncept nacije), tolikorazli~ite da je gotovo nem ogu}e na}izajedni~ke crte koje upu}uju na pore|enjeBiH sa [vicarskom. U BiH koncept naci-je je etnonacionalni (konstitutivni narodisu prema Ustavu BiH nosioci suverenite-ta), u [vicarskoj je u pitanju gra|anskimodel. Moè li jedna v i{enacionalnazemlja kakva je BiH na ovakvim temelji-ma graditi uspje{an ustavno-pravnimodel?

Da, ja ~esto kaèm da je osnovna raz-lika izme|u [vajcarske i BiH ta da {vaj-carski gra|ani govore ~etiri jezika aosje}aju da pripadaju jednoj naciji. Tonisu ‘Nijemci, Francuzi i Italijani’ ve}[vajcarci koji govore njema~ki, francus-ki, italijanski i retoromanski, dok bh.gra|ani govore istim jezikom a drè daspadaju u najmanje tri ili ~etiri nacije. Alito ne zna~i da politolozi, sociolozi ili pak eksperti ustavnog prava ne mogu upore-

diti ove dvije zemlje i izvu}i pouke koje bi, pogotovo BiH, bile od koristi.

[TA BiH MO@E NAUÎTIOD [VICARSKE

[ta jo{ su{tinski ~ini razli~itim ovedvije zem lje, zbog ~ega bi {vicarskimodel bio neprimjenjiv u BiH?

Pored o~iglednih razlika u socioeko-nomskom standardu ili pak istorijskomiskustvu, va`no je podvu}i na~in na koje

se te dvije zemlje ustavno defini{u. BiH jedràva njenih gra|ana i tri ‘konstitutivnanaroda’. [vajcarska je dràva gra|ana i26 kantona; a kantoni su i sami teritori- jalne jedinice definisane kao skup svihgra|ana koji u njima ìve. To zna~i dagra|anin BiH, ako ne pripada skupini“ostalih”, nosi sa sobom svoju konstitu-tivnu narodnost kuda god i{ao, kao putnik koji nikada ne ispu{ta iz ruke kofer sasvojim ve{om. To mu daje odre|ena prava, koja stoga nazivamo “kolektivnim

pravima”. U [vajcarskoj nisu kolektivinosioci pravâ ve} su to pojedinci -gra|ani. Ako se gra|anin Kantona Cirih,gdje je slu`beni jezik njema~ki, preseli uKanton Ticino, gdje se govori italijanski,on automatski prestaje biti gra|anin

Ciriha i postaje gra|anin Ticina. Ali toistovremeno zna~i da }e on morati dakomunicira sa kantonalnim vlastimaisklju~ivo na slu`benom jeziku Ticina, tj.italijanskom, a njegova djeca }e morati i}iu {kolu na italijanskom jeziku. To moèna prvi pogled izgledati kao ograni~enjeli~ne slobode. Radi se ustvari o dosljednoj primjeni “teritorijalnog principa” uoblasti jezika koji de facto omogu}avafleksibilniji i otvoreniji koncept identite-ta. Jer ta djeca }e brzo savladati italijanski

jezik i time automatski prestati da buduvi|eni kao “[vajcarci njema~kog jezika”, bez obzira {to je to jezik njihovih rodite-lja i predaka. “Kofer” koji }e sa sobomnositi }e biti potpuno razli~it od koferanjihovih roditelja, dok se u BiH, naàlost,

etnonacionalni kofer prenosi sa koljenana koljeno, u beskona~nost...

[ta bi, ipak, iz {vicarskog iskustvamoglo biti od koristi u diskusijama obudu}em us tavno-pravnom ure |enjuBiH?

Sve do sredine 19. vijeka [vajcarska je, sli~no BiH, bila izuzetno podijeljena po vjerskoj liniji. U ve}ini kantona suìvjeli ili isklju~ivo katolici ili protestanti.U kratkom gra|anskom ratu 1847. god.

katoli~ki kantoni su bili na gubitni~kojstrani i morali su da prihvate transforma-ciju [vajcarske iz konfederacije manje-vi{e suverenih dràva-kantona u federal-nu dràvu. Bez obzira na to, pobjednici suèljeli da katoli~ka manjina (oko 40%

Bosanski profesor svjetskog glasa


Nenad Stojanovi} ro|en je u Sarajevu1976. godine. Od ljeta 1992. godine ìvi u[vicarskoj, ~iji je dràvljanin od 2003.godine. Studirao je politi~ke nauke u@enevi, Parizu, Londonu i Montrealu.Diplomirao je u @enevi, a magistrirao uMontrealu, sa 24 godine, na temu multi-kulturalnosti i koncepta nacije. Dobitnik jeitalijanske knjièvne nagrade „PremioChiara Giovani“ za mlade pisce 1997.godine. Ove jeseni objavljuje knjigu pri~ana italijanskom jeziku pod naslovom“C’era una volta una città. Racconti di

Sarajevo” (Bio jednom jedan grad.Sarajevski eseji). Te~no govori italijanski,francuski, engleski i njema~ki, a sluì se i{panskim jezikom.

Politi~ki je aktivan unutar Socijaldemo-kratske stranke (SP/PS) [vicarske.

Prije tri godine izabran je u Skup{tinugrada Lugano i u deseto~lano Predsje-dni{tvo SP/PS-a [vicarske. U aprilu 2007.godine je izabran u parlament KantonaTicino. Za sada je jedini gra|anin ju`noslavenskog porijekla koji je izabran u jedan {vicarski kantonalni parlament.

BIOGRAFIJA/ SARAJLIJA BRILJANTNE KARIJERE

Magisterij u Kanadi,

doktorat u [vicarskoj,knji evna nagrada u Italiji

ani govore ~etiri jezika a osje}aju da pripadaju jednoj naciji

OD SARAJEVA DO CIRIHA: [irok spektar zanimanja i anga`mana 31-godi{njeg Stojanovi}a



tada{njeg stanovni{tva) bude integrisanau novu dràvu. Ali to nisu uradili - amogli su - institucionalirizaju}i katolikekao “naciju” ili daju}i im kolektivna prava. U {vicarskom federalnom ustavu iz

1848. nigdje ne stoji da ~lanovi vlade, parlamenta ili dràvne administracije trebaju biti birani po “klju~u”. Drugimrije~ima, nisu uvedeni formalni mehaniz-mi za{tite manjina. Ipak, neformalno sevodilo ra~una da katolici, a tako i jezi~kemanjine, budu zastupljeni u vladi a prekoformalnih ali indirektnih i implicitnihmehanizama (na primjer u vi{em domu parlamenta gdje je svaki kanton dobiodva poslanika) njima je stavljeno doznanja da ne}e biti isklju~eni iz vlasti. Naposljetku, federalizam je katoli~koj politi~koj eliti indirektno zagarantovaoodrànje vlasti u “njihovim” kantonima.Da su vjerske razlike institucionalizovaneu ustavu iz 1848., i danas bi, po mommi{ljenju, u [vajcarskoj razlika izme|ukatolika i protestanata bila politi~ki idru{tveno relevantna. A ~injenica je dadanas nikoga ne interesuje i niko ne znakoliko katolika i protestanata su ~lanovifederalne vlade ili parlamenta. Iz ovoga

iskustva moèmo izvu}i pouku da se vjer-ske, jezi~ke, etni~ke ili druge razlike netrebaju formalno institucionalizovati ve} je potrebno predvidjeti neformalne i indi-rektne mehanizme za{tite manjina koji sevremenom mogu prevazi}i. Ako boljerazmislimo, kakve veze ima da li je nekiministar katolik, jevrej, musliman ili pravoslavac? Va`no je da li kvalitetno ikorektno obavlja svoj posao u korist svihgra|ana. To treba biti jedino mjerilo.

GRA\ANSKA,LIBERALNA DEMOKRATIJA

SPAS ZA BiH[vicarska ima reputaciju zemlje sa

visokom za{titom manjina, sa garancijomteritorijalne i kulturne pripadnosti- k akoje to postigla?

Kulturna pripadnost nije nikomezagarantovana, ali je istina da primjenateritorijalnog principa u oblasti jezika defacto ne dozvoljava promjene jezi~kihgranica i garantuje monojezi~nost ve}eg

dijela {vajcarske teritorije. Interesantno jeista}i da pojam “manjina” nije dio {vi-carskog ustavno-pravnog poretka upravozbog toga {to [vajcarska nije sastavljenaod kolektiva definisanih po vjerskim, jezi~kim ili etni~kim kriterijima. Moèmo

samo govoriti o manjinama kao sta-tisti~kom pojmu. Ali u tom slu~aju morase podvu}i da svaki gra|anin moè pripa-dati manjinskoj ili ve}inskoj grupi u zav-isnosti od konteksta. Na primjer, oko 5%{vajcarskih gra|ana govori italijanski kaomaternji jezik i, zna~i, oni su statisti~kamanjina na nivou dràve ali su ipak uve}ini u Kantonu Ticino gdje je samo ital-ijanski zvani~ni kantonalni jezik. Gra|aninjema~kog jezika su u ve}ini na dràv-nom nivou (oko 70%), ali su u manjini u7 od 26 kantona.

Koje je, prema Va{em mi{ljenju,ustavno-pravno ure|enje najbolje zaBiH?

Gra|anska, tj. liberalna demokratija safederalnim ure|enjem dràve je ideal kogatreba slijediti. Danas nam se to moèu~initi kao utopija, ali u pro{losti su goto-vo sve napredne ideje koje su danas reali-zovane bile utopija (na primjer pravosvakog punoljetnog gra|anina da u~estvu- je na izborima). Pragmati~no gledaju}i, uBiH takvo ure|enje dràve danas naj-vjerovatnije nije mogu}e. Previ{e je onihkoji }e se suprotstaviti toj ideji po{tosvakodnevno profitiraju od trenuta~nogkonsocijalno-etni~kog ure|enja dràve.

Kada bi neko sutra uveo gra|ansku dràvu,stotine ministara, podministara i njihovihsavjetnika koji su dobili fotelje i dobre plate zahvaljuju}i strogoj primjeni“etni~kog klju~a” bi izgubilo posao. Naravno da promjena sistema ne ide njimau korist i da }e stoga pla{iti “svoj” narodisti~u}i opasnost nadglasavanja od stranenekog drugog naroda u slu~aju uvo|enja~isto gra|anske dràve i sli~nim pri~ama.Drugim rije~ima, oni }e braniti sada{njusituaciju i nogama i rukama, a ako treba i pu{kama. Naposljetku, gra|anskademokratija ne moè biti postignuta jed-nostavno bri{u}i, na primjer, pojam “kon-stitutivnog naroda” iz ustava. U prvim dej-tonskim godinama ustav Republike Srpske je na papiru bio izuzetno gra|anski, ali sude facto mnogi koji nisu pripadalive}inskom narodu bili `rtve etnona-cionalne diskriminacije, na primjer pritraènju posla. Gra|anska demokratija podrazumijeva dublji proces promjene kojiulazi u sve pore dru{tva. Spomenu}u samo bh. {kolstvo koje danas u mnogim op{tina-ma dijeli djecu po vjerskoj i etnonacional-noj liniji. Takav aparthejd je apsurdan iskandalozan. On nije dostojan jedne mo-derne dràve, a da ne kaèm i da je u supro-tnosti sa istorijskom tradicijom BiH.



APARTHEJD:Spomenu}u samo bh. {kolstvo koje danas umnogim op{tinama dijeli djecu po vjerskoj i etnonacionalnoj

liniji. Takav aparthejd je apsurdan i skandalozan

USKORODOKTORAT:Mladinau~nik doktorirat

}e na temukompariranjadru{tvenih ure|enja

[vicarske i BiH





Prvog januara 2008. stupit }ena snagu privremeni spo-razum o trgovinskim pitanji-ma izme|u Crne Gore i EUkoji je popisala CG sa

Evropskom komisijom u aprilu. Njime su obuhva}ene sve odredbeSporazuma o stabilizaciji i pridru-ìvanju u sektoru trgovine. Spora-zumom je predvi|eno postupno uki-danje carina, a za najosjetljivije poljoprivredne proizvode one }evaìti i nakon pet godina tranzicijskograzdoblja. Sporazum }e omogu}iti i

ve}e kori{tenje evropskih fondova za privredni razvoj. Privremeni spo-razum primjenjivat }e se do stupanjana snagu SSP-a, koji u me|uvremenutrebaju verificirati parlamenti svih 27~lanica EU. U periodu od 2007. do2010. godine Crna Gora }e od EUdobiti 131 milion eura.

Nakon {to je po~etkom sedmiceu Luksemburgu potpisan Sporazumo stabilizaciji i pridruìvanju (SSP)Crne Gore sa Evropskom unijom,crnogorski zvani~nici najavili su da}e u prvoj polovini sljede}e godine podnijeti zahtjev za ~lanstvo uUniji. “Za vrijeme slovenskog pred-sjedni{tva u prvoj polovini sljede}egodine namjeravamo podnijeti zaht-jev za ~lanstvo u EU”, izjavio jecrnogorski premijer@eljko [tura-novi}. U Crnoj Gori je trenutno utoku izrada Nacionalnog plana zaintegraciju (NPI), koji }e obuhvatiti period od 2008. do 2012. godine, teevropskoj Komisiji i dràvama ~lani-cama EU ponuditi informacije o planiranim reformama i tempu kojem

}e one biti napravljene. Do apliciranjaza ~lanstvo Crna Gora se mora pripremiti za Upitinik Evropskekomisije, a njena pozitivna ocjena pomogla bi da Crna Gora ve} 2009.godine dobije status zemlje kandida-

ta. Stabilnost demokratskih institucija, vladavina prava, ljudska prava iza{tita manjina, trì{na ekonomija suuvjeti za to. Za Crnu Goru je sadanajbitnije da provede reformuzakonodavstva. Nefunkcionisanje pravne dràve, te korupcija, premaupozorenjima evropskih zvani~nika,najve}i su problemi s kojima se

suo~ava Crna Gora.Rekordni vanjskotrgovinskideficit, koji se primakao iznosu odmilijardu eura, pitanje je oko kojegse sada razmimoilaze crnogorskaVlada i Centralna banka. Dok banka

EVROPA, ODMAH


MUZEJ MIGRACIJAU PARIZU

U Parizu je ovih dana otvoren Muzejmigracija. Ovaj projekat zagovarao je jo{ prijedvadeset godina povjesni~arGerard Noiriel.Navelikoj mapi u muzeju predstavljeni su migraci- jski valovi od 1820. godine. U pro{loj godini,navedeno je, u Francuskoj je ìvjelo 200.000 izb- jeglica i azilanata.

NOVE ^LANICEEU OSTAJU BEZRADNE SNAGE

Poljske, ~e{ke i slova~ke kompanije sve teèpronalaze radnu snagu. U Poljskoj situacijuoteàva masovna emigracija traènih profesija u Veliku Britaniju i Irsku. ê{kom gospodarstvu

ve} sada nedostaje 100 hiljada radnika, a ovajnadostatak ne mogu popraviti ni gastarbajterikoji su prije ulaska ê{ke u EU ~inili dva i poposto stanovni{tva, a po najnovijim statistikamaoko ~etiri posto. Najvi{e je stranih radnika izSlova~ke, njih oko 100 hiljada, na drugom mjes-tu su Ukrajinci - 57 hiljada, a slijede ih Poljaci,kojih u ê{koj radi 22 hiljade.

PROZAPADNAKOALICIJA UUKRAJINI

U Ukrajini je po~etkom sedmice, odnosnopola mjeseca nakon odràvanja prijevremenihparlamentarnih izbora, formirana ve}inska koali-

Do apliciranja za ~lanstvo u EU Crna Gora se mpozitivna ocjena ovoj zemlji pomogla da ve

Najve}i problemisuo~ava su nefunkcPi{e

Danka Savi}danka @slobodna-bosna.ba

CRNA GORA ISPUNILAUSLOVE:Crnogorski premijer@eljko [turanovi} i Olli Rehnnazdravili su potpisivanju

Sporazuma o asocijaciji ipridruìvanju Crne Gore sa EU



upozorava na preveliku potro{nju,Vlada CG deficit pravda izuzetno jakom investicionom aktivno{}u,koja }e u narednom periodu“ispeglati” vanjskotrgovinski de-ficit. CBCG tako|er upozorava na propuste u turisti~koj sezoni, dok vlasti ovu turisti~ku sezonu opisujukao povratak na zlatne godine

crnogorskog turizma - boravak preko milion turista tokom protekleturisti~ke sezone zna~ajno jedoprinio punjenju dràvne kase, aVlada je odlu~ila da ta sredstvaiskoristi za vra}anje dugova, te

pove}anje pla}a zaposlenih u javnom sektoru. S aspekta otvo-renosti trì{ta, Crna Gora je naj- pogodnija za investiranje. Za raz-liku od zemalja u susjedstvu, uCrnoj Gori ne postoje nikakve bari- jere za protok kapitala jer strancikoji èle investirati ovdje imajunacionalni tretman. Prema mi{ljenju

me|unarodnih turisti~kih stru~njaka,navedeno je u jednom istraìvanjuWall Street Journala prije dvamjeseca, Crna Gora je jedna oddeset hit destinacija budu}nosti usvijetu.

EVROPA, ODMAH


cija izme|u Bloka biv{e premijerkeJulijeTimo{enko(BJT) i propredsjedni~kog blokaNa{a Ukrajina - Narodna samoodbrana (NU-NS)~iji je lider biv{i ministar odbraneJurijLu~enko. Ove dvije prozapadne stranke pobi- jedile su tijesno na prijevremenim parlamentarn-im izborima 30. rujna u Ukrajini osvojiv{i 228mjesta u parlamentu od ukupno 450. JulijaTimo{enkova bi, po svemu sude}i, mogla bitinovi premijer Ukrajine.

EU BLIZU DOGOO NOVOM

DOKUMENTUPosao na novom tekstu reformskog ugovo-

ra, koji bi trebao zamijeniti propali evropskiustav, zavr{en je na stru~noj razini. Jo{ je pre-ostalo da se rije{e politi~ka pitanja, od kojih jepoljski zahtjev da se u novi ugovor unese tzv.mehanizam iz Ioannine koji omogu}ava odgoduneke odluke u slu~ajevima kada blokiraju}ojmanjini nedostaje tek nekoliko glasova da sprije~i njezino usvajanje. Ministri vanjskih poslovazemalja ~lanica EU izrazili su optimizam da }e

dogovor o novom reformskom ugovoru bitipostignut krajem ove sedmice u Lisabonu.

pripremiti za Upitnik Evropske komisije, ~ija bi09. godine dobije status zemlje kandidata

a se Crna Gora trenutnoe pravne dràve i korupcija

15.10.2007.- potpisan Sporazumo stabilizaciji i pridruìvanju

izme|u EU i CG1.1.2008.- stupanje na snagu privremenog Sporazuma o stabi-

lizaciji i pridruìvanju izme|u CG i EU2008.- crnogorske vlasti planirajuda u drugoj polovini naredne

godine podnesu zahtjev za ~lanstvo uEU

2007.-2010.- CG }e od EU dobiti131 milion eura.



BusinessPriredio: Asim Metiljevi}

Trgova~ka ku}a “Kesten” preuzela “Vardu” iz Vi{egrOd

Ve} nekoliko godina zaredom drvna industrija BiH biljeì velike stope rasta i osobito izvozau kojem po~inju dominirati finalni proizvodi.Primjera radi, u 2006. godini izvoz drvne indus-

trije BiH dostigao je 661 milion KM i ve}i jenego godinu ranije za 24 posto! Kako je istovre-meno uvoz drvne industrije u osjetnom padu (u pro{loj godini iznosio je 277 miliona KM),sasvim je jasno da s oko 400 miliona KM sufici-ta drvna industrija predstavlja najperspektivniju privrednu granu BiH. Iako je rije~ o vrlo pozi-tivnom trendu, trenutna proizvodnja ovog sekto-ra u usporedbi s predratnom skoro je zanemarlji-va. Do pred rat, BiH je bila drugi po veli~inievropski izvoznik namje{taja u SjedinjeneAmeri~ke Dràve, odmah iza Italije, ~iji je izvoz bio neznatno ve}i. Po~etkom osamdesetih godina pro{log vijeka, dok je sada{nji {vedski div IKEA bio jo{ u povoju,Konjuhiz @ivinica proizvodio je najvi{e kuhinjskih stolova u Evropi,Krivaja izZavidovi}a imala je najve}i evropski pogon zatokarenje, dok je[ipad Sarajevo okupljao ravno220 proizvodnih pogona drvne industrije.

Od ovog impresivnog privrednog potencijalanakon rata ostalo je sasvim malo pa se nekoliko poratnih godina cijela industrija drveta svela namasovnu sje~u, izvoz neprera|enih trupaca i uvoz gotovih proizvoda.

Na sre}u, ta je etapa definitivno na zalasku o ~emu rje~ito svje-do~i pojava nekoliko novih, vrlo dinami~nih igra~a u ovom sektoru

koji sve ~e{}e uvoz i prodaju namje{taja nastoje nadopuniti vlastitom proizvodnjom. Tipi~an primjer jeKesteniz Viteza, mlada kompanija u vlasni{tvu ~etvorice bra}eKesten, koji su nakon rata s desetak zaposlenih radnika zapo~eli distribuciju i prodaju namje{taja

hrvatskogOriolika . No uporedo s razvojemtrgovinske mreè, Kesten zapo~inje graditi i vlastite proizvodne kapacitete koji su od ove sedmice osjet-no pro{ireni. Kesten je naime preuzeo vi{egradskuVardu , propalu tvornicu masivnog namje{taja kojase ve} nekoliko godina nalazi pred ste~ajem zbognagomilanog duga od 1,8 miliona KM. Proizvodni pogoni Varde prili~no su zapu{teni i, premarije~ima Nikole Kestena, jednog od ~etvorice bra}e-suvlasnika Kestena, za po~etak proizvodnje punim kapacitetom neophodan je generalni remontma{inskog parka, kao i djelimi~na zamjena dotra- jalih postrojenja. Prema njegovim najavama, Varda}e punu proizvodnju masivnog namje{taja obnovitiu prolje}e naredne godine kada }e uz proizvodnjunamje{taja od crnog bora biti pokrenuta i proizvod-nja namje{taja od visokokvalitetne bukve. Varda }ezapo{ljavati oko 400 radnika a njen novi vlasnik optimisti~no tvrdi da }e Varda za nekoliko godina postati vode}i proizvo|a~ masivnog namje{taja uBosni i Hercegovini.

“KESTEN”ulazi uproizvodnju namje{taj

PROIZVODNJA MASIVNOGNAMJE[TAJA:Kesten u Vardi

instalira novu proizvodnu liniju





0. godine Federacija BiH }e uvoziti strujuPreokret u slu~aju privatizacije RITE GackoRazli~iti trendovi industrijske proizvodnje u dva entiteta

Blokirana izgradnjaelektrana

Prije vi{e od godinu dana Vlada FBiHraspisala je javni natje~aj za izbor strate{kog partnera u izgradnji novih elektroenergetskihkapaciteta na prostoru Federacije BiH. Rije~ jeo desetak termo i hidroelektrana ~ija je izgrad-nja procijenjena na preko 4 milijarde KM. Kao{to je poznato, na ovaj poziv odazvalo se 38mahom inostranih kompanija, me|u kojim idesetak iz samog svjetskog vrha, sa zavidnimgraditeljskim i finansijskim referencama, od

kojih je ve}ina pokazala spremnost da investi-rana sredstva povrati preko vi{egodi{njegotkupa elektri~ne energije, tako da bi elek-trane, nakon otplatnog perioda, ostale u tra- jnom vlasni{tvu Federacije BiH.

Iako su stvoreni svi preduvjeti za pokre-tanje najve}eg investicijskog ciklusa ne samou elektroprivredu nego i u ukupnu poslijerat-nu privredu BiH, ovom “poslu stolje}a” jo{ sene nazire po~etak. Cijela godina je potro{enau jalovim prepucavanjima izme|u ~elnikaElektroprivrede BiH (E nver K re so) ifederalnog Ministarstva industrije, energije irudarstva (Vahid He}o), koji rade na sasvimodvojenim kolosijecima, skoro bez ikakveme|usobne suradnje i koordinacije uodre|ivanju razvojnih prioriteta.

Na nedavno odr anom ekspertnom savjeto-vanju u Neumu posve}enom energetici uregionalnim okvirima, prezentirani su nimalooptimisti~ni podaci energetskog bilansaFederacije BiH. Prema nalazima eksperata, uFederaciji BiH u naredne dvije-tri godine izjed-na~it }e se proizvodnja i potro{nja elektri~neenergije i od te godine Federacija ne}e bitiizvoznik nego uvoznik elektri~ne energije.Jedini na~in da se to sprije~i jeste izgradnja

novih elektrana za {ta postoje svi potrebni pre-duvjeti: prije svega novac i raspoloìvi hidropo-tencijali koji su me|u najve}im u Evropi.

Pobuna dioni~ara protiv Do Na redovnoj sjednici skup{tine dioni~ara Termoelektrane i rudnika Gackkoja je zakazana za 19. oktobar, pored ostalog, razmatrat }e se prijedlog o

poni{tenju Sporazuma sa ÊZ-om koji je pod vrlo mutnim okolnostima do{ao posjed ve}inskog dijela kapitala ovog preduze}a. Pred dioni~arima }e se nanekoliko zasebnih odluka, no sve se u osnovi svode na zahtjev da se preispitugovor s ÊZ-om i da se eliminiraju njegove {tetne posljedice za male dioni~are

Uporedo s ovim zahtjevom, dioni~ari RITE Gacko pokrenuli su i redovni sudski spor kako bi odbranili ugroèna vlasni~ka prava.

Spor je nastao jo{ prije nekoliko mjeseci kada je, bez prethodne rasprave {irih konsultacija, premijer RSMilorad Dodikodlu~io privatizirati RITE Gacko ito na taj na~in {to je strate{kom partneru besplatno prepustio ve}inski dio kapitla u zamjenu za investicijsko ulaganje ÊZ-a od nekoliko stotina miliona KMkoje }e uloìti u izgradnju novog termobloka. Kako je ranije privatizirano oko 3

posto kapitala u RITE Gacko, malim dioni~arima ova se investicija nimalo nijdopala budu}i da je njihov kapital preko no}i postao sasvim bezvrijedan.Kapital u posjedu malih dioni~ara u pravilu je za{ti}en zakonskom odredbom

prema kojoj strate{ki partner kod kupovine vi{e od 30 posto kapitala nekog prduze}a ima obavezu svim ostalim dioni~arima ponuditi otkup njihovih dionicato po prosje~noj cijeni dionica iz nekoliko posljednjih mjeseci. No u slu~aju privatizacije RITE Gacko, to se nije desilo jer ÊZ nije preuzeo takvu obavezu,~ime je vrijednost kapitala malihdioni~ara naglo okopnila. Uzalud je pre-mijer RS Milorad Dodik poku{avaomale dioni~are ubijediti da ne pani~e jer }e dugoro~no biti svi nadobitku, {to je svakakota~no, ali je tako|er ta~no ito da ÊZ kao ve}inskivlasnik kapitala nemanikakvih obaveza premamalim dioni~arima: divi-dendu im moè isplatititek za dvadeset,trideset ili ko znakoliko godina!

Skoro sedam punih mjeseci ove godine industrijska proizvodnja u FBiH biljezna~ajni rast dok je trend u Republici Srpskoj sasvim suprotan. Rije~ je o suvidugom razdoblju da bi se ovaj trend mogao objasniti kra}im “sezonskimporeme}ajem”, kako se navodi u Biltenu Centralne banke BiH, odakle smo preuzgrafikone o trendu industrijske proizvodnje u dva entiteta. U svakom slu~aju, paindustrijske proizvodnje u RS suvi{e je velik i traje suvi{e dugo, i to svakako zasluòzbiljnu analizu ekonomista.

DRAMATIÈAN PAD INDUSTRIJE MANJEG ENTITETA

Industrijska proizvodnja u FBiH i RS

NA UDARU MALIHDIONIÂRA:Premijer RS

Milorad Dodik



Tenzije me|u muslimanskim vjer-nicima u Sandàku proteklivikend su samo prividno po- pustile. Incidenata nije bilo,me|utim poznavaoci prilika

tvrde da je situacija veoma ozbiljna. Nikada Bo{njaci u Novom Pazaru iSandàku Bajram nisu do~ekali podje-ljenije nego ove godine. Varni~enjeizme|u muslimanskog vjerskog vrha uBeogradu i Novom Pazaru po~elo je kada je u Beogradu pokrenuta inicijativa zaformiranje jedinstvene Islamske zajed-nice u Srbiji, na ~ijem }e se ~elu nalazitireisu-l-ulema iz Srbije.

Na njihovu odluku da smijene dosa-da{nji i izaberu novi Me{ihat, Islamskazajednica Srbije sa sjedi{tem u NovomPazaru uzvratila je vanrednim Saborom na

SAND@A^KI NEOBJAVLJENI RAT


Tokom Ramazanskog bajramau NOVOM PAZARU za dlaku jeizbjegnut obra~un sa nesagle-

divim posljedicama izme|udvije konfrontirane strujeunutar muslimanskog ìvlja uSandàku - jedne koja podràva(smijenjenog) muftiju MUAMERAZUKORLI]A i druge koja je uznovoizabranog reisu-l-ulemu

ADEMA ZILKI]A; na{anovinarka u Novom Pazaru i

Beogradu razgovarala je sanajva`nijim akterima ovog, zamnoge, neobja{njivog sukoba

Sandàk na rubu Pi{e

Mirha Dedi}mirha @slobodna-bosna.ba

Je li u pozadini sukoba frakcija Islamsi Srbije za “halal certifikate” kojiJe li u pozadini sukoba frakcija Islamsi Srbije za “halal certifikate” koji

REIS ZILKI]:U Novom Pazaru za Bajram u dru{tvu lojalnih imama

MUFTIJA ZUKORLI]:Povezao sam Srbiju sa islamskim svijetom



kojem je podràn smijenjeni glavni muftijaMuamer Zukorli}. Potom je uslijedilo vi{eincidenata u sandà~kim dàmijama, a od bomba{kih napada nisu bili po{te|eni nilokalni mediji koji su se bavili ovim prob-

lemom. Vrhunac je bio kada je novo-izabrani reisu-l-ulema IZ SrbijeAdemef.Zilki}, koji je dobio i podr{kuKo{tunicineVlade, do{ao uo~i Ramazanskog bajrama u Novi Pazar i na trgu odrào govor. Dva kor-dona “do zuba“ naoruàne policije razdva- jala su pristalice Zukorli}a i Zilki}a. Za vrijeme u~enja Kur’ana atmosfera na trgu je bila uzavrela, pristalice Zukorli}a sudobacivale - “Napolje iz Sandàka“, “izdaja, izdaja“, “lopove“, “idi u Beograd“, aZilki}eve su uzvra}ale - “Allahu ekber“.

Tokom Bajrama obje IZ tvrdile su zasebe da su jedine legalne i legitimne insti-tucije muslimana u Srbiji. I jedna i drugasu upisane u dràvni registar crkava ivjerskih zajednica - IZ Srbije sa sjedi{temu Beogradu kao Rijaset, IZ u Srbiji sasjedi{tem u Novom Pazaru kao Me{ihat.

Usred sporaRadomir Naumov, mi-nistar vjera u Vladi Srbije, primio jenovog reisa islamske zajednice SrbijeAdema Zilki}a. Naumov je povodomRamazanskog bajrama priredio prijem uSkup{tini Srbije, za koji je upu}eno oko600 pozivnica, a na prijemu se pojavioreis Zilki} sa muftijama i imamima kojiga podràvaju. Zbog pona{anja dràve idràvnih medija muftija Zukorli} je u prazni~noj poruci pozvao sve muslimaneu Srbiji da ne pla}aju tv pretplatu, a onsam se u znak protesta odrekao diplo-matskog imuniteta i paso{a Srbije.

TREBA LI SRBIJI REISMuftija Muamer Zukorli}, koji ima

ve}insku podr{ku imama u Sandàku, zana{ list tvrdi da je za izbijanje sukobaunutar Islamske zajednice Srbije najod-govorniji Sulejman Ugljanin, potom porodica Jusufspahi}iz Beograda i obavje{tajne slu`be i njihovi saradnici unutar Islamske zajednice u Novom Pazaru.

Me|umuslimanski sukob


utarvjerskog rata

zajednice Sandàka bitka izme|u BiHtvaraju trì{ta islamskih zemalja?! zajednice Sandàka bitka izme|u BiHtvaraju trì{ta islamskih zemalja?!

PRIPADNICI MUP-a SRBIJE:Kordon izme|u pristalica Zukorli}a i Zilki}a

UZAVRELA ATMOSFERA:Zvi`duci i nezadovoljstvo zbog dolaska reisa Zilki}a u Novi Pazar



“Ovo je politi~ko-bezbjednosniobra~un protiv rukovods tva Islamskezajednice, koje je jedino ostrvo oponira-nja Sulejmanu Ugljaninu da uspostav ipotpunu vladavinu jednoumlja ovdje u

Sandàku. Niti jedna politi~ka stranka mune bi stala na put da nije Is lamske zajed-nice jer je ona jedina uspjela da ostane~vrsta pod tim naletima. Cilj Ugljanina jeda uz pomo} Ko{tunice razbiju Islamskuzajednicu kao jedini stoèr ovog naroda.Mi tu ne smijemo popustiti. Ukoliko todozvolimo, moèmo da biramo da li }emoda se selimo prema Sarajevu ili premaTurskoj. Ljude u Sandàku jedino okupljaIZ, sve drugo ih razdvaja, naro~ito poli-ti~ke partije. Svi faktori koji donoseodluke na ovom prostoru i koji nemaju uvidu specijalan odnos izme|u naroda iIslamske zajednice u Sandàku, grdno sevaraju. To je odnos sli~an odnosu Srbapravoslavaca sa Srpskom pravoslavnomcrkvom u okviru Osmanske imperije. Toje odnos opstanka. Sve drugo se toleri{e,ali kada to zadnje ho}e da nam uzmu,nem a popu{tanja“, kaè efendijaZukorli}.

Dvije strane spore se i oko ustrojst-va Islamske zajednice. Islamska zajed-nica Srbije na ~elu sa reisom AdemomZilki}em smatra da Srbija treba da imasvoju jedinstvenu Islamsku zajednicu,

svoj rijaset, svog reisa i nekolikome{ihata {irom Srbije. Osim dijelaimama i dèmata u Sandàku, uzZilki}a je i Islamska zajednica uBeogradu, gdje bi trebalo da budesjedi{te rijaseta i reisa za Srbiju. PoZukorli}u, me|utim, Islamska zajednicaSrbije treba da bude ~vrsto vezana za

Islamsku zajednicu u BiH i reisa dr.Mustafu Ceri}a, koji bi trebalo da budei vjerski poglavar muslimana u Srbiji.Sjedi{te Islamske zajednice bilo bi u Novom Pazaru, imala bi nekolikomuftijstava, a na njenom ~elu bio biglavni muftija.

[TA SU “HALALCERTIFIKATI”

“Ja sam sa reisom Ceri}em skorosvakodnevno na vezi. Kada smo imalivanrednu sjednicu Sabora pro{le subote,on je uputio pismo podr{ke u kojem jejasno kazao da Islam ska zajednica sa

sjed i{ tem u S arajevu jasno podràvalegalne i legitimne organe islamske zajed-nice Srbije na ~elu sa muftijomZukorli}em. âk je uputio svog izaslani-ka, muftiju sarajevskog, da pro~ita tuporuku“, kaè Zukorli}.

On isti~e da Ustav IZ ta~no defini{ekako se bira i smjenjuje muftija.“Postojiizborno tijelo i ukoliko se na njemuobezbjedi ve}ina, muftija se smjenjuje.M e|utim , oni u B eogradu sm jenjujumuftiju, rasformiraju organe, ukinu Sabori Me{ihat, a sve u cilju da bi IZ priklju~ilaporodi~noj zajednici Jusufspahi}, drugogreisa iz Sandàka“.

Zukorli} isti~e da napad na Me{ihat injega ima i ekonomsku pozadinu.

“Ekonomsko stanje u Sandàku jekatast rofa lno. Jedine ins tituc ije kojenapreduju u Sandàku jesu Me{ihat IZ iInternacionalni univerzitet koji ja vodim.To je jedini Univerzitet kojem je dràvakonkurent. Naime, kada su vidjeli kolikije odziv studenata na na{em univerzitetu,otvorena su odjeljenja d ràvnog uni-verziteta u Novom Pazaru, gdje je studen-tima ponu|eno besplatno {kolovanje. To



“Sulejman Ugljanin, predsjednik SDA, najodgovorniji je za sukob izme|udvije struje me|u muslimanskim vjer-nicima”, isti~e za na{ listRasim Ljaji},lider Sandà~ke demokratske partije i min-istar za rad i socijalnu politiku u VladiSrbije.

“Ugljanin koristi ovu situaciju, jerèli da preuzme uticaj me|u musliman-skim vjernicima. Njegova namjera je dabude i svjetovni i duhovni otac svihmuslimana u Srbiji. Su{tina je u tome daUgljanin èli potpunu prevlast uSandàku i za to koristi dàmije, istokao {to je to radio devedesetih godinakada su hodè u dàmijama govorile -ko ne glasa za SDA nije musliman.Po{to je izgubio podr{ku u narodu, on jeprocijenio da je najefikasniji uticajpreko IZ odnosno preko dàmija. Zbogtoga je krenuo ovaj napad na IZ.Ugljanin u tome ima podr{ku odre|enihstruktura iz Beograda kojima odgovara

postojanje dvije IZ, jer se time slabi IZkao institucija. Dakle, kreator cijeleideje i operacije je Ugljanin, a svi ostalisu glumci u toj predstavi. U pozadiniovog sukoba nije dioba na one koji su zaBeograd i one koji su za Sarajevo.Duhovna povezanost muslimanskih

vjernika sa Sarajevom je logi~na. Rije~ je o tradicionalnoj povezanosti, kojanema veze sa politi~kim konotacijama.Me|utim, Ugljanin cijelu pri~u èli dapredstavi kao koncepcijski sukobizme|u Sarajeva i Beograda i na tajna~in dobije podr{ku vlasti u Srbiji”.

RASIM LJALJI], MINISTAR U VLADI SRBIJE

Ugljanin èli postatisvjetovni i duhovni vo|aBo{njaka u Sandàku

Osim dijela imama i dèmata u Sandàku, u

UGLJANIN JE MOZAK SVEGA:Rasim Ljaji}



je bio prvi udarac. Potom su pro{le godineosnovali dràvni Univerzitet u NovomPazaru. Tako da smo mi pored Beogradajedini grad u Srbiji sa dva univerziteta ?“.

Na pitanje da li je u ovom politi~ko-vjerskom obra~unu traìo pomo} od pred-sjednika SrbijeBorisa Tadi}a, s obziromda je s njim u prijateljskim odnosima,Zukorli} kaè da se nije Tadi}u li~noobra}ao, jer je na njega ljut.

“Ako se neko predstavlja kao prijatelj,onda treba sam da se javi a ne da ~eka damu se neko obra}a za pomo}. Tadi} jeslovio kao moj prijatelj. Vi{e puta jedolazio ovdje kod mene, naro~ito prije iz-bora. Nedavno je bio sa potpredsjednikomVlade Srbije Boìdarom \eli}em. I pre-m ijer K o{tunica je prije godinu danadolazio kod mene. Svi oni su odu{evljenimojim idejama razvoja ovog prostora,konceptom internacionalnog univerziteta,konceptom da Islamska zajednica budemost u saradnji Srbije i islamskih zemalja.Istina je da ja skoro sa svim islamskimzemljama imam dobre diplomatskeodnose. Mislim da bi Islamska zajednicamogla da bude zlatni rudnik za Srbiju ili,bolje re~eno, spas za Srbiju. Tadi} je, re-cimo, traìo od mene da pomognem uuspostavljanju diplomatskih odnosa Srbijei Saudijske Arabije. Ja sam pomogao, iako

su gledali da ne budem potpuno u tome ito vjerovatno iz straha da tu ne profitiramja vi{e nego oni. Tako|e sam bio u dele-gaciji Vlade Srbije u posjeti Emiratima“.

O dobrim vezama Zukorli}a sa islam-skim zemljama najvi{e je bio upu}en ubi- jeni premijerZoran \in|i}, koji je, kakonam otkriva na{ sagovornik, bio inicijator

da se muftiji Zukorli}u kao poglavaru IZdodijeli diplomatski paso{ u kome stoji“grand mufti of Serbia“. Od njegovogdiplomatskog paso{a najvi{e interesa je,kaè, imala Srbija, jer je njegovo pojavlji-vanje u islamskim zemljama sa diplo-matskim paso{em u kojem je bilafotografija sa ahmedijom upravo otvaralavrata Srbiji u tim zemljama. Me|utim,zbog pona{anja dràve, Zukorli} se ovihdana odrekao diplomatskog imuniteta.

“Zbog ovakvog mu~kog napada namene, gdje se dràva pona{a licemjerno,ja sam odlu~io da vi{e ne uìvam tu pri-vilegiju ali isto tako ne}e uìvati ni dràvaod mene.

Slovenija je recimo, koja je potpuno uEvropi, jako dobro shvatila da joj je vezasa islamskim zemljama od izuzetnogzna~aja. Nedavno je promociji tamo{njeAgencije za halal certifikat u Sarajevu

prisustvovao premijer Janez Jan{a. On jevi{e puta ponovio da je ‘halal’ certifikatod nacionalnog interesa za Sloveniju. Mitako|e imamo Agenciju za certifikat kojusmo osnovali prije nekoliko mjeseci. Onaje akreditovana na nivou sopstvene IZ i nanivou drugih IZ iz okruènja. Na{i part-neri za certifikat su u Tuzli. Ta agencija jejedina u BiH i pripada Rijasetu BiH. Miga ovdje priznajemo, kao i oni na{e. To jevrlo komplikovan proces i zahtijeva kodvelikih proizvo|a~a prisustvo auditora uprocesu proizvodnje. Pitanje certifikata jepitanje povjerenja, zna~i da li potro{a~iva{e robe vjeruju u certifikat ili ne. Uposljednje vrijeme sve se vi{e vjerujena{em certifikatu, a ne onom koji izdajuJusufspahi}i u Beogradu.“.

Zukorli} je u Sandàku poznat i potome {to ima dvije supruge i voli da sevozi u najluksuznijim dìpovima. O svom

Me|umuslimanski sukob


Sulejman Ugljanin, prvi ~ovjek op{tine Novi Pazar i predsjednik Bo{nja~kog nacionalnog Vije}a ISDA Sandàka, kaè da se sa pro-teklim Bajramom po~inje novastranica u historiji Bo{njaka uSandàku.

“Prvi put u istoriji muslimanisu klanjali Bajram sa svojim rei-som i to iz na{ih krajeva, izSandàka. Pojava takvog vjer-skoj autoriteta ima}e velikizna~aj za vjernike. Prije svega,reis kao jedna kompletna figuraima}e veliki uticaj na obrazova-nje mladih. On }e biti simbolujedinjenja svih muslimanskih vjerskihinstitucija. Tako|e }e biti vjerska per-sonifikacija u odnosu na ostale vjerskezajednice”.

Ugljanin ne krije svoju naklonost premapremijeru Vojislavu Ko{tunici i isti~e da jepoloàj Bo{njaka u Sandàku znatno boljiod 2003. godine kada je priznato Bo{nja~konacionalno vije}e kao dràvni organ.

“Zahvaljuju}i premijeru Ko{tunici iministru Velimiru Ili}u u~injeni suzna~ajni pomaci u Sandàku. Prijesvega, u {kolsko obrazovanje uveden jebosanski jezik. Najzna~ajniji korak koji je Ko{tunicina Vlada za nas u~inila je{to je izglasala Zakon o manjinama po

kojem manjine imaju svoju izbornu listu.Na osnovu toga Lista za Sandàk jedobila svoja legitimna dva predstavnikau Skup{tini Srbije”.

Podsje}anja radi, Ko{tunica je upro{lom sazivu Vlade zahvaljuju}i dvojiciUgljaninovih poslanika imao skup{tinskuve}inu.

Ugljanin kritikuje Borisa Tadi}a iDemokratsku stranku da je “svojim privat-nim Bo{njacima dao bolje pozicije u Vladi iParlamentu” aludiraju}i na Rasima Ljaji}a itri poslanika njegovog SDP-a koji su se naproteklim izborima na{li na listiDemokratske stranke, dok je Tadi}ev odnosprema ostalim Bo{njacima, prema njego-vom mi{ljenju, “potpuno ignorantski”.

SULEJMAN UGLJANIN, NAÊLNIK NOVOG PAZARA

Vojislav Ko{tunica nam je

dao sve {to smo tra ili!

Zilki}a je i Islamska zajednica u Beogradu

PRIJATELJSTVO I PODR[KA:VojislavKo{tunica i Sulejman Ugljanin

OBJEDINITELJSKI SABOR:Ve}ina Imama iz Sandàkapodràla muftiju Zukorli}a



privatnom ìvotu nije èlio govoriti, akada je u pitanju skupocjeni vozni park koji se moè zate}i u dvori{tu Me{ihata,on kaè:“Skupocjeni automobili nisu umom vlasni{tvu ve} u vlasni{tvu IZ. Moj

koncept je imati jaku i dostojanstvenu IZkoja }e sijati u svakom segmentu svograzvoja i ne}emo demonstrirati skromnostu slu`benom smislu ve} u privatnom“.

Zukorli} na kraju isti~e da o~ekuje da}e se Vlada Srbije dràti zakona i poni{titi priznanje reisa Zilki}a, u suprotnom, posegnu}e za pravnim sredstvima i “i}iako treba do Strazbura”.

BEOGRAD VA@NIJIOD SARAJEVA

Sa druge strane, za raskol u Islamskojzajednici reisAdem Zilk i}okrivljujeZukorli}evu samovolju, bahatost i progonislamskih intelektualaca.

“Dok imami mejse~no primaju 120evra i ìve vrlo te{ko, Zukorli} serazme}e ogromnim novcem, desetinamaskupih i blindiranih automobila, a dejcumu u {kolu vode dìpovi i tjelohranitelji”,kaè Zilki} koji za na{ list obja{njavakako on vidi “Zukorli}ev sabor” u Novom Pazaru.

“To nije bio nikakav sabor, to je bilapodr{ka jednom diktatoru koji je zaposjeoIslamsku zajednicu i prigrabio sve njene

resurse i sve mogu}e privilegije. Zukorli}je protjerao sve u~ene ljude, okruìo sero|acima, nestru~nim, podobnim iposlu{nim, upravo od takvih je on dobiopodr{ku, kao i od onih u kojima je u trgo-va~kim, finansijskim i drugim ‘dilovima’.Izvjesni ‘Lutka’ iz Prijepolja doveo je~etiri puna autobusa ljudi da navodno, neznam od ~ega, brane Zukorli}a. Tajtakozvani sabor potvrdio je duboku podi-jeljenost u Islamskoj zajednici i mnogoprljav{tine koju je oko sebe skupioMuamer Zukorli}. Sa pi{toljima su do{li uSjenicu, vjernici su ih izjurili, a policija jesprije~ila ozbiljnije sukobe”.

Ina~e Zilki} koji je rodom iz Tutina,inaugurisan je za reis-ul-ulemu u beogradskoj Bajrakli dàmiji u prisustvuoko 60 imama iz Sandàka, Pre{eva iVojvodine. Sve~anosti su prisustvovali i predstavnici Srpske pravoslavne crkve,Jevrejske zajednice, kao i ~lanovi diplo-matskog kora u Beogradu.

Zilki} kaè da nije ta~no da je on pro-tiv saradnje sa Islamskom zajednicom uSarajevu.

“Taman posla da budemo protiv

saradnje sa na{om bra}om u BiH Mi smoSandà~kom me{ihatu dali mogu}nost daodràva specijalne duhovne i druge vezesa Islamskom zajednicom u BiH, ali ne ipravne. Crna Gora ima svog reisa, ali idobre veze sa Bosnom, za{to i mi ne

bismo imali is to tako dobre veze”, kaèreis Zilki} i dodaje da }e Me{ihatSandàka, koji ~ine sve ugledni teolozi,imati odli~nu saradnju sa svima uokruènju.

Za muftiju Zukorli}a kaè da mora daode i da je njegova ostavka “uslov svihuslova”.

“Mi smo rasformirali taj Sabor i kadaZukorli} podnese ostavku, mi smo sprem-ni da sjednemo i razgovaramo o svim per-

sonalnim rje{enjima. Zukorli} moè daostane u IZ, ako to ne èli, moè da sebavi svojim privatnim Univerzitetom. Nepla{imo se njegovih prijetnji i njegovogoru`ja, najteè je bilo pobijediti njegovustrahovladu. [ ta god da preduzme, {ta

god da u~ini, m i ne}emo pribjegavatinasilju. U Srbiji postoji samo jedna islam-ska zajednica na ~ijem sam ja ~elu.Muamer Zukorli} je ispostava islamskezajednice druge dràve. Rije~ je o vrloopasnom ~ovjeku, koji se pona{a kao{erif, sam Bog zna u {ta je sve upleten, ukakve finansijske i druge tokove. Para iprivilegija on se ne}e odre}i, ni po cijenuprolivanja krvi”, zaklju~uje Zilki}.

Raskol u Islamskoj zajednici Srbije,

koji tinja godinama, dodatno je pro-dubljen, a dalji doga|aji su nepredvidivi.Vjernici, bez obzira na kojoj su strani,strahuju od novih sukoba, koji se mogu,kako kaù, pretvoriti u bratoubila~keobra~une velikih razmjera.



MUAMER ZUKORLI] je ro|en1970. godine u selu Orlje, kod Tutina. GaziHusrev-begovu medresu zavr{io je u

Sarajevu, Islamski fakultet,odsjek {erijatsko pravo,u Alìru, a magistriraou Libanu. Na ~eluMe{ihata Islamskezajednice Sandàka

nalazi se od 1993.godine. Uporedo sa

funkcijom predsjednikaMe{ihata, Zukorli} je i sandà~ki muftija,dekan Islamske pedago{ke akademije uNovom Pazaru i rektor Univerziteta uNovom Pazaru. ^lan je Rijaseta Islamskezajednice u Bosni i Hercegovini. Oènjensa dvije supruge i otac troje djece.

ADEM ZILKI] je ro|en 1956.godine u selu Ora{je pored Tutina. Zavr{io

je Medresu u Pri{tini, apotom Filozofski fakul-tet, smjer orijentalisti-ka. Ina~e, 1993.

godine bio je predsjed-nik Inicijativnog odboraza osnivanje Me{ihata

Sandàka, a na mjestoreisu-l-uleme do{ao je sa mjesta glavnogimama odbora Med`lisa IZ za Tutin.Oènjen je i ima petoro djece, a uskoro muiz {tampe izlazi deset knjiga.

RASIM LJAJI] je ro|en 1964.godine u Novom Pazaru. Medicinski fakul-tet zavr{io u Sarajevu. Politikom se bavi od1990. godine, kada je izabran za gener-alnog sekretara SDA Sandàka. Od 1994.

godine predsjednik je Koalicije Sandàk,koja je 2000. godine preimenovana uSandà~ku demokratskupartiju. Nekon petookto-barskih promjenaizabran je za ministraza nacionalne ietni~ke zajednice u Vladi SRJ. U augustu2001. godine imenovan jeza potpredsjednikaKoordinacionog centra za Kosovo iMetohiju. Po~etkom 2003. godine izabran je za ministra za ljudska i manjinska pravau Savjetu ministara SCG. Od jula 2004.predsjednik je Nacionalnog savjeta zasaradnju sa Ha{kim tribunalom. Aktuelni jeministar rada i socijalne politike u VladiRepublike Srbije.

SULEJMAN UGLJANINro|en je1953. u Kosovskoj Mitrovici. Stomatolo{kifakultet zavr{io u Sarajevu. Predsjednik SDA Sandàka je od 1990. godine.Predsjednik Bo{nja~kog

nacionalnog vije}aSandàka od 1991.godine. Od 1993. do1996. godine proveo jeu Turskoj, jer je zanjim MUP Srbije izdaopotjernicu, zbog “separa-tizma, pretnje teritorijalnomintegritetu SRJ i posedovanja oru`ja”.1996. godine u SRJ izabran za saveznogposlanika u Vije}u gra|ana SavezneSkup{tine SRJ ispred Koalicije “Lista zaSandàk dr Sulejman Ugljanin”. Od 2004.predsjednik Op{tine Novi Pazar.

KO JE KO U SAND@AKU

êtiri jaha~a sandà~keapokalipse





HOLOKAUST I NOGOMET


Njema~ki Iranac na uDE J AG AHDE J AG AH

IZME\U DVIJEDOMOVINE:IranacAshkan Dejagah udresu reprezentacijeNjema~ke





Razlozi Ashkanovog odbijanja da putujeu Izrael nisu bili politi~ki motivirani. Njema~ki nogometa{ iranskih korijenatakvu odluku je donio iz ~isto prakti~nihrazloga. Naime, ko u svome paso{u ima

ulaznu izraelsku vizu sasvim }e se sig-urno suo~iti s problemima, pa ~ak i zabra-nom ulaska, ukoliko poku{a putovati uIran i ve}inu drugih bliskoisto~nihdràva. Zbog svega toga mnogo zemaljasvijeta, izme|u ostalih i Njema~ka, zasvoje gra|ane koji putuju po Bliskomistoku izdaje dva paso{a. Jedan je zaIzrael, drugi za ostale zemlje. Ili se pri-likom ulaska u Izrael ulazna viza stavljana neutralni bijeli papir, {to je opcijakojom se sluè iranski Jevreji za vrijeme posjete Izraelu. Jasno je da bi IranDejagahu, koji je i dràvljanin ove zemlje,mogao prilikom ulaska u Iran praviti probleme zbog posjete Izraelu. Sve su to bile mogu}e neprijatnosti koje je Dejagahhtio zaobi}i “bojkotom” utakmice protivIzraela, sve kako bi sebe i ~lanove svoje porodice koji ìve u Izraelu po{tedioeventualnih neugodnosti. Zanimljivo jekako se Dejagah nije htio “opravdati” ozl- jedom zbog koje nije mogao putovati saostatkom ekipe, on je, na uàs desno ori- jentiranog dijela njema~ke javnosti, jasnokazao kako ga je strah {ta }e se desiti snjim i njegovom porodicom kada bude

slijede}i put posjetio zemlju svogaro|enja. Njegova je porodica u Njema~kustigla prije dvadeset godina, nastanili suse u Berlinu kada je Ashkan bio dvogo-di{njak. Njegovi prijatelji tvrde kako jeodbijanje motivirano isklju~ivo brigom za porodicu. “Ashkan se ne boji reìma uTeheranu, on se boji za svog oca uBerlinu. Iako porodica ìvi u Njema~kojdvije decenije, svi znaju da seMohammed Dejagah, Ashkanov otac,te{ko pomirio sa ~injenicom da njegov sinigra za Njema~ku, a ne za Iran. Njema~kanikada nije postala njihov pravi dom, aovo je izvanredan primjer kako se te{kointegrirati u njema~ko dru{tvo”, kazao jeAshkanov blizak prijatelj.

POLITI^KA BURAIako je odmah nakon {to je kazao

kako ne}e putovati u Izrael, Ashkan pojasnio svoje, isklju~ivo privatnerazloge takvog ~ina, desno orijentiranimediji, ali i neki od vode}ih njema~kih politi~ara pokazali su kako uop}e ne razu-miju situaciju u kojoj se nalaze imigrantiu ovoj zemlji, te probleme koji ih ti{te

dok poku{avaju sa~uvati svoj vlastitinacionalni identitet, ali se u isto vrijeme iuklopiti u napredno njema~ko dru{tvo.êlnici Kr{}ansko-demokratske unije iSocijaldemokratske partije pobunili su se protiv Ashkanovog stava i javno se zapi-

tali zna~i li ovakav potez da }e ubudu}esporta{i sami odre|ivati protiv koga }eigrati, te dodali kako onaj“ko se ne osje}akao Nijemac ili kao doseljenik-pripadnikovog dru{tva, taj mora da se odreknedresa dràvne reprezentacije”. Polemikase produbila kada se o ovom pitanjuoglasio i njema~kiCentralni savjet Jevreja , iz kojeg je saop}eno kako“nogometa{ nacionalne ekipe ne smije dainicira privatni bojkot Jevreja”, dok jeCharlotte Knobloch, predsjednica oveorganizacije, dodala:“Ko, kao njema~ko-iranski U-2 reprezentativac AshkanDejagah, ne uzme u~e{}a u utakmici pro-tiv Izraela, taj nastupa krajnje nesportski,jer su ovo mirovne manifestacije kojepomaù da se prebrode politi~kenapetosti.”

No, iako je Njema~ka zemlja posebnog senzibiliteta kada su u pitanjustvari koje se ti~u Izraela i Jevreja, nekiod tamo{njih liberalno orijentiranih nov-inara su ovakve stavove odmah poobjavljivanju proglasili politikantskim ilicemjernim. Naime, kada je pro{legodine, tokomSvjetskog prvenstva unogometu, iranski predsjednikMahmoudAhmadinejadhtio posjetiti ovu zemlju,ista je organizacija traìla od njema~kih

vlasti da ga istoga trena po slijetanjuuhapse! A Charlotte Knobloch nije seogla{avala kada su desni~arski njema~ki politi~ari traìli da se iranskoj repre-zentaciji zabrani igranje naSP , tada zanjih utakmiceSP nisu bile mirovne mani-festacije kojim se poku{avaju prebroditinapetosti. Ipak, bez obzira na sve kontro-verze i politi~ke reakcije koje su pratileovaj slu~aj, sve je okon~ano mirno ovesedmice nakon {to se predsjednik njema~kogNogometnog saveza TheoZwanzigersreo sa Ashkanom i nakondugog razgovora odlu~io da prekine sve polemike i zadrì ga uU-21nacionalnomtimu, dok je Dejagah obe}ao kako }eigrati u uzvratnom me~u protiv Izraela, useptembru idu}e godine. Storija koja jeuveseljavala njema~ku javnost nekolikodana, ali i pokazala kako se i u zemljivisoke demokratije kakva je Njema~kalako otkriju tragovi jednoumlja,neosjetljivosti i zatvorenosti, time jeokon~ana, a mo`da najbolji komentar cijele situacije dao je Ashkanov trener uWolfsburgu Felix Magath, koji je kazao:“Sljede}i put }u njema~komBundestaguipoliti~arima predo~iti spisak mojih igra~apa neka ga oni odobre kako bih znao kogada izvedem na teren.”

HOLOKAUST I NOGOMET


Datum ro|enja:5. juli 1986., Teheran

Klub:VFL Wolfsburg Dosada{nji klubovi:Reinickendorfer

Fuchse , TeBe , Hertha BSC

Ashkan Dejagah, njema~ki nogometnireprezentativac iranskog porijekla, profe-sionalni debi uBundesligi imao je 2004.godine, u utakmici koju je za svoj tada{njiklub, berlinskuHerthu , igrao protivBochuma . Iako su mu to bile jedine minuteu sezoni, upisao se u historiju berlinskogkluba kao najmla|i nogometa{ koji je ikadaigrao zvani~nu utakmicu jo{ od osnivanjaHerthe 1892. godine. U tri godine, koliko jeigrao u Berlinu, ostavio je dubok trag umla|im selekcijama, gdje je bio najboljistrijelac tima. Ove se sezone pridruìoWolfsburgu . U mladim selekcijamanjema~ke reprezentacije Dejagah je posti-gao sedam golova u petnaest utakmica.Njegov bratPeshkan igra nogomet kaoprofesionalac u Teheranu, a zanimljivo jeda Ashkan ima na sebi nekoliko tetovaà.Na desnoj ruci mu na persijskom pi{e nje-govo i ime rodnog grada, dok mu na lijevojruci stoji Berlin, ime grada u kojem je

odrastao.

ASHKAN DEJAGAH

AshkanDejagah





Napisa Abdulah Sidranneda-vno: “Ima li iko u Sarajevu danije umro.”îm zaklju~imo jedan brojSlobodne Bosne , itako stalno u prethodna dva

mjeseca, odmah odvojimo dvije, tri...sedam stranica za In Memoriam(e) unarednom broju. U ovom, 570. brojuimamo ~ak ~etiri. Nezapam}eno!Stra{no! Jezivo! Bi}e narednaSidranovaMorija debela koTihi Don .

ÛDESNA, 1967. GODINAPostoji kod nas u SB-u, u vrhu

svake stranice, ne{to {to mi zovemo -ma{na. Ne{to {to uvijek stoji i ne bri{ese jeste - In Memoriam. Ako, gluho bilo, nekad zatreba. Azatreba, naàlost, po~esto. Preminuo je u utorak, 16. oktobra, rediteljBato êngi}. U Sarajevu,nakon duge i te{ke bolesti. Imao je 76godina.

Ro|en je u Maglaju, {kolovao se uBeogradu i Parizu, a za postdiplomskistudij u Londonu dobio je stipendijuBritanskog savjeta . Ove, 2007.,navr{ilo se ~etrdeset godina od sniman- ja njegovog filmaMali vojnici , kao ifilma Diverzanti Hajrudina [ibeKrvavca. Ova remek-djela jugoslove-nske kinematografije realizovana su“1967., te ~udesne godine jugosloven-skog filma” kao {to napisaMidhatAjanovi} Ajan, u tekstu o digitalnomzborniku filmskog ~asopisaSineast ,~iji je prvi broj objavljen upravo tegodine.

Pored Malih vojnika , Bato êngi}

je snimio i filmoveUloga moje porodice u svjetskoj revoluciji , Slike iz ìvota udarnika , Pismo-glava , Gluhi barut . Reìrao je i brojne dokumentarnei kratke filmove, kao i TV reportaè iserije. FilmMali vojnici uvr{ten je i uzvani~nu konkurencijuCannes FilmFestivala .

OPSADA SARAJEVAO svom ìvotu i radu za vrijeme

opsade Sarajeva govorio je u intervjuuna{em listu 1. septembra 1999. godine.“Moja moralna obaveza bila je usmjer-ena prema prostoru na kojem sam ro|en

i koji poznajem. Moja ljudska obavezaje bila da ostanem u Sarajevu. Smatraosam da kao stvaralac moram napravitine{to {to }e jednoga dana postati na{ezajedni~ko djelo. Snimio sam u tokurata sa jednom malom kamerom okohiljadu minuta materijala, iz koga samizvadio film ona iza u Sarajevu ”,rekao je tada Bato êngi}.

êtiri, dakle, In Memoriama uovom broju. Ako, po{tovani ~itaoci,nekome nismo napisali posljednji poz-drav... Nostra culpa!

IN MEMORIAM Bato engi} (1931.-2007.)


U Sarajevu je 16. oktobra preminuo veliki bosanskohercegova~ki reditelj BATOÊNGI]; reditelj filmova “Mali vojnici”, “Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji”,

“Slike iz ìvota udarnika”, “Pismo-glava”, “Gluvi barut” ro|en je u Maglaju,

{kolovao se u Beogradu, Parizu i Londonu, a za vrijeme opsade Sarajeva snimio je hiljadu minuta materijala od kojeg je montirao film “Mona Liza u Sarajevu”

Pi{e

Dino Bajramovi}dino @slobodna-bosna.ba

Najpoznatiji film Bate êngi}a “Mali vojnici” bio jeuvr{ten u zvani~nu selekciju “Cannes Film Festivala”

SLIKE IZ @IVOTA VELIKOFILMSKOG UMJETNIKA

REMEK-DJELA:Ove,2007., navr{ilo se~etrdeset godina odsnimanja filmaMali vojnici , kao i filmaDiverzanti Hajrudina[ibe Krvavca





NOBELOVA NAGRADA ZA MIR


U vrijeme kad je biodrugi ~ovjek Amerike AlGORE je u~inio sve da serat u BiH zaustavi i daSlobodan Milo{evi} odesa politi~ke scene; nakon{to je 2000. godineizgubio najprljavije izboreu ameri~koj historiji Gorese potpuno posvetioupozoravanju javnosti naopasnost od globalnogzagrijavanja; njegov aktivizam mu je doniopo{tovaoce {irom svijeta,brojne nagrade me|ukojima je i “Oscar” zanajbolji dokumentarac, a12. oktobra objavljeno jeda je dobio i presti`nuNobelovu nagradu za mir

ôvjek koji je zaôvjek koji je za“Svjetski lideri ignori{u upozorenja o ek“Svjetski lideri ignori{u upozorenja o ek

LAUREAT AL GORE:U vrijemekada je bio potpredsjednik SAD-aAl Gore je uticao na Billa Clintonada odobri NAT0 bombardovanjesrpskih poloàja u Bosni iHercegovini i tako zaustavi genocid







SAD su poduzele zna~ajne korake usmanjenju emisije stakleni~kih plinovau atmosferu, ali Bushovim dolaskomna vlast ve}ina pozitivnih programa i projekata je prekinuta. Gore ipak nije

odustao. Sakupljao je informacije, putovao {irom Amerike, drào preda-vanja, ukazivao ljudima na opasnostiod neodgovornog odnosa prema okoli-ni. “Ljudska rasa je posl jednj ih deset l-j e}a pos ta la zna~ajna s ila koja svojim

djelovanjem remeti ravnoteù u prirodii m oè dovesti do njenog potpunoguni{tenja”, napisao je u knjiziNeugodna istina Al Gore. On na svojim predavanjima, u svojim knjigama a

i u svom filmu na jednostavan iupe~atljiv na~in obja{njava kako ljudistvaraju “klimatsku krizu”i {ta svaki pojedinac moè u~initi da se kona~naekolo{ka katastrofa sprije~i. RanijeGorea njegovi oponenti nisu shvatali

ozbiljno, a neki su mu se ~ak iotvoreno rugali: George W. Bush mu jedao i posprdni nadimakOzonko(Ozone Man). Me|utim nakon {to jeobjavljeno da je Gore za svoj vi{e-godi{nji aktivizam dobio najpresti`nijunagradu na svijetu, njegovim pro-tivnicima je smijeh prisjeo. Ovih danazapjenjeni republikanski analiti~ari uameri~kim medijima poku{avajudiskreditovati Gorea, ali je njegova popularnost ve}a nego ikada. Iako jemnogo puta izjavio da se vi{e nikadane}e kandidovati za predsjednika (nadodjeli Oscara je ~ak napravio vic nara~un toga) nakon Nobelove nagradeovo pitanje je opet aktuelizirano.“Gore j e ovom nagradom dob io ugledkoji }e iskoristiti za prom ovisanjeekolo{kih principa. Sigurno ne}eriz ikovati da s te~enu poz ic iju izgubie ve ntua ln im p oraz om n a iz bo rim a”,rekla je medijima njegova neimeno-vana bliska saradnica.

Za razliku od ostalih Nobelovihnagrada koje se dodjeljuju u Sockholmu([vedska), nagrada za mir se laureatima po èljiAlfreda Nobeladodjeljuje u Oslu(Norve{ka). Al Gore }e tako svojumedalju i diplomu preuzeti u norve{koj prijestolnici gdje }e odràti i prigodno predavanje. Nov~ani dio nagrade od preko pola miliona dolara Gore }e, kako je ve} najavio, donirati za dalja nau~naistraìvanja klimatskih promjena.

Al Gore, najpopularniji svjetski ekolog


Od 1901. godine kada se Nobelova nagrada po~ela dodjeljivati,dobila su je 743 mu{karca i samo 34 ène. Ne{to ~e{}e Nobelovunagradu ène dobivaju za knjièvnost, pa se to desilo i ovaj put.Jedanaesta èna koja je dobila ovu nagradu britanska je romansijerkai spisateljica kratkih pri~aDoris Lessing. Ro|ena je u Iranu (roditeljisu joj Britanci), odrasla u Zimbabveu (tada{nja Rodezija), a najve}i dioìvota provela je u Velikoj Britaniji. Bila je komunistkinja, udavala sedva puta i ima troje djece.

Na pitanje kako je uspjela da napi{e preko pedeset knjiga u ìvotu,Doris odgovara:“Tajna mog uspjeha je to {to nemam dru{tveniìvot, ne druìm se ba{ s ljudima tako da imam vremena”.

Neposredno nakon {to je objavljena vijest da je dobila nagradu,Doris Lessing je dala kratki intervju u kojem je izme|u ostalogodgovorila na pitanje {ta bi ona preporu~ila ~itaocima koji ranijenisu ~itali njene knjige. Lessing je za po~etak izabrala roman iz1988. godinePeto dijete . Roman govori oHarrieti Davidu, sretnombra~nom paru ~iji se ìvot potpuno mijenja kada im se rodi petodijete, sinBen. Nobelovka je mla|oj publici preporu~ila avantu-risti~ki roman iz 1999.Mara i Dann . Glavni likovi su brat i sestra kojirastu u vrlo te{kim uslovima, a nepredvidivi ìvot ih jednom ~ak dovodi na dvije strane sukobljene u ratu. Doris Lessing svojim

veoma va`nim djelom smatra i prvi romanTrava pjeva koji jenapisala 1950.

Bh. ~itaocima ove knjige naàlost jo{ uvijek nisu dostupne u pre-vodu, {to je razlog vi{e da se doma}i izdava~i za njih zainteresuju. Kohrvatskih izdava~a ranije su prevedeni i objavljeni nasloviLjeto prije sutona , Zlatna bilje`nica , I ponovo, ljubavi Kako sam preìvjela .

NAGRADA BRITANSKOJ FEMINISTICI

z gubitka ìvota ijednog ameri~kog vojnikariliku da obnove svoje zajednice i svoje ìvote”

Nobela za knji evnostdobila je Doris Lessing

Nobela za knji evnost

dobila je Doris Lessing

OPASNOST ZA PLANETU ZEMLJU:Rijetko je oko

koje teme nau~na zajednica tako jednoglasna,kao oko {tetnosti globalnog zagrijavanja koje {iromsvijeta izaziva poplave, su{e, uragane...

BOGATA BIOGRAFIJA:Doris Lessing bila je komunistkinja,dvaput se udavala, rodila troje djece i napisala prekopedeset knjiga za koje je nagra|ena Nobelom



Umjetnik Dragan Rokvi}autor jeilustracija svih u~esnika ovogo-di{njeg,11. Jazz Festa Sarajevo . Neke od njih mo}i }ete vidjeti uovom tekstu, pa sami ocijenite

njihov kvalitet. A nas je na po~etku raz-govora sa sarajevskim strip crta~em, ilus-tratorom, ~lanomOpere Narodnog

ILUSTROVANI JAZZ


Sarajevski strip crta~,~lan “Opere” Narodnogpozori{ta Sarajevo i bas

gitarista grupe “Sikter”DRAGAN ROKVI] (38)autor je ilustracija svihizvo|a~a koji }e nastupitina ovogodi{njem, “11.

Jazz Festu Sarajevo”;ovaj svestrani umjetnik,kojeg zbog “nedostatkatalenta” nisu primili na

Akademiju likovnihumjetnosti u Sarajevu,govori za na{ magazin osvom velikom prijateljuKARIMU ZAIMOVI]U,sarajevskoj jazz smotri,animiranom filmu“Sarajevo”...

Pi{eDino Bajramovi}

dino @slobodna-bosna.ba

Dragan RokviDE FACTO umDekan ALU u Sarajevu prije rata je

GOSTI SARAJEVAU ROKVI]EVIMILUSTRACIJAMA:Umjetnica Maria Joao



Dragan Rokvi}, umjetnik


Grafi~ki urednikSlobodne Bosne , anjemu je vjerovati, tvrdi da je malo ko ubosanskoj metropoli crtao bolje od DraganaRokvi}a.“Zavr{io sam [kolu primijenj-enih umjetnosti i maturirao sam upravosa stripom. Moje daljnje {kolovanje nas-tavljeno je na Arhitektonskom fakultetu, jer me na Akademiju likovnih umjetnostiu Sarajevu nisu primili. Nisam imao {telu,a poznata je bila, barem tada, potreba za jakom vezom. Moja majka je bila vrlorazo~arana time i oti{la je upitati dekanafakulteta zbog ~ega me nisu primili.Srednju {kolu sam zavr{io kao jedan odnajboljih |aka, a on joj je odgovorio da neznam crtati”,kaè Dragan Rokvi}, umjetnik ro|en u Sarajevu 1969. godine.

Arhitektura mu radi silnih teoretskihpredmeta i matematike, veli, nije ba{ i{la,

tako da je prekinuo studij i zaposlio se kaoilustrator na Akademiji nauka i umjetnostiBiH.“Bili su to slatki dani, jer sam bioprili~no mlad, a imao svoju kancelariju,radio sa svjetski priznatim ljudima izoblasti arheologije (pokojni dr. AlojzBenac, potom Danilo Bato Govedarica...)i bio pla}en kao ilustrator - dakle za ono{to sam najvi{e volio da radim. Tu itamo radio bih honorarno sa strane,crtao i neke svoje projekte, ali rat jedo{ao i sve prekinuo. Krajem ratazapo{ljavam se uOperi Narodnogpozori{ta Sarajevo. Moja sestra je radilau NP i predloìla mi da do|em na audi-ciju, jer su ba{ tada bila otvorena novaradna mjesta. Oti{ao sam i, evo, ve} jedanaestu godinu sam u Narodnompozori{tu”.

NI[TA BEZ VEZE

Najmla|i uposlenik ANU BiH

,etnikojoj majci rekao da ne znam crtati

RabihAbouKhalil

MercanDede

MungolianJet Set

BAS GITARISTA,OPERSKI PJEVA^,

STRIP CRTA^,ILUSTRATOR:

Dragan Rokvi}



pozori{ta Sarajevo i bas gitaristom grupeSikter , interesovalo na koji na~in je do{losa saradnje sa diplomiranim filozofom isociologom Edinom Zub~evi}em, direk-toromJazz Festa Sarajevo .

“MY MUSIC”“Nazvao mene jednom Edo i kaè...[alim se, do zvani~ne saradnje je do{lo

prije dvije godine kada smo dogovorili daEdin Zub~evi} ispred diskografske ku}eGramofon, bude izdava~Sikterovogalbu-ma My Music. P rije toga smo se znali saJazz Festa, iz kafana i kako to ve} ide.Uvijek sam èlio da crtam zaJazz Fest,jer to je, prije svega, moj najdraì festival,praznik za u{i tih nekoliko dana. Na sara-jevskomJazz Festugledao sam najboljikoncert u ìvotu- Joe Zawinul Syndicate.Jazz muzika i crte`, pogotovo tajstripovski,idu skupa. Kad pogleda{ istoriju omotajazz albuma i plakata, do danas, 90 ih jenacrtano. Ba{ mi je bilo drago kad je ovegodine Edo iza{ao sa tim prijedlogom”,kaè Dragan Rokvi}.

Da li voli jazz, bilo je na{e naredno pitanje Draganu Rokvi}u, s obzirom da jeu dokumentarnom filmuSanjao sam o Smirnoff Buffalu , o sarajevskoj grupiSikter , rekao da preferira funk i soul.“Javolim muziku- i to sve stilove, pravce ivrste, dok god je to dobra muzika. N eznam {ta sam ta~no rekao u tom doku-mentarcu, mora da sam lupio ne{to, jer mi

je bilo neugodno pred kamerom, ali javolim jazz koliko i funk i soul, itd. Ono{to naj~e{}e slu{am kod ku}e jesu HerbieHancock,Weather Report, Miles Davis,D uke Ellington, ali naravno i StevieWonder, Bootsy Collins, Marvin Gaye,

ILUSTROVANI JAZZ


PRIÂÎ PRIÂ:“Trenutno radim strip za koji je pri~u napisao moj prijateljDu{an Vrani}; to je horror pri~aSjene , koja }e biti jedna od pri~a na momnovom strip albumu”

JackieTerrasson



Chaka Khan... Jedan od najdraìh bendo-va ikada meni suThe Clash, pa sad ti vidi{ta preferiram”.

SJE]ANJE NA KARIMADragan Rokvi} do sada je objavio

jedan strip album -Intruder , 1998. godine.U~estvovao je i na nekoliko zajedni~kihstrip albuma, kao {to je bio projekat fran-cuske izdava~ke ku}eGasp! . “Mojistripovi su bili vi{e objavljivani u maga-zinima i novinama nego kao albumi.Nadam se da }e jednog dana ovdje stvari

biti druga~ije i da }e se kultura ~itanja ipo{tovanja stripa pojaviti. Sa izlo`bama iobjavljivanjem krenuo sam prili~no rano,negdje sa petnaest godina. Bio samneprimjetan i stidljiv, ali imao samutica- jnog p ri ja te lja , ra hm etl i K arim aZaimovi}a. I on je tada bio mlad,m e|utim, vrlo aktivan i sposoban, ipomogao mi je da moji radovi buduvi|eni na nekim izlo`bama stripa u biv{ojdràvi, a kako je radio uNa{im danimaobjavio bih i tamo pokoju tablu. Kako jevrijeme odmicalo, izlo`be na kojima samse pojavljivao bile su i zna~ajnije, tako dasam, recimo naAngoulemmu, najve}emfestivalu stripa na svijetu, u~esnik bio triputa”,govori Dragan Rokvi}.

Karim Zaimovi} je prije {esnaestgodina, u tekstu o hrvatskom stripvelikanu Andri ji Maurovi}u, napisaosljede}e:Strip je za ~itanje . “Naravno daje za ~itanje. Ako je pri~a dobra. Ako nije,moè{ se malo diviti lijepom crteù, uko-liko je lijepo nacrtan, a onda brzo zabo-ravi{ na njega. Kao i sa filmom, dàbaskupa produkcija i lijepi glumci, ako

nema pri~e. Jer, pri~a je baza. Ja u prin-cipu volim pisati scenario za svojestripove, ali ne mislim da sam dobar utome. Pokoja kratka pri~a i to je to. Volimzato raditi sapri~a~ima pri~a. Karim jebio jedan od njih. Trenutno radim strip za

koji je pri~u napisao moj prijatelj Du{anVrani}. To je horror pri~aSjene, koja }ebiti jedna od pri~a na mom novom stripalbumu”.

BORBA SA SAVJE[]U Nedavno su producenti podràli sce-

narij za animirani filmSarajevo , na kojem}e raditi i Dragan Rokvi}. “Trenutnoradim na svom desetominutnom animira-nom filmu u produkciji ku}epro ba. Filmse zoveLjudi jo{ uvijek idu na mjesec. Toje stara pri~a koju smo 1992. napisali,skupa, Karim Zaimovi}, Du{an Vrani},Ognjen Dìni} i ja, i koju sam sada adap-t irao u scenarij za animirani film. Tada jeto bila pri~a za kratki igrani film, reìraoje Karim, a glavni i jedini kamerman bioje Neboj{a [eri} [oba. Pri~a o onima kojisu oti{li iz Sarajeva, pa se vratili poslijera ta progon jen i osje}ajem kriv ice . Upo~etku nisam mislio da je to aktuelnatema, ali osje}aj krivice i borba sasavje{}u je bezvremena i besprostorna”,veli Rokvi}.

Sikter , Strip ili Opera Narodnog

pozori{ta Sarajevo? Ove umjetnosti nije ba{ te{ko pomiriti , pa...“Sretan sam jerradim po meni tri najljep{a posla- crtanje,sviranje i pjevanje. Svugdje se osje}amnajbolje. Te{ko da bih mogao bez muzikeili bez crtanja”, kaè Rokvi}.

Dragan Rokvi}, umjetnik


NAJDRA@I ROKVI]EV FESTIVAL:“Uvijek sam èlioda crtam za Jazz Fest , jer to je, prije svega, mojnajdraì festival, praznik za u{i tih nekoliko dana; nasarajevskom Jazz Festu gledao sam najbolji koncertu ìvotu - Joe Zawinul Syndicate ”

JoshuaRedman

SidselEndresen

Baba Zula

AzizaMustafa

Zadeh



Prije nekih trideset i tri godine na pra{njavu, rasklimanu binu sarajevskogFIS -a iza{ao jeDavorin Popovi}uko{ulji na cvjeti}e. Svojim karakter-

isti~nim gestom, kao da grli cijeli svijet, promuklim glasom, koji }e se rascvje-tati ve} poslije prvih akordaBodinegitare, najavio je:“Samo za Dacu.”

Trinaestogodi{njak kome je pjesma bila posve}ena je u oblacima dima leb-

dio iznad prepune sale, a i kad se pjes-ma zavr{ila, kad jeCigo popakovaoinstrumente, kada se publika razi{la,kada su redari ugasili svjetla i zaklju~ali

vrata, ostao je lebdjeti i nije bilo te silekoja ga je ikad vi{e mogla spustiti nazemlju. (I sada je tamo. Svratite i, akoznate gledati, vidje}ete ga istog,nepromijenjenog. Ako znate slu{ati,~u}ete Pjeva~a: “ IS THERE ANY-

BODY GOING TO LISTEN TO MYSTORY...”)

Trideset godina kasnije nekada{njitrinaestogodi{njak vratio se iz no}nesmjene u Americi. Sjeo je na verandu izapalio, a njegova trogodi{nja k}erka je“surfala” po internetu.

ûo je povik:“Tata-Daco ”“Listaju}i” naslovne straniceDana

slu~ajno je naletjela na crno-bijelufotografiju Davorina Popovi}a: brkovi,kosa, nao~ale, neizbje`na cigareta uruci... Lebdjela je iznad stolice, pokazi-vala na Pimpekovu sliku i ponavljala:“Tata-Daco, tata-Daco...”

Poku{ao joj je objasniti:“To je ~ika-Da~o”, ali je ona sva odisala ponosom i pritisnula save ili file ili {ta se ve} priti{}e da bi se sa~uvalo ne{to dragoc- jeno. I slika je zauvijek ostala. U mem-oriji kompjutera i njenom srcu.

Nikad svojoj k}erci ne}u mo}i bezdu{no slagati da Davorina Popovi}a,Pimpeka, ~ika-Da~e vi{e nema.

Ne}e mi vjerovati.Ba{ kao {to ni ja ne vjerujem, jer u

srcu ne postoji dugmeDELETE .

DARIO DACO D@AMONJA (15.10.2001. - 18.10.2007.)


Nekoliko dana nakon smrtiDavorina Popovi}a Pjeva~a, njegovveliki prijateljDario Daco DàmonjauSlobodnoj Bosni je objavio tekst podnaslovomLa` . Mi, Dacini prijatelji izSlobodne Bosne,gdje je godinama pisaobriljantnu kolumnuKu}a izlaze}eg sunca , pak, {est godina od njegovesmrti obiljeì}emo tekstom koji je Dacoo Pjeva~u napisao 21. juna 2001.godine. I, naravno, podràti idejuAbdulaha Sidranada se Daci Dàmonjipodigne spomenik u njegovom rodnomgradu - Sarajevu, gdje je ove godine ren-oviranDom mladih , koji bi uskoro trebaonositi ime Davorina Popovi}a Pjeva~a.

La`La`





Trg Vektre poslovno je sredi{te Podgorice.[to je Manhattan za New York, to jeTrg Vektre za Crnu Goru. Volim piti kafu u

lokalimana i oko tog trga. Neki ljudi posmatra- ju leptire. Drugi se penju po planinama ne bi lisreli kakvog medvjeda, i odmah potom pobjegli

od njega. Neki, opet, obilaze mo~vare i gacaju po barskom blatu nadaju}i se da }e se prednjima, kao ~udo, ukazati, i iz trske uzletjetirijetka ptica. Ja volim da posmatram poslovneljude.

Sjedim tako nedavno u lokalu koji se zoveFil Rouge . Espresso je korektan, cheese cakeobiman, tart tijesto u njemu savr{eno, a kremspravljen od rikote a ne od sjeni~kog mladogsira, koji je elementarna nepogoda koja me jevi{e puta zadesila u poku{aju da na drugimmjestima pojedem valjan cheese cake. Sjedim,dakle, i posmatram ljudska bi}a maskirana ukostime kapitalizma.

Strance najlak{e prepoznate. Oni uvijek hodaju brzo, kao da nam time èle poru~iti danema vremena za gubljenje na na{em takoz-vanom Evropskom putu . Za njima uvijek tr~kara gomila lokalnog stanovni{tva koje senada dobroj plati, napredovanju u slu`bi i even-tualnom namje{tenju u nekoj od bezbrojnih briselskih birokratskih utvrda.Na{i se ljudi sapli}u, teturaju, ali se zadihani pridiù i uvijek postignu biti stopu iza stranca ~iji kas slijede.

Tu su i mlade poslovne ène, koje su stil istav kreirale prema duboko nesretnim ènamaiz serijeSex i grad . Apsolutna odgovornost na

poslu i apsolutna neodgovornost u vezi , parola je koju slijede. U istom kvartu pa`ljivi posma-tra~ uo~i}e i ènske osobe sa upravo suprotnomìvotnom filozofijom. Njih, nepravedno pogrd-no, zovusponzoru{e . Nepravedno, jer i one su poslovne ène, koje se vrzmaju po poslovnomkvartu zato {to tu mogu sresti poslovne, dakleimu}ne mu{karce. Njihova parola je:apsolutna odgovornost u vezi, jer veza je moj posao .Iskustvo mi kaè daove poslovne ène prolaze bolje odonih , prvih poslovnih èna. Poznajem~itav buket èna koje su na visokim poloàjimau svojim firmama. One imaju muève ilimomke koji su nepopravljivo infantilni i neod-govorni i koji ìve od visokih plata èna na ~ijugrba~u su se, kao paraziti, prilijepili. Oneizdràvaju svojesponzora{e . Koji su uglavnomili narkomani ili, jo{ gore, poku{avaju da buduumjetnici. O tome se radi: u svakoj vezi neko

biva iskori{ten. Pristajanje na tu istinu temelj je svake veze. To se najjasnije vidi u braku,koji moè opstati samo ako jedan/na odsupru`nika pristane da bude zlostavljan/a.Otud su cini~ne kontemplacije o tome kako jenekada brak bio svetinja i trajan, dok je danas,

kakva {teta!, u krizi. Brak kao institucija jeopstao ovoliko dugo samo zato {to su muèvimogli neograni~eno dugo i na neograni~en broj na~ina da zlostavljaju supruge, koje su tomorale trpjeti jer nisu imale izbora. Kad ~ujemrije~ brak, pomislim na milenijumima dugusadisti~ku orgiju, na najgori zamislivi (i izazamislivog!) nemoral koji je dobio punu podr{ku od dru{tva, zakona i religije.

Mislio sam da sam istinski poznavalac poslovnog kvarta i da me ni{ta {to tamomogu vidjeti ili ~uti ne moè iznenadi-

ti. Ah, ta oholost u naivnosti ! Sjedim, rekoh li,nedavno uFil Rougeu , jedem cheese cake,motam cigare od malisorskog duvana iosje}am sesuvereno , kao svoj na svome, sasvojih pet eura u nov~aniku. Kafa i kola~ kojisam upravo po`drao ko{ta}e me tri eura, {tomoju ukupnu imovinu u ke{u svodi na dvaeura. Ali, {to kaù, nije sre}a u parama.Moèmo pretpostaviti da su tu utje{nu misao ugalaksiju glupih izreka, koje su samo zvijezdeu beskrajnom crnom kosmosu ljudske glu- posti, lansirali oni koji imaju para. Za moj stosjeda prijatelj. On je poslovni ~ovjek, koji seobogatio trguju}i na berzi. Dobra stvar kod

dobrih prijatelja koji su besramno bogati je to{to od njih uvijek moète posuditi nekolikohiljada eura. Plus: kada im dug ne vratite navrijeme, ne grize vas savjest, jer znate da mu te pare, tako kaète sebi,ioanko ne trebaju . Sasavje{}u se, kao {to znamo, ~ovjek lako izbori,i nema te svinjarije koju ne}e po~initi i uprkostome ubijediti sebe da je on ipak i u su{tinidobar ~ovjek , ali nije isto ne vratiti dug boga-ta{u i siromahu. Znate o ~emu pri~am?

Govori prijatelj o tome kako se Crna Gora promijenila u samo godinu dana od progla{enja nezavisnosti. Govori o ogromnimsvotama koje se sti~u za samo jedan dan berzanskih transakcija, onouveau riche sa pri-morja, zbog kojih ska~u cijene nekretnina uPodgorici, koji sa vre}ama novca ste~enog prodajom zemlje Rusima stiù u glavni grad ikupuju stanove, ~itave haustore, ne pitaju}i za

Balkanska rapsodija


KAO NA ZAPAIdeolozi rata i krupni kapitalist

Pi{eAndrej Nikolaidis

Samo decenija,pomislio sam,

bila je potrebnada Crna Gora od

zemlje Zapadusuprotstavljenene samo

politi~ki, nego iaksiologijom,

postane zemljakoja stameno

kora~a naevropskomputu - ravnoka zapadu



cijenu, zbog ~eka je danas u Podgoricikvadrat stana u gradnji, na najgoremzamislivom mjestu za ìvot, kakav jeStari aerodrom, nemogu}e kupiti za

manje od 2.000 eura. Pogledaj ljude uovom lokalu, kaè mi u jednomtrenutku: sve ih poznajem i svi oni sumilioneri.

Samo decenija, pomislio sam, bila je potrebna da Crna Gora od zemljeZapadu suprotstavljene ne samo poli-ti~ki, nego i aksiologijom, postanezemlja koja stameno kora~a na evrop-skom putu - ravno ka zapadu. Decenija,i Crna se Gora od zemlje u kojoj sumanjine doìvljavane kao sumnjivi ele-menti koje valja najprije obespraviti a

onda podsta}i njihovo iseljenje, pretvo-rila u zemlju koja kao fazan paradirasvojim multietni~kim skladom i kojojglasovi manjina razrje{avajuhladnora- tovsku crnogorsko-srpsku podjelu.Ideolozi rata postali su mirotvorci, sko- jevci su postali krupni kapitalisti amanuelni radnicimastermindovi kojikao u pozori{tu lutaka manuelno vukukonce u teatru velikih privatizacija idramati~nih obrta na berzi.

Ne moram, dakle, oti}i u MonteKarlo da bih popio kafu u lokalu koji posje}uju samo bogati. Dok strepim{ta }e prijatelj naru~iti, jer jo{ mi nije pozajmio pare a imam samo dva eura,mogu se osvrnuti oko sebe i osmotritikako sr~u, `va}u i {apu}u novi boga-ta{i.

Balkanska rapsodija


Kasnije tog dana, zove me urednik Monitora Esad Ko~ani opisuje mi prizor izsvog rodnog sela, negdje kraj Berana. Vozi{po sjeveru Crne Gore, kaè, i vidi{ stuboveza struju vezane za {ljivu - stablo ihpridràva da ne padnu. Kad se kaè datreba ìvjeti u simbiozi sa prirodom, te{koda se misli nato, mislim. Jo{ malo pa }eElektroprivreda po~eti praviti meku strujnu

{ljivu, prepe~enicu od 39volti . U pitanju jelokalna verzija nove omiljene mantre na{ihi evropskih birokrata:odrìvog razvoja . Stim {to je u ovom slu~aju topridrìvi razvoj

- {ljiva pridràva elektrifikaciju. Uosta-

lom, ve} smo shvatili: kada kaù ”odrìvirazvoj”, misle spori razvoj, ~esto i odsustvorazvoja. Jer odgovorna vlast mora paziti dau silnom zamahu, u eksploziji razvoja, neugrozi prirodnu ravnoteù. Strujni stub kojipridràva {ljiva simbol je na{eg razvoja.U saradnji s prirodom .

Ne moram, dakle, oti}i u Afganistan dabih vidio kolaps infrastrukture. Niti moram

putovati na zapad da bih vidio sjaj centra ibijedu periferije, simbole bogatstva jednihkoje se uzdiù nad stra}arama drugih. Zasve je to dovoljno samo osvrnuti se okosebe.

V SODELOVANJU Z NARAVO

Meka strujnaprepe~enica od39 ”volti”

SUMNJIVI ELEMENT:Crnase Gora od zemlje u kojoj sumanjine doìvljavane kao

sumnjivi elementi koje valjanajprije obespraviti a ondapodsta}i njihovo iseljenje,pretvorila u zemlju koja kaofazan paradira svojimmultietni~kim skladom



KNJI@EVNA KRITIKA: RomanMichala Viewegha “Izvan igre”

(Profil, Zagreb, 2006.)

NI TRAGA ODSTAROG VIEWEGHA

Pi{e: Adisa ê~o

Roman kojim jeMichal Vieweghstekao evropsku popu-larnost,Odgoj djevojaka u ê{koj , odlikovao se britkim humoromi kroz pomalo kli{etiranu ali vje{to iskori{tenu ljubavnu pri~u(oènjeni nastavnik i zgodna u~enica) uvjerljivo do~aravao bra~ni ìvot, stanje u staromodno isto~noevropskom {kolstvu i pomjene tranzicijske ê{ke. Bogat svrsishodnim i odli~noodabranim citatima,ovaj roman je od

mladog ~e{kog pisca preko no}i stvorioknjièvnu zvijezduod koje se i u nared-nim knjigama o~eki-vala dobitni~ka kombinacija neusiljenoghumora i temeljiteerudicije. Me|utim,Vieweghovi likovisu postajali sve stari- ji, melankoli~niji irazo~araniji (Pri~e o braku i seksu ,Roman za ène...) da bi njihov jad kul-minirao u romanuIzvan igre .

Autor pratide{avanja u ìvotimanekolicine prijatelja, biv{ih gimnazijalacakoji godinamaredovno obiljeàvajugodi{njicu mature.Pubertetske nezgode,dileme, kompleksi ima{tarije oslikani su u svjetlu gorkog iskustva prili~norazo~aranih sredovje~nih ljudi. Kod Viewegha su svi gubitnici: irazredne ljepotice u koje su se svi zaljubljivali, i {kolske ludeuvijek spremne na nesta{luke, iru`nja~e koje o~ajni~kiizmi{ljaju navodne momke ali u njihove ljubavne avanture sve- jedno niko ne vjeruje. Autor bira da u sazrijevanju i starenju vidinajmra~niju stranu: tijelo propada, problemi se gomilaju anajve}i doga|aji su razvodi i roditeljske bolesti. Viewegh jetalentovan pripovjeda~ i zanatski jeIzvan igredosljedan, ujed-na~en i korektan roman u kojem se iz poglavlja u poglavljefokus cikli~no prebacuje sa jednog lika na drugi. Jasna je ~ak iautorova namjera da napi{e tekst koji upozorava na to kako ìvotlako i brzo iscuri, a posebno onima koji se neprekidno bave efe-mernostima. Ali Vieweghova uravnilovka je vrlo frustriraju}a.Kod njega je zaista svaki lik na gubitku, bez izuzetka, bez o~itog povoda i bez i~ije krivice. Osim {to je razo~aravaju}i zbognedostatka prepoznatljivog vivegovskog humora, ovaj roman je pomalo zamoran i zbog monolitnog defetizma ~ije je jedinoupori{te u tome {to ljudi eto, u neko doba, napune i tu stra{nu~etrdesetu.


KULTMARKETZa{to i Ciganin ne bi mogao biti na ~elu Bosne i Hercegovine?

MUHAREM SERBEZOVSKI, pjeva~,poslanik u Parlamentu FBiH

ZLATKO TOPÈI]Safet Su{i} - Pape:romansirana biografija

KnjièvnikZlatko Top~i}ro|en je1955., iste godine kada i slavni sarajevskifudbaler ~iji je ìvotni put opisao uromansiranoj biografijiSafet Su{i} - Pape (Vrijeme , Zenica, 2007.).“Ova knjigarezultat je moje fascinacije jednim

autenti~nim fudbalskim genijem. Namjera mi je bila, ni{tamanje, da progovorim i o jednom minulom vremenu kojeopisuje moju mladost”,rekao je Top~i} o svojoj knjizi.Cijena je 19 KM.

RICHARD PHILLIPSFEYNMAN

Vi se sigurno {alite,gospodine Feynman!

Nuklearni fizi~arRichard PhillipsFeynman, dobitnik Nobelove nagrade,daleko je od stereotipa o dosadnomsuhoparnom nau~niku koji se lo{e snalazi usvakodnevnom ìvotu. On je ìvio burno,

rado dokazivao da je bolji od svojih protivnika i volio dobar provod,a njega su oboàvale ène i njegovi studenti. Najzanimljivijedogodov{tine iz svog ìvota opisao je u knjiziVi se sigurno {alite,gospodine Feynman! (Izvori , Zagreb, 2007.). Cijena je 33 KM.

MAX WEBERPolitika kao poziv

U svom slavnom predavanju koje je kasnijeobjavljeno kao knjigaPolitika kao poziv (Jesenski i Turk , Zagreb, 2006.) velikinjema~ki sociologMax Weberpi{e o ovomfascinantnom polju ljudskog djelovanja ukojem se naàlost na{lo previ{e ~astohlepnika

i demagoga. Poloàja se ljudi prihvataju vo|eni pogre{nim motivi-ma. Vlast, smatra Weber, moraju imati oni koji su joj dorasli, a

demokracija od vladara traì vi{e nego ijedan drugi poredak u his-toriji ~ovje~anstva. Cijena je 13 KM.

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U SVIJETU(Amazon):1. Christiane Md Northrup: The Wisdom of Menopause 2. Stephen Colbert: I Am America 3. Eric Clapton: Clapton 4. Gabriel Garcia Marquez: Love in the Time of Cholera 5. Khaled Hosseini: A Thousand Splendid Suns

PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA U BiH(Knjiàra Zoro):1. Ozren Kebo: Kako je lijepa moja Vectra 2. Miljenko Jergovi}: Mama Leone 3. Igor [tiks: Elijahova stolica 4. Stephanie Meyer: Mlad mjesec 5. Sulejman Bugari: Mi smo jedan drugom najbolji poklon

VRIJEME KNJIGE

MRA^NA STRANA SAZRIJEVANJA:Osim {to je razo~aravaju}i zbog nedostatka prepoznatljivogvivegovskog humora, ovaj roman jepomalo zamoran i zbog monolitnog defetizma ~ije je jedino upori{te utome {to ljudi eto, u neko doba,napune i tu stra{nu ~etrdesetu



KINO KRITIKA: “Panov labirint”(Meksiko/[panjolska/SAD, 2006.);

scenarij i reìja: Guillermo Del Toro

BAJKA ZA ODRASLEPi{e: Damir Nemir Jane~ek

Panov labirint je storija o djevoj~iciOfelijikoja sa svojommajkom seli svome okrutnom o~uhu. On je zapovjednik Frankovevojske. Radnja ovog nadasve interesantnog film-skog djela smje{tena je u period nakon {panjolskoggra|anskog rata, to~nije u 1944. godinu.

Djevoj~ica Ofelija traì uto~i{te od svega stra{nog {to okonje ìvi. Spas pronalazi u bajkovitim pri~ama. ZnatièljnaOfelija zavr{i u tajanstvenom labirintu. Tu susre}e mitsko bi}e, Pana. Tada ulazimo jo{ dublje u njenu ma{tu. Pan jeuvjerava da je onareinkarnacijaizgubljene k}eri podzemnog kralja.Djevoj~ica moraizvr{iti tri zadatka.Tada }e se njen svijetma{te opasno ispre- plesti sa odvratnim isurovim realnim svijetom. Mnogo vreme-na nakon {to je sjajno pro{ao na dodjeliOscara , Panov

labirint GuillermaDel Toraigra uhrvatskim kinima.Prinu|en sam ~esto pisati o filmovimakoji uop}e ne igraju una{im kinima, ~imeizraàvan svojotpor konformizmuodabiratelja programana{ih kina.

Uz velike filmovekao {to suTruffautov400 udaraca ,KusturicinSje}a{ li se Dolly Bell ... ovo je jedna od boljihelegija o djetinjstvu i odrastanju. Maestralno u ovom filmu jekoliko se “brdo fantazije” isprepli}e sa psiholo{kom dramom.Panov labirint je metafora za fa{izam. Zaista je bitno {toreìser Del Toro kaè:“Za mene fa{izam predstavlja krajnjiuàs i zbog toga se kroz njega moè ispri~ati bajka za odrasle.Fa{izam je prije svega izopa~enost nevinosti pa time idjetinjstva. On na neki na~in predstavlja smrt du{e, jer prisil-java ~ovjeka da donese potresne odluke i ostavlja neizbrisivtrag na onima koji osjete njegove strahote na svojoj koì.”

Tema ovog filma ne moè biti, naàlost, aktualnija nego{to je danas. Svoju estetiku Del Toro je bazirao na radovimaengleskog ilustratoraArthura Rackhama, poznatog po

crteìma za bajke bra}eGrimm, Lewisa Carrolla, te za pri~eEdgara Allana Poea. Fantasti~na bi}a su animirana tehnikomanimatronike, tj. kori{tenjem robota koji se mogu kretati istvarati zvukove. Bljedoliki ~ovjek, jedan od najpoznatijihlikova iz filma, stvoren je od strane Del Tora na osnovuinspiracije uGoyinojsliciSaturna koji pro`dire vlastitu djecu.Ovo je bajka za odrasle koja se mora vidjeti.


TERROR’S ADVOCATEBarbet Scroeder

Dokumentarni film o odv- jetniku ~ija je karijera bazi-rana na obranama zlo~inaca.Pri~a o ~ovjeku koji je mnogoputa oslobodio ili smanjiokazne zlo~incima. Ovaj ~ovjek bi branio iHitlerai Bushaivjerovatno mnoge na{e “heroje”. Mnogo duboko, ovaj film

tjera na razmi{ljanje o tome da li pravda postoji i da li je njen koncept ispravan.

CHUCK BERRY: HAIL!HAIL! ROCK ’N’ ROLLTaylor Hackford

Chuck Berry je genije, on jetata, on je babo, on je ono {to jenekima koji se bave dogmama Onaj Veliki. Gospodin Berry je izmislio rock and roll. On je predraga persona kojase voli i neizmjerno po{tuje. Taj~ovjek je inspiriraoDylana,Lennona, Richardsa... Trebamo

Bogu biti zahvalni na Berryju. Hvala Chuck!

WINGS OF DEFEATRise Morimoto

Film koji razotkriva “namazanost”mita o kamikazama koje se tretira kaomu~enike i heroje. Nijedan kamikazanije bio dobrovoljac. Prijavili su senakon nare|enja viceadmirala. Ovasamoubojstva su vi{e o~ajni~ki ~innego herojstvo. Japanci nisu imaliljudi niti strategije pa su se na toodlu~ivali. Car i vojska su ih stavljaliu bezizlazne situacije. Pri~a o

manipulaciji mladima. Strahovito bitanfilm!

Za sada nisam spremna ni za kakve nove veze, ali ako ne{to naleti, ne}u zatvoriti o~i

ADELISA HOD@I], folk pjeva~ica

AMERI^KI BOX OFFICE1. 1408 (Mikael Håfström)2. Nema rezervacije (Scott Hicks)3. Asterix i Vikinzi (Stefan Fjeldmark , Jesper Møller)4. Unutarnje carstvo (David Lynch)5. Chuck, sad moète poljubiti Larryja (Dennis Dugan)

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA

1. Uvjeti predaje (John Hillcoat, Continental film)2. Sve za cure (Lorena David, Discovery)3. Black Snake Moan (Craig Brewer, Blitz)4. Gorkoslatki ìvot (Kim Jee Woon, Discovery)5. Terapija (Oren Rudavsky, Blitz)

KU]NO KINO

STORIJA O DJEVOJÎCI U FILMU:Uz velike filmove kao {to suTruffautov400 udaraca ,Kusturicin Sje}a{ li se Dolly Bell ...Panov labirint jedna je od boljihelegija o djetinjstvu i odrastanju



MUZIKA: “In Rainbows”, novi studijskialbum britanske grupe “Radiohead”

OD “CREEPA”

DO “SLEEPA”Pi{e: Dino Bajramovi}

Niste se trebali previ{e mu~iti, ako je danas “prènje” diskovauop{te muka, da biste do{li do novog studijskog albuma grupeRadiohead - In Rainbows . “Skidajte na{ album do mile volje”, poru~ili su ~lanoviRadioheada i omogu}ili, 10. oktobra, zain-teresovanim da na njihovoj slu`benoj stranici “downloaduju”InRainbows za nula funti. A ako ste ba{ imali toliku èlju, mogliste ne{to i platiti. Reda radi.In Rainbows}e se, dodu{e, na svjet-skom trì{tu pojaviti i udeluxe izdanju, po cijeni od 40 funti, alineka o tome razmi{ljaju kolekcionari.

Radiohead , jednostavno, ne moè napraviti lo{ album.OK Computer je najbolji, to smo valjda apsolvirali. I nije samonajbolji u njihovoj diskografiji, ve}, po ocjenama mnogih rele-

vantnih muzi~kih magazina, najboljiu pro{lom vijeku uop{te. Mo`da pretjerano, ali... Uglavnom,InRainbows je njihov sedmi studijskialbum. Deset novih pjesama sub-limira, zapravo, njihove interese,te`nje, kontemplacije, eksperi-mente, raznorodne muzi~ke zah-vate sve te godine od osnivanja

benda. Zapravo, od

Creepa doGo To Sleepa . Zna~i, od1992. kada su objavili prvi singl, pa do albu-maHail to the Thief iz 2003. godine.

Svoju postojanostmogu, osim muzi~ki,“ilustrovati” i ~injeni-com da se postava benda nije mijenjalaod 1986. kada suosnovani. ThomYorke, JonnyGreenwood, EdO’Brien, ColinGreenwood, PhilSelwaysa~injavaju jednu od najintrigant-

nijih postava svih vremena. I najkvalitetnijih. NaIn Rainbows je, dakle, uvr{teno deset pjesama. Nekima }e

to vjerovatno biti skup mra~nih, depresivnih, elegi~nih kompozi-cija. Sve sa Thom Yorkeom u falsetu. No, odgovorno tvrdim,cjelokupna diskografijaRadioheada je, zapravo, muzika raspo-loènja iRadiohead u tim tonovima i treba doìvljavati.Poslu{ajteNude sa In Rainbowsa i uìvajte.15 Step iBodysnatchers , koje otvaraju album, ritmi~nije su i dinami~nije

pjesme u odnosu na ostatak. Ali,Arpeggi , All I Need , a pogotovoHouse of Cards , itekako su na traguRadioheada kakvog smonavikli slu{ati.

S obzirom da su ignorisali velike diskografske gigante, aInRainbows potpuno nezavsni plasirali na trì{te,Radiohead uvr{tava-mo u kategoriju indie rock izvo|a~a. No, to je nebitno. Sigurno jesteda jeIn Rainbows jedan od glavnih kandidata za album godine.


KULTMARKET Da mi je neko nekad pri~ao da }u za iftar dobiti picu,rekao bih mu da mora hitno kod ljekara

SENAD NIKOÊVI] NIKI, pjeva~

BABYSHAMBLESShotter’s Nation

Shotter’s Nation naziv jedrugog studijskog albumabritanske grupeBabyshambles ,koji je objavljenprije nekolikodana. Pjesmekoje su uvr{tenena ovaj CD

napisao je frontmenPete Doherty, u saradnji sa gitaristomMickom Whitnallomi bubnjaromAdamom Ficekom, a snimljenesu u studijuOlympic u Londonu.

K.D. LANG Watershed

Po~etkom februara narednegodine, kanadska pjeva~icaK.D. Langobjavi}e jedanaest novih pjesamaupakovanih u omot zvaniWatershed .To }e biti njen prvi album nakonsedam godina. Sve pjesme snimljenesu u Kaliforniji tokom januara ovegodine.

MOBY Last Night

Velikan njujor{ke muzi~ke sceneMobyzavr{io je snimanje svognovog studijskog albumaLast Night .To }e biti njegov deveti studijskialbum, a promocija je najavljena za

april 2008. godine. Popis pjesamaMoby jo{ uvijek nije objavio, ali jenajavio da }e neke od njih biti nove rave himne.

TOP LISTA(iz “Top 40” BH Radija 1)1. Nu Tone: Beliefs 2. The Mules: We’re good people 3. Peter Bjorn & John: Young Folks (ft. Victoria Bergsman)4. Reverend & the Makers: The state of things 5. Gus Gus ft. Daniel Agust: Moss 6. Beatstakes: Cut of the top (Timo Maas rmx)7. The Chemical Brothers: The Salmon Dance (ft. Fatlip)8. The Human Beinz: Nobody But Me (Pilooski edit)9. Ian Brown (ft. Sinead O’Connor): Illegal attacks 10.High Contrast: Kiss Kiss Bang Bang

MUZI^KI IZLOG

MUZIKA RASPOLO@ENJA:InRainbows je sedmi studijski albumgrupe Radiohead



EKOLOGIJA: Navodnjavanje pustinja

ZELENA SAHARA Priredio: Nedim Hasi}

Nepregledne planta e karfiola, kajsija, lubenica u pustinjskom pojasu, sjeverno od kairskih piramida, uskoro vi{e ne}e biti fata-morgana s obzirom na to da egipatske vlasti uveliko razra|uju planozelenjavanja Sahare du` toka rijeke Nil. Vlasti smatraju da bi saktuelnim klimatskim promjenama i tlom istro{enim od dugogo-di{nje upotrebe mnoge pustinje {irom svijeta mogle postati praveoaze koje bi hranile sve ve}i broj stanovnika. Da bi to dokazali,Egip}ani postepeno ozelenjavaju pje{~ane dine oko Kaira i prekri-vaju ih svakojakim kulturama.Tarik el-K oumejsjeverno od Kairas ponosom uzgaja banane na pijesku Sahare, gdje nau~nici prim- jenjuju visoku tehnologiju kako bi egipatska pustinja jednog danazaista i procvjetala.“Sve ovo bilo je pijesak i ni{ta drugo une-dogled, a danas tu moèmo uzgajati sve {to zamislimo”, rekao jeEl-Koumej. U Egiptu je nastanjeno samo pet odsto teritorijezemlje, tako da 74 miliona stanovnika ìvi du` rijeke Nil i uzobale Mediterana. Kairo je jedan od gradova u kojima ima najvi{e

stanovnika po metru kvadratnom, a situacija }e, kaù, biti jo{ gorakada se stanovni{tvo 2050. godine udvostru~i. Vlada ohrabrujeljude da se sele u pustinju i to u okviru plana vrijednog 70 milijardidolara, koji bi trebalo da u narednih deset godina na obodimaSahare na~ini pravi mali poljoprivredni raj. A da bi pustinja bilanastanjena ljudima koji obra|uju zemlju, trebalo bi koristiti vodu iz Nila, {to nije jednostavno s obzirom na to da u Egiptu nema padavina. Direktor {tokholmskogMe|unarodnog instituta za vode postavio je pitanje svrsishodnosti upotrebe vode iz Nila zaozejenjavanje pustinjskog pojasa kada se zna da bi voda za tili ~asisparila na àrkom egipatskom suncu.“Pustinja nije mjesto zauzgajanje hrane”, smatra ovaj {vedski stru~njak, koji ozelenjavanjevidi kao “politi~ku akciju” zapo{ljavanja {to ve}eg broja ljudi.“Tonema racionalnu perspektivu sa stanovi{ta navodnjavanja”, izri~it je on. Egipatski susjedi smatraju da bi kori{tenje voda Nila mogloizazvati zategnutost u regionu po{to Egipat namjerava da “zagrabi”vi{e vode nego {to je to predvi|eno me|unarodnim sporazumima.Projekat nazvanTo{ka trebalo bi da obradive povr{ine na juguEgipta pro{iri za 40 odsto do 2017. godine uz upotrebu pet milijar-di kubnih metara vode godi{nje. To zabrinjava, pored ostalog,Sudan, budu}i da je shodno sporazumu, Egipat dobio pravo dakoristi polovinu raspoloìvih voda Nila (55,5 milijardi kubnihmetara godi{nje). Poljoprivreda Etiopije, na ~ijoj teritoriji se nalaziizvori{te Plavog Nila, uveliko zavisi od vode, koja je od klju~nogzna~aja za borbu protiv gladi i ra~una tako|er na njenu pravednijuraspodjelu u slivu Nila, isti~e direktor ameri~kogGlobalnog pro- jekta za kori{tenje voda Sandra Postel.


OPASNI ZADACI Vatrogasna oprema

Istraìva~i sa Bremenskogsveu~ili{ta èle i vatrogascimaotvoriti nove mogu}nosti: rade nauniformi za vatrogasce sa najsavre-

menijom tehnikom, prepunom senzora i mikrokompjuterima i kojabi u kriti~noj situaciji vatrogascima mogla dati va`ne dodatneinformacije. Naprimjer, u rukavici je smje{ten senzor topline. Ve}kada vatrogasac dotakne neka vrata u zapaljenoj zgradi, senzor javlja da li su zatvorena vrata vru}a, {to zna~i da iza njih divljaplamen. Drugi senzori ispituju da li ima opasnih plinova. I povrhtoga, senzori mjere {to se de{ava sa samim vatrogascem.

AMERI^KI PROJEKTITeleskopi za nove planete

Stru~njaci Univerzitetau Berkliju i njihove kolegeiz SETI instituta otkrili su usjevernoj Kaliforniji prva 42od planiranih 350 radiote-

leskopa koji bi, izme|u ostalog, trebalo da tragaju za inteligentnimbi}ima van zemlje, a sagra|eni su prete`no zahvaljuju}idare`ljivosti jednog od osniva~a MicrosoftaPaula Alena. Noviteleskopi, umreèni u sistem nazvan Alen Telescope Area,skra}eno ATA, pro{iri}e sposobnost traganja za drugim civilizacijma, kao i za raznim egzoti~nim nebeskim tijelima i pojavama, ~ijpostojanje se predvi|a, ali koji jo{ nisu otkriveni.

MIKROELEKTRONIKA Mehani~ki udovi

Najnovija otkri}a u mehanici imikroelektronici, brzi kompjuteri iusavr{eni kompjuterski programi,omogu}avaju gradnju gotovo neza-mislivih ure|aja za pomo} ljudimakoji su iz raznih razloga ostali bezudova. Mo`da najve}a dostignu}a

postiù se u konstruiranju vje{ta~kih nogu. Jedna od grupa koje

predvode u tome je sa Masa~usetskog instituta za tehnologiju,koja je konstruirala vje{ta~ko koljeno, sa mikrosenzorima kojineprestano mjere poloàj zgloba i sile kojima se on optere}ujetokom hodanja.

NOVI GADGETIOlympus Lime Green

Olympus evropskom trì{tu pred-stavlja novu ediciju fotoaparataµ 790 SW Lime Green , i to uograni~enoj seriji od 5.000 primjera-

ka. Svojim izdr`ljivim ku}i{tem i 7,1 megapiksela, ovaj aparatnamijenjen je kori{tenju u raznim neuobi~ajenim uvjetima.Primjerice, kad se radi krug na snowboardu ili kad se èle uhvatitinajìvahniji trenuci dje~je zabave,Lime Green }e odraditi svoje.Limitirana edicijaOlympusovog fotoaparataµ 790 SW Lime Green predodre|ena je za to da plijeni pa`nju. Aparat je dostupan odpo~etka ovog mjeseca.

Imam samo novi album, a stra`njicu, grudii usne nisam mijenjala

SEKA ALEKSI], estradna zvijezda

NOVA OTKRI]A

SAHARA:Egipatska vlada planira potro{iti 70 milijardidolara za navodnjavanje ove pustinje



SPORT: Ljubavne afere

TRENERI ZAVODNICIPriredio: Nedim Hasi}

TrenerManchester Cityja Sven Goran Ericssson(59) ulazi izafere u aferu. Jo{ se nisu sti{ale ni reakcije na vijesti iz Italije da sevi|a sa novinarkomMonikom Casti(41) kada je objelodanjeno da jeistovremeno u vezi sa dvije ène, jednom koja ìvi u Manchesteru idrugom koja povremeno dolazi iz [vedske. Da sve bude nezgodnije,zvani~no nije raskinuo vezu sa dugogodi{njom partnerkom,advokaticom Nancie del Olio, koja ga nije vidjela jo{ od jula, aostrvski mediji proteklih dana puni su pri~a o Ericssonu koji se vi|asa izvjesnom gospo|omMarisom Cauccite [ve|ankomMalineOlson. Sa Marisom je situacija druga~ija. Ona je veliki fanManchester Cityja , ali je udata za ~ovjeka koji je strasni navija~Manchester Uniteda . Imaju dvoje djece, ali su se u posljednje vrijeme udaljili.”Tony sigurno ne bi toliko bjesnio da se vi|am sa

nekim izUniteda”, izjavila je Marisa, za koju se tako|er pi{e da je biv{a djevojka kapitenaUniteda Ryana Giggsa. Ericssonovo ime senadavno dovodilo u vezu saSaimom Ansari(38) koja ga je tako|e posje}ivala u hotelu u Manchsteru, ali i sa Monicom Casti koja je izItalije poru~ila da se vi|a s njim u posljednjih osam godina. Spisak Ericssonovih ljubavnica je duga~ak, a ~ine ga dame poputUlrikeJonson(38), Farie Alam(41) te rumunske pjeva~iceRuxandreGaleriu No, pored Ericssona, jo{ jedan nogometni stru~njak ovihdana zabavlja englesku javnost. Naime,Jose Mourinhonalazi se pred razvodom nakon {to je tabloidSunobjavio da je od 2001. do2003. godine imao dvije ène. PoredMatilde, kojom se oènio 1989.godine, biv{i menadèrChelseja bio je i u vezi saElsom Sousom, asupruga nije imala pojma o njegovom dvostrukom ìvotu, ali ga jeodmah izbacila iz ku}e ~im su objavljene fotografije. Mourinho je2001. godine preuzeoLeiriju , a Matilda i njihovo dvoje djece ostalisu u rodnom Setubalu. Nekoliko mjeseci kasnije, karizmati~nistru~njak zapo~eo je romansu sa Elsom. Poslije godinu dana pre{ao je uPorto , a umjesto vjen~ane supruge sa sobom je poveoljubavnicu koju je ljudima u klubu predstavio kao ènu. Mourinho jesvoju novu izabranicu obasipao poklonima i provodio sate vode}iljubav s njom uz muzikuStingai Bryana Adamsa. ”Kada sam raz-

govarala sa Elsom, rekla mi je da se radi o ljubavi na prvi pogled i dje on podsje}a na Piercea Brosnana u ulozi Jamesa Bonda”, ispri~ala je Elsina prijateljica. Tajna veza prekinuta je 2003. godine, kada suMatilda i djeca odlu~ili da se pridruè svom muù i ocu u Portu. Jose je sklonio Elsu u Monaco i neko vrijeme se tamo vi|ao s njom. Ipak,Elsa mu je nedugo potom rekla da vi{e ne moè izdràti da budedruga, vratila se u Leiriju i tako okon~ala dvogodi{nju vezu.


KULTMARKET U Livnu su moj bend i mene pozdravljali sa tri prsta

MOMÈILO BAJAGI] BAJAGA, muzi~ar

AUTOMOBILIRenault Grand Modus

Renault je predstavio dvanovaMPV modela - novugeneraciju modelaModus ,kao i posebnu, ve}u varijantunazvanuGrand Modus .Renault je moderna alternati-va klasi~nom konceptu malog

urbanog vozila, namijenjen kupcima koji èle automobil savisokom pozicijom za sjedenje i efikasnim kompromisom izme|uspolja{njih i unutra{njih dimenzija. Novi model }e se prodavati odfebruara 2008. Gama motora }e biti standardna, tako da treba

o~ekivati 1,2 i 1,2 TCE benzince, kao i 1,5 dizel motore u nekolikovarijanti.

MOTOCIKLIDucati 848

Nasljednik Ducatija 749 stiè uprodajne salone tokom narednegodine. Mla|i brat modela1098 raspolaè sa 137 KS i 95 Nm, koje

razvija klasi~niDucati dvocilindar iz Bologne. Model848 naslje|uje prethodnika749 , a zainteresovani kupci }e mo}i da gakupe ve} od po~etka 2008. godine. Najavljena cijena za evropskatrì{ta je oko 13.500 eura.

DESIGNHonda CRX

Sve ove godineHonda jeodbijala uop}e razgovarati onekom novomCRX -u. No, vre-mena se mijenjaju. Izgleda da

je kona~no taj dan do{ao i da }emo u doglednoj budu}nosti imatipriliku vidjeti novu verzijuHonde CRX . Bilo je glasina da jeHonda spremna konstruirati noviCRX na osnovu modelaFit , odnosnoJazz , ali se od toga odustalo. Iz poluslu`benihHondinih izvora saz-naje se da bi novaHonda CRX trebala nastati na osnovi kon-

ceptnog vozilaHonda Remix.FAN SHOP

Carlsson Aigner

Carlsson je zajednosa internacionalno poz-natom life-style markomEtienne Aigner koja sebavi finom koòmpripremio preradu

Carlsson Aigner CK65 Eau Rouge koja je svoju svjetsku premijeruimala na auto-salonu u Frankfurtu.Carlsson je preradio prestiànMercedesov kupe sa dvoja vrata i dao mu imeEau Rouge , imekoje nosi i poznati zavoj na trkali{tuSpa-Francorchamps .Planirana je mala ekskluzivna serija koja je izra|ena na osnoviserijskog automobilaMercedes-Benz CL koji ima motor najve}esnage 612 KS.

PETA BRZINA

MOURINHO I ERICSSON:Najve}i zavodnici svjetskog nogometa



MADE IN BiH:Prate}i koncerti na MESS-u

PONO]NE

USPAVANKEPriredio: Dino Bajramovi}

U okviru predstoje}eg, 47. internacionalnog teatarskogfestivala MESS, organizatori }e uprili~iti tri pono}na kon-certa “za sve one ko ji è le da se opuste i u ìvaju” .

“Jedan od najcjenjenijih kompozitora teatarske muzike uItali ji , Arturo Annecchino, prvi put u svojoj bogatoj, tridese-togodi{njoj karijeri, odsvira}e uìvo koncert sopstvenemuzike. Annecchino }e, kao gos t 47. MESS-a, svo ja dvasarajevska koncerta odràti 26. i 27. oktobra uBo{nja~kominstitutu. Ovaj i tali janski umjetnik }e, u jednom intimnomambijentu, svojom klavirskom interpretacijom stvoriti pot-puno opu{tenu i nekonvecionalnu atmosferu. Oba koncertaodrà}e se pod nazivomUspavanke”, nagla{avaju organiza-tori MESS-a.

Arturo Annecchino}e tokom boravka u Sarajevu promo-visati svoj novi CDMidnight piano . Promocija }e se odràtiu galerijiRoman Petrovi} , 27. oktobra. Cijena pojedina~neulaznice za koncerte Artura Annecchina je 15 KM, kao i zakoncert turskog kompozitoraCan Atile.

“Na tre}em pono}nom koncertu , koji je u sklopu 47.MESS-a planiran za 30. oktobar 2007. uBo{nja~kom institutu, nastupi}e eminentni turski kompozitor iz Ankare CanAtila. On ve} petnaestakgodina s tvara muziku za igrane idokumentarne filmove, teatar, TV drame, te za moderni plesi balet . Can Atilla je zvijezda turske elektronske muzike,poznati cijenjen u Evropi. Atilla na sarajevski koncertdolazi sa pet svojih muzi~ara, a ins trumenti koje kor is te zasvoje nastupe su kombinacija tradicionalnih imodernih.Koncert }e uklju~iti neke pjesme sa njegovog novog albumaLjubav za Huremom(o velikoj ljubavi Sulejmana

Veli~anstvenog i njegove ène Hurem Sul tan) , koji }e u pro-daji bit i u decembru. Pored toga, u sedamdesetak minuta,koliko }e trajati koncert , Can Atila }e izvesti niz pjesama sasvojih prethodnih albuma, {to uklju~uje i filmsku muziku”.Go{}a na koncertu Can Atile bi}e bosanskohercegova~kasopranistica Lejla Jusi}.


Dobri de~koTo{e Proeski,Makedonac, poginuo je u saobra}ajnojnesre}i u Hrvatskoj, u utorak, 16. oktobra.“Pratim te, sve u korak, svaku stopu poljubim/svaku suzu, svaki uzdahosjetim/tu sam da ti nadu vratim/ako padne{ da te uhvatim...” pjeva{e To{e i

u Sarajevu, a kompletan prihod sa svog koncerta uplati na ra~unobnoveDoma mladih . Nek’ mu je laka zemlja!

Matica hrvatska u Sarajevu organizujesedmeDane Matice hrvatske . Nakonotvorenja izlo`be slika fraPetra Perice

Vidi}ai Glazbene ve~eri sarajevskihgimnazija , manifestacija }e biti zavr{enakoncertomLjubav to si Ti , na kojem }e, 19.oktobra u Narodnom pozori{tu Sarajevo,

nastupitiRadojka [verkoi Ivo Gamulin Dani.

UMuzeju sarajevske Prve gimnazijeotvorena je izlo`baZeppelin . Izlo`buorganizuju gimnazijeGraf-Zeppelin iKarl-Mavbach iz Friedrichshafena. U~eniciiz Njema~ke su za sarajevsku izlo`bupripremili plakate i originalne izlo`beneeksponate.

Premijera dugometra`nog igranogfilmaRitam ìvota , rediteljaEnvera Pu{ke,bi}e odràna u ~etvrtak, 18. oktobra, ukinu UNITIC. Uloge u ovom filmu ostvarilisu:Tarik Filipovi}, Neboj{a Veljovi},Zorana Be~i}, Nela \enisijevi}, JasnaDikli}, Hana Gec, Rade ôlovi}, Lana

Stani{i}i Alma Osmanbegovi}.

Damir Imamovi} Trio i Omladinski

kulturni centar Abra{evi} najavljuju serijukoncerataDamir Imamovi} Trija u Mostaru.Koncerti }e se odràti 8., 9. i 10. novembrau sali OKC Abra{evi} . Snimci napravljeni uova tri dana bi}e uvr{teni na CDDamir Imamovi} Trio - Abra{evi} Live .

Me|unarodni podgori~kiSajam knjiga uputio je poziv Udruènju izdava~a iknjiàra na{e dràve da BiH naSajmu ,koji se odràva od 13. do 19. maja 2008.,nastupi kao zemlja gost.“Vjerujemo da}e Udruènje izdava~a i knjiàra BiHorganizovati reprezentativan nastup

Bosne i Hercegovine na na{emSajmu ”, pi{e u pozivuupu}enom iz Podgorice.

Pjesma Kako }u ìvjeti bez nje nije posve}ena raspadu Jugoslavije

SANDI CENOV, pjeva~

BH. INFO

DVA UMJETNIKA I TRI KONCERTA ZA VRIJEMEPREDSTOJE]EG MESS-a:Can Atila i Arturo Annecchino

EnverPu{ka

To{eProeski

Radojka [verko

DamirImamovi}

Podgorica




U okviru koncertne promocije posljednjeg albumaRapture Of The Deep , ali i turnejeRapture Of The Deep World Tour 2006-2007 , u sara- jevskojZetri }e 3. novembra gostovati grupaDeep Purple .

“UzDeep Purple su rasle mnoge generacije, a svojimizvo|a~kim umije}em godinama su bili uzor mnogim mla|immuzi~arima. Naredne godine,Deep Purple obiljeàvaju ~etiridecenije postojanja, za to vrijeme prodali su stotinu milionaprimjeraka svojih albuma i iza sebe ostavili pjesme koje su u{leu antologiju rock muzike. Njihov albumDeep Purple In Rock ,objavljen 1970., u{ao je me|u pet najzna~ajnijih ostvarenja izoblasti heavy metal muzike. Tu su njihovi rock klasici, kao {to supjesmeChild In Time , Speed King , Into the Fire ”, govori@elimirAltarac î~ak , organizator ovog koncerta.

“Sa aktuelnim albumomRapture Of The Deep , objavljenimkrajem 2005., te mnogim rasprodanim koncertima diljemplanete, jo{ jednom potvr|uju da je uz njih ostala i armijanjihovih fanova”, nagla{ava @elimir Altarac.“U Sarajevo dolazesa svojom kompletnom produkcijom, ozvu~enjem, rasvjetom,scenografijom, i za o~ekivati je veliki muzi~ki doga|aj. Cijena zaovaj koncert je 30 KM i najjeftinija je na njihovoj turneji.Posljednjih godinaDeep Purple djeluju u postavi: Ian Gillan -pjeva~, Roger Glover - bas gitara, Ian Paice - bubnjevi, a kaoosvjeènje tu su gitarista Steve Morse i klavijaturista Don Airley.

Jedan ste od organizatoraDana filma Mostar 2007., fes-tivala koji }e prvi put biti odràn od 30. novembra do 3.decembra ove godine.

Organizator je Kazali{no-filmska udrugaOktavijan , uz visokopokroviteljstvo grada Mostara, a marketin{ka agencijaStela Media izvr{ni je producent.Dani...}e biti otvoreni filmom@ivi i mrtvi , uHrvatskom domuHerceg Stjepan Kosa~a . Poku{avamo napraviti pro- jekcije filmova u kojima su sudjelovali glumci, redatelji, producentikoji ìve van BiH, a na neki na~in su vezani za Hercegovinu. Kao {to je glumacVelibor Topi}, koji ìvi u Londonu, potom glumacZdenkoJel~i},sada nastanjen u [vicarskoj, ili âpljinacDejan A}imovi},sada u Zagrebu, ~iji }emo novi filmMoram spavat, an|ele tako|eprikazati naDanima...Idu}eg tjedna }emo znati kompletan program.Uglavnom,Dani...su na{ poku{aj da film pribliìmo Mostarcima, kaoi da iniciramo da kona~no u Mostaru zaìvi jedna kino dvorana.Sramota je da Mostar, grad od 100.000 stanovnika, nema kino dvo-ranu.

[ta }e se u Mostaru de{avati u okviru prate}eg progra-ma Dana filma ?

U sklopu prate}eg programaDana filma prikazat }e se dokumen-tarni filmovi koji su u posljednjih deset godina dobili nagrade na poje-dinim festivalima, te radovi studenata sa sarajevske i zagreba~keakademije, a to }emo u narednih nekoliko dana poku{ati dogovoritisa dekanima ovih visoko{kolskih ustanova.Dane filma }e pratiti iglazbeni program, u sklopu kojega }e nastupiti grupeZoster , Letu {tuke , Hladno pivo , teLivio Morosin. Poku{at }emo sa produ-centskom ku}omReFresh iz Sarajeva dogovoriti prikazivanje filmaTe{ko je biti fin , redateljaSr|ana Vuleti}a.

MIRO BARNJAK, glumac i producent

SRAMOTA JE DA MOSTAR NEMA K

U ETIGRUPA “DEEP PURPLE

@ELIMIR ALTARAC ÎÂK,organizator koncerta grupe“Deep Purple” u Sarajevu

@ELIMIR ALTARACÎÂK: “Uz Deep Purple su rasle mnogegeneracije, a svojimizvo|a~kim umije}emgodinama su bili uzormnogim mla|immuzi~arima”



DAMIR AVDI] GRAHA,muzi~ar iz Tuzle

U NOVEMBRU ]UPROMOVISATI NOVI ALBUM

Organizatori5.festivala prvih izZagreba organizuju iVa{u mini turneju uHrvatskoj.

Da, a ta mini turneja

je po~ela u zagreba~komklubuSpunk , 17. oktobra.U ~etvrtak, 18. 10., sam ucaffe baruHad uâkovcu, a dan kasnije i uKlubu kulture u Krièvcima. To su tatri koncerta u Hrvatskoj za sada.

Posljednjih nekoliko godina nastupate samostalno.Da li planirate ponovo okupiti ~lanove Va{e grupeRupa u zidu ?

Ne vjerujem da }e se to desiti. Sada smo svako na svojojstrani, ~lanovi grupe trenutno rade neke druge poslove.Diskografska ku}aSlu{aj najglasnije iz Zagreba objavila je mojprvi samostalni album ...od trnja do àoka . I ve} dvije godinenastupam samostalno. Mislim da to dobro zvu~i. U novembru }uiz Tuzle krenuti sa promocijom svog drugog albuma, a nakontoga dolazim u Sarajevo, Mostar... Sam }u finansirati {tampanjetog albuma, kojem jo{ nisam dao naziv.

Ovogodi{njiZlatni lovorov vijenac

za doprinos umjet-nosti teatra, odlukomDirekcije MESS-a,bi}e dodijeljenSeaduBejtovi}u.

Ovaj glumacro|en je 1942. uSarajevu, a kada jeimao jedanaest godi-na postao je ~lantada{njeg Pionirskogpozori{ta, dana{njegPozori{ta mladih.Godine 1967. postajeprofesionalni glumacPozori{ta mladih.PredstavomMirandolia , diplomi-rao je 1969. u prvojgeneraciji tada{njegDramskog studija , uklasiKatarine Dori}.

Ovom prilikom izdvoji}emo samo neke iz dugog niza predstavau kojima je Sead Bejtovi} ostvariouloge:Bajka iz kofera , Vlast ,Bura , Uski put prema dubokom sjeveru , Kralj Ubu ,

Analfabeta , I opet Nu{i} ,Dervi{ i smrt , Spa{eni za dlaku , Kad bi ovo bila pred- stava , Novela od Stanca ,Vremenski tunel .

“Veliki entuzijazam iposebno umjetni~konadahnu}e tokom ratnogperioda u opkoljenomSarajevu utjecali su naposebna ostvarenja u pred-stavamaêkaju}i Godota ureìji Susan Sontag,Alkestis u reìji Harisa Pa{ovi}a, te upredstavama u reìjiGradimira Gojera:Kako Musa dere jarca potekstu Zlatka Top~i}a iZmaj od Bosne AhmedaMuradbegovi}a”,stoji u obrazloènjuDirekcije MESS-a.

Sead Bejtovi}dobitnik je mnogob-rojnih teatarskihnagrada.

@ivi i radi uSarajevu, oènjen je i otac dvojedjece.


SEAD BEJTOVI] glumac

Godina 1982. i dvadeset i pet godina poslije

NEKAD I SAD

Pa, eto, kona~no da ih vidimo i na sceni sarajevske olimpijskeljepoticeZetre . Prodajna mjesta su u turisti~koj agenciji OTASu Sarajevu, u agencijiPutnik u Tuzli i uUnistoursu uBanjaluci”.

I OKAU VRHU SVJETSKE MUZI^KE SCENE

Razgovarao : Dino Bajramovi}

Deep Purple



@ali seMejremasvojoj kom{iniciHatidàhanumida u nje ~oek vazda pi{a po daskiu klozetu. Ne zna {ta da radi. Govorila, ne

govorila, kumila, molila, ruìla, vikala, ni{ta nepomaè, on tjera svoje. Kaè njoj Hatidà hanu-ma: stupi ti u {trajk, reci mu ako se ne popravida mu ne}e{ dati da pri|e. Neka se safunjakoliko ho}e, ali ne}e{ mu dati ono {to mu jestalno na pameti. [trajk je dobra stvar da sei{}era pravda na sunce.

Poslije nekog vremena kad su se dvije konena{le, pita Hatidà hanuma kako ide sa {tra- jkom. Sneveselila se Mejrema, te odgovara: odkako sam u {trajku, moj ~oek po vas dan pjeva,milo mu {to se ne mora kilaviti, kopati kad nijevrijeme za kopanje. Mislim se da nije na{aodrugu. A {to se ti~e pi{anja, i dalje je vazdadaska u hali mokra, ne umije potrefiti gdjetreba, da ti pravo kaèm ne znam kako je potre-fio ono kad su nam se ra|ala djeca.

Kad se malo bolje razmisli, slabo ima u nasinsana da nije u {trajku. Oni smetljari {to metuulice ne}e da uklju~e svoju pamet, kaù da su spame}u u {trajku. Pa hajde kako }e nam ulicebiti ~iste kad su ljudi zaduèni za ~isto}uisklju~ili pamet. Dobro, navikli smo na prljaveulice, ali za{to je u svom raduNikola [piri}isklju~io pola svoje pameti. Jedna mu polovicanaporno radi za dobrobit Republike Srpske, adruga {trajkuje. Kako on, tako svi Srbi. Pa nemoè se {trajkovati s pola glave, a primati punugebiru s blagajne dràvnih institucija!

Ima onajSlobodan Nagradi}, koji sad nosibradu, sad brkove, pa onda mu lice obrijano

kao dje~ija guza, a sve da ga ja ne bih pre-poznao. On je u {trajku od kako se zaposlio, uonom nenarodnom reìmu {trajkovao u Savezukomunista, a {trajkuje i danas, svoj srpskinarod vodi u krivom pravcu. Tamo, Slobo, gdjesi se zaputio, tamo je }orsokak, tamo se biouputio iRadovan Karadì}, pa vidi gdje sestanio.

Sve mi se ~ini da iMilorad Dodik zapi{avadasku, nau~io tako u Lakta{ima, tamo su nekadsve bili ~u~avci. Zato je njemu potreban velikinapor da krene ka civiliziranoj Evropi, moraimati stalno po jednog policajca da mu pokazu-

je put.Ono {to {trajkuju u @eljezari Zenica to jeonako, dosadilo im da rade, pa malo luftaju.Nikakve hasne nema od njihovog {trajka, jerkapitalista iz Indije tjera svoje, potkupio je u

vlasti koga treba, pa ga ba{ briga. NiEdhemBiberne}e ni{ta u~initi za radnike, a da se negovori o ministrima. O biv{emAhmetu Hadì-pa{i}u i sada{njemNedàdu Brankovi}upogotovo. [trajka~i vi~u, karavana prolazi.

Gdje se god okrene{ samo {trajkuju. I mojpajta{Radojica{trajkuje, ne}e vi{e da pije.Ostao na pet pivara dnevno. [trajkuje iVladimir Premec, ne}e vi{e da filozofira,gledaj od ~ega se ìvi. Moè {trajkovati kolikogod ko ho}e, zaustavljati saobra}aj gdje se godkome }efne, na {alterima narod zajebavati,invalide sikterisati, kulturi zavrnuti pipu. Nismomi u Evropskoj uniji, gdje je gusto ministrimakada sindikati krenu u {trajk, a na{i ministrikada se tako ne desi odu na ladanje, odu naslu`beni put u Antaliju i u Tunis.

Zato se za~udim kada neki grmalj zaoz-biljno shvati {trajk. Preko 800 danaLijanovi}inavratili neke jadnike da se

mrznu pred dràvnim Parlamentom. Dodu{e,davali {trajka~ima koju paru, {to je nepoznatou Evropi, tamo se potkupljuju {trajk - breheri. I{ta je na kraju bilo? Lijanovi}i prnuli u ~abar. Ito je na{a specifi~nost: {trajkuje parlamen-tarni narodni zastupnik, umjesto da se u par-lamentu bori za ta nekakva prava. Nigdje to usvijetu nema da onaj koji je u vlasti {trajkujeprotiv te iste vlasti. To moè samo gejak Lijanovi}!

Pa vidi sad ovaj biser.Jerko Ivankovi}Lijanovi}ho}e da zaustavi saobra}aj kodNeuma iz protesta {to hrvatska dràva nijeosigurala vi{e mjesta za glasovanje za Hrvatski

sabor. Ta spodoba od Lijanovi}a {trajkuje u jed-noj dràvi protiv druge. Radi svoje eventualnesaborske fotelje on natjera svoje radnike da zanjega {trajkuju. Za njegovu guzicu koja jeraspolovljena, pa jedan guz metnuo u be-ha par-lament, a drugi ho}e u hrvatski. Budala imasvakojakih, ali ne znam kako se zove medicinskislu~aj kada politi~ar nema glave, a o pameti dane govorimo.

A u oba slu~aja, {atorsko naselje {to je bilopred Parlamentom kao {trajk poljoprivrednika,kao i najavljeni {trajk kod Neuma, govore danije sve u redu ni kod na{ih parlamentaraca.Za{to ne postave pitanje njihovog ~lana koji{trajkuje protiv njih? Koji dràvu BiH radi li~nedobiti ho}e da posva|a s Hrvatskom? Zato {toniko od njih nema odgovornosti, jer su svi u{trajku.

Zapisi iz mrtvog doma


[TRAJKAÎ LAJU, A KARAVANI PRPi{e

Sead Fetahagi}

Jerko Ivankovi}Lijanovi} ho}e da

zaustavi saobra}ajkod Neuma iz

protesta {to

hrvatska dràva nijeosigurala vi{emjesta za glasovanjeza Hrvatski sabor; ta

spodoba odLijanovi}a {trajkuje

u jednoj dràviprotiv druge, a radi

svoje eventualne

saborske fotelje onnatjera svojeradnike da za

njega {trajkuju





Uprava rudnika “Kreka”- Uredni{tvu

Hotel “Salines”nikome nijeiznajmljen(“Bh. pirati s Jadrana”;SB, broj 567)

Po{tovani,

U Slobodnoj Bosni objavljenoj28.09.2007. godine u tekstu podnaslovom “BH pirati s Jadrana” navodise kako je “pod zakup ustupljen i hotelSalines koji je bio u vlasni{tvu tuzlan-skih rudara”.

Ve} duì niz godina hotel Salines posluje u sastavu Rudnika “Kreka” uTuzli, kao podru`nica registrovana po propisima Republike Hrvatske. Hotel kaotakav funkcioni{e cijelo vrijeme od ratana ovamo. S obzirom na ~injenicu da jeto ipak imovina koja se nalazi na teritorijidruge dràve, sve dok se ne potpi{eSporazum o ure|enju imovinsko-pravnihodnosa izme|u Bosne i Hercegovine iRepublike Hrvatske, Rudnici “Kreka” nemogu raspolagati pomenutim hotelom.Prakti~no to zna~i da hotel ne moè biti prodan niti iznajmljen.

Stoga gore navedena re~enica pot- puna je neistina.

Hotel Salines jedino je odmarali{tena Jadranu, registrovano na Trgova~komsudu u Splitu pod rednim brojem 001kao Glavna podru`nica za ugostiteljstvo,turizam i trgovinu, koju koristezaposlenici Rudnika “Kreka”, a pod posredstvom Sindikata rudnika. Tako suKrekini rudari svake godine u prilici sasvojom porodicom oti}i na godi{njiodmor, a da za to ne izdvoje basnoslovnenovce. Jo{ jedna olak{ica za rudare je i pla}anje odmora na mjese~ne rate.

Od vra}anja hotela “Salines” u posjed rudnika “Kreka” (sve do 2000.godine hotel su koristile izbjeglice) dosada usluge punog pansiona na period oddeset dana koristilo je oko 20.000 rudarai njihovih porodica. U tek zavr{enojturisti~koj sezoni u hotelu Salines boravilo je oko 2700 rudarskih porodica.Svake godine Sindikat rudnika okostotinu radnika na odmor, upravo u hotelSalines, po{alje besplatno.

U proteklom vremenskom perioduRudnici “Kreka” nastojali su da u skladusa mogu}nostima renoviraju hotel,naro~ito njegov enterijer.

Ono {to je jo{ potrebno napomenuti je i to da su predstavnici Rudnika“Kreka” u stalnom kontaktu saMinistarstvom mora, turizma, prometa irazvitka Republike Hrvatske oko katego-

rizacije hotela Salines.Ukoliko autor teksta ta~no zna kome je izdat hotel Salines na, kako je navede-no, “period od ~etrdeset godina” imenad`ment rudnika, a posebno rudarivoljeli bi to da znaju.

Stoga se nadamo da }ete kao ozbiljansedmi~ni list ispraviti svoju pogre{ku i javno objaviti ovaj demant.

Uz rudarski pozdrav SRETNO.

UpravaRudnika “Kreka” Tuzla

* * *

Perica Jele~evi} -Uredni{tvu

Mojomfotografijomilustrirali stetekst u kojemse ne spominjem(“Kako je Izetbegovi}privatizirao BH Telecom”;SB, broj 568)

U pretposljednjem broju Va{e revije568 od 03.10.2007. godine, vjerujemgre{kom, na strani 8 i 9 objavili ste dvijemoje fotografije, iako se u samom tekstunigdje ne spominjem. Na strani 9 je mojafotografija ilustracija teksta “Nail[e}kanovi} ministar Vlade FBiH”. Kakoto moè izazvati zabunu kod ~itatelja,molim Vas da ih o tome obavijestite unarednom broju Va{e revije.

S po{tovanjem,

Ministar Dr. Perica Jele~evi}

Grubom ure|iva~kom gre{kom do{lo

je do nenamjerne zamjene fotografijadvojice ministara u Vladi Federacije.Zbog toga se najdublje izvinjavamo dr.Perici Jele~evi}u.

Uredni{tvo SB

Reagiranja






Documents

Slobodna Bosna 570